Vaefaʻavalevale: O Se Faʻataʻitaʻiga o le Faʻateleina o Amio Lelei? (2006)

FAʻAALIGA: E tusa ai ma lenei pepa, o le pisapisao isumu o se lelei faʻataʻitaʻiga mo tagata vaisu - uma amio ma vailaʻau. O le fafagaina o isumu meaʻai suamalie i luga o taimi le masani ai e faʻamalosia ai le amio faʻapipiʻi Suesuega i luga o faiʻai o nei bingeing rat o loʻo faʻaalia ai le neurobiology o vaisu mo tagata.


Suesuega Atoa: Faʻatauga o Faʻatauga: O Se Faʻataʻitaʻiga o le Faʻateleina o Amio Lelei?

Manatu. 2006 Jan; 46 (1): 11-15.

Lomia i luga o le initaneti 2005 Sep 26. Tui:  10.1016 / j.appet.2004.09.002

PMCID: PMC1769467

NIHMSID: NIHMS15066

lē faʻatino

O le tele o amioga le talafeagai (IEB) e faʻaalia ai faʻafitauli eseese o tagata, e aofia ai le 'aiina o meaʻai, faʻaaogaina o fualaau faasaina, ava malosi, amio faʻafeusuai, ma le faʻamalosi tupe. O loʻo i ai i le IEB le faʻamaʻi faʻamaʻi pipisi, ma o loʻo avanoa avanoa tau togafitiga. O le faʻaaogaina o faʻataʻitaʻiga faʻalelei o le taloina ma isi faʻailoga faʻailoga ua amata ona faamanino ai mea e tutusa lelei ma eseesega o loʻo i ai i le va o le IEB e faʻatatau i le mauaina ma le faʻaaogaina o meaai ma le IEB i le mauaina ma le faʻaaogaina o fualaau oona. O suʻesuʻega mai lenei potu suʻesuʻe e faʻaaoga ai se tapulaa faʻafeiloaʻi e mafai ona maua ai se faʻataʻitaʻiga e mafai ona maua ai se faʻamatalaga fou i le IEB.

uputatala: Tausiga o Binge, Faʻatauga o mea, mea faʻalelei

O a mea e le mautonu, amioga tele?

O amioga soʻona fai faʻasolitulafono (IEB) e faʻailoa mai ai le tele o faʻaletonu o le tagata e aofia ai le taumafa tele i fualaʻau, faʻaogaina o fualaʻau faʻasaina, 'ava malosi, amioga faʻasotoma leaga, ma le faʻamalosi tupe. O nei amioga e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le gasegase ma le olaga faitino, ae o loʻo tumau e ui lava i le leaga faʻaiuga e fesoʻotaʻi ma latou. I nai tausaga ua tuanaʻi, o le faʻateleina o le uaʻi na ave i le malamalama i le neurobiological faʻavae o le vaʻavaʻaia vaega o amioga sili atu, faʻatasi ai ma taumafaiga faapitoa taulaʻi i le faʻaititia o le faʻaogaina o fualaʻau ma le soona faʻaaoga o meaʻai. O le faʻamoemoe o le faʻamalamalamaina o le neurobiological faʻavae o se tasi ituaiga o amioga (eg fafagaina) o le a faʻalauteleina ai lo tatou malamalama i isi ituaiga o amioga (eg faʻataʻitaʻiga fualaʻau). Lenei o le a maua ai se faʻavae mo le atiaʻeina o togafitiga fou faʻapitoa e mafai ona aoga i le tele o faʻaletonu. E ui lava, talu ai nei lipoti faʻailoa mai le alualu i luma i le falemaʻi falemaʻi togafitiga o faʻafitauli aofia ai bingeing ma nisi vaisu, togafitiga togafitiga tumau tapulaʻa ma toe paʻu fua maualuga (de Lima, Soares, Reisser, & Farrellde, 2002; ; ; ; ).

