TOE FAʻAMATALAGA - Faʻamaoniga mo le tagofia o suka: Aʻoga ma Neurochemical Aʻafiaga o Intermittent soʻose Sugar Intake (2008)

FA'AALIGA: O lenei iloiloga e tumu i manatu taua o vaisu ma sailiiliga. O manatu autu e 2 - pe a tuʻuina atu le suka i taimi uma:
(1) e 'aina e isumu e pei ona latou faia ma vaisu fualaau,
(2) o amioga a isumu ma fai'ai e o'o i suiga e fa'atusaina ai le fa'aaogaina o vaila'au.
O faʻamaoniga faʻatasi ma le suka lava e lofituina e mafai e lenei faʻamalosi faʻalenatura ona galue o se vailaʻau pe a faʻaaogaina tele ma faʻalavelave. O lenei faʻataʻitaʻiga o le inupia ma le faʻasaʻo e tutusa ma le faʻaogaina o porn mo le tele o vaisu. E le manaʻomia e se tasi le faʻaaogaina o porn, pe faʻaaogaina suka, i aso uma e avea ai ma vaisu. E pei ona matou taʻua muamua, Initaneti porn e sili atu ona faʻaosofia i le taʻavale taui nai lo meaʻai, e pei o le suka vai. E manino lava o porn Initaneti e fai ma vaisu, i soʻo se uiga o le faʻamatalaga.


SU'ESU'EGA A'OA'O: Fa'amaoniga mo Vaisu Suka: Amioga ma Neurochemical A'afiaga o Fa'alavelave Fa'afuase'i O le taumafaina o le suka.

Neurosci Biobehav Rev. Tusitala tusitala; avanoa ile PMC 2009 Ian 1.

Faʻasalalauina i faʻamaufaʻailoga mulimuli:

O le lomiga mulimuli a le tagata faʻasalalau lomiga o lenei tusiga o loʻo avanoa i Neurosci Biobehav Rev

Vaai i isi tala i le PMC faʻailoa le lomiga lolomi.

Alu i le:

lē faʻatino

O le fesili fa'ata'ita'i pe mafai pe leai se suka e mafai ona avea ma mea e fa'aleagaina ai ma ta'ita'i atu ai i se faiga masani o vaisu. "O vaisu o mea'ai" e foliga mai e talafeagai ona o auala o fai'ai na tupu a'e e tali atu i taui fa'alenatura o lo'o fa'agaoioia fo'i e vaila'au fa'amalosi. O le suka e mataʻina o se vailaʻau e faʻasaʻo ai opioids ma dopamine ma faʻapea e ono faʻamoemoe e iai ni mea e fai ma vaisu. O lenei iloiloga e aoteleina faʻamaoniga o le faʻalagolago i le suka i se faʻataʻitaʻiga manu. E fa vaega o vaisu e su'esu'eina. "Bingeing", "ave'esea", "mana'o" ma cross-sensitization o loʻo tuʻuina atu i ai faʻamatalaga faʻatinoga ma faʻaalia amio ma le suka suka e fai ma faʻamalosi. O nei amioga e fesoʻotaʻi ma suiga o le neurochemical i totonu o le faiʻai e tupu foi i vailaʻau faʻamalosi. O fetuutuunaiga o neural e aofia ai suiga i le dopamine ma le opioid receptor binding, enkephalin mRNA expression ma le dopamine ma le acetylcholine faʻamalolo i totonu o le nucleus accumbens. E lagolagoina e le molimau le manatu e faapea i lalo o tulaga patino e mafai ona faalagolago i le suka. E mafai ona fa'aliliuina i nisi tulaga o tagata e pei ona fautuaina mai e tusitusiga i fa'afitauli o mea'ai ma le puta.

uputatala: 'ai tele, dopamine, acetylcholine, opioid, nucleus accumbens, ave'esea, tu'inanau, fa'alogona amio, isumu

1. AOTELEGA

O faiga neural na tupu a'e e fa'aosofia ma fa'amalosia le taumafaina ma le taumafaina o mea'ai e fa'avaeina fo'i le su'eina o vaila'au ma le pulea e le tagata lava ia. O le mea moni o nisi o nei vailaʻau e mafai ona faʻatupuina ai vaisu e faʻatupuina ai le avanoa talafeagai e ono mafua ai foi nisi meaʻai. O le toʻatele o tagata latou te fai mai latou te lagona le faʻamalosia e 'ai meaʻai suamalie, e tutusa i nisi o auala e ono lagona ai e le tagata 'ava malosi le faʻamalosi e inu. O le mea lea, na matou faia ai se fa'ata'ita'iga manu e su'esu'e ai pe aisea e faigata ai i nisi tagata ona fa'afetaui a latou mea'ai suamalie, pei o meainu suamalie.

I lenei faʻataʻitaʻiga manu, o isumu o meaʻai e le maua i aso uma mo le 12 itula, ona faʻatuai ai lea o le 4 itula i totonu o latou taimi masani e faʻaosoina ai le circadian, e tuʻuina atu ia i latou le 12-h avanoa i se vai suka ma chow. O le iʻuga, latou te aʻoaʻoina le inu tele o le suka, aemaise lava pe a maua muamua i aso taʻitasi.

A maeʻa le masina i luga o lenei faʻasologa o le fafagaina o manu, e faʻaalia e manu se faasologa o amioga e tutusa ma aʻafiaga o vailaʻau o le faʻaleagaina. O nei mea ua faʻavasegaina o le "faʻatauvalea", o lona uiga o le tele o le tele o le taumafaina, opiate-pei o le "aveeseina" o loʻo faʻaalia e faʻailoga o le popole ma le atuatuvale o amioga (Colantuoni et al., 2001, 2002), ma le "mana'o" fuaina i le taimi o le fa'asa'olotoina o le suka e fa'aleleia atili ai le tali atu mo le suka (Avena et al., 2005). O lo'o iai fo'i fa'ailoga o le locomotor ma le fa'ataunu'uina o le "cross-sensitization" mai le suka i vaila'au fa'aleagaina (Avena et al., 2004, Avena ma Hoebel, 2003b). I le mauaina o nei amioga e masani ai le faalagolago i fualaau faasaina ma molimau lagolago mai isi fale suesue (Gosnell, 2005, Grimm et al., 2005, Wideman et al., 2005), o le isi fesili pe aisea ua tupu ai lenei mea.

O se uiga taʻutaʻua o vailaʻau faʻamalositino o lo latou mafai lea ona faʻateleina, faʻalavelave faʻateleina i le extracellular dopamine (DA) i le nucleus accumbens (NAc) (Di Chiara ma Imperato, 1988, Hernandez ma Hoebel, 1988, Wise ma al., 1995). Matou te iloa o isumu faʻatasi ai ma le maua o le suka o le a inu i se faiga faʻafefe e faʻasaʻo ai le DA i le NAc i taimi taʻitasi, e pei o le masani masani o le tele o vailaʻau faʻaleagaina (Avena et al., 2006, Rada et al., 2005b). O le mea lea e mafua ai suiga i le faʻamatalaga poʻo le avanoa o talitali a le DA (Colantuoni et al., 2001, Spangler et al., 2004).

O le maua o le suka fa'afuase'i e galue fo'i e ala ile opioids ile fai'ai. O loʻo i ai suiga i faiga opioid e pei o le faʻaititia o le enkephalin mRNA faʻamatalaga i le accumbens (Spangler et al., 2004). O fa'ailoga o le fa'amavae e foliga mai e tele lava ona o suiga ole opioid talu ai e mafai ona maua le fa'aui i tua ile opioid antagonist naloxone. O le le lava o meaai e lava foi e faʻafefe ai faʻailoga e pei o le opiate (Avena, Bocarsly, Rada, Kim ma Hoebel, e leʻi faʻasalalau, Colantuoni et al., 2002). O lenei tulaga fa'amavae e aofia ai le itiiti ifo ma le lua fa'aaliga neurochemical. Muamua o le faʻaitiitia o le extracellular DA i le accumbens, ma le lona lua o le tuʻuina atu o le acetylcholine (ACh) mai accumbens interneurons. O nei suiga o le neurochemical i le tali atu i le faʻaogaina o le suka faʻafuaseʻi e faʻaalia ai aʻafiaga o opiates.

O le talitonuga o loʻo faʻatulagaina e faʻapea o le faʻalavelave, faʻateleina o le suka e mafai ona i ai le dopaminergic, cholinergic ma le opioid aafiaga e tutusa ma psychostimulants ma opiates, e tusa lava pe laʻititi i le tele. O le a'afiaga atoa o nei suiga o le neurochemical e la'ititi, ae fa'amalamalama lelei, fa'alagolago (Hoebel et al., 1999, Leibowitz ma Hoebel, 2004, Rada et al., 2005a). O lenei iloiloga o loʻo tuʻufaʻatasia suʻesuʻega mai la matou fale suʻesuʻe ma tuʻufaʻatasia faʻaiʻuga faʻatatau na maua e isi e faʻaaoga ai faʻataʻitaʻiga manu, tala faʻafomaʻi ma ata faiʻai e tali ai le fesili: pe mafai e le suka, i nisi tulaga, ona "vaisu"?

2. FAAMATALAINA O LE FAASAO

I lenei iloiloga atoa matou te fa'aogaina ai le tele o fa'auiga ma fa'auiga e leai se maliega lautele. O su'esu'ega o vaisu e masani ona taula'i i vaila'au o le fa'aleagaina, e pei o le morphine, cocaine, nicotine ma le ava malosi. Ae ui i lea, talu ai nei na suʻesuʻeina ai le tele o "vaisu" i faalapotopotoga e le o ni fualaau faasaina, e aofia ai taaloga faitupe, feusuaiga, ma i lenei iloiloga, meaʻai, na suʻesuʻeina (Bancroft ma Vukadinovic, 2004, Comings et al., 2001, Petry, 2006). O le faaupuga "vaisu" o lona uiga o le faalagolago o le mafaufau ma o lea o se faafitauli faalemafaufau pe mafaufau, ae le na o se maʻi faaletino. “O vaisu” e masani ona faaaoga tutusa ma le faaupuga “faalagolago” (Nelson et al., 1982) e pei ona faʻamatalaina e le DSM-IV-TR (American Psychiatric Association, 2000). O le a matou faʻaogaina le faaupuga faʻalagolago i lona uiga atoa e faʻamatala ai taunuʻuga o se maʻa o suʻesuʻega manu e faʻataʻitaʻia ai vaisu o fualaau faasaina a tagata i ona vaega tetele taʻitasi (Koob ma Le Moal, 2005).

O le fa'alagolago i vaila'au e fa'aalia i le fa'amalosi, o nisi taimi e le mafai ona taofiofia, amioga e tupu i le fa'aleagaina o isi gaioiga ma fa'ateleina pe a fa'aauau ona maua. O le fa'alagolago e faigata ona fa'aalia ma le mautinoa i manu su'esu'e, ae ua fautuaina le fa'aogaina o fa'ata'ita'iga manu. Sa matou fa'aogaina fa'ata'ita'iga na fausia i isumu mo le su'esu'eina o le fa'alagolago i vaila'au ma fa'afetaui i latou e su'e ai fa'ailoga o le fa'alagolago i le suka.

Totogi

E mafai ona fa'avasegaina tulaga fa'apitoa mo vaisu i ni vaega se tolu (American Psychiatric Association, 2000, Koob ma Le Moal, 1997). O le mea muamua, bingeing, o loʻo faʻamatalaina o le faʻateleina o le taumafaina ma se vaega maualuga o le taumafa i le taimi e tasi, e masani lava pe a maeʻa se vaitaimi o le faʻamalieina o le lotofuatiaifo poʻo le faʻamalosi faʻamalosi. O le fa'ateleina o le taumafaina i le faiga o pinges e mafai ona mafua mai i le fa'alogoina ma le fa'apalepale i mea fa'alogona o se vaila'au o le fa'aleagaina lea e tupu i lona tu'uina atu pea. Faʻalogoina, lea o loʻo faʻamatalaina atili auiliili i lalo, o se faʻaopoopoga o le tali atu i se faʻaosofiaga faʻaalia faifaipea. faʻapalepale o se faʻaitiitia malie i le tali atu, ina ia sili atu le mea e manaʻomia e maua ai le aafiaga tutusa (McSweeney et al., 2005). O loʻo manatu uma e aʻafia ai le malosi, faʻamalosia faʻamalosia aʻafiaga o vailaʻau o le faʻaleagaina ma e taua i le amataga o le taamilosaga o vaisu talu ai e mafai ona faʻateleina le tali atu ma le faʻaaogaina (Koob ma Le Moal, 2005).

Aveesea

O fa'ailoga o le fa'aui i tua e fa'aalia pe a le toe maua le vaila'au fa'aleagaina pe poloka fa'ama'i. O le a matou talanoaina le faaui i tua e tusa ai ma le faaui i tua o le opiate, lea e iai se seti manino o faailoga (Matini ma al., 1963, Way et al., 1969). O le popole e mafai ona fa'auigaina ma fuaina i manu e fa'aaoga ai le fa'asili-maze maualuga, lea o le a 'alofia ai e manu popole le fa'aaluina o le taimi i luga o lima matala o le paso (File et al., 2004). O lenei suʻega ua faʻamaonia tele mo popolega lautele uma (Pellow et al., 1985) ma le popole e mafua ona o le faaui i tua o fualaau (File ma Andrews, 1991). E mafai fo'i ona fa'apea le fa'aletonu o le amio i manu, e aunoa ma le fa'asino i lagona, fa'aaoga le su'ega fa'amalosi-a'au, lea e fua ai taumafaiga e sola ese mai le aau ma le fa'afefeteina (passive floating).Porsolt et al., 1978). A o'o mai fa'ailoga o le ave'ese o le opiate i le naloxone, e ta'u mai ai o le le fa'aagaagaina o le fa'aogaina o le opioid o le mafua'aga lea. Pe a fa'aalia fa'ailoga tutusa i le taimi o le fa'amama, e mafai e se tasi ona fa'apea e mafua ona o le leai o se fa'aosofia o nisi o le opioid system.

Totogi

O le vaega lona tolu o vaisu, tuinanau, e tupu pe a faʻaleleia le faʻaosofia, e masani lava pe a maeʻa se taimi faʻamama (Vanderschuren ma Everitt, 2005, Weiss, 2005). O le "mana'o" o lo'o tumau pea se faaupuga e le lelei ona fa'amalamalamaina lea e masani ona fa'aaoga e fa'amatala ai le mana'o malosi e fa'atonu e le tagata lava ia fualaau fa'asaina (Poto, 1988). Mo le leai o se upu e sili atu, o le a tatou faʻaogaina le faaupuga "manaʻo" e pei ona faʻamatalaina i le faʻateleina o taumafaiga e maua ai se vailaʻau o le faʻaleagaina poʻo ona faʻaaliga e fesoʻotaʻi ai o se taunuuga o vaisu ma le faʻamama. O le "mana'o" e masani ona fa'asino i le fa'aosofia tele, lea e mafai ona fuaina i le fa'aogaina o le operant conditioning. Afai o le fa'asa'o e fa'ateleina ai le fa'atupuina o le manu, e mafai e se tasi ona avea o se fa'ailoga o le fa'aleleia atili o le fa'aosofiaga.

Faʻalogoina

I le faaopoopo atu i tulaga o suʻesuʻega o loʻo i luga, o le faʻaogaina o amioga e manatu e faʻavaeina nisi o vaega o le faʻalagolago i fualaau (Vanderschuren ma Kalivas, 2000). E masani ona fuaina le fa'alogoina o le amio e pei o le fa'atuputeleina o le locomotion e tali atu ai i le fa'aaogaina faifaipea o se vaila'au. Mo se fa'ata'ita'iga, a mae'a ona fa'aoso fa'alua le amphetamine ona soso'o ai lea ma le fa'amama, o se tui faigata, e itiiti pe leai fo'i sona a'afiaga i manu fa'atauva'a, e mafua ai le fa'ailogaina o le tino (Antelman ma Caggiula, 1996, Glick et al., 1986). O manu e ma'ale'ale i se mea e tasi e masani ona fa'aalia le fa'a'ese'ese, lea e fa'auigaina o le fa'ateleina o le tali atu o le locomotor i se isi vaila'au po'o vaila'au. E mafai fo'i ona fa'aalia le fe'au fa'asagatau i le amio fa'ato'a (Piazza et al., 1989). O manu e fa'alogoina i se vaila'au e tasi e ono fa'aalia le fa'ateleina o le taumafaina o se isi vaila'au. I se isi faaupuga, o le tasi fualaau faasaina e galue o se "faitotoa" i le isi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o manu e faʻaalia i le amphetamine o loʻo faʻaalia ai le faʻavaveina o le faʻaogaina o cocaine (Ferrario ma Robinson, 2007), ma manu e ma'ale'ale i le nicotine e sili atu le 'ava mālosi pe a fa'atusatusa i manu e le fa'alogoina (Blomqvist et al., 1996). O lenei amioga e manatu e tupu pe a faʻagaoioia e vailaʻau eseese le neural circuitry tutusa, ma o le mafuaʻaga lea e manaʻomia ai e le tele o fomaʻi le taofia atoatoa o vailaʻau e avea o se tulaga o togafitiga mo vaisu (Poto, 1988).

O le fesili muamua o lo'o fa'atatau i lenei iloiloga pe mafai ona maua so'o se tasi o nei uiga fa'atino fa'atino o le fa'alagolago i vaila'au fa'atasi ma le mauaina o le suka. O le fesili lona lua e su'esu'e ai neural system e iloa ai pe fa'afefea ona iai ni a'afiaga o le suka e pei o se vaila'au fa'aleagaina.

3. FULAFONO O LE FA'AASAUFA'A MA MEA'AI FA'AFIA'I E FA'AGA'I AI SE VAEGA MASANI O FA'AIGA NEURAL.

O lo'o fa'apipi'i i totonu o le fai'ai e fa'agaoioia e mea'ai ma vaila'au fa'asaina e ta'u mai ai e eseese ituaiga fa'amalosi (natura ma fa'atupu) e fa'aosofia ai nisi o neural system e tasi (Hoebel, 1985, Hernandez ma Hoebel, 1988, Kelley et al., 2002, Le Magnen, 1990, Voluma ma Wise, 2005, Poto, 1988, 1989). E tele vaega i totonu o le faiʻai e aofia i le faʻamalosia o le fafagaina ma le faʻaaogaina o fualaau (Hernandez ma Hoebel, 1988, Kalivas ma Volkow, 2005, Kelley et al., 2005, Koob ma Le Moal, 2005, Mogenson ma Yang, 1991, Poto, 1997, Yeomans, 1995), ma le tele o neurotransmitters, faʻapea foʻi ma hormones, na suʻesuʻeina i nei ma vaega o faiʻai e fesoʻotaʻi (Harris et al., 2005, Kalivas, 2004, Leibowitz ma Hoebel, 2004, Schoffelmeer et al., 2001, Stein ma Belluzzi, 1979). O lenei iloiloga o le a taulaʻi atu i le DA, le opioids, ma le ACh i le atigi NAc, lea e oʻo mai i le taimi nei, o neurotransmitters ua matou maua e aʻafia ai ma le faʻamalosia o aʻafiaga o le faʻaogaina o le suka.

