O le faʻaogaina o le maualuga o le suasusu e maua ai le faʻaleleia o le malosi ma le faʻamalosi e faʻaaogaina i le kenele o le faʻaaogaina o le talo (2013)

. Tusitala Tusitala; avanoa i PMC 2014 Apr 10.

Physiol Behav. 2013 Apr 10; 0: 21-31.

Lomia i luga o le initaneti 2013 Mar 13. Tui:  10.1016 / j.physbeh.2013.03.005

PMCID: PMC3648600

NIHMSID: NIHMS455916

lē faʻatino

O faʻafitauli o le 'ai ole Binge o loʻo faʻamatalaina i ni vaega manino o le televave o taumafa taumafa. I tama, o le tuʻuina atu o le avanoa i mea manogi suamalie e faʻaaogaina ai lenei vaega o le taumafataga. O nei faʻataʻitaʻiga e masani lava ona faʻaaogaina meaai malosi; ae ui i lea, o le aofaʻiga o mea e faʻaaogaina e faalagolago i le faʻamalosia, palasi ma le faʻavevelaina, e faigata ona vavae ese ma meaai mautu. I le eseesega, e mafai ona faʻaaogaina le suʻesuʻeina o le microstructure lick e vavae ese ai nei faʻamaufaʻailoga pe afai o le mea e faʻaaogaina o se vai. O le mea lea, na matou atiina ae se faʻataʻitaʻiga o le taloina e faʻaaoga ai se faʻamalosi vai e aofia ai le suauu sana, kirimi mamafa ma le suka. Matou te faʻaali atu e maua mai e kusi le vavao i lenei gaʻo maualuga-o le a faʻataunuʻu amioga tutusa e pei o le mea na maitauina talu ai ma meaʻai gaʻo maualuga. O se tasi o vaega o lenei amioga o le faasolosolo lemu i le taumafaina i luga o le 2.5 vaiaso o le avanoa e le masani ai, lea e le o manino mai i tamaʻi na tuuina atu le maualalo o le suavai i luga o le taimi e tasi. Ole suʻesuʻega ole laititi ole suʻesuʻeina ole microstructure o loʻo fautua mai ai o lenei faʻateleina e tatau ona le itiiti ifo i se vaega o le faʻaleleia o le faʻaosofiaina o le taumafa ma le faʻaaogaina o le taumafa.

1. faʻatomuaga

O faʻasologa o le 'aiʻai Binge o loʻo salalau ma faʻalavelave faʻafitauli o le mafaufau (psychiatric), ]. O le sailiga mo togafitiga lelei e faalagolago i se malamalamaaga sili atu o le faʻaaogaina o le fausiaina o neura. O le mea lea, o le tele o ituaiga meaʻai o le taloina o meaʻai ua atiaʻe. E ui lava e matua ese a latou auiliiliga, e taatele i le tele oi latou, o le faʻasalalauga faʻapitoa o gaʻo ma / poʻo suamalie suamalie [-]. I le tele o vaiaso o le avanoa, o le 'aiina e tama o meaʻai gaʻo i le gasolosolo o taimi avanoa e faasolosolo malie ai [-], e pei o le kalo i luga o aso lata mai e latalata atu i ai, o laumei na tuʻuina atu i taimi uma le tele o le kalori-dense food [, , , -]. E le gata i lea, pe afai e maua le tele o mea taumafa i aso uma lava, e faʻaitiitia ai e rati lo latou taumafaina o meaʻai calorici e maua i isi taimi [, , ]. O lenei mamanu e talitutusa ma le taamilosaga o le pinge-abstinence o uiga o meaʻai o le pinge, ma faʻataʻotoina se faʻamatalaga faʻatinoga o le taumafa o le pinge: taumafaina o le tele o mea taumafa nai lo le faʻaaogaina i se taimi talitutusa i le leai o se taimi faʻapipiʻi avanoa [, ].

E ui lava o faʻataʻitaʻiga o meaʻai a le tootoo e le puʻeina ai faafitauli ogaoga o le vafealoaloai ma le mafaufau lea e fesoasoani i le soifua maloloina o tagata, latou te maua ai se auala e suʻesuʻeina ai aafiaga o le pipiʻi lemu i luga o le faiʻai e faʻatautaia ai le taumafa. Ole numera o suiga ole neurochimium e fesoʻotai ma fesoʻotaʻiga ole taimi ole taimi ole taimi umi ole umi ole taimi (ie vaiaso ole vaiaso) [, ]. Mo se faʻataʻitaʻiga, i totonu o le nucleus accumbens (NAc), o le pipiʻi i luga o meaʻai suamalie po o le maualuga e mafua ai le faʻasaoina o le dopamine [, , ], le faʻamalosia o le vevela o le dopamine [], faʻaititia le faʻamaonia le faʻamaonia o le faʻamaonia o le D2 dopamine [], ma le faʻalauteleina o faʻamatalaga o faʻamaumauga o le D1 dopamine []. Ona o le NAc dopamine e faʻateleina le sailia o meaʻai [], o nei taunuuga e taʻu mai ai o le faaosofiaina o le sailia o meaai e mafai ona suia i le faʻaaogaina o mataupu. E le gata i lea, o faʻamatalaga o le au o le opioid i le NAc ua faʻapupulaina i manu feʻai. E pei o le amio amio a le opioidergic neurotransmission i le NAc e mafai ona faʻafoeina ai le gafatia o mea taumafa taumafa [, ] pe faʻapulaʻa ai aʻafiaga o le '], o suiga i totonu o le neural mechanisms e gafa ma le faʻamalosia o le taumafa ma le nofo lelei e mafai foi ona saofagā i le tulafono faatonutonu o le taumafa i le taimi o le taloina. O le mea lea, ina ia maua atili se malamalamaga i amioga ma mea e faʻaaogaina ai le gaioiga, e tatau ai ona vavae ese saofaga o le faʻamalosiaga, gafatia ma faʻavasega i le faʻaaogaina o le taumafa.

E tele auala e avanoa e ausia ai lenei faʻalavelave. Mo se faʻataʻitaʻiga, fafaga fafaga [] ma le totoina o meaʻai nutimomoia intragastric [, ] e mafai ona faʻaaogaina e vavaeese ai aafiaga o le faʻavevesi; tofo i suʻega o le faʻatinoga o suʻega suʻe fua []; ma galuega faʻaauau e pei o le faasologa o faasologa o faasologa o taimi e tuʻuina atu ai faʻatatau saʻo o le faaosofiaga [-]. I se isi itu, o le mamanu faaletino o le taumafaina i taimi o avanoa e mafai ona fuaina auiliili, tuʻuina atu faʻamalamalamaga i vaega uma e tolu i se tasi faʻataʻitaʻiga faigofie. Aemaise lava, le fua o le paʻu i le taumafa mai le amataga o se taumafataga, o le lagisi e amata ai le taumafa, ma le fua muamua o le taumafaina e avea o ni faiga tutoatasi o le fiafia, faaosofia ma le gafatia,-]. O nei faʻamaufaʻailoga e sili ona faigofie ona fuaina mo mea e maua ai le suavai, e pei o le lickometers faʻatau pisinisi e maua ai se taugofie ma le lelei e maua mai ai taimi tatau o amioga masani. E le gata i lea, o lenei metotia e mafai ai le auʻiliʻiliga o le paʻu ma le uumi, ma e fesoʻotaʻi ma le faaosofiaga ma le gafatia,-]. O le mea lea, o le tuʻuina atu o ni anufe pusi ma se tagata e faʻaaogaina le suavai i le lickometers o le a mafai ai e le tagata suʻesuʻe ona vave maua ni faʻamaoniga mo le eseesega o aʻafiaga o le faʻavaveina o alalaupapa (eg, microinjections o faiʻai) i luga o vaega faapitoa o le faʻaaogaina o le pinge.

O le mea lea, o le sini o lenei suʻesuʻega o le atiina ae lea o le faʻaaogaina o se faʻataʻitaʻiga e faʻaaogaina ai le calorie-dense suavai. E ui o suʻesuʻega talu ai na faʻaaoga fofo faʻasolosolo mo le faʻavaeina o le faʻailoga [, , ], o se sini umi mo a tatou suʻesuʻega o le suʻesuʻeina lea o saofaga a le au o le opioid e faʻafeiloaʻi ai le taumafa, ma o nei faʻaleleia e mafai ona faʻatulagaina le sili ona lelei ma le aoga o gaʻo []. Meaʻai sili-gaʻo, e aofia ai le faʻapuʻupuʻuina, faʻafefiloi o le faʻapuupuuga ma le suka, ma le gaʻo gaʻo-faʻamalosia, ua faʻaaogaina e faʻavaeina ai le ', , , , , , ]. Peitai, e ui lava o suʻesuʻega talu ai na maua ai le avanoa i luga o le suamalolo maualuga [], i lo matou malamalama o se faʻataʻitaʻiga o le faʻaaogaina o le suavai suamalie suamalie e leʻi faʻamatalaina auiliili. I lenei, matou te faʻaalia se faʻavae faʻavae e faavae i luga o le faʻatautaia na faia e Corwin ma ana paʻaga, lea e mafai ai ona maua ai ni maile i aso e tolu i le vaiaso i se tuufaatasiga o gaʻo ma gaʻo mama []. Na matou suia lenei faiga e ala i le faʻaaogaina o se faʻamalosi vai o le kulimi mamafa, masima ma le suka (COS), faʻapipiʻiina i masini suauu e gaosia i le lickomet, nai lo se paluga malosi / gaʻo. Chow ma COS faʻamaunuʻu, faʻapea foʻi ma le mamafa o le tino, na faʻatusatusaina i se vaega o loʻo pulea e faʻaauau le avanoa i COS poʻo leai se avanoa i COS.

Matou te vavalo atu o le taumafa i le vaega ole vavalalata vave o le a faatelevave vave mai i le muamua i avanoa mulimuli ane a o aʻole e iloa le faʻaaogaina o le vai ma faʻatoʻilalo le neophobia. Ae ui i lea, o le faaumiumi o le faʻaogaina o fesoʻotaʻiga i luga o le gaʻo e mafua ai le faʻalauteleina o le faʻaaogaina lea e tupu manino pe a maeʻa le aʻoga muamua [, , -]. E le o iloa pe o lenei faʻafefe faasolosolo e mafua ona o suiga i le faʻaosofia, palatala poʻo le faamalieina. Ina ia suesueina le manatu o le faateleina o le taumafaina e le itiiti ifo ona o le maualuga o le faaosofiaga ma le gafatia, na tatou faatusatusaina mamanu eleni i kio na tuuina atu ia COS i se vaega puleaina na maua ai se tali sili atu o caloric o le kulimi ma le suka (CS) i lalo o le taimi faatulagaina. E ui ina vave vave ona faateleina le taumafaina o nei vaega e lua, ae o le vaega o le COS na faʻaalia atili ai le siʻitia i luga o le 7 taimi vavalalata, ma o lenei faʻagasolo maliega o se vaega o le taunuuga o le faʻateleina o le faʻamalosia ma le gafatia. O taunuuga e faaalia ai o le faʻaaogaina o le taloina o le maualuga o le kalori e tatau ona i ai i se vaega i le maualuga o le faaosofiaga-ma le faʻaaogaina o le taumafa, ma o nei faʻaopoopoga e mafua mai i se faʻagasologa taimi umi mai le amata amataina ma le faʻaitiitia o le neophobia.

