Faʻatauga ma le faʻaleagaina o amioga tau taaloga i meaʻai i le Huntington (2014)

I luma. Faʻatasi. Neurosci., 02 Aperila 2014 |

Carla Kalkhoven1, Cor Sennef1, Ard Peeters1 ma Ruud van den Bos2*

  • 1Chardon Pharma, Herpen, Netherlands
  • 2Matagaluega a le Organism Physiology, Faculty of Science, University Radboud Nijmegen, Nijmegen, Netherlands

O le faamai o le Huntington (HD) o se genetic, neurodegenerative disorders, lea e aafia patino lava i ni vaega laiti o le ala le ala, lea e mafua ai le paʻu le alualu i luma o le tuufaatasiga o musika ma le leiloa o le lagona ma le mafaufau. O le mea e malie ai, o le faʻataunuʻuina o le faʻalauiloaina o taaloga faitupe ma isi mea ua fai ma vaisu e aʻafia ai le faʻalavelave i totonu o taʻavale cortico-stereo tutusa e aafia i le HD, ma faʻaalia foliga faʻapitoa e le faʻasaina, e aofia ai le suia o le lagona i faasalaga ma taui, le mafaufau, ma le le mafaia ona mafaufau i ni taimi umi i luga o taui pupuu. O faʻamaʻi faʻamaʻi ma tagata taʻavale a le tino e faʻaalia foi faʻaletonu o gaioiga faʻapitoa i luga o galuega e fai ai filifiliga, e pei o le Iowa Gambling Task (IGT). O nei faʻatusatusaga e faʻamaonia mai o tagata gasegase o le HIV e ono aʻafia ai le faʻafitauli mo faafitauli tau tupe taʻavale. Ae ui i lea, o ia faafitauli ua na o se mea na tupu talu ai ona matauina i tagata mamaʻi HD. I lenei iloiloga, matou te taumafai e faʻamaonia le lamatiaga o gaioiga faʻaletonu i le HD, faʻapitoa foi ma le tino o le neurobiological mechanisms. Aemaise lava i le tulai mai i luga nei o avanoa e maua ai avanoa tau tupe i luga o le Initaneti, e taua tele le malamalama i nei tulaga lamatia ma maua ai le lagolago talafeagai ole maʻi. Faʻavae i luga o suʻesuʻega a le neuropathological ma amioga, matou te fautua atu atonu o le a le mafai e le tagata gasegase maualuga ona maua ni tulaga lamatia ma amata ai le vavalalata, ae o loʻo i ai se avanoa tele e atiaʻe ai se vaisu pe a latou auai i gaioiga. O le mea lea, o gaioiga lata mai ma le lumanaʻi o gaioiga faʻavaomalo ma mea e faʻafefiloi e tatau ona manatu i ai ma le faʻaeteete, aemaise lava mo faʻafitauli faʻafitauli e pei o tagata maʻi HD.

faʻatomuaga

O le faamai o le Huntington (HD) o se gasegase o le neurodegenerative genetics, ua maua i se tulaga autosomal masani. O le faʻamaʻi o loʻo faʻaalia i le alualu i luma o le afi, o le mafaufau ma amioga, lea e masani lava ona iloa i le va o 30 ma 50 tausaga, ma taʻitaʻia ai i le oti i le 10-20 tausaga talu ona maeʻa maʻi. O le HD e mafua mai i le fesuiaiga i le gene Huntingtin (HTT), lea e oʻo atu ai i le tuufaatasiga o le protein, faʻavasegaina o le tele o telefoni feaveaʻi, ma oʻo ai ina oti le oti. O le faʻaleagaina o le neuronal na amata muamua lava i le vriatum (caudate nucleate and putamen), lea e aʻafia ai auala o le gataifale e fesoasoani i le pulea o le afi ma le gaioiga o galuega (Reiner et al., 2011; Vonsattel et al., 2011). I le maualuga o le mita, o lenei faiga o le faʻaleagaina ua faʻaalia o ni mea e le o faʻatulagaina (chorea), aʻo i ai i le tino o le mafaufau / amio le faʻaalia o le "syndical syndrome syndrome", e aʻafia ai i isi tagata le mautonu, le lelei le iloiloga o lamatiaga ma le le mafaia ona taofi se tulaga leaga gaioiga (Hamilton et al., 2003; Duff et al., 2010b). O amioga faapena ma amioga o le mafaufau o loo vaaia i amioga fai ma vaisu e fesootaʻi ma mea poo gaioiga (Newman, 1987; Rosenblatt, 2007; Iacono et al., 2008). O le mea lea, atonu e ono faʻamoemoeina o tagata gasegase HD e lamatia le atiaʻeina o vaisu. O faʻataʻitaʻiga o faʻataʻotoga i totonu o suʻesuʻega i totonu o fale suʻesuʻe ua fautuaina moni ai le le lava o le faia o faʻaiʻuga lamatia i tagata mamaʻi maualuga HD (eg, Stout et al., 2001), ma o le taʻavale faʻapitoa na faʻapitoa ona matauina i lenei vaega maʻi (De Marchi et al., 1998). Ae ui i lea, o nei sailiga e seasea lava, ma o le mea e ofo ai, o nai suʻesuʻega na suʻeina saʻo ai faʻamaoniga ma taunuuga o, mo se faʻataʻitaʻiga, le faʻasaina o amio ile HD.

I lenei iloiloga o le a tatou finau ai e faapea o tagata gasegase HD e ono avea ma se faʻafitauli lamatia mo le atinaʻeina o faafitauli faʻaletupe. Muamua, o le faʻalavelave faʻapisinisi e faʻaalia i mataupu e le mafai ai ona taofia le taaloga e tusa lava pe faʻaletonu tupe, faʻaletonu poʻo le faʻapitoa. E faʻavae i faʻamaʻi o le neurobiology ma amioga faʻaalia o le gafatia e taofi amioga faʻataʻitaʻitupe ua faʻaitiitia pe leai foi i tagata mamaʻi HD. Lua, ona o le tele o uiga taufaasese e uiga i taaloga tau taaloga ma le faateleina o avanoa o le tulafono faaletulafono ma le tulafono faasolitulafono (tagai i le faataitaiga, Griffiths, 2003), atonu tatou te faʻamoemoe o le a tupu le faʻaletonu o faafitauli tau tupe i le tele o tausaga. O le faateleina o le faʻaaogaina e mafai ona iai se lamatiaga i faʻafitauli faʻapitoa, e pei o tagata mamaʻi HD, e leʻi oʻo muamua atu i ni tulaga lamatia.

I le tulaga lautele, o le suia o tulaga i fafo ma auala togafitiga e mafai ona i ai ni mea e lei mafaufauina ma e le manaomia i luga o amioga pulea, aemaise lava i faʻafitauli faʻapitoa o le neurology. O ia faʻafitauli e faigofie lava ona misia pe a le toe faʻaleleia i taimi uma ia amioga. E mafai ona sili ona lelei le faʻamaonia e le mataupu o le maʻi o Parkinson, lea na mafua ai le faʻatagaina o togafitiga faʻamaʻi ma le inu o le dopamine agonists e mafua ai faʻafitauli faʻaletonu e pei o le faʻamalosia o taaloga, fefaʻatauaiga, taumafa, ma le feusuaiga, mafua mai i le soona inu o le mesolimbic dopaminergic system (Dodd et al., 2005; Witjas et al., 2012; Weintraub et al., 2013). Ae ui i lea, o nei aʻafiaga na le amanaiaina seia oʻo i le tele o tausaga talu ona faʻaofiina togafitiga o le dopamine agonist faʻatasi ai ma suiga faʻale-aganuʻu e uiga i (le maua) o faʻatauga, taumafa taumafa, feusuaiga, Initaneti, ma taaloga tau tupe. O lenei faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai o le toe iloiloga o mea e lamatia ai le taua e taua i le mafai ona tuʻuina atu togafitiga lelei ma faʻataʻitaʻiga i tagata gasegase e feagai ma se siosiomaga fesuiaʻi.

O iinei, o le a tatou suʻeina le faʻamaoniga o le faʻamaʻi o le HD e uiga i mea ua fai ma vaisu, faafitauli o taaloga tau tupe, ma le le faia o faaiuga. I le Vaega HD: Neuropathology, Faʻailoga, ma le Alualu i luma, o le alualu i luma o faailo o le HD o le a talanoaina e faatatau i faʻalavelave faʻafuaseʻi i le gataifale cortico-striatal i totonu o le galuega, aʻoaʻoga i le faʻasalaga, ma le faʻatonuina o le mafaufau. I le Vaega Tulaga lamatia o le tagofia ma le le faʻaleagaina o amioga tauvaga i le HD, o le neurobiological profile of HD patients o le a talanoaina i le tulaga o taaloga tau tupe ma le faʻatonuina o le faʻatautaia o le lamatiaga ma le faia o filifiliga, e pei o le Iowa Gambling Task (IGT) ma le Cambridge Gambling Task (CGT). I le Vaega Talanoaga, o le a tatou talanoaina pe faʻapefea ona faʻaalia se faʻataʻitaʻiga o lamatiaga tau tupe i mea tau tupe mo tagata maʻi HD ma o latou tausi ile auala e faʻafefea ai lenei mataupu ma o tulaga e sili ona aloese ai. Matou te faʻamoemoe foi e faʻamaonia ni tali e leʻi taliina, lea e ono avea o se amataga mo suʻesuʻega i le lumanaʻi i mea na tupu ma lamatiaga o faafitauli tau tupe i tagata maʻi HD.

HD: Neuropathology, Faʻailoga, ma le Alualu i luma

Neurobiological Disease Method

O le HD e mafua mai i le CAG le tumau (trinucleotide, cytosine-adenine-guanine) e toe fai i le ogaeleele coding o le gene HTT, lea e tau atu i le gaosia o le mutant huntingtin protein (Htt) ma faʻalautele le polyglutamine (polyQ)MacDonald et al., 1993). O le numera o le trinucleotide e toe faʻafesoʻotaʻi, e fesoʻotaʻi lelei ma le matua o le maʻi (Snell et al., 1993; Stine et al., 1993). O le toʻatele o tagata mamaʻi HD e toe faʻaaogaina le 40-55 lea e mafua ai le maʻi masani o tagata matutua-faʻafitauli, aʻo le tele o le sili atu nai lo le 70 e toe taʻitaʻia ai le maʻi maʻi amata. O tagata taʻitoʻatasi e itiiti ifo i le 35 CAG o loʻo toe faia i le gene HTT o le a le atiaʻe le HD. E ui lava e le o iloa lelei le faiga o le HD pathogenesis ma e le mafai ona talanoaina iinei, e aofia ai le fausia o le palatini e tuufaatasia e le polyQ faalauteleina Htt, faapea foi le fegalegaleaiga a le mutant Htt ma le tele o palatini e aafia i le malosi o le gataifale, protein ma le vailaau felauaiga, ma le faatonutonuina o le faaliliuina o le kenera (Li ma Li, 2004; Jones ma Hughes, 2011). O le afaina o nei masini feaveai e mulimuli ane oʻo atu ai i le vevela o le neuronal e ala i auala e aʻafia ai le faʻasaʻo ma le apoptosis.

O le faʻaleagaina o le neuronal e faʻatapulaʻa faʻatapulaʻaina i le basal ganglia, lea e faʻapipiʻi ai le faʻaogaina o le uila i totonu o le maʻa (caudate nucleus and putamen).Vonsattel ma DiFiglia, 1998; Kassubek et al., 2004). E maua e le tagata le tele o lona faʻamalosaga (glutamatergic) mai nofoaga faʻapitoa, aʻo ia mauaina ona faʻamatalaga dopaminergic mai le mea malosi nigra. O loʻo iai ni mea taua e lua (GABA-ergic): o se auala tuusao ma le ala e le tuusao (Ata 1A). O le tele o neurons o le auala tuusao agai i totonu o le globus pallidus (GPi), lea e i ai le itu tetee i le thalamus. O le thalamus e mafua ai le saofaga autu o le tosina atu i le cortex. O le mea lea, o lona uiga, o le faʻafouina o le auala tuusao e faʻalavelaveina ai le GPi, lea o le a faʻaaogaina ai le thalamocortical activity, ma faʻaalia ai le faʻaogaina o galuega ma galuega faʻatino. O le auala tuusao fafo, i le isi itu, o loʻo faʻatino i le GP (GPe) i fafo, lea e tuʻuina atu ai faʻataʻitaʻiga faʻalavelave i le vaega o le subthalamic nucleus (STN). Ua tuʻuina atu e le STN ni faʻasalaga faʻapitoa i le GPi. E tusa ai ma lea, o le faʻafouina o le auala tuusao tuusao e faʻaleagaina ai le STN, e mafai ai ona faʻagaoioia le GPi, lea e faʻalavelaveina ai le gaoioiga thalamocortical, faʻaitiitia ai le gaioiga ma galuega faʻatino. O amioga faʻalelei e mafua mai i le paleni o le gaioiga o le gaioiga i le ala tuusao ma leai. O aʻafiaga i le ala faʻaalatua o le ki lea i le HD ma faʻalavelave ai le paleni i le taʻavale e mafua ai le leai o se puipuiga o le pulea o le gaioiga ma amioga (Ata 1B; Albin et al., 1989; Alexander ma Crutcher, 1990).

Faʻaaliga 1
www.frontiersin.org 

Ata 1. (A) Faiga faʻapitoa o le faʻavaeina o fesoʻotaʻiga ganglia cortico-basal (nofoaga faʻapitoa, vailaʻau, pallidal ma thalamic) e faʻaalia ai auala tuusaʻo ma le tuusao i mafaufau masani. (B) O le faʻaitiitia o le auala ala (X) i le HD e taʻitaʻia ai i le faʻaititia o le pule puipuia i luga o galuega faʻapitoa. GPe: globus pallidus i fafo; GPi: totonu globus pallidus; STN: faʻalavelave faʻapitoa. Lanu mumu: auala faʻasaina (GABA), Lanu moaga: auala faʻatau (glutamate).

