(L) Sugar e Mafai ona Fai Mea Faʻatelega: Suesueina o Manuʻa Faʻaalia le Sugar Dependence (2008)

O le tasi mafuaaga o le tagofia o le porn o le dopamine dysregulationFAʻAALIGA: Suesuega faʻaalia ai o le natura faamalosia - suka - mafai mafua ai le tutusa aafiaga o se vailaʻau fai ma vaisu: faʻalagolago, faʻapalepale, ma toʻesea. O le suka na mafua ai suiga i le malosi o le dopamine - o lona uiga, o le le faʻaaogaina o le dopamine.


E sili atu le ava malosi nai lo le mea masani pe a uma ona vavae ese a latou suka suka, ma faʻaalia ai o le gaioiga o amioga na faia ni suiga i le faiʻai.

ScienceDaily (Tesema 11, 2008) - O se saienitisi a le University Princeton o le a tuʻuina atu faʻamaoniga fou i aso nei o le faaalia o lena suka e mafai ona avea o se mea e fai ma vaisu, e faʻaaoga ai lona mana i luga o mafaufau o laumei manu i se auala e tutusa ma le tele o fualaau faasaina.

Polofesa Bart Hoebel ma lana 'au i le Matagaluega o Psychology ma le Institute Princeton Neuroscience Institute ua latou suesueina faailoga o le tosina o le suka i kusi mo le tele o tausaga. Seia oʻo mai i le taimi nei, o tamaʻi i lalo o le aʻoga ua latou feiloai i le lua o vaega e tolu o mea ua fai ma vaisu. Ua latou faʻaalia se mamanu amio o le faateleina o meaʻai ona faʻaalia ai lea o faailoilo o le tosoina. O ana suʻesuʻega oi ai nei na maua ai le naunau ma toe faʻafoʻi e faʻatumu le ata.

"Afai o le fiafia i le suka o se ituaiga o mea ua fai ma vaisu, e tatau ona i ai ni aafiaga tumau i mafaufau o tagata suka," o le tala lea a Hoebel. "O le tuinanau ma le toe solomuli o vaega taua ia o le tagofia o mea ua fai ma vaisu, ma ua mafai ai ona matou faʻaalia nei amioga i isumu suka i le tele o auala."

I le fonotaga faaletausaga a le American College of Neuropsychopharmacology i Scottsdale, Ariz., O le a lipotia e Hoebel le tele o suiga o amio i tama, lea, e ala i tulaga faataitai, ua aoaoina ina ia faalagolago i le maualuga o gaʻo.

"E i ai le matou seti muamua o auiliiliga suʻesuʻega faʻaalia ai le malosi fautuaga o suka suka i isumu ma se auala e ono faʻavaeina ai," o le tala lea a Hoebel. O mea na maua mulimuli ane ono i ai ni aʻafiaga mo le togafitia o tagata e iai faʻafitauli i le 'ai, o lana tala lea.

Lab Lab, i Hoebel's faʻataʻitaʻiga, na faʻafitia suka mo se taimi umi ina ua maeʻa aʻoaʻo i binge galue malosi e maua ai pe a toe faʻailoa mai ia latou. Na latou faʻaaogaina sili atu suka nai lo se isi lava taimi muamua, ma faʻailoa mai le manaʻo ma toe solomuli amioga. O lo latou faʻaosofia mo suka na tupu aʻe. "I lenei tulaga, o le le faʻamalieina e tupu ai le fatu tupuola i totonu," o le tala lea a Hoebel.

Na inu tele isumu le 'ava malosi nai lo le mea masani ina ua motusia le latou sapalai o suka, ma faʻaalia ai o le pisapisao amioga na amata ai ona suia le faiʻai. O nei gaioiga sa avea o ni "faitotoʻa" i isi ala o amioga faʻaleagaina, e pei o le faʻateleina o le inu ava malosi. Ma, ina ua maeʻa maua se fualaʻau o le amphetamine masani ai ona matua leai lava sona aoga, na amata ai ona matua hyperactive. O le faʻateleina o le agavaʻa i le psychostimulant o se faiʻai umi o le faiʻai e mafai ona avea ma vaega o vaisu, o le tala lea a Hoebel.

O faʻamatalaga e tuʻuina mai e Hoebel o loʻo aofia i totonu o se pepa suʻesuʻe na tuʻuina atu i The Journal of Nutrition. Tagata asiasi asiasi Nicole Avena, o le na mauaina lana Ph.D. mai Princeton i 2006, ma Pedro Rada mai le Iunivesite o Los Andes i Venesuela na tusia le pepa ma Hoebel.

