Faʻasalaga faʻasalaga mo le fefe ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu i le pito i luma o le cortex (2009)

Aoao le Mem. 2009 Ape 20;16(5):279-88. doi: 10.1101/lm.1041309.

Peters J1, Kalivas PW, Quirk GJ.

lē faʻatino

O le fa'aumatiaina o se ituaiga o a'oa'oga fa'alavelave lea e taofia ai se tali na tu'uina muamua. O le fefe ma le su'esu'eina o fualaau oona o ni tali fa'atonu e mafai ona o'o atu ai i amioga fa'aletonu pe a fa'aalia le talafeagai, fa'aalia o fa'alavelave popole ma vaisu, i le faasologa. O faʻamaoniga lata mai o loʻo faʻaalia ai o le medial prefrontal cortex (mPFC) e taua tele mo le faʻaumatia o le fefe ma le sailia o fualaau faasaina. E le gata i lea, o le vaʻaia o le pito i tua o loʻo manino i totonu o le mPFC, e pei o le prelimbic (PL-mPFC) cortex e faʻaalia ai le fefe ma le sailia o fualaau faasaina, ae o le infralimbic (IL-mPFC) cortex e taofiofia nei amioga pe a maeʻa. Mo le fefe, o le dorsal-ventral dichotomy e faʻataunuʻuina e ala i vaʻaiga eseese i vaega eseese o le amygdala, ae mo le sailia o vailaʻau, e faʻataunuʻuina e ala i vaʻaiga eseese i lalo o le nucleus accumbens. Tuuina atu o le mPFC o loʻo faʻatusalia se node masani i le faʻaumatiaga o nei amioga, o togafitiga e faʻatatau i lenei itulagi e mafai ona fesoasoani e faʻaitiitia faʻamaoniga o le popole ma le faʻafitauli o mea ua fai ma vaisu e ala i le faʻaleleia o mafaufauga faʻaumatia.

O manatuaga fa'alagona, e le gata i le aversive ma le mana'o, e taua mo le ta'ita'iina o amioga. O le faʻatonutonuina o faʻamatalaga o nei manatuaga e taua tele mo le soifua maloloina o le mafaufau. O le faʻaumatiaina o le faʻatulagaina masani o se tasi o ituaiga o faʻatonuga o lagona e faigofie ona faʻataʻitaʻiina i manu. I totonu o le aversive domain, o le conditioned stimulus (CS) e masani ona faʻapipiʻiina ma se teʻi, ae i totonu o le manaʻoga, o se CS e faʻapipiʻiina ma le maua o meaʻai poʻo fualaau faʻatau. O le fa'aalia pea o le CS i le leai o se fa'amalosi e ta'ita'ia ai le fa'aumatiaina o le fefe po'o le su'eina o vaila'au. I tausaga talu ai nei, ua tele le alualu i luma i lo tatou malamalama i le neural circuitry e nafa ma lenei ituaiga o aʻoaʻoga faʻalavelave (mo iloiloga, vaʻai Cammarota et al. 2005; Maren 2005; Myers ma Davis 2007; Quirk ma Mueller 2008). O le pito i luma o le cortex ua matua aʻafia i le faʻaalia o le fefe (Powell et al. 2001; Vidal-Gonzalez et al. 2006; Corcoran ma Quirk 2007) ma le fefe i le fa'aumatia (Herry ma Garcia 2002; Milad ma Quirk 2002; Gonzalez-Lima ma Bruchey 2004; Hugues et al. 2004; Burgos-Robles et al. 2007; Hikind ma Maroun 2008; Lin et al. 2008; Mueller et al. 2008; Sotres-Bayon et al. 2008), ma talu ai nei, i le faʻaalia o fualaau faʻasaina pe a uma ona faʻaumatia (Peters et al. 2008a,b). O nei suʻesuʻega o loʻo ogatasi ma se faʻamaumauga lelei o le pito i luma o le cortex i galuega faʻapitoa ma faʻatonuga faʻalagona (Miller 2000; Fuster 2002; Quirk and Beer 2006; Sotres-Bayon et al. 2006).

I lenei iloiloga, matou te fautua atu o le medial prefrontal cortex (mPFC) e faʻatonutonuina le faʻaalia o le fefe ma le manatuaina o vailaʻau pe a maeʻa, e ala i faʻasologa eseese i le amygdala ma le nucleus accumbens, i le faasologa. O le faʻaumatiaina o le toilalo i le aversive domain e mafai ona oʻo atu ai i faʻalavelave popole (Delgado et al. 2006; Milad et al. 2006), ae o le faʻaumatiaina o le toilalo i le vaega manaʻomia e mafai ona taʻitaʻia ai le toe faʻafoʻi i mataupu ua fai ma vaisu (Kalivas et al. 2005; Garavan ma Hester 2007). O se ta'amilosaga neural masani mo le fa'aumatia o le fefe ma le manatuaina o vaila'au o le a fautua mai ai auala fefa'asoaa'i ma togafiti togafiti i itu uma e lua.

Pulea muamua o le fa'aumatiaina o le fefe

O le uluai faʻamaoniga e faʻapea o le pito i luma o le cortex atonu o se nofoaga taua mo le faʻaumatiaina o le fefe faʻapitoa o le matauina lea o faʻamaʻi muamua na mafua ai se paʻu filifilia i le faʻaumatia (Morgan et al. 1993; Sotres-Bayon et al. 2006). Aemaise lava, o le vaevaega ventral o rodent medial prefrontal cortex, ua taʻua o le infralimbic cortex (IL-mPFC), na nafa ma lenei aafiaga (Morgan ma LeDoux 1995; Mati. 1). Talu mai lena taimi, o le faʻaputuina o faʻamaoniga ua fautua mai ai o le palasitika i le IL-mPFC e taua tele mo le faʻaumatiaina o mafaufauga. Iniseti fa'apipi'i polotini (Satini et al. 2004), MAPK inhibitors (Hugues et al. 2004), NMDA fa'apipi'iina (Burgos-Robles et al. 2007; Sotres-Bayon et al. 2008) po'o vaila'au inactivators (Sierra-Mercado et al. 2006) tui i totonu o le lotoifale i le IL-mPFC faʻalavelaveina le mafai ona toe manatua le faʻaumatia. O nei faʻamaumauga e lagolagoina ai le manatu ua leva e faʻapea o le faʻaumatiaina o aʻoaʻoga e faʻatupuina ai se faʻamaufaʻailoga manatua e ese mai le mea na faia e le faʻatulagaina (Konorski 1967; Rescorla 2004).

Ata 1. 

O le pito i tua ma le pito i fafo o rodent medial prefrontal cortex e ese'ese le pulea o le fefe ma le sailia o fualaau faasaina. O vaevaega tetele e fa o le rodent medial prefrontal cortex o loʻo faʻaalia i luga o le Paxinos ma Watson tuaoi anatomical (3.0 mm i luma i le bregma) (Paxinos ma Watson 2005). Gaoioiga i le prelimbic (PL) itulagi faʻalauiloa le faʻaalia o le fefe ma le suʻeina o le cocaine. Dorsal to PL o le dorsal anterior cingulate cortex (ACd), e ono fa'atupu ai le fefe ma le su'eina o fualaau. O le infralimbic (IL) cortex, o loʻo taoto i le pito i luga o le PL, e faʻamalosia ai le faʻaumatia o le fefe ma le suʻeina o le cocaine. O le ventral-most dorsopeduncular cortex (DP) atonu e foliga tutusa ma le IL i le malosi e taofia ai le fefe ma le sailia o fualaau faasaina. O le mea lea, o le pito i tua o le medial prefrontal cortex e faateleina ai le fefe ma le sailia o fualaau faasaina (arrow up), a'o fa'afeagai le a'afiaga i le amio, fa'aitiitia ai le fefe ma le su'eina o vaila'au (aū. ifo).

Gaoioiga i le IL-mPFC o se puluvaga autu o le taofiga manatua o loʻo i lalo o le faʻaumatia. O faʻamaumauga e tasi-iunite e faʻaalia ai o le tali atu a le CS i IL-mPFC neurons e atiaʻe pe a maeʻa aʻoaʻoga faʻaumatia, ma faʻatasi ma le tikeri o le toe faʻaumatia (Milad ma Quirk 2002). O le palasitika i totonu o le IL-mPFC ua faʻaalia foi e faʻaleleia ai le tausiga o le faʻaumatiaina o mafaufauga, e mafua ai le taofiofia o le fefe (Herry ma Garcia 2002). Ma le mea mulimuli, o sooupu e faʻaleleia le gaioiga o le metabolic i le IL-mPFC (Gonzalez-Lima ma Bruchey 2004) ma fa'aoso fa'amalosi eletise tuusa'o o le IL-mPFC (Milad et al. 2004; Vidal-Gonzalez et al. 2006; Fig. 2B), o lo'o fa'alauiloa uma le fa'aaliga fa'aumatia. Faʻatasi, o nei faʻamatalaga o loʻo fautua mai ai o le IL-mPFC e faʻasalalau le faʻalavelave faʻafefe.

Ata 2. 

O le faʻaleleia o le gaioiga i le prelimbic cortex e faʻateleina ai le fefe ma le suʻeina o vailaʻau, ae o le faʻaleleia o le gaioiga i le infralimbic cortex e iai aʻafiaga faʻafeagai. (A) O le fa'aosoina fa'ale-eletise (stim) o le fa'a'au'au muamua (PL) e fa'aleleia ai le fefe fa'atulagaina e fa'atatau i fa'atonuga e le'i fa'aosoina (fa'aauau). Taua i luga o le y-axis o lo'o fa'atusalia le pasene fa'a'aisa i le leo fa'alua fa'ate'ia CS. Microstimulation na faia i le sauniga muamua faʻaumatia (Vidal-Gonzalez et al. 2006). Mo le sailia o fualaau faasaina, PL na faʻagaoioia e ala i le faʻaogaina o le dopamine i le lotoifale (30 nmol / itu) aʻo leʻi faia se sauniga faʻaumatia, ina ua maeʻa aʻoaʻoga faʻaumatia. O le fa'aumatiaga fa'avae e tali atu i le vasega a'o lumana'i le su'ega PL o lo'o fa'aalia o se fa'atonuga (fa'aauau). Taua i luga o le y-axis o loʻo faʻatusalia ai omiga i luga o le cocaine-paid lever (McFarland ma Kalivas 2001). (B) O le fa'aosoina ole eletise (stim) ole infralimbic (IL) cortex e fa'aitiitia ai le fefe fa'atatau ile fa'atonuga e le fa'aosoina (fa'aauau). Fa'amaumauga na aoina mai le su'esu'ega lava e tasi (Vidal-Gonzalez et al. 2006) i luga o le PL faʻaosofia o loʻo faʻaalia i A. Mo le sailia o fualaau faasaina, IL na faʻaaogaina e ala i le faʻaogaina o le AMPA i le lotoifale (0.1 nmol / itu) aʻo leʻi faia le suʻega o le cocaine-primed (10 mg / kg, ip), ina ua maeʻa aʻoaʻoga faʻaumatia. O le toe faʻaleleia o le oomi i luga o le cocaine-paid lever ua faʻaaogaina e fai ma fuataga o le suʻeina o cocaine (y-axis). O tau toe fa'afo'i mo manu ua fa'asusu i le ta'avale a'o le'i toe fa'afo'i le su'ega o lo'o fa'aalia e pei o fa'atonuga (fa'aauau) (Peters et al. 2008a). Fa'atulagaina o sui ole microstimulating electrode po'o tui tui tui ile PL (A) ma IL (B) o loʻo faʻaalia mo le fefe ma le suʻeina o vailaʻau faʻataʻitaʻiga i le tauagavale o kalafi taitasi. (*) P <0.05 fa'atusatusa i tulaga fa'atonutonu ta'itasi.

O faʻamaoniga lata mai o loʻo faʻaalia ai o le tele o le pito i tua o le pito i luma o le pito i luma (PL-mPFC) e faʻateleina ai le faʻaalia o le fefe (Mati. 1). A o IL-mPFC neurons e faʻateleina le gaioiga i le CS pe a maualalo le fefe, PL-mPFC neurons faʻateleina le fana i le taimi o le vave faʻaumatia, pe a maualuga le fefe (Baeg et al. 2001; Gilmartin ma McEchron 2005; Laviolette et al. 2005; Burgos-Robles et al. 2009). E le gata i lea, o le taimi ole CS-evoked conditioned tali i le PL-mPFC neurons e sili ona faʻamaopoopoina ma le taimi ole faʻamaʻa malulu (Burgos-Robles et al. 2009). Microstimulation o le PL-mPFC e faʻateleina ai le fefe (Vidal-Gonzalez et al. 2006; Fig. 2A), ma le le toe faʻaaogaina o vailaʻau o le PL-mPFC e faʻaitiitia ai le fefe (Blum et al. 2006; Corcoran ma Quirk 2007). O le fa'aosofiaina o le tele o vaega pito i tua, e pei o le dorsal anterior cingulate cortex (ACd-mPFC), e leai ni a'afiaga i le fefe (Vidal-Gonzalez et al. 2006); ae ui i lea, o se suʻesuʻega talu ai nei na maua ai le ACd-mPFC inactivation na mafai ona faʻaitiitia le faʻaalia o le fefe, ma ACd-mPFC neurons e faʻagaoioia e ala i le fefe (Bissiere et al. 2008). O lo'o ta'u mai ai o le ACd-mPFC atonu e foliga tutusa ma le PL-mPFC o se nofoaga e fa'agaee ai le fefe. O le mea lea, o loʻo i ai se vaeluaga o le dorsal-ventral i totonu o le mPFC lea e mafai ona faʻamalamalamaina o se suiga "on-off" e faʻatonutonu ai le faʻaalia o le fefe (Mati. 1).

Fuafuaga fa'amuamua e fa'afetaui ai le fa'aaliga o le fefe

O vaevaega eseese o le mPFC e mafai ona faʻatulafonoina le faʻaalia o le fefe e ala i sini eseese i totonu o le amygdala. O faʻaaliga mai le mPFC i le amygdala o le glutamatergic, faʻataʻitaʻiga faʻaalia (Brinley-Reed et al. 1995). O le itulagi PL-mPFC e fa'atatau i le basal amygdala (BA) (Tulaga 2004; Gabbott et al. 2005), lea e taua tele mo le faʻaalia o le fefe faʻatulagaina (Anglada-Figueroa ma Quirk 2005; Herry et al. 2008). O nofoaga autu o le teuina o le fefe i le amygdala o le amygdala lateral (LA) (Quirk et al. 1995; Repa et al. 2001), faʻapea foʻi ma le ogatotonu tutotonu (CE) o le amygdala (Wilensky et al. 2006; Zimmerman et al. 2007). Talu ai e leai se vaʻaiga tuusaʻo mai le LA i le CE, o loʻo manatu le LA e faʻaosoina le fefe e ala i se vaʻaiga faʻapitonuʻu i le BA, lea e faʻaosofia ai le CE (Blair et al. 2001). O le PL-mPFC lea e faʻaosofia ai le CE, i le auala lava e tasi e pei o le LA, e ala i le faʻaogaina o le synapse i le BA (Likhtik et al. 2005). O le mea lea, o le taunuuga o le faʻateleina o gaioiga i le PL-mPFC o se faʻaopoopoga o galuega mai le CE (Mati. 3), lea e fa'atupu ai le fefe e ala i su'esu'ega i le hypothalamus ma le fai'ai (Hopkins ma Holstege 1978; LeDoux et al. 1988).

Ata 3. 