O gaiolia Cortico-basal, e aofia ai fesoʻotaʻiga i va o vailaʻau, vaega tetele, nofoaga maualuluga ma nofoaga faʻamalositino, o loʻo faʻatulagaina i se auala e tutusa ai le faʻasaoina o galuega eseese i le faʻatulagaina o amioga. E pei ona iai le tele o iloiloga lelei i luga o le anatomy ma galuega a nei taʻaloga (eg, Alexander et al., 1986, 1990; Alexander ma Crutcher, 1990; Yin ma Knowlton, 2006; Verny et al., 2007; Yin et al., 2008; Haber ma Knutson, 2010; Sesack ma Grace, 2010), matou te faʻamaonia ai ni nai mataupu o loʻo faʻaalia i la matou iloiloga. Muamua, e tusa ai ma le tautala i se fale i le faalauiloaina o le topographical organization i itu uma o le tino ma vaega. O le mea lea, o le pito i luma o le pito i tua o loʻo fesoʻotaʻi ma vaega i fafo atu o le nofoaga ae o le tele o vaega ole lumanaʻi e fesoʻotaʻi ma isi vaega tetele o vaega tetele (e aofia ai le nucleus accumbens). Lona lua, e tolu laasaga eseese e mafai ona faamatalaina. O le eletise e aofia ai le senorimotor striatum (putamen) ma le lagona o le gaioiga e fesootaʻi ma le faʻataunuʻuina o amioga moli. O le vaʻavaʻai faʻatasi ma le mafaufau e aofia ai le faʻasalaga pito i luma o le tino, o le cingulate cingulate muamua, ma le striatum (caudate nucleus). O lenei matagaluega e sili ona talafeagai mo le faʻatinoina o galuega, ie, e aofia i le pulea o le mafaufau, fuafuaina ma le manatua galuega. I le faʻaopoopoga, e aafia i le faʻalauteleina o amioga faʻafesoʻotaʻi umi e ala i le faʻamalosia poʻo le taofi (faʻasalaina) amioga faʻapitoa, o lona uiga, faʻasologa o amioga amio, aʻoaʻoina i fegalegaleaiga ma le siosiomaga (Kravitz et al., 2012; Paton ma Louie, 2012). O le eletise eletise e aofia ai le cortex orbitofrontal, le ventromedial preteal cortex, amygdala, ma le striatum limbic (nucleus accumbens). O lenei matagaluega e taua tele mo le iloiloga o le aoga o fualaau oona, faʻamaonia le taui o loʻo faʻamoemoeina poʻo le faʻasalaga o se mea e faʻaosofia ai, filifiliga poʻo se mea na tupu, faʻalogo lagona, ma aʻoaʻoga faʻalagona (lagona)O'Doherty et al., 2001; Rushworth et al., 2007; van den Bos et al., 2013b, 2014).

O faʻataʻitaʻiga i le HD o loʻo matauina i totonu o le sulu ma le paʻu (Vonsattel ma DiFiglia, 1998; Kassubek et al., 2004; Vonsattel, 2008; Vonsattel et al., 2011; Hadzi et al., 2012). E le gata i lea, i ia atrophy e lua o loʻo mulimulitai i se uiga masani, e amata mai i le tafaoga ma le paluga o laufanua ma agai atu i itu o le malae vaʻaia ma le gasegase ao faʻalauteleina le faʻamaʻi (Vonsattel ma DiFiglia, 1998; Kassubek et al., 2004; Vonsattel, 2008). E tusa lava pe o le atrophy muamua na matauina i totonu o le nucleus accumbens ma globus pallidus i nisi o suʻesuʻega (van den Bogaard et al., 2011; Sánchez-Castañeda et al., 2013). E ui e ono fesoʻotaʻi faʻamalosi i le eletise (circuit) i faʻamaoniga o le afi, o le faʻalavelave i le vaʻavaʻai / faʻaogaina o le afi (caudate nucleus) e ono fesoʻotaʻi ma le faʻaletonu o le pulega, ma faʻapogai ai le le atoatoa e fai ma faataitaiga, manatua galuega i teteega o le HD muamua (Lawrence et al., 1996; Bonelli ma Cummings, 2007; Wolf et al., 2007). O faʻalavelave i le vaʻalele, e pei ona mafua mai i le vave atrophy i le tumutumu, atonu e fesootaʻi ma le le fiafia ma le atuatuvale (Bonelli ma Cummings, 2007; Unschuld et al., 2012). O le atrophy alualu i luma i le taʻavale e mafai ona oʻo atu ai i le faʻasolosolo manuia o gaioiga cortico-stere. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le vaʻaia o le vaʻaia o se vaega o le matagaluega faʻapitoa, lea e aʻafia ai aʻo agai i luma le faʻamaʻi. Le faʻaleagaina o lenei matagaluega e fesoʻotaʻi ma le faʻaleagaina o amioga (Bonelli ma Cummings, 2007). I le mea mulimuli, o le faʻaleagaina e mafai ona salalau atu i isi vaega o faiʻai, e aofia ai isi vaega o le basal ganglia (pallidal areas ma thalamus), hippocampus, amygdala ma nofoaga e tu ai i le pito i lalo o le maʻi.

I le aotelega, o le HD o loʻo faʻaalia i se faʻaleagaina faapitoa o neurons autasi o le auala tuusao. A o faagasolo le faʻamaʻi, o le atrophy o le tumutumu o loʻo salalau i luga o le kopa-maualuluga ma le faʻagasolo maliega o le ala e mafua ai se faʻalavelave faʻalavelave o gaioiga cortico-striatal. O le mafuaʻaga o le faʻaaogaina o le faʻalavelave i nei vaʻaia e fesoʻotaʻi tonu ma le alualu i luma o le afi, faʻamaʻi ma amio i HD, e pei ona talanoaina i lalo.

Faailoga o le HD

HD o loʻo faʻaalia e ala i le tele o le alualu i luma o le afi, faʻamaoni ma amioga faʻalauiloa. O uluaʻi faʻamaoniga e masani lava ona tulaʻi i le ogatotonu o le tausaga, faatasi ai ma le tau amataina o le 40, e ui lava o se pasene laitiiti o tagata mamaʻi e mafatia i le laʻitiiti-onset HD, lea e amata i luma o le 20 tausaga. A o foliga ma le alualu i luma o le tamaititi-onset HD e ese mai le matua-amata maʻi, o le a tatou taulai atu i le vaega mulimuli o le tagata maʻi i lenei iloiloga. O se tasi o uluaʻi faʻamaoniga o le faʻaalia i le HD o le chorea (o le le faʻaaogaina o le maʻi), ma e masani lava ona faia se suʻesuʻega faʻataʻitaʻi pe a uma le faʻagasologa o faʻalavelave faʻafitauli (Shannon, 2011). O nisi o suʻesuʻega, e ui i lea, latou te faia ni suiga i le mafaufau ma lagona, ao le i amataina faailoilo afi, ma o le faasologa tonu o mea tutupu ma le alualu i luma o faailoga HD e tumau pea ona avea ma mataupu o finauga. Ae ui i lea, o le tele o iloiloga auiliili o faʻataʻitaʻiga o le HD o loʻo maua (Roos, 2010; Anderson, 2011; Shannon, 2011).

Moli afi

O faailo afi e amata ona manino i le amataga o le HD, ma e masani lava o uluai faailoga ia matauina i totonu ole potu suesue ma i le muamua-tiketi aiga o tagata mamaʻi HD (de Boo et al., 1997; Kirkwood et al., 1999, 2001). O faʻalavelave tau taavale e foliga mai o se faʻafitauli i le puleaina o le faʻafoega sese (Smith et al., 2000), ogatusa ma le matafaioi a le autasi afi i totonu o le aʻoaʻoga i le senitototor ma le pulea (Greybiel et al., 1994). O faailoga muamua o mea faʻalavelave faʻafuaseʻi e masani lava ona faʻagasolo ma le faʻaaogaina (chorea) mo faʻataʻitaʻiga, musele, tamatamailima ma tamatamai vae ("twitching"), hyperreflexia,Young et al., 1986; Shannon, 2011), lea e oʻo atu ai i se faʻaaliga lautele o le leai o se faʻalavelave ma le faʻalavelave i tagata o le HD. O nei faʻalavelave faʻalavelave e faʻapitoa ma e masani ona le iloa i le taimi muamua, ae faasolosolo lava ina faʻalavelave ma salalau atu i isi maso i le taimi atoa. O isi faaiu o le afi e aofia ai le faʻagesegese po o le tuai ona faʻagasolo mata mata (Peltsch et al., 2008) ma le dysarthria (Ramig, 1986; Young et al., 1986). O le Dysarthria, o se maʻi le tautala i le vaʻaia, e mafua ai le faigata i le faʻamalamalamaina ma le faʻatalanoa o upu, lea e faʻagasolo ona faigata ai ona malamalama le tautala. O le Dysphagia (foloina o faigata) o loʻo matauina i le tele o tagata gasegase e amata i le ogatotonu o faʻamaʻi, ma faasolosolo malie lava le leaga seia oʻo ina le toe mafai e tagata gasegase ona 'ai e le faʻamalosi ma e masani ona manaʻomia le fafagaina i le pito i luma HD (Heemskerk ma Roos, 2011). O isi, leai se choreic symptoms e masani lava ona manino mai i le ogatotonu o le maʻi e aofia ai le faaletonu o le gasegase, faaletonu o le tino, ma le dystonia (o le le faʻaaogaina o muscle contractions e mafua ai le gaoioi faifai pea ma mea e le masani ai), lea e masani ona faʻatasi ma le paʻu faʻafuaseʻi (Koller ma Trimble, 1985; Tian et al., 1992; Louis et al., 1999; Grimbergen et al., 2008). Rigidity ma bradykinesia (faʻagesegese o le gaioiga ma mafaufauga) o nisi taimi e matauina, ae e tele lava ina faʻatapulaʻaina i mataupu o le laʻititi-onset HD (Bittenbender ma Quadfasel, 1962; Hansika et al., 1968). O nei afi o le afi e ogatasi ma le faʻaleagaina o le sensorimotor (ma le vaʻavaʻai / faʻamalosi) o taʻavale cortico-striatal e masani ona aʻafia i le HD.

Faʻailoga faʻapitoa ma le mafaufau

O le faaletonu o le mafaufau i le HD e mafai ona faigata ma faigata ona faʻavasegaina, ma o lo latou tupuga ma le amataga e matua fesuiaʻi lava i le va o tagata taʻitoʻatasi. E le gata i lea, e ono faigata i nisi taimi ona faʻamalamalamaina le le atoatoa o amioga mai le masani ona taulimaina ma se faʻamaʻi tiga (Caine ma Shoulson, 1983). O le numera o suʻesuʻega e faʻamalamalamaina ai amioga i totonu o HD e faʻamapulaʻa, ma o se taunuuga, e itiiti lava le malamalama i lo latou faʻateleina i le faʻamaʻi (van Duijn et al., 2007). O faʻamatalaga e masani ona faʻaalia ma amioga faʻalagona i le HD, o le faʻaleagaina, le fiafia, ma le faʻavauvau, lea e tupu mai i le faʻatusatusa i le 50% (Caine ma Shoulson, 1983; Folstein ma Folstein, 1983; Craufurd et al., 2001; Kirkwood et al., 2001; van Duijn et al., 2007, 2014; Tabrizi et al., 2009). O le toʻalua ma le le fiafia i nisi o taimi e matauina i tagata faʻamaʻi muamua HD (Tabrizi et al., 2009; van Duijn et al., 2014), faʻapea foʻi ma le atuatuvale na lipotia i le amataga o le falemaʻi (Shiwach, 1994; Julien et al., 2007; Epping et al., 2013). O nei aʻafiaga aʻafiaga o loʻo iai i totonu o uluaʻi faʻataʻitaʻiga e leai se afi e tatau ona maitauina e tagata muamua-tikeri (Kirkwood et al., 2001). Faʻafitauli masani e aʻafia ai, lea e faasolosolo lava ina sili atu ona leaga i le taimi o le faʻamaʻi, e aofia ai le le lava o le malosi, faaosofiaga ma le mafaufau, faʻaitiitia le tumau ma le lelei o le galuega, le faʻamaoniaina le faamasinoga, le lelei le tausiga o le tagata lava ia ma le faʻaleagaina o lagona (Craufurd et al., 2001; Kirkwood et al., 2001). O faʻafitauli faʻafitauli ua fesoʻotaʻi ma le faʻatupulaia o le gaioiga i totonu o le kesi (frontromedial prefrontal cortex)Unschuld et al., 2012). O le le fiafia e fesoʻotaʻi ma le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le matagaluega, lea e taʻitaʻia ai le faʻaitiitia o le puleaina o tali faʻalagona ile amygdala (Klöppel et al., 2010).

O isi, e le masani ona maitauina o le mafaufau ma le faaletonu i le HD, o le popolega, le mautonu-faamalosi le malosi, mania, schizophrenia-e pei o le mafaufau o le mafaufau, e pei o le tagiauvale, gaioiga, ma le taufaasese (Caine ma Shoulson, 1983; Folstein ma Folstein, 1983; Craufurd et al., 2001; Kirkwood et al., 2001; van Duijn et al., 2007). O nei faailoga e masani lava ona le tupu seia oo i le ogatotonu poo le taotoga o le maʻi, e ui lava na lipotia mai e tupu mai i le vailaau o le vailaʻau o le HD (Duff et al., 2007). O le le mautonu ma le faʻamalosia o le tino e fesoʻotaʻi ma le faʻaleagaina o le cortex ma le tua o le cingulate cortex, ae o le schipsophrenia, o se faʻafitauli e aofia ai le le lava o le faʻatulagaga, fuafuaina ma le gauai atu, e fesoʻotaʻi ma le faʻasalaga muamua o le gasegase o le tino (Tekin ma Cummings, 2002).

Ua fautuaina e faapea o le tele o faailoga o le mafaufau i le HD o le mea moni o se "syndrome o loma syndrome" lautele, ma le le lelei, "poʻo le" syndrome dysfunction syndrome ", lea e aofia ai faʻamaoniga e pei o le le fiafia, faʻaleagaina, le faʻasaina, le mafaufau, le mafaufau, ma le faʻamalosi (Lyketsos et al., 2004; Rosenblatt, 2007), o nei mea uma e masani ona matauina i tagata mamaʻi HD (Hamilton et al., 2003; Duff et al., 2010b). I le tuufaatasia, o tusitusiga ua faailoa mai ai o le amataina ma le alualu i luma o uiga faaalia i le HD e eseese lava, faatasi ai ma faaletonu afaina o loo tupu soo ma vave amata, ae o le atuatuvale, le mautonu-faamalosi le malosi, ma le mafaufau o le mafaufau e le taatele ma e masani lava ona tupu i le maʻi . O nei faʻafitauli o le mafaufau e fesoʻotaʻi ma le faʻaleagaina o le vaʻaia ma le vaʻavaʻai / faʻasalaga faʻataʻitaʻiga cortico-steroids e masani ona aʻafia i le HD.

