Vaitaimi Faanatura: Faateleina le Loneliness, Tigā, ma le Faanoanoa (2018)

Peper, Erik, ma Richard Harvey.

NeuroRegulation 5, nu. 1 (2018): 3.

lē faʻatino

O vaisu numera o loʻo faʻamatalaina e le American Society for Addiction Medicine (ASAM) faʻapea foʻi ma le American Psychiatric Association (APA) o le "... o se faʻamaʻi muamua, faʻamaʻi faʻamaʻi o taui o le faiʻai, faʻaosofia, manatua, ma fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻi. O le fa'aletonu i nei ta'amilosaga e o'o atu ai i fa'aaliga fa'aletino, mafaufau, fa'aagafesootai, ma fa'aleagaga. E atagia lea i se tagata e tulituliloaina le taui ma/poʻo se toomaga e ala i le faʻaaogaina o vailaʻau ma isi amioga ..." faʻatasi ai ma faʻataʻitaʻiga e pei o taaloga i luga ole laiga poʻo amioga tutusa. O auga o vaisu faafuainumera e pei o le faateleina o le tuulafoaiina (e taua foi o le "telefoni"), popole, ma le atuatuvale na matauina i se faataitaiga o tamaiti aoga i le iunivesite oe na faamaeaina se suesuega e uiga i le faaaogaina o telefoni i le taimi ma fafo atu o le vasega. O isi faʻamatalaga na aofia ai faʻamatalaga o le "iNeck" (mativa) faʻapea foʻi ma le faʻaogaina o le tele / semitasking i le faʻataʻitaʻiga. O a'afiaga o fa'aopoopo fa'afuainumera fa'aauau o lo'o talanoaina.

Keyword numera o vaisu, telefonipoto, atuatuvale, tuulafoaiina, teletasking

Faʻamatalaga: PDF

mau faasino

Albuquerque, VHCD, Pinheiro, PR, Papa, JP, Tavares, JMRS, Menezes, RPD, & Oliveira, CAS (2016). Fa'agasolo lata mai i le Su'esu'ega Fa'ailoga Fa'ailoga: Metotia ma Fa'aoga. Computational Intelligence and Neuroscience, 2016, Mataupu ID 2742943. http://dx.doi.org/10.1155/2016/2742943

Ansari, A. & Klinenberg, E. (2015). Romance faaonaponei. Niu Ioka, NY: Penguin Press.

Cacioppo, JT, Cacioppo, S., Capitanio, JP, & Cole, SW (2015). O le neuroendocrinology o le vavaeeseina o agafesootai. Iloiloga Faaletausaga o Psychology, 66, 733-767. http://dx.doi.org/10.1146/annurev-psych-010814-015240

Christakis, DA, Zimmerman, FJ, DiGiuseppe, DL, & McCarty, CA (2004). Fa'aaliga Muamua i luga o le Televise ma Fa'afitauli Fa'ata'ita'i Mulimuli ane i Tamaiti. Pediatrics. 113(4), 708–713. http://dx.doi.org/10.1542/peds.113.4.708

Chun, J.-W., Choi, J., Kim, J.-Y., Cho, H., Ahn, K.-J., Nam, J.-H., … Kim, D.-J. (2017). Suia le gaioiga o faiʻai ma le aʻafiaga o uiga faʻapitoa i le faʻaogaina tele o telefoni i le taimi o le gaioiga o lagona. Lipoti Faasaienisi, 7(1), 12156. http://dx.doi.org/10.1038/s41598-017-08824-y

Diamond, MC, Lindner, B., Johnson, R., Bennett, EL, & Rosenzweig, MR (1975). Eseesega i occipital cortical synapses mai le si'osi'omaga fa'atamaoaigaina, mativa, ma tulaga masani colony iole. Journal of Neuroscience Research, 1(2), 109-119. http://dx.doi.org/10.1002/jnr.490010203

Enez Darcin, A., Kose, S., Noyan, CO, Nurmedov, S., Yılmaz, O., & Dilbaz, N. (2016). O vaisu telefoni feaveai ma lona sootaga ma popolega lautele ma le tuulafoaiina. Amioga & Faamatalaga Tekonolosi, 35(7), 520–525. http://dx.doi.org/10.1080/0144929X.2016.1158319