2. Mea ma metotia

2.1 Animals

O tamaʻi Long Long Evans (n ​​= 144) o loʻo faʻamanuiaina le 275-300 g na maua mai Harlan ma nonofo i totonu o se potu ma 12 i luga, 12 ese le moli o le uila. Sa faia ni faʻataʻitaʻiga i le taimi o le malamalama. O manu sa masani ona faʻaaogaina i aso taʻitasi mo le itiiti ifo ma le tasi le vaiaso ao leʻi amataina suʻesuʻega. A o faagasolo lea taimi, sa fuaina i aso uma le meaʻai ma le mamafa o le tino. A o leʻi amataina le faʻataʻitaʻiga, e tolu vaega o rati na fetaui i le aofaʻi o le aofaʻi ma le mamafa o le tino. O faʻataʻitaʻiga uma o manu na ogatasi ma le US National Institutes of Health Guide mo le Tausia ma le Faʻaaogāina o Meaola Labofale, ma na faʻatagaina e le Komiti Faʻafoe ma le Faʻaaogaina o Manu ile Albert Einstein College of Medicine.

2.2 amioga

2.2.1. Faʻatonu potu

O faʻataʻitaʻiga uma na faʻatinoina na faia i totonu o potu faʻataʻitaʻi Med Medtessose (30 x 25 cm). O potu na faʻamalamalamaina i se tasi o le 28 V fale malamalama, ma i taimi uma i le taimi o le suʻega, na faia ai le pisa paʻu (65 dB) e ala i se failauga tuuto. O lenei, ma le kalama melamine o loʻo pupuni ai pusa taʻitasi, ma faʻamautinoaina o le leai o se leo e vaʻaia ai manu. O potu faʻatautaia na faʻapipiʻiina i le lua lickometers, e tasi le mea e leai se mea, ma e tasi le mea e tumu i le suauʻu-suauʻu-suauu-suamalie (COS). I faʻataʻitaʻiga uma lava, na faʻaaogaina ata o ata i le isi itu o lickometers e iloa ai taimi o licks ma le 1 mo le faʻasalaga faaletino.

2.2.2. Igoa

O le kulimi mamafa na faʻaaoga mo le COS ma le CS e aofia ai le 5 g gaʻo, 1 g karbate ma le 1 g porotini i le 15 mL. O le COS emulsion na saunia i aso uma e ala i le faʻafefiloiina o le 500 mL taʻitasi o kulimi mamafa ma sana suauʻu ma le 80 g sucrose ma le 1 g sodium stearoyl lactylate (Niacet Corporation), o se emulsifier. O le emuliona, na sauni e faʻaaoga ai le wire whisk, na mautu mo le> 24 hr; a maeʻa le 24 itula, e mafai ona maitauina le tuuʻeseʻeseina o vaega o le suauʻu ma le vai. O le itiiti ifo gaʻo ma laititi kulimi kulimi-sucrose (CS) fofo na faʻaaogaina i se eseʻese vaega o manu; Na saunia le CS e ala i le paluina o le 1 L mamafa kulimi i le 80 g sukarosa. Ole aofaʻi ole kalori ole COS e 5.99 kCal / mL; o le tau mo le CS o le 3.65 Kcal / mL; ma mo chow (PMI LabDiet 5001), o le 3.02 kCal / g.

2.2.3. Faʻasalaga avanoa faʻapitoa

O vae na vaeluaina i ni vaega se tolu: o le avanoa faʻapitoa (binge) (ICOS; n = 46), le vaega faʻaauau pea (CCOS; n = 36) ma se vaega e pulea e leʻi tuʻuina atu i COS (NCOS; n = 38). (O le fuainumera o kio na faʻaaogaina e telē aua na faʻaaogaina i le taimi mulimuli ia faʻataʻitaʻiga e faʻataʻitaʻiina ai aʻafiaga o fualaau oona i vaega eseese, o nei taunuuga e le o lipotia iinei.) Mo 5 vaiaso, o le ICOS ma le CCOS o vaega na mafai ona maua se lickometa e aofia ai le COS i totonu o le potu faʻataʻavale e tolu taimi i le vaiaso (Aso Gafua, Aso Lulu ma le Aso Faraile; MWF) mo 90 min. Le CCOS vaega foi sa i ai ad libitum avanoa i COS i taimi uma i o latou fale. Lame timestamps ma le COS faʻaaogaina na faʻamaumauga i taimi o sauniga avanoa. O le mamafa o le tino, meaʻai ma le (mo le CCOS vaega) O le faʻaaogaina o COS i le fale o le fale na tusia i aso uma mai le Aso Gafua i le Aso Faraile; o le mea lea, o lipoti 25 ua lipotia mo le faʻataʻitaʻiga o le 5 vaiaso (Fua. 2A, D, B, E; 3A, C). I Aso Gafua, o nei faiga na vaevaeina e le tolu e faʻasalalau mo le vaiaso. Faatusatusaga o le taumafa i le aso ao lumanai le aso i le maea ai o le sauniga avanoa (Fua. 2C, F; 3B, D) faalua i le vaiaso (mo se aofaiga o 10 faʻatusatusa i 5 vaiaso). Le NCOS Na faatauina mai rato i le taimi lava e tasi e pei o isi vaega ma sa tumau i le lava itumalo, ae lei maua le avanoa i COS. ad libitum avanoa i le paipa ma le vai i taimi uma i le fale ole fale.

Ata 2 

O le faʻaogaina o kalori ma le faʻaaogaina o taumafa na aʻafia e ala i le faʻatulagaina o taimi ma mea e faʻaogaina
Ata 3 

Ole faʻaogaina ole COS poʻo le TT ole faʻafefea e le afaina ai le mamafa

O se suʻesuʻega ese na faʻaaogaina ai le tali laitiiti ole caloric CS nai lo le COS. E tolu vaega o kio (n = 8 taʻitasi) na faʻaaogaina i lenei suʻega, ICS, CCS ma le NCS, ma o nei mea na faia lelei e pei o le ICOS, CCOS ma le NCOS vaega o loʻo faʻamatalaina i luga, taʻitasi, seivagana ua suia le CS mo COSCOS ma le NCS vaega na togafitia tutusa (leai se avanoa i COS poʻo le CS); o le eseesega o le NCOS vaega sa tumau i le kolone i le taimi e tasi ma le ICOS ma le CCOS vaega, ao le NCS vaega sa tumau i le taimi e tasi ma le ICS ma le CCS vaega.

2.3. Faʻamatalaga faʻamatalaga

2.3.1. Fuainumera Faamauina

Faʻaauau-fuataga ANOVA faʻatasi ma le tasi vaega (aso) poʻo le lua mea (aso ma le kulupu) na faʻaaogaina e faʻatusatusa ai aafiaga o le faʻapipiʻiina ma le pulea o taualumaga. O ANOVA na mulimuli mai Holm-Sidak faʻailoga suega; ua fetuunai p <0.05 na manatu o se taua eseʻesega. O faʻaiuga a le ANOVA o loʻo lipotia i Laulau 1. Ina ia iloa pe o le a faʻateleina le faʻaaogaina o avanoa avanoa, o faʻamatalaga mai le aso 2 i le aso 8 na faʻapipiʻiina i se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga e faʻaaogaina ai le faʻamaualalo o sikuea. O le tafe i aso nei sa iloiloina mo se eseʻesega tele mai le 0, ma na faʻatusatusa i lalo o le ICOS ma aʻuCS vaega e faʻaaoga ai ANCOVA. O iloiloga uma sa faia e faʻaaoga ai le polokalame R software.].

Laulau 1 

Faʻaaliga ANOVA.

2.3.2. Lotoina o meaola ninii

Totogi fua na faʻamatalaina o le numera o licks i le sekone. O le uluaʻi fua o le lick ua faʻamatalaina o le fua o le lick i le minute e amata mai i le uluaʻi muamua o le uluaʻi osofaʻiga o le sauniga [-, ], ma o le latency i le ulua muamua na faauigaina o le taimi mai le amataga o le sauniga i lenei pala. Pusa na faʻauigaina o ni kulimi vaeluaina e le ILI> 1 s (ie, faʻamutaina o se pa na faʻamatalaina e le amataga o se ILI> 1 s). Faʻasolosolo taimi ma lapisi tele Vaʻai i le taimi na osofaʻi ma le numera o licks i lena faʻavave, i le faasologa. E na o ni paʻu e tolu pe sili atu licks na mafaufauina. E pei o le tele o taumafa na tupu i le amataga o le vasega, o le liliuina o iloiloga o le microstructure sa faia e le gata mo le vasega atoa, ae ese foi mo le lua vaega: o le amataga o le sauniga (uluai kuata, po o le 22.5 min, o le minute 90 min ) ma le faaiuga o le sauniga (3 mulimuli).

3. Iʻuga

3.1. Aotelega o taumafa ma le mamafa o le tino

Rats i le ICOS (Access Intermittent access COS) vaega 5 vaiaso e maua ai se kulimi (50% v / v), suauʻu (50% v / v) ma le suka (8% w / v) le faʻamalosi vai (COS) i aso o suʻega: Aso Gafua , Aso Lulu ma Aso Faraile (ma leai se avanoa i COS i soʻo se isi lava taimi). O COS na tuʻuina atu e ala i le lickometer i 90 Min avanoa avanoa ile potu faʻaogaina. I luga ole 5 vaiaso ole taimi ole taimi, o le maualuga o le COS na faʻateleina le faʻatupulaia: i luga o le avanoa 15 (i le faaiuga o le 5th vaiaso), o le aofaiga na faʻaaogā na sili atu le maualuga nai lo aso 1 i le 10, ma o aofaiga na faʻaaoga i aso 6 i le 15 e sili atu i aso 1, 2 poʻo 3 (Fig. 1A). E ese mai le ICOS vaega, tamaʻi i le CCOS vaega faʻaauau (faʻaauauina le avanoa i COS) na mafai ona maua le COS e le gata i totonu o le potu faʻapitoa i le vaitaimi o le 90 minute avanoa, ae faapena foi i le fale o le fale i isi taimi uma. E pei ona faʻamoemoeina, o le CCOS Vaega e faʻaitiitia le COS nai lo aʻuCOS vaega i le potu faʻataʻitaʻi i totonu o vasega uma ina ua maeʻa le muamua, ma faʻaalia ai le leai o se faʻafitauli i le aso 15 o avanoa (Fig. 1A).

Ata 1 

COS, ae le o le faʻateleina o le CS faʻapupulaina i le tele o taimi faʻapipiʻi avanoa

E ese mai i aʻafiaga o loʻo matauina ile ICOS vaega, o le aofaʻi na faʻaaogaina e leʻi tele le faʻaopoopoga i le tele o vaiaso mo le ICS vaega, lea na mafai ona maua le CS, o se kulimi maualalo o le kulimi / suka. O nei kusi na faʻaalia ai le maualalo o le taumafa i le taimi muamua muamua, ma e ui lava o le taumafa na sili atu ona sili atu i taimi na sosoo ai (ma e sili atu nai lo le faʻaaogaina e le CCS vaega), e leai se isi faʻaopoopoga i aso uma (Fig. 1B). O le leai o se fuainumera taua o aso i le ICS vaega e feteenai ma le malosi o aso i le ICOS vaega (Laulau 1); Peitai, o lenei eseesega, e mafai, i le teori, tulaʻi mai i le numera laʻitiiti o mataupu (ma o le mea lea o le numera o le numera) i le ICS vaega. O le mea lea, na matou vaeluaina le ICOS vaega i totonu o vaega laiti o le 6 e foliga tutusa i le ICS vaega (N = 8 mo 5 ICOS subgroups, N = 6 mo le tasi vaega-vaega; mataupu i vaega taʻitasi na aʻoaʻoina faʻatasi). Sa i ai se faʻaopoopoga taua i le faʻaaogaina o COS i le 5 o le 6 ICOS sub-groups (aafiaga o aso: vaega 1: F(14,211) = 5.87, P <0.001; kulupu 2: F(14,210) = 4.06, p <0.001; kulupu 3: F(14,200) = 4.83, p <0.001; kulupu 4: F(14,196) = 7.98, p <0.001; vaega 5: F(14,74) = 1.87, p <0.05); i le vaega totoe o totoe, o le aʻafiaga na oʻo atu i le taua (F(14,141) = 1.72, p = 0.058). I le ICS vaega, e ui i lea, e leai se faʻamaoniga e oʻo lava i se tulaga agai i se aafiaga taua (p = 0.56; Laulau 1). O le mea lea, o le leai o se aoga tele o aso i le ICS E ono le mafai ona i ai ni anufe ona o le leai o se fuainumera fuainumera.