3.A. Dopamine

O lo'o fa'amautu lelei o vaila'au fa'amasani e fa'agaoioia neu o lo'o iai le DA i vaega o le fai'ai e fa'agasolo ai le fa'amalosia o amioga. Na fa'aalia lenei mea mo vaila'au na tu'uina atu fa'aleaogaina (Di Chiara ma Imperato, 1988, Radhakishun et al., 1983), ma mo vaila'au e tui laiti pe fa'ainu i le lotoifale (Hernandez ma Hoebel, 1988, Mifsud et al., 1989). O le mesolimbic DA projection mai le ventral tegmental area (VTA) i le NAc e masani ona aʻafia i galuega faʻamalosia (Poto ma Bozarth, 1984). O le NAc e taua tele mo le tele o vaega o le "taui" e aofia ai le sailia o meaʻai ma le faʻamalosia o le aʻoaʻoina, faʻaosofia faʻaosofia, faʻamalosia le salience ma faʻailogaina se suiga faʻaosofia (Bassareo ma Di Chiara, 1999, Berridge ma Robinson, 1998, Salamone, 1992, Schultz et al., 1997, Poto, 1988). Soʻo se neurotransmitter e faʻamalosia tuusaʻo pe le tuusaʻo le tino o le DA i le VTA e faʻamalosia ai le pulega a le tagata lava ia, e aofia ai opioids pei ole enkephalin (Glimcher et al., 1984), peptides non-opioid pei ole neurotensin (Glimcher et al., 1987) ma le tele o fualaau faasaina (Bozarth ma le Atamai, 1981, Gessa et al., 1985, McBride et al., 1999). O nisi vailaʻau faʻamalosi e galue foi i DA terminals (Cheer et al., 2004, Mifsud et al., 1989, Nisell et al., 1994, Westerink et al., 1987, Yoshimoto et al., 1992). O le mea lea, soʻo se vailaʻau e faʻaosoina pea le faʻasaʻolotoina o le DA pe faʻaitiitia le toe faʻaleleia o le DA i pito e ala i nei taʻaloga atonu o se sui tauva mo le faʻaleagaina.

O mea'ai eseese e mafai ona fa'asa'oloto le DA i le NAc, e aofia ai le lab chow, suka, saccharin, ma le suau'u sana (Bassareo ma Di Chiara, 1997, Hajnal et al., 2004, Liang et al., 2006, Mark et al., 1991, Rada et al., 2005b). O le siʻitia o le extracellular DA e mafai ona sili atu nai lo le taumafataga i isumu e leai ni meaʻai (Hernandez ma Hoebel, 1988). Ae ui i lea, i manu faʻamalieina, o lenei faʻamalologa a le DA e foliga mai e faʻalagolago i mea fou talu ai e faʻaitiitia pe a faʻaauau ona maua, e tusa lava pe lelei le meaʻai (Bassareo ma Di Chiara, 1997, Rada et al., 2005b). O se tuusaunoaga, lea o loʻo faʻamatalaina i lalo (Vaega 5.C.), o le taimi o manu e leai ni meaʻai ma fafaga suka i taimi uma.

O le Extracellular DA e faʻaitiitia i le tali atu i le aveeseina o fualaau (Acquas et al., 1991, Acquas ma Di Chiara, 1992, Rada et al., 2004, Rossetti et al., 1992). O faʻamaoniga o le faʻamavae mai vailaʻau dopaminergic e itiiti ifo le faʻamalamalamaina nai lo mea na matauina i le taimi o le alu ese mai opiates. O le mea lea, atonu e sili atu ona faigofie le iloatino o faʻailoga o le faʻamavaeina pe a faʻaaogaina meaʻai e faʻamalolo uma ai le DA ma opioids. O le suka o se tasi lea o meaai.

3.B. Opioids

Opioid peptides o loʻo faʻaalia malosi i le limbic system ma fesoʻotaʻi atu i faiga DA i le tele o vaega o le muai mafaufau (Haber ma Lu, 1995, Levine ma Billington, 2004, Miller ma Pickel, 1980). O faʻaogaina o le opioid system e faʻaaogaina nisi o latou aʻafiaga i le faʻamalosia o gaioiga e ala i le fegalegaleai ma faiga DA (Bozarth ma le Atamai, 1986, Di Chiara ma Imperato, 1986, Leibowitz ma Hoebel, 2004). O le opioid peptide enkephalin i le NAc e fesoʻotaʻi ma taui (Bals-Kubik et al., 1989, Bozarth ma le Atamai, 1981, Olds, 1982, Spanagel et al., 1990) ma e mafai ona faʻagaoioia uma mu ma delta talipupuni e faʻateleina le tuʻuina atu o le DA (Spanagel et al., 1990). O le Morphine e suia le faʻaalia o le gene o peptides opioid endogenous ao faʻateleina le gaosiga o le peptide opioid i le NAc (Przewlocka et al., 1996, Spangler et al., 2003,Turchan et al., 1997). Opioids o vaega taua foi o lenei faiga e avea ma cotransmitters ma le GABA i nisi o mea faʻapipiʻi ma pito i tua (dorsal striatal outputs).Kelley et al., 2005).

O le fa'aaogaina faifaipea o opiates, po'o nisi vaila'au e le o ni opiate, e mafai ona i'u ai i le mu-opioid receptor sensitization i le tele o itulagi, e aofia ai le NAc (Koob et al., 1992, Unterwald, 2001). O le mu-receptor antagonist e tui i totonu o le NAc o le a faʻaitiitia ai le tauia o le heroin (Vaccarino et al., 1985), ma ua fa'aaogaina ia vaila'au fa'apitoa e fai ma togafitiga mo le 'ava malosi ma le fa'alagolago i le heroin (Deas et al., 2005, Foster et al., 2003, Matini, 1975, O'Brien, 2005, Volpicelli et al., 1992).

O le taumafaina o mea'ai suamalie e iai a'afiaga e ala i le opioids i totonu o nofoaga eseese (Dum et al., 1983, Mercer ma Holder, 1997, Tanda ma Di Chiara, 1998), ma o le tuiina o mu-opioid agonists i le NAc e faʻateleina ai le faʻaaogaina o meaʻai suamalie e tele i gaʻo poʻo suka (Zhang et al., 1998, Zhang ma Kelley, 2002). O tagata tetee opioid, i le isi itu, e faʻaitiitia ai le taumafaina o meaʻai suamalie ma faʻapuupuu meaʻai o meaʻai suamalie, e sili ona fiafia i ai, e oʻo lava i tui e leai se aʻafiaga i le taumafa masani (chow).Glass et al., 1999). O lenei sootaga o le opioid-palatability o loʻo faʻaalia atili i aʻoaʻoga lea e faʻamavaeina ai le faʻamalosia o le aʻafiaga i se faiga dopaminergic mo faʻaosofia faʻaosofia ma se opioid "fiafia" poʻo le "fiafia" faiga mo tali hedonic (Berridge, 1996, Robinson ma Berridge, 1993, Stein, 1978). O faʻamaoniga e faʻapea o opioids i le NAc e aʻafia ai faʻalavelave faʻalavelave e sau mai faʻamaumauga e faʻaalia ai o le morphine e faʻaleleia ai le tofo lelei o mata o isumu mo se vaifofo suamalie i le gutu (Pecina ma Berridge, 1995). O le vavaeeseina o le "manaʻo" ma le "fiafia" faiga e fautuaina foi e suʻesuʻega i tagata (Finlayson et al., 2007).

3.C. Acetylcholine

Ole tele ole cholinergic system ile faiʻai ua aʻafia i meaʻai ma vailaʻau, ma e fesoʻotaʻi ma le DA ma le opioids (Kelley et al., 2005, Rada et al., 2000, Yeomans, 1995). Taulai atu i ACh interneurons i le NAc, o le faʻaogaina o le morphine e faʻaitiitia ai le ACh turnover (Smith et al., 1984), o se sailiga na faamaonia e i vivo microdialysis i isumu e amio sa'oloto (Fiserova et al., 1999, Rada et al., 1991a, 1996). Cholinergic interneurons i le NAc e mafai ona faʻavasegaina le faʻaaliga o gene enkephalin ma le tuʻuina atu o peptide (Kelley et al., 2005). I le taimi o le faʻamavaeina o le morphine, o le ACh extracellular e faʻateleina i le NAc aʻo maualalo le DA, ma faʻaalia ai e mafai ona aʻafia lenei tulaga o le neurochemical i vaega faʻafefe o le faʻamavae (Pothos et al., 1991, Rada et al., 1991b, 1996). E faʻapea foʻi, o le toesea o le nicotine ma le ava malosi e faʻateleina ai le ACh, aʻo faʻaitiitia le DA i le NAc (De Witte et al., 2003, Rada et al., 2001, 2004). O lenei tulaga faaui i tua e mafai ona aofia ai le atuatuvale o amioga, ona o le M1-receptor agonists ua tui i le NAc e mafai ona mafua ai le atuatuvale i le suega aau faamalosi (Chau et al., 1999). O le matafaioi a le ACh i le faʻamavaeina o vailaʻau ua faʻaalia atili i le faʻaogaina o le acetylcholinesterase inhibitors, lea e mafai ona faʻatupuina faʻailoga faʻailoga i manu e le faʻalagolago.Katz ma Valentino, 1984, Turski et al., 1984).

ACh i le NAc ua aʻafia foi i le taumafa. Matou te manatu o lona aafiaga muscarinic atoa o le taofia lea o le fafagaina i M1 receptors talu ai o le tui faʻapitonuʻu o le agonist muscarinic agonist arecholine o le a taofia ai le fafagaina, ma o lenei aafiaga e mafai ona poloka e le M1 antagonist pirenzapine (Rada ma Hoebel, e leʻi faʻasalalau). O le fafagaina i le maoona e faʻateleina ai le ACh extracellular i le NAc (Avena et al., 2006, Mark et al., 1992). O le faʻafefeteina o le tofo e faʻapupulaina ai foi le ACh i le NAc ma faʻaitiitia ai le DA (Mark et al., 1991, 1995). D-fenfluramine faʻatasi ma le phentermine (Fen-Phen) faʻateleina le ACh extracellular i le NAc i se tui e faʻalavelave uma ai le 'ai ma le cocaine le pulea e le tagata lava ia (Glowa et al., 1997, Rada ma Hoebel, 2000). O iole o lo'o iai manu'a fa'atupu ACh e fa'aosoina oona e hyperphagic e fa'atatau i isumu e le o ni manu'a (Hajnal et al., 2000).

O paleni DA/ACh o lo'o pulea i se vaega e ala ile hypothalamic system mo le fafagaina ma le fa'amalieina. Norepinephrine ma galanin, lea e faaosofia ai le 'ai pe a tui i totonu o le paraventricular nucleus (PVN), maualalo accumbens ACh (Hajnal et al., 1997, Rada et al., 1998). O se tuusaunoaga o le neuropeptide-Y, lea e faʻaleleia ai le 'ai pe a tui i totonu o le PVN, ae le faʻateleina le tuʻuina atu o le DA pe faʻaititia le ACh (Rada et al., 1998). E tusa ai ma le aʻoaʻoga, o le tuʻufaʻatasiga o le serotonin faʻatasi ma le tui CCK i totonu o le PVN e faʻateleina ai ACh (Helm et al., 2003).

E manaia tele pe a maualalo le DA ma maualuga le ACh, e foliga mai e le maua ai le faamalieina, ae o se tulaga faʻafefe (Hoebel et al., 1999), e pei o le taimi o le atuatuvale o amioga (Zangen et al., 2001, Rada et al., 2006), faʻamavaeina o fualaau faasaina (Rada et al., 1991b, 1996, 2001, 2004) ma le fa'amalieina o le tofo (Mark et al., 1995). Matou te faʻamaonia pe a galue ACh o se M1 agonist post-synaptic e iai aʻafiaga e faʻafeagai ma le DA, ma e mafai ona avea o se "tu" i luga o galuega dopaminergic (Hoebel et al., 1999, Rada et al., 2007) fa'atupu le fa'amalieina pe a maualuga le DA ma le fa'aletonu o amioga pe a la'ititi le DA.

4. O FAIGA FA'AIGA I LE VAA O LE FA'A'U'UINA O LE LATOU VA'AIGA MA LE FA'AVAVAU, FA'A'O'A'I SUKA.

O le manatu o le "sugar addiction" ua faʻasalalau mo le tele o tausaga. O tala fa'afoma'i o le "vaisu suka" ua avea ma autu o le tele o tusi sili ona fa'atau atu ma le taula'i mo polokalame ta'uta'ua o taumafa (Appleton, 1996, DesMaisons, 2001, Katerina, 1996, Rufus, 2004). I nei tala, o loʻo faʻamatalaina e tagata faʻamaoniga o le faʻamavaeina pe a latou faʻateʻaina i latou lava mai meaʻai e tele le suka. Latou te faʻamatalaina foi le tuʻinanau o meaʻai, aemaise lava mo gaʻo, sukalati, ma suka, lea e mafai ona faʻatupu ai le toe faʻafoʻi ma le 'ai faʻafuaseʻi. E o'o atu ai i se ta'amilosaga leaga o le fa'ama'i e le tagata lava ia ma mea'ai suamalie e ono i'u ai i le puta puta po'o se ma'i le 'ai.

E ui o mea'ai ua fai ma vaisu ua lauiloa i le aufaasālalau ma ua fuafua e fa'avae i le neurochemistry o le fai'ai (Hoebel et al., 1989, Le Magnen, 1990), e le'i leva ona su'esu'eina fa'apitoa i totonu o fale su'esu'e.

E pei ona otooto atu i le aotelega i le Vaega 1, matou te faʻaogaina se faʻasologa o meaʻai e faʻaosofia ai isumu e faʻafefe i se vaifofo suka, ona faʻaoga lea o taʻiala mo le faʻalagolago i vailaʻau o loʻo tuʻuina atu i le Vaega 2 ma suʻega mo amioga ma neurochemical masani o loʻo tuʻuina atu i le Vaega 3. E 12-itula le avanoa i iole i aso taitasi i se vai 10% sucrose solution (25% glucose i nisi o su'esu'ega) ma le lab chow, sosoo ai ma le 12 itula o le le maua mo le tolu pe sili atu vaiaso (ie, Daily Intermittent Sugar and Chow). O iole nei e fa'atusatusa i vaega fa'atonutonu e pei o le Ad libitum Sugar ma Chow, Ad libitum Chow, po'o le Daily Intermittent Chow (12-h le maua ma le 12-h avanoa i lab chow). Mo kulupu avanoa fa'afuase'i, e fa'atuai le avanoa i le 4 h i le taimi fa'agaoioi a le manu ina ia fa'aosofia ai le fafagaina, lea e masani ona tupu i le amataga o le taamilosaga pogisa. O iole o lo'o tausia ile Daily Intermittent Sugar ma Chow regimen e ulufale atu i se setete e foliga fa'alagolago i vaila'au ile tele o itu. Ua vaevaeina nei i amioga (Vaega 4) ma le neurochemical (Vaega 5) tutusa ma le faalagolago i fualaau faasaina.

4.A. "Bingeing": Faʻateleina le taumafa suka i aso uma ma taumafataga tetele

O le fa'ateleina o le inuina o se uiga o fualaau fa'asaina. Atonu o se tu'ufa'atasiga o le faapalepale, lea e mana'omia ai le tele o mea fa'aleagaina e maua ai a'afiaga tutusa euphoric (Koob ma Le Moal, 2005), ma lagona, e pei o le locomotor sensitization, lea e maua ai e le vailaʻau le faʻaleleia atili o le faʻagaioiina o amioga (Vezina et al., 1989). O suʻesuʻega e faʻaaoga ai fualaau faʻasaina e masani ona faʻatapulaʻaina le avanoa i ni nai itula i le aso, lea e faʻaogaina ai e manu ia lava i taimi masani e fesuisuiaʻi e pei o se gaioiga o le fua na maua (Gerber ma Wise, 1989) ma i se auala e faʻatumauina ai le maualuga o le DA i luga aʻe o se laina faʻavae, poʻo le "faʻaosoina" i le NAc (Ranaldi et al., 1999, Wise ma al., 1995). O le umi o avanoa i aso uma ua faʻaalia e matua aʻafia ai le amio pulea e le tagata lava ia. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le tele o cocaine e faʻatonuina e le tagata lava ia i le 10 minute muamua o se sauniga pe a maua le 6 itula i le aso (Ahmed ma Koob, 1998). Vaitaimi fa'atapula'aina o avanoa, e fa'atupu ai le "binges", na aoga, aua o le mamanu o le pulea e le tagata lava ia o amioga e alia'e e tutusa ma le "fa'amalosi" tagata fa'aaoga fualaau (Markou et al., 1993, Mutschler ma Miczek, 1998, O'Brien et al., 1998). E tusa lava pe tuuina atu fualaau faasaina, e pei o cocaine, e le faatapulaaina le avanoa, o tagata po o manu falesuesue o le a latou pulea e ia lava i latou i vaega faifaipea po o "binges" (Bozarth ma le Atamai, 1985, Deneau et al., 1969). Ae ui i lea, e sili atu le avanoa e tuʻuina atu e le tagata suʻesuʻe nai lo ad libitum avanoa mo fa'amoemoega fa'ata'ita'i, talu ai e foliga mai o le a le itiiti ifo ma le tasi le fa'ainu tele a le manu i le amataga o le taimi e maua ai vaila'au. E le gata i lea, o se vaitaimi o le faʻatapulaʻaina o meaʻai e mafai ona faʻaleleia ai le faʻaaogaina o fualaau faasaina (Carr, 2006, Carroll, 1985) ma ua faʻaalia e maua ai neruoadaptations taui i le mesoaccumbens DA system (Pan et al., 2006).

O su'esu'ega tau amio ma le suka e tutusa ma mea na matauina i fualaau fa'asaina. O isumu e fafagaina i aso taʻitasi suka ma chow e faʻateleina a latou suka ma faʻateleina a latou meaʻai i le itula muamua o le avanoa i aso uma, lea matou te faʻamatalaina o se "binge" (Colantuoni et al., 2001). O manu ma ad libitum maua i se vaifofo suka e masani ona inu i le aso atoa, e aofia ai lo latou taimi e le toaga ai. O vaega uma e lua e faʻateleina a latou meaʻai atoa, ae o manu faʻatapulaʻa avanoa latou te taumafaina le tele o suka i le 12 itula ad libitum-fafaga manu e faia i le 24 itula. O au'ili'iliga au'ili'ili o fa'ata'ita'iga o mea'ai e fa'aaoga ai le operate condition (fixed-rate 1) o lo'o fa'aalia ai o manu fa'atapula'a latou te 'aina se taumafataga tele o le suka i le amataga o le avanoa, ma lapo'a, itiiti 'ai o le suka i le taimi o avanoa, fa'atusatusa i manu e inu suka. ad libitum (Mati. 1; Avena ma Hoebel, e lei lolomiina). O iole na fafagaina i Aso Taitasi Sugar Intermittent Sugar ma Chow e faʻatonutonu a latou caloric intake e ala i le faʻaitiitia o a latou meaʻai e totogi ai le kalori faaopoopo e maua mai le suka, lea e maua ai le mamafa masani o le tino (Avena, Bocarsly, Rada, Kim ma Hoebel, e leʻi faʻasalalau, Avena et al., 2003b, Colantuoni et al., 2002).

Ata 1 

Su'esu'ega o mea'ai o iole sui e lua o lo'o nonofo i potu ta'avale. O le tasi o lo'o tausia ile Daily Intermittent Sucrose ma Chow (laina uliuli) na fa'ateleina le taumafa o le suka pe a fa'atusatusa i le Ad libitum Sucrose ma Chow (laina efuefu). O le itula 0 e 4 ...

4.B. “Tu’u ese”: O le popole ma le atuatuvale o amioga e mafua ona o se opioid-antagonist poʻo le leai o ni meaʻai.

