(L) O tamaiti talavou e sui fomaʻi i telefoni?

By MATT RICHTEL

MARCH 13, 2017

Fai mai Alexandra Elliott, o se tagata sinia i le aoga maualuga, o ia o se tagata e faaaogaina tele le telefoni ma o le faaaogaina mo ala o faasalalauga faaleagafesootai “e matua fiafia lava.” CreditJason Henry mo le New York Times

I le lotolotoi o se faʻamaʻi o le opioid, o le tulaʻi mai o vailaʻau faʻamaʻi mataʻutia ma le faʻalauteleina o le faʻatagaina o mariuana, ua aliaʻe mai ai se tulaga mataʻutia i le aganuu a tupulaga talavou: O tupulaga talavou Amerika o loʻo faʻatupulaʻia le taumafai pe faʻaaoga soo fualaau faasaina, e aofia ai le ava malosi.

Faatasi ai ma ni fetaui laiti ma amata, o le tulaga ua fausia mo le sefulu tausaga, e aunoa ma se malamalama manino pe aisea. O nisi o tagata popoto e manatu e faapea o le paʻu o fua o le ulaula tapaa ua tipi i totonu o se faitotoa autu i fualaau faasaina, pe o le aʻoaʻoga e tetee atu i fualaau faasaina, ua leva ona le manuia, ua iu lava ina taofia.

Peitaʻi ua amata ona manatunatu loloto tagata suʻesuʻe i se fesili mataʻina: Po o faaitiitia ea e talavou le faaaogāina o fualaau faasāina ona o loo faaosofia pea ma faafiafiaina i latou e a latou komepiuta ma telefoni?

O le avanoa e tatau ona suʻesuʻeina, latou te fai mai, ona o le faʻaaogaina o telefoni feaveaʻi ma tablets ua paʻu i luga o le vaitaimi lava e tasi na faʻaitiitia ai le faʻaaogaina o fualaau faasaina. O lenei fa'amaopoopo e le fa'apea o le tasi mea fa'apitoa e mafua ai le isi, ae fai mai saienitisi e foliga mai o feso'ota'iga feso'ota'iga e ta'aalo i lagona tutusa e pei o le fa'ata'ita'iina o fualaau fa'asaina, e aofia ai le su'eina o lagona ma le mana'o mo le tuto'atasi.

Pe atonu foʻi ua na ona faaalu e gadget le tele o le taimi e mafai ona faaaogā mo isi mea, e aofia ai patī.

Nora Volkow, faatonu o le National Institute on Drug Abuse, fai mai ua ia fuafua e amata suʻesuʻega i le mataupu i nai masina o lumanai, ma o le a taloina se vaega o tagata atamamai ia Aperila e talanoaina ai. O le ono mafua ai o telefoni feaveai i le faaitiitia o le faaaogaina o fualaau faasaina e tupulaga talavou, o le tala lea a Dr. Volkow, o le fesili muamua lea na ia fesili ai ina ua ia vaai i taunuuga lata mai o suesuega a le ofisa. O le suʻesuʻega, "Mataituina o le Lumanai,” o se lipoti faaletausaga o lo o faatupeina e le malo i le fuaina o fualaau faasaina e tupulaga talavou, na maua ai le tulaga aupito maualalo o le faaaogaina o fualaau faasaina e ese mai i le mariuana i tausaga ua mavae i le 40 tausaga o le talafaasolopito o le poloketi mo le vasega valu, 10 ma le 12.

O le faʻaaogaina o mariuana ua faʻaitiitia i le sefulu tausaga talu ai mo le valu ma le 10th grades e tusa lava pe oʻo i luga le taliaina lautele, o le suʻesuʻega na maua. E ui lava ina faʻateleina le faʻaaogaina o mariuana i le vasega 12, o le faʻaaogaina o cocaine, hallucinogens, ecstasy ma taʻei ua faʻaitiitia uma, ae o le faʻaaogaina o le LSD o loʻo tumau pea.

E tusa lava pe o le faʻaaogaina o heroin ua avea ma faʻamaʻi i tagata matutua i nisi o nuʻu, ua paʻu i totonu o tamaiti aʻoga maualuga i le sefulu tausaga talu ai, o le suʻesuʻega na maua.

O na suʻesuʻega e ogatasi ma isi suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai le paʻu tumau i le sefulu tausaga ua tuanaʻi i le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina e tupulaga talavou i le maeʻa ai o tausaga o paʻu ma tafe. Fai mai Dr. Volkow o lenei vaitau na iloga foi ona o le faʻaitiitia o le faʻaaogaina o mamanu na vavaeina i vaega - "tama ma teine, aʻoga a le malo ma aʻoga tumaoti, e le o taʻitaʻia e se tasi tagata faʻapitoa," o lana tala lea.

"O loʻo iai se mea o loʻo tupu," o le faʻaopoopo mai lea a Dr. Volkow.

Faatasi ai ma tagata atamamai i le fanua suʻesuʻeina mafuaʻaga mo mea latou te faʻamatalaina o se tulaga manino, o le manatu fou o le faʻatupulaia pea o le faʻaogaina o le telefoni atonu e sili atu nai lo le faʻafuaseʻi o loʻo maua ai se malosi.