Faailoga faʻamaonia

O le faʻaaogaina o le mafaufau o se tasi lea o itu taua o le faʻaogaina o le tino. O le tele o suʻesuʻega na taulaʻi tonu i le tupuga o faʻamaʻi faʻamaʻi i vailaau faʻasolosolo muamua ma le vave amataina o le HD, i le faʻamoemoe e maua vave tagata faʻamaʻi o le maʻi (toe iloilo i Papp et al., 2011; Dumas et al., 2013). I le aotelega, o taunuʻuga e taʻu mai ai e mafai ona matauina suiga fesuisuiai i le 5-10 tausaga aʻo leʻi amataina faʻamaoniga afi i auala maʻoti. O se suʻesuʻega se tasi, na iloa ai, i le tuusaʻo muamua o le HD, e uiga i le 40% o faʻamaʻi ua maeʻa ona faʻataunuʻuina le faʻavae mo le vaivai o le mafaufau. Duff et al., 2010a). Ae ui i lea, e le o suʻesuʻega uma e lagolagoina nei sailiga (Blackmore et al., 1995; Giordani et al., 1995; de Boo et al., 1997; Kirkwood et al., 2001). O le mea lautele, o tusitusiga ua malie o le faʻamalosia o faʻamatalaga ma le saoasaoa o le psychomotor e sili ona aʻafia i lenei amataga (Rothlind et al., 1993; Kirkwood et al., 1999; Verny et al., 2007; Paulsen et al., 2008). O isi mea e masani ona matauina i taimi vave e aofia ai faafitauli ma le gauai, (galue) manatua, ma le faʻataʻitaʻiga faʻavaomalo (Jason et al., 1988; Rothlind et al., 1993; Foroud et al., 1995; Lawrence et al., 1996; Hahn-Barma et al., 1998; Verny et al., 2007; Paulsen et al., 2008; Tabrizi et al., 2009; Papp et al., 2011; Stout et al., 2011). Ua maitauina le gasolo lelei o le mafaufau i uluaʻi tagata mamaʻi (Jason et al., 1988), i le fea laasaga o faʻaopoopoga faʻaopoopoga e faʻalavelave faʻafuaseʻi, aʻo toe faʻaaogaina aʻoaʻoga o loʻo tumau pea (Lawrence et al., 1996). O le mea lea, e mafai e tagata gasegase ona toe iloilo le taua o le faʻaleleia ma aʻoaʻoina ni mea fou fou-taui i totonu o le lava itu (eg, foliga poʻo le lanu), ae i ai faʻafitauli e suia ai o latou mafaufau i se isi itu (eg, mai le lanu i foliga) pei ona manaʻomia le tulafono fou e pule e maua ai le taui. I taimi mulimuli ane o le faʻamaʻi, o le faʻalagolago i le mafaufau ma le faʻamalosia e mafua ai foi le faʻaaogaina o aʻoaʻoga faʻaletonu i tagata mamaʻi HD (Josiassen et al., 1983; Lange et al., 1995). O lenei alualu i luma o faailo e ogatusa ma le faʻalavelave faʻafuaseʻi o le faasologa amata muamua o le faʻamaʻi, talu ai ona o le faʻataʻotoga o le faʻaaogaina o le faʻavae e faʻatalanoa e le vaega muamua o le tino, ae o le faʻaaogaina o aʻoaʻoga o loʻo faʻasalalau e le cortex (orbitofrontal cortex)Dias et al., 1996; McAlonan ma Brown, 2003). O isi faaletonu o le tino e aofia ai le le faatulagaina o amioga, le fuafuaina o le fuafuaina, le lelei o le faamasinoga, ma le faaitiitia o le amio ma le pulea faalelagona (Watkins et al., 2000; Paradiso et al., 2008; Duff et al., 2010b). O le le faʻasaina ua matauina i tagata teteʻi i le HD, o latou gaioiga e faʻavaivaia i galuega e manaʻomia ai le faʻafefeina o tali muamua ae ono le talafeagai (Holl et al., 2013). Ma le mea mulimuli, o le tele o suʻesuʻega ua maua ai e faʻapea, o tagata mamaʻi tuusaʻo HD e faʻavaivaia i le amanaiaina o lagona le lelei e pei o le ita, le fiafia, fefe ma le faʻanoanoa. O le faʻalauiloaina o le lagona e faʻaitiitia le alualu i luma, ma e mafai ona salalau atu i faafitauli ma lagona le mautonu i uluaʻi laʻasaga o le maʻi (Johnson et al., 2007; Tabrizi et al., 2009; Labuschagne et al., 2013). O lenei faʻataʻitaʻiga e fesoʻotaʻi ma le faʻaleagaina o le cortex poʻo le faʻapipiʻi, lea e aʻafia ai i le faʻatulagaina o faʻamatalaga o lagona ma taui (Henley et al., 2008; Ille et al., 2011).

O suʻesuʻega ma faʻataʻitaʻiga o manu o le HD e faʻaalia ai faʻafitauli faʻaleagaga tutusa i latou na matauina i tagata gasegase. E ui lava e le o suʻesuʻega uma e maua ai le le lelei o le faʻafitauli o le mafaufau (Fielding et al., 2012), o suʻesuʻega i le rat ma le faʻataʻitaʻiga o le HD e aofia ai le popole, faʻatupulaia le tali atu i aʻafiaga faalelagona, ma faʻaletonu i le fesuiaiga o aʻoaʻoga ma le suiga o fuafuaga (Faure et al., 2011; Abada et al., 2013). O se tasi o suʻesuʻega na maua vave ai le paʻu o le aʻoga aʻo leʻi amataina le faʻamaoniga o le afi i totonu o le ata o le rat (HD)Fink et al., 2012). O le mea e mataʻina ai, o foliga vaaia o meaola o le HD e tele le tali atu i aʻafiaga le lelei o lagona, ae o tagata gasegase ua faʻaalia le faʻaitiitia o le amanaiaina o lagona le lelei. I le taimi nei e le o manino pe o lenei mea e atagia ai le eseesega o galuega e faʻatinoina (iloa o lagona faʻalagolago i tali o amioga i fualaau taufaamatau), ituaiga eseese o meaola e uiga i le taunuuga o togafitiga poo se eseesega taua i le va o le rat ma le tulaga o le tagata. O le mea lautele, o suʻesuʻega i tagata uma o tagata ma meaola o le HD o loʻo faʻaalia ai le tele o galuega fefaʻatauaʻiga ua leva ona faʻavaivaia i le vave HD. O faʻalavelave faʻafuaseʻi e aofia ai le le lava o le mafaufau, manatua, fetuutuunai o le mafaufau, ma le faʻaalia o lagona. I lenei taimi amata, e masani lava ona faʻavaivaia e tagata gasegase o latou lava (paʻu i le) gafatia o le mafaufau (Hoth et al., 2007). I le aluga o taimi, o faʻamaʻi faʻamaʻi e faasolosolo malie ona leaga, ma iu ai ina oʻo atu ai i le tuga ogaoga i le taimi mulimuli o le maʻi. E ui lava o le tupuga o faʻamaoniga e masani lava ona ogatasi ma le faʻaleagaina o le vaʻavaʻai / faʻamalosia ma le faʻaaogaina o gaioiga cortico-striatal, faʻatasi, o galuega patino patino e fesoʻotai ma le eletise limbicē e mafai foi ona aafia i le amataga o le HD.

iʻuga

O masini, amio ma amioga faʻapitoa i le HD na suʻesuʻeina tele i le taimi ua mavae, ma faʻaauau pea ona avea ma autu o le tului ona o le lautele ma le fesuisuiaʻi o le mea na tupu ma le amataina o nei faʻaʻailoga i luga o maʻi. I se tulaga lautele, o uiga amio ma le mafaufau e fesoʻotaʻi ma tolu vaega o amioga: o le le fiafia, faʻaletonu pulega, ma le faʻasaina. O le tuufaatasiga o nei faailoga e taʻua i nisi taimi o le "syndrome dysfunction syndrome". O nei faʻaoga uma e fesoʻotaʻi ma le faʻaletonu o le gataifale cortico-striatal e aofia ai le cortex poʻo le faʻailoga, o le pito i luma o le cortex cortex ma le cingulate cortex. E pei ona talanoaina i luga, o suʻesuʻega a le neuropathology ua matauina le faasolosolo malie malie o le striatum i totonu o le taʻavale agai atu i le faʻalapotopotoga o loʻo i ai faʻamaʻi HD. E ui lava o maliega faʻamaonia ma le mafaufau e ogatasi ma le faaletonu o le gataifale cortico-stereo, o faʻamatalaga faʻamaonia e foliga mai e sili atu le faʻasalalauina nai lo le faʻamoemoe e faʻavae i luga o faʻamatalaga faʻaleaga. O le amataina ma le alualu i luma o faʻamaoniga o amioga ma le mafaufau i le HD e maualuga tele, e faʻaalia ai o le faaleagaina o itulagi e mafai ona fesuisuiai ma salalau i le amataga o le HD nai lo le mafaufau muamua. O lenei manatu e lagolagoina e faʻamaoniga mai nisi o faʻatulagaga o ata faʻatusa (Thieben et al., 2002; Rosas et al., 2005; van den Bogaard et al., 2011).

Tulaga lamatia o le tagofia ma le le faʻaleagaina o amioga tauvaga i le HD

Taaloga e le masani ai

E ui o le tele o tagata e mafai ona latou taʻalo faʻataaloga, e mafai ona avea ma faafitauli tele mo nisi, aʻo latou atiina ae ituaiga faʻaleagaina o lenei amio. O le faʻaletonu o taaloga tau tupe e faʻaalia i le tele o le tuʻinanau i le taʻavale e ui lava i tupe le lelei, faʻaletino ma tomai faʻapitoa. E leʻi leva talu ona faʻavasegaina o se mea ua fai ma vaisu i le DSM-V, e pei o le vavalalata i vailaau faʻaleagaina i vailaʻau faʻamaʻi ma neuropathology (van Holst et al., 2010; Clark ma Goudriaan, 2012). O le faʻaletonu o taaloga tau tupe o le a muamua ma e na o le "vaisu amioga" e amanaʻia i totonu o le vaega "Togafitiga ma Tulaga Leaga Fesootai ". E ui lava i lea, e tatau ona maitauina e iai le eseesega i le va o mea ua fai ma vaisu i mea tau mafaufau ma mea ua fai ma vaisu i taaloga tau tupe. Muamua, o le faamalieina o le manaʻoga mo mea tau le mafaufau o loʻo taoto i le faʻaaogaina o le mea lea e iloa ai le aʻafiaga, aʻo faamalieina le manaʻoga mo taaloga tau tupe atonu e le o mautinoa le mea e maua ai le tupe pe leai, sei vagana, o le gaioiga faʻapitoa lava, mo se faʻataʻitaʻiga o se gaoioiga manaia. O le mea lea, o petipetiga faʻamaoni e mafai ona sili atu le eseese i lenei itu ma se mea e sili atu le mautinoa nai lo le faʻaaogaina o vailaʻau. E tatau ona maitauina o le suiga o suiga, e aofia ai le manumalo ma le leiloa, e ono taua tele i le atinaʻeina o vaisu, e pei ona maua ai se mamanu faʻafefeteina o le faʻamalosia, o le mea sili ona mamana o mea faigaluega /Sharpe, 2002; Fiorillo et al., 2003). Lona lua, o mea e mafaufau i le mafaufau e mafai ona sili atu le suiga i le faiʻai ma le faʻalavelave faʻapitoa nai lo taaloga, ona o la latou togafitiga faʻamalosi i le tele o faʻalavelave o le neurotransmitters, faʻateleina le faiga o mea e fai ma vaisu, faʻaaoga sese o vailaau faʻasolosolo malosi.

O aʻafiaga autu o le vaʻaiga tau tupe e faigata ma e aofia ai le tele o le tele o le mafaufau ma le neurotransmitter (toe iloilo i Raylu ma Oei, 2002; Goudriaan et al., 2004; Potenza, 2013). O le mafaufau i le tagofia o mea ua fai ma vaisu ua fesoʻotai i le faʻaititia o le dopamine D2 faʻaleleia i le striatum, lea e galue i se faasologa o tali faʻaalia e faʻalavelaveina ai le tuʻuina atu o le dopamine. O le taunuuga o le vaʻavaʻaia o auala dopaminergic e faʻalauteleina ai le lagona lelei i taui, faʻamalosi, ma le faʻamalosia lelei o amioga faʻafeusuai (Volkow et al., 2002; Di Chiara ma Bassareo, 2007). O suiga faapitoa o le faaosofiaga o mea e tutupu pe a oʻo ina faʻalauiloa e le vaʻavaʻalo taaloga faʻaletupe le faʻateleina o le faʻamalosi e taʻavale (van Holst et al., 2012) ma faʻalautele atili le gauai atu i gaioiga faʻapitoa faʻaketupe (faʻapipiʻi faʻapitoa)Brevers et al., 2011a,b). E le gata i lea, o tagata taaalo e le faʻaleagaina ua faʻaitiitia le faʻamalosia o le amio i le lautele, e pei ona faʻataʻitaʻiina e ala i le faʻaitiitia o le faatinoga i luga o le taliina o tali, faʻalauteleina o le gasegase, ma le fiafia mo le vave faʻatuaiina o taui i galuega faʻavaveina (Goudriaan et al., 2004; Brevers et al., 2012a; van den Bos et al., 2013a).

O tagata taʻavale e le lelei le faʻatusatusaina o pulega i luga o galuega faʻapitoa e faia i le faia o faaiuga (e pei o, Cavedini et al., 2002; Brand et al., 2005; Brevers et al., 2012b; toe iloilo: Brevers et al., 2013). O lenei le lelei le faʻatinoga e tutoatasi mai pe o iai ni tulafono manino ma le mausali mo manumalo ma mea e leiloa e pei o le Game of Dice Task (Brand et al., 2005) poʻo le mataupu e tatau ona aʻoaʻoina e ala i le faʻataʻitaʻiga ma le sese o filifiliga e sili ona aoga i le taimi umi, pei o le IGT (Cavedini et al., 2002; Brevers et al., 2012b; Vaʻai i le Vaega Faʻataʻatiaga o le faia o filifiliga e tagata o loʻo faʻataʻitaʻi i luga o galuega a le falemaʻi mo auiliiliga o lenei galuega). Ae ui i lea, o le vavalalata i le vavalalata na faʻatautaia ma le faʻatinoina o galuega fai filifiliga lea e le iloa ai se mea e le maua (IGT) nai lo galuega ma tulafono manino (Brevers et al., 2012b). O lenei faʻamatalaga e manaia i le maitau o le mea moni, i mataupu masani, o le afa lona lua o le IGT pe a aʻoaʻoina e mataupu mea taua o galuega o loʻo aʻafia i galuega ma tulafono manino. O le mea lea, o nei faʻamatalaga e taʻu mai ai i le le manuia o taaloga tau tupe i le faia o faʻaiuga e mafai ona afua mai i le faʻaitiitia o le pulega, lea e fesoʻotaʻi ma tulafono sili atu manino, ma le faʻaleagaina o taui-faʻasalaga (lagona), lea e sili atu ona fesoʻotai i faamasinoga-ma- aʻoaʻoga sese e iloilo ai le taua o taimi o filifiliga (van den Bos et al., 2013a, 2014). E le gata i lea, o loʻo taʻu mai ai o le faʻaleagaina i totonu o le atunuʻu e mafai ona avea ma mea e mafua ai le faʻalauteleina o amioga tau tupe.

