(L) Maualuga: E faʻaaoga e le Initaneti le Faʻaaogaina o le Brain? (2011)

FAʻAALIGA: O lenei tusitusiga manino faʻaalia ai o i latou ma Initaneti fai ma vaisu atinaʻe faʻaletonu faiʻai e tutusa ma na maua i vailaʻau faʻasuaʻava. Sa maua e le au suʻesuʻe le 10-20% faʻaititia o le frontal cortex efuefu mea i talavou o loʻo fai ma vaisu Initaneti. Hypofrontality o le masani masani mo lenei suiga i le faiʻai faʻavae. O se faʻailoga autu mo faʻasologa uma o vaisu. Lenei o le suʻesuʻega: Faʻasologa o mea faʻaleagaina i le Augataʻagata ma le Initaneti o le Faʻafitauli.

Na ou faʻamamaina le finau a le aliʻi vaomago na faʻaalia e le fomaʻi o aʻoaʻoga o neula Karl Friston. Na ia faʻailoa o le leiloa o frontal cortex efuefu mea e ono aoga i taʻaloga ae o loʻo aumai ai se faʻataʻitaʻiga (Lonetona avetaʻavale laʻupasese) lea e aofia ai le faʻafeagai tonu - o le faʻateleina o le efuefu mea. Na le mafai ona ia maitauina o le kulupu kulupu na feagai ma se suiga faapena, ma o lea na faʻafesoʻotaʻi ma itula i luga ole laiga, ma o nei suiga (hypofrontality) faʻataʻitaʻi suiga na maua i isi vaisu.


Saunia e Dave Mosher | Aso Faraile, Iuni 17, 2011

O le masini e vaʻaia le tele o le taimi i luga o le initaneti e fesoʻotaʻi i ni suiga faaletino i le faiʻai

E faʻaalu e tamaiti le tele o vaega o latou tausaga faʻatulagaina i luga o le initaneti, ma o se amio masani latou te tauaveina i le tulaga matua. Peitai, i lalo o tulaga talafeagai, o se mea alofa i luga o le Initaneti e mafai ona oso ese mai le pulea ma e oo lava ina avea ma vaisu.

E ui lava o faʻamatalaga o mea ua fai ma vaisu i luga o le initaneti o finauga sili ia i le au suʻesuʻe, o se suʻesuʻega fou e aʻafia ai le tele o fefinauaiga ma faʻamaoniga e tele taimi e mafai ai e le initaneti ona toe suia le mafaufau.

O le galuega, lomia Iuni 3 i le PLoS ONE, o loʻo fautua mai ai e fai ma oe le suʻesuʻeina o le Initaneti, masani ai i luga o le initaneti multiplayer taʻaloga, toefausia loloto fale i le faiʻai. O le a le mea e sili atu, luga-tulaga faiʻai mataupu e foliga mai e solomuli i laʻasaga ma le umi o le initaneti faʻafitauli.

"O le a ou ofo pe a fai o le taʻalo i luga o le initoneti taʻaloga mo le 10 i le 12 itula i le aso e le suia ai le faiʻai," fai mai le fomaʻi o le toto o Nora Volkow o le National Institute on Drug Abuse, e leʻi aafia i le suʻesuʻega. “O le mafuaʻaga ua ala ai ona le avea le tagofia o mea i le Initaneti ma faʻamaʻi lautele o le le lava lea o faʻamaoniga faʻasaienisi. O suʻesuʻega faapenei o mea tonu ia e manaʻomia e iloa ma faʻamautuina ai ana faʻataʻitaʻiga, "pe afai o se faʻaletonu lava, o lana tala lea. *

Faamatalaina o se vaisu

Faʻamalamalamaina ma le le gaoia, o vaisu o se faʻamaʻi o le faiai e faʻamalosia ai se tasi e soona mafaufau loloto i ai, mauaina ma faʻasaua se mea, e ui lava i le le maloloina soifua maloloina poʻo aʻafiaga lautele. Ma o le "initaneti o mea ua fai ma vaisu" faʻauigaina tamoʻega, ae o le tele o tagata suʻesuʻe faʻapea foi ona latou faʻamatalaina o le soʻona (e oʻo lava) Initaneti faʻaaogaina e faʻalavelave ai i le pao o le olaga i aso uma.