Fa'ata o le si'osi'omaga o lo'o fa'aalia ai le fa'atonuga muamua o le fefe ma le su'esu'eina o le cocaine. O vaevaega pito i tua ma ventral o le medial prefrontal cortex (PFC) o loʻo faʻaalia i le nofoaga autu o, fa'atasi ai ma a latou galuega fa'atino i le amygdala pulea le fefe fa'aalia i tauagavale, ma i latou i le nucleus accumbens pulea cocaine saili faaalia i taumatau. O le prelimbic (PL) cortex o loʻo galue i le basal (BA) nucleus o le amygdala, lea e faʻaosofia ai le ogatotonu (CE) o le amygdala, ma faʻateleina ai le faʻaalia o le fefe. E maua fo'i e le BA fa'auluuluga fa'afiafia mai le lateral (LA) amygdala, lea e fa'aosoina ai fo'i le fa'aaliga o le fefe. O le infralimbic (IL) cortex, i se eseesega, e faʻaosofia ai se vasega o GABAergic inhibitory neurons ua taʻua o le intercalated (ITC) cell mass. O nei neurons e faʻalavelaveina le CE, ma faʻafefe ai le fefe ma faʻateleina le faʻaumatia. I le faʻatusatusaina, o le PL ma le IL e pulea le cocaine o loʻo sailia e ala i la latou vaʻaiga eseese i le vaevaega autu ma atigi o le nucleus accumbens. O le PL o loʻo faʻatinoina i le totonugalemu, lea e faʻamalosia ai le faʻaalia o amioga suʻesuʻe cocaine. Mo le su'eina o cocaine fa'aoso, e ono aofia ai se va'aiga va'ava'ai e ala i le BA e fa'aoga ai le 'autu (laina lanumeamata manifinifi). O le IL e galue i le atigi, lea e faʻaalia ai le faʻaalia o le faʻaumatia. O loʻo tumau pea le faʻamoemoe pe faʻafefea ona aʻafia le gaioiga mai nei vaega e lua o le accumbens i amioga suʻesuʻe cocaine (silasila i tusitusiga mo faʻamatalaga). Green o lo'o fa'aalia ai auala e fa'agaoioia ai le fefe ma le su'eina o cocaine. O le mumu e fa'aalia ai auala e taofia ai le fefe ma le su'eina o cocaine.

O le IL-mPFC e tuʻuina atu foʻi se faʻataʻitaʻiga fiafia i le amygdala, ae e sili ona taulaʻi i vaega o loʻo i ai GABAergic neurons i le vaevaega pito i tua o le ogatotonu tutotonu ma i totonu o le telefoni feaveaʻi (ITCs), o loʻo tuʻuina i le va o le amygdala complex (BLA) ma le TA (McDonald et al. 1996; Berretta et al. 2005; Mati. 3). O nei ITCs atonu o se nofoaga o palasitika mo manatuaga faʻaumatia, aua latou te faʻaalia le NMDA faʻalagolago i le palasitika (Royer ma Pare 2002). Gaoioiga i le IL-mPFC e mafai ona fa'atupuina le fa'aumatiaina e ala i le fa'aogaina o le fa'aogaina o le fa'amata'aga a le ITC.

E ogatasi ma lenei faʻataʻitaʻiga o le amygdala pulea le faʻaalia o le fefe, o faʻamaoniga lata mai o loʻo faʻaalia ai o le faʻaumatia e mafai ona aofia ai se tuʻufaʻatasiga o le faʻaleleia atili o le taʻavale i ITC ma faʻaitiitia le gaioiga faʻaalia mai LA. Aemaise lava, Jüngling et al. (2008) maua fa'amaoniga e lagolagoina ai le fa'aleleia atili o le glutamatergic transmission i ITC i le taimi e fa'aumatia ai le fefe. O le aʻafia o ITC i le faʻaalia o le faʻaumatia o mafaufauga na faʻataʻitaʻiina saʻo e Pare ma tagata faigaluega, oe na faʻaalia o faʻamaʻi filifilia o ITC na mafua ai le toe foʻi mai o le fefe tele (Likhtik et al. 2008). I le faʻaopoopoga i le faʻamalosia o le faʻalavelave, o faʻamaoniga lata mai e taʻu mai ai o le faʻaumatia e aofia ai le faʻaitiitia o auala faʻafiafia (Kim et al. 2007). Na maua e nei tusitala o le faʻaumatiaina na suia ai le faʻatupuina o le faʻatupuina o le faʻaalia o le AMPA i luga o le LA, ma le polokaina o le AMPA endocytosis i totonu o le LA ua faʻaumatia. Faʻatasi, o nei faʻamatalaga o loʻo fautua mai ai o le faʻaumatiaina e mafua mai i le tuʻufaʻatasia o le faʻaleleia o le taʻavale i le amygdala itulagi e faʻalavelave ai le faʻaalia o le fefe (ITCs) ma faʻaitiitia le gaosiga mai itulagi e faʻaosoina ai le fefe (LA), o se manatu e lagolagoina e le faʻataʻitaʻiga faʻatusatusa lata mai (Li et al. 2009).

Pulea muamua ole fa'aumatia ole su'ega vaila'au

Mo amioga su'esu'e vaila'au, matou te taula'i atu i se fa'ata'ita'iga fa'atonu a le tagata lava ia o le cocaine o le toe fo'i. I lenei fa'ata'ita'iga, e a'oa'o ai isumu e oomi se leve mo le tu'uina atu o cocaine i totonu o se fa'amatalaga fa'apitoa i le cocaine i ni nai aso se'ia mautu le tali. Pe a suia le cocaine i le saline, o le faʻaumatia o le tali atu i luga o le cocaine-paid lever e tupu ile 1-2 wk. A maeʻa le faʻaumatia, e mafai ona toe faʻaleleia le sailiga o cocaine e ala i le tuʻuina atu o se faʻailoga faʻapitoa na faʻapipiʻiina ma le tuʻuina atu o cocaine, maualalo fua o cocaine lava ia, poʻo le atuatuvale (De Wit ma Stewart 1981; Shaham et al. 2003; Epstein et al. 2006). O lenei toe fa'afo'isia o vaila'au su'esu'e pe a mae'a fa'aumatia e manatu e fa'ata'ita'i ai le toe fa'afo'i mai ile falema'i. E mafai ona faʻaosoina le faʻaosoina o le cocaine e ala i le dopaminergic mechanisms i totonu ole PL-mPFC (Ciccocioppo et al. 2001; McFarland ma Kalivas 2001; McFarland et al. 2004; Fig. 2A). O le D1 ma le D2 dopamine receptors ua aʻafia i le gafatia o le dopamine muamua e faʻaosofia ai le toe faʻafoʻi, e ui o le faʻamaoniga e sili atu le malosi mo D1 faʻafeiloaʻi (Ciccocioppo et al. 2001; Capriles et al. 2003; Sanchez et al. 2003; Sun ma Rebec 2005). O le mea moni, o le tuʻuina saʻo o cocaine i totonu o le PL-mPFC e mafua ai le toe faʻafoʻi o le koko (Park et al. 2002), masalo ona o le taofiofia o le dopamine transporter (Komiskey et al. 1977).

O le neural circuits o loʻo faʻatalanoaina le toe faʻafoʻi atu i le suʻega cocaine na faʻataʻitaʻiina talu ai nei e ala i vailaʻau faʻamaʻi le faʻaaogaina o vaega faiʻai faʻapitoa aʻo leʻi faia le suʻega toe faʻaleleia (McFarland ma Kalivas 2001; McFarland et al. 2004; Vaʻai 2005). O le PL-mPFC na maua e taua tele mo le toe faʻafoʻi o le koko, e mafua mai i le tele o ituaiga o faʻalavelave faʻafuaseʻi, e aofia ai faʻataʻitaʻiga o le cocaine, cocaine lava ia, ma le atuatuvale (McFarland ma Kalivas 2001; Capriles et al. 2003; McLaughlin ma See 2003; McFarland et al. 2004; Di Pietro et al. 2006; ae vaai Di Ciano et al. 2007). O le mea lea, o le faʻaogaina o vailaʻau inactivators poʻo le dopamine antagonists i le PL-mPFC e taʻitaʻia ai le faʻaitiitia o le faʻamalosi mo cocaine i le taimi o suʻega toe faʻafoʻi. Talu ai nei lava, o le le toe faʻaaogaina o le PL-mPFC na maua foi e faʻaitiitia ai le toe faʻafoʻi mo le heroin na faʻaosoina e le heroin-paired cues ma heroin lava ia (LaLumiere ma Kalivas 2008; Rogers et al. 2008; ae vaai Schmidt et al. 2005). O le tele o nei suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai o le PL-mPFC o loʻo faʻatusalia ai se node masani mulimuli i le toe faʻafoʻi atu mo cocaine ma heroin. O le mea lea, e tutusa ma le matafaioi a le PL-mPFC i le faʻaalia o le fefe, e lagolagoina foi e le PL-mPFC le faʻaalia o amioga suʻesuʻe fualaau faasaina (Mati. 1).

Ona o lana fuafuaga faʻalavelave faʻalavelave, o le le faʻaaogaina o le IL-mPFC e tatau ona iʻu ai i le faʻateleina o le faʻamalosi mo cocaine pe a maeʻa. Ae ui i lea, e leʻi matauina lenei mea i suʻesuʻega muamua (McFarland ma Kalivas 2001; Capriles et al. 2003; Fuchs et al. 2005; McLaughlin ma Floresco 2007; Koya et al. 2008). E lua mea e mafai ona tali atu ai. Muamua o le IL-mPFC e masani lava ona le faʻaaogaina aʻo leʻi faia se faʻalavelave faʻafuaseʻi, lea e mafua ai le maualuga o le suʻeina o cocaine, e faʻafefe ai le faʻateleina o le suʻeina o cocaine o le a faigata ona iloa (ie, aʻafiaga o le taualuga). O le lona lua o faʻamatalaga tuʻufaʻatasiga faʻatasi ma le tuʻuina atu o cocaine e leʻi tineia aʻo leʻi faia le suʻega IL-mPFC; o lea, e le'i atoatoa le fa'aumatiaina o Pavlovian (Capriles et al. 2003; Koya et al. 2008). Afai e le faʻaaogaina le IL-mPFC pe a maeʻa le suʻeina o cocaine poʻo le heroin, o loʻo i ai se toe foʻi malosi mai le sailia o fualaau faasaina, e ogatasi ma se vaega faʻalavelave mo lenei fausaga (Ovari ma Leri 2008; Peters et al. 2008a,b). E le gata i lea, o le IL-mPFC faʻamalosia faʻamalositino aʻo leʻi faia se suʻega toe faʻaitiitia e faʻaitiitia ai le maualuga o le toe faʻaalia (Peters et al. 2008a; Fig. 2B), faʻateleina le faʻaogaina o le IL-mPFC i le taofiofia o le sailia o vailaʻau. Faʻatasi, o faʻamaoniga o loʻo maua e taʻu mai ai o le PL-IL e tuʻuina atu se ki-off mo le faʻaalia o amioga tau suʻesuʻega fualaau, e pei ona latou faia mo le faʻaalia o le fefe, aemaise lava pe a maeʻa (Fua. 1, 2).

Fuafuaga muamua e fa'afetaui ai le su'eina o vaila'au

E pei lava ona lagolagoina e feso'ota'iga muamua-amygdala le ki-off mo le fefe, o le tino o feso'ota'iga muamua-accumbens e lagolagoina le ki-off mo le sailia o cocaine. O le nucleus accumbens core (autu) e maua muamua le faʻaoga mai le PL-mPFC, ae o le nucleus accumbens atigi (shell) e maua muamua faʻaoga mai le IL-mPFC (Sesack et al. 1989; Brog et al. 1993; Voorn et al. 2004). Glutamate faʻasaʻoloto mai le PL-mPFC i totonu o le autu e mafua ai le toe faʻafoʻi mo cocaine ma heroin (McFarland et al. 2003, 2004; LaLumiere ma Kalivas 2008; Mati. 3) e ala ile AMPA-mediated transmission (Cornish ma Kalivas 2000; Park et al. 2002; LaLumiere ma Kalivas 2008). O le IL-mPFC faʻataʻitaʻiga i le atigi, i se faʻatusatusaga, e faʻamalosia ai le faʻaumatia o le suʻeina o cocaine, ona o le motusia o lenei auala pe a maeʻa ona faʻaumatia e maua ai le toe foʻi mai o cocaine faʻapipiʻiina e toe faʻamanatu ai le mea na vaʻaia i le IL-mPFC inactivation (Peters et al. 2008a). E le gata i lea, a o faagasolo le faʻaumatia, o le faʻaaliga o atigi o le GluR1 subunit o le AMPA faʻafeiloaʻi e faʻateleina, ae o faʻamatalaga autu e le (Sutton et al. 2003). O le faʻaaliga o le atigi o GluR1 e fetaui lelei ma le tikeri o le faʻaumatiaina o amioga ma le le lelei ma le toe faʻaaogaina o faʻailoga (Sutton et al. 2003). O le mea lea, o le IL-mPFC o se sui auai glutamatergic i totonu o le atigi atonu e nafa ma faʻailoga faʻaumatia (Mati. 3).

O le autu ma le atigi e auina atu GABAergic projection i le ventral pallidum, lea e pulea le gaosiga o afi e manaʻomia mo le sailia o fualaau (Walaas ma Fonnum 1979; Zahm ma Heimer 1990; Heimer et al. 1991; Kalivas et al. 1999). GABA agonists tui i totonu o le ventral pallidum faʻaitiitia le sailia o cocaine (McFarland ma Kalivas 2001), ma i nisi tulaga locomotion (Mogenson ma Nielsen 1983; Hooks ma Kalivas 1995). O le mea lea, o le GABAergic projection mai le accumbens i le pallidum o le a faʻamoemoe e taofia ai le sailia o fualaau faasaina. E ogatasi lea ma le IL-mPFC-mediated inhibition o le sailia o fualaau faasaina pe a uma ona fa'aumatia, ae e le o ogatasi ma le PL-mPFC-mediated activation of drug searching. O le fa'agaoioia o le su'esu'eina o vaila'au e ala i le ogatotonu e mafai ona aofia ai le neuropeptide enkephalin. Medium spiny neurons o lo'o fa'asolo mai le totonugalemu i le pallidum fa'aalia le enkephalin (Zahm et al. 1985), lea, pe a faʻamatuʻu i le taimi o faʻaupuga faʻasolosolo, e mafai ona faʻaosofia ai le pallidal μ opiod receptors (Waldhoer et al. 2004) mafua ai le faʻaitiitia o le GABA i le lotoifale ma faʻaitiitia le faʻalavelave i totonu o le pallidum (Kalivas et al. 2001; Schroeder ma Schneider 2002). O le mea moni, o le faʻaititia o le opioid-faʻalagolago i le pallidal GABA e manaʻomia mo le toe faʻafoʻi o cocaine (Tang et al. 2005), o se a'afiaga e ono fa'atalanoaina e ala i le tu'u fa'atasi o le enkephalin i totonu o le auala autu-pallidal accumbens (Torregrossa et al. 2008). O le mea lea, PL-mPFC faʻataʻitaʻiga e ala i le autu i le pallidum e mafai ona faʻagaoioia le suʻeina o vailaʻau.