Mai nei suʻesuʻega e manino lava o le neurobiological predisposition mo le atinaʻeina o amioga faʻale-aganuʻu faʻale-aganuʻu e aʻafia ai le faʻalavelave i le vaʻavaʻai faʻamalosi ma le mafaufau ma le vaʻavaʻavale eletise (van den Bos et al., 2013a). O se taunuuga, o tagata taʻavale e le faʻaleagaina latou te faʻaalia le faʻaitiitia o le mafaufau, le faʻatupulaia o le le mautonu, ma le faʻalauteleina o le lagona i le taui, o mea uma ia o vaega o le faʻasaina o amio (Iacono et al., 2008). O le avanoa e atiae ai e se tagata se vaisu i lona olaga, ae peitai, e faalagolago foi i le tele o isi itu, e pei o aafiaga o le olaga masani ma tulaga lamatia o le siosiomaga.

Faʻamalologa Faʻateʻaina i le HD: Faʻamatalaga Faʻataʻi

Faatasi ai ma le faateleina o le tele o avanoa na ofoina atu e le Initaneti, ua i ai foi le siitia o avanoa faaletulafono i luga o le initaneti ma tulafono faasolitulafono i tausaga talu ai nei. O nei gaoioiga faʻaletupe faigofie ma masani e le mafai ona pulea le taaloga atonu e ono lamatia ai soʻo se tasi o loʻo i ai se faʻalauteleina o le gasegase i vaisu tau tupe, ae atonu o le a le aafia ai i ia gaoioiga (Griffiths, 2003). O tagata gasegase HD o se tasi lea o vaega e mafai ona avea ai le petipetupe i luga o le Initaneti ma tulaga lamatia, ona o le faʻasaina o amioga-o se uiga taatele i le faʻamaʻi-o se mea tāua i le atinaʻeina o vaisu (Iacono et al., 2008). O le mea moni, e pei ona taua i luga, o tagata gasegase HD o loʻo faʻaalia le tele o faailoga o le faʻaleagaina, e pei o le faʻaleagaina, le faʻafefe o le tali, ma faʻaitiitia le faʻalauiloaina o lagona, i se taimi vave i le maʻi. O isi faailoga ua matauina i le HD, ma e mafai ona aafia ai le mafai gasegase o tagata e faia ni faaiuga saʻo, o le gasolosolo o le mafaufau, tutumau, le lelei o le faamasinoga, ma faaitiitia le iloa o le tagata lava ia. E le gata i nei uiga tutusa i le va o tagata HD ma tagata taʻavale, o faʻalapotopotoga uma e lua o loʻo faʻaalia ni faʻalavelave faʻapitoa ma faʻalavelave faʻapitoa i ni vateatea faʻataunuʻu.

I le vaʻaia o nei mea tutusa i le va o tagata taʻavale ma tagata gasegase o le HD, atonu tatou te faʻamoemoe o le a faʻapupulaina faafitauli o taaloga tau tupe i totonu o tagata mamaʻi HD pe a faʻatusatusa atu i le faitau aofai masani. Ae ui i lea, e naʻo le tasi le suʻesuʻega ua lipotia mai ai mataupu o gaioiga faʻaletonu i se aiga Italia ma HD (De Marchi et al., 1998). I totonu o lenei aiga, e toʻalua tagata na maua i gaioiga faʻaletonu i tausaga uma 18, aʻo leʻi amataina faʻamaoniga o le HD. O isi suʻesuʻega a le epidemiology e leʻi lipotia mai i lenei mataupu, e ui lava ina le lelei le faia o filifiliga, lamatia le ave, ma le le lelei o le faʻamasinoga ua faʻaalia o le a lamatia ai tagata faʻataʻitaʻiga HD e faʻatautaia filifiliga taua o le olaga ma mataupu tautupe (Klitzman et al., 2007; Shannon, 2011). I se tulaga talitutusa, o lipoti i luga o mataupu e aʻafia ai e pei o le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina ma le tagofia o vaisu i le Initaneti o loʻo misi i tala o loʻo iai nei i luga o faʻataʻitaʻiga o HD I le taimi nei, e le o manino pe o le leai o lipoti o faafitauli tau tupe i totonu o le lomiga HD e mafua ona o le leai o se gauai mo lenei mea matautia, pe leai foi le faateleina o le taatele o le gasegase le fiafia i totonu o tagata HD. E tele mafuaʻaga e mafai ona faʻamatalaina pe aisea e le sili atu ona lipotia ai na faafitauli. Muamua, e tusa lava pe faʻapupula i le HD le aʻafia o gaioiga faʻaletonu, e ono afaina ai lava i sina pasene o tagata mamaʻi. I le faʻatasi ai ma le mea moni e faʻapea, o le faitau aofaʻi o le HD-aafia, e gata lava i le numera, atonu e ono mafua ai faafitauli faʻaletupe i le le amanaiaina o se mataupu faapitoa i lenei vaega maʻi. Lua, o le le lava o faafitauli tau taaloga i le HD atonu e fesootaʻi ma le le mafaia po o le le naunau o tagata gasegase e tuua le fale ona o le faaletonu o le afi ma o le matauina faifai pea o le le fiafia ma le atuatuvale. A o leʻi oʻo mai le vavalalata i luga o Initaneti, atonu o lenei mea na taofia ai tagata mamaʻi HD mai le asiasi atu i fale taʻalo a le malo e pei o le kasino. Ma le mea mulimuli, o le talavou e foliga mai o se taimi maʻaleʻale mo le atinaʻeina o faʻaletupe tupe faʻaletupe (van den Bos et al., 2013a), ae o le tele o tagata maʻi HD e le amata faʻaalia ni faʻamalologa e aʻafia ai seia oʻo i se taimi mulimuli ane i le olaga. E ui i lea, faatasi ai ma le faʻatupulaia o gaoioiga e fesoʻotai i le Initaneti a talavou, e mafai ona latou maua ituaiga o mea faʻafiafiaga e pei o le vavalalata i luga o le initaneti, lea e avea ma se faafitauli pe a oʻo mai faʻaaliga HD i se taimi mulimuli ane i le olaga. O le mea lea, e ui o le siosiomaga lea e mafai ai e tagata taaalo-e ono mafai ona maua e le tagata gasegase o latou lava tagata le siitiaina o ia amioga i aso ua tuanai, e manino lava o le faateleina o le mafai ona maua ma le maua o avanoa tau tupe mai le fale e mafai ona suia ai le tele o faafitauli i le HD .

Faʻataʻatiaga o le faia o filifiliga e tagata o loʻo faʻataʻitaʻi i luga o galuega a le falemaʻi

O galuega ole fale suʻesuʻe e masani ona faʻaaogaina e iloilo ai le le mafaufau ma le faʻaleagaina o mea e le masani ai i faʻafitauli o le neurology. Ina ia maua se malamalamaaga i auala ma faʻafitauli e aofia ai i le faia o faaiuga ma amioga e ono aʻafia ai, e tele ni galuega na faia, e aofia ai le IGT (Bechara et al., 1994) ma le CGT (Rogers et al., 1999). I luga o le IGT, o tagata auai e tuʻuina atu ni kata se fa. Ua faatonuina i latou e filifili kata mai nei pa, lea e mafai ai ona latou manumalo pe leiloa tupe; o le sini o le galuega o le manumalo i le tele o tupe pe a mafai. O eseesega e ese mai le tasi i le isi i le taimi ma le aofaiga o manumalo ma tupe leiloa. O nei mea e lua o "paʻu leaga," e mafua ai le pau i le umi, ma o le lua o ni "lelei", e oʻo atu ai i le aofaʻiga atoa. O tagata auai e le o tuuina atu lenei faʻamatalaga, ae ui i lea, ma e manaʻomia ona latou iloa po o fea papa e sili ona aoga i taimi o suʻega. E masani lava, soifua mālōlōina, tagata auai lelei latou te aʻoaʻoina tulafono o le galuega pe a maeʻa se aofaiga o samples, ma iu ai ina amata ona sili atu le lua "faletua" lelei. Ae ui i lea, e iai le eseʻesega o tagata taitoatasi i le faʻatinoina, e aofia ai i latou o loʻo auai i le soifua maloloina, e aʻafia ai faʻataʻitaʻiga o esega o feusuaiga (van den Bos et al., 2013b). I luga o le CGT, o tagata auai e tuʻuina atu i ai se laina o 10 pusa o lanu eseese e lua, ma e manaʻomia le faia o se filifiliga talafeagai lea e natia ai le pusa tioata. Ona tatau ai lea ona latou taʻalo tupe maua i luga o lo latou talitonuga i lenei filifiliga. I lenei galuega, o faʻamatalaga talafeagai uma e tuʻuina atu i le tagata auai i le taimi o le suʻega, ma e tutoʻatasi tofotofoga, ma faʻaititia ai le manatuaina o galuega ma le aʻoaʻoina o manaʻoga. O galuega uma e lua o le vavalalata ua faʻamautu lelei, ma ua taliaina le IGT e avea o se faʻataʻitaʻiga talafeagai o le faia o le filifiliga moni (life-making decision making)Buelow ma Suhr, 2009), ae o le CGT e sili ona aoga mo le suʻesuʻeina o faʻaiuga i fafo atu o se faʻalapotopotoga aʻoaʻoga.

Na tofotofoina tagata gasegase HD i le Iowa ma le Cambridge Gambling Task. I totonu o se suʻesuʻega ma tagata gasegase-vaʻa, Stout et al. (2001) na maua ai le faʻatinoina o le IGT na faʻaititia pe a faatusatusa i mataupu masani. O le eseesega i le faatinoga na manino i le vaega lona lua o le galuega; lea e masani lava ona amata ona faʻaalia se mea e sili ona lelei mo paʻu lelei, na faʻaauau pea ona faia e le au faʻamaʻi HD mai filifiliga leaga mai le leaga. O lenei mea o loʻo fautua mai ai e le o aʻoaʻoina e le au faʻamaʻi HIV po o fea pepa e sili ona lelei, poʻo le faaauau pea ona filifili kata mai pepa leaga e ui lava i lenei malamalama. Na taʻua e le tusitala e toatele nisi o le HD na auai na faailoa mai e le o ni mea e le talafeagai, ae o loo faaauau pea ona filifili ni kata mai ia pa, ma fai mai e mafai e tagata maʻi HD ona aoaoina ia tulafono o le galuega, ae le mafai ona faamalosia se filifiliga filifilia lelei ma teena tali atu i faasalaga taʻitasi ma taui. Ae ui i lea, o le faʻaitiitia o galuega na maua e fesoʻotaʻi ma mafaufauga le lelei ma le faʻalauiloa, e taʻitaʻia ai e tusitala e faʻamaonia e ono faigata i le tagata maʻi ona aʻoaʻoina poʻo le manatuaina o taimi umi o le filifilia o kata mai se taʻaloga faapitoa. O tagata gasegase HD na maualuga le maualuga i luga o le faʻasaina nai lo togafitiga maloloina, ae o lenei fuataga e le ogatasi ma le faʻatinoina o galuega. I le tulituliloaina o faamatalaga tutusa a Stout ma a latou paaga, faʻatusatusa i le tolu faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga e faʻamatala ai le le atoatoa o le gaioiga o tagata gasegase HD, ma iloa ai o lenei mea na sili ona faamatalaina e ala i le le lava o mafaufauga galue ma le faateleina o le le mautonu ma le le mautonu (Busemeyer ma Stout, 2002). O le le lelei o le faʻatinoina o tagata gasegase o le HD i le IGT e mafai foi ona fesoʻotaʻi ma se faʻaitiitiga o aʻafiaga i nei tagata gasegase, lea na maua i le fuaina o tali o le paʻu i le taimi o le IGT (Campbell et al., 2004). O lenei sailiga e ogatasi ma le le amanaiaina o lagona le lelei i tagata mamaʻi HD (Johnson et al., 2007; Ille et al., 2011), ma fautua mai atonu o le a latou le gauai atu i faasalaga tele, ma o le mea lea o le a le mafai ai ona liliu ese mai pepa leaga o kata. Aemaise lava le vaega lona lua o le IGT e manaʻomia ai le mafai ona taofia ni aʻoaʻoga le lelei o le gaioiga e tali atu ai i faasalaga, aʻo faʻamalosia ai galuega lelei (de Visser et al., 2011; van den Bos et al., 2013b, 2014).

O se numera faatapulaa o isi suʻesuʻega na tofotofoina ai le faia o faaiuga i le amataga o le HD, ae lei maua ai faigata faigata i nei gasegase i le IGT poo le CGT (Watkins et al., 2000; Holl et al., 2013). O le mea lea, e foliga mai o le le atoatoa i le faia o faʻaiuga ma le lamatiaga o faafitauli tau tupe faʻaletupe e le mafai ona tupu seia oʻo i le taimi o le maʻi. Ae ui i lea, o nei suʻesuʻega na maua ai le faʻaletonu i galuega e manaʻomia ai le fuafuaina ma le faʻasaina o tali muamua i le teteega o le HD. O le mea lea e foliga mai o loʻo amataina e le tino o le HIV ni faafitauli maʻaleʻale ma le faʻafefe, fuafuaina, faʻaalia lagona, ma mafaufauga galue. I nisi o gasegase ua mafai nei ona oʻo atu i faafitauli i le faʻamasinoga ma le faia o faaiuga i le amataga o le faʻamaʻi, ae o le toʻatele o tagata mamaʻi HD e leai ni faafitauli ma ni mea e ono faia i le faia o faaiuga seia oʻo i se tulaga o le maʻi.