I totonu o tagata, o le IEB e faasino i le faʻaaogaina o meaai atonu e sili atu ona lelei le faʻatusalia e le pinge eating. O le taumafa o Binge e aofia ai le faʻateleina o le taumafa i ni taimi pupuu i se aofaiga e sili atu nai lo le tele o tagata e ai i lalo o tulaga faapena. E mafai pe le mafai ona mulimulitaia e le tulafono le faʻamaonia o amioga e pei o le vomiting ('faʻamamaina'), anapogi, poʻo le mamafa tele. I le gasegase o mea taumafa e aʻafia ai, e faʻapope ona faʻaosoina i luga ole taimi uumi ma e fesoʻotaʻi ma se lagona o le leai o se pule ma le faʻalagona lagona ().

Binge taumafaina faʻasoa faʻatasi ma isi IEB. Mo se faʻataʻitaʻiga, o fomaʻi e sailia togafitiga mo le ava malosi ma le faʻaleagaina o le cocaine e maua ai le maualuga o le pinge eating (; ), ma o le faitau aofai e saili togafitiga mo faʻafitauli o le taumafa o le pingeing e maua ai le maualuga o fualaau o vailaʻau, aemaise lava o le ava malosi ma le cocaine (; ; ; ; ; ). O se mafutaga i le va o le pinge eating and gambling has also reported ().

O le faʻamaualuga i le IEB ua fautua mai ai e mafai ona sola ese auala e fefaasoaaʻi ai nei amioga. O faʻataʻitaʻiga manu e manaʻomia e suʻesuʻe ai suiga e tutupu i le taimi o le IEB, faʻaleleia, ma toe foʻi, ma faʻatusatusa tutusa ma eseesega i le va o vasega IEB eseese. O faʻamaufaʻailoga e faʻaaoga ai taui masani e pei o meaai e taua tele ona o lo latou gafatia e faʻaalia suiga e tutupu pe a oʻo i taimi e masani ai ona faʻataunuʻuina le amio masani (eg faʻapipiʻi i nisi o taimi) e avea ma faʻasolosolo, faʻalavelave, faʻafeusuaʻiga amioga faʻaleagaga (eg faʻasolosolo pea). E tele ni faʻataʻitaʻiga faʻale-amio o le taloina o le taloni, ua uma ona faʻatulagaina, lea na toe iloiloina talu ai nei (). O le faʻaaogaina o nei tulafono ma isi faʻataʻitaʻiga o loʻo amata ona faamanino ai mea e tutusa ma le eseesega o loʻo iai i le va o le IEB e faʻatatau i meaai ma le IEB e faʻatatau i fualaau faʻaleagaina (mo se faʻataʻitaʻiga, ; ; ; ; ; ; ; ; ).

Totoina o rati ma le IEB

O le tapulaa faʻasalalau avanoa

O suʻesuʻega mai lenei fale suesue ua tuʻuina atu i le atinaʻeina o se faʻataʻitaʻiga o le taumafa o le pinge lea e le manaʻomia ai le faʻamalosia o le malosi, ina ia faʻaitiitia ai le faʻaleagaina o aʻafiaga e fesoʻotai ma meaʻai-leai. O le mea lea, o mea uma e faʻaaogaina i totonu o fale suesue ma vai e maua i taimi uma i totonu o la tatou feagaiga. Mo le faatosinaina o le taumafa-pinge-type, o le avanoa faatapulaa i se punaoa filifilia o gaʻo meaʻai (gaosia o le gaosiga o le gaosiga o le suavai) ua saunia. O la matou suʻesuʻega ua faʻaalia ai, e pei o le faʻaititia o le faʻaitiitia o le faʻaititia, o le faʻaaogaina o le faʻapuupuuga o le faʻapuupuuga i le taimi o le 2-h avanoa avanoa (; ; ; ). A maua e rati le faʻapuupuuga mo le 2 i le tolu taimi i le vaiaso, o le meaʻai i le taimi o le 2-h avanoa avanoa e matua maualuga lava, o lona uiga e tutusa lelei ma aumei ma faʻaauau ona avanoa i le faʻapuʻupuʻu faʻaaoga i le 24 h. O le faʻavaeina o nei mea maualuga e faʻatatau i 4 vaiaso. Ae ui i lea, pe a faʻamautuina, e faigofie ona tausia le amio. O lenei maliega e maua ai se auala faigofie ma e le taugata e faʻavae ai le IEB lea e mafai ona tausia mo taimi uumi. O le tulaga malosi e malosi ma faʻatuatuaina, e pei ona tatou faʻaalia i le tele o aʻafiaga ma tausaga o kio (), faapea foi i alii ma tamaitai (; ).