O nei taunuuga e taʻu mai ai o aʻuCS fomaʻi na aʻoaʻoina e faʻaaoga le CS ma faʻafefea ai le faʻaleagaina i totonu o le tasi vasega, faatasi ai ma le iʻuga na oʻo atu le latou taumafa i le malae ile vasega lona lua. Talu ai o le amataga o le aʻoga ma aʻafiaga o le neophobia e tatau ona tutusa mo le ICOS ma aʻuCS vaega, o le faateleina tele o le taumafa i le ICOS vaega mai le aso 1 i le aso 2 (Fig. 1A) atonu o le a mafua ona o le amata aʻoaʻoina ma le faʻaitiitia o le neophobia. Ae ui i lea, o le faateleina le alualu i luga o le faasologa o aso mulimuli ane e le ogatusa ma nei faiga. O le mea lea, ia vavaeeseina le siitia malie o le taumafa (Fig. 1A) ma isi metotia talafeagai (Fua. 5 ma Ma6) 6) mai le amataga o le aʻoga ma aʻafiaga o le neophobia, matou te faʻatusatusaina le faʻaaogaina i aso uma i le faʻavaeina o taumafa i aso 2 ma 3.

Ata 5 

O le latency e liki ai ma amata le fuaina o le laisene na suia i aso o le le tumau i le COS
Ata 6 

Lavea o le microstructure ua suia i le tele o aso o le avanoa i COS, ae le o le CS

O le amataga o le pasefika i le ICS vaega o loʻo tutu i se eseesega iloga i le faasolosolo malie o le faʻalogo i le ICOS vaega, lea na oʻo atu i se fanua ile aso 8. Ia faatusatusa le fua faatatau o le faateleina i le taumafa pe a uma le aso muamua o le ICOS ma aʻuCS vaega, na matou faʻatusatusa le maualuga o le siʻitia mai le aso 2 i le aso 8 (Fig. 1C). E ui o le malifa na lelei ma e matua ese lava mai le 0 mo le ICOS vaega, e le ese le ese mai le 0 mo le ICS vaega. E le gata i lea, o se tulaga lelei tele na matauina i le 5 o le 6 ICOS vaega laiti o loʻo faamatalaina i luga (e le o faʻaalia). E le gata i lea, o le faʻatusatusaga o slopes i le ICOS ma aʻuCS vaega e faʻaaogaina ANCOVA na faʻaalia se eseesega tele i le va o vaega e lua (Fig. 1C). O le mea lea, o aʻuCOS vaega na faʻaalia se faʻafefeteina o le faʻateleina i le taumafa i taimi uma e le mafai ai ona faʻamatalaina o se taunuuga o le amata aʻoga poʻo le faʻaitiitia o le neophobia. O lenei faasolosolo faasolosolo malie e talitutusa ma mea na maitauina muamua mo le maile na maua mai ai le avanoa i luga o meaʻai gaʻo maualuga [, , -].

O se isi faʻamatalaga talafeagai mo le faʻateleina o le faʻaitiitia o le taumafa i le ICOS vaega o le amataina lea o le aoina o kusi ina ia maua atili COS i laʻau. Ina ia suʻeina lenei manatu, matou te faʻatusatusaina le numera o licks i le lita o le vai faʻaaoga i le isi ICOS ma aʻuCS kulupu ma le tele o aso avanoa, e faʻaaoga ai se vaega e lua o le ANOVA. O LeCOS kulupu sili ona lelei nai lo aʻuCS vaega (o le aotelega lautele i le taimi o le 15 sessions: COS: 315.0 ± 52.3 licks / mL; CS: 418.3 ± 106.4 licks / mL; F(1,719) = 13.6; p <0.001) ma sa i ai le aʻafiaga o aso e ulufale ai (F(14,719) = 1.8; p = 0.04), ae leai se fegalegaleaiga (F(14,719) = 0.5; p = 0.9). O suʻesuʻega post-hoc na faʻaalia ai o le aafiaga o aso e mafua mai i se faʻaopoopoga taua o le lelei mai le aso muamua i le lona lua, ae leai se isi faʻaopoopoga i vasega mulimuli ane. O le mea lea, o le faasolosolo faasolosolo malie i le taumafa i le ICOS vaega e le mafai ona mafua i suiga i le gaogao lelei.

O le isi mea e ono fenumiai ai, o le i ai lea o le emulsifier (sodium stearoyl lactylate) i COS, ae le o le CS: le ICOS isumu atonu na muamua 'aloʻalo COS ona o le i ai o le emulsifier. Talu ai e le mafai ona faia le COS e aunoa ma se emulsifier, na matou tofotofoina le manatu o isumu aloese mai le emulsifier na faʻaaoga e sauni ai le COS i le faʻatusatusaina o le faʻaaogaina o le CS ma le CS + 0.1% sodium stearoyl lactylate (mamafa / aofaʻi). Ono tamaʻiole tamai fafine na avane i le taimi e tasi ma fagu o loʻo iai uma suavai mo le 1 itula i totonu o le fale. O lenei poto masani na faʻalua faʻalua ina ua tuanaʻi le tasi aso o le amio masani; le fesuiaiga fagu tulaga na suia i le va o aso e aloese ai mai le itu faʻaituau. I taimi mulimuli e lua o sauniga, na feinu ai isumu i le aofaʻi o CS (4.2 ± 0.8 ml) ma le CS + emulsifier (5.4 ± 0.4 ml; t-test p> 0.05). O le mea lea, isumu aua le 'alo ese mai le emulsifier.

I luga o vaiaso 5, o le ICOS ma le CCOS vaega faʻaitiiti faʻaitiitia le maua avanoa avanoa i le fale ole fale. Le CCOS vaega faʻaumatia sina mea itiiti (Fig. 2A) ae, ona o le faʻaaogaina o le tele o COS, o loʻo faʻaumatia pea calories i aso taitasi nai lo le NCOS vaega e pulea, lea e leʻi maua le avanoa i COS (Fig. 2B). O LeCOS vaega na faʻaalia le tele o swings i le taumafa (Fig. 2A), faatasi ai ma ni tamaloloa i lenei vaega o loʻo faʻaaogaina le tele o aso i le aso ao leʻi oʻo i le COS ma faʻaitiitia i le 24 Hr i le maea ai o avanoa COS (Fig. 2C). I le eseesega, e le o le NCOS poo le CCOS vaega eseese i lo latou taumafa vave i luma tonu lava ma pe a uma le taimi o avanoa (Fig. 2C). Mo aʻuCOS anufe, o le taunuuga faaiu o le i ai i aso COS avanoa, o lenei vaega na faʻaaogaina le tele o calories tutusa ma le aofaiga o loʻo faʻaaogā e le CCOS vaega, ma i aso e aunoa ma le COS, o le ICOS vaega itiiti e itiiti ifo nai lo le NCOS vaega. Le fuainumera tele o calories 'aina e le ICOS vaega i aso avanoa e mafua mai i le faʻaaogaina o COS: i le faaiuga o vaiaso 5, o le ICOS vaega faʻamalosi i le 90 min e sili atu nai lo le afa o le aofaiga o COS o le CCOS vaega faʻaumatia i se aso atoa (i le avanoa i le aso 15: ICOS: 54.2 ± 4.0 kCal o COS na faʻaumatia; FCOS: 97.7 ± 5.7 kCal o COS 'aina). O nei aʻafiaga na mafua ai se mamanu "vaaia nifo" o le aofaʻi o le caloric i aso uma i le ICOS vaega (Fig. 2B). O le aafiaga mulimuli e mafai foi ona vaaia i totonu Fig. 2C (o le ICOS O le faʻauʻuina o le kulupu aʻo lei amataina aso e maualalo ifo nai lo le NCOS vaega). O nei taunuʻuga e ogatusa ma faʻamaumauga a isi e faʻaaogaina le faʻaogaina o meaʻai e maualuga le gaʻo e pei o le tootoo o le faʻataʻitaʻiga o le ', , , , , ].

O le mea taua, o lenei faiga fafagaina e le o matauina ile ICS kioti, lea na mafai ona maua ai se suʻega kulimi / suka maualalo maualalo nai lo le COS emulsion: o a latou meaʻai i aso taitasi e le afaina pe na maua e kume se sauniga o le CS (Fig. 2D, F). I le faʻaopoopoga, o le "see teeth" o le faʻaogaina o le caloric e itiiti lava le faʻailoa i le ICS naiiti nai lo aʻuCOS kio (faatusatusa Fig. 2E i Fig. 2B). O le mea lea, na matauina se mamanu e pei o le pinge e ala i le faʻaogaina ole avanoa i COS, ae le o le CS.

E ui lava o le mamafa o le tino o kio i vaega uma na faateleina i luga o 5 vaiaso, o le CCOS o le mamafa o le vaega na sili atu le vave nai lo o isi vaega (Fig. 3A). I le maofa, e ui i avanoa i COS 3 aso / vaiaso, o le ICOS le vaega e le sili atu le mamafa nai lo le NCOS vaega (Fig. 3A). O LeCOS kioti 'foliga masani o tulafono faatonutonu o le mamafa o le tino e mafai ona fesootai ma lo latou faʻaitiitia o le faʻaaogaina o meaʻai pe a uma le faʻaogaina o COS (Fig. 2C): o le latou tupe maua mamafa na sili atu ona tele i le aso na muamua atu i le avanoa COS nai lo le aso na sosoo ai (Fig. 3B). I le eseesega, o le CCOS ma le NCOS vaega na maua le mamafa i se fua masani (Fig. 3B). E faapena foi, faatasi ai ma le kulimi / suka, o le CCS o le mamafa o le vaega na sili atu le vave nai lo le ICS ma le NCS vaega (Fig. 3C, D). O nei taunuʻuga e ogatasi ma faʻamatalaga muamua ma ni meaʻai maualuga-gaʻo [, , ]. Latou te faailoa mai, e pei lava ona masani ai i le faʻafitauli o meaʻai o tagata e fai ma ', ], e mafai ona faʻatapulaaina a latou taumafa pe a uma le taumafa tele o meaai maualuga, e tusa lava pe ua uma ona faʻafefea ona faʻafefea i na ituaiga meaai i luga ole 5 vaiaso.

3.2. Totonu-taimi aoga taimi o le taumafa

A maua le avanoa i se vai e sili ona pala, o 'anufe' muamua o le taumafataga oona e paʻu i lalo e pei o le nututoto nutimomoia (ma le malosi o le suamalie o loʻo aʻafia ai) faʻateleina le faʻaogaina o masini []. O le mea lea, matou te fesiligia pe na mulimuli le 'aiga COS i se mamanu faapena. E pei ona faʻaalia i poloka o le taimi o le taʻalo i luga o le minute 90 min (i 5 min bins), o le ICOS vaega na faaalia ai le faateleina o le aofaʻi o le liliuina i le 20 min muamua o le sauniga i le vaiaso 5 faʻatusatusa i le vaiaso 1 (Fig. 4A, B). O LeCOS o līliki na toe faʻaititia i le maualalo, faʻaititia o laʻititi e tusa ma le 30 min pe a uma le amataga o le vasega (Fig. 4A, B), ogatasi ma iloiloga muamua []. Ona o le eseesega iloga i le liki i le vaega amata ma mulimuli ane o le taimi avanoa, i suʻesuʻega o le mea na tupu i luga o le liki, tatou te suʻesuʻeina le taumafaina i le kuata muamua o le vasega (22.5 min) ma le tolu tolu (68.5 min) i tua.