Neurobiological Mechanisms of Decision Making in HD

Neurobiological pathways i lalo o faiga masani o fai filifiliga i le IGT

O le neurobiological mechanisms o loʻo i lalo o faiga filifiliga i le IGT ua aʻoaʻoina lelei ma faʻamatalaina (tagaʻi faʻataʻitaʻiga, Bechara et al., 2000; Doya, 2008; de Visser et al., 2011; van den Bos et al., 2013b, 2014). O le faatinoina masani o lenei galuega e manaʻomia ai se fegalegaleaiga i le va o le limbic and associative / cognitive control c circuits-circuits. O gaioiga i le vaalele eletise o le a avea ma taatele i le taimi o le vaega muamua o le IGT, lea e aofia ai i le suʻesuʻeina o amio, tali atu i taui ma faasalaga, ma le aʻoaʻoina o tulaga taua o taunuʻuga pupuu ma umi o faaiuga i le galuega (Manes et al., 2002; Clark ma Manes, 2004; Fellows ma Farah, 2005; Gleichgerrcht et al., 2010; de Visser et al., 2011; van den Bos et al., 2014). E sili atu le taua i le isi vaega o le IGT, pe afai e tatau ona taofia tali le mautonu i taui ma faasalaga mo le umi o le taimi aoga, ia faʻaleleia faiga faʻapitoa o amio ma faʻaitiitia ai le le lelei o mamanu (Manes et al., 2002; Clark ma Manes, 2004; Fellows ma Farah, 2005; Gleichgerrcht et al., 2010; de Visser et al., 2011; van den Bos et al., 2014).

Faʻaleagaga o le Neurobiological i faiga filifiliga i le IGT i le HD

Talu ai ona o faiga filifiliga ile IGT e aofia ai le fegalegaleaiga ole vaʻaia ma le vaʻavaʻai / faʻamaonia o le gataifale cortico-stereo, e le o se mea e ofo ai le faʻavaivaia o tagata mamaʻi HD i le faʻatinoga o lenei galuega. O se tasi o mea na matauina e Stout ma ana paʻaga, o le aʻafiaga o le leiloa i le faia o faʻaiuga ua faʻaititia i tagata mamaʻi HD (Campbell et al., 2004). E ogatusa lenei ma sailiiliga e le o iai nei maʻi i le amanaiaina o lagona le lelei, ma e mafai ona faʻamatalaina e ala i le faʻalavelave i totonu o le faʻapipiʻi faʻapipiʻi (Ille et al., 2011). O le faʻaaogaina o le cortex e taua tele mo le gaioiga o lagona, ma ua faʻaaogaina i mataupu masani e tali atu ai i faasalaga ma taui i se galuega fai filifiliga (O'Doherty et al., 2001). O le isi sailiiliga e Stout et al. (2001) o le faʻatinoina o tagata gasegase i luga o le IGT e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le faʻamaumauga ma mafaufauga mo taimi uumi i le Matis Dementia Rating Scale. O le le mafai ona aʻoaʻoina pe manatua po o fea pepa e aoga i le taimi uumi e mafai ona fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitiga o le gaioiga o fesoʻotaiga vavalalata / faʻamaonia, lea e manaʻomia mo fuafuaga mo taimi uumi ma le faʻaosoosoina o le malosi (Manes et al., 2002; Clark ma Manes, 2004; Fellows ma Farah, 2005; Gleichgerrcht et al., 2010). O lenei foi e o gatasi ma le le atoatoa o le auala ala i le HD, talu ai o se suʻesuʻega talu ai ua faaalia ai e taua le auala tuusao mo le faʻalogo i faasalaga i se galuega e faʻamalosia ai le aʻoaʻoina (Kravitz et al., 2012; Paton ma Louie, 2012). O le le gauai atu i taunuuga i le lumanaʻi o se faaiuga e mafai foi ona mafua mai i le faʻanoanoa muamua o le gasegase o le cortex, talu ai o le le mautonu e matauina i tagata mamaʻi e afaina i lenei vaega muamua (Bechara et al., 1994). O le mea lea, o le faaitiitia o le faatinoga o tagata gasegase HD i le IGT e mafai ona mafua mai i se tuufaatasiga o le le atoatoa i le cortico-stereo circuits e aofia ai le cortex orbitofront, le ventromedial forefrontal cortex ma le pito i luma o le cortex cortex. E mafua ai le faʻaitiitia o le tali atu i faasalaga i le vaega muamua o le galuega, ma le le mafai ona iloa po o fea papaʻaga e sili atu ona umi, fuafuaga fuafua, ma taofiofia tali le lelei i le vaega lona lua o le IGT.

Talanoaga

HD ma le Faʻailoga Faʻamaoni: O a risosi?

O le masani o afi, afi, ma mafaufauga o le HD e mafua mai i le atrophy alualu i luma alualu i luma lea e afaina ai le eseese o gaioiga o le cortico-stereo. E ui lava o le amataina ma le alualu i luma o uiga amio ma le mafaufau e foliga mai e matua ese lava, ae o le motusia o le afi ma le mafaufau e masani lava ona afaina i le taimi muamua o le faamai, aʻo aafia ai le siaki eletise i se taimi mulimuli ane. O le mea e mataʻina ai, o le faʻasolosolo o le neurobiological i le le fiafia i taaloga faitupe ma isi mea ua fai ma vaisu e aʻafia ai le faʻalavelave i totonu o taʻavale cortico-stere tutusa e aafia i le HD. E ui lava i nei mea talitutusa, ae ui i lea, i totonu o lomiga faʻapitoa a le falemaʻi HD e leʻi fesoʻotai ma faʻataʻitupe faʻaletonu poʻo isi amioga faʻafefete. Na o le tasi le suʻesuʻega ua maeʻa ona faamatalaina ai se aiga na tutupu ai faafitauli tau taaloga i le tele o tagata o le aiga na aafia i le HD-affected (De Marchi et al., 1998). Matou te masalomia o faʻataʻitaʻiga afi a le au gasegase, faʻapea foi ma latou tausaga ma le va fealoai, atonu o le a taofia i latou i le taimi nei mai le atinaʻeina o taaloga faitupe, e ui lava i lo latou faateleina o le gafatia i ia faafitauli. I le isi itu, o le masani ona maua le atuatuvale e mafai ona faʻamoemoe e faʻapupulaina le le mautonu ma le lamatiaga o faafitauli tau tupe tau tupe, e faavae i luga o suʻesuʻega faʻasoa (Clarke, 2006). O le isi faʻamatalaga mo le le lava o le matauina o faafitauli tau tupe i le HD atonu e fesoʻotaʻi ma eseesega i aʻafiaga autu. E ui lava ina foliga mai o faʻalavelave faʻamalosi e foliga tutusa i le va o tagata taʻavale maʻi ma tagata HD, o suiga faʻalagona e eseese. O tagata taaalo e le masani ai, o loʻo faʻaalia ai le faʻalauteleina o le lagona lelei i taui, faʻamalosia i latou e amata ma faʻaauau pea taaloga. HD, i le isi itu, ua fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le faʻalogo i faasalaga ma lagona le lelei. O lenei eseesega e mafai ona avea ma se mafuaʻaga taua e le foliga mai ai o le toʻatele o tagata gasegase o le a iai se faʻalauteleina o le naunau e amata taaloga tifaga pe auai i isi amioga faʻatau, ma mea e fai ma vaisu.

Ae ui lava i lea, o le faʻalavelave i le vaʻaia o le gaosiga o le cortico-striatal o tagata mamaʻi HD atonu e faʻalauiloaina le faia o filifiliga i tulaga e le mautonu, e pei ona faʻaalia i le IGT (Doya, 2008). E le gata i lea, o le tuufaatasiga o le faaititia o le lagona i le faasalaga, le le mafai ona taofiofia tali le lelei i taui vave, ma le le mafai ona mafaufau i se taimi umi ua faatuai ai ma faamalosia le lelei o mamanu e tusa ai, e mafai ai e tagata gasegase o le HIV ona atiae faafitauli tau taaloga, tulaga e faʻamalosia ai amioga faapena. O faʻafitauli faʻafitauli o tagata faʻataʻitaʻi o le HD ma le suiga o fuafuaga ma faʻamaoniga o le le mautonu ma le faʻamaoni e mafai ona fesoasoani i le alualu i luma o amio le pulea i nei tulaga. O le mea lea, matou te fautuaina e le maua e le au gasegase maualuga le malosi e amata ai taaloga taʻavale poʻo isi amioga ua fai ma vaisu e mafua mai io latou neuropathology, ae o loʻo i ai le tele o aʻafiaga o le atinaʻeina o se vaisu pe a latou auai i taaloga. E tusa ai ma lenei manatu, ua maitauina o maʻi gasegase muamua e avea ma mea e le mautonu ma e tele lava ina faia faaiuga le lelei, ae latou te le o faaalia le faateleina o le lamatiaga o le amio (Miller, 1992; Bechara et al., 2000). O lenei mea e taʻu mai ai o le faia o filifiliga ma le lamatia o le amio e le mafai ona tupu faatasi, ma o le eseesega o tuufaatasiga o le limbic and associative / cognitive control circubances e mafai ona i ai ni aafiaga eseese i luga o le faiga o le faia o faaiuga ma taaloga tau tupe. O lo tatou faʻamoemoega o le a faʻamalamalamaina foi le mafuaaga e le o matauina ai tagata gasegase HD e faia le leaga i le CGT. Talu ai o faʻamatalaga uma e uiga i avanoa ma tau o manumalo ma tupe leiloa o loʻo avanoa i luma i lenei galuega, atonu o le a le mafai e tagata gasegase HD ona atiaʻe taʻiala le lelei, ona latou te le o sailia ma le faʻamalosi ni mea lamatia. Ae ui i lea, o lenei mea e manaʻomia ona tofotofoina i tagata gasegase ua sili atu ona tupu.

Afai o tagata gasegase HD e iai le tele o le aʻafiaga o le atinaʻeina o amioga faʻafaʻatauaiga i le vaʻaia pe a tuʻuina atu i le tulaga talafeagai, o le siʻitia o avanoa avanoa tau tupe i luga o le initaneti e ono ono lamatia ai lenei vaega o maʻi. E tusa lava pe latou te le o sailia ma le naunautai ia tulaga, o tagata gasegase HD ua sili atu nei ona latou maua avanoa tau taaloga nai lo le taimi ua tuanai. E moni lava lenei mea mo tagata mamaʻi o loʻo faʻaaluina le tele oo latou taimi i le fale ona o a latou faʻamaoniga, pe o fea le Initaneti atonu o se auala taua e nofoia ai. O se tulaga sili atu le maualuga o le auai i le faia o amioga tau tupe e ono mafua ai le faateleina o le faateleina o faafitauli e fesootai i le HD tagata. Matou te fautua atu e tatau i leoleo ona nofouta i nei tulaga lamatia, ma sili atu ona taumafai e taofia tagata mai HD mai le auai i gaoioiga i luga o le initaneti. E le gata i lea, matou te finau e tatau i fomaʻi ona suʻesuʻeina i taimi uma le lamatiaga ma le taatele o faafitauli tau tupe i le televise o le HD, ina ia mafai ona tuʻuina togafitiga talafeagai ma faʻataʻitaʻiga i tagata maʻi ma tagata tausi.

Taʻiala i le Lumanaʻi

E ese mai aʻoaʻoga a le epidemiology e iloilo ai le faʻaauau o taaloga faʻaletonu ma isi mea ua fai ma vaisu i le HD, e mafai ona fautuaina nisi laina o suʻesuʻega e faʻalauteleina lo tatou malamalama i mataupu o loʻo talanoaina i lenei pepa. Muamua lava, o le a manaia le faʻafesoʻotaʻi tonu o le faʻaaogaina o le gau i le IGT i faʻalavelave faʻafuaseʻi i le galuega cortico-striatal i tagata mamaʻi HD. O le mea lea, e mafai ona suʻesuʻeina mamanu o le faʻaleleia o faiʻai o le tino o le HD e faʻataʻitaʻiina le ata faʻafetaʻi o le magnetic resonance ao faʻatino le IGT, ma faʻatusatusa i gaoioiga i mataupu masani. O gaioiga i totonu o le fale, o le faʻasalaga muamua o le cortex ma le cortex orbitofrontal e tatau ona faaitiitia i le tagata gasegase HD aʻo faia faaiuga ile IGT.

O le suʻesuʻeina o amioga ma amioga a le neurobiological o le petipeti-amioga i le HD i nisi auiliiliga, o loʻo iai nei faʻataʻitaʻiga o faʻamaʻi pipisi e mafai ona faʻaaogaina. I luga o se amio, e mafai ona faʻamoemoeina nei manu e faʻaalia le faʻaitiitia o faʻatinoga i luga o le IGT, e tutusa ma tagata soifua. Ua maua avanoa o Rodent o le IGT (toe iloilo: de Visser et al., 2011) ma le aʻafiaga o fesuiaiga o le neuronal i totonu o nei faʻataʻitaʻiga e lelei ona faʻaalia (de Visser et al., 2011; van den Bos et al., 2013a, 2014). O le mea lea, o ia ituaiga o faʻataʻitaʻiga e mafai, ma e mafai ona tuʻufaʻatasia ma le auʻiliʻili loloto o suiga o le neuronal i faʻataʻitaʻiga o le faʻaaogaina o le HD i le tele o auala. E le gata i lea, faatasi ai ma le oʻo mai o le tele o metotia faʻataʻitaʻi suʻesuʻega ma meafaigaluega e iloilo ai le atinaʻeina o amio faʻaletonu, o le aʻafiaga mo le atinaʻeina o taaloga faʻapitoa e mafai ona suʻesuʻeina i lalo o (semi) tulaga masani i tagata ma meaola (van den Bos et al., 2013a). Faʻatasi, o nei suʻesuʻega o faʻataʻitaʻiga faʻapitoa tau taaloga ma mea faʻapitoa i le tagata soifua ma meaola o le HD o le a maua ai ei tatou se malamalamaga sili atu i mea lamatia e fesoʻotaʻi ma vaʻaiga tau tupe - ma atonu o isi amioga faʻafeusuai-i le HD, ma faʻaleleia lo tatou gafatia e saunia togafitiga talafeagai ma taiala.