O lapisi e mafai ona faʻapuʻupuʻu mo le 2 i le Mon, Weds, Fri (MWF) i vaiaso taitasi e le totogiina ai le tele o le malosi e faʻaaogaina i le taimi o le vevela i le 22 i le maeʻa o le mea o le binge. O lona uiga, o le faʻaaogaina tele i le taimi o le 2-h binge e mafua ai le eletise 24-h sili i le aso o le binge. Ae peitai, i aso mulimuli ane e le o ni aso, e le gata i lea, o le 24-h ua faʻaitiitia le faʻaaogaina o le malosi. O le mea lea, o se faʻasologa o le amio mama / faʻasalaga e atiaʻe ai i le MWF kusi, e ui lava e le mafai ona faʻaaogaina meaai; naʻo lo latou avanoa i le faʻapuupuuga e gata. O le mamanu o le taumafaina o meaai i Motu a le MWF e ese mai i ituaiga o kioti o loʻo tausia i le aso 2-h faasoloatoa avanoa avanoa. O le aso 24-h o taumafa i totonu o na kusi e le ese mai le puleaina o na o le tele o aso.

O le mea moni o le pipiiina i le tapulaa faʻatapulaʻaina o loʻo faʻateleina e ala i le faʻamapulaʻaina o se mea e sili ona lelei e maua ai le meaʻai, aua o meaʻai e taofi e tagata e masani lava ona aofia ai mea faasaina ma meaʻai e faasaina (DSM-IV) ; ; ; ; ). E le gata i lea, o le faatapulaaina o avanoa i mea taumafa o mea taumafa e faateleina ai lo latou taumafaina mulimuli ane i totonu o se potu suesue faatulagaina (). O le mea moni e faʻapea, e leai se meaʻai e maua mai i meaʻai-pei o le 'ai i le leai o se fiaʻai e fesootaʻi ma le pipiʻi i tagata (). O le amio a manu i luga o le tapulaʻa faʻatapulaʻaina, o le mea lea, e fetaui lelei i le taumafa o tagata, ma tutusa i nisi o tagata o loʻo mafatia i faʻafitauli o mea taumafa e aʻafia ai le pingeing.

Pepides e faʻasaoina ai le gaosiga o le gaʻo e leai se aoga i lalo o tuutuuga avanoa

I faʻasalalauga e le faʻaaogaina, o le galanin e faʻateleina ai le taumafa o mea taumafa pe a faʻatonu saʻo i totonu o le nofoaga faʻasolosolo o le hypothalamus (; ), ma o le taulalata o le M40 e faʻaitiitia ai le faʻaaogaina o gaʻo (). Ae ui i lea, pe a tofotofoina i lalo o tuutuuga avanoa e le mafai e le galanin poʻo le M40 ona aafia ai le gaʻo o le gaʻo (). Na maua foi tali tutusa ma le enterostatin, o se mafaufauga neuropeptide e saofagā ai i le satisite gaʻo (mediated satiety)). O lona uiga, i lalo o tuutuuga faʻatapulaʻa, o le enterostatin e leai sona aoga i le taumafaina o mea taumafa (; , ). O nei suʻesuʻega o loʻo taʻu mai ai o le neurobiology o le gaʻo i le faʻatapulaʻaina o avanoa avanoa e ese mai le neurobiology o le gaʻo gaʻo i lalo o isi tulaga.

