Upega tafaʻilagi i luga ole laiga fesoʻotaʻiga ma vaisu – o se toe iloiloga o le mafaufau tusi (2011)

Int J Environ Res Malo Maloloina. 2011 Sep; 8 (9): 3528-52. fai: 10.3390 / ijerph8093528. Epub 2011 Aug 29.
 

puna

Faava o Malo taaloga Vaega o Suesuega, Psychology Division, Nottingham Trent University, NG1 4BU, UK. [imeli puipuia]

lē faʻatino

Nofoaga Lautele Fesoʻotaʻiga Nofoaga (SNSs) o tafaoga tafailagi nofoaga e mafai ai e tagata faʻaoga ona fausia tagata taʻitoʻatasi talaʻaga, fesoʻotaʻi ma moni-olaga uo, ma feiloaʻi ma isi tagata faʻavae i luga o fefaʻasoaaʻi fiafia. O loʻo vaʻaia i latou ose 'aufaʻatau a le aufaʻatau i le lalolagi' ma le siʻitia ai o le faʻaaogaina i totonu o nai tausaga ua tuanaʻi. O le faʻamaoniga o suʻesuʻega o mataupu e taʻu mai ai 'onāga i vailāʻau'i upega tafailagi i luga o le Initoneti atonu o se ono ono afaina ai le mafaufau mo nisi tagata faʻaoga. Peitaʻi, o tusitusiga faʻasaienitisi lata mai nei e faʻatatau i le vaisu uiga lelei o fesoʻotaʻiga i luga ole Initoneti e utiuti. O le mea lea, o lenei tusitusiga toe iloiloina e faʻamoemoe e maua ai fesoʻotaʻiga ma manatu faʻavae malamalamaʻaga i le tulaʻi mai o gaioiga o onāga i vailāʻau i SNS e ala i: (1) faʻamatalaina SNS faʻaogaina metotia, (2) suʻesuʻeina o mafuaʻaga mo le faʻaaogaina o le SNS, (3) suʻesuʻeina o uiga o tagata e faʻaaoga le SNS, (4) suʻesuʻeina leaga o iʻuga o le SNS faʻaaogaina, (5) suʻesuʻeina ono SNS onāga i vailāʻau, ma le (6) suʻesuʻe SNS onāga i vailāʻau faʻapitoa ma comorbidity. O iʻuga ua faʻailoa mai ai o le SNS e tele lava ina faʻaaoga mo agafesoʻotaʻi, tele lava e fesoʻotaʻi ma le tausiga o faʻamautuina offline network. E le gata i lea, o tagata faʻaaoga faʻaaogaina e foliga mai o loʻo latou faʻaaogaina ni upega tafailagi mo le faʻaleleia atili o aga fesoʻotaʻiga, ae o tagata faʻaaoga o loʻo faʻaaogaina mo taui tau le va fealoaʻiʻi, e foliga mai e fesoʻotaʻi ma sili atu le faʻaaogaina, pei o le maualalo o le mafaufau ma le maualuga o le mafaufau. Le lelei faʻafesoʻotaʻiga o le faʻaaogaina o le SNS e aofia ai le faʻaititia o le olaga moni i tagata lautele ma le aʻoga, faʻapea foi ma faʻafitauli i le va fealofani, e ono faʻaalia ai le ono onāga i vailāʻau.

uputatala: vafealoaʻi fesoʻotaʻiga, 'upega tafaʻilagi upega tafaʻilagi, tusitusiga tusitusiga, faʻaosofia, tagata, leaga mea leaga, comorbidity, faʻapitoa

