Faʻasaga i luga o taaloga faitupe: o se faʻafitauli o le tagata poʻo le mamanu? (2018)

Volume 5, Nu. 1, p20-21, Ianuari 2018

O isi tagata tomai faapitoa e igoa ia murat yücel, Adrian Carter, Kevin Harrigan, Ruth J van Holst, Charles Livingstone

Lolomiina: Ianuari 2018

FAIA: http://dx.doi.org/10.1016/S2215-0366(17)30467-4

O aʻafiaga o le masani ai ma le le fiafia i taaloga faitupe e tele, ma afaina ai tagata taitoatasi, aiga, tagata e ona galuega, ma nuu. E ui o le atiaʻeina o le le atoatoa o taaloga tau tupe e tagata taaalo o masini taalo taʻavale eletise (EGM) e aofia ai fesoʻotaʻiga vavalalata i le va o le tele o mea (faʻataʻitaʻiga, faiga o filifiliga, avanoa i mea tau tupe taʻalo), o loʻo faʻatupulaia le amanaiaina o le matafaioi a le masini i le alualu i luma o le maʻi.1, 2 Matou te taʻutino atu o le GGM ua fuafua ma le fuafuaina ma le faʻavaeina o elemene mamanu (uiga faʻanatura) e faʻaleleia ai tulaga taua o le faia o faaiuga a tagata ma amio, e pei o le tulaga masani ma le faʻatinoina o le tino, faʻasalaga faʻamaoni, ma faailo o le dopamine. O faʻatulagaga o fale e aofia ai le tele o ala e tutupu ai (mafai ona faʻaauau pea le taʻaloga), faasologa o taimi e faʻamalosia ai mea, latalata i mea sese, toilalo e faʻaalia e pei o manumalo, fefaʻasoaʻiga o multiline, ma le faʻateleina o le faʻalogo ma le faʻaleleia o mea.3 O le aʻafiaga o aʻafiaga o le tasi mamanu i luga o le isi, e le manino, ae o aʻafiaga tuʻufaʻatasia e mafai ona tuʻuina atu se malosiaga malosi i mafaufauga ma amio e fesoʻotai i taaloga. O nei mamanu e mafai ona faamatala pe aisea, e fesoʻotaʻi ma isi ituaiga o taaloga tau tupe, faʻaogaina le EGM e fesoʻotaʻi atu i se faʻasolosolo faʻavavega i taaloga tau tupe, e aofia ai le vavalalata taaloga, ma le tele o na mea leaga.4 O le faigofie ona faʻaaogaina o EGM ma le faʻamautuina o taaloga eseese tau tupe e ala i le faasalalauina ma le maua, ua faʻapipiʻi nei aafiaga. Matou te faʻailoa atu o nei masini tuʻufaʻatasia-o fegalegaleaiga a le tagata e avea o se uiga sili atu ona tumau o le tulaga aʻo alualu i luma le amio mai amioga i le le atoatoa poʻo le faʻaleagaina (ata).

Faataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o le faʻaogaina o mamanu o masini komepiuta faaeletonika (EGM) faʻatasi ai ma mamanu o le neurobiology a le tagata, cognition, ma amioga i laʻasaga uma o le vavalalata.

Le faʻamalosiaga o le soifua maloloina o vaisu5 e maua ai le malosi o le neurobiological framework for how combining activity, doping, and cognitions fesuisuiai e mafai ona faʻaopoopo i tala mo le faʻaitiitia o le puleaina ma le faʻaleleia o le avega i le taʻavale pe a feagai le tagata ma se tulaga sili atu ona lamatia mo se faʻaletonu o vaʻaiga taufaʻatauaʻiga ma EGM. O se malamalamaaga auiliili o fegalegaleaiga i le va o nei mamanu mamanu ma vaega o le faia o faaiuga a tagata ma amioga, e aofia ai a latou fegalegaleaiga i totonu o vaega vaivai (talavou, i latou o loo i ai le mafaufau, poo i lalo o mafatiaga ogaoga o le mafaufau), o le a maua ai malamalamaaga taua mo le gaosia sili atu le saogalemu o mea tau tupe. O le faʻaaogaina o mea moni faʻatautaia ma le faʻaaogaina o le neuroscience approaches e mafai ona maua ai suʻesuʻega faʻaleleia ma faʻaleleia taimi e uiga i aʻafiaga, mafaufauga, ma suiga faʻale-tino pe a fai taaloga.

Faʻafouina faʻavavevave o tulafono a le EGM e faʻagata ai le aʻafiaga o uiga faʻavae i luga o le faʻaletonu o pili tau tupe. O avanoa e tele mo le faatonutonuina o tulafono e faaitiitia ai le taatele ma le afaina o taaloga eseese tau tupe, e aofia ai nofoaga ma le faaaogaina o masini, fesuiaiga o uiga o le EGM, faaleleia atili o le malamalamaaga o le tagata ma faamatalaga, ma le faaaogaina o polokalama e fesoasoani ai i tagata e faia ma mataituina tuaoi i taaloga eseese.2 Ua oʻo mai le taimi e puipuia ai nisi faʻaleagaina e fesoʻotai ma le vavalalata ma puipuia o tatou alalafaga.

E leai se tupe na maua e faatatau i le mataupu o loʻo i ai nei. O aʻu lipoti e aumai mai le National Health and Medical Research Council, Ausetalia Research Council, le David Winston Turner Funding Fund, mai le University of Monash, ma mai ofisa o tulafono e faatatau i le lipoti a le tagata poto faapitoa poʻo le faʻamatalaga. AC lipoti mai le National Health and Medical Research Council, aʻo faagasolo le suʻesuʻega. CL lipoti na tuʻuina atu mai le Victorian Responsible Gambling Foundation, Ausetalia Research Council, Aai o Melbourne, Fono a le Aai o Maribyrnong, Aʻai o Whittlesea, Alliance mo le Faʻamasinoga Faʻatalofa, i fafo atu o le galuega tuʻufaʻatasia. RJvH ma KH taʻutaʻu atu leai ni mea tauva.

mau faasino

  1. Schull, ND. Togafitiga e ala i mamanu: fale meataalo i Las Vegas. Princeton University Press, Princeton; 2012
  2. Harris, A ma Griffiths, MD. O se iloiloga ogaoga o mea e faʻaleagaina-faʻaitiitia meafaivaʻavaʻavaʻavaʻavaʻavaʻavaʻa. J Gambling Stud. 2017; 33: 187-221
  3. Vaʻai ile Mataupu
  4. | Crossref
  5. | PubMed
  6. | Scopus (3)
  7. Vaʻai ile Mataupu
  8. | Crossref
  9. Vaʻai ile Mataupu
  10. | Crossref
  11. | PubMed
  12. Vaʻai ile Mataupu
  13. | Crossref
  14. | PubMed
  15. | Scopus (4473)
  16. Harrigan, KA ma Dixon, M. PAR pepa, mea e ono tutupu, ma le masini masi: tala i le faafitauli ma le leai o se faafitauli i taaloga. Siaki Faʻamatalaga. 2009; 23: 81-110
  17. Breen, RB ma Zimmerman, M. Rapid le amataga o taaloga taʻavale a le au gamblers masini. J Gasegase Suesuega. 2002; 18: 31-43
  18. Robinson, TE ma Berridge, KC. O le faavae faʻavae o fualaau oona: o se faʻaosofiaga-faʻalauiloa manatu o vaisu. Brain Res Brain Res Faʻaaliga 1993; 18: 247-291