O le faʻauʻuina e ala i le faʻatapulaʻaina o avanoa atonu e pei o le faʻaaogaina o vailaʻau

O suʻesuʻega talu ai nei na amataina e suʻe ai mea e ono tutusa ai le gaʻo o le gaioiga e aʻafia e ala i le faʻatapulaʻaina o avanoa ma se isi IEB, faʻaaogaina o vailaʻau. O lipoti mai isi vaega ua faaalia ai o le GABA-B agonist baclofen e faaitiitia ai le puleaina o fualaau oona i manu (; ; ; tagai foi Brebner, Phelan, & Roberts, 2002; , mo iloiloga), ma ua faʻaalia ile aoga i le togafitiga o vailaau faʻasaina ma le faʻalagolago (; ; ; Vaʻai foi ; , mo iloiloga). O faʻamatalaga lata mai nei mai lenei potu suʻesuʻe ua faʻaalia ai o le afaina e faʻaitiitia ai le faʻaaogaina o le gaʻo o le gaʻo e aʻafia e ala i le faʻatapulaʻaina o le avanoa e aunoa ma le faʻaitiitia o le taumafa o se meaʻai tele-gaʻo poo le au (). E manaia tele lenei mea ona o le tuiina ma le faʻaaogaina o vailaau e faʻaaogaina ai le faʻamalosia o le tino (; ; ; ; ; ; ; ) ma le afaina i le lautele e leai se aafiaga i luga pe faateleina ai le taumafa i meaʻai i totonu o faʻasalaga o manu (; ; ; ; ; ; ; ; ). I le tuufaatasiga, o nei sailiiliga e taʻu mai ai o le faʻailoga faʻailoga e aofia i le faʻauluina o le talo, e pei ona faʻataʻitaʻiina i le tapulaa faʻatapulaʻaina, e ese mai i le le 'aiina o meaai. Nai lo o lea, o faailo o le neural talafeagai i le IEB o le bingeing atonu e sili atu ona vavalalata ma i latou o aafia i le IEB o le faʻaaogaina o vailaʻau.

faaiuga

O le neurobiology o le faifai pea, le mautonu, o vaega o le amio le pulea e le o malamalama lelei i ai. Ae ui i lea, o molimau liliu mai e taʻu mai ai o mea masani e mafai ona fesoasoani i faʻafitauli e aafia ai lenei ituaiga amioga. O suʻesuʻega mai lenei potu suʻesuʻe ua faʻaalia ai le faatapulaaina o avanoa i le faʻapuupuuga e mafai ona faʻanofoina ai, faifai pea, faʻateleina le faʻaogaina o le faʻapuupuuga o tamaiti e leai ni meaʻai. O le maliega e faigofie ma e le taugata, ma o le amioga e tutusa i nisi o auala e pipiʻi ai tagata. Faʻamatalaga talu ai nei, o le faʻailoga i totonu o le faʻatapulaʻaina o tulaga faʻapipiʻi ituaiga e ese mai tulaga e le o vaʻaia, ma atonu e sili atu ona vavalalata ma le faʻaaogaina o vailaʻau. O loʻo i ai nei le tele o faʻaiʻuga fafagaina e mafai ona faʻaaoga e faʻaleleia ai lo matou malamalama i suiga o le physiological ma le neurological e tutupu ona o le auai i le IEB. O ia suʻesuʻega e taua tele pe afai e tatau ona tatou faʻamalosia auala e fesoasoani i le atinaʻeina, tausiga, ma toe foʻi i nei faʻaoga masani o amioga.

tautinoga

Faʻaalia i le Society for the Study of Ingestive Behaviour (SSIB) Satellite Symposium, Hueston Woods Resort, Ohio, Iulai 18–20, 2004. Taitaifono ai Allan Geliebter ma Harry R. Kissileff. O le satelite na lagolagoina i se vaega e le New York Obesity Research Center, SSIB, General Mills Foods, McNeil Nutrals, Ortho-McNeil Pharmaceuticals, Procter & Gamble.