E pei ona fa'amatalaina i le Vaega 2, e mafai e manu ona fa'aalia fa'ailoga o le ave'ese o le opiate pe a uma ona fa'aalia pea pe a aveese le vaila'au fa'aleagaina, po'o le fa'aogaina ole synaptic e poloka. Mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai ona faʻaaogaina se tagata faʻatauvaʻa opioid e faʻafefe ai le faʻamavaeina i le tulaga o le faʻalagolago i le opiate (Espejo et al., 1994, Koob et al., 1992). I isumu, o le ave'ese o le opiate e mafua ai fa'ailoga ogaoga o le somatic (Matini ma al., 1963, Way et al., 1969), fa'aitiitia le vevela o le tino (Ary et al., 1976), osofa'iga (Kantak ma Miczek, 1986), ma le popole (Schulteis et al., 1998), faʻapea foʻi ma se maʻi faʻaosofia e faʻaalia e le dysphoria ma le atuatuvale (De Vries ma Shippenberg, 2002, Koob ma Le Moal, 1997).

O nei fa'ailoga o le fa'amuta o le opioid ua maitauina pe a mae'a ona maua le suka pe a fa'atupuina le fa'aui i tua ma se fa'afeagai o le opioid, po'o le taimi e aveese ai mea'ai ma suka. Pe a tu'uina atu i ai se maualuga maualuga o le opioid antagonist naloxone (3 mg/kg, sc), e matauina fa'ailoga fa'asolo, e pei o le fegalegaleai o nifo, tetete o vae, ma le lulu o ulu (Colantuoni et al., 2002). O nei manu e popole foi, e pei ona fuaina i le faaitiitia o le taimi e faaalu i luga o le lima matala o se paso maualuga faaopoopo (Colantuoni et al., 2002) (Mati. 2).

Ata 2 

Taimi fa'aalu i luga o lima matala o se fa'asili fa'aopoopo fa'aopoopo. E fa vaega o isumu na tausia a latou meaʻai mo le masina e tasi ona maua ai lea o le naloxone (3 mg / kg, sc). Ole vaega ole Daily Intermittent Glucose ma Chow na fa'aalu sina taimi i luga o lima matala ...

Ua maua fo'i le fa'aletonu o amioga i le taimi o le fa'amavaeina o le naloxone i isumu e fafaga suka. I lenei fa'ata'ita'iga, na tu'uina atu i iole se su'ega muamua e 5-minu'u fa'amalosi-a'au lea na fuaina ai le sola (a'au ma le a'e) ma le pasi (opeopea). Ona vaevae lea o isumu i ni vaega se fa na fafagaina i le Daily Intermittent Sucrose ma Chow, Daily Intermittent Chow, Ad libitum Sucrose ma Chow, poʻo le Ad libitum Chow mo le 21 aso. I le aso 22, i le taimi e masani ona maua ai le suka ma / poʻo le chow i isumu fafaga faʻafuaseʻi, o isumu uma na tui i le naloxone (3 mg / kg, sc) e faʻafefe ai le alu ese ma toe tuʻu i totonu o le vai mo se isi suega. I le vaega na fafagaina i le Daily Intermittent Sucrose ma Chow, o amioga sosola na matua taofiofia pe a faatusatusa i le Ad libitum Sucrose ma Chow ma le Ad libitum Chow controls (Mati. 3; Kim, Avena ma Hoebel, e lei lolomiina). O le fa'aitiitia o taumafaiga e sola ese ai na suitulaga i le fa'afefe fa'ato'aga ua fa'ailoa mai ai o lo'o o'o i ai le fa'aletonu o le amio a'o alu ese.

Ata 3 

Iole na tausia ile Daily Intermittent Sucrose ma Chow e sili atu le le gaioi nai lo vaega faʻatonutonu ile suʻega faʻamalosi-aau i le taimi ole naloxone-precipitated withdrawal. *p<0.05 fa'atusatusa ile Ad libitum Sugar ma Chow ma Ad libitum Chow vaega. ...

E alia'e fo'i fa'ailoga o le opiate-withdraw pe a aveese uma mea'ai mo le 24 itula. E toe iai fo'i fa'ailoga somatic e pei o le fetagisi o nifo, tetete o le alovae ma le lulu o le ulu (Colantuoni et al., 2002) ma le popole e pei ona fuaina i le maualuga o le paso (Avena, Bocarsly, Rada, Kim ma Hoebel, e leʻi lolomiina). O le alu ese faʻafuaseʻi mai le naʻo le aveesea o le suka ua lipotia mai e faʻaaoga ai le faʻaitiitia o le vevela o le tino e fai ma faʻataʻitaʻiga (Wideman et al., 2005). E le gata i lea, o fa'ailoga o amioga fa'aleaga na maua i le taimi o le fa'amuta o se mea'ai e aofia ai le maua o le suka fa'afuase'i (Galic ma Persinger, 2002).

4.C. “Mana'o”: Fa'aleleia le tali atu mo le suka pe a mae'a le fa'amama

E pei ona faʻamatalaina i le Vaega 2, "manaʻo" i manu suʻesuʻe e mafai ona faauigaina o se faʻaosofia atili e faʻatau se mea faʻaleagaina (Koob ma Le Moal, 2005). A maeʻa le faʻaaogaina e le tagata lava ia o vailaʻau faʻaleagaina ona faʻamalosi lea e aloese, e masani ona faʻaauau manu i le tali atu e le tauia (faʻataʻitaʻiga, teteʻe i le tali faʻaumatia), ma faʻateleina le latou tali atu mo faʻamatalaga na fesoʻotaʻi muamua ma le vailaʻau e tupu i le taimi (ie, incubation) (Bienkowski et al., 2004, Grimm et al., 2001, Lu et al., 2004). E le gata i lea, afai e toe maua le vailaʻau, o le a sili atu le faʻaaogaina e manu nai lo le mea na latou faia aʻo leʻi faʻamaʻi (faʻataʻitaʻiga, le "aafiaga faʻaleagaina") (Sinclair ma le Senter, 1968). O lenei fa'ateleina o le fa'aosofiaga e fa'atau se vaila'au o le fa'aleagaina e mafai ona fesoasoani i le toe fa'afo'i. O le malosi o le "manaʻo" e faʻamaonia e ala i faʻaiʻuga e faʻaalia ai o manu o le a feagai i nisi taimi ma taunuuga leaga e maua ai se mea faʻaleagaina e pei o cocaine poʻo le ava malosi (Deroche-Gamonet et al., 2004, Dickinson et al., 2002, Vanderschuren ma Everitt, 2004). O nei faʻailoga i totonu o manu suʻesuʻe e faʻataʻitaʻiina i latou na matauina ma tagata lea o le tuʻuina atu o faʻamalosi e fesoʻotaʻi muamua ma se vailaʻau o le faʻaleagaina e faʻateleina ai lipoti a le tagata lava ia o le manaʻo ma le ono toe faʻafoʻi (O'Brien et al., 1977, 1998).

Na matou faʻaogaina le faʻataʻitaʻiga o le "aafiaga faʻaleagaina" e suʻesuʻe ai le taumafaina o le suka pe a maeʻa le faʻamaʻi i isumu na faʻatau i suka. A mae'a le 12-itula e maua ai le suka i aso ta'itasi, e oomiina e isumu le leve o le suka mo le 23% sili atu le suka i se su'ega pe a mae'a le 2 vaiaso o le fa'amama'i nai lo le mea na latou faia muamua (Mati. 4; Avena et al., 2005). O se vaega o loʻo i ai le 0.5-h avanoa i aso taʻitasi i sucrose e leʻi faʻaalia le aʻafiaga. E maua ai se vaega e pulea lelei lea e masani ai isumu i le tofo o le sucrose, ae le'i 'aina i se auala e oo atu ai i se aafiaga le lelei. O fa'ai'uga e ta'u mai ai se suiga i le fa'aosofiaga o le suka e fa'aauau pea i le lua vaiaso o le fa'amama, e o'o atu ai i le fa'aleleia atili o le taumafa.

Ata 4 

Ina ua uma le 14 aso o le aloese mai le suka, o isumu sa i ai muamua 12-itula avanoa i aso taitasi na matua faateleina ai le lever oomi mo le kulukose i le 123% o le muaʻi faʻatau e tali atu, e faʻaalia ai le faʻateleina o le faʻaosofia mo le suka. O le vaega e 0.5-h avanoa i aso taitasi na faia ...

E le gata i lea, e pei o vailaʻau o loʻo faʻamatalaina i luga, o le faʻaosofia e maua ai le suka e foliga mai e "faʻafefe", pe tupu, ma le umi o le faʻasaʻo (Shalev et al., 2001). Faʻaaogaina o le operate conditioning, Grimm ma ana uo (2005) iloa o le sucrose saili (lever oomi i le fa'aumatia ona mo se sucrose-paired cue) e fa'atupula'ia a'o fa'asao i isumu pe a uma ona maua le suka mo le 10 aso. O le mea e ofo ai, o le tali atu mo le faʻailoga na sili atu pe a maeʻa le 30 aso o le faʻamaʻi suka pe a faʻatusatusa i le 1 vaiaso poʻo le 1 aso. O nei fa'ai'uga e fa'ailoa mai ai le fa'asolosolo malie o suiga umi i le neural circuitry fa'avae fa'aosofia e mafua mai i le pulea e le tagata lava ia o le suka ma le fa'amama.

4.D. "Cross-sensitization": Faʻateleina le tali atu o locomotor i psychostimulants i le taimi ole suka

O le faʻaogaina o fualaau faʻasaina e mafai ona i ai se sao i le faʻaleleia atili o le puleaina o fualaau faasaina ma e aʻafia o se mea e mafua ai le tagofia o fualaau faasaina (Robinson ma Berridge, 1993). I se faʻataʻitaʻiga masani faʻapitoa, e maua e le manu se vailaʻau i aso uma mo le tusa ma le vaiaso, ona taofi lea o le faʻatinoga. Ae ui i lea, i totonu o le faiʻai o loʻo i ai, e oʻo lava i le tuputupu aʻe, suiga e aliali mai ile vaiaso pe sili atu mulimuli ane pe a maualalo, luʻitau fua ole vailaʻau e mafua ai le hyperlocomotion (Kalivas et al., 1992). E le gata i lea, o le fefaʻasoaaʻi mai le tasi vailaʻau i le isi ua faʻaalia i le tele o vailaʻau o le faʻaleagaina, e aofia ai le amphetamine sensitizing rats i cocaine poʻo le phencyclidine (Greenberg ma Segal, 1985, Kalivas ma Weber, 1988, Pierce ma Kalivas, 1995, Schenk et al., 1991), cocaine felavasa'i ma le ava malosi (Itzhak ma Matini, 1999), ma le heroin ma le cannabis (Pontieri et al., 2001). O isi su'esu'ega ua maua ai lenei a'afiaga i mea e le o ni vaila'au. Ua faʻaalia le faʻaogaina o amioga i le va o cocaine ma le atuatuvale (Antelman ma Caggiula, 1977, Covington ma Miczek, 2001, Prasad et al., 1998). E le gata i lea, o le faateleina o le taumafa (Bakshi ma Kelley, 1994) po'o amioga fa'afeusuaiga (Fiorino ma Phillips, 1999, Nocjar ma Panksepp, 2002) ua matauina i manu o loʻo iai se talaʻaga o faʻamaʻi faʻamaʻi.

Ua matou iloa ma isi o le taumafaina o le suka e felavasa'i ma fualaau faasaina. O iole e ma'ale'ale i tui o le amphetamine i aso uma (3 mg/kg, ip) e fa'agasolo i le tasi vaiaso mulimuli ane e tali atu ai i le tofoina o le 10% sucrose (Avena ma Hoebel, 2003a). I le isi itu, o isumu na fafagaina i le Daily Intermittent Sugar ma Chow e faʻaalia ai le faʻaogaina o le locomotor i le amphetamine. Aemaise lava, o ia manu e faʻamalosi i le tali atu i le maualalo, faʻafitauli o le amphetamine (0.5 mg / kg, ip) e leai sona aafiaga i manu faʻatauvaʻa, e tusa lava pe a maeʻa le 8 aso o le aloese mai le suka (Mati. 5; Avena ma Hoebel, 2003b). Na fa'atumauina e iole le fa'asologa o mea'ai nei ae o le fa'ainu saline e le'o fa'amalosi, e le'i iai fo'i isumu i vaega fa'atonutonu (Daily Intermittent Chow, Ad libitum Sugar and Chow, Ad libitum Chow) na tu'uina atu i ai le fa'afitauli o le amphetamine. Ole sucrose ole avanoa fa'afuase'i e feso'ota'i fo'i ma cocaine (Gosnell, 2005) ma faʻafaigofieina le atinaʻeina o lagona i le DA agonist quinpirole (Foley et al., 2006). O le mea lea, o taunuʻuga faʻatasi ma le tolu agonists DA eseese mai fale suʻesuʻe eseese e tolu e lagolagoina le talitonuga e faʻaalia le faiga o le DA e ala i le faʻaogaina o le suka, e pei ona faʻamaonia e le cross-sensitization. E taua tele lenei mea talu ai o le faʻaleleia atili o le mesolimbic dopaminergic neurotransmission e tele sona sao i aʻafiaga o amioga o le faʻalogoina faʻapea foʻi ma le fefaʻatauaʻiga (Robinson ma Berridge, 1993), ma e mafai ona saofagā i vaisu ma faʻalavelave faʻatasi ma le faʻaogaina o le poly-substance.

Ata 5 

Gaoioiga o le locomotor i totonu o se pusa photocell ua fuafuaina e pei o le pasene o le laina pito i lalo o le laina i le aso 0. Sa tausia iole mo le 21 aso i luga o le faiga o mea ai. O isumu na tausia ile Daily Intermittent Sucrose ma Chow sa fa'a'ese'ese ile iva aso mulimuli ane ile tali ...

4.E. “Aafiaga o le faitoto’a”: Faateleina le inuina o le ava malosi i le taimi e fa’amama ai le suka

O le tele o suʻesuʻega ua maua ai o le faʻalogoina i se tasi vailaʻau e mafai ona taʻitaʻia e le gata i le hyperactivity, ae faʻapea foi i le faʻateleina o le faʻaaogaina o se isi vailaʻau poʻo vailaʻau (Ellgren et al., 2006, Henningfield et al., 1990, Hubbell et al., 1993, Liguori et al., 1997, Nichols et al., 1991, Piazza et al., 1989, Vezina, 2004, Vezina et al., 2002, Volpicelli et al., 1991). Matou te taʻua lenei mea mataʻutia o le "consummatory cross-sensitization". I tusitusiga a le falemaʻi, pe a oʻo atu le tasi vailaʻau i le ave o le isi, e taʻua lea o le "gateway effect". E matua mata'ina pe a fai se vaila'au fa'aletulafono (eg nicotine) e fai ma faitoto'a i se vaila'au fa'asolitulafono (eg cocaine) (Lai et al., 2000).

O iole e fa'aauau pea ona maua le suka ona fa'amalosi lea e fa'amama, ona fa'aalia lea o le fa'aleleia atili o le 9% ava malosi (Avena et al., 2004). O lo'o fa'ailoa mai ai e mafai ona avea le avanoa fa'afuase'i i le suka ma se faitoto'a i le fa'aaogāina o le 'ava mālosi. O isi ua faʻaalia o manu e sili atu i le suamalie suamalie o le a latou faʻaaogaina cocaine i se fua maualuga (Carroll et al., 2006). E pei o le locomotor cross-sensitization o loʻo faʻamatalaina i luga, o loʻo faʻavaeina lenei amio e foliga mai o suiga o le neurochemical i le faiʻai, e pei o fetuunaiga i le DA ma atonu o le opioid galuega.

5. NEUROCHEMICAL TUGATUGA I LE VAA O VA'A'IGA FA'AMA'I MA LE FA'A'O'I SUKU LE'A.

O suʻesuʻega o loʻo faʻamatalaina i luga o loʻo fautua mai ai e mafai ona maua le tele o le suka e mafai ona maua ai le tele o amioga e tutusa ma mea o loʻo matauina i isumu faʻalagolago i fualaau. I lenei vaega, matou te faʻamatalaina suʻesuʻega neurochemical e ono faʻalagolago i le suka. I le tulaga o nei suiga ole fai'ai e fetaui ma a'afiaga o vaila'au o le fa'aleagaina, e fa'amalosia ai le tulaga o le suka e mafai ona pei o se mea o le fa'aleagaina.

5.A. O le taumafaina o le suka e suia D1, D2 ma mu-opioid receptor fusifusia ma faʻamatalaga mRNA

O vailaʻau faʻaleagaina e mafai ona suia le DA ma le opioid receptors i vaega mesolimbic o le faiʻai. Su'esu'ega fa'afoma'i fa'atasi ma filifiliga D1, D2 ma le D3 O su'esu'ega fa'afeagai ma fa'atupu fa'atupu fa'ama'i ua fa'aalia ai o vaega laiti uma e tolu e fa'afeso'ota'i le fa'amalosia o a'afiaga o vaila'au fa'aleagaina. O loʻo i ai se tulafono faatonutonu a le D1 talini (Unterwald et al., 1994) ma faateleina le D1 fusifusia talitali (Alburges et al., 1993, Unterwald et al., 2001) i le tali atu i cocaine. I le isi itu, D2 e maualalo le maualuga o le tali i le NAc o manuki o loʻo i ai se talaʻaga o le faʻaaogaina o cocaine (Moore et al., 1998). O vailaʻau o le faʻaleagaina e mafai foi ona maua ai suiga i le faʻaaliga o kenera o le tali atu a le DA. O le morphine ma le cocaine ua faʻaalia e faʻaitiitia ai faʻamaʻi D2 talitali mRNA (Georges et al., 1999, Turchan et al., 1997), ma le faateleina o le D3 talitali mRNA (Spangler et al., 2003). O nei suʻesuʻega ma manu suʻesuʻe e lagolagoina suʻesuʻega falemaʻi, lea na faʻaalia ai o D2 e fa'asalaina i lalo le fa'atonuga i vaisu cocaine (Volkow et al., 1996a, 1996b, 2006).

O suiga fa'apenei na lipotia mai ile avanoa fa'afuase'i ile suka. Ua faʻaalia e le autoradiography le faʻateleina D1 i le NAc ma faʻaititia D2 o lo'o fusifusia le tali i le striatum (Mati. 6; Colantuoni et al., 2001). E fa'atatau lea i iole fagaina, o lea e le o iloa pe ad libitum suka o le a faʻaalia ai foi lenei aafiaga. O isi ua lipotia mai le faaitiitia o le D2 talitaliga o lo'o fusifusia i le NAc o isumu ma fa'atapula'aina le avanoa i sucrose ma chow fa'atusatusa i iole fafaga fa'atapula'a chow (Bello et al., 2002). O isumu e iai le suka fa'afuase'i ma le avanoa e 'ai ai ua fa'aitiitia fo'i ile D2 receptor mRNA i le NAc faʻatusatusa i ad libitum fa'atonuga (Spangler et al., 2004). mRNA tulaga o D3 faʻafeiloaʻi mRNA i le NAc ua faʻateleina i le NAc ma le caudate-putamen.

Ata 6 

Ole avanoa ole suka e suia ai le talitaliga ole DA ile maualuga ole striatum. D1 o lo'o fusifusia le talitaliga (vaega pito i luga) fa'atuputeleina i totonu ole NAc ma atigi o manu e fa'aalia ile Daily Intermittent Glucose ma Chow (pauliuli) mo le 30 aso pe a fa'atusatusa i le pulea. ...

E tusa ai ma le opioid receptors, mu-receptor binding ua faateleina i le tali atu i cocaine ma morphine (Bailey et al., 2005, Unterwald et al., 2001, Vigano et al., 2003). O le mu-opioid receptor binding e matua faʻaleleia atili pe a maeʻa le tolu vaiaso i luga o le taumafa suka faʻatasi, faʻatusatusa i ad libitum chow. O lenei aafiaga na matauina i le atigi accumbens, cingulate, hippocampus ma locus coeruleus (Colantuoni et al., 2001).

