O se Taʻiala Neuroscience Faʻaleagaina mo le Suesuega Faʻavae o le Initaneti (2016)

I luma. Psychol., 16 Tesema 2016 | https://doi.org/10.3389/fpsyg.2016.01906

  • 1Institute of Psychology and Education, Ulm University, Ulm, Siamani
  • 2Laboratory Lautele mo le NeuroInformation / Center for Information in Medicine, School of Life Science and Technology, University of Electronic Science and Technology of China, Chengdu, Saina
  • 3Department of Integrative Physiology and Neuroscience, Kolisi o Veterinary Medicine, Washington State University, Pullman, WA, ISA

O le tagofia o le Initaneti o se faʻafitauli o le soifua maloloina o le lalolagi. Ua faʻalauteleina taumafaiga e faʻamaonia ai aʻafiaga o aʻafiaga mo le atinaʻe o vaisu i luga o Initaneti ma taunuuga o le tele o le faʻaaogaina o le Initaneti. I le gasologa o tausaga mulimuli, o suʻesuʻega masani o suʻesuʻega mai mafaufauga faʻapitoa e uiga i le fesuiaiga o le amio e pei o le faʻafitauli, aemaise lava faʻatasi ma le neuroscience e pei o le mafaufau faʻataʻitaʻiga, ua taʻitaʻia ai manatu masani o le Internet addiction. E ui lava o nei faʻamatalaga e mafai ona avea ma fesoasoani taua, ae o loʻo i ai nei le auivi suʻesuʻega mo le fuafuaina o mea e fai ai le faiʻai ma le neurochimium o le tagofia o le Initaneti. O le galuega o loʻo i ai nei e faʻatatau i le tuʻuina atu o se faʻavae i luga o le mole molevaega e avea ma faavae mo suʻesuʻega i le lumanaʻi e uiga i le tulaga o le tino ma le amio, ina ia mafai ai ona faʻataʻitaʻiina se faʻataʻitaʻiga o le initaneti o le Initaneti ma ona faʻataʻitaʻiga faʻapitoa. Ina ia fesoasoani i le faatuina o se sitaili mole mole mo le suʻesuʻeina o vaisu i le Initaneti, matou te sailiili i ai N = 680 sui auai auai i le va o eseesega o tagata taitoatasi ma le tuinanau agai i vaisu i luga o le Initaneti ua fuaina e le Generalized Problematic Internet Faaaoga Scale-2 (GPIUS-2) ma eseesega a tagata taitoatasi i faiga masani faalelagona e pei ona iloiloina e le Affective Neuroscience Personality Scales (ANPS). Saʻiliʻiliʻiliʻiliʻiliʻiliʻiliʻiliga faʻaleaʻopiʻo o paleni ANPS FEAR ma SADNESS o paleni ANPS sili atu ona fesoʻotaʻi lelei i le tele (sub) o le GPIUS-2. E faʻapea foi le fua o le sailiga, siakiina ma le PLAY faamalamalama le fesuisuiai i nisi o vaevaega GPIUS-2. O le mea lea, o nei fua e le o se fesoʻotaʻiga ma saofaga GPIUS-2. E pei ona fausia le ANPS i luga o le tele o faʻamatalaga o mafaufauga e aofia ai le tino tele o le tino maliu e tusa ai ma le evolusione telefoni feaveaia i le mafaufau o le mamame anamua, o le suʻesuʻega o loʻo i ai nei e maua ai muamua manatu i luga o metotia molécula e faavae ai vaega eseese o le initaneti e maua mai i mafutaga i le va o tuinanau agai atu i vaisu i luga ole Initaneti ma eseʻesega a tagata taitoatasi i faiga masani faʻalagona Mo se faʻataʻitaʻiga, ona o le SADNESS e fesoʻotaʻi atu i le fuataga atoa o le GPIUS-2, ma o le oxytocin neuropeptide ua lauiloa i lalo ifo o le tulafono SADNESS, e mafai ona mafai e le neuropeptide ona i ai se vaega i le Initaneti i luga o le mole mole. O a matou sailiga e maua ai se faʻatulagaga faʻavae e mafai ona faʻamalamalamaina ai le faʻavaeina o meaola o le initaneti. Ma le mea mulimuli, matou te tuʻuina atu foʻi faʻamaumauga i luga o le ANPS ma le vaisu i le pito i tua o le pepa. E tutusa ma mafutaga ua lipotia i le va o le ANPS ma le GPIUS-2, o nei faʻasalalauga e mafai ona maua ai se uluaʻi otootoga mo se taʻiala e taʻitaʻia ai suʻesuʻega i le lumanaʻi e faʻamoemoe e faʻatalanoa le faavae mole mole o mea ua fai ma vaisu atamai.

faʻatomuaga

O le Initaneti ua suia tele le ala tatou te ola ai, ma faigofie ona faigofie ona sailia la tatou ala i le le iloa, talatalanoa lelei ma e pele ia i tatou, ma le faafaigofieina o tomai faapolofesa, ma siitia ai le galulue faatasi ma tagata sailiili i le salafa o le lalolagi. E tusa ai ma le Internetworldstats (Internetworldstats, 20161) fua faʻatatau mo le faʻaaogaina Initaneti o le 49.2% i Iuni 2016, o le afa afa o le aofaʻi o le aofaʻi na maua le Initaneti i le taimi nei. E ui lava i le tele o tulaga lelei ona o le suiga o le numera, e toatele le au saienisi o loo faateleina lo latou popole i le itu i aafiaga matautia o le faaaogaina tele o le Initaneti io tatou mafaufau (tagai mo se vaaiga lautele o se lomiga ua faasaina Montag ma Reuter, 2015a).

E ui lava e leʻo se faʻamatalaga aloaia, ae o le taimi Initaneti i vaisu ua maeʻa ona fausia 20 tausaga talu ai Talavou (1996, 1998a). Faʻailoga pei o le pisi tele i le Initaneti, toʻesea pe a le o luga o le initaneti, atinaʻeina o le faʻapalepale, ae faʻapea foi ma le leaga aʻafiaga i se tasi lava olaga ona o le soʻona faʻaoga o loʻo aliaʻe mai o ni mataupu taua (faʻataʻitaʻiga, Tao et al., 2010). Faamolemole ia maitauina, o nisi tagata suʻesuʻe e sili atu le faigata o le faaaogaina o le Initaneti nai lo le tagofia o le Initaneti, ae le tumau le faafitauli o mataupu tau upu. I le faaopoopo atu i nei faaupuga, o isi ua latou tuuina atu faaupuga e pei ole vaisu faafomai (Tuna ma Keethi, 2013; Ali et al., 2015) poʻo le faʻaaogaina o le vailaau i luga o le vailaʻau e atili faʻamalosia ai le talanoaina manino o lenei lomiga (faʻataʻitaʻiga, Billieux, 2012; Suissa, 2013).

O iinei na matou filifili ai e faʻaaoga le faaupuga vaisu i luga o le Initaneti i le tele o tusitusiga, aua e masani ona faʻaaogaina i tusitusiga ma e foliga mai e sili ona saʻo. O le mea moni, o le tuʻuina atu o faʻamaoniga mai suʻesuʻega faʻapitoa ma mafaufauga o le tino, o loʻo i ai le lagolago mo nisi mea faʻapitoa i le faʻaaogaina o mea e faʻaaogaina, e pei o le inu ava, ma le faʻaaogaina tele o le Initaneti e faʻaalia ai le faʻaaogaina tele o le Initaneti e faʻaaogaina ma le faʻaaogaina o vaisu. Mo se faʻataʻitaʻiga, o uiga faapitoa o amio ua fuafuaina e avea ma faʻafitauli o le faʻafitauli mo mea uma e lua, mea faʻainitaneti i luga o le Initaneti faapea foʻi ma faʻafitauli faʻapitoa, faʻapitoa le maualalo o le tagata lava ia ma le maualuga o le neuroticism (eg, Basiaux et al., 2001; Montag et al., 2010, 2011a; Sariyska et al., 2014). E le gata i lea, o suʻesuʻega faʻasolosolo ua fuafuaina ai suiga masani a le neurobiological, e aofia ai le faʻaitiitia o le maualuga o le maualuga o le tino / paʻu i le tua o le cingulate cortex (ACC) poʻo le faʻatupulaia o le faʻafoʻiina o le striatum i faʻamatalaga faʻatau fualaau (Goldstein et al., 2009; Zhou et al., 2011; Montag et al., 2015a). I le faaopoopo atu i fegalegaleaiga i le va o le initaneti ma le faʻafitauli o le taumafa ava (Ko et al., 2008; Yen et al., 2009), o mafutaga ma isi faaletonu o le neuropathological, aemaise lava le atuatuvale ma le le atoatoa o le le atoatoa o le tino (ADHD) ua lipotia (Young ma Rogers, 1998; Ha et al., 2006; Yen et al., 2007; Sariyska et al., 2015). O le mea lea, mai vaaiga eseese, o loʻo vaʻavaʻa i le va o faʻafitauli o vailaʻau ma mea ua fai ma vaisu i luga ole Initaneti ua matauina. Mo se faʻataʻitaʻiga, o faiga e taʻitaʻia ai le atinaʻeina ma le tausiga o le tagofia o le Initaneti e tutusa lelei ma isi ituaiga o mea ua fai ma vaisu, faʻasoa faiga faʻavae e pei o le dopamine mediated meso-limbic trajectory (Pierce ma Kumaresan, 2006), malamalama lelei e vavalalata uma vailaau faʻafefeteina, e avea o se mea e fefaasoaaʻi, ae o loʻo i ai isi manatu. O nei faʻamatalaga o le a faʻamalamalama atili i le faʻatulagaga o loʻo i lalo.

O le faʻalagolago i sailiiliga e pei o faʻamatalaga ua maeʻa, ua faʻatulagaina se numera tuputupu aʻe o faʻatulagaga faʻavae e malamalama ai i vaisu i le Initaneti. O se taotoga taua muamua e sau mai Davis (2001). O le fatu o lana auivi o le manatu masani lea o se faʻalavelave faʻamaʻi-diathesis, o loʻo fautua mai o se talafaasolopito o le mafaufau faʻapitoa faʻatasi ma le mauaina o le Initaneti ma le faʻamalosia lelei e ala i le Initaneti e mafai ona oʻo ai i le mafaufauina o le mafaufau e pei o le "I luga o le initaneti o aʻu o se tagata faamanuiaina, ae i le offline-world e leai aʻu ". O mafaufauga faʻapitoa e masani ona faʻateleina i le tele o fegalegaleaiga i luga o le initaneti (faʻataʻitaʻiga, maua le manuia i taaloga komepiuta i luga o le initaneti poʻo le mauaina vave o taui e ala i feʻau malie pe faʻafeiloaʻi mai luga o fesoʻotaiga vavave faʻaneionapo e pei o Facebook poʻo WhatsApp). O lenei faʻaaogaina masini e mafai ona oʻo i se faʻalauteleina o vaisu i luga o le initaneti poʻo i ni tulaga eseese o le faʻaaogaina tele o Initaneti i nofoaga e pei o fesoʻotaʻiga faʻasalalau i luga o le initaneti, taʻavale i luga o le Initaneti, faʻatau i luga o le initaneti, gaioiga i luga o le initaneti poʻo ponokalafi i le initaneti O le taua o le vaʻavaʻai i nei ituaiga eseese ua uma ona lagolagoina e molimau faʻamalosi i se suʻesuʻega faʻa-aganuu (Montag et al., 2015b). O le faʻamatalaga, o atinaʻe talu ai nei i le DSM-5 na faʻatautaia ai le aofia ai o le Internet Gaming Disorder i le vaega III o se faʻafitauli faʻafuaseʻi (Petry ma O'Brien, 2013). Ona o le faʻateleina o faʻamaoniga mo le tele o amioga faʻafefete i lalo o le faamalu lautele o le "vaisu i luga o le Initaneti" atonu o se tasi o vaega o se vaaiga vaapiapi.