Feteʻenaʻiga o Tupulaga e Tetee ai

Fai mai tusitala o le suʻesuʻega sa faia i le leai o soʻo se fefaʻatauaʻiga faʻapisinisi pe tau tupe e mafai ona avea o se feteenaʻiga e ono aʻafia ai.

mau faasino

Abada, YK, Schreiber, R., ma Ellenbroek, B. (2013). Minoi, faʻaletonu lagona ma le mafaufau i le tagata matua Mice a le BACHD: se faʻataʻitaʻiga mo le faʻamaʻi o Huntington. Faʻaaloalo. Brain Res. 238, 243-251. Pule: 10.1016 / j.bbr.2012.10.039

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Albin, RL, Young, AB, ma Penney, JB (1989). Le faʻatinoina o le tino o le gaʻolia o le galalia. Trends Neurosci. 12, 366–375. doi: 10.1016/0166-2236(89)90074-x

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Alesana, GE, ma Crutcher, MD (1990). Faʻataʻitaʻiga faʻatinoga o le vaʻaia gafalaupapa: o ni mea faʻapipiʻi o le gaosiga tutusa. Trends Neurosci. 13, 266–271. doi: 10.1016/0166-2236(90)90107-l

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Alesana, GE, Crutcher, MD, ma DeLong, MR (1990). Vasega gaplia-thalamocortical Basal: mea faʻapipiʻi tutusa mo le afi, masini komepiuta, "muaʻi luma" ma le "limbic" galuega. Prog. Brain Res. 85, 119–146. doi: 10.1016/s0079-6123(08)62678-3

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Alesana, GE, DeLong, MR, ma Strick, PL (1986). Faatulagaina tutusa o vaʻavaʻai faʻasalalauga faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma gafa ma le cortex. Annu. Rev. Neurosci. 9, 357-381. Pule: 10.1146 / annurev.neuro.9.1.357

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Anderson, KE (2011). “Mataupu 2 - faamaʻi o Huntington,” i le Tusitaulima o Neurology Clinical, WW Weiner ma E. Tolosa, Mperkinetic Movement Disorders (Lonetona: Elsevier), 15-24.

Bechara, A., Damasio, AR, Damasio, H., ma Anderson, SW (1994). Le maitauina o taunuuga i le lumanaʻi pe a maeʻa ona faʻaleagaina le gafa muamua o le tagata. Cognition 50, 7–15. doi: 10.1016/0010-0277(94)90018-3

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Bechara, A., Damasio, H., ma Damasio, AR (2000). O lagona, faia o faaiuga ma le cortex poʻo le faʻapipiʻi. Cereb. Cortex 10, 295-307. Pule: 10.1093 / cercor / 10.3.295

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Bittenbender, JB, ma Quadfasel, FA (1962). Faʻalavelave ma faʻasolosolo ituaiga o Huntington's chorea. Faʻau. Neurol. 7, 275-288. Pule: 10.1001 / archneur.1962.04210040027003

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Blackmore, L., Simpson, SA, ma Crawford, JR (1995). Faʻatinoga faʻataʻitaʻiga i le faʻataʻitaʻiga a Peretania o tagata o loʻo faʻasolosolo ai le gase mo le faʻamaʻi o Huntington. J. Med. Genet. 32, 358-362. Tui: 10.1136 / jmg.32.5.358

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Bonelli, RM, ma Cummings, JL (2007). Faʻamasinoga faʻamuamua-faʻasalalau ma amioga. Dialogues Clin. Neurosci. 9, 141-151.

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa

Brand, M., Kalbe, E., Labudda, K., Fujiwara, E., Kessler, J., ma Markowitsch, HJ (2005). Filifiliga i le faia o faaiuga i tagata gasegase e maua ai ni taaloga faitupe. Maualuga Resitala. 133, 91-99. Nu: 10.1016 / j.psychres.2004.10.003

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Brevers, D., Bechara, A., Cleeremans, A., ma Noël, X. (2013). Iowa Gambling Task (IGT): luasefulu tausaga mulimuli ane - faʻaletonu le maʻi ma le IGT. I luma. Toma. 4: 665. Pule: 10.3389 / fpsyg.2013.00665

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Brevers, D., Cleeremans, A., Bechara, A., Laloyaux, C., Kornreich, C., Verbanck, P., et al. (2011a). Taimi taimi o le vaʻaiaʻiga faʻaletonu mo faʻamatalaga tau tupe i le vavalalata faafitauli. Toma. Faʻaaoga. Faʻatasi. 25, 675-682. doi: 10.1037 / a0024201

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Brevers, D., Cleeremans, A., Goudriaan, AE, Bechara, A., Kornreich, C., Verbanck, P., et al. (2012b). O le faia o faaiuga i lalo o le tulaga le mautonu ae le o lamatiaga e fesootaʻi atu i le faigata o taaloga tau tupe. Maualuga Resitala. 200, 568-574. Nu: 10.1016 / j.psychres.2012.03.053

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Brevers, D., Cleeremans, A., Verbruggen, F., Bechara, A., Kornreich, C., Verbanck, P., et al. (2012a). O le faʻamalosia o se mea ae o le filifiliga le mautonu e iloa ai le faigata o le vavalalata taaloga. PLoS se tasi 7: e50647. doi: 10.1371 / journal.pone.0050647

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Brevers, D., Cleeremans, A., Tibboel, H., Bechara, A., Kornreich, C., Verbanck, P., et al. (2011b). Faʻaitiitia le gaioiga faʻapitoa mo taaloga tau tupe-e aʻafia ai aʻafiaga a tagata taʻavale faafitauli. J. Behav. Ther. Faʻaaliga. Fomaʻi 42, 265-269. Nu: 10.1016 / j.jbtep.2011.01.005

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Buelow, MT, ma Suhr, JA (2009). Faʻamaonia le faʻamaoni o le gaioiga iowa. Neuropsychol. Faaa. 19, 102–114. doi: 10.1007/s11065-009-9083-4

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Busemeyer, JR, ma Stout, JC (2002). O se saofaʻiga o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga i suʻesuʻega faʻapitoa: faʻataʻatia le faʻatinoina o galuega i luga o le galuega a le vavalalata. Toma. Iloilo. 14, 253-262. Pule: 10.1037 / 1040-3590.14.3.253

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Caine, ED, ma Shoulson, I. (1983). Faʻafitauli o le mafaufau i le maʻi o Huntington. Am. J. Fomaʻi 140, 728-733.

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa

Campbell, MC, Stout, JC, ma Finn, PR (2004). Faʻitiʻitia le faʻafoʻisia o le tali atu i pili ile mea tau tupe i Huntington. J. Int. Neuropsychol. Soc. 10, 239-245. Pule: 10.1017 / s1355617704102105

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Cavedini, P., Riboldi, G., Keller, R., D'Annucci, A., ma Bellodi, L. (2002). Faʻasalalau faʻalavelave faʻapitoa i tagata gasegase e le fiafia. Biol. Fomaʻi 51, 334–341. doi: 10.1016/s0006-3223(01)01227-6

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Clark, L., ma Goudriaan, AE (2012). "Neuroima i faafitauli tau taaloga," i totonu Encyclopedia of Addictive Behaviors, ed PM Miller (Lonetona: Elsevier).

Clark, L., ma Manes, F. (2004). Filifiliga o agafesootai ma faalelagona i le mulimuli i le afaina o luma. Neurocase 10, 398-403. Pule: 10.1080 / 13554790490882799

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Clarke, D. (2006). Le faʻalavelave o se puluvaga i le va o le atuatuvale ma le faafitauli tau taaloga. Pers. Tagata taitoatasi. Eseese. 40, 5-15. doi: 10.1016 / j.paid.2005.05.008

CrossRef Full Text

Craufurd, D., Thompson, JC, ma Snowden, JS (2001). Suiga faʻalauiloa ile Huntington faʻamaʻi. Neuropsychiatry Neuropsychol. Faʻatasi. Neurol. 14, 219-226.

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa

de Boo, GM, Tibben, A., Lanser, JB, Jennekens-Schinkel, A., Hermans, J., Maat-Kievit, A., et al. (1997). Uluai faʻamaʻi ma le afi i faʻamaʻiina o le gaʻo mo le faamai o Huntington. Faʻau. Neurol. 54, 1353-1357. Pule: 10.1001 / archneur.1997.00550230030012

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

De Marchi, N., Morris, M., Mennella, R., La Pia, S., ma Nestadt, G. (1998). Faʻasalaga o le faʻalavelave faʻamaʻi ma le gasegase faʻamaoni ma le maʻi o Huntington i le gafa o Italia: mafai ona fegalegaleaiga ma le faʻamaʻi o le faamai o Huntington. Galue Lagolago. Sue. 97, 62–65. doi: 10.1111/j.1600-0447.1998.tb09964.x

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

o Visser, L., Homberg, JR, Mitsogiannis, M., Zeeb, FD, Rivalan, M., Fitoussi, A., et al. (2011). O le faʻamaonia o le gaioiga iowa: avanoa ma luʻitau mo le malamalama i le faia o filifiliga. I luma. Neurosci. 5: 109. Pule: 10.3389 / fnins.2011.00109

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Di Chiara, G., ma Bassareo, V. (2007). Polokalame taui ma mea ua fai ma vaisu: mea e faia e le dopamine ma e le faia. Curr. Faaiʻu. Pharmacol. 7, 69-76. doi: 10.1016 / j.coph.2007.02.001

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Dias, R., Robbins, TW, ma Roberts, AC (1996). Le mautonu i le pito i luma o le gaioiga o mea e aafia ai ma le gauai. natura 380, 69-72. doi: 10.1038 / 380069A0

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Dodd, M., Klos, K., Bower, J., Geda, Y., Iosefas, K., ma Ahlskog, J. (2005). Taaloga faʻaletonu e mafua mai fualaau faʻaaoga e togafitia ai faʻamaʻi paka. Faʻau. Neurol. 62, 1377-1381. Pule: 10.1001 / archneur.62.9.noc50009

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Doya, K. (2008). Tagata faʻataʻitaʻi o le faia o filifiliga. Nat. Neurosci. 11, 410-416. doi: 10.1038 / nn2077

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Duff, K., Paulsen, JS, Beglinger, LJ, Langbehn, DR, ma Stout, JC (2007). Faailoga o le mafaufau i le maʻi o Huntington aʻo lei faia se suʻesuʻega: suʻesuʻega o le valoʻaga-HD. Biol. Fomaʻi 62, 1341-1346. Pule: 10.1016 / j.biopsych.2006.11.034

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Duff, K., Paulsen, JS, Beglinger, LJ, Langbehn, RD, Misa, C., Stout, JC, et al. (2010b). "Faʻasagaʻi" amio ao lei maua le faʻamaʻiina o le faamai o Huntington ma lona mafutaga ma tagata e faailogaina le alualu i luma o faʻamaʻi: faʻamaoniga o le le vave iloa. J. Neuropsychiatry Clin. Neurosci. 22, 196-207. Pule: 10.1176 / appi.neuropsych.22.2.196

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Duff, K., Paulsen, J., Mills, J., Beglinger, LJ, Moser, DJ, Smith, MM, et al. (2010a). O le le atoatoa o le mafaufau i le faʻamaʻi o Huntington maʻi. Neurology 75, 500–507. doi: 10.1212/wnl.0b013e3181eccfa2

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Dumas, EM, van den Bogaard, SJ, Middelkoop, HA, ma Roos, RA (2013). O se toe iloiloga o le malamalama i le maʻi o Huntington. I luma. Biosci. (Schol. Ed.) 5, 1-18. Pule: 10.2741 / s355

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Epping, EA, Mills, JA, Beglinger, LJ, Fiedorowicz, JG, Craufurd, D., Smith, MM, et al. (2013). Faʻaalia o le atuatuvale i faʻamaʻi faʻamaʻi Huntington i le neurobiological predictors o le HD (PREDICT-HD) suʻesuʻega. J. Psychiatr. Res. 47, 1423-1431. doi: 10.1016 / j.jpsychires.2013.05.026

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Faure, A., Höhn, S., Von Hörsten, S., Delatour, B., Raber, K., Le Blanc, P., et al. (2011). Suiga o lagona ma le faʻamalosi i le ata o le rat ratisi mo le faamai o Huntington. Neurobiol. Aoao. Sui. 95, 92-101. doi: 10.1016 / j.nlm.2010.11.010

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Fellows, LK, ma Farah, MJ (2005). Eseesega taʻitoʻatasi i le faia o faʻaiuga ina ua faʻataunuʻuina i tagata le faʻataunuʻuina ma le faʻasalalauina o luma. Cereb. Cortex 15, 58-63. doi: 10.1093 / cercor / bhh108

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Fielding, SA, Brooks, SP, Klein, A., Bayram-Weston, Z., Jones, L., ma Dunnett, SB (2012). Faʻamatalaga o le faʻaleagaina o le moto ma le mafaufau i le faʻaoga o le rat o le Huntington. Brain Res. Bull. 88, 223-236. Pule: 10.1016 / j.brainresbull.2011.09.011

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Fink, KD, Rossignol, J., Crane, AT, Davis, KK, Bavar, AM, Dekorver, NW, et al. (2012). Faʻasologa o le faaletonu o le mafaufau i totonu o le HD 51 CAG transgenic rat model o le maʻi a Huntington. Faʻatasi. Neurosci. 126, 479-487. doi: 10.1037 / a0028028

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Fiorillo, CD, Tobler, PN, ma Schultz, W. (2003). Faʻapitoa faʻasologa o le taumatemateina o le tau ma le le mautinoa e dopamine neurons. saienisi 299, 1898â € "1902. doi: 10.1126 / science.1077349

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Folstein, SE, ma Folstein, MF (1983). Faʻafitauli faʻapitoa o le maʻi o Huntington: ala lata mai ma sailiiliga. Fomaʻi. Dev. 1, 193-205.