Fa'ailoga i le fa'ata'ita'iga

E ui lava o la tatou faʻataʻitaʻiga e faʻaalia ai se faʻaogaina i le faʻaumatiaina o taʻaloga mo le fefe ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu i totonu o le pito i luma o le cortex ma se eseesega i le pito i lalo o le aʻafiaga o loʻo nafa ma le faʻaalia o nei amioga taʻitasi, o lenei eseesega atonu e le manino e pei ona matou fuafuaina. I le faʻaopoopoga i le faʻaalia o le fefe, e mafai foi e le amygdala ona faia se sao i le faʻaalia o le suʻeina o fualaau faasaina. Gaoioiga i totonu o le BA o se vaega talafeagai o le matagaluega o loʻo faʻavae i lalo o le suʻega o fualaau faasaina (Kantak et al. 2002; McLaughlin ma See 2003). O lenei mea e foliga mai e faʻatalanoaina i se vaega e ala i fesoʻotaʻiga i le va o le PL-mPFC ma le BA, faʻapea foʻi ma faʻataʻitaʻiga mai le BA saʻo i le ogatotonu (Di Ciano ma Everitt 2004; Fuchs et al. 2007). O le mea lea, a itiiti mai mo le sailia o fualaau faasaina, e foliga mai o loʻo i ai se faʻalavelave i le matafaioi o le faʻataʻitaʻiga mai le PL-mPFC i le BA i le amataina o le fefe ma le sailia o fualaau faasaina (Mati. 3). O le mea taua, o le CE o le amygdala e mafai foʻi ona amata suʻesuʻega vailaʻau, aemaise lava mo le toe faʻaleleia o le faʻalavelave (Erb et al. 2001; Leri et al. 2002; McFarland et al. 2004). O le mea lea, o le fa'aleleia atili o le CE atonu o se faiga masani e fa'avae ai le amataga o le fefe ma le su'esu'eina o fualaau.

I le faaopoopo atu i lana matafaioi i le faʻaalia o amioga suʻesuʻe fualaau faasaina, o le nucleus accumbens e mafai foi ona aʻafia i le faʻaalia o le fefe. Mo se fa'ata'ita'iga, ua lava le fa'agataina o le atigi fa'afoma'i e fa'aoso ai le 'alofia o nofoaga fa'apea fo'i ma amioga fa'afefe i isumu (Reynolds ma Berridge 2001, 2002). E ui o lenei mea e taʻu mai ai o le gaioiga i totonu o le atigi e mafai ona taofia ai le faʻaalia o le fefe, e iai foʻi ni faʻamaoniga e faʻafeagai ai, pe a faʻaitiitia ai le faʻaalia o le fefe (Jongen-Relo et al. 2003). Ae ui i lea, o tusitusiga e fefiloi, masalo ona o se vaega ona o le le amanaiaina lautele o eseesega autu vs. atigi (Haralambous ma Westbrook 1999; Schwienbacher et al. 2004; mo le iloiloga, vaai Levita et al. 2002). O suʻesuʻega i le lumanaʻi e manaʻomia e fuafua ai le maualuga o le amygdala ma accumbens e faʻapitoa i le faʻaalia o le fefe ma le sailia o fualaau faasaina, i le faasologa.

O se faʻamaʻi masani muamua mo PTSD ma vaisu?

O loʻo faʻateleina faʻamaoniga e lagolagoina ai le manatu o le post-traumatic stress disorder (PTSD) e fesoʻotaʻi ma le faʻaumatia. I suʻesuʻega ata o tagata, o le mafiafia (Milad et al. 2005) ma gaoioiga (Phelps et al. 2004; Kalisch et al. 2006; Milad et al. 2007b) o le ventral mPFC (vmPFC) e fetaui lelei ma le toe faʻaumatia. O tagata maʻi PTSD e faʻaalia le faʻaitiitia o le gaioiga i totonu o le vmPFC pe a faʻaalia i faʻamanatuga faʻalavelave (Bremner et al. 1999; Shin et al. 2004; Phan et al. 2006), fai mai o le vmPFC i tagata e tutusa ma le IL-mPFC i le rodent. O le mea moni, talu ai nei na faʻaalia ai o tagata maʻi PTSD e le lava le toe faʻaumatia (Milad et al. 2008). O le le mafai ona faʻagaoioia nei itulagi e lagolagoina ai le manatu o le PTSD e mafua mai i le faʻaumatiaina o le toilalo ona o le le mafai ona faʻagaoioia le vmPFC-off ki ona o le fefe (Mati. 4). E mafai foi ona tupu le PTSD mai le sogasoga i le ki, ona o le mafiafia ma le gaioiga o le dorsal anterior cingulate (dACC) cortex, o se homolog galue o le rat PL-mPFC, e fetaui ma le faʻaalia o le fefe (Milad et al. 2007a; Mati. 4).

Ata 4. 

O tagata fa'afeusuaiga o rodent mua'i vaega e fa'afetaui le fefe ma vaisu. O togitogi lanumeamata e fai ma sui o itulagi o tagata dACC faʻatasi ma faʻaaliga fefe, e pei ona iloiloina e le fMRI (Phelps et al. 2004; Milad et al. 2007a). O togitogi lanumoana e fai ma sui o itulagi i vaisu a tagata e fesoʻotaʻi ma le manaʻoga o le koko pe a uma ona faʻaalia i faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma cocaine, e pei ona iloiloina e le fMRI (Garavan et al. 2000) poʻo PET faʻafanua o le tafe toto o le cerebral faʻaaogaina 15Vai fa'ailoga O (Childress et al. 1999). O togitogi mumu o loʻo faʻaalia ai vaega lata ane o le vmPFC e fesoʻotaʻi ma le fefe e toe faʻaumatia, e pei ona iloiloina e le fMRI (Phelps et al. 2004; Kalisch et al. 2006; Milad et al. 2007b). O le togi samasama e fai ma sui o le vmPFC tutusa i mataupu ua fai ma vaisu. O lenei itulagi ua le mafai, e pei ona iloiloina e le PET metabolic mapping ma le 2-deoxyglucose, i le taimi o le tuinanau o le cocaine, e fautua mai ai le le mafai ona faʻaumatia (Bonson et al. 2002). Faʻatasi, o nei suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai o lenei vmPFC e tutusa ma rodent IL, ae o le pito i tua o le dACC e tutusa ma rodent PL. (MRI ata fai'ai kopi fa'atasi ma le fa'atagaga mai le BrainVoyager Brain Tutor software, saunia e Brain Innovation BV, Maastricht, Netherlands.)

I se faiga fa'atusa, e foliga mai o lo'o a'afia tagata ua fai ma vaisu i le so'ona gaioi o ki mo le su'eina o vaila'au. O faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma cocaine e faʻagaoioia le dACC i vaisu (Grant et al. 1996; Childress et al. 1999; Garavan et al. 2000), ma o lenei faʻagaioiga e fesoʻotaʻi lelei ma fua faʻatatau o le manaʻo o cocaine (Childress et al. 1999; Mati. 4). O le mea lea, o nei "fuala'au i luga o" itulagi e mafai ona tutusa ma le PL-mPFC i suʻesuʻega rodent o le toe faʻafoʻi o cocaine. O le mea moni, o nei itulagi e tutusa ma le tino ma le rodent PL-mPFC (Ongür ma le Tau 2000; Stefanacci ma Amaral 2002). O le avanoa o nei "fualaau faasaina i luga o" itulagi o loʻo faʻapipiʻiina ma le "fefe i luga" o loʻo fautua mai e le matauina o le faʻaalia o faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma manua i tagata maʻi PTSD ma le faʻalagolago i vailaʻau faʻalagolago e mafua ai le manaʻo i le cocaine (Kofey et al. 2002).

I le faaopoopo atu i lenei cocaine-induced activation of dACC, o mea ua fai ma vaisu o loʻo faʻaalia le faʻaitiitia o le faʻaitiitia o le metabolism muamua i taimi o malologa (Goldstein ma Volkow 2002). O suʻesuʻega i manuki o loʻo faʻaalia ai o le tele o itulagi o le pito i luma o le pito i luma o le mea muamua lea e faʻaalia ai le le atoatoa i le metabolism pe a uma ona faʻaalia le cocaine (Porrino ma Lyons 2000; Porrino et al. 2007). O le mea lea, e mafai ona fa'aletonu le fa'aogaina o le cocaine i le fa'aogaina o le cocaine. O suʻesuʻega i le lumanaʻi e manaʻomia, peitaʻi, e iloa ai pe faʻaalia e tagata ua fai ma vaisu le le atoatoa o le metabolism muamua aʻo leʻi faʻaogaina le cocaine, lea e ono faʻaleagaina ai i latou i le faʻaaogaina o fualaau faasaina.

O vaisu a tagata e pei o tagata mama'i e maua i le vmPFC leona i luga o nisi o fuataga o le puleaina o le mafaufau (Bechara 2005). O vaega uma e lua o loʻo faʻaalia i se ituaiga o amioga le mautonu e mafua mai i le le mafai ona oʻo i tulaga le lelei e masani ona fesoʻotaʻi ma le faia o filifiliga lamatia (Bechara et al. 1996; Bechara ma Damasio 2002). O le mea e malie ai, o le faʻaaogaina o le vmPFC ua matauina i vaisu o loʻo faʻaalia i faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma cocaine e faʻaaoga ai le positron emission tomography (PET) mo le kulukose metabolism (Bonson et al. 2002). O nei faʻamatalaga o loʻo fautua mai ai o tagata ua fai ma vaisu e mafatia i le le lava o le ki i le vmPFC, ma faʻafaigofie ai ona toe faʻafoʻi i luma o faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma cocaine. O le mea lea, matou te fautua atu o vaisu, pei o faʻalavelave popole, e ono mafua ai se vaega mai le faʻaumatiaina o le toilalo.

Fa'atasi o le popole ma le fai ma vaisu

O se fegalegaleaiga i le va o taʻaloga mo le fefe ma vaisu e ogatasi ma suʻesuʻega o amioga. O le faʻaaogaina o cocaine i le olaga atoa ua fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o lagona o le popole, o le tolu i le fa faʻateleina le faʻatupulaia o faʻalavelave faʻalavelave, ma faʻalavelave faʻatasi ma le PTSD (Cox et al. 1990; Wasserman et al. 1997; O'Brien et al. 2005). Afai e muamua suʻesuʻeina mataupu mo le i ai o se maʻi popole, o le aʻafiaga o le faʻaaogaina o cocaine e faʻateleina, e tusa lava pe a uma ona fetuʻunaʻi mo uiga sociodemographic ma isi faʻafitauli o le mafaufau (Goodwin et al. 2002; Sareen et al. 2006).

O se fa'ama'i fa'avae i le pito i luma o le cortex e mafai ona fa'ailoaina ai se tagata i fa'alavelave popole ma vaisu. Tuuina atu o le vmPFC lesions e mafua ai le le mautonu o amioga i tagata uma ma rodents (Bechara et al. 1994; Davidson et al. 2000; Best et al. 2002; Chudasama et al. 2003), fa'aitiitia le galuega vmPFC e mafai ona i'u ai i se fa'ailoga tulaga maualuga. I le lagolagoina o lenei mea, ua faʻaalia ai o tagata maʻi PTSD (Chemtob et al. 1994; Aidman ma Kollaras-Mitsinikos 2006; Dileo et al. 2008) ma vaisu fualaau (Bechara ma Vander 2005; Verdejo-Garcia et al. 2007) o loʻo faʻaalia i se faʻalavelave faʻafuaseʻi. Ae ui i lea, o suʻesuʻega umi ma suʻesuʻega o amioga aʻo leʻi oʻo i le faʻalavelave faʻafuaseʻi e manaʻomia e iloa ai pe faʻaalia lenei faʻalavelave faʻafuaseʻi aʻo leʻi amataina le PTSD.

O mea le masani ai i le galuega muamua e mafai ona aliaʻe mai aafiaga faʻalavelave i le olaga, e aofia ai faʻalavelave, ma faʻapea ona faʻaalia ai tagata e atiaʻe le PTSD ma vaisu (Anderson et al. 2000; Weber ma Reynolds 2004; Hyman et al. 2007). O loʻo i ai faʻamaoniga faʻamaʻi faʻamaʻi e taʻu mai ai se faʻalavelave sili atu o le faʻaleagaina o tamaiti laiti i tagata maʻi PTSD (Caffo ma Belaise 2003). I rodents, o le atuatuvale i le amataga o le olaga ma le atuatuvale o le matua e mafai ona taitai atu ai i le le atoatoa i le fefe e faʻaumatia (Garcia et al. 2008; Matsumoto et al. 2008), masalo ona o le soloia o le dendritic i le IL-mPFC (Izquierdo et al. 2006). E fa'apena fo'i, o le fa'apopoleina e fa'atupuina le toe fo'i mai i fa'ata'ita'iga manu o le fa'aaogaina o fualaau fa'asaina ma tagata (Shaham et al. 2000; Sinha et al. 2006).

O a'afiaga ole fa'apopoleina ole fa'agaioiga muamua e mafai ona fegalegaleai ma a'afiaga fa'atupu e maua mai ai se fa'ailoga fa'aletonu. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le i ai o le dopamine D2 receptor A1 allele ua fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le faʻalavelave i le PTSD (Afio mai et al. 1996) faʻapea foʻi ma le faʻaaogaina o le cocaine (Noble et al. 1993; Afio mai et al. 1994). O le i ai o lenei allele e mafua ai le faʻaitiitia o le faiʻai o le D2 receptors (Noble 2000), lea e faʻamanatuina ai le le atoatoa i le striatal dopamine D2 o loʻo fusifusia faʻamaufaʻailoga o loʻo matauina i vaisu tagata (Volkow et al. 2002). O le faʻaitiitia o le faʻaitiitia o faʻamaʻi D2 ua faʻaopoopoina faʻatasi ma le tele o le paʻu i le malolo muamua o le metabolism i vaisu (Volkow et al. 1993). E ui lava e tatau ona fuafua pe o nei faaletonu D2 o le mafuaʻaga poʻo le iʻuga o vaisu, o suʻesuʻega e ogatusa ma se faʻatupuina o le gafa mo le atinaʻeina o vaisu (Noble et al. 1997).

Togafitiga o vaisu e pei o tagata manua

O sui e fa'aleleia ai fa'ailoga fa'aumatia i le vmPFC e ono avea ma togafitiga lelei mo fa'afitauli e afua mai i le fa'aumatiaina o le toilalo. E oʻo mai i le taimi nei, ua ausia le manuia sili ile falemaʻi ile d-cycloserine (DCS), ole vaega ole agonist ole NMDA receptor, faʻatasi ma togafitiga faʻaalia mo togafitiga o faʻalavelave popole. DCS ua faʻaalia e faʻafaigofie ai le faʻaumatia o le acrophobia (Ressler et al. 2004; Davis et al. 2006), fa'aletonu popolega lautele (Hofmann et al. 2006), ma le fa'alavelave fa'alavelave (Kushner et al. 2007; Wilhelm et al. 2008). Na'o le taimi nei na su'esu'eina ai le DCS o se togafitiga talafeagai mo vaisu (Brady et al. 2008), ae o suʻesuʻega i rodents e lagolagoina lona gafatia e faʻafaigofie ai le faʻaumatia o cocaine e suʻe i totonu o se nofoaga faʻapitoa e faʻataʻitaʻiina le faʻataʻitaʻiga o taui fualaau (Botreau et al. 2006; Paolone et al. 2008). Aʻo manatu le DCS e galue i le amygdala (Ledgerwood et al. 2003), e mafai foi ona galue i le vmPFC, lea e faʻalagolago ai le NMDA faʻalagolago i le faʻaumatiaina (Burgos-Robles et al. 2007; Sotres-Bayon et al. 2008).