E le gata i le faʻataʻitaʻiga o le mafaufau faʻapitoa o le Davis (2001), o isi faʻataʻitaʻiga e le faʻaogaina i luga o le neuroscientics ua tuʻuina atu i luma. Se ata lata mai mai le Brand et al. (2014) O se mea e sili ona taua i le initaneti i le fronto-striatal-limbic circuitry, e ono avea ma autu e malamalama ai i le neurobiological faavae o le tele o le faaaogaina i le Initaneti i se tulaga o le neuroscience level. A faʻafeiloaʻi le Initaneti i faʻamatalaga fesoʻotai i luga o le Initaneti, o le malosi o dopaminergic e afua mai i vaega o loʻo i lalo ma le faʻavaivaia o le tulafono faatonutonu (o galuega faʻaletonu i totonu o le pito i luma o le cortex ma le mataʻituina o gaioiga i le ACC) atonu o le a taʻitaʻia ai le le pulea luga o le Initaneti. O se faʻataʻitaʻiga fou o le mafaufau e pei o le I-PACE (Interaction of Person-Affect-Cognition-Execution) ua tuʻuina atu foi e le Brand et al. (2016b), lea o le a taulai atu i le anotusi oa tatou sailiga i le talanoaga. Dong ma Potenza (2014) tuʻuina atu se isi faʻataʻitaʻiga, ae na taulaʻi saʻo lava i le Initaneti Telefoni, ma o le a le faʻamatalaina i se auiliiliga i totonu o lenei pepa; matou te faasino le tagata faitau i le uluai tusitusiga a Dong ma Potenza.

E ui e tele mea ua uma ona iloa e tusa ai ma le faia o faiʻai o loʻo aofia i le tagofia o le Initaneti, e itiiti ifo le iloa e uiga i le faavae mole o le faiʻai o le faiʻai (dys). O nisi o suʻesuʻega ua uma ona faʻataʻitaʻiina nisi o faʻasalalauga ma faʻamaumauga faʻavae mole mole (mo se aotelega matamata Montag ma Reuter, 2015a,b) ma faʻataʻitaʻiga foi o le psychopharmacological auala (silasila i faʻamatalaga Camardese et al., 2012, 2015). Faatasi ai ma isi, o nei suʻesuʻega na maua ai faʻamaoniga mo se matafaioi o le dopaminergic ma le serotoneric system in addiction, ma o le mea moni ua tupu le dopamine i mea uma ua fai ma vaisu. Mo se faʻataʻitaʻiga, ua maua e suesuega o le psychopharmacological e faʻapea, o le puleaina o le inisinia o le serotonin (respirators reuptake re-adopters) (SSRIs) e mafai ona fesoasoani i le togafitia o tagata gasegase o le Initaneti (Atmaca, 2007). Aemaise lava, o le sootaga o dopaminergic ma le initaneti ua sili atu ona gauai atu, aua o le dopaminergic ua tafe i vaega eseese ua maua e o mai faatasi ma le gaioiga o gaioiga (ma faalauiloa le faaosofia i taui uma, e aofia ai fualaau faasaina). O lenei mea e mafai ona oʻo atu ai i le dopamine responsor downregulation, e pei lava foi o le tagofia o le ava (Volkow et al., 2002), pe afai o le pata o lalo ifo2 le tele o le taligalu ua matauina i vaisu i luga o Initaneti mai suʻesuʻega o le gaosiga o meaola (posetron) (PET)Kim et al., 2011; Hou et al., 2012) faʻapea foʻi mai suʻesuʻega suʻesuʻeina o le gasegase e faia i luga o mea faʻapipiʻi Initaneti [Han et al., 2007; Vaʻavaʻai foi i suʻesuʻega masaga e Hahn et al. (2017) ma Vink et al. (2015)]. E le gata i lea, o se isi suʻesuʻega na faʻaalia ai o le fesuiaiga o le kenera i luga o le gene CHRNA4, lea e fesoʻotaʻi ma le popole ma le ulaula, e talafeagai foi mo le tagofia o le Initaneti (Montag et al., 2012a). O lenei gutu o se mea e fai ai le ala o le ulugalii.

E ui lava i nei suʻesuʻega muamua, ae o loʻo tumau pea le faʻaogaina o le faʻaogaina o meaola o le Initaneti ma o lea ua le malamalama lelei ai. O le mea lea, e le o iai se faʻavae mausali poʻo se auala manino mo suʻesuʻega i le lumanaʻi. I lenei itu, o le aotelega o le taimi nei o le a tuʻuina atu ai se faʻavae, aemaise lava le taulai atu i masini sikolasipi e ono mafai ona faʻavaeina, o loʻo aʻafia ai le atinaʻeina ma le tausiga o le tagofia o le Initaneti. Mo le faʻalauteleina o sea faʻavae, o le a tatou taulaʻi atu i ni faʻataʻitaʻiga sili ona aoga i le taimi nei.

Muamua, matou te tuʻuina atu faʻamatalaga i le auala e mafai ai ona fesoʻotaʻi auala masani i lagona eseese o le tagofia o le Initaneti. O eseesega o tagata taʻitoʻatasi i faiga masani faʻalagona e iloiloina e ala i se suʻega a le tagata lava ia e taʻua Aafiaga Neuroscience Personaliy Balance (ANPS) e Davis et al. (2003) i le taimi nei. I lo matou iloa o lenei fesili e leʻi faʻaaogaina i le suʻesuʻega o le tagofia o le Initaneti. I le eseesega ma fesili masani mai le mafaufau o le mafaufau, lea na mafua mai i se auala faigofie (e pei o le Lima Factor Model of Personality / Big Five), o le ANPS ua fausia i luga o le suesuega o le Affective Neuroscience (AN) suʻesuʻega o le matua subcortical lagona faʻalagona (Panksepp, 1998b), e foliga mai e matua faʻasaoina i luga o mafaufauga o mamanu (Davis ma Panksepp, 2011).

I se otootoga, e ala i le loloto o le malosi o le eletise mamame ma mafua mai i luitau faafomaʻi faapitoa o le falemaʻi, o se tasi o auala na faailoa mai ai e le itiiti ifo ma le fitu ni faʻalagona faʻalagona, lea ua faʻailogaina SAILIA, TAMAITI, LOTO, MA PLAY (faʻasaga i lagona lelei) ma FEAR, SADNESS (aka PANIC), ma le ANGER (aka RAGE) (o lagona matua le lelei) lea e ave ai le mammani e aunoa ma se faʻavasegaina o amioga ma e aʻafia ai ma faʻaaogaina i se tulaga pito i lalo. O nei femalagaaʻi faʻalagona faʻapitoa e fai ma sui o meafaigaluega mo le ola ma ua tele naua le lapopoa e tusa ai ma a latou faiʻai o loʻo i lalo (Panksepp, 1998b, 2005; Panksepp ma Biven, 2012). E taua tele mo suʻesuʻega o loʻo iai i le taimi nei, e tele foi le lauiloa e uiga ia latou tagatanuu taʻavale autu, ae maise lava o mea e le o le neuropeptide.

Talu ai ona o le ANPS e leʻi suʻesuʻeina i le tulaga o le Initaneti i luma atu, e faʻavae i luga o le tulaga o suʻesuʻega o loʻo i ai nei, e faigata ona tuʻuina atu ni faʻataʻitaʻiga faapitoa, aemaise lava e tusa ai ma aʻafiaga talafeagai i luga ole tulaga o faʻataʻitaʻiga e pei o tulafono o le natura o le Generalized Problematic Faʻaaoga le Initaneti-2 (GPIUS-2). Ae na tuʻuina atu le tele o suʻesuʻega e fesoʻotaʻi ai i eseesega o tagata taitoatasi i uiga lelei / le lelei i uiga o tagata (faʻataʻitaʻiga, vevesi poʻo le neuroticism) i le initaneti (vaai mo se aotelega o le toe iloiloga Montag ma Reuter, 2015b), e mafai ona faʻamoemoe o lagona lelei e fesoʻotaʻi ma le GPIUS-2 numera, ae o maualuga maualuga i lagona le lelei e tatau ona fesoʻotaʻi ma le maualuga o le GPIUS-2.

O le mea lea, ma le lona lua, o le suʻesuʻega o loʻo i ai nei e saili le faʻaaogaina o le Neuroscientific Affective (AN) faʻataʻitaʻiga e malamalama ai i lagona o tagata (Panksepp, 1998b) i le suʻesuʻega o le tagofia o le Initaneti. Na faia lenei mea e pei ona taua i luga: E pei ona faamatalaina i luga, o eseesega o tagata taitoatasi i faiga masani faalelagona na iloiloina faatasi ma le ANPS, ae o eseesega o tagata taitoatasi i le Initaneti sa iloiloina ma le Generalized Problematic Internet Use Scale-2 (GPIUS-2) Caplan (2010). Na matou filifili e tuʻuina atu le fesili fesili GPIUS-2 e iloilo ai vaisu i luga o Initaneti (nai lo le masani ai ma taua faʻamatalaga e pei o Young's Initaneti suʻega, Talavou, 1998b), ona o le GPIUS-2 o loʻo ofoina atu manatu faʻapitoa i ni vaega eseese o faʻafitauli faʻaogaina i le initaneti e pei o le (i) sili atu mo fegalegaleaiga faʻasalalau i luga ole laiga ma fegalegaleaiga faʻasalalau moni, (ii) mafaufauga mafaufau ma le Initaneti, (iii) faʻaaogaina le Initaneti, ma (iv) faʻatonutonuga o le faʻaogaina e ala i le faʻaaogaina i le Initaneti poʻo (v) taunuʻuga le lelei ona o le faʻaalu. O fegalegaleaiga i le va o faiga faʻalagona muamua ma vaega eseese o le tagofia o le Initaneti na faʻaaogaina e faʻavasegaina ai mamanu o le mafaufau mama ole tino, e pei ona faʻamalamalamaina e ala i suʻesuʻega tuusaʻo ole mafaufau mama mamanu (Panksepp, 1998b) faʻatasi ai ma le tele o itu o le tagofia o le Initaneti.

Mea ma Metotia

Tagata e Auai

N = 680 tagata auai (212 tane, 468 femalesi; tausaga: M = 23.64, SD = 6.02) mai le Polokalame Faʻaleagaina o Ulm Gene Brain ua tumu i fesili o le ANPS ma le GPIUS-2. O le toʻatele o tagata na auai o tamaiti aoga. O i latou uma na auai na tuʻuina atu le faʻatagaga faʻamaonia O le suʻesuʻega na faʻamaonia e le Komiti o Amio Taualoa a Ulm University, Ulm, Siamani (faʻamatalaga e uiga i le Komiti o Amio Taualoa: https://www.uni-ulm.de/einrichtungen/ethikkommission-der-universitaet-ulm.html).

Fesili

O le ANPS na lomia e Davis et al. (2003, vaai foi Davis ma Panksepp, 2011) e aofia ai mea e faʻailoa ai le 110 e ono mai i lagona muamua e fitu. O lagona lelei ole Sailiga, Tausiga, PLAY, ma lagona le lelei FEAR, SADNESS, ma ANGER. LISI e le o iloiloina, aua o faanaunauga e tali atu i ni auala faʻalauteleina e mafai ona tupu i ni tali le faʻapitoa ma ni aʻafiaga e mafai ona maua i tali i luga o isi fua. O lagona taʻitasi taʻitasi na suʻesuʻeina i mea e 14 e faʻaaoga ai se fa faʻailoga Fua faʻatatau mai le matua le malie (1) e matua malilie (4). O se isi vaega ua taua o le Faaleagaga, lea na aofia ai ona o lona taua tele i le togafitiga o mea ua fai ma vaisu. Matou te le taulai atu i lenei fua, ae lipoti lipoti i le vaega o taunuuga. O le lomiga Siamani o le fesili na faʻaaoga muamua (eg, e Sindermann et al., 2016; i lenei suʻesuʻega na suʻesuʻeina le ANPS i le uiga o le 2D: 4D faailoga e fai ma faailoga o le testosterone prenatal ma sui auai i se tulaga tele). O loʻo iai i lalo nei mea e aofia ai: SAILI α = 0.714, CARE α = 0.811, PLAY α = 0.803, FEAR α = 0.877, ANGER α = 0.816, SADNESS α = 0.737, Faaleagaga α = 0.846. O le sailiga o loʻo faʻamatalaina ai tagata e fiafia i le foia o faafitauli, e tatala i mea fou, e pei o le suʻesuʻeina o mea fou ma e masani ona fiailoa / suʻesuʻe. CARE faʻamatalaina tagata e fiafia e nonofo ma tamaiti ma tamaʻi meaola laiti, lagona le loto momomo ma fiafia e tausia isi, aemaise maʻi. O isi tagata maualuga i CARE e masani lava o lagona o le manaʻomia e isi. O le PLAY scale o le uiga lea o le fiafia e faʻatusatusa i le sili atu ona mafaufau loloto. E maua foi pe afai e fiafia tagata e taaalo i taaloga ma faʻafesoʻotaʻi faaletino ma fiafia i le malie ma talie. O tagata e sikoa maualuga i luga o lenei fuataga e masani lava sili atu ona taaalo, fiafia, ma fiafia. FEAR ua faauigaina o le lagonaina o le popole ma le popole, le popole i le tele ma le femisaaʻi i faafitauli matautia o le olaga, e aofia ai faanaunauga e moe ese ona o popolega ma e masani lava e le o le lototetele. Afai o se tagata e maualuga lona maualuga i le SADNESS, o le tagata ua faamatalaina o le lagonaina o le tuuatoatasi, mafaufau e uiga i tagata e pele ia te i latou / o vavalalata masani e pei foi ona lagona le atuatuvale pe a tuua toatasi. E masani lava o nei tagata e masani ona tagi soo. O tagata e maualuga le maualuga i le ANGER e masani ona faʻafefe, faʻafefeteina ma le fiafia (lea e masani ona oʻo atu ai i lagona o le ita, lea e mafai ona tumau ma faʻaalia manino pe faaletino). O le maualuga o le Faaleagaga e uiga i le lagona o fesootaʻi ma le tagata ma le foafoaga faʻapea foi ma le tauivi mo le filemu i totonu ma le lotogatasi (Davis et al., 2003).

