Ua sailia e tagata suʻesuʻe le mea e mafai ona maua ai le mafaufau e mafua ai le amio a le amio (2016)

LINI I LE TUSI

Ia 31, 2016

O se vaʻai i le faiai o le isumu; le ventral pallidum, lea na faʻaalia ai e le au suʻesuʻe, e mafai ona taofiofia amioga faʻapipiʻi, o loʻo i totonu o le vaega mūmū tafatolu e faʻatatau i le pito i lalo. Credit: Jocelyn Richard / JHU

O'oti na tali atu i suʻega mo le suka faatasi ai ma le saoasaoa ma le fiafia o tagata e taofi meaʻai e itiiti le faʻamalosia mo le togafitiga pe a faʻataunuʻuina nisi o neurons, na maua e tagata suʻesuʻe.

O mea na maua e taʻu mai ai o nei neurons, i se vaega sili ona leaga o le faiʻai, e loloto le fesoʻotaʻi ma le uiga o le faʻasalaga e tali atu ai i faʻailoa mai fafo, o se faʻafitauli e feagai ma tagata ua faʻaleagaina meaʻai, ava malosi ma fualaau faasaina. O taunuʻuga, ona o le a aliali i le lomiga o Iuni 15 o le tusi o talaaga Neuron, ua maua nei i le initaneti.

"Faʻailo i fafo-soʻo se mea mai se vaaiga o le pauta e pei o le cocaine poʻo le faʻagau o se aisa kulimi loli - e mafai ona faʻaosofia ai le toe paʻu po o le inu tele," o le tala lea a Jocelyn M. Richard, o le Johns Hopkins University post-doctoral fellow in psychological and brain faasaienisi ma le lipoti taʻimua tusitala. "O a matou sailiga ua faʻaalia ai le mea i totonu o le faiʻai o lenei fesoʻotaʻiga i le va o mea e faʻaosofia ai le siosiomaga ma le sailia o meaai poʻo vailaʻau o loʻo tupu.

Tulaga tasi tagata suʻesuʻe toleni kioti ia iloa pe afai latou te faʻalogo i se leo, pe o se siren poʻo se staccato, pe a tuleia se leve, o le a latou inu suka vai Ma, ao faia e isumu le galuega, sa siakiina e le au suʻesuʻe neu i totonu o le ventral pallidum vaega o le iole 'faiai, o se subcortical fausaga e latalata i le pito i lalo o le faiʻai.

Neurons e tali atu i le faʻatau mo le suka i le taimi o le suʻega. Faʻailoa: Jocelyn Richard / JHU

Ina ua faalogo le'umele i le mea e fesoʻotaʻi ma a latou meaʻai, o se numera sili atu-nai lo le faʻamoemoeina o le neurons na faʻaalia-ma le malosi, na maua e tagata suʻesuʻe. Na latou iloa foi afai o le tali mai o le neuron e sili ona malosi, o le a vave ona vave alu le kiona mo le suka. Sa mafai e le au suʻesuʻe ona vavalo le vave ona alu o kiore mo le suka e ala i le matauina o le manaia o le neurons i le leo o le pu.

"Na matou tetei i le vaʻai atu i le maualuga o numera o neo e faʻaalia ai le matua tele o gaioiga i le taimi lava na pa ai le leo," o le tala lea a Richard.

Le isi, na faʻaaogaina e le au suʻesuʻe le "optogenetics," o se metotia e faʻatagaina ai le faʻaogaina o sela e ala i ave faʻamalamalama o le malamalama, e taofia le tumau ai le gaioiga o ventral pallidum neurons aʻo faʻalogo le iole i faʻailoga suka. Faatasi ai ma na neurons leai se gaioiga, o le a le mafai ona tosoina e le kusi le suka; ina ua latou tosoina, sa telegese le latou faia.

O lena tomai e faʻagesegese ma toʻa le tali atu i faʻamatalaga poʻo mea e faʻaaogaina mo binges e mafai ona avea ma autu mo tagata o loʻo taumafai e faʻafetaui amioga ua fai ma vaisu, na fai mai Richard.

"Matou te le mananaʻo e faia ina ia le mananaʻo tagata i ni taui," o le tala lea a Richard. "Matou te mananaʻo e faʻaleo i lalo le faʻateleina o le faʻaosofia mo taui.

Saili atili atili: Suesueina amioga e faʻaaoga ai le malamalama e pulea ai neu

nisi faamatalaga: Jocelyn M. Richard et al, Ventral Pallidum Neurons Faʻailoaina Tulaga Faʻamalosia ma Faʻalauiloa Cue-Elicited Instrumental Act, Neuron (2016). FAIA: 10.1016 / j.neuron.2016.04.037