5.B. O le taumafaina o le suka fa'asolosolo e suia ai le fa'aaliga mRNA enkephalin

Enkephalin mRNA i le striatum ma le NAc ua faʻaititia i le tali atu i tui faifaipea o le morphine (Georges et al., 1999, Turchan et al., 1997, Uhl et al., 1988). O nei suiga i totonu o faiga o le opioid e talitutusa ma mea na matauina i tagata e faʻalagolago i cocaine (Zubieta et al., 1996).

O isumu e maua ai le suka faʻafuaseʻi e faʻaalia ai foi se faʻaititia tele o le enkephalin mRNA, e ui lava e faigata ona faʻamasinoina lona taua (Spangler et al., 2004). O lenei faʻaititia o le enkephalin mRNA e ogatasi ma suʻesuʻega o loʻo matauina i isumu e faʻatapulaʻaina le avanoa i aso uma i se meaʻai suamalie-gaʻo (Kelley et al., 2003). A fa'apea o lenei fa'aitiitiga i le mRNA e maua ai le fa'aitiitia o le enkephalin peptide o lo'o fa'apipi'iina ma fa'asa'oloto, e mafai ona fa'amauina ai le fa'atupuina o le fa'atupuina o mu-opioid, e pei ona ta'ua i luga.

5.C. O le taumafaina o le suka i aso taʻitasi e faʻasaʻoloto ai le dopamine i le accumbens

O se tasi o mea sili ona malosi o le neurochemical masani i le va o le faʻaogaina o le suka faʻafuaseʻi ma vailaʻau o le faʻaleagaina ua maua i le faʻaaogaina i vivo microdialysis e fua ai le extracellular DA. O le faʻateleina faʻateleina o le extracellular DA o se faʻailoga o vailaʻau o loʻo faʻaleagaina. Extracellular DA faʻateleina i le NAc i le tali atu i vailaʻau faʻamalosi e lua (De Vries ma Shippenberg, 2002, Di Chiara ma Imperato, 1988, Everitt ma Wolf, 2002, Hernandez ma Hoebel, 1988, Hurd et al., 1988, Picciotto ma Corrigall, 2002, Pothos et al., 1991, Rada et al., 1991a) ma fa'aosofiaga fa'atatau i vaila'au (Ito et al., 2000). E le pei o vailaʻau faʻaleagaina, lea e faʻaaogaina ai o latou aʻafiaga i le tuʻuina atu o le DA i taimi uma e tuʻuina atu ai (Pothos et al., 1991, Wise ma al., 1995), o le aʻafiaga o le 'ai o meaʻai suamalie i luga o le faʻamalolo o le DA e faʻaitiitia pe a faʻaauau ona maua pe a le toe faʻafouina meaʻai, seivagana ua le maua e le manu meaʻai (Bassareo ma Di Chiara, 1999, Di Chiara ma Tanda, 1997, Rada et al., 2005b). O le mea lea e masani ai o le fafagaina e matua ese lava nai lo le inuina o fualaau aua o le tali a le DA i le taimi o le fafagaina ua faʻaumatia.

Ae ui i lea, ma e taua tele lenei mea, o isumu e fafagaina i aso taʻitasi suka ma chow e foliga mai e faʻamalolo le DA i aso uma e fuaina i aso 1, 2 ma 21 o avanoa (Mati. 7; Rada et al., 2005b). Ile fa'atonuga, na fafagaina e isumu le suka po'o le chow ad libitum, o isumu e fa'ato'ato'a maua na'o le 'ai, po'o isumu e tofo le suka e na'o le fa'alua taimi, e atia'e ai se tali fa'aituau a le DA e pei ona masani ai o se mea'ai e ma'umau ai. O nei taunuʻuga e lagolagoina e suʻesuʻega o suiga i le accumbens DA turnover ma le DA transporter i isumu o loʻo tausia i luga o se faʻasologa o le fafagaina o suka (Bello et al., 2003, Hajnal ma Norgren, 2002). Faʻatasi, o nei taunuʻuga o loʻo fautua mai ai o le avanoa faʻafuaseʻi i le suka ma le chow e mafua ai le faʻatupulaia faifaipea i le extracellular DA i se auala e sili atu ona pei o se vailaʻau faʻaleagaina nai lo se meaʻai.

Ata 7 

O isumu faʻatasi ma avanoa faʻafuaseʻi i le suka e faʻasaʻo le DA e tali atu i le inuina o le sucrose mo le 60 min i le aso 21. Dopamine, e pei ona fuaina e i vivo microdialysis, fa'ateleina mo le Daily Intermittent Sucrose ma Chow rats (li'o tatala) i aso 1, 2 ma le 21; i ata vaaia, ...

O se fesili mata'ina pe o a'afiaga o le neurochemical e matauina i le maua mai o le suka e mafua ona o ana mea fa'apipi'i pe o le tofo o le suka e mafai ona lava. Mo le su'esu'eina o a'afiaga ole suka, sa matou fa'aogaina le tapenaga o le fafaga fa'afoliga. O isumu o lo'o fagaina fa'atauva'a ma le fistula o le manava matala e mafai ona 'aina mea'ai ae le'o atoatoa (Smith, 1998). O le fafagaina o sham e le faʻaumatia atoa ai aʻafiaga pe a maeʻa faʻamaʻi (Berthoud ma Jeanrenaud, 1982, Sclafani ma Nissenbaum, 1985), peitaʻi e mafai ai e manu ona tofo le suka ae toetoe lava a leai se kalori e taofia.

O taunuʻuga o le fafagaina o le suka mo le itula muamua o le avanoa i aso taʻitasi e faʻaalia ai le faʻamalolo o le DA i le NAc, e tusa lava pe a maeʻa le tolu vaiaso o le inu i aso uma, ona o le tofo o le sucrose (Avena et al., 2006). O le fafagaina o Sham e le faʻaleleia atili ai le tuʻuina atu o le DA e mafua mai i le suka. E lagolagoina e lenei mea isi galuega e faʻaalia ai o le aofaʻi o le tuʻuina atu o le DA i le NAc e faʻatusatusa i le sucrose concentration, ae le o le voluma faʻaaogaina (Hajnal et al., 2004).

5.D. Accumbens acetylcholine fa'amalolo e tuai i le taimi o le suka ma fa'aumatia i le taimi o le fafaga fa'atau

Sa fa'aalia e le fa'asusu fa'asusu fa'ai'uga mata'ina ile ACh. E pei ona faamatalaina i le Vaega 3.C., accumbens ACh e faateleina i le lotolotoi o se taumafataga pe a faagesegese le fafagaina ona taofi lea (Mark et al., 1992). E mafai e se tasi ona vavalo pe a fai e se manu se taumafataga tele, e pei o le taumafataga muamua o le suka ma le chow, e tatau ona tolopo le tuʻuina atu o le ACh seia oʻo ina amata le faʻamalieina e pei ona atagia i le faʻamutaina malie o le taumafataga. O le mea lea na matauina; O le fa'amalolo o le ACh na tupu ina ua lata ina fa'ai'u le taumafataga muamua o le “fa'atauva'a” (Rada et al., 2005b).

Ona sosoo ai lea ma le fuaina o le fa'amalolo o le ACh pe a mafai e le manu ona 'ai tele le suka a'o fafaga pepelo. O le faʻamamaina o mea o loʻo i totonu o le manava na matua faʻaitiitia ai le tuʻuina atu o le ACh (Avena et al., 2006). O lenei mea e mafai ona vaʻaia e faʻavae i luga o le talitonuga e masani ona taua le ACh mo le faʻamalieina (Hoebel et al., 1999, Mark et al., 1992). O loʻo fautua mai foi e ala i le faʻamamaina, e faʻaumatia e se tasi le tali a le ACh e faʻafeagai ma DA. O le mea lea pe a oʻo mai le "bingeing" i luga o le suka ma le faʻamamaina, o le amio e faʻamalosia e le DA e aunoa ma le ACh, lea e sili atu e pei o le inuina o se vailaʻau ma e le pei o le 'ai masani.

5.E. O le alu ese o le suka e faʻaleagaina ai le paleni o le dopamine / acetylcholine i le accumbens

O faʻailoga faʻaalia o le faʻamavaeina o vailaʻau e masani ona faʻatasi ma suiga ile paleni DA / ACh ile NAc. I le taimi o le faaui i tua, e faʻaitiitia le DA ao faʻateleina le ACh. O lenei le paleni na faʻaalia i le taimi o le faʻatupuina o vailaʻau faʻatasi ma le tele o vailaʻau o le faʻaleagaina, e aofia ai le morphine, nicotine ma le ava malosi (Rada et al., 1996, 2001, 2004). O le na'o le 'alo'ese mai se vaila'au fa'aleagaina ua lava fo'i e fa'ailoa mai ai fa'ailoga neurochemical o le faaui i tua. Mo se faʻataʻitaʻiga, o isumu e faʻamalosia e aloese mai le morphine poʻo le ava malosi ua faʻaititia le extracellular DA i le NAc (Acquas ma Di Chiara, 1992, Rossetti et al., 1992) ma le ACh e fa'atupula'ia a'o aveese fa'afuase'i le morphine (Fiserova et al., 1999). E ui o le alu ese mai se vailaʻau anxyolitic (diazepam) e faʻatupuina e se tagata faʻatauvaʻa bendodiazepine-receptor e le faʻaitiitia ai le DA extracellular, e faʻasaʻolotoina ACh, lea e mafai ona fesoasoani i le faʻalagolago i le benzodiazepine (Rada ma Hoebel, 2005)

O isumu e maua le avanoa i le suka ma le chow e faʻaalia ai le le paleni o le neurochemical pei o le morphine i le DA / ACh i le taimi o le toesea. E lua auala na faia ai lenei mea. E pei ona faaalia i Mati. 8, pe a tuʻuina atu ia i latou le naloxone e faʻaitiitia ai le faʻamavaeina o le opioid, o loʻo i ai se faʻaitiitia o le tuʻuina atu o le accumbens DA faʻatasi ma le faʻateleina o le faʻamalolo ACh (Colantuoni et al., 2002). O le mea lava lea e tasi e tupu pe a maeʻa le 36 h o le faʻaumatia meaʻai (Avena, Bocarsly, Rada, Kim, Hoebel, e leʻi faʻasalalau). O se tasi o auala e faʻamatalaina ai le faʻamutaina o le faʻamutaina o le faʻaalia lea e aunoa ma se meaʻai e faʻasaʻo ai opioids, e mafatia le manu i le ituaiga tutusa o le faʻamaʻiina o loʻo vaʻaia pe a poloka le mu-opioid receptors i luga o le naloxone.

Ata 8 

Extracellular DA (kalafa i luga) faʻaititia i le 81% o le laina faʻavae pe a uma le tui o le naloxone (3 mg / kg, sc) i isumu ma se talaʻaga o Daily Intermittent Sucrose ma Chow. Acetylcholine (kalafa pito i lalo) na siitia i le 157% i iole tutusa e maua ai le suka. ...

6. TALANOAGA MA A'OGA FA'AMANATU

O meaai e le masani ona pei o se mea e faatautala ai, ae o le soona inu ma le le tagolima e suia lena mea. E faavae i luga o le matauina o amioga ma le neurochemical tutusa i le va o aʻafiaga o le mauaina o le suka faʻafuaseʻi ma vailaʻau o le faʻaleagaina, matou te fautua atu o le suka, e pei ona masani ai, ae ui i lea e fetaui ma taʻiala mo se vailaʻau faʻaleagaina ma atonu e "vaisu" mo nisi tagata pe a 'aina i se faiga "pei-pei". O lenei faaiuga e faʻamalosia e suiga i le limbic system neurochemistry e tutusa mo vailaʻau ma suka. O a'afiaga tatou te va'aia e la'ititi la'ititi nai lo mea e maua mai i vaila'au fa'aleagaina e pei ole cocaine po'o le morphine; ae ui i lea, o le mea moni o nei amioga ma suiga o le neurochemical e mafai ona faʻaalia i se faʻamalosi faʻalenatura e manaia. E le o manino mai i lenei faʻataʻitaʻiga manu pe a mafai ona faʻaogaina le suka faʻafuaseʻi e mafai ona mafua ai le le amanaiaina o gaioiga faʻaagafesootai e pei ona manaʻomia e le faʻamatalaga o le faʻalagolago i le DSM-IV-TR (American Psychiatric Association, 2000). E le o iloa foi pe o le a faaauau pea e isumu ona pulea e ia lava le suka e ui lava i faafitauli faaletino, e pei o le onosaia o tiga e maua ai le suka, e pei ona faia e nisi iole mo cocaine (Deroche-Gamonet et al., 2004). Ae ui i lea, o le tele o faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga e faʻaalia ai mea tutusa i le va o le suka ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma le neurochemistry, e pei ona faʻamatalaina i le Vaega 4 ma le 5, e faʻamaonia ai le manatu o le "vaisu suka", e tuʻuina atu le saʻo i lona faʻamatalaga, ma maua ai se suʻesuʻega. fa'ata'ita'iga.

6.A. Bulimia nervosa

Ole faiga fafaga ole Daily Intermittent Sugar ma Chow o lo'o fa'asoaina ai nisi o vaega o le amio a tagata ua maua i le ma'i o le 'ai po'o le pulimia. E masani ona faʻatapulaʻa e tagata faʻamaʻi le taumafaina i le amataga o le aso ona faʻatau ai lea i se taimi mulimuli ane i le afiafi, e masani lava i meaʻai suamalie (Drewnowski et al., 1992, Gendall et al., 1997). O nei gasegase mulimuli ane e fufulu meaʻai, pe ala i le puaʻi poʻo le faʻaogaina o le laxative, poʻo nisi tulaga e ala i le faʻamalositino malosi (American Psychiatric Association, 2000). E maualalo le maualuga o le β-endorphin i tagata gasegase o le bulimic (Brewerton et al., 1992, Waller et al., 1986), lea e mafai ona faʻaleleia ai le 'ai ma se manaʻoga poʻo le manaʻo mo suamalie. Ua latou faʻaitiitia foʻi le mu-opioid receptor o loʻo fusifusia i totonu o le insula pe a faʻatusatusa i faʻatonuga, lea e fetaui ma amioga anapogi talu ai nei (Bencherif et al., 2005). E fa'afeagai lea ma le fa'atuputeleina o isumu pe a mae'a le inupia. O le fa'ata'amilomilo ma le leai o ni mea'ai e mafai ona maua ai ni suiga i mu-opioid receptors, lea e fesoasoani e fa'aauau ai amioga fa'atau.

Sa matou fa'aogaina le tapenaga o le fafaga fa'afoliga e fa'atusa ai le fa'amamāina e feso'ota'i ma le pulimia. O le suʻesuʻega o loʻo faʻamatalaina i le Vaega 5.C., o le faʻaogaina o le suka faʻafuaseʻi e faʻasaʻolotoina pea le DA i le tali atu i le tofo o le suka, atonu e taua mo le malamalama i amioga faʻafefe e fesootaʻi ma le bulimia. O le DA ua aʻafia i le bulimia e ala i le faʻatusatusaina i le hypothalamic self-stimulation, lea e faʻasaʻo ai le DA e aunoa ma kalori (Hoebel et al., 1992). O tagata gasegase o le bulimic e maualalo le gaioiga a le DA e pei ona atagia i le auiliiliga o metabolites a le DA i totonu o le vai, lea e faʻaalia ai foi se matafaioi mo DA i a latou tali le talafeagai i meaʻai (Jimerson et al., 1992).

O tulaga tutusa i le amio ma le faiʻai fetuutuunai ma le suka ma le inu fualaau faasaina o loʻo faʻamatalaina i luga o loʻo lagolagoina le talitonuga e faapea o le tino puta ma faʻafitauli o meaʻai, e pei o le bulimia ma le anorexia, atonu e iai ni meatotino o se "vaisu" i nisi tagata (Davis ma Claridge, 1998, Gillman ma Lichtigfeld, 1986, Marrazzi ma Luby, 1986, Mercer ma Holder, 1997, Riva et al., 2006). O le auto-addiction theory na faʻaalia ai o nisi faʻafitauli o meaʻai e mafai ona avea ma vaisu i opioids (Heubner, 1993, Marrazzi ma Luby, 1986, 1990). I le lagolago, o le faʻaleagaina o le manaʻo i le tulaga o le 'ai tele ma le matelaina o le tagata lava ia e mafai ona faʻaosofia ai le gaioiga o le opioid (Aravich et al., 1993).

O tagata mama'i bulimic o le a 'ai tele i le tele o mea suamalie e le'o caloric (Klein et al., 2006), fa'ailoa mai latou te maua mai fa'amanuiaga mai le fa'aoso suamalie orosensory. Ua matou faʻaalia o le faʻamamāina o lau DA e le faʻafefeina e le ACh e fesoʻotaʻi maʻona i le accumbens (Vaega 5.D.). O lenei tulaga o le neurochemical e mafai ona faʻamalosia i le faʻateleina o le 'ai. E le gata i lea, o suʻesuʻega e faʻapea o le taumafaina o le suka e faʻafefeteina ma le amphetamine ma faʻaleleia ai le inu ava malosi (Vaega 4.D. ma le 4.E.) atonu e fesoʻotaʻi ma le faʻalavelave i le va o le maʻi ma le faʻaaogaina o vailaʻau (Vaega XNUMX.D. ma le XNUMX.E.)Holderness et al., 1994).

6.B. Oona

Suga ma le gaʻo

Obesity o se tasi lea o mafuaʻaga sili ona puipuia o le oti i le US (Mokdad et al., 2004). E tele suʻesuʻega ua faʻatusatusaina le faʻatupulaia o le aʻafiaga o le tino puta ma le faʻateleina o le taumafa suka (Bray et al., 1992, Elliott et al., 2002, Howard ma Wylie-Rosett, 2002, Ludwig et al., 2001). Ua lipotia mai e le Matagaluega o Fa'ato'aga a le US e fa'apea, ua fa'atupula'ia e tagata ta'ito'atasi meainu suamalie e toeitiiti 500% i le 50 tausaga talu ai (Putnam ma Allhouse, 1999). O le taumafaina o le suka e mafai ona oʻo atu ai i le faʻateleina o numera ma / poʻo le vavalalata mo faʻamaʻi opioid, lea e oʻo atu ai i le faʻaogaina atili o le suka ma mafai ona saofagā i le gaʻo (Fullerton et al., 1985). O le mea moni, o isumu o loʻo tausia i luga o meaʻai o le maua faʻafuaseʻi o le suka e faʻaalia ai suiga ole receptor opioid (Vaega 5.A.); ae ui i lea, a maeʻa le masina e tasi i le taumafataga e faʻaaoga ai le 10% sucrose poʻo le 25% kulukose, o nei manu e le mamafa tele (Colantuoni et al., 2001, Avena ma Hoebel, 2003b), e ui lava o isi ua lipotia mai le metabolic syndrome (Toida et al., 1996), o le leiloa o le suau'u lelei (Levine et al., 2003) ma le si'itia o le mamafa o le tino i isumu na fafagaina le sucrose (Bock et al., 1995, Kawasaki et al., 2005) ma le kulukose (Wideman et al., 2005). O le tele o su'esu'ega o le taumafa suka ma le mamafa o le tino e le fa'aaogaina se mea'ai e fa'aoso ai, ma e lavelave le fa'aliliuga i le tino puta (Levine et al., 2003). E pei ona faamatalaina i le Vaega 4.A., e foliga mai o isumu i la tatou faʻataʻitaʻiga e totogi ai le sucrose poʻo le kulukose kalori e ala i le faʻaitiitia o le taumafa o le chow (Avena, Bocarsly, Rada, Kim ma Hoebel, e leʻi faʻasalalau). Latou te maua le mamafa i se fua masani (Colantuoni et al., 2002). Atonu e le moni lenei mea i suka uma.