Ata 4 

O le faʻaopoopoga o le faʻaaogaina o le COS i vaiaso o le faʻaogaina o fesoʻotaʻiga, na faʻapitoa i le kuata muamua o le vasega

E pei ona faʻamoemoeina, o le siʻitia o le aofaʻi o mafaufauga i le kuata muamua o le fonotaga e sili atu le laʻititi i le CCOS vaega (Fig. 4B). O le mea moni, o se mea e faateia ai le CCOS O inumana na inu tele COS i potu lickometer, talu ai sa maua fua le COS i totonu o latou fale o loka. Tasi le avanoa o le fou COS na sili atu avidly faʻaumatia nai lo le COS i le fale pa, lea na oʻo atu i le 24 itula le umi. Peitaʻi, o se vaega nava o 6 isumu na avane fou COS ma COS aso tasi i le 1 itula lua fagu filifiliga filifiliga i totonu o le fale cage leai se fiafia mo fou COS (fou COS: 2.9 ± 0.9 mL; aso-tuai COS: 6.0 ± 1.8 ; t-suʻega p> 0.05). O le mea lea, o le faʻateleina muamua taumafaina o COS i le CCOS vaega e mafai ona avea ma se galuega o le faʻamalosia o amioga pe a uma ona tuʻuina i totonu o le tala (e faʻatusatusa i le fale ole fale) lickometer room.

3.3. Faʻasalaga i le uluaʻi fufulu ma muamua le fuaina o le lick

O le faasolosolo faasolosolo malie atu i le taumafa i luga o le vavalalata i le COS (Mati. 1) e mafai ona tatau i se vaega i le faʻateleina o le faʻaosofia e faʻaaoga ma / poʻo le faateleina o le faʻamalosia o le taumafa. Ina ia tofotofoina nei tulaga taumatematega, sa matou suʻesuʻeina le palasi i le muamua o le sauniga (o se faasinoupu o le faaosofiaga) ma le fua muamua (le mafaufau e atagia ai le faʻaaogaina o le malosi) [-]. I luga o isi avanoa avanoa, o le ICOS O le faʻalavelave a le kulupu e amataina ai le COS faʻatoʻa faʻaitiitia, ao le CCOS le faʻaupuga o le kulupu e le suia (Fig. 5A). E le gata i lea, o le gaogao muamua e pala o le faasolosolo lava o le umi i le CCOS vaega nai lo aʻuCOS vaega (Fig. 5A), ogatusa ma eseesega i le faaosofiaga o le a faʻamoemoeina i le va o meaola e tuʻuina atu ma faʻasaina avanoa i se meaʻai lelei. Ae ui i lea, o le mea muamua na tupu i luga o le vasega i le luaCOS ma le CCOS kio, ma e masani lava e le ese le eseesega i vaega eseese i se aso atofaina (Fig. 5C). O le mea lea, e le pei o le fua o le faaosofiaga, o le fua o le faʻateleina o le faʻateleina o le faʻatupulaia na faʻatupulaia tutusa i vaega e lua.

E pei ona faʻamoemoeina ona o le leai o se faʻateleina i le taumafaina i le ICS vaega, e le o le ICS poo le CCS vaega na faʻaalia se faʻaitiitia o le faʻaitiitia o le gaogao muamua (Fig. 5B) poʻo se faʻaopoopoga o le fua muamua o le pala (Fig. 5D). I le aotelega, o le ulufale atu i le COS (ae le o le CS) na mafua ai ona faateleina le faateleina o le faaosofia ma le gafatia lea na i ai faatasi ma le faateleina o le taumafaina o COS.

3.4. Laʻau tisi ma le uumi

O isumu na etoeto ile fua faatatau masani ole ~ 7 Hz. I le taimi o taumafataga, e faʻalavelaveina le paʻu mai o licks i le taimi nei e le malolo, e masani ona> 1 sek [, ]. Mai le aso lona lua o le oʻo atu i le aso sefululima, o le vaeluaga o le lick mo le ICOS kulupu tumau tumau (6.7 ± 0.2 vs 6.9 ± 0.1 Hz, p> 0.05), faʻailoa mai o le faʻasolosolo faʻateleina o taumafa faʻaalia i lenei vaega (Fig. 1A) e le mafua mai i se suiga i le mamanu tutotonu o mamanu e pulea ai totonu o le paʻu o le liki.

O le numera o paʻu i le taimi e mafai ai ona faʻaaogaina le suavai e faʻamalosia e le faaosofiaina e faʻaaogaina, ae o le umi o le paʻu e sili atu ona aʻafia i le malosi o le vai [, ]. E ogatusa ma lenei manatu, CCOS e masani ona faʻaalia e kusi ia fuainumera maualalo ifo nai lo aʻuCOS kio (Fig. 6A, C). I le ICOS o le numera o le afaina o le malosi na faalagolago i le taimi i totonu o le avanoa avanoa: i le kuata muamua, ua faateleina le numera o le paʻu i luga o le 5 vaiaso o le avanoa, ae o le a faaitiitia ai i le tolu kuata (Fig. 6A, C). I le eseesega, o aʻuCS anufe, lea e le sili atu ai lo latou taumafaina (Fig. 1B), e leʻi faʻaalia suiga i le faʻailoga i le vave po o le taimi ua tuai (Fig. 6B, D).

E le pei o le paʻu o le numera, o le umi o le taimi e le eseese tele i le va o aʻuCOS ma le CCOS vaega i soo se aso (Fig. 6E). Ioe, mo aʻu umaCOS ma le CCOS vaega, faʻavave taimi faʻatupulaia i le 5 vaiaso o fesoʻotaʻiga vavalalata (Fig. 6E). O nei faʻatupulaia o aʻafiaga na le i ai i totonu o aʻuCS ma le CCS kio (Fig. 6F).

I le aotelega, o taunuʻuga o loʻo faʻaalia ai o vaiaso o le faʻalavelave faʻalavelave i le COS na mafua ai le faateleina o le taumafaina i le amataga o taimi taitasi o avanoa avanoa. O lenei faʻaopoopoga na tuʻuina atu i ai le puupuu o le gaogao e amata ai le taumafa ma le numera sili atu o paʻu masi (faʻatasi ai ma le faʻateleina o le faʻamalosi) E le o faasolosolo malie le tuputupu ae o le taumafa pe faateleina foi le faagaeetia ma le mafai ona tali atu i ai pe a tuuina atu ni tusi CS nai lo le COS. I le tuufaatasia, o taunuuga e fautuaina ai o le pusa-e pei o le taumafa o se vaega ona o le faasolosolo malie malie o le faaosofia ma le gafatia e sili atu nai lo mea e faamoemoeina mai le amata aʻoga ma le faʻaitiitia o le neophobia.

4. Talanoaga

4.1. aotelega

O le taumafa i Binge o loʻo faʻamatalaina i vaega tuusaʻo (2 itula pe itiiti ifo) o le vave tele ma le tele o taumafa taumafa e le o faʻateleina e ala i le fiaai poʻo le manaoga faʻapitoa []. O le suʻesuʻeina o aʻafiaga o le faʻaaogaina o le pinge-like i luga o le neural process that regulate food intake, o suʻesuʻega muamua a manu e masani ona faʻaaogaina ai mea taumafa i luga o mea e maua ai le caloric, aemaise le gaʻo [, , , , ], talu ai o tagata o loʻo mafatia i le leʻoina o le maʻi poʻo le faʻafefeteina e masani ona pipiʻi i luga o mea manogi suamalie [-]. O le taumafa o mea taumafa-meaʻai ma vaiinu e puleaina e ala i faiga e tolu e fesoʻotaʻi faʻatasi: faʻaosofia, palatala ma le nofo filemu. Le suʻesuʻeina o gaioiga o loʻo faʻaaogaina ai le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o auala faʻaleagaina (e pei o le initaneti microinjection o fualaau oona), o le a aoga le suesueina o nei faiga i le tuueseeseina. O se tasi o auala o le faia o lea mea o le suʻesuʻeina lea o le mamanu faaletino o le taumafaina, o se taualumaga e matua faafaigofieina e ala i le auina atu o le suavai vai e ala i le lickometer. O le mea lea, na matou atiina ae se faʻataʻitaʻiga masani o le faʻaaogaina o le maualuga o le gaʻo suavai, e faʻavae i luga o ata o le binge muamua na atiaeina e Corwin ma ana paʻaga e faʻaaoga ai gaʻo malolosi [, ] ma mulimuli ane faʻateleina i le gaʻo gaʻo / gaʻo [, , ]. Talu ai ona o le mea o loʻo i ai e aofia ai mea e le taugata, tele mea avanoa (supamaketi kirimoli, masima ma le suka) ma e le manaʻomia ni meafaigaluega faʻapitoa e saunia ai, e mafai ona faʻaaogaina a tatou faataitaiga i isi suʻega e maua ai faʻamaoniga mo aʻafiaga o manua i luga o le fiafia, faʻamalosi ma palasi i le taimi o taumafa.

4.2. Mamanu o le taumafa ma le vaʻaia ma faʻataʻitaʻiga faʻapipiʻi ole taimi e faʻaoga ai

O a matou tali e tali tutusa ma mea na faʻatuina muamua mo ni maile na maua mai i se taimi le tumau i mea manogi suamalie. Aemaise lava, pe a maua mai ni maile i le COS (cream / oil / sugar, ICOS vaega), o le taumafaina i le vaitaimi o le avanoa na faʻapupulaina lemu i le tele o aso o avanoa, e tutusa ma faʻamatalaga muamua [-]. E le gata i lea, o aʻuCOS O nei laumei na matauina e ui lava i feeseeseaiga i le va o uluai mamanu, e aofia ai le tele o fale i totonu o le fale e mafai ona maua ai le maualuga o le kalori ma le mea e maua i le taimi muamua. aʻoga ae le o matou (lea na tuʻuina atu ai avanoa COS i potu eseese). I le maofa, o le aoga calorricity i luga o le COS avanoa avanoa na oʻo ai i tulaga tutusa ma na mea na matauina i le 24 Hr i kio na tuʻuina atu pea i le COS, ma le faʻaaogaina o le tino i le maea ai ona faʻaitiitia le avanoa COS i laʻasaga i lalo o mea na vaaia i kio na le maua se avanoa i COS. O nei taunuʻuga e ogatasi ma suʻesuʻega muamua e faʻaaoga ai meaʻai maualuga-gaʻo [, , , ]. O le tele o fesuiaiga i le kalori o le gaioiga na mafua ai le tutusa o fua faatatau i le mamafa, faatasi ai ma le taunuuga faaiu o le ICOS e sili atu le vave ona maua e kusi le mamafa nai lo rauka na maua na o le naʻo. Faʻatasi, o nei faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga muamua faʻamatalaga e ala i le faʻaogaina o fesoʻotaʻiga i luga o meaʻai gaʻo maualuga [, -, ] ma fautua atu o le faʻaogaina o le faʻaaogaina o le suavai ole COS e faʻapipiʻiina ai amioga faʻapena lea e talitutusa lava ma le faʻamalosia e faʻaaogaina ai meaʻai gaʻo maualuga.