Ae e le pei o vaisu i mea e pei o nakoti po o le nicotine, o vaisu amioga i luga o le Initaneti, meaʻai, faʻatau ma e oʻo lava i feusuaiga e afaina i tagata suʻesuʻe ma fomaʻi. E naʻo taaloga petipetupe e foliga mai ua faʻamoemoe e faia i le isi suʻesuʻega o le Tusitusia o le Mafaufau ma le Faʻamaumauga o Mafaufauga Mafaufau, po o le DSM, o le Tusi Paia faʻavaomaloina o mea e mafai ona faʻafiafiaina ma le mafaufau.

Ae ui i lea, o malo Asia e le o faʻatali mo faʻamatalaga lautele o le le atoatoa o le Initaneti, poʻo le IAD.

Saina Saina e le toʻatele e avea ma faʻamatalaga o vaisu i luga o Initaneti ma se taʻitaʻi i suʻesuʻega o le faafitauli. E pei lava o le 14 pasene o talavou i le taulaga i inā-o nisi 24 miliona tamaiti-e fetaui ma le pili e avea ma vaisu i Initaneti, e tusa ai ma le China Youth Internet Association.

I le faʻatusatusaina, e mafai e le US ona vaʻavaʻai i le initaneti i luga o le initaneti i tupulaga i le taulaga e uiga i le 5 i le 10 pasene, fai mai o le neuroscientists ma tagata suʻesuʻe tusitala Kai Yuan ma Wei Qin o le University of Xidian i Saina.

O le lautele o le faafitauli a Saina atonu na foliga mai e tulagaese i le taimi muamua, ae le o le tulaga o le aganuu a Saina, fai mai le saienitisi o le mafaufau o Karen M. von Deneen, o le Xidian University ma o se tagata suesue.

O matua ma tamaiti e feagai ma le malosi tele e fai i le galuega ma i le aʻoga, ae o faleoloa i le taugofie o le Initaneti e sosoʻo faataamilo ile tulimanu i luga o poloka. I totonu, o le faatofuina o mea tau taaloga i luga o le initaneti e pei o le World of Warcraft o loo faatalitali ma faatagaina e na o soo se tasi e siaki le mea moni.

“E leai se tele o le taimi a le tagata Amerika, ae o Saina e foliga mai e matua laititi lava. Latou te faigaluega 12 itula i le aso, ono aso o le vaiaso. Latou te galulue malosi lava. O nisi taimi o le Initaneti o le latou sili sili ma na o le sosola ese, ”e tusa ai von Deneen. “I taʻaloga i luga o le upega tafailagi e mafai ona avea oe ma toa, fausia malo, ma faʻatofu oe lava i se mafaufauga le mafaufau. O le ituaiga solaʻaga lea e tosina mai ai tagata talavou. ”

Mai le vaaia o matua, o nisi tamaiti aʻoga kolisi o loʻo faʻaolaina i luga o le initaneti poʻo le faʻaaogaina o taaloga e maua ai punaoa i-taaloga ma faʻatau atu i le lalolagi moni. I se mataupu talu ai nei, o leoleo o le falepuipui a Siamani na latou faʻamalosia le tuʻuina atu o pagota i le faiga mulimuli o le faaliliuina o auro tuai i totonu o le tino malulu.

E tele suʻesuʻega ua fesoʻotaʻi ma le lotomalie ma sili atu i luga ole initaneti faʻaaogaina ile faʻanoanoaga, le lelei le aʻoga, faʻateleina le itaitagofie ma le tele o le manaʻoga e alu i luga ole laiga (faʻafememeoina o taumafaiga a vaisu, pe a fai latou te mananaʻo uma, ia taofi le sasaa tele o taimi i taʻaloga i luga ole laiga) Ina ia suʻesuʻeina aʻafiaga o ono fai ma vaisu Initaneti i luga o le faiʻai, na amata ai le au suʻesuʻe i le Young Diagnostic Questionnaire mo Initaneti o mea ua fai ma vaisu.