Gola, M., Wordecha, M., Sescousse, G., Lew-Starowicz, M., Kossowski, B., Wypych, M., … Marchewka, A. (2017). E mafai ona avea ponokalafi ma vaisu? O se suʻesuʻega fMRI o tamaloloa o loʻo sailia togafitiga mo faʻafitauli faʻaoga ponokalafi. Neuropsychopharmacology, 42(10), 2021–2031. http://dx.doi.org/10.1038/npp.2017.78

Grinols, AB & Rajesh, R. (2014). Teletasking ma telefonipoto i le kolisi potuaoga. Pisinisi ma Feso'ota'iga Tomai Fa'apitoa Kuata, 77(1), 89–95. http://dx.doi.org/10.1177/2329490613515300

Gross, DA (2014). O lou fai'ai lea ile filemu. Nautilus, 016. Na maua mai le http://nautil.us/issue/16/nothingness/this-is-your-brain-on-silence.

SHolt-Lunstad, J., Smith, TB, Baker, M., Harris, T., & Stephenson, D. (2015). O le tuulafoaiina ma le vavaeeseina o agafesootai e avea ma tulaga lamatia mo le olaga faitino: se iloiloga meta-analytic. Va'aiga i le Saienisi Fa'asaienisi, 10(2), 227-237. http://dx.doi.org/10.1177/1745691614568352

Hu, Y., Long, X., Lyu, H., Zhou, Y., & Chen, J. (2017). Suiga i le White Matter Amiotonu i le Autalavou Matutua ma le Faʻalagolago ile Telefoni. Frontiers in Human Neuroscience, 11, 532. http://dx.doi.org/10.3389/fnhum.2017.00532

Jarmon, AL (2008). Teletasking: Fesoasoani pe afaina? Loia Tamaiti Aoga, 36(8), 31–35. Toe maua mai https://ttu-ir.tdl.org/ttu-ir/bitstream/handle/10601/925/Jarmon_Multitasking%20Helpful%20or%20Harmful.pdf?sequence=1&isAllowed=y

Jeong, S., Kim, H., Yum, J., & Hwang, Y. (2016). O le a le ituaiga o anotusi ua fai ma vaisu o tagata e faaaogāina telefonipoto? SNS vs. taaloga. Komepiuta i Amio a Tagata, 54, 10–17. http://dx.doi.org/10.1016/j.chb.2015.07.035

Joëls, M.., Karst, H., Alfarez, D., Heine, VM, Qin, Y., van Riel, E., … Krugers, HJ (2004). O aʻafiaga o le faʻamaʻi masani i luga o le fausaga ma le gaioiga o le cell i le hippocampus ma le hypothalamus. Fa'amamafa, 7(4), 221–231. http://dx.doi.org/10.1080/10253890500070005

Kouider, S., Long, B., Le Stanc, L., Charron, S., Fievet, A.-C., Barbosa, LS, & Gelskov, SV (2015). Neural dynamics o le vavalo ma le ofo i pepe. Natura Fesootaiga, 6, 8537. http://dx.doi.org/10.1038/ncomms9537

Kühn, S., & Gallinat, J. (2014). Faiga o faiʻai ma fesoʻotaʻiga faʻaoga e fesoʻotaʻi ma le faʻaaogaina o ponokalafi: O le faiʻai i luga o ponokalafi. JAMA Psychiatry, 71(7), 827–834. http://dx.doi.org/10.1001/jamapsychiatry.2014.93

Lee, J., Kwon, J., & Kim, H. (2016, Setema). Faʻaitiitia le faʻalavelave a tagata faʻaoga smartwatch ma aʻoaʻoga loloto. I Taualumaga o le 18th International Conference on Human-Computer Interaction with Mobile Devices and Services Adjunct (pp. 948–953). Niu Ioka, NY: ACM. http://dx.doi.org/10.1145/2957265.2962662