O le mea e foliga mai ai, o kusi na maua mai i se taimi le tumau i se faʻaitiiti-caloric solution o kulimi ma suka (CS;CS vaega) e leʻi faaalia ai le faasolosolo faasolosolo i le faʻaaogaina poʻo le faʻaogaina o le nifo o le tootoo na matauina i kio na tuʻuina atu i le COS. O nei mea e maua mai ai e manaʻomia le maualuga o le gaʻo ma / poʻo le caloric mea e tatau ona faʻatupu ai amioga e pei o le pinge i lenei faʻatulagaga. Ae ui i lea, o taunuuga e le faʻamalofia ai le mafai o le atinaʻeina o le taloina o se galuega o le gaogao (le tele o le suavai na maua i le lick), lea e sili atu mo COS nai lo CS. O le mafuaʻaga o lenei eseesega e le o iloa, ae atonu e fesoʻotaʻi ma mea eseese o le tino o le COS ma le CS. O le maualuga o le maualuga o le kalori o loʻo faʻalauiloaina e le sili atu o le gaogao gaogao e mafai ona fesoasoani i le faʻateleina o le taumafa i le ICOS vaega. E le gata i lea, o ituaiga ituaiga o gaʻo i totonu o le suāuu e mafai ona saofagā i le gasegase o le gase e atiaʻe ai le pipi, e pei o le ituaiga o gaʻo (emulsion). O le mea moni, o kusi e faʻaaogaina ai suauu manogi e sili atu nai lo le 100% o le suauu kulimi, o suauu suauʻu o loʻo i ai le tutusa tutusa o le taumafaina e pei o le gaʻo, ma suamalie o suauu manogi e faʻateleina ai le taumafa [-]. O le mea lea, talu ai o le tele o suʻesuʻega muamua o le taloina o le taloina sa faʻaaogaina ai le faʻafefiloi o le gaʻo ma le suka [, ], o le i ai o le suauu manogi ua faʻaaogaina e mafai ona avea ma mea taua e tuʻuina atu i luga o le COS, ae le o le CS, o le mafai ona faʻaipoipoina le taumafa. O lenei talitonuga e mafai ona tofotofoina e ala i le fuafuaina pe o le suauʻu suamalie suamalie / suavai suamalie (e aunoa ma se kirimasi) e faatosina ai amioga e pei o le binge e tutusa lelei ma le faatosinaina e le COS. Peitai, e tusa lava pe o le tulaga lea, e mafai ona sili le lelei o le COS mo le faʻaaogaina i suesuega i le lumanai ona o sauniuniga o masini suauu / suavai ma le tumau tumau e manaʻomia ai mea taugata (o se microfluidizer), ae o le sauniuniga a le COS e le manaʻomia se isi mea faʻapitoa nai lo se uaea telefoni.

Talu ai ona o le tatou COS binge model ua maua ai e tagata le maualuga o le gaʻo gaʻo i aso taʻitasi i le vaiaso, na mafai ai ona matou matauina le faʻaititia o le taumafa i le isi 24 hr, lea na toe maua mai i le 24 Hr mulimuli ane. O le faʻaaogaina i le 24 Hr ina ua maua le COS (ae le o le CS) i lalo o le 24 hr faʻaaogaina e le kulupu o loʻo pulea e aunoa ma se avanoa i COS (NCOS vaega), faʻatasi ma ripoti na muamua atu i le gaʻo ma le suamalie meaʻai [, , ]. Faatasi ai ma a tatou sailiga, o nei taunuuga e taʻu mai ai o le taloina o le talo e faʻagasolo ai se faiga umi o le satisite e faʻatapulaaina ai le tele o itula pe a maeʻa le taimi puupuu o le taumafa i taimi o le avanoa. O nei taunuuga e sili ona manaia i le malamalama o mea na maua e le togiina o meaʻai gaʻo maualuga pe a faʻatusatusa i taumafa maualuga-carbohydrate o le tutusa o le kalori [, , -]. O le faʻataunuʻuina o le gaʻo ma le gaʻo e mafua ai ona faʻaitiitia le faʻamaina o le taumafa mulimuli ane nai lo le muai faʻasolosolo i le dose ole atolo o le carbohydrate [], ma o nei aafiaga e umi lava (e oo atu i le aso e tasi) []. O le mea lea, e sili atu le aoga o gaʻo i le vaega aua o le gaʻo e itiiti le aoga (per kalorie) i le faʻagasoloina o le faʻatulagaina o le satisite. O nei suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai o le suka o le COS ma isi gaʻo / gaʻolaʻau o loʻo faʻaaogaina i le vavalalata o auala e mafai ona fesoasoani tele i le faʻasaina o le faʻaaogaina o le taumafa. O isi suʻesuʻega e faʻatusatusaina ai taunuuga o le suka ma le gaʻo-e aofia ai mea e manaʻomia e faamanino ai le eseesega o matafaioi o le gaʻo ma le suka i le umi o le satisita e faʻaogaina e ala i le faʻaaogaina o le pinge.

O le taumafa o COS na faasolosolo lava ina faateleina i luga o le 8 aso muamua (2.5 vaiaso) o le avanoa le tumau. E le gata i lea, o kio na tuʻuina atu i le CS e leʻi faʻaalia ai se siʻitaga tutusa, e ui lava o vaega uma o le COS ma le CS na faʻalauteleina lo latou taumafaina mai le muamua i le aso lua o le avanoa. Talu ai e tatau ona maua e kio i vaega uma e lua le auala e maua ai le lickometers ma foia ai le faʻaleagaina muamua, o le uluai (aso 1 i le aso 2) faʻalautele i le taumafa e mafai ona tuʻuina atu i nei faiga. Ae ui i lea, o le siitia malie o le ICOS vaega e le ogatusa ma nei faiga ona e le o matauina i le ICS vaega. O faʻaopoopoga faifaipea faʻaleumalie na lipotia mai i kulini na tuʻuina atu i ai le suamalie ma / poo le maualuga o meaʻai po o le vai i luga o 3 aso / vaiaso po o taimi faʻapipiʻi faʻapipiʻi [-, , ]. O nei taunuuga e matua ese lava le vaʻaia ma i latou mai le maile na tuʻuina atu i taimi uma i meaai maualuga-kalori: o le taumafa i aso taitasi e faʻaitiitia malie mai i le amataga [, , ], e pei oa tatou suesuega (Mati. 3), pe tumau pea [, ]. O le mea lea, o le le mautonu i le taimi o le faʻalavelave faʻalavelave faʻapitoa e mafua mai i se vaega o le faʻalauteleina i le taumafaina e le o iai i mataupu e le faʻamaonia; aua o lenei aafiaga e faalagolago i le gaʻo ma / poʻo le kalori o mea o loʻo i luga o le 'inisinia, oa matou taunuuga e taʻu mai ai o le siitaga e le o se taunuuga faigofie o le aʻoaʻo e faʻaaoga pe faʻatoʻilaloina aʻafiaga. Nai lo lena, o le siʻitia o le faʻaaogaina e ono mafua mai i isi gaioiga o aʻafiaga o mea faaletino ma / poo mea paleni o le COS e vaʻaia mai le CS.

O faʻataʻitaʻiga muamua o le togi na faʻaaogaina i aso taitasi i meaʻai gaʻo maualuga e pei o le pulea o 3 aso / vaiaso "binge" avanoa [, , , , , , , -]. Ae ui i lea, o isi suʻesuʻega sa faʻaaogaina i aso taitasi i le faʻaaogaina o ata faʻavae [, , , , , ]; aemaise lava, o le taumafaina o le maualuga o le kalori e masani ona faateleina i luga o vaitau o avanoa i aso uma, e ui lava o lenei faʻaopoopoga atonu e itiiti le faʻailoa nai lo le 3 aso / vaiaso avanoa []. O le mea lea, ei ai le le mautonu e uiga i le mea e aofia ai le faʻaleleiina ma le pulea o tulafono faʻafeagaiga. O a tatou taunuuga e maua ai se iugafono talafeagai: latou te faailoa mai o se vaega pule e tuʻuina atu le avanoa i le CS i luga o le taimi faʻatulagaina e pei o le COS binge vaega e le faʻaalia le faateleina o le taumafa. Ua ou iloaCOS kusi e sili atu le tele o kalori i taimi o avanoa nai lo aʻuCS anufe, ma o le mea lea o le faʻatusatusaga i le va o nei vaega e faʻatagaina ai le faaiuga o aʻuCOS E fetaui lelei laumei ma faʻamatalaga o le faʻauluina o meaʻai (faʻaaogaina o calorie sili atu i se vaitaimi faatapulaaina nai lo le le masani ona faʻaaogaina i se vaitaimi talitutusa). O le mea lea, o le faʻaaogaina o COS ma le CS (pe, sili atu i le lautele, maualuga-ma-maualalo-kalori poʻo vai maualuga ma le maualalo) e mafai ona faʻamaonia le aoga mo nisi faʻataʻitaʻiga e manaʻomia ai le puleaina o le vele. O lenei faʻataʻitaʻiga o loʻo i ai le faʻaopoopoga faʻaopoopoga lea e atagia ai le 'ai o tagata i totonu o tagata e pipiʻi i luga o gaʻo maualuga, meaʻai maualuga-kalori, aʻo taumafa e le masani ai e aofia ai le faʻaitiitia o calorie-dense food. I le isi itu, o meaʻai a tagata e faʻamaʻaʻai meaai mama ma le maʻaleʻale, aʻo COS ma CS o vai.

4.3. Motugaafa, palatala ma le fiafia i le vevelaina o taumafa

I le tele o iloiloga, o suiga i faiga e tolu e ono mafai ona amataina ai le siitia lemu o le taumafa i aso e ono aafia ai: (1) e mafai ona faateleina le taumafaina; (2) faʻamalosia le amataina o le taumafa faʻateleina; ma / poo le (3) faʻamalositino auala e mafai ona faʻaititia i le aoga, ma faʻalauteleina ai le "taumafataga" na faia i le taimi o avanoa. O a matou taunuʻuga e maua ai faʻamaoniga fesoasoani mo le faʻaopoopoga i le mafai ona faʻamalosia-faʻamalosia le taumafa ma le faʻamalosi e faʻaaogaina. Aemaise lava, o le faasolosolo faasolosolo malie i le COS o le taumafa i le tele o aso o le taimi e fesootaʻi ai faatasi ma le faaitiitia o le latency i le uluaʻi laumei, le tele o le paʻu o le lick, le faateleina o le taina i le minute muamua o le avanoa, ma le umi o le lick. O le lua muamua o loʻo taʻua o faʻamatalaga o le faaosofiaga, ma o le lua o faʻamatalaga o faʻamatalaga o le gauaʻi [, , ]. O nei mea taʻitasi na faʻateleina i le tele o aso ao faʻateleina le faʻateleina. E pei o nei suiga i mamanu eleelea o le a faateleina ai le taumafaina, tatou te faaiʻuina o le faateleina o le taumafaina i taimi uma o avanoa, o se taunuuga o nei suiga faavae, ma o le mea lea o le faateleina o le faaosofia ma le gafatia. E le gata i lea, o nei faʻaopoopoga o fuataga o le faʻamalosia ma le faʻamalamalamaina e leʻi matauina i le ICS vaega, lea e leʻi faʻaalia ai le faateleina o le taumafa. O le mea lea, o le faateleina o le faaosofia ma le gafatia e foliga mai o se taunuuga o le maualuga o kalori ma / poʻo le gaʻo o le COS faʻatusatusa i le CS.