I le tulaga lava e tasi, atonu e mafaufau se tasi e togafitia tagata manua e pei o vaisu fualaau faasaina. O fa'amaumauga lata mai ua fa'ailoa mai ai N-acetylcysteine, o se vailaʻau o le cysteine ​​i luga o le counter, atonu e aoga i le togafitia o le faʻalagolago i le koko (LaRowe et al. 2007). O lenei vailaʻau e manatu e galue e ala i le toe faʻafoʻiina o le maualuga o le glutamate i le faʻateleina o vaisu e faʻavae i luga o faʻamaumauga mai suʻesuʻega rodent (Baker et al. 2003). O le puleaina e le tagata lava ia o cocaine e faʻaitiitia ai le glutamate extracellular i accumbens e ala i le faia o se faʻaititia tumau i le cystine-glutamate exchange, ma N-acetylcysteine ​​e toe faʻafoʻi ai le gaioiga o fefaʻatauaiga (Baker et al. 2003; Madayag et al. 2007). Le toe faʻaleleia o le extracellular glutamate e N-acetylcysteine ​​e taofia le toe faʻafoʻi i faʻataʻitaʻiga manu e ala i le faʻamalosia o le faʻasaʻoloto-faʻatonutonu vaega II metabotropic glutamate receptors (mGluR2/3) (Moran et al. 2005). O le mea taua, mGluR2 / 3 agonists faʻaitiitia uma popolega ma le toe faʻaleleia o vailaʻau suʻesuʻe i rodents (Schoepp et al. 2003; Baptista et al. 2004; Peters ma Kalivas 2006), lagolagoina se feso'ota'iga glutamatergic i le va o le fefe ma le toe fa'afo'i. E lē gata i lea, N-acetylcysteine ​​e mafai ona faʻaitiitia ai manaʻoga e mafua mai i faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma cocaine i tagata (LaRowe et al. 2007), faʻapea foʻi ma gaioiga faʻaalia i le cingulate cortex (LaRowe et al. 2005). O sea faiga "fa'afo'isia o le glutamate" e mafai ona fa'aleleia ai le leiloa o le glutamate e mafua mai i le IL-mPFC le malosi, ma fa'apena e taofia ai le popole ma le sailia o fualaau.

Suʻeina le faʻataʻitaʻiga

O vaisu ua iloa o se faaletonu o le aoaoina ma le manatua (Kelley 2004; Hyman 2005). Ae ui i lea, o nai suʻesuʻega na faʻatusatusa saʻo ai le neural circuitry o loʻo pulea se manatuaga faʻafefete, e pei o le mea na maua mai i le Pavlovian fear conditioning, faʻatasi ai ma le faʻaogaina o meaʻai, e pei o le mauaina i faʻataʻitaʻiga o le faʻaaogaina o fualaau faasaina. O suʻesuʻega i le lumanaʻi e tatau ona mamanuina e faʻataʻitaʻi ai le aoga o le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga na matou faʻatulagaina (Mati. 3) faʻapea foʻi ma le fuafuaina o vaega faʻaopoopo o le matagaluega, pe o ni vaega o le fesoʻotaʻi poʻo le eseʻesega mo le fefe ma vaisu.

O se tasi o auala e aoga o le su'eina lea o le fefe ma le fa'atulagaina o amioga su'esu'e fualaau i le iole e tasi. Burke et al. (2006) na fa'aogaina se faiga fa'apena e iloilo ai a'afiaga o le fa'aalia o le cocaine i le fa'aumatiaina mulimuli ane o le fefe ma iloa ai o isumu e fa'aalia i le koko e sili atu lemu nai lo le fa'atonutonuina o le saline. Na faaiʻuina e le au suʻesuʻe o le neuroadaptation na faʻaosoina i le koko i le pito i luma o le cortex poʻo ona faʻamoemoega faʻaleagaina na faʻaleagaina ai le faʻaogaina muamua o le amio. Ose manatu manaia lea o lo'o fa'aauau pea ona su'esu'eina. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le cocaine e faʻateleina le faʻaalia o le activator o le G-protein signaling 3 (AGS3) porotini i le pito i luma o le cortex, ma le fesuiaʻiina o lenei cocaine-induced neuroadaptation e faʻaitiitia ai le suʻeina o koko i suʻega toe faʻafoʻi mulimuli ane.Bowers et al. 2004). O le a manaia pe afai o le fesuiaʻiina o lenei faʻateleina o le cocaine i le faʻamatalaga muamua o le AGS3 na lava lea e faʻaleleia ai le paʻu i le fefe e faʻaumatia o loʻo matauina i le Burke et al. (2006) su'esu'e. O ia su'ega i totonu-mataupu o le fefe ma le su'esu'eina o fualaau e tatau ona tu'ufa'atasia ma faiga fa'amanu'a, su'esu'ega fa'aaliga c-fos, ma fa'amaumauga e tasi-iunite e toe su'esu'e atili ai le sosolo o ta'amilosaga fa'aumatia.

Talu ai nei, o le cannabinoid system ua maua le gauai mo lana matafaioi i le faʻaumatia o le fefe (Marsicano et al. 2002; Lin et al. 2008). Agonists mo le CB1 cannabinoid receptor, pe a microinfused i totonu o le cortex prefrontal, faafaigofie ai le faʻaumatia o le fefe, ae o le CB1 antagonists faʻaoga i le lotoifale i totonu o le pito i luma cortex faʻaleagaina le fefe faʻaumatia (Lin et al. 2008). O nei aʻafiaga e tutusa ma le faʻaogaina o le faʻaogaina o le CB1 i luga o le fefe e faʻaumatia (Marsicano et al. 2002; Chhatwal et al. 2005; Pamplona et al. 2006). E ui o aʻafiaga a le CB1 i luga o le faʻaumatiaina o le suʻeina o vailaʻau e leʻi suʻesuʻeina manino, o latou aʻafiaga i le toe faʻaleleia o le suʻeina o vailaʻau e feteenai ma suʻesuʻega o loʻo taʻua i luga o le fefe e faʻaumatia. O lona uiga, o le CB1 agonists na faʻatonuina faʻaosoina le toe faʻaleleia o le cocaine ma le heroin suʻesuʻe, ae o le CB1 antagonists poloka le toe faʻafoʻisia o fualaau faasaina (De Vries et al. 2001, 2003). Mo le sailia o heroin, o nei aʻafiaga ua faʻaogaina i le autu ma le IL-mPFC (Alvarez-Jaimes et al. 2008). O le mea lea, o nei aʻafiaga o CB1 sui i luga o le suʻeina o vailaʻau o loʻo faʻaalia le faʻafeagai ma o latou aʻafiaga i le fefe e faʻaumatia. O suʻesuʻega i le lumanaʻi e manaʻomia e fuafua ai le faʻavae o loʻo i tua o lenei eseesega i le faʻataʻitaʻiga.

E ui ina matou fa'ailoa mai o le fa'aumatiaina o i'uga, a itiiti mai i se vaega, mai le fa'ateleina o gaioiga i totonu o le fa'alavelave fa'alavelave, e mafai fo'i ona tupu le fa'aumatiaina e ala i le fa'aitiitia o gaioiga i totonu o le ta'amilosaga fa'afiafia. O loʻo i ai faʻamaoniga e faʻapea o le GABAergic inhibitory circuits i totonu o le PL-mPFC o loʻo galue i le taimi muamua o le faʻaumatiaga o cocaine (Miller ma Marshall 2004). O lenei fa'agata i le PL-mPFC atonu e mana'omia e fa'ataga ai le fa'agaoioia i le IL-mPFC e fa'afaigofie ai a'oa'oga fa'aumatia. O le PL-mPFC ma le IL-mPFC o rodents, ma mea tutusa tutusa i manuki ma tagata, o vaega e fesoʻotaʻi faʻapitoa (Ongür ma le Tau 2000; Chiba et al. 2001; Jones et al. 2005). O suʻesuʻega i le lumanaʻi e manaʻomia e fuafua ai pe faʻalavelave faʻalavelave e tupu i le va o nofoaga faʻamalosi ma faʻalavelave o le mPFC, pe tauva le PL-mPFC ma le IL-mPFC mo le puleaina o amioga. Pharmacotherapeutics e suia le paleni o gaioiga agai i le faʻagaoioia o le vmPFC faʻatasi ma le faʻagataina o le dACC o le a avea ma sui lelei mo togafitiga o popolega uma ma vaisu. Masalo o manulele e lua o le popole ma le fai ma vaisu e mafai ona fasiotia i le tasi ma'a muamua.

tautinoga

O suʻesuʻega faʻamatalaina i lenei iloiloga na lagolagoina e le NIH foaʻi MH05383 i le JP, DA012513 ma DA005369 i le PWK, ma le MH058883 ma le MH081975 i le GJQ

Faamatalaga Faʻamatalaga

mau faasino

    1. Aidman, EV,
    2. Kollaras-Mitsinikos, L.

    (2006) Faiga faʻapitoa i le vaʻaiga o faʻalavelave faʻalavelave posttraumatic. Toma. Sui. 99: 569-580.

    1. Alvarez-Jaimes, L.,
    2. Polis, I.,
    3. Parsons, LH

    (2008) Faʻaitiitia o le faʻaogaina o le heroin-saili amioga e cannabinoid CB1 faʻalavelave faʻafefe i totonu o le nucleus accumbens core ma prefrontal cortex, ae le o le amygdala basolateral. Neuropsychopharmacology 33: 2483-2493.

    1. Anderson, SW,
    2. Damasio, H.,
    3. Tranel, D.,
    4. Damasio, AR

    (2000) Fa'asologa umi o le fa'aleagaina o le cortex muamua na maua i le amataga o tamaiti. Dev. Neuropsychol. 18: 281-296.

    1. Anglada-Figueroa, D.,
    2. Quirk, GJ

    (2005) Faʻasalaga o le basal amygdala poloka faʻaaliga o le fefe faʻapitoa ae le o le faʻaumatia. J. Neurosci. 25: 9680-9685.

    1. Pee, EH,
    2. Kim, YB,
    3. Jang, J.,
    4. Kim, HT,
    5. Mook-Jung, I.,
    6. Jung, MW

    (2001) Saosaoa spiking ma masani spiking neural correlates o fefe tulaga i le medial prefrontal cortex o le isumu. Cereb. Cortex 11: 441-451.

    1. Baker, DA,
    2. McFarland, K.,
    3. Vaituloto, RW,
    4. Shen, H.,
    5. Tang, XC,
    6. Toda, S.,
    7. Kalivas, PW

    (2003) Neuroadaptations i le cystine-glutamate exchange fesuiaʻi ai cocaine. Nat. Neurosci. 6: 743-749.

    1. Baptista, MA,
    2. Martin-Fardon, R.,
    3. Uisa, F.

    (2004) Aafiaga faʻapitoa o le metabotropic glutamate 2/3 receptor agonist LY379268 i luga o le toe faʻaleleia ma le faʻamalosia muamua: Faʻatusatusaga i le va o cocaine ma se faʻamalosi masani masani. J. Neurosci. 24: 4723-4727.

    1. Bechara, A.

    (2005) Faʻaiʻuga, faʻatonuga faʻamalosi ma le leiloa o le malosi e teteʻe ai vailaʻau: O se vaʻaiga neurocognitive. Nat. Neurosci. 8: 1458-1463.

    1. Bechara, A.,
    2. Tamasio, H.

    (2002) Fa'ai'uga ma vaisu (vaega I): Fa'aletonu le fa'agaoioia o somatic states i vaila'au fa'alagolago i tagata ta'ito'atasi pe a mafaufau loloto i fa'ai'uga e iai a'afiaga leaga i le lumana'i. Neuropsychologia 40: 1675-1689.

    1. Bechara, A.,
    2. Vander, LM

    (2005) Fa'ai'uga ma le fa'atonuina o le fa'amalosi pe a mae'a manu'a pito i luma. Curr. Manatu. Neurol. 18: 734-739.

    1. Bechara, A.,
    2. Damasio, AR,
    3. Damasio, H.,
    4. Anderson, SW

    (1994) Le le mautonu i taunuuga i le lumanaʻi pe a maeʻa le faʻaleagaina o le faʻamaʻi o le tagata. Cognition 50: 7-15.

    1. Bechara, A.,
    2. Tranel, D.,
    3. Damasio, H.,
    4. Damasio, AR

    (1996) Le le mafai ona tali tuto'atasi i taunu'uga o lo'o fa'amoemoeina i le lumana'i pe a mae'a fa'aleagaina le pito i luma. Cereb. Cortex 6: 215-225.

    1. Berretta, S.,
    2. Pantazopoulos, H.,
    3. Caldera, M.,
    4. Pantazopoulos, P.,
    5. Pare, D.

    (2005) Infralimbic cortex activation faʻateleina le faʻamatalaga c-fos i neu fesoʻotaʻi o le amygdala. Neuroscience 132: 943-953.

    1. Sili, M.,
    2. Viliamu, JM,
    3. Coccaro, EF

    (2002) Faʻamaoniga mo se faʻalavelave faʻaleagaina muamua i tagata mamaʻi ma se faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave. Proc. Natl. Acad. Sci. 99: 8448-8453.

    1. Pissie, S.,
    2. Plachta, N.,
    3. Hoyer, D.,
    4. McAllister, KH,
    5. Olpe, HR,
    6. Grace, AA,
    7. Cryan, JF

    (2008) O le rostral anterior cingulate cortex e faʻaogaina le lelei o le aʻoaʻoina o le fefe e faalagolago i le amygdala. Biol. Fomaʻi 63: 821-831.

    1. Blair, HT,
    2. Schafe, GE,
    3. Bauer, EP,
    4. Rodrigues, SM,
    5. LeDoux, JE

    (2001) Synaptic plasticity i le amygdala pito i tua: O se faʻamatalaga feaveaʻi o le faʻafefe o le fefe. Aoao. O Mem. 8: 229-242.

    1. Blum, S.,
    2. Hebert, AE,
    3. Dash, PK

    (2006) O se matafaioi mo le cortex prefrontal i le manatuaina o manatuaga lata mai ma mamao. Neuroreport 17: 341-344.

    1. Bonson, KR,
    2. Grant, SJ,
    3. Contoreggi, CS,
    4. So'oga, JM,
    5. Metcalfe, J.,
    6. Weyl, HL,
    7. Kurian, V.,
    8. Ernst, M.,
    9. Lonetona, ED

    (2002) Faiga neural ma fa'aoso-fa'aoso fa'anaunau cocaine. Neuropsychopharmacology 26: 376-386.

    1. Botreau, F.,
    2. Paolone, G.,
    3. Stewart, J.

    (2006) d-Cycloserine e faafaigofie ai le faʻaumatiaina o se nofoaga faʻapipiʻiina e faʻaosoina cocaine. Faʻaaloalo. Brain Res. 172: 173-178.

    1. Bowers, MS,
    2. McFarland, K.,
    3. Vaituloto, RW,
    4. Peterson, YK,
    5. Lapish, CC,
    6. Gregory, ML,
    7. Lanier, SM,
    8. Kalivas, PW

    (2004) Fa'agaioiga o le G protein fa'ailoga 3: O se leoleo faitoto'a o le fa'alogoina o cocaine ma le su'eina o vaila'au. Neuron 42: 269-281.

    1. Brady, KT,
    2. McRae, AL,
    3. Saladin, A'U,
    4. Moran, MM,
    5. Tau, KL

    (2008) (San Juan, Puerto Rico), Le 70th fonotaga faaletausaga a le kolisi i faafitauli o le faalagolago i fualaau faasaina, d-Cycloserine ma cocaine cue faʻaumatia.