O le ANPS ua fesoʻotaʻi lelei i le tele o ituaiga meaola e aofia ai amygdala volumes (Reuter et al., 2009), genetics molecular (Felten et al., 2011; Montag et al., 2011b; Plieger et al., 2014), o le 2D: le 4D o se fua faʻasalaga o le testosterone prenatal (Sindermann et al., 2016) ma faʻatautaiga o le faʻamaoniaina o loʻo maua avanoa ona o se suʻesuʻega masaga talu ai nei (Montag et al., 2016). E le gata i lea, o nisi o suʻesuʻega talu ai nei na faʻaalia ai le lelei o le mafaufau (ma le mausali) o le fua o le ANPS (Pingault et al., 2012; Geir et al., 2014; Orri et al., 2016). O nisi suʻesuʻega fou na faʻaaogaina le ANPS i totonu o nofoaga faʻapitoa (Farinelli et al., 2013; Karterud et al., 2016).

O le GPIUS-2 e Caplan (2010) e aofia ai mea o le 15 e iloiloina ai eseesega o tagata taitoatasi i le tagofia o le Initaneti. O le faʻatuatuaga mo le score atoa e aofia ai mea uma o 15 o α = 0.898 i le suʻesuʻega nei. E le gata i lea, o mea e tolu e masani ona fausia se tasi o faʻasalalauga faʻatasi ma faʻamaumauga o loʻo taua i lalo ma faʻamaumauga i totonu e lipotia i totonu o faʻamaufaʻailoga: mea e sili ona lelei mo fesoʻotaʻiga faʻasalalau i luga o le initaneti (α = 0.830), tulafono faatonutonu (α = 0.854), mafaufauga mafaufau (α = 0.726) faʻaaoga (α = 0.877), taunuʻuga leaga (α = 0.872) (Caplan, 2010; i. 1093). Matou te maitauina e mafai foi ona tuʻufaʻatasia le fua o le faʻaaogaina o le Initaneti ma le mafaufau faʻatasi i se mea e taua o tulafono faatonutonu a le tagata lava ia. Mo le loloto o malamalamaaga i fegalegaleaiga ma le ANPS tatou te maua ai le sili atu ona lelei tele faʻamaumauga. O le gagana Siamani na faʻaaoga muamua Montag et al. (2015b).

Iloiloga Faʻamaumauga

Ona o le tele o le faʻataʻitaʻiga tele o le faʻataʻitaʻiga o loʻo i ai nei, na faʻatino ai iloiloga fuainumera uma e ala i le faʻaaogaina o faʻataʻitaʻiga faʻamaonia (Bortz, 2005). Muamua matou te lipotia le aafiaga o itupa i le GPIUS-2 ma le ANPS i le faʻaaoga T-Tofotofoga. E le gata i lea, o tausaga na faʻafesoʻotaʻi ma suiga uma e faʻaaogaina ai faʻamaumauga a Pearson. I se isi laʻasaga na sosoʻo ai na faʻatasia le GPIUS-2 ma le ANPS. O nei faʻamaoniga o loʻo faʻaalia foi mo tane ma fafine taʻitoʻatasi. Afai o tausaga na fesoʻotaʻi ma soʻo se suiga, o faʻavaea faʻamaumauga na lipotia le mafaufauina o tausaga o se fesuiaʻiga fesuiaʻi. I le iuga, faʻasolosolo faʻafuaseʻi faʻafitauli faʻataʻitaʻiga na faia e vaʻai le aofaʻi atoa GPIUS-2 togi ma ona vaega. I le gasologa o nei auiliiliga sa matou suʻesuʻeina le aafiaga o le matua, itupa (dummy coded: male "0," fafine "1") i se poloka muamua, lea na sosoo ai ma le poloka lona lua lea na aofia ai le talafeagai lelei autu lagona. O le lona tolu poloka mulimuli ai ma le talafeagai le lelei muamua lagona. O fua faʻataʻitaʻi ANPS na tutusa uma ma una o le ANPS, ma na matuaʻi faʻatusatusa ma fua o le GPIUS-2 i le atoa faʻataʻitaʻiga. O le mafuaʻaga e faʻaofi ai lagona le lelei i le lona tolu poloka na mafua mai i le mea moni, o le le lelei lagona faia ai se taua vaega i vailaʻau vailaʻau (i faʻapitoa vaega mulimuli) ma matou fuafuaina e tusa lava pe a maeʻa iloiloina sosaiete-demography ma lelei muamua lagona, leaga aʻafia tatau ona mafai ona faʻamatalaina se faʻaopoopoga o le eseesega i le GPIUS-2 fesuiaʻiga.

i'uga

Aafiaga o le Tane ma le Tausaga i le GPIUS-2 ma le Tausaga ANPS

Mo le taua o le ANPS o le itupa sa maua i luga o le sikuea CARE [t(678) = -13.44, p <0.001], MATUĀ [t(678) = -7.41, p <0.001], LOTA [t(678) = -3.15, p = 0.002], SADNESS [t(678) = -8.60, p <0.001], ma Faaleagaga [t(678) = -2.63, p = 0.009]. O tamaitai sa maualuga le maualuga i luga o nei fua uma o le ANPS. O le numera o le maualuga o le GPIUS-2 [t(678) = 3.63, p <0.001] faʻapea foʻi ma una faʻaaoga mo una i luga ole laiga [t(678) = 4.66, p <0.001], faʻaaogaina le Initaneti malosi [t(678) = 2.98, p = 0.003], ma taunuuga le lelei [t(678) = 5.10, p <0.001] eseesega tele i le va o itupa. I nei fua uma o tama sikoa sikoa maualuga atu nai lo fafine. Le uiga taua ma faʻasologa masani o fua uma mo le atoa faʻataʻitaʻiga faʻapea foi ma eseese mo tama ma fafine o loʻo faʻaalia i Laulau 1, 2.

 
TABLE 1
www.frontiersin.org 
Laulau 1. Faʻasalaga ma faʻasesega faʻasalalau o fua o le GPIUS-2 i le faʻataʻitaʻiga atoa ma vaevaeina i le itupa

 
 
TABLE 2
www.frontiersin.org 
Laulau 2. Faʻasaga ma faʻasesega masani o le ANPS i le faʻataʻitaʻiga atoa ma vaeluaina e le itupa

O le tausaga na matua taua lava i le fua o le ANPS CARE (r = -0.12, p = 0.001), PLAY (r = -0.19, p <0.001), MATUĀ (r = -0.11, p = 0.006), SADNESS (r = -0.11, p = 0.005), ma le Faaleagaga (r = 0.11, p = 0.004) ma le tulafono a le GPIUS-2 faʻavae tulafono (r = -0.10, p = 0.011).

Faʻasalaga Faʻasalaga i le va o le GPIUS-2 ma le ANPS

Aʻo maua le fesuiaiga i le va o le matua ma le tele o paleni ANPS ma le tasi GPIUS-2 fua, o isi faʻasalalauga faʻaopoopo na faʻatinoina e faʻaaogaina ai faʻasalaga ole vaega. Tausaga na faʻatinoina e avea o se fesuiaiga faatonutonu.

laulau 3 o loʻo faʻaalia ai le vaeluaga o paleni o le ANPS ma le GPIUS-2 i le faʻataʻitaʻiga atoa. O le suʻesuʻeina o le ANPS na matua aʻafia lelei lava i le toeitiiti lava o fua uma o le GPIUS-2, sei vagana ai tulafono faʻavae. Ole laʻasaga o le CARE na matua aʻafia lelei lava ma le atoa o le GPIUS-2 sikolasipi ma le manaʻoga mo le vaʻaia o fesoʻotaʻiga i le initaneti, faʻaaogaina le Initaneti ma taunuʻuga leaga. O le PLAY scale o le ANPS na matuā aʻafia lava i fua uma o le GPIUS-2 sei vagana ai le faʻaaogaina o le Initaneti. FEAR na sili atu ona fesoʻotaʻi ma metotia GPIUS-2. O le ANGER na matua lelei lava le faʻasoa ma le atoa o le GPIUS-2 sikolasipi, manaʻoga mo fegalegaleaiga faʻasalalau i luga o le initaneti, tulafono faatonutonu o mafaufauga ma mafaufauga o le mafaufau. SADNESS na sili atu ona lelei le fesoʻotaʻi ma fua faʻatatau o GPIUS-2 sei vagana ai faʻafitauli maualalo (na o le taua taua na matauina iinei, r = 0.08). Faaleagaga e leʻi faʻasoa i soʻo se fua ole GPIUS-2. O le tele o faʻamaumauga (aemaise lava i le fua o le sailiga ma le FEAR) o loʻo taua e taua tele e tusa lava pe maeʻa le faʻasaʻoina mo le tele o suʻega (0.05 / 42 = 0.00119).

 
TABLE 3
www.frontiersin.org    

Laulau 3. Faʻasalaga faʻamaonia i le va o le ANPS ma le GPIUS-2 ua faʻamaonia mo le matua i le faataitaiga atoa.

E pei ona vaaia i le Laulau 4, i le faʻataʻitaʻiga o le suʻega SEARCHING ma le GPIUS-2 sikeri na matua aʻafia le fesoʻotaʻi. Naʻo le fesuiaiga i le va o le sailiga ole tulafono ma le tulafono e leʻi oʻo ile taua. Na pau lava le faʻamaonia taua i le va o le CARE laʻasaga ma le GPIUS-2 o se faʻasalaga le lelei ma le manaʻoga ole ala mo fesoʻotaʻiga vavave faʻaneionapo. O le fua ole PLAY sa matua leaga le fesoʻotaʻi ma metotia GPIUS-2. E tusa ai o fegalegaleaiga i le va o FEAR ma metotia GPIUS-2 uma, o faʻamaʻiga uma e taua ma lelei. O le faʻamatalaga, o nei faʻasalalauga uma e tumau pea e tusa lava pe a uma le faʻasaʻoga mo le tele o suʻega (0.05 / 42 = 0.00119) sei vagana ai le fesoʻotaʻiga ma le fua le lelei. O le fua o le ANGER e fesoʻotaʻi tonu ma le fuataga atoa o le GPIUS-2 ma le GPIUS-2 faʻapitoa mo fesoʻotaʻiga faʻasalalau i luga o le initaneti, o le mafaufau faʻatasi ma le faʻaaogaina o le Initaneti. O le fesuiaiga i le va o le ANGER ma le aʻafiaga o aʻafiaga le manuia na le manuia (p = 0.13). E tutusa lava le moni mo le fegalegaleaiga ma tulafono faatonutonu (p = 0.11). O le SADNESS sikuea e sili ona lelei lona fesoʻotai i fua uma GPIUS-2. Faʻafouina le maualuga o le Faʻaleagaga e le o faʻamalosia lelei i soʻo se fua ole GPIUS-2.