O le Fructose o se suamalie tulaga ese lea e eseese aʻafiaga i le tino nai lo le kulukose poʻo le sucrose. O le fructose e mitiia atili i lalo o le manava, ae o le kulukose feʻaveaʻi e tuʻuina atu le inisalini mai le pancreas (Sato et al., 1996, Vilsboll et al., 2003), o le fructose e faʻaosofia ai le faʻaogaina o le inisalini ae e le faʻasaʻolotoina (Curry, 1989, Le ma Tappy, 2006, Sato et al., 1996). O le inisalini e suia ai mea'ai e ala i le taofia o le 'ai (Schwartz et al., 2000) ma e ala i le faʻateleina o le leptin tuʻuina atu (Saad et al., 1998), lea e mafai foʻi ona taofia le taumafaina o meaʻai. O mea'ai o le sua o sana fructose maualuga e mafai ona fa'aitiitia ai le maualuga o le inisalini ma le leptin (Teff et al., 2004), fesoasoani i le faateleina o le mamafa o le tino. O le mea lea, o le taumafa fructose atonu e le iu i le maualuga o le maoona lea e masani ona oʻo mai i se taumafataga tutusa kalori o le kulukose poʻo le sucrose. Talu ai ona ua avea le sua suamalie maualuga-fructose ma mea taua i taumafa a Amerika (Bray et al., 2004) ma e leai ni a'afiaga i le inisalini ma le leptin, e ono avea ma sui e fa'atupuina le puta pe'a tu'u fa'afuase'i i isumu. Pe fa'ailoa mai pe leai ni fa'ailoga o le fa'alagolago i le fructose pe a tu'u fa'afuase'i e le'i fa'amauina. Ae ui i lea, e faʻavae i luga oa matou faʻaiʻuga o loʻo faʻaalia ai o le tofo suamalie e lava lea e faʻaalia ai le faʻasalalau faifaipea o le DA i le NAc (silasila i le Vaega 5.C.), matou te faʻapea o soʻo se tofo suamalie e faʻaaogaina i se faiga e pei o se sui tauva mo le faia o faʻailoga. o le faalagolago.

Ga'o ma puta

A'o matou filifili e taulai atu i le suka, o le fesili e tula'i mai pe o mea'ai e le suamalie, fa'amalie e mafai ona maua ai fa'ailoga po'o le fa'alagolago. E fefiloi le molimau. E foliga mai o nisi faʻailoga o le faʻalagolago e iloagofie i le gaʻo, ae o isi e leʻi faʻaalia. O le tele o le ga'o i isumu e tupu pe a maua le ga'o mama (fa'apu'upu'u fuala'au), kuki ga'o suamalie (Boggiano et al., 2005, Corwin, 2006), poʻo le meaʻai gaʻo suamalie (Berner, Avena ma Hoebel, e leʻi lolomiina). Fa'aauau, avanoa fa'afuase'i i suau'u fa'asa'olotoina DA i le NAc (Liang et al., 2006). E pei o le suka, o le inupia i se meaʻai gaʻo ua iloa e aʻafia ai le opioid system i le accumbens e ala i le faʻaitiitia o le enkephalin mRNA, o se aʻafiaga e le o matauina i le faʻaogaina vave (Kelley et al., 2003). E le gata i lea, o togafitiga faʻatasi ma le baclofen (GABA-B agonist), e faʻaitiitia ai le faʻaaogaina o fualaau faasaina, e faʻaitiitia ai foi le 'ai tele o gaʻo (Buda-Levin et al., 2005).

O nei mea uma e fa'aalia ai o le fa'alagolago i le ga'o o se mea moni lava, ae o le alu'ese mai le ga'o e le fa'aalia e pei o le suka. Le Magnen (1990) O le naloxone ua maitauina e mafai ona fa'atupuina le ave'ese mai o isumu i se mea'ai e pei o le fale'aiga, lea e aofia ai le tele o mea'ai ga'o ma le suka (fa'ata'ita'iga, sisi, kuki, keke sukalati). Ae ui i lea, matou te leʻi matauina faʻailoga o le naloxone-precipitated poʻo le aveese faʻafuaseʻi i isumu na fafagaina le gaʻo mama (fualaau faʻapuʻupuʻu) poʻo se tuʻufaʻatasiga suka-gaʻo, e leʻi faʻasalalauina foi e isi. E mana'omia nisi su'esu'ega ina ia malamalama atoatoa ai i le eseesega i le va o le suka ma le ga'o ma o latou a'afiaga i amioga. E pei lava o vasega eseese o vaila'au (fa'ata'ita'iga, dopamine agonists vs. opiates) o lo'o iai fa'ailoga ma'oti o amioga ma le tino, e ono mafai fo'i ona maua mai fa'ailoga ma'oti le fa'ama'i ese'ese o mea fa'apitonu'u eseese. Talu ai o le manaʻo i le gaʻo poʻo le fefaʻasoaaʻi i le va o le gaʻo ma vailaʻau o le faʻaleagaina e leʻi faʻamauina i manu, o le suka ua naʻo le pau lea o mea suamalie e faʻaalia uma ai le faʻaogaina o le gaʻo, faʻamavaeina, faʻafefe-faʻamalosia le faʻaleleia o le faʻaosofia ma le fefaʻatauaʻiga. Vaega 4 ma le 5).

Faʻaaliga ata

O su'esu'ega lata mai i le fa'aogaina o le positron emission tomography (PET) ma le fa'ata'ita'iga fa'amaneta fa'atino (fMRI) i totonu o tagata ua lagolagoina ai le manatu e fa'apea, o amioga fa'aletonu o le 'ai, e aofia ai ma mea o lo'o matauina i le tino puta, e ono tutusa ma le fa'alagolago i fualaau. O suiga e fesoʻotaʻi ma le manaʻo i le fMRI faʻailoga ua faʻaalia i le tali atu i meaʻai suamalie, e tutusa ma le tuʻinanau o vailaʻau. O lenei fa'alavelave na tupu i le hippocampus, insula, ma le caudate (Pelchat et al., 2004). E faʻapea foʻi, o suʻesuʻega a le PET e faʻaalia ai o mataupu lapopoa e faʻaalia ai le faʻaitiitia o le D2 avanoa e tali atu e feso'ota'i ma le mamafa o le tino o le mataupu (Wang et al., 2004b). O lenei faʻaititia i le D2 e talileleia i mataupu lapo'a e tutusa le tele i le fa'aitiitiga o lo'o lipotia i mataupu o lo'o tagofia fualaau fa'asaina (Wang et al., 2001). O le aʻafia o le faiga a le DA i taui ma le faʻamalosia ua taʻitaʻia ai le manatu e faʻapea o suiga i le gaioiga a le DA i mataupu mamafa e tuʻuina atu ai i latou i le faʻaaogaina tele o meaʻai. O le fa'aalia i mea'ai fa'apitoa, e pei o keke ma aisakulimi, e fa'agaoioia ai le tele o vaega o le fai'ai e aofia ai le insula i luma ma le taumatau orbitofrontal cortex (Wang et al., 2004a), lea e ono fa'avae ai le fa'aosofiaga e fa'atau mea'ai (Rolls, 2006).

7. FAAIUGA

Mai se vaaiga i le evolusione, o se mea e sili ona fiafia i ai tagata le i ai o se manaʻoga masani mo meaʻai e ola ai. Ae ui i lea, o lenei manaʻoga e ono faʻalavelave, ma o nisi tagata, e aofia ai ma nisi o loʻo i ai le tino maʻi ma le bulimic, aemaise lava, e mafai ona atiaʻe se faʻalagolago le lelei i meaʻai suamalie e faʻalavelave ai le soifua manuia. O le manatu o le "mea ua fai ma vaisu" na faʻaalia i totonu o pisinisi taumafa i luga o faʻavae o lipoti faʻapitoa, tala faʻapitoa ma suʻesuʻega o loʻo faʻamatalaina i tusi fesoasoani a le tagata lava ia. O le si'itia o le tino puta, fa'atasi ai ma le tula'i mai o su'esu'ega fa'asaienisi o fa'atusatusaga i le va o vaila'au fa'aleagaina ma mea'ai suamalie ua tu'uina atu ai le fa'amaoni i lenei manatu. O fa'amaoniga na toe iloiloina e lagolagoina ai le talitonuga e faapea, i nisi tulaga, o le fa'afeso'ota'i avanoa i le suka e mafai ona o'o atu ai i amioga ma suiga o le neurochemical e pei o a'afiaga o se vaila'au fa'aleagaina. E tusa ai ma faʻamaoniga i isumu, avanoa faʻafuaseʻi i le suka ma le chow e mafai ona maua ai se "faʻalagolago". Na fa'auigaina lenei mea i su'ega mo le inupia, fa'aui i tua, tu'inanau ma le fa'afeso'ota'i i le amphetamine ma le ava malosi. O fesoʻotaʻiga i nisi o tagata e maua i le faʻafitauli o le 'ai poʻo le faʻamaʻi e mataʻina, ae pe o se manatu lelei pe leai foi le taʻua o lenei mea o se "vaisu meaʻai" i tagata o se fesili faʻasaienisi ma sosaiete e leʻi taliina. O le mea o lo'o fa'aalia i lenei iloiloga, o isumu e maua fa'afuase'i i mea'ai ma se vaifofo suka e mafai ona fa'aalia uma ai se fa'aputuga o amio ma suiga tutusa o le fai'ai o uiga ia o isumu e fa'atonu e le tagata lava ia vaila'au fa'asaina. I le tuufaatasiga, o le faamaoniga lea o le suka e mafai ona fai ma vaisu.

tautinoga

O lenei suʻesuʻega na lagolagoina e le USPHS foaʻi MH-65024 (BGH), DA-10608 (BGH), DA-16458 (fesoʻotaʻiga i le NMA) ma le Lane Foundation.

Faamatalaga Faʻamatalaga

Le Faʻalauiloa a le Lomitusi: O le PDF lenei o se tusitusiga e leʻi faʻaaogaina lea na taliaina mo le lolomiina. I le avea ai ma se tautua mo o tatou tagata faʻatau, o loʻo tatou saunia lenei uluai kopi o tusitusiga. O le tusitusiga o le a faʻaaogaina le kopiina, faʻavasegaina, ma le toe iloiloga o le faʻamaoniga ao leʻi faʻasalalauina i lona tulaga mulimuli. Faamolemole ia matau i le faagasologa o le gaosiga e mafai ona maua ai mea sese e mafai ona aafia ai le anotusi, ma o tulafono uma e le faatagaina e faatatau i le tusi o talaaga.