O lenei suʻega suʻesuʻeina e oe lava, na fausia i le 1998 e le fomaʻi o mafaufau o Kimberly Young o le Iunivesite o Saint Bonaventure i le Setete o Niu Ioka, o se tulaga le aloaia i le va o tagata sailiili i mea ua fai ma vaisu i luga o Initaneti, ma e aofia ai ni fesili ioe-poʻo le leai e fuafua e tuueseese ai mai luga o le upega tafailagi mai ia i latou mafai ona faʻatonutonu latou faʻaaogaina Initaneti. (Fesili e amata mai le, "E te faʻaaogaina le Initaneti o se auala e sola ese ai mai faʻafitauli poʻo le faʻamalieina ai o se lagona popole?" I le "Ua e faia le lamatiaga o le leiloa o se taua sootaga, galuega, aʻoga poʻo avanoa galuega ona o le Initaneti? ”.)

O Saina o le au suʻesuʻe na filifilia 18 tamaiti aʻoga o le kolisi na latou faʻamalieina le faʻaaogaina o faʻamaʻi, ma o nei mataupu na latou faʻaaluina e uiga i 10 itula i le aso, ono aso i le vaiaso e taʻalo ai i taaloga i le initaneti. Na filifilia foi e le au suʻesuʻe 18 pulega maloloina na faʻaaluina le itiiti ifo ma le lua itula i le aso i luga o le initaneti (o se numera e matua le maualalo, fai mai von Deneen). O mataupu uma na tosoina i totonu o se masini MRI ina ia maua ai ni ituaiga se lua o le faila o le faiʻai.

Faʻamama tao

Tasi seti o ata taulaʻi i mea efuefu i le faiʻai maanuminumi luga, poʻo le pito i luga, lea e faʻataʻitaʻia ai le tautala, manatuaina, afi pulea, lagona, lagona ma isi faʻamatalaga tupu. O le au suʻesuʻe na faʻafaigofieina nei faʻamatalaga e faʻaaoga ai le morphometry, poʻo le VBM-o se auala e vaeluaina ai le faiʻai i le 3-D pixels ma faʻatagaina le faʻatusatusaina o fuainumera o le mafaufau i le tagata.

Na maua e le au suʻesuʻe nai vaega laiti i faiʻai i luga o le initaneti ua fai ifo le mafaufau, i nisi tulaga e oʻo i le 10 i le 20 pasene. O vaega na aʻafia na aofia ai le dorsolateral prefrontal cortex, rostral pito i luma cingulate cortex, vaega faʻaopoopo afi ma vaega o le cerebellum.

O le a seisi mea, o le umi o le fai ma vaʻaiga umi, o le sili atu ona manino o le faʻaitiitiga faʻaititia. Ua fautuaina e tusitala o lenei suʻega e mafai ona iʻu i ni aafiaga le lelei, e pei o le faʻaititia o amioga le talafeagai ma faʻaitiitia ai le faʻatutuina o sini.

Ae o le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻi o Karl Friston o le Iunivesite o Lonetona Lonetona, o le na fesoasoani e paionia le VBM metotia, fai mai o le sinasina le faʻafefeteina o tino e le o se mea leaga. "O le aafiaga e fai si faigata, ae e le o se mea e ofo ai pe a e mafaufau i le faiʻai o se maso," fai mai Friston, o le na le aafia i le suesuega. “E tupu olaola o tatou faiʻai seʻia oʻo i le amataga o le tatou talavou, ona amata loa lea ona tatou teuteuina ma fufuluina vaega e galue lelei ai. Ma o nei eria ono ono talafeagai i le avea ma lelei lugalaina gamer, ma na faʻapitoa mo lena. "