O le a se mea e mafai ona mafua ai le faateleina o le matauina o le faateleina o le faaosofia ma le gafatia? O le faʻaosoosoina e le o se faʻavae masani ole faiai, ae o se fale faʻaleleia mafaufau e atagia ai le gaioiga o le tele o mea faʻanatura. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le fiaʻai e faaosofia ai le faʻaosofia e faʻafeiloaʻi meaʻai, ae o le amioga lava lea e tasi e mafai ona faʻaosoina e se mea e faʻamalosi e fesoʻotaʻi ma meaʻai e oʻo lava i mataupu e le fia 'ai,]. O le faʻaogaina o le masini e faʻaaogaina i totonu o le tino e le o iloa. E mautinoa lava e aofia ai le faʻatulagaga o tulaga, e pei o le sogasoga i totonu o le potu avanoa e faʻatasi ma le COS ma o le mea lea, i taimi mulimuli ane, faʻaosoosoina le faaosofia e saili, faʻafeiloai ma amataina le faʻaaogaina o le COS i le taimi lava e tuu ai le manu i le potu. O le mea lea, o le faʻatupulaʻia o le faʻamalosia o le faʻaalia e le ICOS e mafai ona maua e rati se galuega o le faʻamalosia o le malosi o le faʻamalosiina e aunoa ma le faʻaaogaina (COS); atonu e le lava le malosi o le fofo a le CS e faʻaleleia ai le faateleina o le taumafa i fafo atu o le aʻoga muamua.

O amioga masani e faʻaaogaina e masani ona faʻalagolago i le tomua o le dopamine i le nucleus accumbens [-], ma le taloina o le taumafa o le suauu e faʻatasi ma elevations i le extracellular dopamine i totonu o le accumbens []. E le gata i lea, o le faʻafefe-pei o le taumafa e aʻafia ai le tele o suiga i taimi umi i le polokalama o accumbens dopamine, e aofia ai le maualuga eletise o le D1 ma le dopamine transporter, ma faʻaititia ai le faʻamatalaga o le tali o le D2 [], e fautua mai ai o suiga i taimi uumi i le gaoioiga o le dopamine e aofia ai i le pinge eating. O le mea moni, na maua mai e ni anufe le umi o le faʻaogaina o le gaʻo i le gaʻo e faʻaalia ai le maualuga o le vaʻaia i luga o le faasologa o le faasologa o le faʻamalosia o le gaʻo []. O lenei suʻesuʻega e le gata ina lagolagoina ai la tatou faaiuga e faapea, o le faaosofiaina o mea taumafa e faʻaleleia i le 'aiina o meaai, ae o loʻo maua ai nisi faʻamaoniga mo le aafia o le mesolimbic dopamine, o le faʻatinoina o galuega o le alualu i luma e faalagolago i accumbens dopamine []. Ae ui i lea, o nisi suʻesuʻega e manaʻomia e fuafua ai pe i ai se mafuaʻaga e mafua ai le va o le dopamine i le faʻalavelave ma le faʻateleina o le faʻamalosi e faʻaaogaina aʻo faʻalauteleina le pingeing.

I le faaopoopo atu i suiga o amio e ogatasi ma le faateleina o le faaosofiaga, matou te matauina foi aafiaga e sili ona faigofie ona faamalamalamaina e le faateleina o taumafa e mafai ona gafatia e le mafai ona gafatia (faateleina le fua muamua o le lick ma le faateleina o le pala). O le tele o fausaga o faiʻai e aofia ai i totonu o taumafa e faʻamalosia, e aofia ai le nucleus accumbens, o le nuʻamea o le mea tuʻufua, o le amygdala, o le pallidum telefoni, o le faʻaleleia o le faʻaleleia o mea, ma le hypothalamus pito i tua [-]. Aemaise lava, μ opioid responsive, aemaise i le accumbens [, -] e mafai ona saofagā i le faʻaaogaina o taumafa. O le mea e mataʻina ai, o le faʻafeiloaʻi-pei o le faʻatasi e fesoʻotaʻi ma vailaʻau μ taliaina i le accumbens [], ma fautua mai o le siitia o le neurotransmission o le opioidergic atonu e nafa ma le faateleina o le malosi e gafatia e mafai ona gafataulimaina i le taimi o le pipi. O nei faʻamoemoega o loʻo faatalitali mo nisi suʻesuʻega ma le faʻaosoosoina o le gaioio o le opioid receptor function in bingeing animals.

I le maofa, o fua o le palasi na siitiaina e le gata i le ICOS kio, ae i le CCOS vaega foi. O nei taunuuga e fautua mai ai o le umi o le avanoa i le COS, ae le o le vavalalata o le avanoa, lea e mafua ai le faateleina o le faʻaaogaina o le malosi. Tasi le eseesega i le va o le CCOS ma aʻuCOS vaega o le CCOS kio maua le mamafa, e pei ona faʻamoemoeina e maua ad libitum avanoa i se taumafataga maualuga-meaʻai e aʻafia ai meaʻai [, , ]. O le mea lea, oa tatou taunuuga e fautuaina ai o le taumafa malosi-o le faʻateleina o le taumafa lelei o mea taumafa manogi e mafai ona faʻateleina i mataupu matuiā. O suʻesuʻega muamua na faʻaalia ai faʻafitauli matuia o le oona i luga o le gafatia. I se tasi tulaga, o laʻititi maualalo o le gaʻo ma le suauu sa le mafai ona palasi i le sili atu nai lo le uumi, ae o le maualuga maualuga na sili atu ona palasi []. I se isi suʻesuʻega, o le faʻamalositinoina o fua o le maʻaleʻale (afaina tele) e leʻi afaina uma i le oona [], ma i se isi foi faiga, o le faʻaaogaina o faiga faʻavae na faʻaitiitia i se faʻalavelave o le papa o le papaʻi []. O se eseesega taua i le va oa tatou suʻesuʻega ma suʻesuʻega talu ai, o le suʻesuʻeina lea o le mea e mafai ona maua e le meaola tele lea e maua ai e le 24 le avanoa faifai pea (e pei o le suʻega o le meaʻai na mafua ai le inosia), aʻo isi suʻesuʻega manu tele meaʻai gaʻo i totonu o le fale o le fale, ae o le suʻeina o le suauu poʻo le fofo fofo solutions. O nei mamanu e mafai ona faʻaalia ai faʻafitauli eseese, lea e mafai ona taofia ai le iloa o se faiga e sili atu ona palatala. O faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e faʻaitiitia ai faʻatusatusaga faʻapitoa e tatau ona faʻaaogaina i le sili atu o le suʻega o le manatu e mafai ona faʻataunuʻuina le taumafa faʻaaogaina i mataupu ogaoga.

O le maitauina na maua e kusi le avanoa faifaipea i le COS, na faʻaalia ai le faateleina o le taumafa e mafai ona gafatia, ae na faʻaalia ai le pa'ū i le faʻaogaina o caloric (ma le COS) mai le aso muamua (Mati. 2) o loʻo fautua mai ai o nisi faiga, e pei o le fiafia, faʻatautaia le mafai ona faʻateleina le faʻatapulaʻaina o le faʻaaogaina o mea uma. O lenei mea e faʻavaeina ai le fesili pe sili atu ona aoga i le tino o le gasegase o le faʻaogaina o mea e sili atu nai lo le kosi i le COS. O le 5th vaiaso o fesoʻotaiga vavalalata, ICOS togi na faaalia ai le paʻu tele o le taumafaina i le 20-30 min muamua ina ua amata le taimi avanoa. O lenei paʻu e ono mafua mai ona o le malupuipuia ma le le faʻatutuina [], ma faʻaalia ai o le faʻaogaina o meaʻai e malosi tele i le togiina o kusi, e aofia ai ma faʻamaumauga i tagata mai masima masima []. E ui o le tele o le paʻu e vave tele i le vaiaso 5 nai lo vaiaso talu ai (aemaise lava le wiki 1), o lenei fuataga e mafai ona aʻafia i fua eseese o le uluaʻi avega i taimi muamua ma le iʻuga (o galuega ia o le faʻamalosia ma le gafatia). O le mea lea, o galuega faʻaopoopo, atonu e faʻaaogaina le faʻamuamua, e talafeagai e iloilo ai pe o eseʻesega ma faʻavasega mea e mafai ona fesoasoani i le faʻatupulaʻia faifaipea o le taumafa i aso uma o fesoʻotaʻiga. Ae ui i lea, o le malosi o totonu o le aʻoga o le faʻaitiitia o le faʻaaogaina e mafai ona faʻaaogaina i suʻesuʻega i le lumanaʻi o se fuataga o le maofa pe a suʻesuʻeina aʻafiaga o manua i luga o le faʻavaeina o le taloina.

4.4. Faaiuga

Matou te faʻaalia e mafai ona faʻaaogaina se suamalie suamalie suamalie i rato e faʻaaogaina ai le mea e pei o le mea na maitauina muamua i faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e faʻaaogaina ai meaʻai gaʻo maualuga. O le faʻaaogaina o le faʻamaina o vai e aoga i le tele o auala. Muamua, e le mafai ona tuʻuina atu se vai caloriciti i luga o le taimi lava e tasi o le avanoa e avea ai ma faʻataʻitaʻiga mo le faʻaaogaina o le pinge. Lona lua, o le tino masani na maua e ala i le fuaina o le taumafa ma le lickometers o le a faafaigofie atili ai suʻesuʻega o amioga tuai, aemaise lava le faʻaaogaina o le eletise i le amio a manu. Ma le mea mulimuli, o le faʻaaogaina o le eletise maualuga e mafai ai ona faʻaaogaina le aoina o faʻamaoniga mo poʻo le faʻafeagai ma eseʻesega o le fiafia, faʻamalosi ma le gafatia i le togiina o kusi pe a maeʻa manua faʻaleagaina (eg, microinjection i le lotoifale). O iinei, matou te faʻaogaina ai suʻesuʻega i luga o le microstructural e faʻaalia ai o le faifai malie o le faʻamalosi i le taumafaina i taimi uma o avanoa e tatau ona tatau ona sili atu i se vaega o le faʻateleina o le faʻaosofia e amataina le taumafa ma faʻalauteleina le taumafa. O le suʻesuʻeina atili o nei faiga i le kosi o le COS o le a taʻitaʻia ai le malamalama atili i le faʻaogaina o mea e faʻailoa ai le faʻaaogaina o meaʻai.

Le 

faatumutumuga

  • Matou te faʻatuina se faʻataʻitaʻiga masani o le faʻaaogaina o le pinge e faʻaaoga ai le suamalie suamalie suamalie
  • O faʻataunuʻu e faʻateleina lo latou taumafa i luga o 2.5 vaiaso o faʻasalalauga faʻapitoa
  • O suʻesuʻega ole mea e fai i luga o le microstructure e faʻasoa ai le faʻaosofia ma le gafatia
  • O le faʻafefeina o le taumafa e mafua mai i le faʻaleleia o faʻamalosiaga uma ma le gafatia
  • O loʻo faʻaauau pea ona maua le suavai ma faʻaalia ai le maualuga o le gafatia

tautinoga

Matou te faafetai Drs. Gary Schwartz ma Nicole Avena mo fesoʻotaiga fesoasoani, Dr. Schwartz ma le Animal Energy Balance Phenotyping Core o le New York Obesity Nutrition Research Center mo le faʻaaogaina o potu faʻapitoa, ma le Niacet Corporation mo a latou meaalofa agalelei o le sodium steitoyl lactylate. O lenei suʻesuʻega na lagolagoina e foaʻi mai le Klarman Family Foundation, NARSAD ma NIH (MH092757) i le SMN, ma le mafutaga a Hilda ma Preston Davis i le SL.

Faamatalaga

O lenei pepa na lagolagoina e le fesoasoani lenei:

National Institute of Health Health: NIMH R21 MH092757 || MH.
National Institute on Drug Abuse: NIDA R01 DA019473 || DA.

Faamatalaga Faʻamatalaga

 

Le Faʻalauiloa a le Lomitusi: O le PDF lenei o se tusitusiga e leʻi faʻaaogaina lea na taliaina mo le lolomiina. I le avea ai ma se tautua mo o tatou tagata faʻatau, o loʻo tatou saunia lenei uluai kopi o tusitusiga. O le tusitusiga o le a faʻaaogaina le kopiina, faʻavasegaina, ma le toe iloiloga o le faʻamaoniga ao leʻi faʻasalalauina i lona tulaga mulimuli. Faamolemole ia matau i le faagasologa o le gaosiga e mafai ona maua ai mea sese e mafai ona aafia ai le anotusi, ma o tulafono uma e le faatagaina e faatatau i le tusi o talaaga.