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa

Foroud, T., Siemers, E., Kleindorfer, D., Bill, DJ, Hodes, ME, Norton, JA, et al. (1995). O numera suʻesuʻega i le avega o le faʻamaʻi o le faamai o Huntington e faʻatusatusa i noncarriers. Ann. Neurol. 37, 657-664. doi: 10.1002 / ana.410370516

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Giordani, B., Berent, S., Boivin, MJ, Penney, JB, Lehtinen, S., Markel, DS, et al. (1995). Suesuega umi o le neuropsychological ma le faʻatalanoaina o tagata e lamatia ai le faʻamaʻi o Huntington. Faʻau. Neurol. 52, 59-64. Pule: 10.1001 / archneur.1995.00540250063014

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Gleichgerrcht, E., Ibanez, A., Roca, M., Torralva, T., ma Manes, F. (2010). Faaiuga-faia o le suʻega i faʻamaʻi neurodegenerative. Nat. Rev. Neurol. 6, 611-623. Pule: 10.1038 / nrneurol.2010.148

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Goudriaan, AE, Oosterlaan, J., de Beurs, E., ma Van den Brink, W. (2004). Taaloga faʻaletonu: o se iloiloga maeʻaeʻa o suʻesuʻega o le biobehavioral. Neurosci. Biobehav. Faaa. 28, 123-141. doi: 10.1016 / j.neubiorev.2004.03.001

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Gisipeli, AM, Aosaki, T., Flaherty, AW, ma Kimura, M. (1994). O gafa ma basal gaosi. saienisi 265, 1826â € "1831. doi: 10.1126 / science.8091209

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Griffiths, M. (2003). Initaneti i le initaneti: mataupu, atugaluga ma fautuaga. Cyberpsychol. Faʻatasi. 6, 557-568. Pule: 10.1089 / 109493103322725333

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Grimbergen, YAM, Knol, MJ, Bloem, BR, Kremer, BPH, Roos, RAC, ma Munneke, M. (2008). Falls ma faʻalavelave faʻalavelave i le faʻamaʻi o Huntington. Mov. Faʻafitauli. 23, 970-976. doi: 10.1002 / mds.22003

CrossRef Full Text

Haber, SN, ma Knutson, B. (2010). Le faʻatautaia o taui: faʻapipiʻiina o le tino o le valuation and imaging human imaging. Neuropsychopharmacology 35, 4-26. doi: 10.1038 / npp.2009.129

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

O le mea lea, o le mea lea, o le mea lea, (2012). Iloiloina o aʻafiaga tuga i le 523 Huntington maʻi maʻi. Neurology 79, 1708–1715. doi: 10.1212/wnl.0b013e31826e9a5d

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

O le tamaititi, o le tamaititi, o le tamaititi, o le tamaititi, o le tamaititi. (1998). Po o fesuiaiga o mafaufauga o suiga muamua o le faamai o Huntington? O se suʻesuʻega o tagata gaosi uila. J. Neurol. Neurosurg. Fomaʻi 64, 172-177. Pule: 10.1136 / jnnp.64.2.172

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Hamilton, JM, Salmon, DP, Corey-Bloom, J., Gamst, A., Paulsen, JS, Jerkins, S., et al. (2003). O faʻalavelave le faʻaleagaina e fesoasoani i le faʻaitiitia o galuega i le faʻamaʻi o Huntington. J. Neurol. Neurosurg. Fomaʻi 74, 120-122. Pule: 10.1136 / jnnp.74.1.120

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Hansotia, P., Cleeland, CS, ma Chun, RW (1968). Juvenile Huntington. Neurology 18, 217-224.

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa

Heemskerk, A.-W., ma Roos, RAC (2011). Dysphagia i le faamai o Huntington: o se toe iloiloga. Dysphagia 26, 62–66. doi: 10.1007/s00455-010-9302-4

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Henley, SMD, Wild, EJ, Hobbs, NZ, Warren, JD, Frost, C., Scahill, RI, et al. (2008). O le faʻaleagaina o le faʻalagonaina o lagona i le amataga o le HD o le neuropsychologically and anatomically generic. Neuropsychologia 46, 2152-2160. doi: 10.1016 / j.neuropsychologia.2008.02.025

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Holl, AK, Wilkinson, L., Tabrizi, SJ, Painold, A., ma Jahanshahi, M. (2013). Filifiliga filifilia faʻaletonu a le komiti ae o loʻo i ai le faʻatautaia o faʻaiuga i le amataga o le faʻamaʻi o Huntington. Mov. Faʻafitauli. 28, 1104-1109. doi: 10.1002 / mds.25388

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Hoth, KF, Paulsen, JS, Moser, DJ, Tranel, D., Clark, LA, ma Bechara, A. (2007). O maʻi faʻamaʻi o Huntington ua faʻalavelaveina le iloa lelei o le mafaufau, lagona ma le gafatia. J. Clin. Faʻaaliga. Neuropsychol. 29, 365-376. Pule: 10.1080 / 13803390600718958

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Iacono, WG, Malone, SM, ma McGue, M. (2008). Faʻalavelave faʻaleagaina ma le atinaʻeina o mea ua fai ma vaisu vave: masani masani ma patino. Annu. Rev. Clin. Toma. 4, 325-348. Pule: 10.1146 / annurev.clinpsy.4.022007.141157

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Ille, R., Schäfer, A., Scharmüller, W., Enzinger, C., Schöggl, H., Kapfhammer, HP, et al. (2011). Faʻaaliaina o le lagona ma le poto masani i le faamai o Huntington: o se suesuega o morphometry i luga o le voxel. J. Psychiatry Neurosci. 36, 383-390. doi: 10.1503 / jpn.100143

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Jason, GW, Pajurkova, EM, Suchowersky, O., Hewitt, J., Hilbert, C., Reed, J., et al. (1988). O le faaletonu o le neuropsychological presymptomatic i le faamai o Huntington. Faʻau. Neurol. 45, 769-773. Pule: 10.1001 / archneur.1988.00520310079021

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Johnson, SA, Stout, JC, Solomon, AC, Langbehn, DR, Aylward, EH, Cruce, CB, et al., Ma Predict-HD Tagata sailiili a le Vaega o Suesuega Huntington (2007). I tua atu o le le fiafia: le amanaiaina o lagona le lelei ao le i maua le siama i le faamai o Huntington. fāiʻai 130, 1732-1744. doi: 10.1093 / brain / awm107

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Jones, L., ma Hughes, A. (2011). "Faʻafitauli faʻapitoa i le maʻi o Huntington," i totonu Iloiloga Faʻavaomalo o Neurobiology, J. J. Brotchie, E. Bezard ma P. Jenner, Pathophysiology, Pharmacology ma Biochemistry o Dyskinesia (Lonetona: Academic Press), 373-418.

Josiassen, RC, Curry, LM, ma Mancall, EL (1983). Atinaeina o faaletonu o le neuropsychological i le faamai o Huntington. Faʻau. Neurol. 40, 791-796. Pule: 10.1001 / archneur.1983.04050120041005

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Julien, CL, Thompson, JC, Wild, S., Yardumian, P., Snowden, JS, Turner, G., et al. (2007). Faʻafitauli o le mafaufau i le faʻamaʻi o Huntington. J. Neurol. Neurosurg. Fomaʻi 78, 939-943. Pule: 10.1136 / jnnp.2006.103309

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Kassubek, J., Juengling, FD, Kioschies, T., Henkel, K., Karitzky, J., Kramer, B., et al. (2004). Topography of atrophy cerebral i le amataga o le faʻamaʻi o Huntington: suʻesuʻega o le MRI morphometric. J. Neurol. Neurosurg. Fomaʻi 75, 213-220. Pule: 10.1136 / jnnp.2002.009019

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Kirkwood, SC, Siemers, E., Stout, JC, Hodes, ME, Faʻatasi, PM, Christian, JC, et al. (1999). O le umi o le mafaufau ma le fesuiaiga o le masini i le gasegase o gasegase o le Huntington presymptomatic. Faʻau. Neurol. 56, 563-568. Pule: 10.1001 / archneur.56.5.563

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Kirkwood, SC, Su, JL, Fesoʻotaʻi, P., ma Foroud, T. (2001). Le alualu i luma o faailoga i le amataga ma le vaeluaga o le faamai o Huntington. Faʻau. Neurol. 58, 273-278. Pule: 10.1001 / archneur.58.2.273

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Klitzman, R., Thorne, D., Williamson, J., Chung, W., ma Marder, K. (2007). Faaiuga-faia e uiga i filifiliga toe fananau mai i le va o tagata taʻitoʻatasi e lamatia le maʻi o Huntington. J. Genet. Fautuaga. 16, 347–362. doi: 10.1007/s10897-006-9080-1

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Klöppel, S., Stonnington, CM, Petrovic, P., Mobbs, D., Tüscher, O., Craufurd, D., et al. (2010). Faʻaleagaina i le falemaʻi muamua o le faʻamaʻi o Huntington. Neuropsychologia 48, 549-557. doi: 10.1016 / j.neuropsychologia.2009.10.016

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Koller, WC, ma Trimble, J. (1985). O le le aoga o le maʻi o Huntington. Neurology 35, 1450-1454. doi: 10.1212 / wnl.35.10.1450

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Kravitz, AV, Tye, LD, ma Kreitzer, AC (2012). Vaevaega maʻoti mo auala tuusaʻo ma le le faʻaaogaina o le tele o neurons i le faʻamalosia. Nat. Neurosci. 15, 816-818. doi: 10.1038 / nn.3100

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Labuschagne, I., Jones, R., Callaghan, J., Whitehead, D., Dumas, EM, Say, MJ, et al. (2013). Faʻafitauli o le faʻaalia o lagona faʻaletino ma aafiaga o vailaʻau i le muai faʻamaoniga e ala i le faʻataʻitaʻiga-II Huntington's disease. Maualuga Resitala. 207, 118-126. Nu: 10.1016 / j.psychres.2012.09.022

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Lange, KW, Sahakian, BJ, Quinn, NP, Marsden, CD, ma Robbins, TW (1995). O le faʻatusatusaina o le faʻamalositino ma le vaaiga i le visuospatial functioning in the Huntington's disease and dementia of Alzheimer type matched for degree of dementia. J. Neurol. Neurosurg. Fomaʻi 58, 598-606. Pule: 10.1136 / jnnp.58.5.598

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Lawrence, AD, Sahakian, BJ, Hodges, JR, Rosser, AE, Lange, KW, ma Robbins, TW (1996). Faʻatonu ma faʻamalosia galuega i le amataga o le faʻamaʻi o Huntington. fāiʻai 119, 1633-1645. doi: 10.1093 / brain / 119.5.1633

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Li, SH, ma Li, XJ (2004). O fegalegaleaiga o Huntingtin-protein ma le pathogenesis o le faamai o Huntington. Trends Genet. 20, 146-154. Pule: 10.1016 / j.tig.2004.01.008

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Louis, ED, Lee, P., Quinn, L., ma Marder, K. (1999). Dystonia i le faʻamaʻi o Huntington: faʻasologa masani ma uiga faʻapitoa. Mov. Faʻafitauli. 14, 95–101. doi: 10.1002/1531-8257(199901)14:1<95::aid-mds1016>3.0.co;2-8

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Lychesos, CG, Rosenblatt, A., ma Rabins, P. (2004). Faʻailoga faʻamagaloina o le frontal lebe syndrome poʻo le "Syndrome Syndrome Faʻatonu". Fomaʻi mafaufau 45, 247-255. Tui: 10.1176 / appi.psy.45.3.247

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

MacDonald, ME, et al., Ma le Huntington's Disease Collaborative Research Group (1993). O se gutu fatu e aofia ai se trinucleotide e toe faʻateleina ma e le faʻalagolago i chromosome a le Huntington. potu 72, 971–983. doi: 10.1016/0092-8674(93)90585-e

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Manes, F., Sahakian, B., Clark, L., Rogers, R., Antoun, N., Aitken, M., et al. (2002). Faiga filifiliga e fai ai faaiuga e faʻaleagaina ai le pito i luma. fāiʻai 125, 624-639. doi: 10.1093 / brain / awf049

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

McAlonan, K., ma Brown, VJ (2003). Orbital front cortex mediates e faʻaaogaina aʻoaʻoga ae le o le faʻaauau le suia o le rat. Faʻaaloalo. Brain Res. 146, 97-103. Pule: 10.1016 / j.bbr.2003.09.019

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Miller, LA (1992). Le faʻaletonuina, ave faʻatau ma le mafai ona faʻapipiʻi faʻamatalaga vaevaeina pe a uma le lobectomy frontal. Neuropsychologia 30, 69–79. doi: 10.1016/0028-3932(92)90015-e

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Newman, JP (1987). Tali atu i le faʻasalaga i le faʻafeiloaʻi ma le psychopaths: faʻafitauli mo amioga le mautonu o tagata taʻitoʻatasi e le faʻatagaina. J. Res. Pers. 21, 464–480. doi: 10.1016/0092-6566(87)90033-x

CrossRef Full Text

O'Doherty, J., Kringelbach, ML, Rolls, ET, Hornak, J., ma Andrews, C. (2001). Faʻamatalaga faʻamanuiaina ma faʻasalaga i totonu o le tagata cortex orbitofrontal cortex. Nat. Neurosci. 4, 95-102. Pule: 10.1038 / 82959

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Papp, KV, Kaplan, RF, ma Snyder, PJ (2011). Faailoga o meaola o le cognition ile maʻi ole Huntington prodromal: o se toe iloiloga. Brain Cogn. 77, 280-291. Pule: 10.1016 / j.bandc.2011.07.009

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Paradiso, S., Turner, BM, Paulsen, JS, Jorge, R., Ponto, LLB, ma Robinson, RG (2008). Nofoaga papaʻu o le dysphoria i le amataga o le faʻamaʻi o Huntington. Maualuga Resitala. 162, 73-87. doi: 10.1016 / j.pscychresns.2007.04.001

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Paton, JJ, ma Louie, K. (2012). Taui ma taui na faʻamalamalamaina. Nat. Neurosci. 15, 807-809. doi: 10.1038 / nn.3122

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Paulsen, JS, Langbehn, DR, Stout, JC, Aylward, E., Ross, CA, Nance, M., et al. (2008). Faʻailoaina o le faʻamaʻi o Huntington i le tele o tausaga ao leʻi faʻamaonia: o le suʻesuʻega-HD. J. Neurol. Neurosurg. Fomaʻi 79, 874-880. Pule: 10.1136 / jnnp.2007.128728

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Peltsch, A., Hoffman, A., Armstrong, I., Pari, G., ma Munoz, DP (2008). Faʻafitauli faʻaletonu i le maʻi o Huntington. Faʻaaliga. Brain Res. 186, 457–469. doi: 10.1007/s00221-007-1248-x

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Potenza, MN (2013). Neurobiology o amioga tau tupe. Curr. Faaiʻu. Neurobiol. 23, 660-667. Pule: 10.1016 / j.conb.2013.03.004

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Ramig, LA (1986). Suʻesuʻega faʻamalosi o faʻamatalaga i tagata mamaʻi ma le maʻi o Huntington. Uluai lipoti. Ann. Otol. Rhinol. Laryngol. 95, 288-293.

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa

Raylu, N., ma Oei, TPS (2002). Taaloga faʻaletonu. Se iloiloga auiliili. Falemaʻi. Toma. Faaa. 22, 1009–1061. doi: 10.1016/S0272-7358(02)00101-0

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Reiner, A., Dragatsis, I., ma Dietrich, P. (2011). "Faiga faʻatekino ma faʻasologa o le maʻi o Huntington," i totonu Iloiloga Faʻavaomalo o Neurobiology, J. J. Brotchie, E. Bezard ma P. Jenner, Pathophysiology, Pharmacology ma Biochemistry o Dyskinesia (Lonetona: Academic Press), 325-372.