(Fai mai Friston, o avetaavale laʻupasese a Lonetona o loʻo iai se faʻataʻitaʻiga faʻatusatusa o le faiʻai e mafai ona toe fesuiaʻi ia lava ma le poto masani. I le suʻesuʻega o le 2006, na faʻatusatusa ai e le au suʻesuʻe mafaufau o avetaʻavale ma taʻavale laʻupasese.) O se itulagi e fesoʻotaʻi ma faʻafanua ma faʻamanatuina faʻapitoa o fanua ma fanua. Atonu e le o se mea e ofo ai ia kapisi a Lonetona, o e na faʻaaluina le tele o tausaga e taulotoina ai le labyrinthine o auala e 25,000, ae o pasi pasi na setiina auala.)

I le avea ai o se isi vaega taua o le suʻesuʻega fou i luga o le Initaneti, ua faʻafefete le 'au suʻesuʻe i luga o le tino i totonu o le faiʻai ua taʻua o le paʻepaʻe, lea e fesoʻotaʻi faʻatasi ai vaega eseese. O faʻataʻitaʻiga na faʻaalia ai le tele o le paʻepaʻe elemene i le itu taumatau apamemea, o se nofoaga foi e fesoʻotaʻi ma le faʻamanatuga ma le toe maua mai. I se isi vaega e taʻua o le itu tauagavale o le pito i totonu o le tino, lea e fesootaʻi atu i galuega faʻapitoa ma galuega faʻapitoa, o le paʻu paʻepaʻe na paʻu e fetaui ma le isi o le faiʻai.

Le mautonu i lalo o le fausiaina

O le a le suiga o mea papaʻe ma le lanu e taʻu mai e le mautonu, ae o le au sailiiliga ei ai ni manatu.

Ole mea e le masani ai i le paʻepaʻe i le mea saʻo i le apamemea apamemea e mafai ona faʻafaigofie ai ile Initaneti mo fale le tumau ma maua mai faʻamatalaga, pe afai o se suʻesuʻega lata mai e saʻo. I le taimi nei, o le mea paʻepaʻe o mea paʻepaʻe i le itu tauagavale pito i lalo e mafai ona afaina ai le faia o filifiliga-e aofia ai i latou e sili ona naunau e nonofo i luga o le initaneti ma toe foi atu i le lalolagi moni. O aʻafiaga faʻaʻumiʻumi o nei suiga i le tino faiʻai e le o mautinoa. Rebecca Goldin, o se mathematician i le University of George Mason University ma le faatonu o suʻesuʻega mo STATS, fai mai o suʻesuʻega talu ai nei o se faʻaleleia atili tele o galuega tutusa na lomia i le 2009. I lenei suʻesuʻega tuai, sa iai se vaega o suʻesuʻega na maua i suiga o le tino i vaega o faiʻai a le Initaneti.

E tusa ai ma le Goldin, e ui i lea, o le suʻesuʻega e leai ni faʻatuatuaina.

O faʻataʻitaʻiga lapopoʻa o suʻesuʻega uma e laʻititi - laiti ifo i le 20 mataupu faʻataʻitaʻi e taʻitasi. Ae fai mai Friston o metotia na faʻaaoga e iloilo ai le faiʻai o le faiʻai i le suʻesuʻega fou e matua faigata lava. “E feteʻenaʻi ma le faʻaosooso, ae le manaʻomia se lapoʻa tele. O iʻuga e aliali mai ai e matua taua lava, "o le tala lea a Friston.

Ile iʻuga o suʻesuʻe uma na faʻatalanoaina e Scientific American faʻamamafaina le taua naʻo le alu mamao atu i le faia o se mataupu mo IAD o se moni faʻamaʻi ma discrete aʻafiaga i luga o le faiʻai. "E taua tele le faʻamaoniaina o iʻuga, nai lo le faʻaaogaina o faʻamatalaga mo soʻo se mea e mafai ona maua," o le tala lea a Goldin.

Faʻasaoga (06/17/11): O lenei tala na faʻafouina i le taimi atoa e faʻasaʻo le sipelaga o le igoa mulimuli o Karen von Deneen.