mau faasino

  • Addolorato G, Caputo F, Capristo E, Domenicali M, Bernard M, Janiri L, et al. Faʻailoga malosi o le Baclofen i le faʻaitiitia o le manaʻoina o le ava ma le taumafa: O se suʻesuʻega faʻatautaia muamua e le tauaso. Alcohol ma Alcoholism. 2002; 37: 504-508. [PubMed]
  • Asside SM, Radgoodarzi R, Ahmadi-Abhari SA. Baclofen mo togafitiga faʻaleleia togafitiga o le opioid: O se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa faʻapitoa e vaʻaia ai le nofoaga-blindbo. BMC Psychiatry. 2003; 3: 16. [PMC free article] [PubMed]
  • Bello NT, Sweigart KL, Lakoski JM, Norgren R, Hajnal A. Faʻasalaina le fafaga faatasi ai ma le faasologa o le gasegase faatulagaina e maua mai ai se tulafono faatonutonu o le ave o le rat dopamine. Faʻamaumauga a le American Journal of Physiology (Faʻatonuga Faʻapitoa ma Faʻafesoʻotaʻi Faatusatusaga) 2003; 284: R1260-R1268. [PubMed]
  • Brebner K, Childress AR, Roberts DCS. O se matafaioi talafeagai mo le GABAB agonists i le togafitia o vaisu psychostimulant. Alcohol ma Alcoholism. 2002; 37: 478-484. [PubMed]
  • Brebner K, Phelan R, Roberts DCS. O le Intra-VTA baclofen e maua ai le puleaina o le cocaine i le faasologa o le faasologa o taimi o le faʻamalosia. Pharmacology Biochemistry ma amioga. 2000; 66: 857-862. [PubMed]
  • Brewerton TD, Lydiard RB, Herzog DB, Brotman AW, O'Neill PM, Ballenger JC. Faʻasalaga o le togi O le faʻafitauli o le mafaufau i le masima vavalo. Journal of Clinical Psychiatry. 1995; 56: 77-80. [PubMed]
  • Buda-Levin A, Wojnicki FH, Corwin RL. Baclofen faʻaitiitia le faʻaogaina o gaʻo i lalo o tuʻutuʻuga o le binge-type. Faaletino ma amioga. 2005 Sep 1; [Epub luma o lomiga]. [PMC free article] [PubMed]
  • Bulik CM, Sullivan PF, Kendler KS. Fomaʻi ma togafitiga faʻafomaʻi i fafine gasegase e aunoa ma le pinge. International Journal of Food Disorders. 2002; 32: 72-78. [PubMed]
  • Bushnell JA, Wells JE, McKenzie JM, Hornblow AR, Oakley-Browne MA, Joyce PR. Bulimia comorbidity i le lautele o tagata ma i le falemai. Tomai FaʻaSaienisi. 1994; 24: 605-611. [PubMed]
  • Corwin RL. O le taumafa o Binge e aʻafia e ala i le faatapulaaina o avanoa i kusi e le manaʻomia ai le faʻasaina o le malosi i le aso talu ai. Manatu. 2004; 42: 139-142. [PubMed]
  • Corwin RL, Buda-Levin A. Faataʻitaʻiga masani o le 'ai o le talo. Faaletino ma Amioga. 2004; 82: 123-130. [PubMed]
  • Corwin RL, Rice HB. Aafiaga o le enterostatin i luga o le suāuʻiliga o le suauu poʻo le sologa lelei o le faʻaaogaina o kio e leai ni meaʻai. Faaletino ma Amioga. 1998; 65: 1-10. [PubMed]
  • Corwin RL, Robinson JK, Crawley JN. Gaoioiga a Galanin e puipuia ai le fafagaina o le galanin i le hypothalamus ma le amygdala o le rat. Europa a le Neuroscience. 1993; 5: 1528-1533. [PubMed]
  • Corwin RL, Rowe PM, Crawley JN. Galanin ma le taulealea M40 e le suia le aoga o le gaʻo i se mea e sili ona lelei i totonu o tama. Faʻamaumauga a le American Journal of Physiology (Faʻatonuga Faʻapitoa ma Faʻafesoʻotaʻi Faatusatusaga) 1995; 269: R511-R518. [PubMed]