    1. Bremner, JD,
    2. Staib, LH,
    3. Kaloupek, D.,
    4. Southwick, SM,
    5. Soufer, R.,
    6. Charney, DS

    (1999) Fesoʻotaʻiga o le neural o le faʻaalia i ata faʻalavelave ma le leo i Vietnam o loʻo tauivi ma veterans faʻatasi ma le leai o se faʻamaʻi faʻamaʻi posttraumatic: O se suʻesuʻega o suʻesuʻega positron emission tomography. Biol. Fomaʻi 45: 806-816.

    1. Brinley-Reed, M.,
    2. Mascagni, F.,
    3. McDonald, AJ

    (1995) Synaptology of prefrontal cortical projections to the basolateral amygdala: O se suʻesuʻega microscopic electron i le isumu. Neurosci. Lett. 202: 45-48.

    1. Brog, JS,
    2. Salyapongse, A.,
    3. Deutch, AY,
    4. Zahm, DS

    (1993) O mamanu o le innervation afferent o le autu ma le atigi i le "accumbens" vaega o le rat ventral striatum: Immunohistochemical detection of retrogradely transported fluoro-auro. J. Comp. Neurol. 338: 255-278.

    1. Burgos-Robles, A.,
    2. Vidal-Gonzalez, I.,
    3. Satini, E.,
    4. Quirk, GJ

    (2007) O le faʻamalosia o le faʻaumatia o le fefe e manaʻomia ai le faʻaogaina o le NMDA faʻalagolago i le ventromedial prefrontal cortex. Neuron 53: 871-880.

    1. Burgos-Robles, A.,
    2. Vidal-Gonzalez, I.,
    3. Quirk, GJ

    (2009) O tali faʻamautu faʻamautu i totonu o neu prelimbic prefrontal e fesoʻotaʻi ma le faʻaalia o le fefe ma le faʻaumatia. J. Neurosci. (i lomitusi)..

    1. Burke, KA,
    2. Franz, TM,
    3. Gugsa, N.,
    4. Schoenbaum, G.

    (2006) Aʻo leʻi faʻaalia le cocaine e faʻalavelaveina ai le faʻaumatiaina o le fefe. Aoao. O Mem. 13: 416-421.

    1. Caffo, E.,
    2. Belaise, C.

    (2003) Tulaga faʻale-mafaufau o manuʻa tiga i tamaiti ma talavou. Child Adolesc. Psychiatr. Clin. N. Am. 12: 493-535.

    1. Cammarota, M.,
    2. Bevilaqua, LR,
    3. Barros, DM,
    4. Vianna, MR,
    5. Izquierdo, LA,
    6. Medina, JH,
    7. Izquierdo, I.

    (2005) Toe maua ma le faʻaumatia o le manatua. sela. Mol. Neurobiol. 25: 465-474.

    1. Capriles, N.,
    2. Rodaros, D.,
    3. Sorge, RE,
    4. Stewart, J.

    (2003) O se matafaioi mo le muamua o le cortex i le atuatuvale- ma le cocaine toe faʻaleleia le suʻesuʻeina o cocaine i kio. Psychopharmacology 168: 66-74.

    1. Chemtob, CM,
    2. Hamada, RS,
    3. Roitblat, HL,
    4. Muraoka, MY

    (1994) Le ita, le faʻamalosi, ma le pulea o le ita i le faʻalavelave faʻalavelave posttraumatic e fesoʻotaʻi ma taua. J. Consult. Falemaʻi. Toma. 62: 827-832.

    1. Chhatwal, JP,
    2. Davis, M.,
    3. Maguschak, KA,
    4. Resler, KJ

    (2005) Faʻaleleia le neurotransmission cannabinoid faʻateleina le faʻaumatiaina o le fefe. Neuropsychopharmacology 30: 516-524.

    1. Chiba, T.,
    2. Kayahara, T.,
    3. Nakano, K.

    (2001) Fa'aaliga manino o vaega infralimbic ma prelimbic o le medial prefrontal cortex i le manuki Iapani, Macaca fuscata. Brain Res. 888: 83-101.

    1. Fafine, AR,
    2. Mozley, PD,
    3. McElgin, W.,
    4. Fitzgerald, J.,
    5. Reivich, M.,
    6. O'Brien, CP

    (1999) Faʻasagaina faʻagata i le taimi o le faʻaaogaina o le cocaine. Am. J. Fomaʻi 156: 11-18.

    1. Chudasama, Y.,
    2. Passetti, F.,
    3. Rhodes, SE,
    4. Lopian, D.,
    5. Desai, A.,
    6. Robbins, TW

    (2003) Tulaga faʻapitoa o le faʻatinoga i luga o le 5-choice serial reaction time task pe a maeʻa manuʻa o le dorsal anterior cingulate, infralimbic ma orbitofrontal cortex i le isumu: O aʻafiaga eseese i luga o le filifilia, impulsivity ma le faʻamalosi. Faʻaaloalo. Brain Res. 146: 105-119.

    1. Ciccocioppo, R.,
    2. Sana, PP,
    3. Uisa, F.

    (2001) Cocaine-valoaga faʻaosofia e faʻaosofia ai amioga suʻesuʻe fualaau ma le faʻagaioiina o neural i vaega o le faiʻai limbic pe a maeʻa le tele o masina o le faʻasaʻo: Faʻaliliuina e D1 tagata faʻatau. Proc. Natl. Acad. Sci. 98: 1976-1981.

    1. Kofei, SF,
    2. Saladin, A'U,
    3. Drobes, DJ,
    4. Brady, KT,
    5. Dansky, BS,
    6. Kilpatrick, DG

    (2002) Faʻalavelave faʻafuaseʻi ma vailaʻau faʻaalia i tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai le faʻalavelave faʻalavelave posttraumatic ma le cocaine poʻo le ava malosi. Fualaau oona. 65: 115-127.

    1. Afio mai, DE,
    2. Muhleman, D.,
    3. Ahn, C.,
    4. Gysin, R.,
    5. Flanagan, SD

    (1994) Le dopamine D2 receptor gene: O se faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave i le faʻaaogaina o vailaʻau. Fualaau oona. 34: 175-180.

    1. Afio mai, DE,
    2. Muhleman, D.,
    3. Gysin, R.

    (1996) Dopamine D2 receptor (DRD2) gene ma le a'afia i le posttraumatic stress disorder: O se su'esu'ega ma le toe faia. Biol. Fomaʻi 40: 368-372.

    1. Corcoran, KA,
    2. Quirk, GJ

    (2007) Gaoioiga i prelimbic cortex e manaʻomia mo le faʻaalia o le aʻoaʻoina, ae le o le natura, fefe. J. Neurosci. 27: 840-844.

    1. Cornish, JL,
    2. Kalivas, PW

    (2000) Glutamate transmission i totonu o le nucleus accumbens mediates toe faʻafoʻi i meaʻai o le koko. J. Neurosci. 20: RC89.

    1. Cox, BJ,
    2. Norton, GR,
    3. Swinson, RP,
    4. Endler, NS

    (1990) Faʻaleagaina o meaʻai ma popolega e fesoʻotaʻi ma le popole: O se iloiloga taua. Faʻatasi. Res. Ther. 28: 385-393.

    1. Davidson, RJ,
    2. Putnam, KM,
    3. Larson, CL

    (2000) Fa'aletonu i totonu o le neural circuitry o le fa'atonuga o lagona-o se amataga e mafai ona faia i sauaga. saienisi 289: 591-594.

    1. Davis, M.,
    2. Resler, K.,
    3. Rothbaum, BO,
    4. Richardson, R.

    (2006) Aafiaga o le d-cycloserine i le faʻaumatia: Faʻaliliuga mai le falemaʻi i le falemaʻi. Biol. Fomaʻi 60: 369-375.

    1. Delgado, MR,
    2. Olsson, A.,
    3. Phelps, EA

    (2006) Faʻalauteleina faʻataʻitaʻiga manu o le fefe faʻafefe i tagata. Biol. Toma. 73: 39-48.

    1. De Wit, H.,
    2. Stewart, J.

    (1981) Toe faʻafouina o le taliina o le cocaine i le rat. Psychopharmacology 75: 134-143.

    1. De Vries, TJ,
    2. Saham, Y.,
    3. Homberg, JR,
    4. Crombag, H.,
    5. Schuurman, K.,
    6. Dieben, J.,
    7. Vanderschuren, LJ,
    8. Schoffelmeer, AN

    (2001) O se masini cannabinoid i le toe faʻafoʻi i le sailiga o cocaine. Nat. Med. 7: 1151-1154.

    1. De Vries, TJ,
    2. Homberg, JR,
    3. Binnekade, R.,
    4. Raasø, H.,
    5. Schoffelmeer, AN

    (2003) Cannabinoid modulation o le faʻamalosia ma le faʻamalosia o meatotino o heroin ma faʻailoga e fesoʻotaʻi ma heroin i isumu. Psychopharmacology 168: 164-169.

    1. Di Ciano, P.,
    2. Everitt, BJ

    (2004) Fesoʻotaʻiga tuusaʻo i le va o le amygdala basolateral ma le nucleus accumbens autu o loʻo i lalo ifo o amioga suʻesuʻe cocaine e isumu. J. Neurosci. 24: 7167-7173.

    1. Di Ciano, P.,
    2. Benham-Hermetz, J.,
    3. Fogg, AP,
    4. Osborne, GE

    (2007) Matafaioi a le prelimbic cortex i le mauaina, toe maua poʻo le faʻaauau pea o le tali atu mo se vailaʻau faʻapipiʻi faʻamalosi faʻamalosi. Neuroscience 150: 291-298.

    1. Dileo, JF,
    2. Brewer, WJ,
    3. Hopwood, M.,
    4. Anderson, V.,
    5. Creamer, M.

    (2008) Olfactory faʻamatalaga faʻaleagaina, osofaʻiga ma le le mautonu i tagata matutua o taua ma faʻamaʻi faʻamaʻi post-traumatic. Toma. Med. 38: 523-531.

    1. Di Pietro, NC,
    2. uliuli, YD,
    3. Kantak, KM

    (2006) Fa'atonu-fa'alagolago i le fa'atonuga o le fa'atonuga o le cocaine ma le toe fa'afo'iina o amioga i isumu. Eur. J. Neurosci. 24: 3285-3298.

    1. Epstein, DH,
    2. Preston, KL,
    3. Stewart, J.,
    4. Saham, Y.

    (2006) Faʻasaga i se faʻataʻitaʻiga o le toe faʻafoʻiina o vailaʻau: O se iloiloga o le faʻamaonia o le toe faʻaleleia. Psychopharmacology 189: 1-16.

    1. Erb, S.,
    2. Salmaso, N.,
    3. Rodaros, D.,
    4. Stewart, J.

    (2001) O se matafaioi mo le auala o loʻo i ai le CRF mai le totonugalemu o le amygdala i le moega o le stria terminalis i le faʻamalosia o le toe faʻafoʻiina o cocaine e suʻe i isumu. Psychopharmacology 158: 360-365.

    1. Fuchs, RA,
    2. Evans, KA,
    3. Ledford, CC,
    4. Parker, Faipule,
    5. mataupu, JM,
    6. Mehta, RH,
    7. Vaai, RE

    (2005) O le matafaioi a le corsex muamua, o le amygdala, ma le hippocampus i tua, i le toe faʻaleleiaina o le koko o loʻo saili i totonu o tama. Neuropsychopharmacology 30: 296-309.

    1. Fuchs, RA,
    2. Eaddy, JL,
    3. Su, ZI,
    4. Bell, GH

    (2007) O fegalegaleaiga a le amygdala maʻaleʻale faʻatasi ma le hippocampus tua ma le dorsomedial preteal cortex e faʻatautaia ai le faʻaaogaina o fuainumera o fualaau oona i totonu o kio. Eur. J. Neurosci. 26: 487-498.

    1. Fuster, JM

    (2002) Lobe pito i luma ma le atinaʻeina o le mafaufau. J. Neurocytol. 31: 373-385.

    1. Gabbott, PL,
    2. Warner, TA,
    3. Jays, PR,
    4. Salway, P.,
    5. Pisi, SJ

    (2005) Prefrontal cortex i le isumu: Fuafuaga i subcortical autonomic, afi, ma limbic nofoaga. J. Comp. Neurol. 492: 145-177.

    1. Garavan, H.,
    2. Hester, R.

    (2007) Le matafaioi o le puleaina o le mafaufau i le faʻalagolago i cocaine. Neuropsychol. Faaa. 17: 337-345.

    1. Garavan, H.,
    2. Pankiewicz, J.,
    3. Bloom, A.,
    4. Cho, JK,
    5. Sperry, L.,
    6. Ross, TJ,
    7. Salmeron, BJ,
    8. Risinger, R.,
    9. Kelley, D.,
    10. Stein, EA

    (2000) Cue-induced cocaine craving: Neuroanatomical specificity mo tagata faʻaaogaina fualaau faasaina ma fualaau faasaina. Am. J. Fomaʻi 157: 1789-1798.

    1. Garcia, R.,
    2. Spennato, G.,
    3. Nilsson-Todd, L.,
    4. Moreau, JL,
    5. Deschaux, O.

    (2008) Hippocampal low-frequency stimulation ma le faʻamaʻi faʻalavelave masani faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave faʻafuaseʻi le manatua o le faʻaumatia i isumu. Neurobiol. Aoao. Sui. 89: 560-566.

    1. Gilmartin, MR,
    2. McEchron, MD

    (2005) O neu e tasi i le pito i luma o le pito i luma o le iole o loʻo faʻaalia ai le tonic ma le phasic coding i le taimi o le faʻafefe o le fefe. Faʻatasi. Neurosci. 119: 1496-1510.

    1. Goldstein, RZ,
    2. Volkow, ND

    (2002) Vaisu o fualaau faasaina ma lona faavae neurobiological faavae: Neuroimaging faʻamaoniga mo le aʻafia o le pito i luma. Am. J. Fomaʻi 159: 1642-1652.

    1. Gonzalez-Lima, F.,
    2. Bruchey, AK

    (2004) Faʻamutaina manatuaga faʻaleleia e le metabolic enhancer methylene blue. Aoao. O Mem. 11: 633-640.

    1. Goodwin, RD,
    2. Stayner, DA,
    3. Chinman, MJ,
    4. Wu, P.,
    5. Tebes, JK,
    6. Davidson, L.

    (2002) Le sootaga i le va o le popole ma le faʻaaogaina o vailaʻau i totonu o tagata taʻitoʻatasi o loʻo iai ni faʻafitauli ogaoga. Faatusatusa. Fomaʻi 43: 245-252.

    1. Grant, S.,
    2. Lonetona, ED,
    3. Newlin, DB,
    4. Villemagne, VL,
    5. Liu, X.,
    6. Contoreggi, C.,
    7. Phillips, RL,
    8. Kimes, AS,
    9. Margolin, A.

    (1996) Faʻatoagaina o poloka o mafaufauga i le taimi o le faʻaaogaina o le gaioiga o le koko. Proc. Natl. Acad. Sci. 93: 12040-12045.

    1. Haralambous, T.,
    2. Westbrook, RF

    (1999) O le faʻapipiʻiina o le bupivacaine i totonu o le nucleus accumbens e faʻalavelaveina le mauaina ae le o le faʻaalia o le faʻalavelave faʻafefe. Faʻatasi. Neurosci. 113: 925-940.

    1. Heimer, L.,
    2. Zahm, DS,
    3. Churchill, L.,
    4. Kalivas, PW,
    5. Wohltmann, C.

    (1991) Fa'apitoa i le fa'ata'ita'iga o ata o le a'a ma le atigi i le isumu. Neuroscience 41: 89-125.