 
TABLE 4
www.frontiersin.org 
Laulau 4. Faʻasalaga faʻamaonia i le va o le ANPS ma le GPIUS-2 ua faʻamaonia mo le matua i le male subample

E pei ona vaaia i le Laulau 5, ole fua ole sailiili e matua aʻafia lava i aʻafiaga GPIUS-2 sei vagana ai tulafono faʻalalelei ma le faʻaaogaina o le Initaneti i le faʻataʻitaʻiga tamaʻitaʻi. Ole fua ole CARE e naʻo le leai se aʻafiaga e fesoʻotaʻi ma mea e fiafia i ai mo fegalegaleaiga faʻasalalau i le initaneti ma aʻafiaga leaga. Ole maualuga o le PLPS o le ANPS e matua aʻafia lava i le atoa o le GPIUS-2 sikolasipi, manaʻoga mo fegalegaleaiga faʻasalalau i luga o le initaneti, mafaufauga o le mafaufau ma taunuuga leaga. O le FEAR ma le SADNESS scales o le ANPS e matua taua lava e fesoʻotaʻi ma metotia GPIUS-2. O faʻamaoniaga uma i le va o le FEAR ma le fua o le GPIUS-2 ma le tele o faʻamaogaga i le va o SADNESS ma le GPIUS-2 o le a tumau le taua e tusa lava pe a uma le faʻasaʻoga mo le tele o suʻega (0.05 / 42 = 0.00119). O le ANGER e matua taua lava le fesoʻotaʻiga atoa i le GPIUS-2 sikolasipi, fiafiaga mo fegalegaleaiga faʻaagafesootai i luga o le initaneti, tulafono faatonutonu o mafaufauga ma mafaufauga o le mafaufau. I le taimi mulimuli, o le maualuga o le Faaleagaga ua na o se itu lelei lava e fesoʻotaʻi ma taunuuga le lelei o le GPIUS-2.

 
TABLE 5
www.frontiersin.org 
Laulau 5. Faʻasalaga faʻaituau i le va o le ANPS ma le GPIUS-2 ua faʻamaonia mo le matua i lalo o le fafine

I le faʻasalaga, i luga o faʻataʻitaʻiga uma, faʻapena foi o le tamaʻitaʻi ma le fafine na o se faataitaiga, o aʻafiaga o le ANPS e lelei (SEARCHING, CARE, PLAY) e le aʻafia i le tele o le GPIUS-2 scales. I se eseesega, o fua o le ANPS o aʻafiaga le lelei (FEAR, ANGER, SADNESS) e fesoʻotaʻi lelei lava i le tele o sikeli GPIUS-2 i luga o laupepa.

Stepwise Faʻasalaga

I se laasaga e sosoo ai, sa faʻatinoina iloiloga o le faʻatonutonuina o le faʻatonutonuina o le tino. E tusa ai ma le numera o le fesuiaiga o le eseesega i le GPIUS-2 i fua o le matua, kenera, ma le fua o le ANPS, sa suesueina. O taunuʻuga mo le aofaʻiga atoa o le GPIUS-2 faʻapea foʻi ma alalafaga e tuʻuina atu i Laulau 6-11.

 
TABLE 6
www.frontiersin.org 
Laulau 6. Faiga faʻavae faʻavae faʻavae mo le maualuga o le GPIUS-2 score

 
TABLE 7
www.frontiersin.org 
Laulau 7. Faiga faʻavae faʻavae faʻavae mo le GPIUS-2 faʻamanuiaga mo le fesoʻotaʻiga vavave faʻaneionapo

 
TABLE 8
www.frontiersin.org 
Laulau 8. Faiga faʻavae faʻavae mo le tulafono a le GPIUS-2

 
TABLE 9
www.frontiersin.org 
Laulau 9. Faiga faʻavae faʻavae faʻavae mo le GPIUS-2 faʻapitoa ole mafaufauga

 
TABLE 10
www.frontiersin.org 
Laulau 10. Faataʻitaʻiga o le faiga o le puleaina o le GPIUS-2 faʻaaogaina le Initaneti

 
TABLE 11
www.frontiersin.org 
Laulau 11. Faiga faʻavae faʻavae faʻavae mo le GPIUS-2 sikoa tau le lelei

O le tamaʻitaʻi na i ai se aafiaga taua i luga o sikuea GPIUS-2 ma tamaʻitaʻi e maualuga atu togi e faʻatusatusa i tamaitai. E le gata i lea, e tusa lava pe ua uma ona aofia ai lagona lelei i totonu o le ata faataitai, i le laasaga lona lua, o lagona le lelei o loo faamatalaina ai se vaega tele o suiga i le tele o fua o GPIUS-2 pe a aofia ai i le laasaga lona tolu. Naʻo le faiga o le faʻamalosagaina mo le GPIUS-2 sikoa maualuga mo fesoʻotaʻiga faʻasalalau i luga o le initaneti, e leai se lagona le mautonu faʻaalia na faamatalaina ai se vaega taua o le feeseeseaiga i luga o le matua, ituaiga, ma lagona lelei. I le aotelega, ae maise lava le fua FEAR ma le SADNESS o paleni o le ANPS sili ona aʻafia ma toetoe lava o (sub) o le GPIUS-2. E fesoʻotaʻi lelei uma lava i le GPIUS-2 (sub) fua faʻatatau.

Talanoaga

Lautele Talanoaga

I lo matou iloa, o suʻesuʻega o loʻo i ai nei mo le taimi muamua pe faʻafefea ona ese le eseese o tagata i faiga faʻalagona faʻapitoa e pei ona iloiloina e le ANPS i feeseeseaiga a tagata taʻitoʻatasi e uiga i vaisu i le Initaneti. Mafaufau i fegalegaleaiga i le va o eseesega o le tagata i le ANPS ma le aofai atoa o le GPIUS-2, ua manino ai o le maualuga o togi i faiga le lelei uma faʻalagona (FEAR, SADNESS, ANGER) e fesoʻotaʻi atu i le maualuga o tuʻinanauga i le faʻaogaina o le faʻaaogaina o le Initaneti, ae toe fesuiaʻi taunuuga o loʻo matauina mo faʻaoga lelei uma. I le male, O le tele o numera o le Initaneti e mafai ona sili ona lelei ona valoia e le maualuga o le numera o le FEAR ma SADNESS, poʻo le maualalo ifo i le polokalama CARE. O lenei mea o loʻo faʻamaonia mai ai faʻamatalaga ua uma ona faʻamatalaina i le va o le initaneti ma le faʻavaivai (vaai Sariyska et al., 2015), ae o fesoʻotaʻiga foi i le va o le initaneti ma vaisu ma le neuroticism (eg, Hardie ma Tee, 2007; Montag et al., 2010). Na talanoaina (Davis ma Panksepp, 2011; Montag, 2014) o eseesega o tagata taitoatasi i faiga faʻalauiloa faʻalagona e mafai ona suitulaga i vaega aupito sili ona matutua o uiga faaletagata ma FEAR / SADNESS foliga mai e matua aʻafia lava i le neuroticism (vaʻai Montag et al., 2013; Sindermann et al., 2016).

O le fuafuaina o vaega eseese o le tele o le Initaneti e aoga mo suesuega uma e lua, suesuega o le neurobiology faapea foi ma togafitiga faafomaʻi. E le gata i lea, i le taimi nei, o vaega eseese o le tagofia o le Initaneti e fesoʻotaʻi ma faiga masani faʻalagona e pei ona iloiloina e le ANPS. Fautuaga maualuga mo fegalegaleaiga faaagafesootai i luga o le initoneti e foliga mai e sili ona lelei ona valoia i sikeri PLAY maualalo. E ui o le suʻesuʻega o loʻo i ai nei e le mafai ona tuʻuina atu ni malamalamaga i mafuaʻaga faʻapena e pei ole laʻititi laʻititi o le PLAY e mafai ona avea ma se mea e tupu mai ai poʻo se aʻafiaga o vaisu i luga o le Initaneti, o mea e maua e taua tele mo le faʻamaonia o uiga talafeagai o tagata. I la matou vaai, o le fesootaiga le lelei i le va o le PLAY ma le fiafiaga mo fegalegaleaiga faaagafesootai i luga o le initaneti e manaia i le malamalama o (i) le felafolafoaiga o fegalegaleaiga talafeagai i le va o le initaneti ma le ADHD (Yoo et al., 2004; Sariyska et al., 2015), ma (ii), faʻapea foʻi ma le ono mafai ona faʻaitiitia vave le soʻotaga faʻasalalau i tamaiti mulimuli ane maua i le ADHD (Panksepp, 1998a, 2008). O le mea moni, o suʻesuʻega a manu na maua ai faʻamaoniga muamua o le le lava o le taʻavale ma le vevela i meaola laiti e mafai ona taʻitaʻi atu ai i faʻamaʻi ADHD (Panksepp et al., 2003). O se mea leaga o lenei mea atonu o le tele tele o le Initaneti e faʻaaoga i tamaiti e mafai ona taʻitaʻia ai le faʻaititia o le soʻotaga masani a le lalolagi, lea e mafai ai ona faʻaleleia le atinaʻeina o faʻaʻailoga ADHD. O nei fegalegaleaiga i le va o le faaaogaina tele o le Initaneti ma le atinaeina o le ADHD e mafai ona suʻesuʻe atili i suʻesuʻega i le lumanaʻi (e mautinoa lava e le mafai ona iloa mai faʻasalaga i faʻasalalauga faʻasalalauga e pei o le taimi nei).

Mafaufau i le tele o itu o tulafono faatonutonu ma le popole i le Initaneti, e taua tele o SADNESS scores o se tasi o vaʻaiga sili ona lelei mo vaisu i luga o Initaneti pei ona mataituina i le GPIUS-2. O le mea lea, o tagata taʻitoʻatasi taʻitoʻatasi i luga o le SADNESS uiga faʻapitoa e mafai ona faʻaaoga le Initaneti e avea o se tagata lautele mo le faʻaleleia o lagona, aemaise lava pe a lagona lagona "vaivai" pe le fiafia e pei ona faailoa mai e mea taua o le GPIUS-2 (Caplan, 2010; i. 1093). O le mea lea, o faʻamatalaga nei o loʻo mafai ona faʻamatalaina i ni auala se lua: (i) Tagata taʻitoʻatasi e iai le SADNESS maualuga e ono mananao e faʻasalalauina o latou lagona le lelei e ala i le faʻaaogaina tele o le Initaneti pe a faʻatusatusa i tagata sili ona lelei ile Initaneti; (ii) i se isi itu, e mafai e SADNESS maualuga i totonu o le faʻalapotopotoga faʻalagona atonu o se taunuuga umi o le faʻaogaina o le Initaneti. Talu ai ona o le ANPS o uiga faʻaletausaga umi ma e le o ni setete o taimi pupuu, ma o uiga lelei e foliga mai e tumau mo le taimi umi (Edmonds et al., 2008; Orri et al., 2016), matou te fautua atu o le uluai faʻamatalaga e mafai ona sili atu ona talafeagai. O le mea moni, o lenei mea e tatau ona iloiloina faʻatasi ma se mamanu umi.

I le iuga, seʻi o tatou mafaufau i itu taua o le faʻamalosia o le Initaneti faʻaaogaina ma le lelei o taunuʻuga ona o le Initaneti soʻoga: O le faʻaaogaina o le Initaneti faʻaaoga ono atagia mai le leiloa o le faʻatonutonuina e tusa ai ma se tasi lava Initaneti soʻoga. O le mea moni, o le maualuga o le faʻaogaina o le Initaneti e sili ona lelei ona valoia i le maualuga FEAR, lea e taʻu mai ai atonu o le popole maualuga masani i le loto o le faʻaaogaina malosi. E le gata i lea, o taunuuga le lelei e mafai ona sili atu ona valoia e ala i le maualalo o sikola sailiiliga, e fautua mai ai le manatu e faapea o le maualalo ifo o sailiiliga o se taunuuga le lelei o le faʻaaogaina o le Initaneti poʻo ii) le maualalo o le sailiga, e pei o se uiga autu (faale-faavae) o loʻo faʻamoemoeina e faʻaitiitia le agavaʻa, e manatu ai tagata taʻitoʻatasi e faʻaalia fegalegaleaiga faʻateleina ma mea e le faʻaogaina (o loʻo i ai le pulea atoatoa) faʻatupuina o vaisu i luga o le Initaneti (lea e mafai ona faamatalaina o se taunuuga le lelei, mai le vaaiga mai fafo). O se faʻamatalaga mulimuli: O le ANPS FEAR fua e tele lava ina fuafua e iloilo le popole ma le le fefe tele. Mo nisi faʻatalatalanoaga ma fuafuaga mo le faʻaleagaina o le popole ma le fefe, vaʻai (Markett et al., 2014; Reuter et al., 2015).