  • Corwin RL, Wojnicki FHE, Fisher JO, Dimitriou SG, Rice HB, Young MA. O le faʻamapulaʻaina o se meaʻai gaosi meaʻai e aafia ai amioga faʻaaogaina ae le o le tino i tamaʻi tama. Faaletino ma Amioga. 1998; 65: 545-553. [PubMed]
  • Cousins ​​MS, Roberts DCS, de Wit H. GABAB o le tagata na te taliaina le togafitiga o fualaau faasaina: O se toe iloiloga o sailiiliga talu ai nei. Tausiga o vailaʻau ma le ava malosi. 2002; 65: 209-220. [PubMed]
  • de Lima MS, Soares BGDO, Reisser AAP, Farrell M. Pharmacologically togafitiga o le cocaine faalagolago: O se iloiloga faʻaleleia. Togafitiga. 2002; 97: 931-949. [PubMed]
  • DeSousa NJ, Bush DEA, Vaccarino FJ. O le pulea lelei o le amphetamine vavalalata ua valoia e eseesega eseese i le sologa lelei o le fafagaina o tama. Psychopharmacology. 2000; 148: 52-58. [PubMed]
  • Di Chiara G. Nucleus accumbens shell and core dopamine: Matafaioi eseese i amioga ma vaisu. Suesuega ole Brain Behavioral. 2002; 137: 75-114. [PubMed]
  • Dimitriou SG, Rice HB, Corwin RL. Aafiaga o le faʻapulaaina o avanoa i se gaʻo gaʻo i luga o le taumafa o mea taumafa ma le tino i totonu o tamaʻitaʻi. International Journal of Food Disorders. 2000; 28: 436-445. [PubMed]
  • DSM-IVM Faʻamaumauga faʻamaonia ma le fuainumera o faʻafitauli o mafaufau. 4th ed. Washington, DC: American Psychiatric Association; 1994.
  • Ebenezer IS. Faʻaleleia faʻapitoa o le baclofen faʻalauteleina le faʻaaogaina o taumafa faʻamalosi ma le suavai i kusi. Faʻamatalaga a le Europa o Faʻataʻitaʻi. 1995; 273: 183-185. [PubMed]
  • Echo JA, Lamonte N, Ackerman TF, Bodnar RJ. Suiga i le taumafaina o mea taumafa na maua mai e le GABA ma le opioid agonists ma tagata tetee o loo faafoeina i totonu o le vaega tele o lelei o lelei. Faaletino ma Amioga. 2002; 76: 107-116. [PubMed]
  • Engwall D, Hunter R, Steinberg M. Gambling ma isi amioga faʻaletonu i aʻoga i le iunivesite. Journal of American College Health. 2004; 52: 245-255. [PubMed]
  • Erlanson-Albertsson C, York D. Enterostatin-o se peptide e faʻatonutonu ai le gaʻo gaʻo. Maualuga Suesuega. 1997; 5: 360-372. [PubMed]
  • Fattore L, Cossu G, Martellotta MC, Fratta W. Baclofen o loʻo faʻaalia le pulea lelei o le nicotine i moa ma kio. Alcohol ma Alcoholism. 2002; 37: 495-498. [PubMed]
  • Fisher JO, Birch LL. O le faʻagataina o avanoa i meaai paleni e afaina ai tali a tamaiti, filifiliga o meaʻai, ma le faʻaaoga. Le American Journal of Clinical Nutrition. 1999; 69: 1264-1272. [PubMed]
  • Gosnell BA. O le sucrose o le mea e taʻu mai ai le fua o le mauaina o le cocaine self-administration. Psychopharmacology. 2000; 149: 286-292. [PubMed]
  • Grigson PS. E pei o vailaʻau mo sukalati: Faʻasalaga tuʻufaʻatasia e faʻaaogaina masani? Faaletino ma Amioga. 2002; 76: 389-395. [PubMed]
  • Guertin TL. Faʻaaogaina o amio a tamaʻitaʻi, tagata e faʻatauina e le tagata lava ia, ma tagata e leai ni mea e 'ai-e le o faʻatauvaʻaina: O le a le mea e ese ai nei tagata? Suʻesuʻega o Suesuega Faʻapitoa o le Soifua Maloloina. 1999; 19: 1-23. [PubMed]
  • Hadigan CM, Kissileff HR, Walsh BT. Mamanu o filifiliga o mea taumafa i le taimi o taumafataga i totonu o fafine ma le masima. Le American Journal of Clinical Nutrition. 1989; 50: 759-766. [PubMed]