    1. Herry, C.,
    2. Garcia, R.

    (2002) Prefrontal cortex umi umi potentiation, ae le o se taimi umi le atuatuvale, e fesoʻotaʻi ma le tausiga o le faʻaumatia o le fefe aʻoaʻoina i isumu. J. Neurosci. 22: 577-583.

    1. Herry, C.,
    2. Ciocchi, S.,
    3. Senn, V.,
    4. Demmou, L.,
    5. Muller, C.,
    6. Luti, A.

    (2008) Suia ma tape le fefe e ala i ni neuronal circuits. natura 454: 600-606.

    1. Hikind, N.,
    2. Maroun, M.

    (2008) Microinfusion o le D1 receptor antagonist, SCH23390 i le IL ae le o le BLA faʻaleagaina le faʻamalosia o le faʻaumatiaina o le fefe faʻalogo. Neurobiol. Aoao. Sui. 90: 217-222.

    1. Hofmann, SG,
    2. Meuret, AE,
    3. Smits, JA,
    4. Simona, NM,
    5. Pollack, MH,
    6. Eisenmenger, K.,
    7. Shiekh, M.,
    8. Otto, MW

    (2006) Faʻaopoopoga o togafitiga faʻaalia ma le D-cycloserine mo le faʻalavelave popolega lautele. Faʻau. Gen. Psychiatry 63: 298-304.

    1. matau, MS,
    2. Kalivas, PW

    (1995) O le matafaioi a le mesoaccumbens-pallidal circuitry i le faʻagaoioia o amioga fou. Neuroscience 64: 587-597.

    1. Hopkins, DA,
    2. Holstege, G.

    (1978) Amygdaloid projections i le mesencephalon, pons ma medulla oblongata i le pusi. Faʻaaliga. Brain Res. 32: 529-547.

    1. Hugues, S.,
    2. Deschaux, O.,
    3. Garcia, R.

    (2004) O le faʻamaʻiina o le faʻamaʻi o le mitogen-activated protein kinase inhibitor i totonu o le medial prefrontal cortex e faʻaleagaina ai le manatua o le faʻaumatia o le fefe. Aoao. O Mem. 11: 540-543.

    1. Hyman, SE

    (2005) Vaisu: O se faʻamaʻi o le aʻoaʻoina ma le manatua. Am. J. Fomaʻi 162: 1414-1422.

    1. Hyman, SM,
    2. Paliwal, P.,
    3. Sina, R.

    (2007) Faʻaleagaina o tamaiti, faʻalavelave faʻalavelave, ma faʻalavelave faʻalavelave i tagata matutua faʻalagolago i cocaine talu ai nei. Toma. Faʻaaoga. Faʻatasi. 21: 233-238.

    1. Izquierdo, A.,
    2. Wellman, CL,
    3. Holmes, A.

    (2006) Pu'upu'u fa'alavelave le pulea e mafua ai le to'esea o le dendritic i le infralimbic cortex ma le tete'e i le fefe e fa'aumatia i isumu. J. Neurosci. 26: 5733-5738.

    1. Jones, BF,
    2. Groenewegen, HJ,
    3. Witter, MP

    (2005) O fesoʻotaʻiga faʻapitoa o le cingulate cortex i le iole o loʻo fautua mai ai le i ai o le tele o fesoʻotaʻiga tuʻufaʻatasia. Neuroscience 133: 193-207.

    1. Jongen-Relo, AL,
    2. Kaufmann, S.,
    3. Feldon, J.

    (2003) O se aʻafiaga eseese o le atigi ma vaega autu o le nucleus accumbens o isumu i faiga manatua. Faʻatasi. Neurosci. 117: 150-168.

    1. Jüngling, K.,
    2. Seidenbecher, T.,
    3. Sosulina, L.,
    4. Lesting, J.,
    5. Sangha, S.,
    6. Clark, SD,
    7. Okamura, N.,
    8. Duangdao, DM,
    9. Xu, YL,
    10. Reinscheid, RK,
    11. al iā.

    (2008) Neuropeptide S-faʻasalalauga faʻatautaia o le faʻaalia o le fefe ma le faʻaumatia: Matafaioi a GABAergic neurons i le amygdala. Neuron 59: 298-310.

    1. Kalisch, R.,
    2. Korenfeld, E.,
    3. Stephan, KE,
    4. Weiskopf, N.,
    5. Seymour, B.,
    6. Dolan, RJ

    (2006) O mafaufauga faʻalagolago i le faʻaumatiaina o tagata e faʻatalanoaina e se ventromedial prefrontal ma hippocampal network. J. Neurosci. 26: 9503-9511.

    1. Kalivas, PW,
    2. Churchill, L.,
    3. Romanides, A.

    (1999) Aʻafiaga o le pallidal-thalamocortical circuit i amio faʻafetaui. Ann. NY Acad. Sci. 877: 64-70.

    1. Kalivas, PW,
    2. Jackson, D.,
    3. Romanidies, A.,
    4. Wyndham, L.,
    5. Duffy, P.

    (2001) Faʻaaofia o le pallidothalamic circuitry i le manatuaina o galuega. Neuroscience 104: 129-136.

    1. Kalivas, PW,
    2. Volkow, N.,
    3. Tautai, J.

    (2005) Le faʻamalosia le faʻamalosia i vaisu: O se faʻamaʻi i le prefrontal-accumbens glutamate transmission. Neuron 45: 647-650.

    1. Kantak, KM,
    2. uliuli, Y.,
    3. Valencia, E.,
    4. Green-Jordan, K.,
    5. Eichenbaum, HB

    (2002) Faʻalavelave faʻaleagaina o le faʻaaogaina o le lidocaine o le amygdala o le gastral ma le caualal mo le faʻaleleia ma le toe faʻaleleia o amio o le cocaine i totonu o tama. J. Neurosci. 22: 1126-1136.

    1. Kelley, AE

    (2004) Manatu ma vaisu: Fetufa'atasi neural circuitry ma molecular mechanisms. Neuron 44: 161-179.

    1. Kim, J.,
    2. Lee, S.,
    3. Paka, K.,
    4. Hong, I.,
    5. Pese, B.,
    6. Alo, G.,
    7. Paka, H.,
    8. Kim, WR,
    9. Paka, E.,
    10. Choe, HK,
    11. al iā.

    (2007) Amygdala depotentiation ma fefe faʻaumatia. Proc. Natl. Acad. Sci. 104: 20955-20960.

    1. Komiskey, HL,
    2. Miller, DD,
    3. LaPidus, JB,
    4. Patil, PN

    (1977) O isomers o cocaine ma tropacocaine: Aafiaga i luga ole 3H-catecholamine uptake e synaptosomes faiʻai iole. Soifua Sci. 21: 1117-1122.

    1. Konorski, J.

    (1967) Gaoioiga Fa'atasi a le Fai'ai (University of Chicago Press, Chicago, IL).

    1. Koya, E.,
    2. Uejima, JL,
    3. Wihbey, KA,
    4. Bosser, JM,
    5. Faamoemoe, BT,
    6. Saham, Y.

    (2008) Matafaioi a le ventral medial prefrontal cortex i le incubation of cocaine craving. Neuropharmacology 56: 177-185.

    1. Kushner, MG,
    2. Kim, SW,
    3. Donahue, C.,
    4. Thuras, P.,
    5. Adson, D.,
    6. Kotlyar, M.,
    7. McCabe, J.,
    8. Peterson, J.,
    9. Foa, EB

    (2007) d-cycloserine faʻateleina le faʻaalia o togafitiga mo le faʻalavelave faʻalavelave. Biol. Fomaʻi 62: 835-838.

    1. LaLumiere, RT,
    2. Kalivas, PW

    (2008) Glutamate faʻamalolo i totonu o le tumutumu o tumutumu autu e manaʻomia mo le heroin saili. J. Neurosci. 28: 3170-3177.

    1. LaRowe, SD,
    2. Myrick, H.,
    3. Malcolm, R.,
    4. Kalivas, P.

    (2005) Taualumaga o le 35th fonotaga faʻaletausaga a le Sosaiete mo Neuroscience (Washington, DC), Cue reactivity ma le neuroimaging i mataupu faʻalagolago i le koko: O se suʻesuʻega pailate e faʻaogaina i le placebo e lua-tauaso e aofia ai le N-acetylcysteine.

    1. LaRowe, SD,
    2. Myrick, H.,
    3. Hedden, S.,
    4. Mardikian, P.,
    5. Saladin, M.,
    6. McRae, A.,
    7. Brady, K.,
    8. Kalivas, PW,
    9. Malcolm, R.

    (2007) Pe faʻaitiitia ea le manaʻoga cocaine e N-acetylcysteine? Am. J. Fomaʻi 164: 1115-1117.

    1. Laviolette, SR,
    2. Lipski, WJ,
    3. Grace, AA

    (2005) O se subpopulation o neurons i le medial prefrontal cortex e faʻapipiʻi ai aʻoaʻoga faʻalagona ma faʻalavelave faʻafuaseʻi ma faʻasologa masani e ala i le dopamine D4 faʻalagolago i le amygdala basolateral input. J. Neurosci. 25: 6066-6075.

    1. Ledgerwood, L.,
    2. Richardson, R.,
    3. Cranney, J.

    (2003) A'afiaga o le d-cycloserine i le fa'aumatiaina o le fa'a'aisa fa'amalo. Faʻatasi. Neurosci. 117: 341-349.

    1. LeDoux, JE,
    2. Iwata, J.,
    3. Cicchetti, P.,
    4. Reis, DJ

    (1988) O suʻesuʻega eseese o le totonugalemu o le amygdaloid nucleus e faʻatalanoaina tutoʻatasi ma amio faʻatasi o le fefe. J. Neurosci. 8: 2517-2529.

    1. Leri, F.,
    2. Flores, J.,
    3. Rodaros, D.,
    4. Stewart, J.

    (2002) Puipuiga o le faʻamalosia o le faʻalavelave ae le o le cocaine-faʻafouina le toe faʻaleleia e ala i le faʻafefeina o faʻalavelave faʻafefete i totonu o le moega o le stria terminalis poʻo le ogatotonu tutotonu o le amygdala. J. Neurosci. 22: 5713-5718.

    1. Levita, L.,
    2. Dalley, JW,
    3. Robbins, TW

    (2002) Nucleus accumbens dopamine ma aʻoaʻoina le fefe toe asia: O se iloiloga ma nisi o suʻesuʻega fou. Faʻaaloalo. Brain Res. 137: 115-127.

    1. Li, G.,
    2. Nair, SS,
    3. Quirk, GJ

    (2009) O se faʻataʻitaʻiga fesoʻotaʻiga faʻaolaola o le mauaina ma le faʻaumatiaina o faʻasalalauga faʻafefe i totonu o le amygdala neurons. J. Neurophysiol. 101: 1629-1646.

    1. Likhtik, E.,
    2. Pelletier, JG,
    3. Paz, R.,
    4. Pare, D.

    (2005) Pulea muamua o le amygdala. J. Neurosci. 25: 7429-7437.

    1. Likhtik, E.,
    2. Popa, D.,
    3. Apergis-Schoute, J.,
    4. Fidacaro, GA,
    5. Pare, D.

    (2008) Amygdala intercalated neurons e manaʻomia mo le faʻaalia o le fefe faʻaumatia. natura 454: 642-645.

    1. Lin, HC,
    2. Mao, SC,
    3. Su, CL,
    4. Gean, PW

    (2008) Le matafaioi a le cortex muamua CB1 faʻafeiloaʻi i le faʻaogaina o le manatua o le fefe. Cereb. Cortex 19: 165-176.

    1. Madayag, A.,
    2. Lobner, D.,
    3. Kau, KS,
    4. Mantsch, JR,
    5. Abdulhameed, O.,
    6. Faafofoga, M.,
    7. Grier, MD,
    8. Baker, DA

    (2007) Toe fai N-acetylcysteine ​​pulega e suia aʻafiaga faʻalagolago i palasitika o cocaine. J. Neurosci. 27: 13968-13976.

    1. Maren, S.

    (2005) Fausiaina ma tanumia manatuaga fefe i le faiʻai. Neuroscientist 11: 89-99.

    1. Marsicano, G.,
    2. Wotjak, CT,
    3. Azad, SC,
    4. Bisogno, T.,
    5. Rammes, G.,
    6. Cascio, MG,
    7. Hermann, H.,
    8. Tang, J.,
    9. Hofmann, C.,
    10. Zieglgänsberger, W.,
    11. al iā.

    (2002) O le endogenous cannabinoid system e pulea ai le faʻaumatia o manatuaga leaga. natura 418: 530-534.

    1. Matsumoto, M.,
    2. Togashi, H.,
    3. Konno, K.,
    4. Koseki, H.,
    5. Hirata, R.,
    6. Izumi, T.,
    7. Yamaguchi, T.,
    8. Yoshioka, M.

    (2008) O le faʻalavelave faʻafuaseʻi o le fananau mai e suia ai le faʻaumatia o le fefe faʻalagolago i le faʻavae i iole matutua. Pharmacol. Biochem. Faʻaaloalo. 89: 247-252.

    1. McDonald, AJ,
    2. Mascagni, F.,
    3. Guo, L.

    (1996) Fuafuaga o le medial ma le pito i luma pito i luma i le amygdala: A Phaseolus vulgaris su'esu'ega leucoagglutinin i le isumu. Neuroscience 71: 55-75.

    1. McFarland, K.,
    2. Kalivas, PW

    (2001) O le felaʻasaiga o le matagaluega i le faʻaaogaina o cocaine e toe faʻaleleia ai amioga faʻatau fualaau. J. Neurosci. 21: 8655-8663.

    1. McFarland, K.,
    2. Lapish, CC,
    3. Kalivas, PW

    (2003) Faʻasalaga muamua i le pito i luma o le nucleus accumbens e faʻatautaia ai le toe faʻaleleia o le faʻataʻitaʻiina o amioga faʻatau fualaau. J. Neurosci. 23: 3531-3537.

    1. McFarland, K.,
    2. Davidge, SB,
    3. Lapish, CC,
    4. Kalivas, PW

    (2004) Limbic ma afi taʻavale o loʻo faʻavaeina vae faʻateʻia-faʻaosoina le toe faʻaleleia o amioga suʻesuʻe koko. J. Neurosci. 24: 1551-1560.

    1. McLaughlin, J.,
    2. Vaai, RE

    (2003) O le le faʻamalosia o le faʻaogaina o le cortex muamua ma le amygdala leʻofaʻatasia o loʻo faʻamautuina ai le toe faʻaleleia o amioga o le cocaine e faʻaumatia i totonu o tama. Psychopharmacology 168: 57-65.

    1. McLaughlin, RJ,
    2. Floresco, SB

    (2007) O le matafaioi a vaega eseese o le amygdala basolateral i le toe faʻaleleia ma le faʻaumatia o amioga suʻesuʻe meaʻai. Neuroscience 146: 1484-1494.

    1. Milad, MR,
    2. Quirk, GJ

    (2002) Neurons i le medial prefrontal cortex faʻailoga manatua mo le fefe faʻaumatia. natura 420: 70-74.

    1. Milad, MR,
    2. Vidal-Gonzalez, I.,
    3. Quirk, GJ

    (2004) Fa'aosofiaga fa'aeletise o le pito i luma o le pito i luma o le medial e fa'aitiitia ai le fefe fa'apitoa i se tulaga fa'aletino. Faʻatasi. Neurosci. 118: 389-394.

    1. Milad, MR,
    2. Quinn, BT,
    3. Pitman, RK,
    4. Orr, SP,
    5. Fischl, B.,
    6. Rauch, SL

    (2005) O le mafiafia o le ventromedial prefrontal cortex i totonu o tagata e fesoʻotaʻi ma le faʻaumatia manatuaga. Proc. Natl. Acad. Sci. 102: 10706-10711.