Agaʻi i se malamalamaʻaga faʻavae i le Initaneti

I le felafolafoaiga e uiga i le tagofia o Initaneti ma lona aofia ai i le ICD-11 tele suesuega sa faia i le suʻesuʻega masani ma le neurosciences e maua ai le lagolago mo le manatu o le soona lafoina o le Initaneti atonu o le a lelei ona faamatalaina o mea e fai ma vaisu (see overviews Brand et al., 2014; Montag et al., 2015a). I suʻesuʻega o le neurosciences o faʻamaoniga sili ona lauiloa mo le malamalama i le initaneti ua sau mai le faʻataʻitaʻiga o le resonance magnetic (MRI) ma i lalo ifo o le electroencephalography (EEG) ma suʻesuʻega o le tomofale (PET) Kim et al., 2011; Vaai foi i le aotelega e Montag et al., 2015a). I le taimi nei, o faʻamaoniga tuusaʻo mo le faʻavae o le mea na fai ma vaisu i luga o le Initaneti o loʻo tumau pea le vaʻaia (sei vagana ai nai suʻesuʻega ua taua i luga o genetics molemole ma psychopharmacology). E ese mai i sea galuega fautuaina, o se faatulagaga masani e mafai ona maua ai se auala auala mautinoa mo le suesueina o le faavae sikolasipi o le vaisu i luga o le Initaneti e le o maua i le taimi nei. O le mea lea, matou te mananaʻo e faʻaaoga iuga mai le suʻesuʻega nei e faʻaoga ai fuataga o iloiloga o eseesega o tagata taitoatasi i vaisu i luga o le Initaneti ma uiga faʻalagona muamua e fesoasoani e faʻatūina se faʻataʻitaʻiga muamua e uiga i vaega o faiʻai, ma sili atu ona taua, lea o aʻafiaga autu mafai nei fesoasoani fesoasoani faʻamalamalamaina se saienitisi malamalama o Initaneti vailaʻau. O le aoga o se auala faʻatinoina talu ai nei na tuʻuina atu e faʻaalia ai pe faʻafefea ona lagona gaioiga gaioiga, faʻamalamalamaina e Paul Ekman's galuega, mafai ona tuʻufaʻatasia ma le Affective Neuroscience talitonuga faʻavae e suʻesuʻe ai le faiʻai molelaʻau / neurotransmitter faʻavae o le tagata afaina lagona (Montag ma Panksepp, 2016). O nei manatu ua uma ona tuʻuina atu e pei o ni mafaufauga gafatia i le tulaga o mafaufauga faʻale-tino (Montag ma Reuter, 2014).

Matou te tuʻuina atu se auala auiliili (ie, vaʻavaʻai galuega) mo ia manatu i le Laulau 12, lea tatou te matauina ai le tele o fegalegaleaiga sili i le va o vaega eseese eseese o le initaneti (e pei ona iloiloina e le GPIUS-2) ma le tele, (e pei o le sili ona taua tele) le faʻalapotopotoga faʻalagona (s). Ia, i le itu tauagavale o le Laulau 12 o faʻavae o le GPIUS-2 faʻataʻitaʻi (o nisi, ae le o mea uma) taua taua o vaisu i luga o le Initaneti o loʻo tuʻuina faatasi, faatasi ai ma a latou fesoʻotaʻiga vavalalata faʻapitoa e fesoʻotai vavalalata mai i le suʻesuʻega o suʻesuʻega nei. I le itu taumatau o fausaga o le neuroanatomesise e aofia ai le faʻaaogaina o neurotransmitters / neuropeptide systems o loʻo aoteleina pe faʻamalosia pe taofiofia paʻu fesoʻotaʻiga taʻitasi e faavae i faiga faʻavae faʻalauiloa autu. Ma le isi, e mafai lenei mea, talu ai o ata muamua faʻalagona ua uma ona vaʻaia ma le faʻatatau i le neuroanatomy ma le neurotransmitter / neuropeptides. O le ANPS ua fausia i tua o nei faʻamatalaga (silasila mo vaaiga lautele Panksepp, 1998b, 2011).

 
TABLE 12
www.frontiersin.org    

Laulau 12. O se otootoga o faigamalaga faʻalagona muamua ma faʻaogaina o neuroanatomical structures ma neurotransmitter / neuropeptides (faʻamatalaga mai Panksepp, 1998b, 2011; Montag ma Panksepp, 2016).

E ala i le fesoʻotaʻiina o faʻasologa o meaola e aʻafia ai Affective Neuroscience faʻatasi ai ma suʻesuʻega o vaisu i luga o le Initaneti, o loʻo faʻaalia ai se fausaga faʻapitoa, lea e ono mafai ai e tagata sailiili ona suʻeina le tele o tagata gaioio fuamoa e mafai ona fesoasoani ia i tatou ina ia sili atu ona faʻamaonia ma malamalama i vaisu i luga o le Initaneti. O lea faʻavaega e mafai foi ona faafaigofie ai le atinaʻeina o togafitiga mo le tele o vaega o le tagofia o le Initaneti. O iinei, matou te fia faaopoopoina se mataupu taua. O se faʻataʻitaʻiga talu ai nei na taʻua I-PACE (Interaction of Person-Affect-Cognition-Execution) na faʻasalalau e faʻamatala ai o le genesis o le tagofia o le Initaneti e mafai ona faʻamalamalama atili e ala i fesoʻotaʻiga ua taʻua i luga o faʻasologa (Brand et al., 2016b). E mafai ona faʻapipiʻiina la matou auivi i lenei faʻataʻitaʻiga, e pei o le I-PACE e aofia ai le suia o le biopsychological o se tagata e fai ma sui o se tulaga faʻafetaui po o se tulaga lamatia mo le tagofia o le Initaneti.

I se auiliiliga, o le I-PACE o le faʻaaogaina o le Initaneti e faʻaalia ai le faʻaogaina o se faʻataʻitaʻiga, lea e aofia ai mea faʻataʻitaʻi (eg, genetics) faʻapitoa foʻi ma mafaufauga faʻapitoa (faataitaiga, o le aʻoga amata) o se tagata e avea ma tulaga faʻaletonu. O nei mea e mafua ai mea e mafaufauina e fegalegaleai ma isi mea faʻaleagaina e pei o se faʻataʻitaʻiga o ituaiga auala e faʻafeiloaʻi ai ma faʻalauiloa ile Initaneti. E tusa ai ma le faʻataʻitaʻiga, o le felagolagomaʻi ma fegalegaleaiga o mea le lelei e taʻitaʻia ai i se tulaga-mai le mafaufauga ma lagona faalemafaufau o se tagata-faʻaaogaina le Initaneti e lelei. Afai o le faʻaaogaina o le Initaneti ua avea o se mea faamalieloto, o mamanu o mafaufauga faʻapitoa (faʻapitoa, faʻasalaga) e mafai ona oʻo atu ai i se malamalamaaga i le faʻaogaina o le faʻaaogaina o le Initaneti. O lenei mea e faʻamalosia ai le faʻaaogaina o le Initaneti i ni tulaga faapena i le lumanaʻi e mafua ai ona faʻafeusuai amioga faʻale-tino.

Faatasi ai ma le le lava o le puleaina o le Initaneti ma le faʻaaogaina o aʻafiaga le lelei mo le ola i aso uma, o loʻo faʻalautele ai le faʻaogaina o le le atoatoa o le Initaneti. E pei Brand et al. (2016b) ua taʻua, e ala i le iloiloina o faʻavae faʻavae e avea ma mafuaʻaga faʻapitoa mo le faʻaalia o faʻafitauli faʻaogaina faʻainitaneti, o taunuʻuga o le suʻesuʻega nei (faʻapitoa i le Laulau 12) e mafai ona faʻaaogaina e fausia ai ni faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e faʻatatau i ai mole molelaʻau po o meaola o le kenera e fesoasoani i le faʻaalia o faʻafitauli faʻaogaina faʻainitaneti. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le siakiina o le neuronal mo le SADNESS ua lauiloa i lalo ifo o le eleele e le neuropeptide oxytocin (Panksepp, 1998b). Aʻo fesoʻotaʻi le SADNESS ma le aofaʻi atoa o le GPIUS-2 ma ona vaevaega e pei o tulafono faatonutonu i le suʻesuʻega o loʻo i ai nei, (tulaga maualalo) o le 'okosene e mafai ona avea o se mea autu e mafua ai le faʻaalia o le tagofia o le Initaneti i le endocrinological, ae faʻapea foi le maualuga o le kenera. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le maualalo o le lagona alofa, faatasi ai ma fesoʻotaʻiga i le faʻamaʻi, e fesoʻotai ma vaisu maualuga ile Initaneti (Melchers et al., 2015). O le mea lea, o le oxtocin o se tagata fiafia tele e tofotofoina i galuega i le lumanaʻi (faʻapena foi i le faʻavae o le I-PACE). E le gata i lea, oi tatou, faapea foi Brand et al. (2016b), ua uma ona maitauina o tali afaina o se vaega taua, pe a faafesootai se tagata i le Initoneti ma faʻafesoʻotaʻi se upega tafaʻilagi. O faʻalagona lagona o le Peraimeri atonu o le a mafua ai le faʻaalia o lagona faʻalagona talafeagai. O le mea lea, mai lenei manatu, o le suʻesuʻega nei e ono fesoasoani e faʻataʻatia le faʻaoga I-PACE i tulaga o le olaga. Mo le fausiaina o nei fesoʻotaʻiga, matou te fia tuʻuina atu se faʻataʻitaʻiga i le auala o le Laulau 12 e mafai ona faʻaaogaina lautele. Matou te faʻaalia i luga le maualalo o le CARE, ma le maualuga SADNESS / FEAR vaʻavaʻai i vaisu i luga ole Initaneti. Avanoa o le oxuroptide oxtoptide plays a role taua i le vaʻavaʻavaʻaleʻaleʻaleʻaleʻaleʻaleʻaleʻaleʻaleʻaleʻa (facilitation) ma le SADNESS (inhibition), ae faʻapea foi le FEAR vaega (inhibition), o le faʻavaeina o le oxtocin atonu e fesoasoani e sui nei ala eletise e faʻaitiitia ai SADNESS ma FEAR, ao faʻamalosiina CARE ma suʻesuʻe, fatufatuaʻi ma faʻagasolo le avanoa e faʻaalia ai (De Dreu et al., 2015) faʻatasi ai ma aʻafiaga o le faʻatupulaia o fegalegaleaiga ma tagata i le "olaga moni" ao faʻaumatia faʻatasi ai fegalegaleaiga faʻaagafesootai i le initaneti.

I lenei tulaga, e taua tele le maua o le vevela i le toesea o faailoga autistic (Hollander et al., 2007; Guastella et al., 2010) ma faʻamalosia le faʻaalia o lagona (Domes et al., 2007). I le avea ai ma vaisu i luga o le Initaneti, e fesoʻotaʻi ma le maualalo o le alofa (Melchers et al., 2015), o le oxtocin e mafai ona faʻaleleia ai le tomai faʻafesootai i fegalegaleaiga faafesagai i le sili atu i le itiiti ifo o le tautala i luga o le initaneti. E le gata i lea, faatasi ai ma le ANPS, e mafai foi e se tasi ona fesoʻotaʻi faʻatasi ma malosiaga faʻaletino autu ma vaivaiga i vaega patino o le tagofia o le Initaneti (ma e le na o le GPIUS-2 sikoa). Mo se faʻataʻitaʻiga, ona o le SADNESS vaega e fesoʻotaʻi atu i le vaega o tulafono o le faʻalauteleina o mafaufauga ma le mafaufau faʻatasi, o le faʻatonuina o le okosene e ono i ai le lelei o le faʻamalosi i nei vaega o le tagofia o le Initaneti. Mo nisi faʻamatalaga faʻamaoniga muamua i luga o se fesoʻotaʻiga i le va o le oxtocin ma le initaneti vaai i le gasegase mafutaga na lipotia i le va o fesuiaiga o le OXTR ma le initaneti i le pepa o le konafesi Sariyska et al. (2016).