Lim, S., & Shim, H. (2016). O ai e tele galuega i luga o telefonipoto? Fa'aosofiaga ma uiga fa'aletagata. Cyberpsychology, Amio, ma Fesootaiga Vafealoai, 19(3), 223–227. http://dx.doi.org/10.1089/cyber.2015.0225

Alofa, T., Laier, C., Brand, M., Hatch, L., & Hajela, R. (2015). Neuroscience o vaisu o ponokalafi i luga ole initaneti: O se toe iloiloga ma faʻafouina. Saienisi Amio, 5(3), 388–433. http://dx.doi.org/10.3390/bs5030388

Mikulic, M. (2016). O a'afiaga o fa'amatalaga push vs. toso ile fa'aogaina lautele ole telefoni, taimi ole fa'aoga ma tulaga fa'alavelave (Dissertation). Maua mai le http://urn.kb.se/resolve?urn=urn:nbn:se:uu:diva-297091

Park, HS, & Kim, SE (2015). Vaisu Initaneti ma PET. I le C. Montag & M. Reuter (Eds.), Internet Addiction. Suesuega i le Neuroscience, Psychology and Behavioral Economics (itulau 65–76). Suiselani: Springer International Publishing. http://dx.doi.org/10.1007/978-3-319-07242-5_4

Peper, E. (2015). O mailei fa'ale-evolusione/si'osi'omaga e fa'atupu ai ma'i: Fa'aeteete i mea fa'atau pisinisi. Psychophysiology i aso nei, The Mind Body Magazine. 10(1), 9–11. http://files.ctctcdn.com/c20d9a09001/eabdf1d4-f4a1-4eea-9879-44ff24e6224c.pdf

Pittman, M. (2017). Telefoni: Su'esu'eina Feso'ota'iga i le Va Fefa'ataua'iga Fe'avea'i Feavea'i, Fa'asinomaga ma le Tu'atasi (Doctoral dissertation, University of Oregon). Maua mai https://scholarsbank.uoregon.edu/xmlui/bitstream/handle/1794/22699/Pittman_oregon_0171A_11899.pdf?sequence=1&isAllowed=y

Roelofs, K. (2017). Fa'a'aisa mo gaioiga: Neurobiological mechanisms i le fa'aisa manu ma tagata. Fa'amatalaga Fa'afilosofia a le Royal Society B, 372(1718), 20160206. http://dx.doi.org/10.1098/rstb.2016.0206

Rosenzweig, MR (1966). Lavelave ole siosiomaga, suiga ole cerebral, ma amioga. American Psychologist, 21(4), 321–332. http://dx.doi.org/10.1037/h0023555

Schulson, M. (2015, Novema 24). Re: Amioga Fa'aoga: O upegatafa'ilagi ma polokalame ua mamanuina mo le fa'amalosi, e o'o lava i vaisu. E tatau ona fa'atulafonoina le upega e pei o vaila'au po'o kasino? Maua mai https://aeon.co/essays/if-the-internet-is-addictive-why-don-t-we-regulate-it

Swingle, MK (2016). i-Mind: E fa'afefea ona suia e telefoni fe'avea'i, komepiuta, ta'aloga, ma fa'asalalauga fa'aagafesootai o tatou fai'ai, a tatou amio, ma le fa'atupuina o a tatou ituaiga. Gabriola Island, BC Canada: New Society Publishers.

Vaghefi, I., & Lapointe, L. (2014, Ianuari). Pe a tele naua le faʻaaogaina e tele naua: Suʻesuʻeina le faʻagasologa o vaisu IT. I System Sciences (HICSS), 2014 47th Hawaii International Conference on System Sciences (itulau 4494–4503). Wiakoloa, HI: IEEE. http://dx.doi.org /10.1109/HicsS.2014.553

Weinstein, A., & Lejoyeux, M. (2015). O atinaʻe fou i luga o le neurobiological ma pharmaco-genetic mechanisms o loʻo i lalo ole initaneti ma vaisu taaloga vitio. The American Journal on Addictions, 24(2), 117–125. http://dx.doi.org/10.1111/ajad.12110

FAIA: https://doi.org/10.15540/nr.5.1.3