    1. Milad, MR,
    2. Rauch, SL,
    3. Pitman, RK,
    4. Quirk, GJ

    (2006) Fefe e faʻaumatia i isumu: Aʻafiaga mo le faʻataʻitaʻiga o le faiʻai o le tagata ma faʻalavelave popole. Biol. Toma. 73: 61-71.

    1. Milad, MR,
    2. Quirk, GJ,
    3. Pitman, RK,
    4. Orr, SP,
    5. Fischl, B.,
    6. Rauch, SL

    (2007a) O se matafaioi a le tagata dorsal anterior cingulate cortex e faʻaalia ai le fefe aʻoaʻoina. Biol. Fomaʻi 62: 1191-1194.

    1. Milad, MR,
    2. Wright, CI,
    3. Orr, SP,
    4. Pitman, RK,
    5. Quirk, GJ,
    6. Rauch, SL

    (2007b) O le manatua o le faʻaumatia o le fefe i tagata e faʻagaoioia ai le ventromedial prefrontal cortex ma le hippocampus faʻatasi. Biol. Fomaʻi 62: 446-454.

    1. Milad, MR,
    2. Orr, SP,
    3. Lasko, NB,
    4. Chang, Y.,
    5. Rauch, SL,
    6. Pitman, RK

    (2008) O le i ai ma le mauaina o le amataga o le faʻaitiitia o manatuaga mo le fefe faʻaumatia i le PTSD: Iʻuga o se suʻesuʻega masaga. J. Psychiatr. Res. 42: 515-520.

    1. Miller, EK

    (2000) O le pito i luma o le cortex ma le pulea o le mafaufau. Nat. Rev. Neurosci. 1: 59-65.

    1. Miller, CA,
    2. Marshall, JF

    (2004) Suia prelimbic cortex output a'o su'esu'eina fualaau fa'asaina. J. Neurosci. 24: 6889-6897.

    1. Mogenson, GJ,
    2. Nielsen, MA

    (1983) Faʻamaoniga e faʻapea o se mea faʻapipiʻi i le subpallidal GABAergic projection e fesoasoani i le gaioiga o le locomotor. Brain Res. Bull. 11: 309-314.

    1. Moran, MM,
    2. McFarland, K.,
    3. Melendez, RI,
    4. Kalivas, PW,
    5. Tautai, JK

    (2005) Ole fesuiaiga o le Cystine / glutamate e faʻaaogaina ai le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le glutamate e faʻamaonia ai le faʻasalalau ma le faʻafitauli i le sailia o cocaine. J. Neurosci. 25: 6389-6393.

    1. Morgan, MA,
    2. LeDoux, JE

    (1995) Sao eseese o le dorsal ma ventral medial prefrontal cortex i le mauaina ma le faʻaumatiaina o le fefe i iole. Faʻatasi. Neurosci. 109: 681-688.

    1. Morgan, MA,
    2. Romanski, LM,
    3. LeDoux, JE

    (1993) Faʻaumatia o aʻoaʻoga faʻalagona: Saofaga o le medial prefrontal cortex. Neurosci. Lett. 163: 109-113.

    1. Mueller, D.,
    2. Porter, JT,
    3. Quirk, GJ

    (2008) O le faʻailoga o le Noradrenergic i le infralimbic cortex e faʻateleina ai le gaogao ma faʻamalosia le manatua mo le fefe e faʻaumatia. J. Neurosci. 28: 369-375.

    1. Myers, KM,
    2. Davis, M.

    (2007) Mechanisms of fear extinction. Mol. Fomaʻi 12: 120-150.

    1. Noble, EP

    (2000) Vaisu ma lona taui faʻagasologa e ala i polymorphisms o le D2 dopamine receptor gene: O se iloiloga. Eur. Fomaʻi 15: 79-89.

    1. Noble, EP,
    2. Blum, K.,
    3. Khalsa, A'U,
    4. Ritchie, T.,
    5. Montgomery, A.,
    6. Wood, RC,
    7. Fitch, RJ,
    8. Ozkaragoz, T.,
    9. Sheridan, PJ,
    10. Anglin, MD

    (1993) Allelic association of the D2 dopamine receptor gene ma le cocaine fa'alagolago. Fualaau oona. 33: 271-285.

    1. O'Brien, MS,
    2. Wu, LT,
    3. Anthony, JC

    (2005) Faʻaaogaina Cocaine ma le faʻaalia o osofaʻiga faʻafefe i totonu o le nuʻu: O se faʻataʻitaʻiga-crossover approach. Subst. Faaaoga le faʻaaoga sese 40: 285-297.

    1. Ongür, D.,
    2. Tau, JL

    (2000) Le faʻatulagaina o fesoʻotaʻiga i totonu ole orbital ma medial prefrontal cortex o isumu, manuki ma tagata. Cereb. Cortex 10: 206-219.

    1. Ovari, J.,
    2. Leri, F.

    (2008) O le le toe faʻaaogaina o le ventromedial prefrontal cortex faʻataʻitaʻiina le toe tulaʻi mai o le heroin saili e mafua mai i le heroin reconditioning. Neurosci. Lett. 444: 52-55.

    1. Pamplona, ​​FA,
    2. Prediger, RD,
    3. Pandolfo, P.,
    4. Takahashi, RN

    (2006) O le cannabinoid receptor agonist WIN 55,212-2 faʻafaigofieina le faʻaumatiaina o le fefe i le mafaufau ma le mafaufau faʻafanua i isumu. Psychopharmacology 188: 641-649.

    1. Paolone, G.,
    2. Botreau, F.,
    3. Stewart, J.

    (2008) O aʻafiaga faʻafaigofie o le d-cycloserine i le faʻaumatiaina o se nofoaga faʻapipiʻiina e faʻaosoina e cocaine e mafai ona umi ma faʻasaʻo i le toe faʻaleleia. Psychopharmacology (Berl) 202: 403-409.

    1. Paka, WK,
    2. Bari, AA,
    3. Jey, AR,
    4. Anderson, SM,
    5. Spealman, RD,
    6. Rowlett, JK,
    7. Pierce, RC

    (2002) Cocaine o loʻo faʻatonuina i totonu o le medial front-cortex toe faʻaleleia le amio o le cocaine e ala i le faʻalauteleina o le glutamate i le senitusi o le AMPA i le nucleus accumbens. J. Neurosci. 22: 2916-2925.

    1. Paxinos, G.,
    2. Watson, C.

    (2005) O le faiʻai iole i faʻasalalauga faʻapitoa (Academic Press, Niu Ioka), 5th ed.

    1. Peters, J.,
    2. Kalivas, PW

    (2006) Ole agonist responsive glutamate group II, le LY379268, e faʻasaina ai le cocaine- ma le sailia o meaʻai i tama. Psychopharmacology 186: 143-149.

    1. Peters, J.,
    2. LaLumiere, RT,
    3. Kalivas, PW

    (2008a) Infralimbic prefrontal cortex e nafa ma le taofia o le suʻeina o cocaine i isumu pe. J. Neurosci. 28: 6046-6053.

    1. Peters, J.,
    2. Vallone, J.,
    3. Laurendi, K.,
    4. Kalivas, PW

    (2008b) Teteʻe i matafaioi mo le ventral prefrontal cortex ma le basolateral amygdala i luga o le toe faʻaleleia faʻafuaseʻi o le suʻeina o cocaine i isumu. Psychopharmacology 197: 319-326.

    1. Phan, KL,
    2. Britton, JC,
    3. Taylor, SF,
    4. Ata, LM,
    5. Liberzon, I.

    (2006) Corticolimbic toto tafe i le taimi e le faʻaosoina lagona faʻalagona i le posttraumatic stress disorder. Faʻau. Gen. Psychiatry 63: 184-192.

    1. Phelps, EA,
    2. Delgado, MR,
    3. latalata, KI,
    4. LeDoux, JE

    (2004) Faʻaumatia aʻoaʻoga i tagata: Matafaioi a le amygdala ma vmPFC. Neuron 43: 897-905.

    1. Porrino, LJ,
    2. Lyons, D.

    (2000) Orbital ma medial prefrontal cortex ma psychostimulant abuse: suʻesuʻega i faʻataʻitaʻiga manu. Cereb. Cortex 10: 326-333.

    1. Porrino, LJ,
    2. Smith, HR,
    3. Nader, MA,
    4. Beveridge, TJ

    (2007) O aʻafiaga o cocaine: O se suiga faʻatatau i luga o le gasologa o vaisu. Prog. Neuropsychopharmacol. Biol. Fomaʻi 31: 1593-1600.

    1. Powell, DA,
    2. Skaggs, H.,
    3. Churchwell, J.,
    4. McLaughlin, J.

    (2001) Fa'ata'ita'iga o manu'a o le pito i luma o le pito i luma o le pito i luma e fa'aleagaina ai le fa'atinoina o le mata o le mata o Pavlovian ae leai se a'afiaga i suiga o le fatu fa'atasi i lapiti (Oryctolagus cuniculus) Faʻatasi. Neurosci. 115: 1029-1038.

    1. Quirk, GJ,
    2. Beer, JS

    (2006) Aʻafiaga muamua i le faʻatonutonuina o lagona: Faʻafeiloaʻiga o suʻesuʻega o isumu ma tagata. Curr. Faaiʻu. Neurobiol. 16: 723-727.

    1. Quirk, GJ,
    2. Mueller, D.

    (2008) Neural mechanisms o le faʻaumatiaina o le aʻoaʻoina ma le toe maua mai. Neuropsychopharmacology 33: 56-72.

    1. Quirk, GJ,
    2. Repa, C.,
    3. LeDoux, JE

    (1995) Faʻafefe faʻafefe e faʻaleleia ai tali suʻega puʻupuʻu o le amygdala neurons: Faʻamaumauga tutusa i le iole amio saoloto. Neuron 15: 1029-1039.

    1. Repa, JC,
    2. Muller, J.,
    3. Apergis, J.,
    4. Desrochers, TM,
    5. Zhou, Y.,
    6. LeDoux, JE

    (2001) E lua vaega eseese o le amygdala cell populations e saofagā i le amataina ma le teuina o manatuaga. Nat. Neurosci. 4: 724-731.

    1. Rescorla, RA

    (2004) Toe faʻaleleia vave. Aoao. O Mem. 11: 501-509.

    1. Resler, KJ,
    2. Rothbaum, BO,
    3. Tannenbaum, L.,
    4. Anderson, P.,
    5. Graap, K.,
    6. Zimand, E.,
    7. Hodges, L.,
    8. Davis, M.

    (2004) Faʻaleleia o le mafaufau e fai ma faʻaopoopoga i le psychotherapy: Faʻaaogaina o le d-cycloserine i tagata phobic e faʻafaigofie ai le faʻaumatia o le fefe. Faʻau. Gen. Psychiatry 61: 1136-1144.

    1. Reynolds, SM,
    2. Berridge, KC

    (2001) Fefe ma le fafagaina i totonu o le nucleus accumbens shell: Rostrocaudal segregation of GABA-elicited defensive behavior versus 'ai amioga. J. Neurosci. 21: 3261-3270.

    1. Reynolds, SM,
    2. Berridge, KC

    (2002) Faʻaosofia lelei ma le le lelei i le nucleus accumbens shell: Bivalent rostrocaudal gradients mo GABA-elicited 'ai, tofo "fiafia" / "le fiafia" tali, mea e fiafia i ai / aloese, ma le fefe. J. Neurosci. 22: 7308-7320.

    1. Rogers, JL,
    2. Ghee, S.,
    3. Vaai, RE

    (2008) O le alatele o loʻo i lalo o le faʻafouina o le faʻataʻitaʻiga o le heroin i se meaola manu o le toe foʻi. Neuroscience 151: 579-588.

    1. Royer, S.,
    2. Pare, D.

    (2002) Bidirectional synaptic plasticity i intercalated amygdala neurons ma le faʻaumatiaina o tali fefe. Neuroscience 115: 455-462.

    1. Sanchez, CJ,
    2. Bailie, TM,
    3. Wu, WR,
    4. Li, N.,
    5. Sorg, BA

    (2003) O le faʻaogaina o le dopamine D1-pei o le faʻagaioiina o le talita i totonu o le rat medial prefrontal cortex e suia ai le faʻalavelave-ma le faʻaosoina o le cocaine i le toe faʻafoʻiina o amioga e fiafia i ai nofoaga. Neuroscience 119: 497-505.

    1. Satini, E.,
    2. Ge, H.,
    3. Ren, K.,
    4. Pena, FA,
    5. Quirk, GJ

    (2004) O le faʻamalosia o le faʻaumatia o le fefe e manaʻomia ai le faʻapipiʻiina o le porotini i le pito i luma o le ogatotonu. J. Neurosci. 24: 5704-5710.

    1. Sareen, J.,
    2. Chartier, M.,
    3. Paulo, Faipule,
    4. Stein, MB

    (2006) Faʻaaogaina fualaau faʻasaina ma faʻalavelave popole: Saʻiliʻiliga mai suʻesuʻega a le alalafaga e lua. Maualuga Resitala. 142: 11-17.

    1. Schmidt, ED,
    2. Voorn, P.,
    3. Binnekade, R.,
    4. Schoffelmeer, AN,
    5. De Vries, TJ

    (2005) Aafiaga eseese o le prelimbic cortex ma le striatum i le heroin ma le sucrose faʻatulagaina pe a maeʻa le faʻaumatiaga umi. Eur. J. Neurosci. 22: 2347-2356.

    1. Schoepp, DD,
    2. Wright, RA,
    3. Levine, LR,
    4. Gaydos, B.,
    5. Fai ipu, WZ

    (2003) LY354740, o le mGlu2 / 3 agonist tali e fai ma auala fou e togafitia ai le popole / popole. meafaigatā 6: 189-197.

    1. Schroeder, JA,
    2. Schneider, JS

    (2002) GABA-opioid fegalegaleai i le globus pallidus: [D-Ala2] -Met-enkephalinamide attenuates potassium-evoked GABA faʻamalolo pe a maeʻa le nigrostriatal lesion. J. Neurochem. 82: 666-673.

    1. Schwienbacher, I.,
    2. Fendt, M.,
    3. Richardson, R.,
    4. Schnitzler, HU

    (2004) O le le tumau o le faʻaogaina o le nucleus accumbens e faʻalavelaveina ai le mauaina ma le faʻaalia o le fefe-potentiated teteʻi i isumu. Brain Res. 1027: 87-93.

    1. Vaai, RE

    (2005) Neural substrates o cocaine-cue associations e mafua ai le toe faʻafoʻi. Eur. J. Pharmacol. 526: 140-146.

    1. Sesack, SR,
    2. Deutch, AY,
    3. Roth, RH,
    4. Bunney, BS

    (1989) Fa'atonuga fa'afanua o fa'aaliga fa'apitoa o le pito i luma o le pito i luma i totonu o le isumu: O se su'esu'ega su'esu'ega fa'asolosolo ma Phaseolus vulgaris leucoagglutinin. J. Comp. Neurol. 290: 213-242.

    1. Saham, Y.,
    2. Erb, S.,
    3. Stewart, J.

    (2000) Faʻalavelave faʻaosoina i le heroin ma le cocaine e suʻe i isumu: O se toe iloiloga. Brain Res. Brain Res. Faaa. 33: 13-33.