Na faamatalaina e Dr. Volkow ala o faasalalauga fesootai o se “se isi faamalosiau” i fualaau faasaina, ma faaopoopo mai e faapea “o talavou e mafai ona maualuga moni pe a taaalo i nei taaloga.”

Dr. Silvia Martins, a vailaau faasaina tagata tomai faapitoa i le Iunivesite o Columbia ua uma ona suʻesuʻeina pe faʻafefea ona suʻesuʻeina le sootaga o le initaneti ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina i tupulaga talavou, ua taʻua o le talitonuga "maualuga."

"Taʻalo i taaloga vitio, faʻaaogaina ala o fesoʻotaʻiga lautele, e faʻataunuʻuina ai le manaʻomia o le sailiga o lagona, o latou manaʻoga e suʻe se gaioiga fou," o le tala lea a Dr. Martins, ae na faʻaopoopoina le talitonuga: "E manaʻomia pea ona faʻamaonia."

O le mea moni, o loʻo i ai manatu faʻatauvaʻa ma nisi faʻamatalaga fenumiai. E ui o le faʻaaogaina o fualaau faasaina ua paʻu i tupulaga talavou 12 i le 17 tausaga, e leʻi faʻaitiitia i le va o tamaiti aʻoga kolisi, o le tala lea a Dr. Sion Kim Harris, sui faʻatonu o le Center for Adolescent Substance Abuse Research i Boston Children's Hospital.

Fai mai Melanie Clarke, 18, e seasea ona leai sana telefoni. “A ou i ai i le fale, o loʻu manatu muamua lava o le alu mo le telefoni,” o lana tala lea. CreditKayana Szymczak mo The New York Times

Fai mai Dr. Harris na te leʻi mafaufauina le matafaioi a tekinolosi ma o le a le faʻasalaina ona o le apili o masini, ae fai mai na ia "faʻamoemoe" le faʻaaogaina o fualaau faasaina e tupulaga talavou ua faʻaitiitia ona o loʻo aoga aʻoaʻoga lautele ma puipuiga. Dr. Joseph Lee, o se fomaʻi mafaufau i Minneapolis o loʻo togafitia tupulaga talavou ua fai ma vaisu i le Hazelden Betty Ford Foundation, fai mai na ia masalomia o le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma le faʻataʻitaʻiga ua suia ona o le opioid faʻamaʻi na fa'aalia ai le tele o isi tagata ma nu'u i lamatiaga mata'utia o fualaau fa'asaina, ma fa'atupuina ai se puipuiga lautele.

E ese mai i faʻamatalaga, na autasi tagata suʻesuʻe na faʻaalia le faʻamoemoe o le a faʻaauau pea faiga. Na latou taʻua e taua tele le faʻaauauina o taumafaiga e malamalama i mafuaʻaga o le faʻaitiitia, faʻapea foʻi ma le faʻavaivaia o le faʻaaogaina o fualaau faasaina.

E ui o telefoni feaveai e foliga mai i soo se mea i le olaga i aso taitasi, ae o le mea moni e matua fou lava ua amata ona malamalama tagata suʻesuʻe i mea e ono faia e masini i le faiʻai. Fai mai tagata suʻesuʻe, o telefoni ma ala o fesoʻotaʻiga lautele e le gata o loʻo tuʻuina atu se manaʻoga muamua mo fesoʻotaʻiga ae e mafai foʻi ona fausia ni faʻamatalaga malosi.

 

“O loʻo feaveaʻi e tagata se mea feaveaʻi dopamine pamu, ma o loʻo feaveaʻi e tamaiti mo le 10 tausaga talu ai, "o le tala lea a David Greenfield, fesoasoani polofesa o fomaʻi o le mafaufau i le Iunivesite o Connecticut School of Medicine ma na faavaeina le To le Nofoaga Autu mo Vaisu Initaneti ma Tekonolosi.

Alexandra Elliott, 17, o se sinia i George Washington High School i San Francisco, fai mai o le faaaogaina o lana telefoni mo ala o faasalalauga faaagafesootai "matua lagona lelei" i se auala e ogatasi ma se "faamalolo kemikolo." O se tagata tele telefoni e ulaina mariuana i nisi o taimi, fai mai Alexandra na te leʻi manatu o le lua e vaʻaia.

Ae peitai, fai mai a ia, o le telefoni e maua ai se meafaigaluega taua mo tagata i pati e le mananao e fai fualaau faasaina aua "e mafai ona e nofonofo ma foliga mai o loʻo e faia se mea, tusa lava pe e te le o faia se mea, e pei o le faaseʻe. le upega tafailagi.”

“Sa ou faia muamua lena mea,” sa ia faamatala mai ai, “faatasi ai ma se vaega o nonofo faataamilo i se lio ma pasia se bong po o se sooga. Ma o le a ou nofo ese mai le liʻo ma tesi atu i se tasi."