Nisi tapulaa e manaʻomia ona mafaufauina. Muamua lava, o le taimi nei talitonuga faʻavae na maua mai i se suʻesuʻega faʻaaogaina fesili e aunoa ma le suʻesuʻega o meaola suiga i le taimi nei tagata auai. E le gata i lea, o le lipotia e le tagata lava ia o ana lava lagona faʻavae lagona o se auala le tuusao i lona lava lalolagi lagona-i se auala o se malamalama faʻatino io tatou lagona. Davis ma Panksepp (2011; i. 1952) faʻapea: "matou faʻauiga le ANPS una o tertiary (mafaufauga-faʻatulagaina) latalata i le aʻafiaga o le eseese muamua lagona taua i olaga o tagata". Atinaʻeina o faʻatonuga tuʻusaʻo o gaioiga faʻagaioiga e manino mai e maualuga lona talafeagai. O le isi atugaluga e fesoʻotaʻi ma eseʻesega neivi faʻataʻitaʻiga faʻamamafaina ai le taua tele o le neocortical faiʻai vaega e pei o le dorso-lateral prefrontal cortex ma medial prefrontal cortex-o "nofoa" o pulega faʻagaioiga ma lagona faʻatonutonuina i le faiʻai o le tagata (Davis ma Panksepp (2000). E manino lava, o la matou alatele i le suesuega mole mole ole vaisu i luga ole Initaneti e faatapulaaina, e pei ona tatou taulai atu i le itu faalelagona o lenei maʻi. O vaega eseese o le mafaufau e manaʻomia ona tuʻufaʻatasia i galuega i le lumanaʻi. O le isi mataupu e mafua mai molimau i le Laulau 12: O le ANGER e le o se fesoʻotaʻiga tele i la matou faʻamaumauga i vaega na suʻesuʻeina o vaisu i luga ole Initaneti, e ui lava na iai ni faʻamaoniga taua, lea na foliga mai e sili atu ona fesoʻotaʻi saʻo i luga o isi laʻau ma isi faʻalagona faʻalagona (o se isi faʻamatalaga: LISI e leʻi iloiloina ona e le o aofia i le ANPS). Ae ui i lea, e pei ona taʻua muamua, atonu e fiafia / taua le iloiloga o tuinanau o tagata gasegase i vaega eseese o le faaaogaina o le Initaneti e pei o vaisu i luga o le initaneti, lea e mafai ona fesootai lelei i le ofisa o le LUST (faataitaiga, Brand et al., 2016a). E le gata i lea, o le Initaneti o le Gaming Disorder e ono iai ni fesoʻotaʻiga i luga o le initaneti muamua-tagata-shooters-video games (Montag et al., 2011a), lea e mafai ona fesoʻotaʻi atu i le soona osofia o le TULAFONO / faʻaleagaina le uiga o le tagata (Montag et al., 2012b).

Ma le mea mulimuli, o le a tatou atagia faʻapuupuu nisi o faʻafitauli fou fou o fesoʻotaiga faaeletonika faʻaonaponei-o le mea na fai ma vaisu o le atamai (mo faʻamatalaga faaopoopo e uiga i le faʻaaogaina o atamai ma uiga, vaʻai Montag et al., 2015c). E pei ona otooto atu e Kwon et al. (2013a,b) o le telefoni i le va o le Initaneti ma le tagofia o mea tau atamai ua faʻatautaia ai faʻamaumauga o le 0.50 (lea o 25% o le fesuiaiga o fevaevaeaʻiga), o loʻo fautua mai ai o le auala autu o loʻo otootoina iinei e mafai ona faʻafeiloaia, i nisi itu, i le faʻafefe o isi fesoʻotaʻiga eletise fesoʻotaʻi, aemaise lava smartphones. Mo nisi faʻamatalaga e uiga i le faʻaogaina o le ANPS i suʻesuʻega a le tagata lava ia e mafai ona avea ma taʻiala faʻapitoa mo suʻesuʻega a le suʻega o le Internet / smartphone addiction see Montag ma Walla (2016). O le mea moni, ua uma ona matou aoina mai nisi faʻamatalaga i luga o mea tau vaisu atamai mai tagata uma na auai; e tusa ai, tatou te fefaasoaaʻi mamanu faʻasologa i le va o togafitiga atamai ma le ANPS i le Lisi 13 o lenei pepa. O lenei mea e mafai ai e le au faitau ona faʻaaogaina le fuafuaga tutusa e pei ona faamatalaina i le Laulau 12 e faʻavae ai se faʻamatalaga i luga o le faavae mole mole o mea tau vaisu atamai. E pei o le tagofia o le Initaneti, o le FEAR ma le SADNESS o loʻo faʻaalia ai faʻasalalauga aupito sili ona maualuga ma le numera o vaisu atamai. A o faʻaogaina le Initaneti ma le tagofia o mea tau atamai e faʻasoa 24% o le feteʻenaʻi i la tatou faʻamaumauga faʻamaumauga (faʻamaopoopoina o r = 0.49 i le va o le GPIUS-2 atoa ma le Fuainumera Faʻataunuʻu o le Smartphone (SAS), o le SADNESS ma FEAR faʻapotopotoga e foliga mai o le a paʻu i le fevaevaeaʻiga o fesuiaiga o atamai / Internet addiction. O le SAS na muamua lolomiina e Kwon et al. (2013b). O fuataga o totonu mo faʻamatalaga o fesili fesili nei: aofaʻi atoa SAS α = 0.995, faʻalavelave faʻafuaseʻi o le olaga α = 0.841, vaʻaia lelei α = 0.874, tolopoina = 0.829, fesoʻotaʻiga vavave o fesoʻotaiga vavave α = 0.826, overuse α = 0.754, faapalepale α = 0.823.

 
TABLE 13
www.frontiersin.org 
Laulau 13. Faʻasalaga faʻamaonia i le va o le ANPS ma le Smartphone Addiction Scale ua faasaʻoina mo le matua i le faʻataʻitaʻiga atoa

iʻuga

O le suʻesuʻega i le taimi nei ua faʻaalia ai le aoga o le ANPS e malamalama ai i eseesega o tagata taitoatasi i le tagofia o le Initaneti. Mafaufau i le faʻamalamalamaga i le va o le ANPS ma le GPIUS-2, o lenei galuega e maua ai le auala muamua mo le suʻesuʻeina o fuainumera o le tagofia o le Initaneti. Matou te talitonu o le galuega o loʻo iai nei, e ui o le ofoina atu o se uiga fou ma le faʻavaeina o le faʻatulagaga, e faʻamalosia atili, e ala i le fesoʻotaʻi ma faʻataʻitaʻiga ua i ai nei e pei o le I-PACE.

Tusitala Tusitala

CM ma le JP na fuafuaina le suʻesuʻega ma tusia le faʻasologa. Na faia e le tusitala CM le suʻesuʻega o tusitusiga, na faia e le tusitala CS le fuainumera o fuainumera faamaumauina, ma le faatulagaina o tusitusiga. O le au tusitala CM ma le CS na tusia tusitusiga. O le tusitala o BB na tuʻuina atu nisi faʻamatalaga ma siakiina uma tusitusiga. Na tusia foi e le tusitala o le JPP le uluai kopi ma le toe teuteuina o tusitusiga, ma tuuina atu nisi malamalamaaga taua ma siakiina tusitusiga.

faatupeina

O le tulaga o le CM o loʻo faʻatupeina e se fesoasoani a Heisenberg na tuʻuina atu ia te ia e le Siamani Foundation Foundation (DFG, MO 2363 / 3-1). E le gata i lea, o le suʻesuʻega na faʻatupeina e se faʻatagaina a le Siamani Foundation Foundation (DFG MO2363 / 2-1) na tuʻuina atu i le CM e suʻesuʻe ai le faavae o meaʻai o le initaneti.

Feteʻenaʻiga o Tupulaga e Tetee ai

Fai mai tusitala o le suʻesuʻega sa faia i le leai o soʻo se fefaʻatauaʻiga faʻapisinisi pe tau tupe e mafai ona avea o se feteenaʻiga e ono aʻafia ai.

Faamatalaga Faʻamatalaga

mau faasino

Ali, R., Jiang, N., Phalp, K., Muir, S., ma McAlaney, J. (2015). "O le faʻaogaina o manaoga mo igoa o vailaau tifaga numera," i totonu Fonotaga Faʻavaomalo Faavaomalo i luga o Manaoga Faʻatino: Faavae mo le Tauleleia o Polokalame (Cham: Springer International Publishing), 198-213.

Atmaca, M. (2007). O se faafitauli o le faʻaaogaina o le Initaneti faʻalefea ona togafitia ma se SSRI-antipsychotic faʻatasi. Prog. Neuro Psychopharmacol. Biol. Fomaʻi 31, 961-962. doi: 10.1016 / j.pnpbp.2007.01.003

PubMed Abstract | CrossRef Full Text

Basiaux, P., le Bon, O., Dramaix, M., Massat, I., Sou, D., Mendlewicz, J., et al. (2001). Faʻamatalaga Faʻaletino ma Tala Faʻamaumauga (TCI) faʻasologa o le tagata ma le puleaina o tagata gasegase: o se suʻesuʻega faʻatonutonuina. Alcohol Alcohol. 36, 584-587. doi: 10.1093 / alcalc / 36.6.584

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Billieux, J. (2012). Faʻafitauli faʻapitoa o le telefoni feʻaveaʻi: se iloiloga o tusitusiga ma se faʻataʻitaʻiga ala. Curr. Fomaʻi Faʻaaliga 8, 299-307. Pule: 10.2174 / 157340012803520522

CrossRef Full Text | Scholar Google

Bortz, J. (2005). Statistik für Human- und Sozialwissenschaftler. Heidelberg: Springer-Medizin.

Scholar Google

Brand, M., Snagowski, J., Laier, C., ma Maderwald, S. (2016a). O le gaioiga faʻasalalau o le gaioiga pe a matamata le matamataina o ata ponokalafi e faʻatasi ma faʻamaoniga o vaisu i luga o le Initaneti. Neuroimage 129, 224-232. doi: 10.1016 / j.neuroimage.2016.01.033

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Brand, M., Young, KS, ma Laier, C. (2014). Faʻamatalaga muamua ma le Initaneti: o se faʻataʻitaʻiga masani ma le iloiloga o suʻesuʻega neuropsychological ma neuroimaging. I luma. Hum. Neurosci. 8: 375. doi: 10.3389 / fnhum.2014.00375

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Brand, M., Young, KS, Laier, C., Wölfling, K., ma Potenza, MN (2016b). Faʻaaofia mafaufauga mafaufau ma mafaufauga e uiga i le atinaʻeina ma le tausiga o faʻafitauli faʻaogaina i le Initaneti: o le Fegalegaleaiga o le Tagata-Affect-Cognition-Execution (I-PACE) faʻataʻitaʻiga. Neurosci. Biobehav. Faaa. 71, 252-266. doi: 10.1016 / j.neubiorev.2016.08.033

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Camardese, G., De Risio, L., Di Nicola, M., Pizi, G., ma Janiri, L. (2012). O se matafaioi mo le togafitiga o togafitiga i le togafitiga o "vaisu i Initaneti". Falemaʻi. Neuropharmacol. 35, 283–289. doi: 10.1097/WNF.0b013e31827172e5

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Camardese, G., Leone, B., Walstra, C., Janiri, L., ma Guglielmo, R. (2015). "Togafitiga faafomaʻi togafitiga ole Initaneti," i Initaneti Faitaʻaga, e C. C. Montag ma M. Reuter (Cham: Springer International Publishing), 151-165.