    1. Saham, Y.,
    2. Salev, U.,
    3. Lu, L.,
    4. De Wit, H.,
    5. Stewart, J.

    (2003) Le faʻataʻitaʻiga toe faʻaleleia o le toe faʻafoʻiina o vailaʻau: Talaʻaga, metotia ma suʻesuʻega tetele. Psychopharmacology, 3-20.

    1. Shin, LM,
    2. Orr, SP,
    3. Carson, MA,
    4. Rauch, SL,
    5. Macklin, ML,
    6. Lasko, NB,
    7. Peters, Palemia,
    8. Metzger, LJ,
    9. Dougherty, DD,
    10. Cannistraro, PA,
    11. al iā.

    (2004) Faʻaitulagi toto cerebral tafe i le amygdala ma le medial prefrontal cortex i le taimi o faʻalavelave faʻalavelave i alii ma tamaitai Vietnam veterans ma PTSD. Faʻau. Gen. Psychiatry 61: 168-176.

    1. Sierra-Mercado, D.,
    2. Corcoran, KA,
    3. Lebron-Milad, K.,
    4. Quirk, GJ

    (2006) O le le faʻaaogaina o le ventromedial prefrontal cortex e faʻaitiitia ai le faʻaalia o le fefe ma faʻaleagaina ai le toe manatua o le faʻaumatia. Eur. J. Neurosci. 24: 1751-1758.

    1. Sina, R.,
    2. Garcia, M.,
    3. Paliwal, P.,
    4. Kreek, MJ,
    5. Rounsaville, BJ

    (2006) O le faʻaosoina o le cocaine manaʻo ma le hypothalamic-pituitary-adrenal tali o loʻo vaʻai i taunuuga o le toe faʻafoʻi o le koko. Faʻau. Gen. Psychiatry 63: 324-331.

    1. Sotres-Bayon, F.,
    2. Kaino, CK,
    3. LeDoux, JE

    (2006) Faiga faiʻai o le faʻaumatia o le fefe: Vaʻaiga faʻasolopito i luga o le sao o le cortex prefrontal. Biol. Fomaʻi 60: 329-336.

    1. Sotres-Bayon, F.,
    2. Diaz-Mataix, L.,
    3. Bush, DE,
    4. LeDoux, JE

    (2008) Tulaga faʻapitoa mo le ventromedial prefrontal cortex ma amygdala i le fefe faʻaumatia: saofaga NR2B. Cereb. Cortex 19: 474-482.

    1. Stefanacci, L.,
    2. Amaral, DG

    (2002) O nisi faʻamatalaga i luga o mea faʻapipiʻi i le macaque manuki amygdala: O se suʻesuʻega suʻega anterograde. J. Comp. Neurol. 451: 301-323.

    1. La, W.,
    2. Rebec, GV

    (2005) O le matafaioi o le faʻaaogaina o le D1-pei ma le D2 pei o faʻamaufaʻailoga i amioga faʻasolosolo i totonu o kio. Psychopharmacology 177: 315-323.

    1. Sutton, MA,
    2. Schmidt, EF,
    3. Choi, KH,
    4. Schad, CA,
    5. Whisler, K.,
    6. Simmons, D.,
    7. Karanian, DA,
    8. Monteggia, LM,
    9. Neve, RL,
    10. O ia lava, DW

    (2003) Faʻaumatia-faʻaosoina faʻatulafonoina i le AMPA faʻafeiloaʻi e faʻaitiitia ai amioga suʻesuʻe cocaine. natura 421: 70-75.

    1. Tang, XC,
    2. McFarland, K.,
    3. Cagle, S.,
    4. Kalivas, PW

    (2005) O le toe faʻaleleia o le cocaine e manaʻomia ai le faʻamalosia o le μ-opioid receptors i le pallidum ventral. J. Neurosci. 25: 4512-4520.

    1. Torregrossa, MM,
    2. Tang, XC,
    3. Kalivas, PW

    (2008) O le faʻaaogaina o le glutamatergic mai le muamua muamua o le cortex i le tumutumu autu o le accumbens e manaʻomia mo le faʻaitiitia o le koko i totonu o le GABA. Neurosci. Lett. 438: 142-145.

    1. Verdejo-Garcia, A.,
    2. Bechara, A.,
    3. Recknor, EC,
    4. Perez-Garcia, M.

    (2007) O lagona le lelei impulsivity e vaʻai ai faʻafitauli faʻalagolago i mea. Fualaau oona. 91: 213-219.

    1. Vertes, RP

    (2004) Faʻaaliga eseese o le infralimbic ma prelimbic cortex i le iole. Synapse 51: 32-58.

    1. Vidal-Gonzalez, I.,
    2. Vidal-Gonzalez, B.,
    3. Rauch, SL,
    4. Quirk, GJ

    (2006) Microstimulation o loʻo faʻaalia ai aʻafiaga tetee o le prelimbic ma le infralimbic cortex i luga o le faʻaalia o le fefe. Aoao. O Mem. 13: 728-733.

    1. Volkow, ND,
    2. Fowler, JS,
    3. Wang, GJ,
    4. Hitzemann, R.,
    5. Logan, J.,
    6. Schlyer, DJ,
    7. Dewey, SL,
    8. Wolf, AP

    (1993) Faʻaititia le dopamine D2 faʻafeiloaʻi avanoa e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le metabolism i luma i tagata faʻatau koko. Synapse 14: 169-177.

    1. Volkow, ND,
    2. Fowler, JS,
    3. Wang, GJ

    (2002) Matafaioi a le dopamine i le faʻamalosia o vailaʻau ma vaisu i tagata: Iʻuga mai suʻesuʻega ata. Faʻatasi. Pharmacol. 13: 355-366.

    1. Voorn, P.,
    2. Vanderschuren, LJ,
    3. Groenewegen, HJ,
    4. Robbins, TW,
    5. Pennartz, CM

    (2004) Tu'uina o se vili i luga o le vaeluaga o le pito i tua-ventral o le striatum. Trends Neurosci. 27: 468-474.

    1. Walaas, I.,
    2. Fonnum, F.

    (1979) Le tufatufaina ma le amataga o le glutamate decarboxylase ma le choline acetyltransferase i le pallidum ventral ma isi vaega o le muaʻi mafaufau. Brain Res. 177: 325-336.

    1. Waldhoer, M.,
    2. Bartlett, SE,
    3. Whistler, JL

    (2004) Opioid receptors. Anu. Rev. Biochem. 73: 953-990.

    1. Wasserman, DA,
    2. Havassy, ​​BE,
    3. Boles, SM

    (1997) Faʻalavelave faʻalavelave ma faʻamaʻi faʻamaʻi post-traumatic i tagata faʻaoga cocaine e ulufale atu i togafitiga tumaoti. Fualaau oona. 46: 1-8.

    1. Weber, DA,
    2. Reynolds, CR

    (2004) Vaʻaiga faʻapitoa i aʻafiaga o le neurobiological o faʻalavelave faʻapitoa. Neuropsychol. Faaa. 14: 115-129.

    1. Wilensky, AE,
    2. Schafe, GE,
    3. Kristensen, Faipule,
    4. LeDoux, JE

    (2006) Toe mafaufau i le mataʻu mataʻutia: O le totonugalemu o le amygdala e manaʻomia mo le mauaina, faʻamalosia, ma le faʻaalia o le fefe Pavlovian. J. Neurosci. 26: 12387-12396.

    1. Wilhelm, S.,
    2. Buhlmann, U.,
    3. Tolin, DF,
    4. Meunier, SA,
    5. Pearlson, GD,
    6. Reese, IA,
    7. Cannistraro, P.,
    8. Jenike, MA,
    9. Rauch, SL

    (2008) Faʻateleina o togafitiga faʻamaʻi ma le d-cycloserine mo le faʻalavelave faʻalavelave. Am. J. Fomaʻi 165: 335-341.

    1. Zahm, DS,
    2. Heimer, L.

    (1990) E lua auala transpallidal e afua mai i le rat nucleus accumbens. J. Comp. Neurol. 302: 437-446.

    1. Zahm, DS,
    2. Zaborszky, L.,
    3. Tu'atasi, VE,
    4. Heimer, L.

    (1985) Faʻamaoniga mo le ola faʻatasi o le glutamate decarboxylase ma Met-enkephalin immunoreactivities i axon terminals o rat ventral pallidum. Brain Res. 325: 317-321.

    1. Zimmerman, JM,
    2. Rabinak, CA,
    3. McLachlan, IG,
    4. Maren, S.

    (2007) O le totonugalemu o le amygdala e taua mo le mauaina ma le faʻaalia o le fefe pe a uma le faʻamalosi. Aoao. O Mem. 14: 634-644.

    • Faʻaopoopo i CiteULikeCiteULike
    • Faʻaopoopo i le Fiafiamānaia
    • Faʻaopoopo i DiggDigg
    • Faʻaopoopo i le FacebookFacebook
    • Faʻaopoopo i RedditReddit
    • Faʻaopoopo i le TwitterTwitter

    O le a lenei?

    Mataupu e taʻua ai lenei tusiga

    • Methylphenidate ma le Atomoxetine Fa'alavelaveina Amioga Ta'aloga Fa'aagafesootai e ala i Faiga Fa'amuamua ma Subcortical Limbic Mechanisms i Iole. J. Neurosci. Ianuari 7, 2015 35: 161-169
    • A'oa'oga e fa'atatau i sini ma le fa'alavelave mata'utia Phil Trans R Soc B Novema 5, 2014 369: 20130475
    • Aso 2 i le 11 Pe a mavae le Fanau Mai e Fausia ai se Vaitaimi Ma'ale'ale 5-HT e A'afia ai Tagata Matutua mPFC Galuega J. Neurosci. Setema 10, 2014 34: 12379-12393
    • O se faʻataʻitaʻiga tuʻufaʻatasia o le matafaioi a le infralimbic cortex i le faʻaumatia ma masani Aoao. O Mem. Aokuso 15, 2014 21: 441-448
    • Orbitofrontal Cortical Neurons Encode Fa'amoemoega Fa'aosoina Amataina o le Saili Taui J. Neurosci. Iulai 30, 2014 34: 10234-10246
    • O le fa'aleleia atili ole a'oa'oga fa'aumatia e fa'aitiitia ai le amio su'esu'e o le ethanol ma suia ai le palasitika ile pito i luma ole pito. J. Neurosci. Me 28, 2014 34: 7562-7574
    • Fa'aitiitia o upega Perineuronal i le Amygdala e fa'aleleia ai le tapeina o manatuaga o vaila'au. J. Neurosci. Me 7, 2014 34: 6647-6658
    • O feso'ota'iga neural o le fa'atonutonuina o lagona lelei ma le le lelei ile fa'anoanoa tele e leai ni vaila'au Soc Cogn Afiga Neurosci Me 1, 2014 9: 628-637
    • Nicotine Self-Administration e fa'aosofia ai le CB1-Faalagolago i le LTP i totonu o le Bed Nucleus o le Stria Terminalis J. Neurosci. Mati 19, 2014 34: 4285-4292
    • Fa'agaoioia o Prefrontal Cortical Parvalbumin Interneurons e fa'afaigofie ai le fa'aumatiaina o le amio su'esu'e taui. J. Neurosci. Mati 5, 2014 34: 3699-3705
    • Ventromedial Prefrontal Cortex Pyramidal Cells E i ai se Sao Fa'aletino Fa'aletino i le Fa'amanatuina ma le Fa'aumatia o Cocaine-Associated Memory. J. Neurosci. Novema 13, 2013 33: 18225-18233
    • Faʻatusatusaga o le MK-801-faʻateleina le faʻatupulaia o le le faʻatauina o le manaʻo e tali atu i le dopamine agonists ma le gaioiga o locomotor i isumu. J Psychopharmacol Setema 1, 2013 27: 854-864
    • O le togafitiga o le Olanzapine o tama'i iole e suia ai le amio a tagata matutua ma le nucleus accumbens function Int J Neuropsychopharmacol Aokuso 1, 2013 16: 1599-1609
    • Neurobiological Dissociation of Retrieval and Reconsolidation of Cocaine-Associated Memory J. Neurosci. Ianuari 16, 2013 33: 1271-1281
    • Matafaioi a le medial prefrontal cortex Narp i le faʻaumatia o le morphine faʻatulagaina nofoaga e fiafia i ai Aoao. O Mem. Ianuari 15, 2013 20: 75-79
    • Toe fa'afo'isia i luga o le initaneti le pulea o amioga masani e ala i le fa'alavelave optogenetic o le medial prefrontal cortex Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA Novema 13, 2012 109: 18932-18937
    • O le toe fa'aleleia i lagomeli e fa'alagolago i le fa'amatalaga Aoao. O Mem. Oketopa 17, 2012 19: 543-549
    • O le fa'aumatiaina o manatuaga leaga e feso'ota'i ma le Morphine Withdrawal Manaomia ERK-Mediated Epigenetic Regulation of Brain-Derived Neurotrophic Factor Transcription in the Rat Ventromedial Prefrontal Cortex J. Neurosci. Oketopa 3, 2012 32: 13763-13775
    • Ose Fa'atonuga Fa'amanatu-Fa'ave'esea e taofia ai le mana'o ma toe fa'afo'i saienisi Aperila 13, 2012 336: 241-245
    • Matafaioi o Fuafuaga mai le Ventral Medial Prefrontal Cortex i le Nucleus Accumbens Shell i le Toe Fa'afouina o Heroin Su'e. J. Neurosci. Aperila 4, 2012 32: 4982-4991
    • O le BDNF Val66Met Polymorphism e fa'aleagaina ai le fa'aliliuina o le Synaptic ma le palasitika i totonu ole Infralimbic Medial Prefrontal Cortex. J. Neurosci. Fepuari 15, 2012 32: 2410-2421
    • Methylphenidate e faʻaleleia ai le faʻaumatiaina o le fefe faʻapitoa Aoao. O Mem. Ianuari 17, 2012 19: 67-72
    • Tele nofoaga o fa'aumatia mo se tali a'oa'oina se tasi J. Neurophysiol. Ianuari 1, 2012 107: 226-238
    • Aafiaga o le Si'itia o le Fai'ai Magnesium i le Fefe Conditioning, Fear Extinction, ma Synaptic Plasticity i le Infralimbic Prefrontal Cortex ma Lateral Amygdala J. Neurosci. Oketopa 19, 2011 31: 14871-14881
    • Faʻaleleia o le Siʻosiʻomaga Faʻaalia le Faʻafaigofieina o le Faʻafitauli i le Faʻasalaga Faʻale-agafesootai e ala i se Auala Neuroanatomaliga Faʻatonu a le Cortex-Cortex J. Neurosci. Aperila 20, 2011 31: 6159-6173
    • Le Matafaioi a le Medial Prefrontal Cortex i le Faʻatonuina o le Fefe i totonu o Pepe, Tamaiti, ma Talavou. J. Neurosci. Mati 30, 2011 31: 4991-4999
    • Ave'esea Manatu Fefe ma Toleniga Fa'aumatia J. Neurosci. Novema 10, 2010 30: 14993-14997
    • O aʻoaʻoga faʻaumatia pe a maeʻa le Puleaina o le Cocaine e faʻaosofia ai le Glutamatergic Plasticity e Taofia ai le Sailiga Cocaine J. Neurosci. Iuni 9, 2010 30: 7984-7992
    • Pe a le manuia le Medial Prefrontal Cortex: Aafiaga mo le Faʻaumatia ma le Posttraumatic Stress Disorder Togafitiga J. Neurosci. Me 26, 2010 30: 7124-7126
    • O le infralimbic cortex e faʻatonutonuina le faʻamaopoopoina o le faʻaumatia pe a uma le cocaine pulea e le tagata lava ia Aoao. O Mem. Mati 23, 2010 17: 168-175