O Melanie Clarke, o se 18-tausaga le matua o loʻo galue i se Starbucks i Cape Cod, Mass., Fai mai e toetoe lava a leai sona fiafia i fualaau faasaina, e ui lava sa i ai o ia. “Ia te a’u lava ia, ou te manatu o se mea e suitulaga ai,” o le tala lea a Ms. Clarke e uiga i lana telefoni, lea na ia fai mai e seasea ona leai. Fai mai foi Ms. Clarke na ia manatu o mausa e faalagolago i le tagata. “Pe a ou i ai na o aʻu i le fale, o loʻu manatu muamua lava o le alu mo le telefoni. O nisi tamaiti o le a talepe ipu,” e faatatau i se masini ulaula mariuana.

"E itiiti lava ni faʻamaoniga faigata ma faʻamaonia i luga o le mataupu," o le tala lea a James Anthony, o se polofesa o epidemiology ma biostatistics i le Michigan State University ma o se tagata poto faapitoa i le faʻaaogaina o fualaau faasaina. Ae, na ia fai mai, ua amata ona ia mafaufau e uiga i le matafaioi a tekinolosi i luga o le faaaogaina o fualaau faasaina: "E tatau ona avea oe ma se vale e le mafaufau i ai."

Ina ia vaʻaia le faʻaitiitia o le faʻaaogaina o fualaau faasaina, na taʻua ai e Mr. Anthony, "e le tele se mea e alu i le ala o le suia o le taimi ma le poto masani a le talavou i le itu e le o ni fualaau 'faʻamalosi' ua faʻateleina avanoa."

O fa'amaumauga e uiga ile fa'aogaina o vaila'au ma tekonolosi o lo'o fa'aalia ai le sefulu tausaga o suiga masani.

I le 2015, e 4.2 pasene o tupulaga talavou e 12 i le 17 na lipotia le ulaula tapaa i le masina talu ai, mai le 10.8 pasene i le 2005, e tusa ai ma le feterale Substance Abuse and Mental Health Services Administration. O lona suʻesuʻega maua foi lena masina ua mavae faaaogaina o le ava malosi i le va o le 12 i le 17 tausaga le matutua na pa'ū i le 9.6 pasene mai le 16.5 pasene, ae ua siitia teisi mo talavou matutua mai le 18 i le 25 tausaga.

O le suʻesuʻega na maua ai le faʻaitiitia o le faʻaitiitia o le faʻaaogaina o cocaine e talavou e 12 i le 17 tausaga. O le faʻaaogaina o mariuana sa faʻamafola i le sefulu tausaga e tasi: I le 2015, 7 pasene o le 12- i le 17-tausaga le matutua na latou fai mai na latou ulaina le vailaʻau, pe a ma o le numera lava lea e tasi i le 2005. Ae na paʻu i lalo mai le 8.2 pasene i le 2002 ma e faʻatusatusa i le tulaga mo le faitau aofaʻi atoa - o lea faʻaoga na oʻo atu i le 8.3 pasene i le 2015, faʻatusatusa i le 6 pasene i le sefulu tausaga talu ai.

I le taimi lava e tasi, o gadgets o loʻo faʻaaluina le faʻatupulaia o vaega o taimi o tupulaga talavou. A 2015 suʻesuʻe lomia e le Common Sense Media, o se vaega fautua mo tamaiti ma faʻasalalauga faʻasalalauga i San Francisco, na maua ai o talavou Amerika e 13 i le 18 tausaga le averesi o le ono ma le afa itula o le screen media taimi i le aso i luga o ala o faasalalauga lautele ma isi gaoioiga e pei o taaloga vitio.

lipoti 2015 mai le Pew Research Center na maua ai e 24 pasene o talavou e 13 i le 17 tausaga na lipotia mai o loo i luga o le initoneti “toetoe lava faifai pea,” ma o le 73 pasene sa i ai se telefonipoto po o se avanoa i se tasi. I le 2004, o se suʻesuʻega tutusa a Pew na maua ai e 45 pasene o talavou e iai se telefoni feaveaʻi. (O le iPhone muamua, lea na faʻamalosia ai le faʻaaogaina o telefoni, na faʻalauiloaina i le 2007.)

O telefoni feavea'i ma komepiuta o lo'o fa'atupula'ia le popolega, o le tala lea a Eric Elliott, le tama o Alexandra, o se foma'i i lana a'oga. Na ta’ua e Mr. Elliott, o ia lea sa fautuaina tupulaga talavou mo le 19 tausaga, sa ia vaaia le fa’aitiitia o le fa’aaogaina o fualaau fa’asaina ma le ‘ava malosi i fanau aoga i tausaga ua mavae. Fai mai a ia “e sili atu ona i ai se luitau i se tamaitiiti aoga e fai ma vaisu o taaloga vitio nai lo a’u o se tamaitiiti aoga ua fai ma vaisu o fualaau faasaina; E le mafai ona ou fai atu lena mea mo le amataga o la’u galuega.”

I le tulaga o lona lava afafine, sa sili atu lona popole i le masini nai lo fualaau faasaina.

"Ou te vaai ia te ia i lenei taimi ma le taimi e le o se tagata e pulea i soo se auala e ala i le ulaula tapaa," o lana tala lea. Ae "o lana telefoni o se mea e momoe ai."