1. faʻatomuaga

“O aʻu o se vaisu. Na ona ou se i le Facebook ” Tali se tina talavou ina ua fesiligia pe aisea na te le vaʻai ai ia te ia mafai ona fesoasoani i lana tama teine ​​i ana meaaoga. Nai lo le lagolagoina o lana tama, na te faʻaaluina lona taimi e talatalanoa ai ma matamata i le upega tafaʻilagi upega tafailagi [1]. O lenei mataupu, e ui ina ogaoga, e faʻaosoina mai ai se faʻafitauli fou o le soifua maloloina o le mafaufau e aliaʻe mai a o sosolo i luga o le Initaneti fesoʻotaʻiga. Ua lipotia foi tala o nusipepa i mataupu faapenei, e atagia mai ai o le aufaasalalau lauiloa sa vave ona malamalama i uiga e ono avea ma mausa o upega tafailagi (SNS; ie, [2,3]). O ia ituaiga faasalalauga lipotia na tuuaia ai o tamaitai e sili atu le lamatiaga nai lo alii mo le atiina ae o vaisu i SNSs [4].

O le tele o apili a upega tafailagi i luga o le Initaneti e ono ono avea ma mafuaʻaga mo le popole, aemaise pe a auai i le faʻasolosolo faʻateleina taimi o tagata faʻaaluina lugalaina [5]. I luga o le Initaneti, e faia e tagata le tele o gaioiga o nisi o na mea atonu e ono avea ma vaisu. Nai lo le avea ma mausa i le auala i se tasi, nisi tagata faʻaaoga ono atiaʻe se vaisu i gaioiga faʻapitoa latou te faia luga o le initaneti [6]. Faʻapitoa, Talavou [7] finau e lima ituaiga 'eseʻese o vaisu i luga ole initaneti, e iai vaisu i komepiuta (ie, fai ma vaisu komepiuta), faʻamatalaga faʻamatalaga (ie, Vaʻai i luga ole upega tafaʻilagi) faamalosi upega (ie, luga o le upega tafailagi poʻo luga o le initoneti faʻatauga vaisu), vaisu i luga o le initaneti (ie, ponokalafi i luga o le upega tafaʻilagi poʻo luga o le initoneti faʻafeusuaiga faʻamalosi), ma cyber-sootaga vaisu (ie, se vaisu i sootaga i luga ole laiga). O le vaisu a le SNS e foliga mai e paʻu i le vaega mulimuli talu ai o le mafuaʻaga ma le autu faʻaosofia e faʻaaoga le SNS o le faʻavaeina ma faʻamalieina uma i luga ma fafo atu o le vafealoaʻi (mo se faʻamatalaga auiliili atili o lenei faʻamolemole tagaʻi i le vaega i luga o mafuaʻaga mo le faʻaaogaina SNS). Mai se vaaiga o le mafaufau psychologist, atonu e ono talafeagai le tautala faʻapitoa i le 'Facebook Faʻafitauli ua fai ma vaisu '(pe o le tele o taimi o le' SNS Addiction Disorder ') ona o le tagofia o mea ua fai ma vaisu, e pei o le le amanaʻiaina o le olaga, mafaufau, mafaufau, sola ese, faʻafesuiaʻi o lagona, faʻapalepale, ma le nanaina o amioga ua fai ma vaisu, e foliga mai o loʻo i ai i nisi tagata e faʻaaoga. SNSs soona fai [8].

Nofoaga Faʻafesoʻotaʻiga Nofoaga o tafaoga tafailagi e mafai ai e tagata faʻaaoga ona fausia tagata taʻitoʻatasi talaʻaga, fesoʻotaʻi ma uo moni, ma feiloaʻi ma isi tagata faʻavae i luga o fefaʻasoaaʻi fiafia. O SNS o ni '' upega tafaʻilagi tautua e faʻatagaina ai tagata taʻitoʻatasi e: (1) fausia se talaʻaga lautele poʻo ni tagata lautele i totonu o se faiga faʻatapulaʻaina, (2) faʻamatalaina se lisi o isi tagata faʻaaoga latou te fetufaai ai se fesoʻotaʻiga, ma (3) vaʻai ma sopoia a latou lisi o fesoʻotaʻiga ma mea na faia e isi i totonu o le polokalama ”[9]. O le taulaiga e tuʻu i luga o faʻamautuina fesoʻotaʻiga, nai lo luga o fesoʻotaʻiga, o lona uiga o le fausiaina o fou upega. E ofoina atu e le SNS i tagata taʻitoʻatasi avanoa e mafai ai ona tuʻufaʻatasia ma fefaʻasoaaʻi mea i totonu o le aufaasālalau, o lona uiga o loʻo taliaina le autu ole Web 2.0 uiga10], faʻasaga i le faʻavae o latou uiga faʻavae.