Scholar Google

Caplan, SE (2010). Leory ma fuataga o faʻafitauli faʻafitauli lautele Faʻaaogaina le Initaneti: o se auala e lua-laasaga. Faʻatauga. Hum. Faʻatasi. 26, 1089-1097. doi: 10.1016 / j.chb.2010.03.012

CrossRef Full Text | Scholar Google

Davis, KL, ma Panksepp, J. (2011). Faʻavae lagona faʻavae o le faiʻai o uiga o le tagata ma le aʻafia ai o uiga o le neulaula. Neurosci. Biobehav. Faaa. 35, 1946-1958. doi: 10.1016 / j.neubiorev.2011.04.004

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Davis, KL, Panksepp, J., ma Normansell, L. (2003). O aʻafiaga o le neuroscience personaliva: faʻamaumauga masani ma aʻafiaga. Neuropsychoanalysis 5, 57-69. Pule: 10.1080 / 15294145.2003.10773410

CrossRef Full Text | Scholar Google

Davis, RA (2001). Se faʻataʻitaʻiga-amioga faʻalelei o le faʻaaogaina o le Initaneti. Faʻatauga. Hum. Faʻatasi. 17, 187–195. doi: 10.1016/S0747-5632(00)00041-8

CrossRef Full Text | Scholar Google

De Dreu, CK, Baas, M., ma Boot, NC (2015). Oxytocin e mafai ai ona sailia ma le fiafia le gaioioiga e ala i le auala i luga: faʻamaoniga ma avanoa mo suesuega i le lumanaʻi. Wiley Interdiscipl. Faaa. 6, 409-417. Pule: 10.1002 / wcs.1354

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Domes, G., Heinrichs, M., Michel, A., Berger, C., ma Herpertz, SC (2007). Oxytocin faʻaleleia le "mafaufau-faitau" i tagata. Biol. Fomaʻi 61, 731-733. Pule: 10.1016 / j.biopsych.2006.07.015

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Dong, G., ma Potenza, MN (2014). O se faʻataʻitaʻiga-amio faʻalelei o le faʻaletonu o le Initaneti: faʻataʻitaʻiga masani ma faʻafitauli o le falemaʻi. J. Psychiatr. Res. 58, 7-11. doi: 10.1016 / j.jpsychires.2014.07.005

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Edmonds, GW, Jackson, JJ, Fayard, JV, ma Roberts, BW (2008). E i ai le uiga o le amio, pe o iai se faamoemoe e sui ai loʻu uiga? Soc. Le tagata lava ia. Toma. Tapasa 2, 399-413. Pule: 10.1111 / j.1751-9004.2007.00037.x

CrossRef Full Text | Scholar Google

Farinelli, M., Panksepp, J., Gestieri, L., Leo, MR, Agati, R., Maffei, M., et al. (2013). Sailiga ma le faʻavauvau i maʻi pipisi: suʻesuʻega suʻesuʻe. J. Clin. Faʻaaliga. Neuropsychol. 35, 348-358. Pule: 10.1080 / 13803395.2013.776009

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Geir, P., Selsbakk, JM, Theresa, W., ma Sigmund, K. (2014). Suʻe suʻega eseese o aʻafiaga o le neuroscience afaina i se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa. PLOS ONE 9: e109394. doi: 10.1371 / journal.pone.0109394

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Felten, A., Montag, C., Markett, S., Walter, NT, ma Reuter, M. (2011). Vaʻai faʻamautinoa o loʻo iai le avanoa o le dopamine e vaʻaia ai le faʻatulagaga mo le atuatuvale. Brain Behav. 1, 109-118. doi: 10.1002 / brb3.20

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Goldstein, RZ, Craig, A. D, Bechara, A., Garavan, H., Childress, AR, Paulus, MP, et al. (2009). Le neurocircuitry o le mafaufau le lelei i vaisu fualaau faasaina. Trends Cogn. Sci. 13, 372-380. Nu: 10.1016 / j.tics.2009.06.004

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Guastella, AJ, Einfeld, SL, Gray, KM, Rinehart, NJ, Tonge, BJ, Lambert, TJ, et al. (2010). Faʻaleleia o le mafanafana e faʻaleleia ai le faʻalauiloaina o lagona mo le autalavou ma faʻalavelave faʻalavelave faʻafuaseʻi. Biol. Fomaʻi 67, 692-694. Pule: 10.1016 / j.biopsych.2009.09.020

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Ha, JH, Yoo, HJ, Cho, IH, Chin, B., Shin, D., ma Kim, JH (2006). O le faʻatautaia o le mafaufau e suʻesuʻeina i tamaiti Korea ma tamaiti talavou o loʻo vaʻaia le lelei mo le initaneti. J. Clin. Fomaʻi 67, 821-826. Pule: 10.4088 / JCP.v67n0517

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Hahn, E., Reuter, M., Spinath, FM, ma Montag, C. (2017). Initaneti i luga o le Initaneti ma ona facet: le matafaioi a le genetics ma le fesoʻotaʻiga i le taʻitaʻiga a le tagata lava ia. Faʻaaoga. Faʻatasi. 65, 137-146. doi: 10.1016 / j.addbeh.2016.10.018

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Han, DH, Lee, YS, Yang, KC, Kim, IY, Lyoo, IK, ma Renshaw, PF (2007). Dopamine genes ma le faʻalagolago i le tauleʻaleʻa talavou ma le tele televave i le initaneti faʻataʻaloga taaloga. J. Addict. Med. 1, 133–138. doi: 10.1097/ADM.0b013e31811f465f

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Hardie, E., ma Tee, MY (2007). Faʻaaogaina le televave o le initaneti: o le uiga o le tagata, tuulafoaiina ma fesoʻotaʻiga lautele i luga o le initaneti. Aust. J. Emerg. Technol. Soc. 5, 34-47.

Scholar Google

Loia, E., Bartz, J., Chaplin, W., Phillips, A., Sumner, J., Soorya, L., et al. (2007). Oxytocin faʻalauteleina le tumau o le cognition lautele i autism. Biol. Fomaʻi 61, 498-503. Pule: 10.1016 / j.biopsych.2006.05.030

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Hou, H., Jia, S., Hu, S., Fan, R., Sun, W., Sun, T., et al. (2012). Faʻateleina le tele o vailaau faʻasaina o le dopamine i tagata ei ai le initaneti o mea ua fai ma vaisu. J. Biomed. Biotechnol. 2012:854524. doi: 10.1155/2012/854524

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Initaneti Internet (2016). Initaneti Faaaogaina Faʻamatalaga - O le Initaneti Ata Tele. Maua i le initaneti i le: www.internetworldstats.com/stats.htm. Avanoa i le 05th Spetember 2016

Karterud, S., Pedersen, G., Johansen, M., Wilberg, T., Davis, K., ma Panksepp, J. (2016). Uiga faʻalauiloa a le Peraimeri i tagata gasegase o loʻo iai ni faʻafitauli faʻaletonu. Pers. Ment. Soifua Maloloina. 10, 261-273. doi: 10.1002 / pmh.1345

CrossRef Full Text

Kim, SH, Baik, SH, Park, CS, Kim, SJ, Choi, SW, ma Kim, SE (2011). Faʻaitiitia le faʻaaogaina o le dopamine D2 i tagata e iai vaisu Ipuite. Neuroreport 22, 407–411. doi: 10.1097/WNR.0b013e328346e16e

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Ko, CH, Yen, JY, Yen, CF, Chen, CS, Weng, CC, ma Chen, CC (2008). Le fesoʻotaʻiga i le va o le initaneti ma le faʻafitauli o le ava malosi e faʻaaogaina i talavou: o le faʻafitauli o amioga faʻafitauli. Cyberpsychol. Faʻatasi. 11, 571-576. Pule: 10.1089 / cpb.2007.0199

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Kwon, M., Kim, DJ, Cho, H., ma Yang, S. (2013a). O le tele o fualaau o vaisu: atinaʻe ma le faʻamaonia o se faʻamatalaga pupuu mo talavou. PLOS ONE 8: e83558. doi: 10.1371 / journal.pone.0083558

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Kwon, M., Lee, JY, Won, WY, Park, JW, Min, JA, Hahn, C., et al. (2013b). Atinaʻe ma le faʻamaoniaina o le tele o mea tau vaisu atamai (SAS). PLOS ONE 8: e56936. doi: 10.1371 / journal.pone.0056936

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Levy, R., ma Goldman-Rakic, PS (2000). "Faʻavaeina o galuega mo le manatuaina o galuega i totonu o le faʻasalalauga pito i luma," i totonu Pule Pule ma le Faʻasologa o Faʻamaumauga: Mataupu o loʻo i ai nei, WX Schneider, AM Owen, ma J. Duncan (Berlin: Springer), 23-32.

Markett, S., Montag, C., ma Reuter, M. (2014). I le fiafia i amioga: i le taua o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga i le suʻesuʻeina o valoʻaga mai le Gray's toefaʻamalosia le faʻamalosia o lagona malamalama. I luma. Syst. Neurosci. 8: 184. doi: 10.3389 / fnsys.2014.00184

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Melchers, M., Li, M., Chen, Y., Zhang, W., ma Montag, C. (2015). O le faʻaitiitia o lagona alofa e fesoʻotaʻi ma le faʻafitauli faʻafitauli o le Initaneti: faʻamaoniga faʻamaoniga mai Saina ma Siamani. Asia J. Fomaʻi. 17, 56-60. doi: 10.1016 / j.ajp.2015.06.019

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Montag, C. (2014). Na maua mai e le faiʻai ni mea taua ma uiga patino. Fautuaga. Biol 2014:719723. doi: 10.1155/2014/719723

CrossRef Full Text | Scholar Google

Montag, C., Bey, K., Sha, P., Li, M., Chen, YF, Liu, WY, et al. (2015b). E taua tele le vaʻavaʻai i le va o le faʻalauteleina ma le maʻoti o vaisu i Initaneti? Molimau mai se suʻesuʻega faʻa-aganuu mai Siamani, Suetena, Taiuani ma Saina. Asia Pac. Fomaʻi 7, 20-26. doi: 10.1111 / appy.12122

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Montag, C., Błaszkiewicz, K., Sariyska, R., Lachmann, B., Andone, I., Trendafilov, B., et al. (2015c). Faʻaaogaina telefoni feaveaʻi i le 21st seneturi: o ai o loʻo galue i luga o WhatsApp? BMC Res. Faamatalaga 8:331. doi: 10.1186/s13104-015-1280-z

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Montag, C., Duke, E, ma Reuter, M. (2015a). "O se otootoga pupuu o suʻesuʻega a le neuroscientific on addiction addiction," in Initaneti Faitaʻaga, e C. C. Montag ma M. Reuter (Cham: Springer International Publishing), 131-139.

Scholar Google

Montag, C., Fiebach, CJ, Kirsch, P., ma Reuter, M. (2011b). O le fesoʻotaʻiga o le 5-HTTLPR ma se fesuiaiga i luga o le gene o le receptor oxytocin e aʻafia ai lagona le lelei. Biol. Fomaʻi 69, 601-603. Pule: 10.1016 / j.biopsych.2010.10.026

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Montag, C., Flierl, M., Markett, S., Walter, N., Jurkiewicz, M., ma Reuter, M. (2011a). Inisitituti i luga ole Initaneti ma uiga patino i tagata muamua-tagata puʻe video. J. Media Psychol. 23, 163–173. doi: 10.1027/1864-1105/a000049

CrossRef Full Text

Montag, C., Hahn, E., Reuter, M., Spinath, FM, Davis, K., ma Panksepp, J. (2016). O le matafaioi a le natura ma faafailele mo eseesega o tagata taitoatasi i faiga masani faalelagona: molimau mai se suesuega masaga. PLOS ONE 11: e0151405. doi: 10.1371 / journal.pone.0151405

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Montag, C., Jurkiewicz, M., ma Reuter, M. (2010). O le fai ifo o le tagata ia te ia lava o se tagata vavalalata sili ona lelei mo le faʻafitauli o le initaneti nai lo le maualuga o le neuroticism. Faʻatauga. Hum. Faʻatasi. 26, 1531-1535. doi: 10.1016 / j.chb.2010.05.021

CrossRef Full Text | Scholar Google

Montag, C., Kirsch, P., Sauer, C., Markett, S., ma Reuter, M. (2012a). O le matafaioi a le CHRNA4 gene i le initaneti: o se suʻesuʻega faʻapitoa. J. Addict. Med. 6, 191–195. doi: 10.1097/ADM.0b013e31825ba7e7

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Montag, C., ma Panksepp, J. (2016). Faʻavae muamua faʻalagona lagona-faʻavae o foliga o tagata. Motugaafa. Emot. 40, 760–766. doi: 10.1007/s11031-016-9570-x

CrossRef Full Text | Scholar Google

Montag, C., ma Reuter, M. (2014). Faʻasagaga o le faʻavae o le natura faʻasolosolo o uiga: mai monoamines i neuropeptides. Neurosci. Biobehav. Faaa. 43, 228-239. doi: 10.1016 / j.neubiorev.2014.04.006

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Montag, C., ma Reuter, M. (2015a). Initaneti Faitaʻaga. Cham: Springer International Publishing.

Scholar Google

Montag, C., ma Reuter, M. (2015b). "Gagana fatufatuʻu, uiga patino ma le initaneti," in Initaneti i vaisu, e C. C. Montag ma M. Reuter (Cham: Springer International Publishing), 93-109.