mau faasino

  • Acquas E, Carboni E, Di Chiara G. Faʻanoanoa loloto o le faʻamalolo o le dopamine mesolimbic pe a maeʻa le faʻamavaeina o le morphine i isumu faʻalagolago. Eur J Pharmacol. 1991;193:133–134. [PubMed]
  • Acquas E, Di Chiara G. Faʻafitauli o le mesolimbic dopamine faʻasalalau ma faʻalogo i le morphine i le taimi o le faʻamaʻi o le opiate. J Neurochem. 1992;58:1620–1625. [PubMed]
  • Ahmed SH, Koob GF. Faʻafeiloaʻiga mai le faʻamaoni i le tele o fualaau oona: sui i le tulaga o le mafaufau. Saienisi. 1998; 282: 298-300. [PubMed]
  • Alburges ME, Narang N, Wamsley JK. Suiga i le masini responsorgic responsor system ina ua maeʻa le pulega o cocaine. Synapse. 1993; 14: 314-323. [PubMed]
  • American Psychiatric Association. Su'esu'ega ma Fuainumera Tusi Taiala o Fa'afitauli o le Mafaufau Fouth Edition Text Revision (DSM-IV-TR) American Psychiatric Association; Uosigitone, DC: 2000.
  • Antelman SM, Caggiula AR. Norepinephrine-dopamine fegalegaleaiga ma amioga. Saienisi. 1977;195:646–653. [PubMed]
  • Antelman SM, Caggiula AR. Oscillation e mulimuli i le faʻaogaina o vailaʻau: aʻafiaga. Crit Rev Neurobiol. 1996;10:101–117. [PubMed]
  • Appleton N. Liki le mausa suka. Nancy Appleton; Santa Monika: 1996.
  • Aravich PF, Rieg TS, Lauterio TJ, Doerries LE. Beta-endorphin ma le dynorphin faaletonu i isumu e faʻamalositino ma faʻatapulaʻaina le fafagaina: sootaga i le anorexia nervosa? Fai'ai Re. 1993;622:1–8. [PubMed]
  • Ary M, Chesarek W, Sorensen SM, Lomax P. Naltrexone-fa'aosoina le maalili i le isumu. Eur J Pharmacol. 1976;39:215–220. [PubMed]
  • Avena NM, Carrillo CA, Needham L, Leibowitz SF, Hoebel BG. Ua fa'aalia e isumu fa'alagolago i le suka le fa'ateleina o le taumafaina o le ethanol e le'i suamalie. 'ava malosi. 2004;34:203–209. [PubMed]
  • Avena NM, Hoebel BG. Amphetamine-faʻapitoa e faʻaalia ai le gasegase o le gasegase (faʻafeiloaʻiga) ma le hyperphagia suka. Pharmacol Biochem Behav. 2003a; 74: 635-639. [PubMed]
  • Avena NM, Hoebel BG. O le faʻaleleia o le suka e faʻalagolago i le suka e mafua ai le faʻasalalaiga amio i se maualalo o le amphetamine. Neuroscience. 2003b; 122: 17-20. [PubMed]
  • Avena NM, Long KA, Hoebel BG. O suʻelaʻau e faʻalagolago i le suālaʻu e faʻaalia ai le faʻaleleia atili o le tali mo le suka pe a uma le faʻasaina: faʻamaoniga o le aʻafia o le suka. Physiol Behav. 2005; 84: 359-362. [PubMed]
  • Avena NM, Rada P, Moise N, Hoebel BG. O le fafagaina o le sucrose sham i luga o se fa'asologa o mea'ai e fa'amatu'u ai le dopamine i taimi uma ma fa'aumatia ai le tali acetylcholine satiety. Neuroscience. 2006;139:813–820. [PubMed]
  • Bailey A, Gianotti R, Ho A, Kreek MJ. Fa'atonuina faifaipea o mu-opioid, ae le o le adenosine, fa'afofoga i le fai'ai o le fa'aumi umi ua fa'ate'a fa'atupuina le fua o le "binge" o isumu e togafitia i koko. Synapse. 2005;57:160–166. [PubMed]
  • Bakshi VP, Kelley AE. Fa'aleaogaina ma le fa'atulagaina o le fafagaina pe a mae'a le tele o morphine microinjections i totonu ole nucleus accumbens. Fai'ai Re. 1994;648:342–346. [PubMed]
  • Bals-Kubik R, Herz A, Shippenberg TS. Faʻamaoniga o aʻafiaga leaga o le opioid antagonists ma kappa-agonists o loʻo faʻatautaia i totonu. Psychopharmacology (Berl) 1989;98:203-206. [PubMed]
  • Bancroft J, Vukadinovic Z. Ua fai ma vaisu o feusuaiga, fa'amalosi fa'afeusuaiga, tu'inanau fa'afeusuaiga, po'o le a? Fa'asaga i se fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'i. J Sex Res. 2004;41:225–234. [PubMed]
  • Bassareo V, Di Chiara G. Faʻaeseesega aʻafiaga o aʻoaʻoga faʻapitoa ma le le faʻaogaina i luga o le tali atu o le dopamine muamua ma le faʻapipiʻiina o meaʻai i meaʻai i isumu fafagaina ad libitum. J Neurosci. 1997;17:851–861. [PubMed]
  • Bassareo V, Di Chiara G. Faʻatonuina o le fafagaina-faʻaosoina le faʻagaioiina o le mesolimbic dopamine transmission e ala i le faʻaosofia o meaʻai ma lona sootaga i le tulaga faʻaosofia. Eur J Neurosci. 1999;11:4389–4397. [PubMed]
  • Bello NT, Lucas LR, Hajnal A. Toe faʻaogaina le sogasoga o aʻafiaga e aʻafia ai le dopamine D2 masini o le taligalu i totonu o le fale. Neuroreport. 2002; 13: 1575-1578. [PMC free article] [PubMed]
  • Bello NT, Sweigart KL, Lakoski JM, Norgren R, Hajnal A. Faʻatapulaʻaina fafaga faʻatasi ma le sucrose faʻatulagaina avanoa e maua ai le faʻatonutonuina o le laʻau o le dopamine transporter. Am J Physiol Regul Integr Comp Physiol. 2003;284:R1260–1268. [PubMed]
  • Bencherif B, Guarda AS, Colantuoni C, Ravert HT, Dannals RF, Frost JJ. Fa'aitulagi mu-opioid receptor fusifusia i totonu o le insular cortex ua fa'aitiitia i le bulimia nervosa ma fa'afetaui fa'afeagai ma amioga anapogi. J Nucl Med. 2005;46:1349–1351. [PubMed]
  • Berridge KC. Taui meaai: fai'ai substrates o le manao ma le fiafia. Neurosci Biobehav Rev. 1996;20:1–25. [PubMed]
  • Berridge KC, Robinson TE. O le a le matafaioi a le dopamine i le taui: faʻalavelave faʻaleagaina, aʻoaʻoga taui, poʻo le faʻamalosi faʻamalosi? Toe Fuai Fai'ai Rev. 1998;28:309–369. [PubMed]
  • Berthoud HR, Jeanrenaud B. Sham fafaga-fa'aosoina cephalic vaega fa'asa'olotoina inisalini i le isumu. Am J Physiol. 1982;242:E280–285. [PubMed]
  • Bienkowski P, Rogowski A, Korkosz A, Mierzejewski P, Radwanska K, Kaczmarek L, Bogucka-Bonikowska A, Kostowski W. Suiga e faalagolago i le taimi i le sailia o le ava i le taimi o le faʻamaʻi. Eur Neuropsychopharmacol. 2004;14:355–360. [PubMed]
  • Blomqvist O, Ericson M, Johnson DH, Engel JA, Soderpalm B. Voluntary ethanol intake i le isumu: aʻafiaga o le nicotinic acetylcholine receptor blockade poʻo le subchronic nicotine treatment. Eur J Pharmacol. 1996;314:257–267. [PubMed]
  • Bock BC, Kanarek RB, Aprille JR. O lo'o maua i minerale o mea'ai e suia ai le la'au o le sucrose i isumu. Amioga Faaletino. 1995;57:659–668. [PubMed]
  • Boggiano MM, Chandler PC, Viana JB, Oswald KD, Maldonado CR, Wauford PK. O mea'ai tu'ufa'atasi ma le fa'apopoleina e fa'atupu ai le fa'atuputeleina o tali i le opioids i isumu 'ai tele. Amio Neurosci. 2005;119:1207–1214. [PubMed]
  • Bozarth MA, Poto RA. Intracranial pulea e le tagata lava ia o le morphine i totonu o le ventral tegmental vaega i isumu. Life Sci. 1981;28:551–555. [PubMed]
  • Bozarth MA, Poto RA. Oona e fesoʻotaʻi ma le heroin umi ma le cocaine le pulea e le tagata lava ia i le iole. JAMA. 1985;254:81–83. [PubMed]
  • Bozarth MA, Poto RA. Fa'aaofia o le ventral tegmental dopamine system i le opioid ma le psychomotor stimulant reinforcement. NIDA Res Monogr. 1986;67:190–196. [PubMed]
  • Bray GA, Nielsen SJ, Popkin BM. O le taumafaina o le suasami maualuga-fructose sana i meainu e mafai ona i ai se sao i le faʻamaʻi o le tino puta. Am J Clin Nutr. 2004;79:537–543. [PubMed]
  • Bray GA, York B, DeLany J. O se suʻesuʻega o manatu o tagata atamamai o meaʻai i mafuaʻaga ma togafitiga o le puta. Am J Clin Nutr. 1992;55:151S–154S. [PubMed]
  • Brewerton TD, Lydiard RB, Laraia MT, Shook JE, Ballenger JC. CSF beta-endorphin ma dynorphin i le bulimia nervosa. Am J Psychiatry. 1992;149:1086–1090. [PubMed]
  • Buda-Levin A, Wojnicki FH, Corwin RL. O le Baclofen e faʻaitiitia le gaʻo i lalo o tulaga faʻapitoa. Amioga Faaletino. 2005;86:176–184. [PMC free article] [PubMed]
  • Carr KD. Faʻatapulaʻaina meaʻai masani: Faʻaleleia o aʻafiaga i luga o le taui o fualaau faʻasaina ma le faʻailoga o le cell striatal. Amioga Fa'aletino 2006 [PubMed]
  • Carroll ME. Le matafaioi o le le maua o meaai i le tausiga ma le toe faʻaleleia o amioga suʻesuʻe cocaine i isumu. Fualaau Ava Faalagolago. 1985;16:95–109. [PubMed]
  • Carroll ME, Anderson MM, Morgan AD. Faʻatonutonuina o le faʻaogaina o le cocaine i totonu o isumu filifilia mo le maualuga (HiS) ma le maualalo (LoS) saccharin intake. Psychopharmacology (Berl) 2006 [PubMed]
  • Chau D, Rada PV, Kosloff RA, Hoebel BG. Cholinergic, M1 receptors i totonu o le nucleus accumbens faʻatalanoaina le atuatuvalega o amioga. O se fa'amoemoega pito i lalo mo le fluoxetine. Ann NY Acad Sci. 1999;877:769–774. [PubMed]
  • Fa'afiafia JF, Wassum KM, Heien ML, Phillips PE, Wightman RM. Cannabinoids faʻaleleia le faʻamalolo o le dopamine i lalo o le faʻauluuluga o isumu ala. J Neurosci. 2004;24:4393–4400. [PubMed]
  • Colantuoni C, Rada P, McCarthy J, Patten C, Avena NM, Chadeayne A, Hoebel BG. O le faʻamaoniga e mafua mai i le faʻaaogaina o le suka, e mafua ai le faalagolago i le opioid. Maualuga Res. 2002; 10: 478-488. [PubMed]
  • Colantuoni C, Schwenker J, McCarthy J, Rada P, Ladenheim B, Cadet JL, Schwartz GJ, Moran TH, Hoebel BG. Faʻaaogaina le maualuga o le suka o loʻo fusifusia i le dopamine ma le mu-opioid i totonu o le faiʻai. Neuroreport. 2001; 12: 3549-3552. [PubMed]
  • Comings DE, Gade-Andavolu R, Gonzalez N, Wu S, Muhleman D, Chen C, Koh P, Farwell K, Blake H, Dietz G, MacMurray JP, Lesieur HR, Rugle LJ, Rosenthal RJ. Le faʻaopoopoga o aʻafiaga o kenera neurotransmitter i taaloga faitupe pathological. Clin Genet. 2001;60:107–116. [PubMed]
  • Corwin RL. Iole fa'atauva'a: o se fa'ata'ita'iga o le fa'atupu fa'alavelave fa'aletonu? fia'ai. 2006;46:11–15. [PMC free article] [PubMed]
  • Covington HE, Miczek KA. Fa'alavelave fa'aagafesootai-to'ilalo, cocaine po'o le morphine. O aʻafiaga i le faʻaogaina o amioga ma le faʻaogaina o le cocaine e pulea e le tagata lava ia "binges" Psychopharmacology (Berl) 2001; 158: 388-398. [PubMed]
  • Curry DL. O a'afiaga o le mannose ma le fructose i le tu'ufa'atasiga ma le fa'aosoina ole inisalini. Pancreas. 1989;4:2–9. [PubMed]
  • Davis C, Claridge G. O faʻafitauli o meaʻai e pei o vaisu: o se vaʻaiga psychobiological. Amioga Usu. 1998;23:463–475. [PubMed]
  • De Vries TJ, Shippenberg TS. Neural faiga fa'avae o vaisu opiate. J Neurosci. 2002;22:3321–3325. [PubMed]
  • De Witte P, Pinto E, Ansseau M, Verbanck P. Alcohol ma le aveeseina: mai suʻesuʻega manu i mataupu tau falemaʻi. Neurosci Biobehav Rev. 2003;27:189–197. [PubMed]
  • Deas D, May MP, Randall C, Johnson N, Anton R. Naltrexone togafitiga o talavou ava malosi: o se suʻesuʻega pailate faʻailoga tatala. J Tamaititi Adolesc Psychopharmacol. 2005;15:723–728. [PubMed]
  • Deneau G, Yanagita T, Seevers MH. Puleaina e le manuki ia mea fa'apitoa ole mafaufau. Psychopharmacologia. 1969;16:30–48. [PubMed]
  • Deroche-Gamonet V, Belin D, Piazza PV. Molimau mo amioga e fai ma vaisu-faapei o le rat. Saienisi. 2004; 305: 1014-1017. [PubMed]
  • DesMaisons K. O lau mea'ai mulimuli!: Fuafuaga o le pa'u mamafa a le vaisu. Fale Fa'afuase'i; Toronto: 2001.
  • Di Chiara G, Imperato A. Fa'aosofia le fiafia o le tu'uina atu o le dopamine i totonu o le nucleus accumbens e opiates, ava malosi, ma barbiturates: su'esu'ega fa'atasi ma le transcerebral dialysis i isumu feoai saoloto. Ann NY Acad Sci. 1986;473:367–381. [PubMed]
  • Di Chiara G, Imperato A. O fualaau faasaina e tagata e sili ona maualuga le faateleina o le synaptic concentamine concentrations i le mesolimbic system of rats saoloto. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 1988; 85: 5274-5278. [PMC free article] [PubMed]
  • Di Chiara G, Tanda G. Blunting o le gaoioi o le dopamine transmission i mea'ai suamalie: o se faailoga biochemical o anhedonia i le CMS faataitaiga? Psychopharmacology (Berl) 1997;134:351–353. [PubMed]
  • Dickinson A, Wood N, Smith JW. Saili 'ava e ala i isumu: gaioiga po'o le masani? QJ Exp Psychol B. 2002;55:331–348. [PubMed]
  • Drewnowski A, Krahn DD, Demitrack MA, Nairn K, Gosnell BA. Tofo tali ma mea e fiafia i ai mo meaʻai suamalie gaʻo: faʻamaoniga mo le auai o le opioid. Amioga Faaletino. 1992;51:371–379. [PubMed]
  • Dum J, Gramsch C, Herz A. Faʻagaoioia o vaitaele beta-endorphin hypothalamic e ala i taui faʻaosoina e meaʻai sili ona suamalie. Pharmacol Biochem Behav. 1983;18:443–447. [PubMed]
  • Ellgren M, Spano SM, Hurd YL. O le fa'aalia o le cannabis a talavou e suia ai le taumafa opiate ma le opioid limbic neuronal faitau aofa'i i isumu matutua. Neuropsychopharmacology. 2006 Epub a'o le'i lolomi. [PubMed]
  • Elliott SS, Keim NL, Stern JS, Teff K, Havel PJ. Fructose, faʻateleina o le mamafa, ma le faʻamaʻi o le inisalini. Am J Clin Nutr. 2002;76:911–922. [PubMed]
  • Espejo EF, Stinus L, Cador M, Mir D. Aafiaga o le morphine ma le naloxone i amioga i le suʻega vevela vevela: o se suʻesuʻega ethopharmacological i le iole. Psychopharmacology (Berl) 1994;113: 500-510. [PubMed]
  • Everitt BJ, Wolf ME. Psychomotor stimulant vaisu: o se vaaiga faʻaogaina o neural. J Neurosci. 2002;22:3312–3320. [PubMed]
  • Ferrario CR, Robinson TE. Amphetamine mua'i togafiti e fa'atelevaveina ai le fa'atuputeleina mulimuli ane o le amio pulea e le tagata lava ia cocaine. Eur Neuropsychopharmacol. 2007;17:352–357. [PubMed]
  • File SE, Andrews N. Low ae le maualuga doses o le buspirone faʻaitiitia ai aʻafiaga o le faʻalavelave o le diazepam. Psychopharmacology (Berl) 1991;105:578–582. [PubMed]
  • Faila SE, Lippa AS, Beer B, Lippa MT. Vaega 8.4 Su'ega a manu o le popole. I: Crawley JN, et al., faatonu. Polokalama i le taimi nei i le Neuroscience. John Wiley & Sons, Inc.; Indianapolis: 2004.
  • Finlayson G, Tupu N, Blundell JE. E mafai ona fa'avasega le 'fiafia' ma le 'mana'o' mo mea'ai a tagata? O se faiga fa'ata'ita'i fou. Amioga Faaletino. 2007;90:36–42. [PubMed]
  • Fiorino DF, Phillips AG. Faʻafaigofieina amioga tau feusuaiga ma faʻaleleia atili le gaʻo o le dopamine i totonu o le faʻalavelave faʻafuaseʻi o tama tane pe a maeʻa ona faʻaalia le amio a le D-amphetamine. J Neurosci. 1999; 19: 456-463. [PubMed]
  • Fiserova M, Consolo S, Krsiak M. Chronic morphine fa'aoso suiga umi i le fa'asa'olotoina o le acetylcholine i le rat nucleus accumbens core and shell: o se su'esu'ega i vivo microdialysis. Psychopharmacology (Berl) 1999;142:85-94. [PubMed]
  • Foley KA, Fudge MA, Kavaliers M, Ossenkopp KP. O le fa'aosoina o amioga fa'atupu quinpirole e fa'aleleia e ala i le tu'uina atu muamua o le sucrose: O se su'esu'ega fa'afeagai o locomotor. Amioga Faiai Res. 2006;167:49–56. [PubMed]
  • Foster J, Brewer C, Steele T. Naltrexone implants e mafai ona puipuia atoatoa le vave (1-masina) toe faʻafoʻi pe a maeʻa le faʻamaʻiina o le opiate: o se suʻesuʻega pailate o lua faʻaupuga atoa 101 maʻi ma se faʻamatalaga i luga o le toto naltrexone. Vaisu Biol. 2003;8:211–217. [PubMed]
  • Fullerton DT, Getto CJ, Swift WJ, Carlson IH. Sugar, opioids ma le soona 'ai. Fai'ai Res Bull. 1985;14:673–680. [PubMed]
  • Galic MA, Persinger MA. Ole tele ole sucrose i totonu ole tama'i isumu: fa'atupula'ia le "nippiness" ile vaitaimi ole sucrose ave'ese ma e mafai ona fa'atupu fa'ama'i. Psychol Rep. 2002;90:58–60. [PubMed]
  • Gendall KA, Sullivan PE, Joyce PR, Carter FA, Bulik CM. Le fa'aogaina o mea'ai a fafine e maua i le bulimia nervosa. Int J Eat Disord. 1997;21:115–127. [PubMed]
  • Georges F, Stinus L, Bloch B, Le Moine C. O le faʻaalia o le morphine faʻasolosolo ma le faʻamavae faʻafuaseʻi e fesoʻotaʻi ma suiga o le faʻaogaina o le dopamine ma le neuropeptide gene expression i le rat striatum. Eur J Neurosci. 1999;11:481–490. [PubMed]
  • Gerber GJ, Poto RA. Faʻatonuga faʻafomaʻi o le cocaine intravenous ma le heroin le pulea e le tagata lava ia i isumu: o se fua faʻatatau fua. Pharmacol Biochem Behav. 1989;32:527–531. [PubMed]
  • Gessa GL, Muntoni F, Collu M, Vargiu L, Mereu G. O tui maualalo o le ethanol e faʻagaoioia ai le dopaminergic neurons i totonu o le ventral tegmental area. Fai'ai Re. 1985;348:201–203. [PubMed]
  • Gillman MA, Lichtigfeld FJ. O opioids, dopamine, cholecystokinin, ma faʻafitauli o meaʻai. Clin Neuropharmacol. 1986;9:91–97. [PubMed]
  • Glass MJ, Billington CJ, Levine AS. Opioids ma mea'ai: tufatufaina auala neural galue? Neuropeptides. 1999;33:360–368. [PubMed]
  • Glick SD, Shapiro RM, Drew KL, Hinds PA, Carlson JN. O ese'esega i le fa'atosina ma le amphetamine-fa'aoso fa'asologa amio, ma i le fa'alogoina o le amphetamine, i totonu o Sprague-Dawley e maua mai isumu mai punaoa eseese. Amioga Faaletino. 1986;38:67–70. [PubMed]
  • Glimcher PW, Giovino AA, Hoebel BG. Neurotensin self-injection i le ventral tegmental area. Fai'ai Re. 1987;403:147–150. [PubMed]
  • Glimcher PW, Giovino AA, Margolin DH, Hoebel BG. Endogenous opiate taui fa'aosoina e se enkephalinase inhibitor, thiorphan, tui i totonu o le ogatotonu ogatotonu. Amio Neurosci. 1984;98:262–268. [PubMed]
  • Glowa JR, Rice KC, Matecka D, Rothman RB. Phentermine/fenfluramine fa'aitiitia le pulea e le tagata lava ia cocaine i manuki rhesus. Neuroreport. 1997;8:1347–1351. [PubMed]
  • Gosnell BA. O le sucrose aoga e faʻaleleia ai le faʻaalia o amioga e maua mai e le kokeni. Brain Res. 2005; 1031: 194-201. [PubMed]