  • Hagan MM, Moss DE. O se faʻataʻitaʻiga o meaola o le pimimia nervosa: Opioid faʻalogo i le anapogi anapogi. Pharmacology Biochemistry ma amioga. 1991; 39: 421-422. [PubMed]
  • Halmi KA, Agras WS, Mitchell J, Wilson GT, Crow S, Bryson SW, et al. Faʻaaliga o faʻataʻitaʻiga o tagata gasegase ma le valea nervosa o ē na maua le le faʻamaonia e ala i togafitiga faʻamalosi loto. Faletusi o le Kolisi Faapitoa. 2002; 59: 1105-1109. [PubMed]
  • Herzog DB, Keller MB, Sacks NR, Yeh CJ, Lavori PW. Faʻasalaga faʻapitoa i le togafitiga faʻapitoa i togafitiga e le togafiti ma togafitiga. Tusi a le American Academy of Child and Adolescent Psychiatry. 1992; 31: 810-818. [PubMed]
  • Higgs S, Barber DJ. Aafiaga o le afaina i le fafagaina o amio na suʻesuʻeina i le auala. Alualu i luma i le Neuropsychopharmacology and Biological Psychiatry. 2004; 28: 405-408. [PubMed]
  • Janak PH, Gill TM. Faatusatusaga o aʻafiaga o allopregnanolone faʻatasi ma le GABAeric agonists saʻo i luga o le ethanol self-administration ma ma e aunoa ma se faʻasologa tutusa. Alu. 2003; 30: 1-7. [PubMed]
  • Johnson JG, Spitzer RL, Williams JBW, Kroenke K, Linzer M, Brody D, et al. Faʻaleagaina o le mafaufau, tulaga o le soifua maloloina, ma le faʻaleagaina o galuega e aʻafia ai i le faʻaleagaina o le ava ma le faʻalagolago i tagata gasegase muamua: Malamalamaga o le suesuega a le Prime MD-1000. I: Marlatt GA, VandenBos GR, faatonu. Faʻafeiloaʻiga amioga. Uosigitone, DC: American Psychological Association; 1997.
  • Kales EF. Suesueina o Macronutrient ole pinge e 'ai i le masima. Faaletino ma Amioga. 1990; 48: 837-840. [PubMed]
  • Kelley AE, Berridge KC. Le siakiina o taui faalenatura: Tuusaunoa i fualaau oona. Journal of Neuroscience. 2002; 22: 3306-3311. [PubMed]
  • Kreek MJ, LaForge SK, Butelman E. Pharmacotherapy o mea ua fai ma vaisu. Natura iloiloga. Drug Discovery. 2002; 1: 710-726. [PubMed]
  • Kyrkouli S, Stanley BG, Seirafi RD, Leibowitz SF. Faʻasalaga o le fafagaina i le galanin: Faʻasalaga faʻatematika ma le tulaga faʻapitoa o lenei peptide i le faiʻai. Pepides. 1990; 11: 995-1001. [PubMed]
  • Laessle RG, Wittchen HU, Fichter MM, Pirke KM. O vaega taua o le manava ma le leoaxia nervosa: O le taimi atoa o le maʻi o le mafaufau. International Journal of Food Disorders. 1989; 8: 569-574.
  • Leibowitz SF, Kim T. Impact o se tagata taʻavale i luga o le galanin oona ma pateta masani o le gaʻo gaʻo. Suesueina o Brain. 1992; 599: 148-152. [PubMed]
  • Marcus MD, Kalarchian MA. Taumafa Binge i tamaiti ma tamaiti. International Journal of Food Disorders. 2003; 34 (Faʻatonu): S47-S57. [PubMed]
  • Minano FJ, Meneres Sancho MS, Sancibrian M, Salinas P, Myers RD. GABAA taliaina i le amygdala: Matafaioi i le fafagaina o tamaʻi anapogi ma faʻamalieina. Suesueina o Brain. 1992; 586: 104-110. [PubMed]
  • Ranaldi R, Poeggel K. Baclofen faʻaititia le methamphetamine le faʻatinoga o le tagata lava ia i tamaʻi. Neuroreport. 2002; 13: 1107-1110. [PubMed]