Rogers, RD, Everitt, BJ, Baldacchino, A., Blackshaw, AJ, Swainson, R., Wynne, K., et al. (1999). O le a le mafai ona faʻaaogaina le faʻamaonia o le amphetamine i le faia o filifiliga o le amphetamine, o le au fai mea leaga, o tagata gasegase ma le faʻaaogaina o le gasegase muamua ma le tryptophan. Neuropsychopharmacology 20, 322–339. doi: 10.1016/s0893-133x(98)00091-8

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Roos, RA (2010). O le maʻi o Huntington: o se suʻesuʻega faʻapitoa. Orphanet J. Rare Dis. 5:40. doi: 10.1186/1750-1172-5-40

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Rosas, HD, Hevelone, ND, Zaleta, AK, Greve, DN, Salat, DH, ma Fischl, B. (2005). Faʻasalaga faʻaitulagi faʻapitonuʻu i le faʻamaʻi o Huntington faʻamaʻi ma lona sootaga ma le cognition. Neurology 65, 745-747. Pule: 10.1212 / 01.wnl.0000174432.87383.87

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Rosenblatt, A. (2007). Neuropsychiatry o le faʻamaʻi o Huntington. Dialogues Clin. Neurosci. 9, 191-197.

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa

Rothlind, JC, Bylsma, FW, Peyser, C., Folstein, SE, ma Brandt, J. (1993). Faʻasalaga suʻesuʻega ma afi i aso uma i le amataga o le faʻamaʻi o Huntington. J. Nerv. Ment. Dis. 181, 194–199. doi: 10.1097/00005053-199303000-00008

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Rushworth, MFS, Behrens, TEJ, Rudebeck, PH, ma Walton, ME (2007). Faatusatusa matafaioi mo le faʻafeiloaʻi ma le vaʻaia o le faʻafeiloaʻiga i filifiliga ma agafesootai. Trends Cogn. Sci. 11, 168-176. Nu: 10.1016 / j.tics.2007.01.004

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Sánchez-Castañeda, C., Cherubini, A., Elifani, F., Péran, P., Orobello, S., Capelli, G., et al. (2013). Sailia o faʻamaumauga o faʻamaʻi faʻamaʻi pipisi e multimodal, faʻasolosolo vaega o ata gafilia basal. Hum. Brain Mapp. 34, 1625-1635. Nu: 10.1002 / hbm.22019

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Sesack, SR, ma Grace, AA (2010). Cortico-basal ganglia taui fesoʻotaʻiga: microcircuitry. Neuropsychopharmacology 35, 27-47. doi: 10.1038 / npp.2009.93

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Shannon, KM (2011). "Mataupu 1 - Faʻamaʻi a Huntington - faʻailoga o le falemaʻi, faʻailoga, maʻi o le presymptomat ma faʻamaoniga," i totonu Tusitaulima o Neurology Clinical, WW Weiner ma E. Tolosa, Mperkinetic Movement Disorders (Lonetona: Elsevier), 3-13.

Sharpe, L. (2002). O se faʻataʻitaʻiga faʻamaonia-amio-faʻalelei o le faafitauli tau tupe. Se vaaiga o le biopsychosocial. Falemaʻi. Toma. Faaa. 22, 1–25. doi: 10.1016/s0272-7358(00)00087-8

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Shiwach, R. (1994). Faʻafitauli o le mafaufau i Huntington maʻi. Galue Lagolago. Sue. 90, 241–246. doi: 10.1111/j.1600-0447.1994.tb01587.x

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Smith, MA, Brandt, J., ma Shadmehr, R. (2000). O faʻamaʻi faʻamaʻi i le faamai o Huntington e amata i le avea o se faʻafitauli i le puleaina o le tali atu i mea sese. natura 403, 544-549. Pule: 10.1038 / 35000576

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Snell, RG, MacMillan, JC, Cheadle, JP, Fenton, I., Lazarou, LP, Davies, P., et al. (1993). O le sootaga i le va o le trinucleotide e toe faʻateleina le faʻaopoopoga ma le phenotypic suiga i le faʻamaʻi o Huntington. Nat. Genet. 4, 393-397. doi: 10.1038 / ng0893-393

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Stine, OC, Fiafia, N., Franz, ML, Abbott, MH, Folstein, SE, ma Ross, CA (1993). Faʻasalaga i le va o le amataga o le maʻi o Huntington ma le umi o le trinucleotide toe fai i IT-15. Hum. Mol. Genet. 2, 1547-1549. doi: 10.1093 / hmg / 2.10.1547

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Stout, JC, Paulsen, JS, Queller, S., Solomon, AC, Whitlock, KB, Campbell, JC, et al. (2011). Faailoga o le Neurocognitive i le faʻamaʻi o Huntington maʻi. Neuropsychology 25, 1-14. doi: 10.1037 / a0020937

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Stout, JC, Rodawalt, WC, ma Siemers, ER (2001). O le faia o filifiliga faigata i le maʻi o Huntington. J. Int. Neuropsychol. Soc. 7, 92-101. Pule: 10.1017 / S1355617701711095

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Taprizi, SJ, Langbehn, RD, Leavitt, BR, Roos, RA, Durr, A., Craufurd, D., et al. (2009). Faʻaaliga faʻapitoa ma faʻamatalaga o le faʻamaʻi o Huntington i le suʻesuʻega umi o TRACK-HD: faʻatalatalanoaga faʻasalalau o faʻamaumauga faavae. Lancet Neurol. 8, 791–801. doi: 10.1016/S1474-4422(09)70170-X

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Tekin, S., ma Cummings, JL (2002). Faʻamatalaga o le neuronal pito i luma-faʻapitoa ma le neuropsychiatry: o se faʻamatalaga. J. Psychosom. Res. 53, 647–654. doi: 10.1016/s0022-3999(02)00428-2

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Thieben, MJ, Duggins, AJ, Lelei, CD, Gomes, L., Mahant, N., Richards, F., et al. (2002). Le tufatufaina o neuropathology i le muaʻi falemaʻi o Huntington. fāiʻai 125, 1815-1828. doi: 10.1093 / brain / awf179

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Tian, ​​J., Herdman, SJ, Zee, DS, ma Folstein, SE (1992). Faʻaleleia fale faʻapitoa i tagata gasegase ma le maʻi o Huntington. Neurology 42, 1232-1238. doi: 10.1212 / wnl.42.6.1232

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Unschuld, PG, Joel, SE, Pekar, JJ, Faitau, SA, Oishi, K., McEntee, J., et al. (2012). O faʻafitauli faʻavaivai i le faʻamaʻi o le Huntington faʻamaʻi faʻatasi ma le pipili-faʻafefe e fesoʻotaʻi faʻatasi ai le gaosiga i luma o le cortex frontromedial preteal cortex. Maualuga Resitala. 203, 166-174. doi: 10.1016 / j.pscychresns.2012.01.002

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

van den Bogaard, SJ, Dumas, EM, Acharya, TP, Johnson, H., Langbehn, DR, Scahill, RI, et al. (2011). Uluai atrophi o le pallidum ma le faʻalavelave i le faʻamaʻi o Huntington. J. Neurol. 258, 412–420. doi: 10.1007/s00415-010-5768-0

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

van den Bos, R., Davies, W., Dellu-Hagedorn, F., Goudriaan, AE, Granon, S., Homberg, J., et al. (2013a). Kolisi-ituaiga e faʻafeiloaʻi i taaloga faʻaletonu: o se toe iloiloga e faʻatatau i eseesega o tamaʻitaʻi, o le tamaititi vaivai ma le faʻaleleia o mea tau meafaigaluega. Neurosci. Biobehav. Faaa. 37, 2454-2471. doi: 10.1016 / j.neubiorev.2013.07.005

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

van den Bos, R., Homberg, J., ma Visser, L. (2013b). O se iloiloga ogaoga o eseesega o feusuaiga i galuega fai filifiliga: taulai atu i le galuega o le vavalalata iowa. Faʻaaloalo. Brain Res. 238, 95-108. Pule: 10.1016 / j.bbr.2012.10.002

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

van den Bos, R., Koot, S., ma Visser, L. (2014). O le faʻaupuga o le galuega o le vavalalata iowa: 7 tausaga o le alualu i luma. I luma. Toma. 5: 203.doi: 10.3389 / fpsyg.2014.00203

CrossRef Full Text

van Duijn, E., Kingma, EM, ma van der Mast, RC (2007). O le togafitiga o le mafaufau e faʻamaonia ai le faʻamaʻiina o le faʻamaʻi pipisi a le Huntington. J. Neuropsychiatry Clin. Neurosci. 19, 441-448. Pule: 10.1176 / appi.neuropsych.19.4.441

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

van Duijn, E., Reedeker, N., Giltay, EJ, Eindhoven, D., Roos, RAC, ma van der Mast, RC (2014). Vasega o le le fiafia, atuatuvale ma le le fiafia i le faamai o Huntington e faatatau i faailo afi i le vaitaimi o le lua tausaga o tulitatao. Neurodegener. Dis. 13, 9-16. Pule: 10.1159 / 000343210

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

van Holst, RJ, van den Brink, W., Veltman, DJ, ma Goudriaan, AE (2010). Aisea e le manuia ai taaloga taaalo: o se toe iloiloga o suʻesuʻega faʻamalosi ma le faʻaogaina o mea i totonu o taaloga faʻaletupe. Neurosci. Biobehav. Faaa. 34, 87-107. doi: 10.1016 / j.neubiorev.2009.07.007

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

van Holst, RJ, Veltman, DJ, Büchel, C., Van den Brink, W., ma Goudriaan, AE (2012). Vaʻaia le faʻamoemoe e faʻafeiloaʻi i le faafitauli tau taaloga: o le vaisu i le faʻatali? Biol. Fomaʻi 71, 741-748. Pule: 10.1016 / j.biopsych.2011.12.030

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Verny, C., Allain, P., Prudean, A., Malinge, MC, Gohier, B., Scherer, C., et al. (2007). Fesuiaiga o le fesuiaiga o le gasegase o le muting Huntington. Eur. J. Neurol. 14, 1344-1350. Pule: 10.1111 / j.1468-1331.2007.01975.x

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Volkow, ND, Fowler, JS, ma Wang, GJ (2002). Matafaioi o le dopamine i le faʻamalosia o fualaau faasaina ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu i totonu o tagata: e mafua mai i suʻesuʻega faʻataʻitaʻi. Faʻatasi. Pharmacol. 13, 355–366. doi: 10.1097/00008877-200209000-00008

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Vonsattel, JP, ma DiFiglia, M. (1998). Huntington maʻi. J. Neuropathol. Faʻaaliga. Neurol. 57, 369–384. doi: 10.1097/00005072-199805000-00001

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Vonsattel, JPG, Keller, C., ma Cortes Ramirez, EP (2011). Mataupu 4 - Huntington's disease - neuropathology ”i totonu Tusitaulima o Neurology Clinical, e W. W. Weiner ma E. Tolosa, Mperkinetic Movement Disorders (Lonetona: Elsevier), 83-100.

Vonsattel, JPG (2008). Ituaiga faʻamaʻi o le Huntington ma le neuropathology a le tagata: mea tutusa ma eseesega. Acta Neuropathol. 115, 55–69. doi: 10.1007/s00401-007-0306-6

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Watkins, LHA, Rogers, RD, Lawrence, AD, Sahakian, BJ, Rosser, AE, ma Robbins, TW (2000). Fuafuaga le lelei ae o le faia o faaiuga i le amataga o le faʻamaʻi o Huntington: o aʻafiaga mo togafitiga faʻamuamua. Neuropsychologia 38, 1112–1125. doi: 10.1016/s0028-3932(00)00028-2

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Weintraub, D., Papay, K., Siderowf, A., ma le Polokalame o le agai i luma o le Paka Parkinson. (2013). Faʻamatalaga mo faʻamaoniga o le pulea o maʻi i tagata mamaʻi ma le maʻi o Novo Parkinson: o se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga. Neurology 80, 176–180. doi: 10.1212/wnl.0b013e31827b915c

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Witjas, T., Eusebio, A., Fluchère, F., ma Azulay, JP (2012). Faʻafeusuaiga amioga ma le maʻi o Parkinson. Rev. Neurol. (Paris) 168, 624-633. doi: 10.1016 / j.neurol.2012.06.014

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Wolf, RC, Vasic, N., Schönfeldt-Lecuona, C., Landwehrmeyer, GB, ma Ecker, D. (2007). Faʻaleagaina muamua o le cortex cortex i le maʻi o le Huntyton presymptomatic: faʻamaoniga mai le fMRI faʻapitoa. fāiʻai 130, 2845-2857. doi: 10.1093 / brain / awm210

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Yin, HH, ma Knowlton, BJ (2006). O le matafaioi o le basal ganglia i le faʻavaeina o amioga. Nat. Rev. Neurosci. 7, 464-476. Pule: 10.1038 / nrn1919

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Yin, HH, Ostlund, SB, ma Balleine, BW (2008). Faʻaauau le taʻitaʻiina o aʻoaʻoga i tua atu o le dopamine i le tumutumu: o galuega faʻavae o fesoʻotaʻiga ganglia cortico-basal. Eur. J. Neurosci. 28, 1437-1448. Pule: 10.1111 / j.1460-9568.2008.06422.x

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Tamaititi, AB, Shoulson, I., Penney, JB, Starosta-Rubinstein, S., Gomez, F., Travers, H., et al. (1986). O le faʻamaʻi o le Huntington i Venezuela Neurologic foliga ma le faʻaitiitia o galuega. Neurology 36, 244-249. Pule: 10.1212 / WNL.36.2.244

Pubmed Abstract | Faʻasalalau atoa | CrossRef Full Text

Manatu: Huntington's disease, taking risk, gambling, cortex muamua, basal ganglia, faʻaleagaina

Citation: Kalkhoven C, Sennef C, Peeters A ma van den Bos R (2014) Faʻalavelave faʻaletonu ma le faʻaleagaina o amioga tau taaloga i taaloga i le Huntington. I luma. Faʻatasi. Neurosci. 8: 103. doi: 10.3389 / fnbeh.2014.00103

Na maua: 30 Novema 2013; Pepa o loʻo faʻatali mo lomiga: 18 Ianuari 2014;
Talia: 12 Mati 2014; Lomia i luga o le initaneti: 02 Aperila 2014.

Faatonutonu e:

Patrick Anselme, University of Liège, Peleseuma

Toe iloiloina e:

Damien Brevers, Université Libre de Bruxelles, Pelese
Bryan F. Singer, Iunivesite o Michigan, ISA