  • Greenberg BD, Segal DS. Fesoʻotaʻiga faʻapitoa ma masani i le va o le phencyclidine (PCP) ma le amphetamine: faʻamaoniga mo se matafaioi dopaminergic i nisi o amioga faʻaosoina PCP. Pharmacol Biochem Behav. 1985;23:99–105. [PubMed]
  • Grimm JW, Fyall AM, Osincup DP. Faʻasalaina o le gasegase o le gasegase: aafiaga o le faʻaitiitia o aʻoaʻoga ma le suʻega muamua. Physiol Behav. 2005; 84: 73-79. [PMC free article] [PubMed]
  • Grimm JW, Hope BT, Wise RA, Shaham Y. Neuroadaptation. Faʻateleina o le manava o le cocaine pe a uma ona faʻasolosolo. Natura. 2001; 412: 141-142. [PMC free article] [PubMed]
  • Haber SN, Lu W. Tufatufaina o preproenkephalin avefe'au RNA i le basal ganglia ma vaega limbic-fesoʻotaʻi o le telencephalon manuki. Neuroscience. 1995;65:417–429. [PubMed]
  • Hajnal A, Mark GP, Rada PV, Lenard L, Hoebel BG. Norepinephrine microinjections i le hypothalamic paraventricular nucleus e faʻateleina le dopamine extracellular ma faʻaitiitia ai le acetylcholine i totonu o le nucleus accumbens: talafeagai i le fafagaina o le faʻamalosia. J Neurochem. 1997;68:667–674. [PubMed]
  • Hajnal A, Norgren R. Fa'aauau le avanoa i le sucrose augments dopamine turnover i le nucleus accumbens. Neuroreport. 2002;13:2213–2216. [PubMed]
  • Hajnal A, Smith GP, Norgren R. Oral sucrose stimulation faateleina accumbens dopamine i le isumu. Am J Physiol Regul Integr Comp Physiol. 2004;286:R31–R37. [PubMed]
  • Hajnal A, Szekely M, Galosi R, Lenard L. Accumbens cholinergic interneurons e faia se sao i le faatonutonuina o le mamafa o le tino ma le metabolism. Amioga Faaletino. 2000;70:95–103. [PubMed]
  • Harris GC, Wimmer M, Aston-Jones G. O se matafaioi mo le vavalalata o le vavalo o le uumi i tua o le sailia o taui. Natura. 2005; 437: 556-559. [PubMed]
  • Helm KA, Rada P, Hoebel BG. O le Cholecystokinin faʻatasi ma le serotonin i le hypothalamus faʻatapulaʻaina le faʻafefeteina o le dopamine aʻo faʻateleina le acetylcholine: o se mea e mafai ai ona satiation. Brain Res. 2003; 963: 290-297. [PubMed]
  • Henningfield JE, Clayton R, Pollin W. Aafiaga o le tapaa i le ava malosi ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina. Br J Vaisu. 1990;85:279–291. [PubMed]
  • Hernandez L, Hoebel BG. O taui o meaʻai ma cocaine e faʻateleina le dopamine extracellular i totonu o le nucleus accumbens e pei ona fuaina e le microdialysis. Life Sci. 1988;42:1705–1712. [PubMed]
  • Heubner H. Endorphins, fa'aletonu o mea'ai ma isi amioga ua fai ma vaisu. WW Norton; Niu Ioka: 1993.
  • Hoebel BG. Fai'ai neurotransmitters i meaai ma fualaau faasaina taui. Am J Clin Nutr. 1985;42:1133–1150. [PubMed]
  • Hoebel BG, Hernandez L, Schwartz DH, Mark GP, Hunter GA. Microdialysis suʻesuʻega o le faiʻai norepinephrine, serotonin, ma le faʻasaʻoina o le dopamine i le taimi o le faʻaogaina o amioga: faʻataʻitaʻiga ma aʻafiaga ile falemaʻi. I totonu: Schneider LH, et al., faatonu. O le Psychobiology o Fa'aletonu o Mea'ai a Tagata: Va'aiga Fa'apitoa ma Falema'i. Vol. 575. Tala o le New York Academy of Sciences; Niu Ioka: 1989. itulau 171–193. [PubMed]
  • Hoebel BG, Leibowitz SF, Hernandez L. Neurochemistry o le anorexia ma le bulimia. I: Anderson H, faatonu. O le biology o le tausamiga ma le oge: talafeagai i le 'ai faaletonu. A'oa'oga Fa'asalalau; Niu Ioka: 1992. itulau 21–45.
  • Hoebel BG, Rada P, Mark GP, Pothos E. Neural systems mo le faʻamalosia ma le faʻasaina o amioga: Faʻatatau i le 'ai, vaisu, ma le atuatuvale. I: Kahneman D, et al., faatonu. Soifua manuia: le Faavae o le Hedonic Psychology. Russell Sage Foundation; Niu Ioka: 1999. itulau 558–572.
  • Holderness CC, Brooks-Gunn J, Warren MP. Co-morbidity o meaʻai faʻafitauli ma vailaʻau faʻaaogaina iloiloga o tusitusiga. Int J Eat Disord. 1994;16:1–34. [PubMed]
  • Howard BV, Wylie-Rosett J. Sugar ma maʻi cardiovascular: O se faʻamatalaga mo fomaʻi soifua maloloina mai le Komiti o Meaʻai a le Fono i Meaʻai, Gaoioiga Faaletino, ma Metabolism o le American Heart Association. Fa'asalalau. 2002;106:523–527. [PubMed]
  • Hubbell CL, Mankes RF, Reid LD. O sina fua la'ititi o le morphine e ta'ita'iina ai isumu e inu tele le 'ava malosi ma maua ai le maualuga o le 'ava malosi i le toto. Alcohol Clin Exp Res. 1993;17:1040–1043. [PubMed]
  • Hurd YL, Kehr J, Ungerstedt U. In vivo microdialysis o se metotia e mataʻituina ai le felauaiga o fualaau faasaina: faʻamaopoopoina o le maualuga o le cocaine extracellular ma le dopamine o loʻo tafe i le faiʻai iole. J Neurochem. 1988;51:1314–1316. [PubMed]
  • Ito R, Dalley JW, Howes SR, Robbins TW, Everitt BJ. O le vavaeeseina i le faʻasaʻoina o le dopamine i totonu o le nucleus accumbens core ma le atigi i le tali atu i faʻailoga cocaine ma le taimi o le suʻeina o le koko i le iole. J Neurosci. 2000;20:7489–7495. [PubMed]
  • Itzhak Y, Martin JL. Aafiaga o cocaine, nicotine, dizocipline ma le ava malosi i luga o isumu locomotor gaoioiga: cocaine-alcohol cross-sensitization e aʻafia ai le faʻatonutonuina o nofoaga faʻapipiʻiina o le dopamine. Fai'ai Re. 1999;818:204–211. [PubMed]
  • Jimerson DC, Lesem MD, Kaye WH, Brewerton TD. E maualalo le serotonin ma le dopamine metabolite concentrations i le sua o le cerebrospinal mai tagata mamaʻi maʻi ma faʻalavelave faʻafuaseʻi. Arch Gen Psychiatry. 1992;49:132–138. [PubMed]
  • Kalivas PW. Glutamate system in addictive cancer. Curr Opin Pharmacol. 2004; 4: 23-29. [PubMed]
  • Kalivas PW, Striplin CD, Steketee JD, Klitenick MA, Duffy P. Cellular mechanisms of behavior sensitization to drugs of abuse. Ann NY Acad Sci. 1992;654:128–135. [PubMed]
  • Kalivas PW, Volkow ND. O le faavae o le tagofia o mea ua fai ma vaisu: o se togafitiga o le faaosofia ma le filifiliga. Am J Psychiatry. 2005; 162: 1403-1413. [PubMed]
  • Kalivas PW, Weber B. O tui o le Amphetamine i totonu o le ventral mesencephalon e faʻafefe ai isumu i le amphetamine lautele ma cocaine. J Pharmacol Exp Ther. 1988;245:1095–1102. [PubMed]
  • Kantak KM, Miczek KA. Faʻasalaga i le taimi o le faʻamavaeina o le morphine: aʻafiaga o le auala o le faʻamavaeina, faʻafitauli tau, ma le vaʻaiga lautele. Psychopharmacology (Berl) 1986;90:451–456. [PubMed]
  • Katherine A. Anatomy o se vaisu meaai: o se polokalama aoga e foia ai le taumafaina o le ai ai. Tusi Gurze; Carlsbad: 1996.
  • Katz JL, Valentino RJ. O le opiate quasiwithdrawal syndrome i manuki rhesus: faʻatusatusaga o le faʻauluina o le naloxone i aʻafiaga o vailaʻau cholinergic. Psychopharmacology (Berl) 1984;84:12–15. [PubMed]
  • Kawasaki T, Kashiwabara A, Sakai T, Igarashi K, Ogata N, Watanabe H, Ichiyanagi K, Yamanouchi T. O le inuina o le sucrose umi e mafua ai le faateleina o le mamafa o le tino ma le le faapalepale o le kulukose i isumu tane masani. Br J Nutr. 2005;93:613–618. [PubMed]
  • Kelley AE, Bakshi VP, Haber SN, Steininger TL, Will MJ, Zhang M. Opioid teuteuina o le tofo i totonu o le lotoifale. Physiol Behav. 2002; 76: 365-377. [PubMed]
  • Kelley AE, Baldo BA, Pratt WE. O se faʻataʻitaʻiga o le hypothalamic-thalamic-striatal axis mo le tuʻufaʻatasia o le paleni o le malosi, faʻaosofia, ma le taui o meaʻai. J Comp Neurol. 2005;493:72–85. [PubMed]
  • Kelley AE, Will MJ, Steininger TL, Zhang M, Haber SN. Faʻatapulaʻaina o taumafa i aso taʻitasi o se meaai e sili ona palasa (chocolate Ensure (R)) suia fesuiaiga o le 'elekelalin gene. Eur J Neurosci. 2003; 18: 2592-2598. [PubMed]
  • Klein DA, Boudreau GS, Devlin MJ, Walsh BT. Fa'aaogā fa'asusu suamalie i tagata ta'ito'atasi o lo'o iai fa'aletonu o mea'ai. Int J Eat Disord. 2006;39:341–345. [PubMed]
  • Koob GF, Le Moal M. Faaaogaina o fualaau faʻasaina: faʻasolosolo homeostatic dysregulation. Saienisi. 1997; 278: 52-58. [PubMed]
  • Koob GF, Le Moal M. Neurobiology of Addiction. A'oa'oga Fa'asalalau; San Diego: 2005.
  • Koob GF, Maldonado R, Stinus L. Neural substrates of opiate withdrawal. Trends Neurosci. 1992;15:186–191. [PubMed]
  • Lai S, Lai H, Itulau JB, McCoy CB. Le fesoʻotaʻiga i le va o le ulaula tapaa ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina i le Iunaite Setete. J Vaisu Dis. 2000;19:11–24. [PubMed]
  • Le KA, Tappy L. Metabolic effects of fructose. Curr Opin Clin Nutr Metab Care. 2006;9:469–475. [PubMed]
  • Le Magnen J. O se matafaioi mo opiates i taui meaai ma vaisu meaai. I totonu: Capaldi PT, faatonu. Tofo, Aafiaga, ma Fafaga. American Psychological Association; Uosigitone, DC: 1990. itulau 241–252.
  • Leibowitz SF, Hoebel BG. O le neuroscience ma le tino puta. I: Bray G, et al., faatonu. Le Tusitaulima o Obesity. Marcel Dekker; Niu Ioka: 2004. itulau 301–371.
  • Levine AS, Billington CJ. Opioids e fai ma sui o le fafagaina o taui: o se iloiloga o faʻamaoniga. Amioga Faaletino. 2004;82:57–61. [PubMed]
  • Levine AS, Kotz CM, Gosnell BA. Sugars: itu hedonic, neuroregulation, ma paleni malosi. Am J Clin Nutr. 2003;78:834S–842S. [PubMed]
  • Liang NC, Hajnal A, Norgren R. Sham fafaga sana suauu faateleina accumbens dopamine i le isumu. Am J Physiol Regul Integr Comp Physiol. 2006;291:R1236–R1239. [PubMed]
  • Liguori A, Hughes JR, Goldberg K, Callas P. O aʻafiaga faʻapitoa o caffeine gutu i tagata na faʻalagolago muamua i cocaine. Fualaau Ava Faalagolago. 1997;49:17–24. [PubMed]
  • Lu L, Grimm JW, Hope BT, Shaham Y. Fafagaina o le gaioiga o le cocaine pe a uma ona ave i tua: o se toe iloiloga o faamatalaga saʻo. Neuropharmacology. 2004; 47 (Aseta 1): 214-226. [PubMed]
  • Ludwig DS, Peterson KE, Gortmaker SL. Feso'ota'iga i le va o le taumafaina o meainu suamalie suamalie ma le lapo'a o tamaiti: o se su'esu'ega fa'amoemoe, mata'ituina. Lancet. 2001;357:505–508. [PubMed]
  • Mark GP, Blander DS, Hoebel BG. O se faʻaosofiaina o le tino e faʻaititia ai le dopamine extracellular i totonu o le tumutumu o le tumutumu ina ua maeʻa le atinaʻeina o se vailaau oona. Brain Res. 1991; 551: 308-310. [PubMed]
  • Mareko GP, Rada P, Pothos E, Hoebel BG. Aafiaga o le fafagaina ma le inu i luga o le acetylcholine faʻamalolo i totonu o le nucleus accumbens, striatum, ma le hippocampus o isumu amio saʻoloto. Tusitala o le Neurochemistry. 1992;58:2269–2274. [PubMed]
  • Mark GP, Weinberg JB, Rada PV, Hoebel BG. Extracellular acetylcholine e faʻateleina i totonu o le nucleus accumbens pe a maeʻa le tuʻuina atu o se faʻaosofia o le tofo faʻafefe. Fai'ai Re. 1995;688:184–188. [PubMed]
  • Markou A, Weiss F, Gold LH, Caine SB, Schulteis G, Koob GF. Fa'ata'ita'iga manu o le tu'inanau i vaila'au. Psychopharmacology (Berl) 1993;112:163-182. [PubMed]
  • Marrazzi MA, Luby ED. O se faʻataʻitaʻiga opioid faʻataʻitaʻiga o le anorexia nervosa masani. Int J Eat Disord. 1986;5:191–208.
  • Marrazzi MA, Luby ED. O le neurobiology o le anorexia nervosa: o se mea e fai ma vaisu? In: Cohen M, Foa P, faatonu. Le Fai'ai e fai ma Okeni Endocrine. Springer-Verlag; Niu Ioka: 1990. itulau 46–95.
  • Matini WR. Togafitiga ole fa'alagolago ile heroin ile naltrexone. Curr Psychiatr Ther. 1975;15:157–161. [PubMed]
  • Matini WR, Wikler A, Eades CG, Pescor FT. Fa'apalepale ma Fa'alagolago Fa'aletino ile Morphine ile Iole. Psychopharmacologia. 1963;4:247–260. [PubMed]
  • McBride WJ, Murphy JM, Ikemoto S. Localization o faiga faʻamalosia faiʻai: intracranial pulea e le tagata lava ia ma intracranial nofoaga-conditioning suesuega. Amioga Faiai Res. 1999;101:129–152. [PubMed]
  • McSweeney FK, Murphy ES, Kowal BP. Fa'atonutonuina o le tagofiaina o fualaau fa'asaina e ala ile fa'alogoina ma le masani. Exp Clin Psychopharmacol. 2005;13:163–184. [PubMed]
  • Mercer ME, O lo'o umia MD. Mana'oga mea'ai, peptides opioid endogenous, ma mea'ai: o se toe iloiloga. fia'ai. 1997;29:325–352. [PubMed]
  • Mifsud JC, Hernandez L, Hoebel BG. O le nikotine e tuʻuina i totonu o le nucleus accumbens e faʻateleina ai le synaptic dopamine e pei ona fuaina i vivo microdialysis. Fai'ai Re. 1989;478:365–367. [PubMed]
  • Miller RJ, Pickel VM. Tufatufaina o le immunohistochemical o enkephalins: fegalegaleai ma faiga catecholamin-o iai. Adv Biochem Psychopharmacol. 1980;25:349–359. [PubMed]
  • Mogenson GJ, Yang CR. Le sao o le basal forebrain i le limbic-motor integration ma le faʻasalalauga o le faʻaosofia e fai. Adv Exp Med Biol. 1991;295:267–290. [PubMed]
  • Mokdad AH, Marks JS, Stroup DF, Gerberding JL. O mafuaaga moni o le oti i le Iunaite Setete, 2000. Jama. 2004;291:1238–1245. [PubMed]
  • Moore RJ, Vinsant SL, Nadar MA, Poorino LJ, Friedman DP. Aafiaga o le cocaine le pulea e le tagata lava ia i le dopamine D2 talitali i manuki rhesus. Synapse. 1998;30:88–96. [PubMed]
  • Mutschler NH, Miczek KA. Aveese mai le fa'atonuina e le tagata lava ia po'o le le fa'aogaina o le cocaine binge: ese'esega i leo fa'alavelave ultrasonic i isumu. Psychopharmacology (Berl) 1998;136:402-408. [PubMed]
  • Nelson JE, Pearson HW, Sayers M, Glynn TJ, faatonu. Ta'iala ile Su'esu'ega Fa'aaogā Fa'a'au'au Fa'asaina Terminology. National Institute on Drug Abuse; Rockville: 1982.
  • Nichols ML, Hubbell CL, Kalsher MJ, Reid LD. O le Morphine e fa'ateleina ai le taumafa pia i isumu. 'ava malosi. 1991;8:237–240. [PubMed]
  • Nisell M, Nomikos GG, Svensson TH. Systemic nicotine-induced dopamine release in the rat nucleus accumbens is regulates by nicotinic receptors in the ventral tegmental area. Synapse. 1994;16:36–44. [PubMed]
  • Nocjar C, Panksepp J. Chronic intermittent amphetamine pretreatment e faʻaleleia ai amioga manaʻomia i le lumanaʻi mo vailaʻau-ma le natura-taui: fegalegaleaiga ma fesuiaiga o le siosiomaga. Amio Fai'ai Res. 2002;128:189–203. [PubMed]
  • O'Brien CP. Vailaau faʻasaina mo le puipuia o le toe faʻafoʻi: o se vasega fou o vailaʻau faʻamalosi. Am J Psychiatry. 2005; 162: 1423-1431. [PubMed]
  • O'Brien CP, Fafine AR, Ehrman R, Robbins SJ. Faʻatonu mea i le faʻaaogaina o fualaau faasaina: e mafai ona latou faʻamatalaina le faʻamalosi? J Psychopharmacol. 1998;12:15–22. [PubMed]
  • O'Brien CP, Testa T, O'Brien TJ, Brady JP, Wells B. Tu'u ese nakoti i totonu o tagata. Saienisi. 1977;195:1000–1002. [PubMed]
  • Olds ME. Faʻamalosia aʻafiaga o le morphine i totonu o le nucleus accumbens. Fai'ai Re. 1982;237:429–440. [PubMed]
  • Pan Y, Berman Y, Haberny S, Meller E, Carr KD. Fa'asologa, tulaga o polotini, gaioiga, ma le tulaga o le phosphorylation o tyrosine hydroxylase i le mesoaccumbens ma le nigrostriatal dopamine auala o isumu fa'atapula'aina mea'ai. Fai'ai Re. 2006;1122:135–142. [PMC free article] [PubMed]
  • Pecina S, Berridge KC. Fa'alautelega totonugalemu o le tofo fiafia e ala ile intraventricular morphine. Neurobiology (Bp) 1995;3:269–280. [PubMed]
  • Pelchat ML, Johnson A, Chan R, Valdez J, Ragland JD. Ata o manaʻoga: faʻaosoina o meaʻai i le taimi o le fMRI. Neuroimage. 2004; 23: 1486-1493. [PubMed]
  • Pellow S, Chopin P, File SE, Briley M. Fa'amaoniaina o le tatala:tapuni lima fa'aulu i totonu o se fa'asili fa'aopoopo e fai ma fua o le popole i le iole. J Neurosci Methods. 1985;14:149–167. [PubMed]
  • Petry NM. Pe tatau ona faʻalauteleina le lautele o amioga ua fai ma vaisu e aofia ai taaloga faʻavalea? Togafitiga. 2006; 101 (Aseta 1): 152-160. [PubMed]
  • Piazza PV, Deminiere JM, Le Moal M, Simon H. Faʻatonu e vaʻaia ai le faʻaletonu o tagata taʻitoʻatasi i le amphetamine pulea e le tagata lava ia. Saienisi. 1989; 245: 1511-1513. [PubMed]
  • Picciotto MR, Corrigall WA. Neuronal faiga fa'avae amioga e feso'ota'i ma vaisu o le nicotine: ta'amilosaga neural ma genetics mole. J Neurosci. 2002;22:3338–3341. [PubMed]
  • Pierce RC, Kalivas PW. O le Amphetamine e maua ai le fa'atuputeleina fa'atuputeleina o le locomotion ma le extracellular dopamine fa'apitoa i totonu o le nucleus accumbens atigi o isumu fa'atonuina cocaine. J Pharmacol Exp Ther. 1995;275:1019–1029. [PubMed]
  • Pontieri FE, Monnazzi P, Scontrini A, Buttarelli FR, Patacchioli FR. Fa'alogoina o amio ile heroin e ala ile cannabinoid mua'i togafiti ile iole. Eur J Pharmacol. 2001;421:R1–R3. [PubMed]
  • Porsolt RD, Anton G, Blavet N, Jalfre M. Faʻanoanoa amio i isumu: o se faʻataʻitaʻiga fou e maʻaleʻale i togafitiga faʻamaʻi. Eur J Pharmacol. 1978;47:379–391. [PubMed]
  • Pothos E, Rada P, Mareko GP, Hoebel BG. Dopamine microdialysis i totonu o le nucleus accumbens i le taimi o le morphine ogaoga ma le tumau, naloxone-precipitated withdrawal ma clonidine togafitiga. Fai'ai Re. 1991;566:348–350. [PubMed]
  • Prasad BM, Ulibarri C, Sorg BA. Fa'aoso fa'aoso fa'aoso fa'asagatau i cocaine: a'afiaga o le adrenalectomy ma le corticosterone pe a mae'a pupu'u ma umi umi. Psychopharmacology (Berl) 1998;136:24–33. [PubMed]