Ua fiafia le tama a Hoebel i le faiʻai e pulea ai le manava ma le mamafa o le tino talu mai lona aoga i le iunivesite o Harvard e suesue ma le faletua lauiloa BF Skinner. I le aʻoga o Princeton talu mai le 1963, na ia faia ni aʻoaʻoga i taui faalemafaufau o le 'ai. I le sefulu tausaga talu ai, na taʻitaʻia ai e Hoebel le galuega lea ua maeʻa nei le faʻataʻitaʻiga o meaʻai o le suka.

Ua faailoa mai e Hoebel o le 'ai e' ai le tele o suka pe a fiaai, o se mea na ia faamatalaina o le suka-bingeing, e maua ai suiga o le neurochimium i le faiʻai e foliga mai e foliga mai i mea na gaosia e gaʻo, e aofia ai le cocaine, morphine ma le nicotine. E aʻafia foi e le suāuʻu suiga o amioga, foʻi. "I nisi faʻataʻitaʻiga, suka-bingeing mafua ai umi-tumau aafiaga i le faiʻai ma faʻateleina ai le naunau e inu isi fualaʻau o le sauaina, pei o le ava malosi," o le tala lea a Hoebel.

Ua iloa foi e Hoebel ma lana 'au o se vailaau e iloa o le dopamine o le a tuʻuina atu i se eria o le faiʻai e pei o le tumutumu o le tumutumu pe a inu le kumeʻai i se vai suka . O lenei vailaʻau faʻasolosolo ua manatu e faʻaosofia ai le faaosofiaga ma, mulimuli ane i le fai soo, vaisu.

Na faʻatautaia suʻesuʻega e le au suʻesuʻe ile faʻatapulaʻaina o isumu o a latou meaʻai a o moe le isumu ma mo le fa itula talu ona ala. "E tai pei lava o le misia o le ti o le taeao," o le tala lea a Hoebel. "O lona iʻuga, na vave ona latou 'aʻai sina suavai ma inu tele le suka i vai." Ma, na ia taʻua foi, "O le mea lena e taʻu o le binge 'ai - pe a e' ai tele i le taimi e tasi - i lenei tulaga o loʻo latou aʻafia i le 10 pasene suamalie fofo, e pei o se vai inu."

O manulele matelaina e pipii i luga o le suka e mafua ai le osooso o le dopamine io latou mafaufau. A maeʻa le masina, o le fausaga o le mafaufau o nei manoa e faʻafetaui i le maualuga o le numera o le dopamine, e faʻaalia ai le itiiti ifo o se ituaiga o le responsive dopamine nai lo le masani ona maua ma sili atu faʻamatalaga o le opioid. O nei dopamine ma opioid systems e aofia i le faaosofia ma le taui, o faiga e pulea ai le manaʻo ma le fiafia i se mea. O suiga faapena foi o loo vaaia i le mafaufau o kusi i luga o cocaine ma heroin.

I faʻataʻitaʻiga, na mafai e le au suʻesuʻe ona faʻaosofia faʻailoga o le tuʻuina i fafo o le lab fale i le aveʻese o a latou sapalai o suka. O le iole 'faiʻai maualuga o le dopamine na paʻu ifo ma, o le iʻuga, na latou faʻaalia le popolevale o se faʻailoga o le tolopoina. O nifo o isumu na talatala, ma o meaola na le mananaʻo e feosofi i luma i le lima matala o la latou paso, sili ia nonofo i totonu o se auala faʻaofuofu. E masani ona fiafia isumu e suʻesuʻe le latou siosiomaga, ae o isumu i le toʻesea o suka na matua naunau lava e suʻe.

O mea na maua e manaia, o le tala lea a Hoebel, ae o le tele o suʻesuʻega e manaʻomia ina ia malamalama ai i aʻafiaga mo tagata. O le sili ona manino o le talosaga mo tagata o le ai ai i le tulaga o le ai o meaʻai.
"E foliga mai o fetuʻutuʻunaʻiga o faiʻai ma faʻailoga o amioga e vaaia i isumu e ono tupu i nisi tagata e maua i le binge-eat disorders poʻo le bulimia," o le tala lea a Hoebel.

"O la matou galuega e maua ai fesoʻotaʻiga i le va o masani masani faʻamalamalamaina vailaʻau-faʻaaoga le le atoatoa, pei o vailaʻau vaisu, ma le atinaʻeina o le manaʻoga manaʻoga mo masani vailaʻau.

O lenei iloa ono fesoasoani ia matou e faia ni auala fou o le faʻailoaina ma togafitia vaisu i tagata. "