 

mau faasino

1. Bulik CM, Reichborn-Kjennerud T. Faʻailogaina o le soifua maloloina i le gasegase o le maʻi. Manatu o le I J. 2003; 34 (Faʻatau): S39-46. [PubMed]
2. Mathes WF, Brownley KA, Mo X, Bulik CM. O le biology o le pinge eating. Manatu. 2009; 52: 545-53. [PMC free article] [PubMed]
3. Corwin RL, Avena NM, Boggiano MM. Fafagaina ma le taui: manatu mai le tolu ituaiga o meaʻai o le pinge eating. Physiol Behav. 2011; 104: 87-97. [PMC free article] [PubMed]
4. Corwin RL, Buda-Levin A. Faataʻitaʻiga masani o le 'ai o le talo. Physiol Behav. 2004; 82: 123-30. [PubMed]
5. Bello NT, Guarda AS, Terrillion CE, Redgrave GW, Coughlin JW, Moran TH. Faʻaauau le pipiʻi avanoa i se meaʻai pala ma meaʻai e fafagaina ai, faʻataʻitaʻiga o le hormone, ma fomaʻi c-Fos tali i se taumafataga o suʻega i tama matutua. Am J Physiol Reg Integra Comp Physiol. 2009; 297: R622-31. [PMC free article] [PubMed]
6. Papeti RK, Wojnicki FH, Corwin RL. Iloiloina o le 'aiina o le pinge. O se auiliiliga o faʻamatalaga na aoina muamua i le togiina o kusi. Manatu. 2012; 59: 478-82. [PMC free article] [PubMed]
7. Colantuoni C, Rada P, McCarthy J, Patten C, Avena NM, Chadeayne A, et al. O le faʻamaoniga e mafua mai i le faʻaaogaina o le suka, e mafua ai le faalagolago i le opioid. Maualuga Res. 2002; 10: 478-88. [PubMed]
8. Colantuoni C, Schwenker J, McCarthy J, Rada P, Ladenheim B, Cadet JL, et al. Faʻaaogaina le maualuga o le suka o loʻo fusifusia i le dopamine ma le mu-opioid i totonu o le faiʻai. Neuroreport. 2001; 12: 3549-52. [PubMed]
9. Avena NM, Rada P, Hoebel BG. I lalo ifo o tamaʻi mama ua faʻaleleia le tuʻuina atu o le dopamine ma faʻafefe ai le tali a le acetylcholine i le tumutumu o le tumutumu aʻo faʻapipiʻi i luga o le suʻega. Neuroscience. 2008; 156: 865-71. [PMC free article] [PubMed]
10. Berner LA, Avena NM, Hoebel BG. Faʻasalaga, faʻasalaga a le tagata lava ia, ma le mamafa o le tino i kulini e maua le avanoa e faʻafefeteina ai se meaʻai suamalie. Aʻo (Silver Spring) 2008; 16: 1998-2002. [PubMed]
11. Corwin RL, Wojnicki FH, Fisher JO, Dimitriou SG, Rice HB, Young MA. O le faʻamapulaʻaina o se meaʻai gaosi meaʻai e aafia ai amioga faʻaaogaina ae le o le tino i tamaʻi tama. Physiol Behav. 1998; 65: 545-53. [PubMed]
12. Dimitriou SG, Rice HB, Corwin RL. Aafiaga o le faʻapulaaina o avanoa i se gaʻo gaʻo i luga o le taumafa o mea taumafa ma le tino i totonu o tamaʻitaʻi. Manatu o le I J. 2000; 28: 436-45. [PubMed]
13. Kinzig KP, Hargrave SL, Faamamaluina MA. O le taumafa o le Binge e faʻamaonia ai le corticosterone ma tali atu i le hypophagic i le taofiofia o le faʻamalosi. Physiol Behav. 2008; 95: 108-13. [PubMed]
14. Rada P, Avena NM, Hoebel BG. O aso uma e pipiʻi i luga o le suka e faʻateleina ai le dopamine i totonu o le atigi accumbens. Neuroscience. 2005; 134: 737-44. [PubMed]
15. Wojnicki FH, Johnson DS, Corwin RL. O faʻalavelave avanoa e aʻafia ai le faʻavaveina o le faʻauluina o kulupu. Physiol Behav. 2008; 95: 649-57. [PMC free article] [PubMed]
16. Wong KJ, Wojnicki FH, Corwin RL. Baclofen, raclopride, ma le naltrexone e ese le afaina ai le faʻaaogaina o gaʻo / sucrose mixtures i lalo ifo o tuutuuga avanoa. Pharmacol Biochem Behav. 2009; 92: 528-36. [PMC free article] [PubMed]
17. Davis C, Carter JC. Faʻailoga malosi e fai ma vaisu o mea ua fai ma vaisu. O se toe iloiloga o aʻoaʻoga ma molimau. Manatu. 2009; 53: 1-8. [PubMed]
18. Avena NM. Taumafa Binge: malamalama mai le neurochemical mai mamanu. Taumamafa i le Fafaga. 2009; 17: 89-92. [PMC free article] [PubMed]
19. Avena NM, Rada P, Moise N, Hoebel BG. Sufrose o le fafagaina o meaai i luga o se faasologa o le pinge e faʻasaʻo faʻatele ai le accumbens dopamine ma faʻaitiitia ai tali tali a le acetylcholine. Neuroscience. 2006; 139: 813-20. [PubMed]
20. Liang NC, Hajnal A, Norgren R. Sham o le suauʻu kulimi o le suauʻu e faʻapupulaina ai le dopamine i le rat. Am J Physiol Regul Integr Comp Physiol. 2006; 291: R1236-9. [PubMed]
21. Bello NT, Sweigart KL, Lakoski JM, Norgren R, Hajnal A. Faʻasalaina le fafaga faatasi ai ma le faasologa o le gasegase faatulagaina e maua mai ai se tulafono faatonutonu o le ave o le rat dopamine. Am J Physiol Regul Integr Comp Physiol. 2003; 284: R1260-8. [PubMed]
22. Bello NT, Lucas LR, Hajnal A. Toe faʻaogaina le sogasoga o aʻafiaga e aʻafia ai le dopamine D2 masini o le taligalu i totonu o le fale. Neuroreport. 2002; 13: 1575-8. [PMC free article] [PubMed]
23. Berridge KC. 'Faʻafeiloaʻi' ma le 'manao' i meaʻai: o faiʻai fai ma gaioiga i mea e 'ai. Physiol Behav. 2009; 97: 537-50. [PMC free article] [PubMed]
24. Kelley AE, Bakshi VP, Haber SN, Steininger TL, Will MJ, Zhang M. Opioid teuteuina o le tofo i totonu o le lotoifale. Physiol Behav. 2002; 76: 365-77. [PubMed]
25. Taha SA. Filifiliga poʻo le gaʻo? Faʻafouina o aʻafiaga o le opioid i luga o taumafa taumafa. Physiol Behav. 2010; 100: 429-37. [PMC free article] [PubMed]
26. Katsuura Y, Heckmann JA, Taha SA. mu-opioid le faʻaosofia o le tino i totonu o le tumutumu o le tumutumu maualuga e maua ai le tele o meaʻai e ala i le faateleina o le gafatia ma le taofia o le satisite. Am J Physiol. 2011; 301: R244-54. [PMC free article] [PubMed]
27. Smith GP. John Davis ma le uiga o le taina. Manatu. 2001; 36: 84-92. [PubMed]
28. Warwick ZS. O le fua o le gaʻo fualaʻau e faʻalagolago i le faʻaleleia o le caloric i totonu o le rat. Maualuga Res. 2003; 11: 859-64. [PubMed]
29. Warwick ZS, McGuire CM, Bowen KJ, Synowski SJ. Vaega taua o le hyperphagia taumafa-maualuga: le tele o le taumafataga ma le nofo filemu. American J Physiol Reg Integ Comp Physiol. 2000; 278: R196-200. [PubMed]
30. Grill HJ, Norgren R. O le suʻega o le faʻafoʻi o le tofo. I. Faʻataʻitaʻiga faʻasolosolo i fuamoa faʻamalolo i kulupu masani. Brain Res. 1978; 143: 263-79. [PubMed]
31. Hodos W. Progressive ratio e avea o se fuataga o le malosi o taui. Saienisi. 1961; 134: 943-4. [PubMed]
32. Hodos W, Kalman G. Aafiaga o le siʻitia o le faʻaopoopoga ma le faʻamalosi malosi i luga o le alualu i luma o le faʻatinoga. J Exp Anal Behav. 1963; 6: 387-92. [PMC free article] [PubMed]
33. Stewart WJ. Polokalame faʻafouina o le faʻamalosia: o se toe iloiloga ma iloiloga. Aust J Psychol. 1975; 27: 9-22.
34. Davis JD, Smith GP. Aʻoaʻoga e matamuli fafagaina: amioga faʻatonutonu i le leiloa o faʻamalositino postestional fualaʻau. American Journal of Physiology - Faʻatonutonuina, Tuʻufaʻatasia ma Faʻatusatusaga Faʻataʻitaʻi. 1990; 259: R1228 – R35. [PubMed]
35. Bocarsly ME, Berner LA, Hoebel BG, Avena NM. O 'aʻai e faʻatau ai meaʻai gaʻo e le faʻaalia ai ni faailoga po o se popolega e fesoʻotaʻi ma le vaʻaia o le opiate-like: o aʻafiaga mo amioga faʻapitoa mo vaisu taumafa. Physiol Behav. 2011; 104: 865-72. [PMC free article] [PubMed]
36. Davis JD, Perez MC. Taumafa o mea taumafa-ma le faʻaaogaina-faʻaaogaina o suiga i le microstructural i amioga faʻatau. Am J Physiol. 1993; 264: R97-103. [PubMed]
37. Spector AC, Klumpp PA, Kaplan JM. O iloiloga i le iloiloga o meaʻai ma le faʻataunuʻuina o aafiaga i luga o le microstructure o le faʻasaina o amioga i le rat. Behav Neurosci. 1998; 112: 678-94. [PubMed]
38. Baird JP, St John SJ, Nguyen EA. Faʻaletino ma le agavaʻa o le gaioiga o le faʻaaogaina o le faʻaogaina o mea e faʻaaogaina: faʻasalaga tuʻufaʻatasi faʻatasi ma le suʻeina o suʻesuʻega ole microstructure. Behav Neurosci. 2005; 119: 983-1003. [PubMed]
39. Cottone P, Sabino V, Steardo L, Zorrilla EP. Opioid-faʻalagolago i le faʻatusatusaga o le faʻatusatusaga le lelei ma le pinge-e pei o le 'ai i totonu o puaa ma le utiuti o avanoa i meaai sili ona fiafia i ai. Neuropsychopharmacology. 2008; 33: 524-35. [PubMed]
40. Wojnicki FH, Stine JG, Corwin RL. O le suavai suamalie e pipii ai i rato e faalagolago i le avanoa avanoa, faʻatonuga ma le tuʻuina atu. Physiol Behav. 2007; 92: 566-74. [PubMed]
41. Boggiano MM, Artiga AI, Pritchett CE, Chandler-Laney PC, Smith ML, Eldridge AJ. O le maualuga o le taumafataga o meaʻai palaina e vaʻai i le pinge-o le 'ai e ese mai le ono gafatia i le meaʻai: o se meaola manu o le meaʻai ma le gaʻo ma le gaʻo ma le leai o se mea e' ai. I I Obese (London) 2007; 31: 1357-67. [PubMed]
42. Rao RE, Wojnicki FH, Coupland J, Ghosh S, Corwin RL. Baclofen, raclopride, ma le naltrexone e faʻaititia ai le faʻaitiitia o le malosi o le faʻaaogaina o le gaʻo i lalo ole tulaga faʻagata avanoa. Pharmacol Biochem Behav. 2008; 89: 581-90. [PMC free article] [PubMed]