  • Przewlocka B, Turchan J, Lason W, Przewlocki R. O le aʻafiaga o le tasi ma le toe faʻaaogaina o le morphine i luga o le gaioiga o le prodynorphin system i totonu o le nucleus accumbens ma le striatum o le iole. Neuroscience. 1996;70:749–754. [PubMed]
  • Putnam J, Allhouse JE. Mea'ai taumafa, tau, ma tupe alu, 1970-1997. Vaega o Mea Taumafa ma Tagata Fa'atau, Au'aunaga Su'esu'ega Tau Tamaoaiga, US Department of Agriculture; Uosigitone, DC: 1999.
  • Rada P, Avena NM, Hoebel BG. Adicción al azúcar: ¿Mito ó realidad? Toe Iloiloga. Rev Venez Endocrinol Metab. 2005a;3:2–12.
  • Rada P, Avena NM, Hoebel BG. O le inu tele i le suka i aso uma e faʻaosoina ai le dopamine i totonu o le atigi accumbens. Neuroscience. 2005b;134:737–744. [PubMed]
  • Rada P, Colasante C, Skirzewski M, Hernandez L, Hoebel B. O le atuatuvalega o amioga i le suʻega aau e mafua ai le biphasic, suiga umi i le accumbens acetylcholine faʻamalolo, faʻatasi ai ma se vaega o taui e acetylcholinesterase ma muscarinic-1 receptors. Neuroscience. 2006;141:67–76. [PubMed]
  • Rada P, Hoebel BG. Acetylcholine i le accumbens ua faʻaititia e le diazepam ma faʻateleina e le benzodiazepine faʻamavaeina: o se auala talafeagai mo le faʻalagolago. Eur J Pharmacol. 2005;508:131–138. [PubMed]
  • Rada P, Jensen K, Hoebel BG. O aʻafiaga o le nicotine ma le mecamylamine-faʻaoso faʻaosoina i luga ole extracellular dopamine ma acetylcholine i le rat nucleus accumbens. Psychopharmacology (Berl) 2001;157:105-110. [PubMed]
  • Rada P, Johnson DF, Lewis MJ, Hoebel BG. I isumu e togafitia le ava malosi, o le naloxone e faʻaitiitia ai le dopamine extracellular ma faʻateleina le acetylcholine i totonu o le nucleus accumbens: faʻamaoniga o le toesea o le opioid. Pharmacol Biochem Behav. 2004;79:599–605. [PubMed]
  • Rada P, Mark GP, Hoebel BG. O Galanin i le hypothalamus e mafua le dopamine ma faʻaitiitia le faʻasaʻolotoina o le acetylcholine i totonu o le tumutumu: o se auala talafeagai mo le amataina o le fafagaina o amioga. Brain Res. 1998; 798: 1-6. [PubMed]
  • Rada P, Mareko GP, Pothos E, Hoebel BG. Systemic morphine i le taimi lava e tasi e faʻaitiitia ai le acetylcholine extracellular ma faʻateleina le dopamine i totonu o le nucleus accumbens o fuamoa feoai solo. Neuropharmacology. 1991a;30:1133–1136. [PubMed]
  • Rada P, Paez X, Hernandez L, Avena NM, Hoebel BG. Microdialysis i le suʻesuʻeina o le faʻamalosia o amioga ma le faʻasaina. I: Westerink BH, Creamers T, faatonu. Tusitaulima ole Microdialysis: Metotia, Fa'aoga ma Va'aiga. A'oa'oga Fa'asalalau; Niu Ioka: 2007. itulau 351–375.
  • Rada P, Pothos E, Mareko GP, Hoebel BG. Microdialysis faʻamaoniga o le acetylcholine i totonu o le nucleus accumbens o loʻo aʻafia i le aveeseina o le morphine ma ona togafitiga ma le clonidine. Fai'ai Re. 1991b;561:354–356. [PubMed]
  • Rada PV, Hoebel BG. Aafiaga sili atu o le d-fenfluramine faʻatasi ai ma le phentermine i luga ole acetylcholine extracellular i totonu ole nucleus accumbens: auala e mafai ai mo le faʻalavelaveina o le fafagaina tele ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina. Pharmacol Biochem Behav. 2000;65:369–373. [PubMed]
  • Rada PV, Mareko GP, Taylor KM, Hoebel BG. Morphine ma le naloxone, ip poʻo le lotoifale, e aʻafia ai le acetylcholine extracellular i le accumbens ma prefrontal cortex. Pharmacol Biochem Behav. 1996;53:809–816. [PubMed]
  • Rada PV, Mareko GP, Yeomans JJ, Hoebel BG. Fa'asa'olotoina o le acetylcholine i le vaega o le ventral tegmental e ala i le fa'aosofia o le tagata lava ia hypothalamic, 'ai, ma le inu. Pharmacol Biochem Behav. 2000;65:375–379. [PubMed]
  • Radhakishun FS, Korf J, Venema K, Westerink BH. Le faʻasaʻolotoina o le dopamine endogenous ma ona metabolites mai le rat striatum e pei ona iloa i le tulei-toso perfusates: aʻafiaga o vailaʻau faʻatonuina. Pharm Weekbl Sci. 1983;5:153–158. [PubMed]
  • Ranaldi R, Pocock D, Zereik R, Atamai Poto. O le fesuiaiga o le Dopamine i le nucleus accumbens i le taimi o le tausiga, faʻaumatia, ma le toe faʻaleleia o le pulea e le D-amphetamine. J Neurosci. 1999; 19: 4102-4109. [PubMed]
  • Riva G, Bacchetta M, Cesa G, Conti S, Castelnuovo G, Mantovani F, Molinari E. O le tino puta ose ituaiga o vaisu? Fuafuaga, auala fa'afoma'i, ma fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'i. Cyberpsychol Amioga. 2006;9:457–479. [PubMed]
  • Robinson TE, Berridge KC. O le faavae faʻavae o fualaau oona: o se faʻaosofiaga-faʻalauiloa manatu o vaisu. Brain Res Brain Res Faʻaaliga 1993; 18: 247-291. [PubMed]
  • Rolls ET. Faiga fai'ai e fa'avae ai le tofo ma le mana'o. Philos Trans R Soc Lond B Biol Sci. 2006;361:1123–1136. [PMC free article] [PubMed]
  • Rossetti ZL, Hmaidan Y, Gessa GL. Faʻailoga faʻasaina o le tuʻuina atu o le mesolimbic dopamine: o se uiga masani o le ethanol, morphine, cocaine ma le amphetamine faʻasaʻo i isumu. Eur J Pharmacol. 1992;221:227–234. [PubMed]
  • Rufus E. Sugar vaisu: o se taʻiala taʻitasi i le faʻatoʻilaloina o vaisu suka. Elizabeth Brown Rufus; Bloomington, IN: 2004.
  • Saad MF, Khan A, Sharma A, Michael R, Riad-Gabriel MG, Boyadjian R, Jinagouda SD, Steil GM, Kamdar V. Physiological insulinemia acutely modulates plasma leptin. Ma'i suka. 1998;47:544–549. [PubMed]
  • Salamone JD. Faʻalavelave faʻalavelave ma gaioiga faʻapitoa o le striatal ma accumbens dopamine: aʻafia i gaioiga o mea faigaluega. Psychopharmacology (Berl) 1992;107:160-174. [PubMed]
  • Sato Y, Ito T, Udaka N, Kanisawa M, Noguchi Y, Cushman SW, Satoh S. Immunohistochemical localization o faafaigofieina-faasalalauina kulukose felauaiga i isumu pancreatic islets. Tissue Cell. 1996;28:637–643. [PubMed]
  • Schenk S, Snow S, Horger BA. A'o le'i fa'aalia i le amphetamine ae le o le nicotine e fa'afefe ai isumu ile a'afiaga ole afi ole cocaine. Psychopharmacology (Berl) 1991;103:62–66. [PubMed]
  • Schoffelmeer AN, Wardeh G, Vanderschuren LJ. O le Morphine e fa'atosina ma fa'ato'a fa'atosinaina le fa'asa'olotoina o le GABA nonvesicular i le nucleus accumbens. Synapse. 2001;42:87–94. [PubMed]
  • Schulteis G, Yackey M, Risbrough V, Koob GF. O a'afiaga e pei o le Anxiogenic o le ave'esea o le opiate fa'afuase'i ma le naloxone i totonu o le paso maualuga. Pharmacol Biochem Behav. 1998;60:727–731. [PubMed]
  • Schultz W, Dayan P, Montague PR. O se vaega o valoʻaga ma taui. Saienisi. 1997; 275: 1593-1599. [PubMed]
  • Schwartz MW, Woods SC, Porte D, Jr, Seeley RJ, Baskin DG. Pulea o le tino o le tino o taumafa. natura. 2000;404:661–671. [PubMed]
  • Sclafani A, Nissenbaum JW. Po'o fafaga pepelo ea le fafagaina o le manava? Am J Physiol. 1985;248:R387–390. [PubMed]
  • Shalev U, Morales M, Hope B, Yap J, Shaham Y. Suiga taimi-faalagolago i amioga faʻaumatia ma le faʻamalosia o le toe faʻaleleia o fualaau faʻasaina pe a maeʻa le alu ese mai le heroin i isumu. Psychopharmacology (Berl) 2001;156:98-107. [PubMed]
  • Sinclair JD, Senter RJ. Atinaʻeina o aʻafiaga o le ava-faʻaletonu. QJ Stud Alcohol. 1968; 29: 863-867. [PubMed]
  • Smith GP. Fafagaina o iole o lo'o iai fistula gastric masani ma toe fa'afo'i. I: Crawley JN, et al., faatonu. Protocols i le taimi nei i Neruoscience. Vol. 8.6. John Wiley and Sons, Inc.; Niu Ioka: 1998. itulau D.1–D.6.
  • Smith JE, Co C, Lane JD. Limbic acetylcholine fua fa'aliliuga fa'atasi ma amioga su'esu'e morphine iole. Pharmacol Biochem Behav. 1984;20:429–442. [PubMed]
  • Spanagel R, Herz A, Shippenberg TS. O aʻafiaga o peptides opioid i luga o le tuʻuina atu o le dopamine i totonu o le nucleus accumbens: suʻesuʻega i vivo microdialysis. J Neurochem. 1990;55:1734–1740. [PubMed]
  • Spangler R, Goddard NL, Avena NM, Hoebel BG, Leibowitz SF. O le mRNA o le D3 dopamine responsive dopamine i le dopaminergic ma dopaminoceptive o le miole o le rat i le tali atu i le morphine. Brain Res Mol Brain Res. 2003; 111: 74-83. [PubMed]
  • Spangler R, Wittkowski KM, Goddard NL, Avena NM, Hoebel BG, Leibowitz SF. O aʻafiaga a le opiate-pei o le suka i luga o le faʻaalia o le gutu i vaega o taui o le faiʻai o le rat. Brain Res Mol Brain Res. 2004; 124: 134-142. [PubMed]
  • Stein L. Brain endorphins: e mafai ona avea ma puluvaga o fiafiaga ma taui. Neurosci Res Polokalama Bull. 1978;16:556–563. [PubMed]
  • Stein L, Belluzzi JD. Endorphin faiʻai: e mafai ona fai i le taui ma le mafaufau. Fed Proc. 1979;38:2468–2472. [PubMed]
  • Tanda G, Di Chiara G. O se sootaga dopamine-mu1 opioid i le iole ventral tegmentum faasoa e meaai palatable (Fonzies) ma le le psychostimulant fualaau faasaina o le faatautala. Eur J Neurosci. 1998;10:1179–1187. [PubMed]
  • Teff KL, Elliott SS, Tschop M, Kieffer TJ, Rader D, Heiman M, Townsend RR, Keim NL, D'Alessio D, Havel PJ. O mea'ai fructose e fa'aitiitia ai le ta'amilosaga o le inisalini ma le leptin, fa'aitiitia le taofiofia o le ghrelin pe a mae'a 'ai, ma fa'ateleina triglycerides i fafine. J Clin Endocrinol Metab. 2004;89:2963–2972. [PubMed]
  • Toida S, Takahashi M, Shimizu H, Sato N, Shimomura Y, Kobayashi I. Aafiaga o le fafagaina o le sucrose maualuga i le faaputuputuina o gaʻo i le tamaʻi iole Wistar. Obes Res. 1996;4:561–568. [PubMed]
  • Turchan J, Lason W, Budziszewska B, Przewlocka B. O aʻafiaga o le faʻaogaina o le morphine tasi ma le toe fai i luga o le prodynorphin, proenkephalin ma le dopamine D2 faʻaaliga o le faʻaaliga o le gaʻo i le faiʻai o le isumu. Neuropeptides. 1997;31:24–28. [PubMed]
  • Turski WA, Czuczwar SJ, Turski L, Sieklucka-Dziuba M, Kleinrok Z. Suʻesuʻega i le faiga o lulu susu susu na gaosia e carbachol i isumu. Pharmacology. 1984;28:112–120. [PubMed]
  • Uhl GR, Ryan JP, Schwartz JP. Morphine e suia le fa'aaliga o gene preproenkephalin. Fai'ai Re. 1988;459:391–397. [PubMed]
  • Unterwald EM. Faʻatonutonuina o faʻamaʻi opioid e cocaine. Ann NY Acad Sci. 2001;937:74–92. [PubMed]
  • Unterwald EM, Ho A, Rubenfeld JM, Kreek MJ. Taimi o le atinaʻeina o le faʻalauiloaina o amioga ma le faʻatonuina o le dopamine i le taimi o le pulega o le cocaine. J Pharmacol Exp Ther. 1994;270:1387–1396. [PubMed]
  • Unterwald EM, Kreek MJ, Cuntapay M. O le tele o taimi o le puleaina o cocaine e aʻafia ai suiga o le faʻaleleia o siaki. Brain Res. 2001; 900: 103-109. [PubMed]
  • Vaccarino FJ, Bloom FE, Koob GF. O le poloka o le nucleus accumbens opiate receptors e faʻaitiitia ai le taui o le heroin i totonu o le iole. Psychopharmacology (Berl) 1985;86:37–42. [PubMed]
  • Vanderschuren LJ, Everitt BJ. O le su'eina o fualaau fa'asaina e fa'amalosia pe a mae'a le fa'aumiumi o le pulea e le tagata o le cocaine. Saienisi. 2004;305:1017–1019. [PubMed]
  • Vanderschuren LJ, Everitt BJ. Amioga ma neura o le su'eina o fualaau fa'amalosi. Eur J Pharmacol. 2005;526:77–88. [PubMed]
  • Vanderschuren LJ, Kalivas PW. Suiga i le dopaminergic ma le glutamatergic faasalalauga i totonu o le induction ma le faʻaalia o le faʻalauiloaina o amioga: o se iloiloga taua o suʻesuʻega saʻo. Psychopharmacology (Berl) 2000; 151: 99-120. [PubMed]
  • Vezina P. Faʻamatalaga o le midbrain dopamine neuron reactivity ma le pulea e le tagata lava ia o vailaʻau faʻamalosi a le psychomotor. Neurosci Biobehav Rev. 2004;27(8):827–839. [PubMed]
  • Vezina P, Giovino AA, Wise RA, Stewart J. Environment-patino le fesoʻotaʻiga faʻatasi i le va o faʻasologa o le faʻaleleia o le morphine ma le amphetamine. Pharmacol Biochem Behav. 1989; 32: 581-584. [PubMed]
  • Vezina P, Lorrain DS, Arnold GM, Austin JD, Suto N. Faʻamatalaga o le midbrain dopamine neuron reactivity faʻamalosia le tuliloaina o amphetamine. J Neurosci. 2002;22:4654–4662. [PubMed]
  • Vigano D, Rubino T, Di Chiara G, Ascari I, Massi P, Parolaro D. Mu opioid faʻailoga faʻailoga i le morphine sensitization. Neuroscience. 2003;117:921–929. [PubMed]
  • Vilsboll T, Krarup T, Madsbad S, Holst JJ. O le GLP-1 ma le GIP o le insulinotropic i le maualuga o le kulukose basal ma postprandial ma e toeitiiti lava tutusa le sao i le aafiaga o se taumafataga i tagata soifua maloloina. Regul Pept. 2003;114:115–121. [PubMed]
  • Volkow ND, Ding YS, Fowler JS, Wang GJ. Cocaine vaisu: manatu e maua mai suʻesuʻega ata ma PET. J Vaisu Dis. 1996a;15:55–71. [PubMed]
  • Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, Logan J, Hitzemann R, Ding YS, Pappas N, Shea C, Piscani K. Faʻaititia i le dopamine receptors ae le o le dopamine transporters i le ava malosi. Alcohol Clin Exp Res. 1996b;20:1594–1598. [PubMed]
  • Volkow ND, Wang GJ, Telang F, Fowler JS, Logan J, Childress AR, Jayne M, Ma Y, Wong C. Cocaine faʻailoga ma le dopamine i le pito i tua: faiga o le manaʻo i vaisu cocaine. J Neurosci. 2006;26:6583–6588. [PubMed]
  • Volkow ND, Atamai Poto. E mafai faʻafefea e vaisu vailaʻau ona fesoasoani ia i tatou ia malamalama i le gaʻo? Nat Neurosci. 2005; 8: 555-560. [PubMed]
  • Volpicelli JR, Alterman AI, Hayashida M, O'Brien CP. Naltrexone i le togafitiga o le faʻalagolago i le ava malosi. Arch Gen Psychiatry. 1992;49:876–880. [PubMed]
  • Volpicelli JR, Ulm RR, Hopson N. Inuina le ava malosi i isumu i le taimi ma le mulimuli i tui o le morphine. 'ava malosi. 1991;8:289–292. [PubMed]
  • Waller DA, Kiser RS, Hardy BW, Fuchs I, Feigenbaum LP, Uauy R. Amio taumafa ma le plasma beta-endorphin i le bulimia. Am J Clin Nutr. 1986;44:20–23. [PubMed]
  • Wang GJ, Volkow ND, Logan J, Pappas NR, Wong CT, Zhu W, Netusil N, Fowler JS. Brain dopamine ma le gaʻo. Lancet. 2001; 357: 354-357. [PubMed]
  • Wang GJ, Volkow ND, Telang F, Jayne M, Ma J, Rao M, Zhu W, Wong CT, Pappas NR, Geliebter A, Fowler JS. O le fa'aalia i mea'ai fa'ai'ai e matua fa'agaoioia ai le fai'ai o le tagata. Neuroimage. 2004a;21:1790–1797. [PubMed]
  • Wang GJ, Volkow ND, Thanos PK, Fowler JS. Tulaga tutusa i le va o le oona ma vaisu o fualaau faasaina e pei ona iloiloina e le neurofunctional imaging: o se iloiloga manatu. J Vaisu Dis. 2004b;23:39–53. [PubMed]
  • Way EL, Loh HH, Shen FH. Su'esu'ega fa'atusa fa'atasi o le fa'apalepale o le morphine ma le fa'alagolago i le tino. J Pharmacol Exp Ther. 1969;167:1–8. [PubMed]
  • Weiss F. Neurobiology o le tuʻinanau, faʻatulagaina taui ma toe faʻafoʻi. Curr Opin Pharmacol. 2005;5:9–19. [PubMed]
  • Westerink BH, Tuntler J, Damsma G, Rollema H, de Vries JB. Le faʻaogaina o le tetrodotoxin mo le faʻamalamalamaina o le faʻamaʻiina o le dopamine e faʻaleleia ai vailaʻau i isumu e suʻesuʻeina e le faiʻai faʻamama toto. Naunyn Schmiedebergs Arch Pharmacol. 1987;336:502–507. [PubMed]
  • Wideman CH, Nadzam GR, Murphy HM. A'afiaga o se manu fa'ata'ita'iga o vaisu suka, fa'aui i tua ma toe fa'afo'i mo le soifua maloloina o tagata. Nutr Neurosci. 2005;8:269–276. [PubMed]
  • Poto RA. Le neurobiology o le manaʻo: aʻafiaga mo le malamalama ma togafitiga o vaisu. J Abnorm Psychol. 1988;97:118–132. [PubMed]
  • Poto RA. Opiate taui: nofoaga ma mea'ai. Neurosci Biobehav Rev. 1989;13:129–133. [PubMed]
  • Poto RA. O le pulea e le tagata lava o fualaau oona e va'aia o se amio fa'ainu. fia'ai. 1997;28:1–5. [PubMed]
  • Poto RA, Bozarth MA. Fa'asologa o taui o fai'ai: fa elemene ta'amilosaga "uaea" i fa'asologa manino. Fai'ai Res Bull. 1984;12:203–208. [PubMed]
  • Wise RA, Newton P, Leeb K, Burnette B, Pocock D, Justice JB., Jr Faʻasagaga i totonu o le nucleus accumbens dopamine concentration i le taimi o le faʻaogaina o le cocaine i totonu o isumu. Psychopharmacology (Berl) 1995;120:10–20. [PubMed]
  • Yeomans JS. Matafaioi a le tegmental cholinergic neurons i le dopaminergic activation, antimuscarinic psychosis ma schizophrenia. Neuropsychopharmacology. 1995;12:3–16. [PubMed]
  • Yoshimoto K, McBride WJ, Lumeng L, Li TK. O le ava malosi e faʻaosofia ai le tuʻuina atu o le dopamine ma le serotonin i totonu o le nucleus accumbens. 'ava malosi. 1992;9:17–22. [PubMed]
  • Zangen A, Nakash R, Overstreet DH, Yadid G. Fesoʻotaʻiga i le va o amioga faʻavaivai ma le leai o se fegalegaleaiga serotonin-dopamine i totonu o le nucleus accumbens. Psychopharmacology (Berl) 2001;155:434-439. [PubMed]
  • Zhang M, Gosnell BA, Kelley AE. O le taumafaina o mea'ai ga'o tele e fa'asilisiliina e ala i le mu opioid receptor fa'aosofia i totonu ole nucleus accumbens. J Pharmacol Exp Ther. 1998;285:908–914. [PubMed]
  • Zhang M, Kelley AE. O le taumafaina o vaifofo o le saccharin, masima, ma le ethanol e fa'ateleina e ala i le tu'uina atu o se mu opioid agonist i totonu o le nucleus accumbens. Psychopharmacology (Berl) 2002;159:415–423. [PubMed]
  • Zubieta JK, Gorelick DA, Stauffer R, Ravert HT, Dannals RF, Frost JJ. Faʻateleina le faʻamauina o le mu opioid o loʻo maua e le PET i tagata faʻalagolago i cocaine e fesoʻotaʻi ma le manaʻo i le koko. Nat Med. 1996;2:1225–1229. [PubMed]