  • Rice HB, Corwin RL. Intracerebroventricular enterostatin e faʻateleina ai le taumafa i tagata e leai ni meaʻai e leai ni meaʻai. Pepides. 1996; 17: 885-888. [PubMed]
  • Rice HB, Corwin RL. Aafiaga o le enterostatin i le faʻaaogaina o meaai filifiliga i nonoa e leai ni meaʻai. Maualuga Suesuega. 1998; 6: 54-61. [PubMed]
  • Rosen JC, Leitenberg H, Gross J, Willmuth M. Vaega o taumafataga o le taloina i le fatufatu o le namposa: O le aofaiga ma le ituaiga o mea taumafa ua taumafaina. International Journal of Food Disorders. 1986; 5: 255-267.
  • Safer DL, Lively TJ, Telch CF, Agras WS. Fomaʻi o le toe foʻi i le faʻamalosi manuia o le dialectical behavioral treatment mo le faʻaumatia o le maʻi. International Journal of Food Disorders. 2002; 32: 155-163. [PubMed]
  • Schroeder BE, Binzak JM, Kelley AE. O se faʻamatalaga masani o faʻamuamua faʻasolosolo faʻamuamua pe a uma ona faʻaalia le nicotine-poʻo le faasinoala faasinoala. Neuroscience. 2001; 105: 535-545. [PubMed]
  • Shoptaw A, Yang X, Rotheram-Fuller EJ, Hsieh YC, Kintaudi PC, Charuvastra VC, et al. Faʻataʻitaʻiga faʻapipiʻi nofoagabo-faʻataʻitaʻiga o le baclofen mo le cocaine faʻalagolago: Muamua afaina mo tagata taʻitoʻatasi e masani ona faʻaaogaina le laʻau. Journal of Clinical Psychiatry. 2003; 64: 1440-1448. [PubMed]
  • Spangler R, Wittkowski KM, Goddard NL, Avena NM, Hoebel BG, Leibowitz SF. O aʻafiaga a le opiate-pei o le suka i luga o le faʻaalia o le gutu i vaega o taui o le faiʻai o le rat. Suesueina o Brain. Suesuega o le Brain Molecular. 2004; 124: 134-142. [PubMed]
  • Stratford TR, Kelley AE. GABA i totonu o le tumutumu accumbens shell e auai i le tulafono tutotonu o le fafagaina o amioga. Journal of Neuroscience. 1997; 17: 4434-4440. [PubMed]
  • Thomas MA, Rice HB, Weinstock D, Corwin RL. Aafiaga o le matua i luga o le taumafa o mea taumafa ma le tino i totonu o manoa. Faaletino ma Amioga. 2002; 76: 487-500. [PubMed]
  • Ward BO, Somerville EM, Clifton PG. O le Intigaccumbens baclofen e faʻaleleia ai le fafagaina o le amio i le rat. Faaletino ma Amioga. 2000; 68: 463-468. [PubMed]
  • Wiederman MW, Pryor T. Faʻaleagaina o mea e fai ma amioga le mautonu i le tupulaga talavou e iai mea e le lelei ai meaai. Faʻafeiloaʻiga Faʻaleaga. 1996; 21: 269-272. [PubMed]
  • Wilson GT. Taumafa o Binge ma mea e fai ma vaisu. I: Fairburn CG, Wilson GT, faatonu. Taumafa Binge: Natura, iloiloga, ma togafitiga. New York: Le Guilford Press; 1993. pp. 97-120.
  • Wirtshafter D, Stratford TR, Pitzer MR. Suesuega e uiga i le faʻafouina o amioga e maua mai i le faʻamalosia o tagata GABA-B i latou i totonu o le vaeluaga o le laina. Suesuega ole Brain Behavioral. 1993; 59: 83-93. [PubMed]
  • Zhu AJ, Walsh BT. Fomaʻi togafitiga faʻapitoa mo meaʻai. Canadian Journal of Psychiatry. 2002; 47: 227-234. [PubMed]
  • Znamensky V, Echo JA, Lamonte N, Christian G, Ragnauth A, Bodnar RJ. Gamma-aminobutyric acid receptor subtap counterparts ese eseese le fesuiaiga o le fafagaina o le opioid i totonu o le atigi gutu o le nucleus o loo tupu i totonu o manoa. Suesueina o Brain. 2001; 906: 84-91. [PubMed]