43. R Development Core Team. R: O se gagana ma le siosiomaga mo le fuainumera faʻamaumauga. Vienna, Ausetalia: R faavae mo le Statistical Computing; 2012.
44. Taha SA, Katsuura Y, Noorvash D, Seroussi A, Vaomatua HL. O le tagata faʻateleina, e le o le vevela, ma le tele o faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e faʻatautaia ai le taumafaina o meaʻai i le opioid. Neuroscience. 2009; 161: 718-33. [PMC free article] [PubMed]
45. Engelberg MJ, Gauvin L, Steiger H. O se iloiloga natura o le sootaga i le va o le taofiofi o meaʻai, o le manaʻoga e taofi, ma le taina o meaai: O se faʻamalamalamaga. International Journal of Food Disorders. 2005; 38: 355-60. [PubMed]
46. Fedoroff IDC, Polivy J, Herman CP. Le Aafiaga o Muamua ile Faʻamatalaga o Mea Taumafa i luga o le Faʻatauga o Amioga o Faʻatauga Faʻasaoina ma le Faʻasalaina. Manatu. 1997; 28: 33-47. [PubMed]
47. Bartholome LT, Raymond NC, Lee SS, Peterson CB, Warren CS. Faʻamatalaga auʻiliʻili o pini i fafine gasegase e maua ai le leʻoina o le maʻi: Faʻatusatusaga e faʻaaoga ai le tele o metotia o le aoina o faʻamaumauga. Manatu o le I J. 2006; 39: 685-93. [PubMed]
48. Guss JL, Kissileff HR, Devlin MJ, Zimmerli E, Walsh BT. O le tele o Binge e faʻapupulaina i le numera o le numera o tamaʻitaʻi i totonu o fafine o loʻo iai ni maʻi e paʻu ai. Maualuga Res. 2002; 10: 1021-9. [PubMed]
49. Kales EF. Iloiloina o le Macronutrient o le binge taumafa i bulimia. Physiology & Amioga. 1990; 48: 837–40. [PubMed]
50. Bello NT, Patinkin ZW, Moran TH. O le Opioidergic taunuuga o le taumafaina o le binge. Physiology & Amioga. 2011; 104: 98-104. [PMC free article] [PubMed]
51. Castonguay TW, Burdick SL, Guzman MA, Collier GH, Stern JS. Filifiliga a oe lava ma le lapoʻa o le Zucker rat: o le aʻafiaga o le paluina o meaʻai gaʻo. Physiology & amio. 1984; 33: 119–26. [PubMed]
52. Lucas F, Ackroff K, Sclafani A. Meaʻai toto-faʻaosoina hyperphagia i isumu o se gaioiga o gaʻo ituaiga ma tino tino. Physiology & amio. 1989; 45: 937–46. [PubMed]
53. Lucas F, Sclafani A. Hyperphagia i kio na faia e le paluga o gaʻo ma suka. Physiol Behav. 1990; 47: 51-5. [PubMed]
54. Lucas F, Ackroff K, Sclafani A. Fafagaina o mea taumafa ma le gaosia o mea taumafa e ala i mea e lafoina i totonu o manoa. Am J Physiol. 1998; 275: R1511-22. [PubMed]
55. Synowski SJ, Smart AB, Warwick ZS. O le tele o taumafataga maualuga e sili atu lona malosi nai lo meaai maualuga-carbohydrate i fafo atu o faʻasalaga e tasi-e faʻataʻitaʻiina i le tasi-taumafataga ma le umi o le fafagaina i totonu o le rat. Manatu. 2005; 45: 191-4. [PubMed]
56. Warwick ZS, Synowski SJ, Bell KR. O mea taumafa oona e aafia ai le malosi o le taumafa ma le mamafa o mea e maua mai i le taumafa o le caloric meaai i kusi. Physiol Behav. 2002; 77: 85-90. [PubMed]
57. Warwick ZS, Synowski SJ, Rice KD, Smart AB. O aʻafiaga tutoʻatasi o meaʻai ma meaʻai gaʻo i luga o le lapisi ma le faʻaaogaina i aso taitasi i tamaʻi. Physiol Behav. 2003; 80: 253-8. [PubMed]
58. Warwick ZS, Weingarten HP. Fuafuaga o hyperphagia taumafa maualuga-gaʻo: faʻasalaga faʻataʻitaʻiga o le orosensory ma le postingestive effects. Am J Physiol. 1995; 269: R30-7. [PubMed]
59. Avena NM, Rada P, Hoebel BG. O le suāuʻu ma le gaʻo gaʻo o loʻo i ai ni eseesega iloga i amioga e fai ma vaisu. J Nutr. 2009; 139: 623-8. [PMC free article] [PubMed]
60. Buda-Levin A, Wojnicki FH, Corwin RL. Baclofen faʻaitiitia le faʻaogaina o gaʻo i lalo o tuʻutuʻuga o le binge-type. Physiol Behav. 2005; 86: 176-84. [PMC free article] [PubMed]
61. Corwin RL, Wojnicki FH. Binge e 'ai i kusi e leai se avanoa e faʻaogaina ai fualaʻau. Curr Protoc Neurosci. 2006; Mataupu 9 (Unit9 23B) [PubMed]
62. Wojnicki FH, Charny G, Corwin RL. Tulāfono o le Binge i kusi o loʻo faʻaaogaina le gaogao e leai ni gaʻo. Physiol Behav. 2008; 94: 627-9. [PMC free article] [PubMed]
63. Corwin RL, Wojnicki FH. Baclofen, raclopride, ma le naltrexone e ese le aʻafiaga o le faʻaaogaina o le gaʻo ma le sucrose i lalo o tuutuuga faʻatapulaʻa. Behav Pharmacol. 2009; 20: 537-48. [PubMed]
64. Davis JD, Smith GP. Iloiloina o le microstructure o le vavalo o le gagana e fai ma sui o manoa e faʻaaogaina maltose ma le fofose fofo. Behav Neurosci. 1992; 106: 217-28. [PubMed]
65. Weingarten HP. Faʻaaliga tuʻufaʻatasia e faʻaleleia ai le fafagaina o ni anufe paʻu: o se vaega mo le aʻoaʻoina i le amataina o le taumafataga. Saienisi. 1983; 220: 431-3. [PubMed]
66. Ikemoto S, Panksepp J. O le matafaioi a le nucleus accumbens dopamine i amioga faaosofia: o le faʻasiga faʻatasi ma se faʻamatalaga faapitoa i le sailia o taui. Brain Res Brain Res Faʻaaliga 1999; 31: 6-41. [PubMed]
67. Nicola SM. O le faʻavasegaga o le mafaufauga: faʻaʻasiliina o taumafaiga ma mafaufauga tali-tali atu mo le matafaioi o le nucleus accumbens dopamine i le faʻatoaagaina o amioga sailiili taui. J Neurosci. 2010; 30: 16585-600. [PMC free article] [PubMed]
68. Parkinson JA, Olmstead MC, Burns LH, Robbins TW, Everitt BJ. E le afaina i aʻafiaga o leona o le tumutumu o le tumutumu o le tumutumu ma le atigi i luga o amioga pavlovian ma le malosi o le faamalosia o le malosi ma le locomotor e le D-amphetamine. J Neurosci. 1999; 19: 2401-11. [PubMed]
69. Yun IA, Wakabayashi KT, Fields HL, Nicola SM. O le faʻalauteleina o le faʻalapotopotoga o loʻo manaʻomia mo le amio ma le faʻaogaina o faʻamatalaga faʻapipiʻi faʻaonaponei i tali faʻamalosi. J Neurosci. 2004; 24: 2923-33. [PubMed]
70. Wojnicki FH, Papeti RK, Corwin RL. O le faʻamalosia o le gaʻo o le gaʻo, e pei ona iloiloina e ala i le alualu i luma o fuainumera e tali atu, e faalagolago ile maua e le o faʻaaogaina. Physiol Behav. 2010; 100: 316-21. [PMC free article] [PubMed]
71. Bari AA, Pierce RC. O le D1-pei ma D2 dopamine restagonist o loʻo faʻatinoina i le sousregion o le atigi pipi o le rat ratumatua e faʻaitiitia ai le koko, ae le o meaai, faʻamalosia. Neuroscience. 2005; 135: 959-68. [PubMed]
72. Kelley AE, Baldo BA, Pratt WE, Will MJ. Corticostriatal-hypothalamic circuitry ma meaʻai faʻaosofia: Tuʻufaʻatasia o le malosi, gaioiga ma taui. Physiology & Amioga. 2005; 86: 773–95. [PubMed]
73. Smith KS, Tindell AJ, Aldridge JW, Berridge KC. Faʻasalaga o le pallidum i le taui ma le faʻamalosi. Suesuega ole Brain Behavioral. 2009; 196: 155-67. [PMC free article] [PubMed]
74. Yamamoto T. Faʻatonu auala o le tofo i taui ma le 'ai. Acta Physiologica Hungaric. 2008; 95: 165-86. [PubMed]
75. Bakshi VP, Kelley AE. Fafagaina e faatosina mai e le opioid faaosofiaga o le telefoni feaveaʻi: matafaioi a le atigipusa o le sueteni subtypes. J Pharmacol Exp Ther. 1993; 265: 1253-60. [PubMed]
76. Taha SA, Norsted E, Lee LS, Lang PD, Lee BS, Woolley JD, et al. Eutotoids opioids e faʻafesoʻotaʻi mea e fiafia iai. Eur J Neurosci. 2006; 24: 1220-6. [PubMed]
77. Zhang M, Gosnell BA, Kelley AE. O le taumafa o mea taumafa maualuga e filifilia lelei e le opioid stimulant stimulus i totonu o le nucleus accumbens. J Pharmacol Exp Ther. 1998; 285: 908-14. [PubMed]
78. Zhang M, Kelley AE. Opiate agonists microinjected into the nucleus accumbens e faʻaleleia atili ai le ava malosi i totonu o puaa. Psychopharmacology (Berl) 1997; 132: 350-60. [PubMed]
79. Shin AC, Townsend RL, Patterson LM, Berthoud HR. "Vaavaai" ma le "manao" i fualaau suamalie suamalie ma suamalie e pei ona aʻafia ai i meaʻai e maualuga-gaʻofale, gaʻo mea mamafa, leptin, ma le genis predisposition. Am J Physiol Regul Integr Comp Physiol. 2011; 301: R1267-80. [PMC free article] [PubMed]
80. Furnes M, Zhao CM, Chen D. O le Atinaʻeina o le Mafuaaga e fesoʻotaʻi ma le Faʻateleina Kalori i le Taumafa nai lo le Aso. O se suʻesuʻega o le maualuga o le 'aiʻesea o taumafataga o fualaau oona. Tetele Taʻaloga. 2009; 19: 1430-8. [PubMed]
81. Johnson AW. Manipisi taumafataga e aafia ai le taliaina o le sogasolo i mea taumafa e maua mai ai ni naife moa. Manatu. 2012; 58: 215-21. [PubMed]
82. Marco A, Schroeder M, Weller A. Faatulagaga o meaʻai o le gaogao o taumafa mai le susu i le matua i tama ma le fafine o le OLETF. Behav Neurosci. 2009; 123: 1251-60. [PubMed]
83. Zimmerli EJ, Devlin MJ, Kissileff HR, Walsh BT. Le atinaʻeina o faʻamalieina i bulimia nervosa. Physiology & amio. 2010; 100: 346–9. [PMC free article] [PubMed]