Scholar Google

Montag, C., Reuter, M., Jurkiewicz, M., Markett, S., ma Panksepp, J. (2013). Mafaufau i le fausaga o le faiʻai o le tagata: o se toe iloiloga o sailiiliga mai le mafaufau o le mafaufau. Rev. Neurosci. 24, 167-190. doi: 10.1515 / revneuro-2012-0085

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Montag, C., ma Walla, P. (2016). Carpe diem nai lo le leiloloa o lou mafaufau lautele: i tua atu o mea ua fai ma vaisu numera ma pe aisea tatou te mafatia uma ai i le telefoni numera. Cogent Psychol. 3: 1157281. Pule: 10.1080 / 23311908.2016.1157281

CrossRef Full Text | Scholar Google

Montag, C., Weber, B., Trautner, P., Newport, B., Markett, S., Walter, NT, et al. (2012b). E sili atu le tele o faʻataʻitaʻifaga o tagata faʻataʻavale-ata-taaloga vitio e faʻafefe ai le faia o le faiʻai e tali atu ai i lagona faʻalagona? Biol. Toma. 89, 107-111. Pule: 10.1016 / j.biopsycho.2011.09.014

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Orri, M., Rouquette, A., Pingault, J.-B., Barry, C., Herba, C., Côté, SM, et al. (2016). Faʻafeiloaʻi umi o feusuaiga ma feusuaʻiga o aʻafiaga o le neuroscience e aʻafia ai. Iloiloga. Pule: 10.1177 / 1073191116656795. [Epub luma o lomiga].

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Panksepp, J. (1998a). Faʻafitauli o le vaʻaia o le gasegase o le tino, psychostimulants, ma le le faapalepale o taʻaloga a tamaiti: o se faʻalavelave i le faia? Curr. Dir. Toma. Sci. 7, 91–98. doi: 10.1111/1467-8721.ep10774709

CrossRef Full Text | Scholar Google

Panksepp, J. (1998b). Neuroscience e aʻafia ai: O le Faavae o lagona o tagata ma lagona. Oxford: le au tusitala a le Iunivesite.

Scholar Google

Panksepp, J. (2005). Manatua afaina: lagona loloto faalelagona i manu ma tagata. Malamalama. Cogn. 14, 30-80.

PubMed Abstract | Scholar Google

Panksepp, J. (2008). Taʻalo, ADHD, ma le fausiaina o le mafaufau o le vafealoaʻi: e tatau ona toe malolo le vasega muamua i aso taʻitasi? Am. J. Play 1, 55-79.

Scholar Google

Panksepp, J. (2011). Laʻau-meaola e afaina ai le suʻega o le neuroscience o le aafiaga afaina o tagata ma meaola e fesootai i ai. PLOS ONE 6: e21236. doi: 10.1371 / journal.pone.0021236

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Panksepp, J., ma Biven, L. (2012). O le suʻesuʻeina o le mafaufau: Muamua le Neuroevolutionary o lagona o le tagata. Norton Series ile Interpersonal Neurobiology. Niu Ioka, NY: WW Norton & Kamupani.

Panksepp, J., Burgdorf, J., Turner, C., ma Gordon, N. (2003). Faʻataʻitaʻiga o le ADHD-type arousal faʻatasi ai ma le faʻaleagaina muamua o le gasegase i luma o tama ma aoga aoga o le togafitiga. Brain Cogn. 52, 97–105. doi: 10.1016/S0278-2626(03)00013-7

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Petry, NM, and O'Brien, CP (2013). Initaneti le atoatoa o taʻaloga ma le DSM-5. onāga i vailāʻau 108, 1186-1187. Pule: 10.1111 / add.12162

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Pierce, RC, ma le Garesan, V. (2006). O le mesolimbic dopamine system: o le auala masani mulimuli mo le faʻamalosia o le faʻaaogaina o fualaau oona faasaunoa? Neurosci. Biobehav. Faaa. 30, 215-238. doi: 10.1016 / j.neubiorev.2005.04.016

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Pingault, JB, Pouga, L., Grèzes, J., ma Berthoz, S. (2012). Fuafuaga o faʻamatalaga faʻalagona: o le faʻamaoniaina o aʻafiaga o le tagata e le afaina ai le neuroscience ma isi vaaiga. Toma. Iloilo. 24, 375-385. doi: 10.1037 / a0025692

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Plieger, T., Montag, C., Felten, A., ma Reuter, M. (2014). O le polymorph serotonin transporter polymorphism (5-HTTLPR) ma uiga: tali tali e avea o se faʻasalaga fou mo le popole. Fa. J. Neuropsychopharmacol. 17, 851-858. Pule: 10.1017 / S1461145713001776

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Reuter, M., Cooper, AJ, Smillie, LD, Markett, S., ma Montag, C. (2015). O se fuataga fou mo le toe faʻaleleia o le mafaufau: tulaga faʻapitoa o le mafaufau ma le faʻasologa o gafa. I luma. Syst. Neurosci. 9: 38. doi: 10.3389 / fnsys.2015.00038

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Reuter, M., Weber, B., Fiebach, CJ, Elger, C., ma Montag, C. (2009). Le faʻavae faavae o le ita: faʻatasi ma le gene generating for DARPP-32 (PPP1R1B) ma le volume amygdala. Faʻaaloalo. Brain Res. 202, 179-183. Pule: 10.1016 / j.bbr.2009.03.032

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Sariyska, R., Lachmann, B., Reuter, M., Cheng, C., Gnisci, A., Kaliszewska-Czeremska, K., et al. (2016). Faʻaogaina i le Initaneti: aʻafiaga molécula o se fesuiaiga o galuega i luga o le gene o le OXTR, o le mafuaʻaga i tua o le faʻaaogaina o le Initaneti, ma faʻasalalauga faʻapitoa. Pers. Tagata taitoatasi. Faʻaauau. 101, 512. doi: 10.1016 / j.paid.2016.05.286

CrossRef Full Text

Sariyska, R., Reuter, M., Bey, K., Sha, P., Li, M., Chen, YF, et al. (2014). O le tagata ia te ia lava, uiga faʻapitoa ma le initaneti: o se faʻatusatusaga o faʻatusatusaga faʻatasi. Pers. Tagata taitoatasi. Faʻaauau. 61, 28-33. doi: 10.1016 / j.paid.2014.01.001

CrossRef Full Text | Scholar Google

Sariyska, R., Reuter, M., Lachmann, B., ma Montag, C. (2015). O le le atoatoa o le faʻafitauli / le faʻamaʻi pipisi e sili atu ona lelei le vaʻai mo le faʻafitauli o le faʻaaogaina o le Initaneti nai lo le atuatuvale: molimau mai Siamani. J. Addict. Res. Ther. 6:209. doi: 10.4172/2155-6105.1000209

CrossRef Full Text | Scholar Google

Sindermann, C., Li, M., Sariyska, R., Lachmann, B., Duke, E., Cooper, A., et al. (2016). O le 2D: 4D-Ratio ma le neuroticism na toe asia: molimau faʻamaonia mai Siamani ma Saina. I luma. Toma. 7: 811. Pule: 10.3389 / fpsyg.2016.00811

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Suissa, AJ (2013). Faʻataʻitaʻaiga ma fefaʻatauaiga i luga o le vailaau i le avea ai o se faʻafitauli lautele: nisi o tulaga faʻapitoa mafaufau. E mafai. Soc. Galuega Faʻaalia. 30, 83-100.

Scholar Google

Tao, R., Huang, X., Wang, J., Zhang, H., Zhang, Y., ma Li, M. (2010). Faʻasologa o faʻamaumauga mo suʻesuʻega ole initaneti. onāga i vailāʻau 105, 556-564. Pule: 10.1111 / j.1360-0443.2009.02828.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Tuai, CT, ma Kereti, S. (2013). Faʻaauauina o mea faʻainitaneti ma le faʻaaogaina o masini komepiuta e tamaiti aʻoga. FAʻAALIGA Int. J. Multidisciplinary Manag. Suesuega. 3, 118-128.

Scholar Google

Vink, JM, van Beijsterveldt, TC, Huppertz, C., Bartels, M., ma Boomsma, DI (2015). Faʻaogaina o le faʻaaogaina o Initaneti i talavou. Faʻaaoga. Biol. 21, 460-468. Pule: 10.1111 / adb.12218

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Volkow, ND, Wang, GJ, Maynard, L., Fowler, JS, Jayne, B., Telang, F., et al. (2002). Aafiaga o le faʻamaʻiina o le ava i dopamine D2 faʻaaliga i le ava malosi: o se suʻesuʻega amata. Maualuga Resitala. 116, 163–172. doi: 10.1016/S0925-4927(02)00087-2

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Yen, JY, Ko, CH, Yen, CF, Chen, CS, ma Chen, CC (2009). O le fegalegaleaiga i le va o le ava malosi e faʻaaogaina ai ma le initaneti i mea aʻoga i kolisi; faʻatusatusaga o uiga. Fomaʻi maʻi. Neurosci. 63, 218-224. Pule: 10.1111 / j.1440-1819.2009.01943.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Yen, JY, Ko, CH, Yen, CF, Wu, HY, ma Yang, MJ (2007). O faʻataʻitaʻiga o mafaufauga faʻapitoa o le tagofia o le Initaneti: faʻafitauli o le mafaufau ma le le atoatoa o le vaʻaia (ADHD), atuatuvalega, fefaʻatauaiga lautele, ma le ita. J. Adolesc. Soifua Maloloina, 41, 93-98. Pule: 10.1016 / j.jadohealth.2007.02.002

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Yoo, HJ, Cho, SC, Ha, J., Yune, SK, Kim, SJ, Hwang, J., et al. (2004). Faʻafitauli pipisi o le vaʻaia ma le faʻaaogaina o le initaneti. Fomaʻi maʻi. Neurosci. 58, 487-494. Pule: 10.1111 / j.1440-1819.2004.01290.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Young, KS (1996). Psychology o le faʻaaogaina komepiuta: XL. Faʻaaogā faʻaaogaina o le Initaneti: o se mataupu e malepe ai le faʻataʻitaʻiga. Toma. Sui. 79, 899-902. doi: 10.2466 / pr0.1996.79.3.899

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Young, KS (1998a). Initaneti o mea ua fai ma vaisu: o le tulaʻi mai o se maʻi fou. Cyberpsychol. Faʻatasi. 1, 237-244. Pule: 10.1089 / cpb.1998.1.237

CrossRef Full Text | Scholar Google

Young, KS (1998b). Faʻaaogaina i le Net: Faʻapefea ona Iloa Faailoga o Vaitaimi i Initaneti-ma se Taunuuga Manuia mo le Toe Faʻaleleia. Niu Ioka, NY: John Wiley & Sons.

Scholar Google

Young, KS, ma Rogers, RC (1998). Le mafutaga i le va o le atuatuvale ma le initaneti. Cyberpsychol. Faʻatasi. 1, 25-28. Pule: 10.1089 / cpb.1998.1.25

CrossRef Full Text | Scholar Google

Zhou, Y., Lin, FC, Du, YS, Zhao, ZM, Xu, JR, ma Lei, H. (2011). Faʻamatalaga faʻavalea i mea tau initaneti: suʻesuʻega ole morphometry. Eur. J. Radiol. 79, 92-95. doi: 10.1016 / j.ejrad.2009.10.025

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

 

Keywords: ANPS, faʻaogaina o mea faʻalagona, vaisu i luga ole Initaneti, vailaʻau faʻainitaneti, Panksepp, GPIUS-2, uiga faʻapitoa, vaisu atamai

Faʻamatalaga: Montag C, Sindermann C, Becker B ma Panksepp J (2016) Faʻapitoa o le Neuroscience Framework mo le Suesuega Faʻavae o le Initaneti. I luma. Toma. 7: 1906. Pule: 10.3389 / fpsyg.2016.01906

Na maua: 07 Setema 2016; Talia: 21 Novema 2016;
Lomia: 16 Tesema 2016.

Faatonutonu e:

Natalie Ebner, Iunivesite o Florida, ISA

Toe iloiloina e:

Mario F. Juruena, King's College London School of Medicine, Peretania
Matthias Brand, Iunivesite o Duisburg-Essen, Siamani

Copyright © 2016 Montag, Sindermann, Becker ma Panksepp. O se faʻasalalauga avanoa lea e tufatufa atu i lalo o tuutuuga o le Laisene Creative Commons (CC BY). O le faʻaaogaina, tufatufa poʻo le toe gaosia i isi fonotaga e faatagaina, pe'ā tuʻuina atu le uluaʻi tusitala poʻo le laiseneina ma o le uluaʻi lomiga i totonu o lenei tusi o tala o loʻo taʻua, e tusa ai ma aʻoaʻoga faʻapitoa taliaina. Leai se faʻaaogaina, tufatufa poʻo le toe gaosia e faʻatagaina lea e le tausisia nei tuutuuga.

* Faauuga: Christian Montag, [imeli puipuia]

O nei tusitala na saofagā tutusa i lenei galuega.