E tusa ai ma le talafaʻasolopito o le SNS, o le 'upega tafaʻilagi muamua (Ono Ono) na faʻalauiloa i le 1997, faʻavae i luga o le manatu o tagata uma e fesoʻotaʻi ma isi tagata uma ala i le ono tikeri o le vavaeʻesega [9], ma na muamua taʻua foi o le "faafitauli laititi o le lalolagi" [11]. I le 2004, le sili ona manuia nei SNS, Facebook, na faʻatuina o se tapunia tafailagi alaalafaga mo Harvard tamaiti aʻoga. Na vave lava ona faʻateleina le 'upega tafaʻilagi ma Facebook i le taimi nei e ova atu ma le 500 miliona tagata faʻaoga, o latou e limasefulu pasene o latou tusi ai i aso uma. Ma le isi, o le aotelega taimi faʻaalu i Facebook siitia i le 566% mai le 2007 i le 2008 [12]. O lenei faʻamaumauga lava ia e faʻaalia ai le faʻaosoosoina o le SNS ma faʻailoa mai foi se mafuaʻaga mo le siʻitia o le ono mafai ona fai ma vaisu. Ma le faʻamaoni, o le apili a le SNS e ono faʻasolosolo mai i lona atagia mai o aso nei tu ma agaifanua a tagata. E le pei o tu ma aga masani nuu na aliaʻe mai i le vaitaimi o le 1990s faʻavae i luga o fefaʻasoaaʻi fiafia o latou tagata [13], 'upega tafaʻilagi fesoʻotaʻiga o egocentric' upega tafaʻilagi. O le tagata lava ia ae le o le afioʻaga o loʻo taulaʻi iai le mafaufau [9].

Egocentrism ua fesoʻotaʻi ma vaisu Initaneti [14]. Faʻapea, o le faʻavaeina faʻafaigofieina o le SNS e ono faʻafaigofieina le faʻatinoina i amioga ua fai ma vaisu ma ono avea o se mea e tosina mai ai tagata i le faʻaaogaina i se tulaga ono sili atu. Lenei manatu e o gatasi ma le PACE Framework mo le etiology o vaisu faʻapitoa [15]. O le tosina mai o se tasi lea o mea taua e fa e ono ono avea ai tagata taʻitoʻatasi ma mausa i amioga poʻo ni vailaʻau ae le o isi faʻapitoa. E tusa ai, talu ai ona o latou faʻamalosi tino fauina, SNSs faʻatagaina tagata e faʻaalia i latou lava lelei e ono "faʻaosofia o latou agaga" (ie, faʻalauteleina o latou lagona tulaga) aua e masani ona faʻafiafiaina. O lenei mea e ono taitai atu ai i ni aafiaga lelei e mafai ona faʻafaileleina ma faʻafaigofieina ni aʻoaʻoga poto masani e unaʻia ai le atinaʻeina o vaisu SNS.

O amioga ua fai ma vaisu e pei o le vaʻaia o le SNS e ono mafai ona vaʻaia mai se vaaiga a le biopsychosocial [16]. E pei foi o vaisu e fesoʻotaʻi ma vailaʻau, SNS vaisu e tuʻufaʻatasia le poto masani o le 'masani' faʻailoga o vaisu, e pei o le suia o lagona (ie, auai i le SNS e tau atu ai i se suiga lelei i lagona ootia tulaga), salience (ie, amio, mafaufau, ma lagona faʻananau ile mafaufau ile faʻaaogaina ole SNS), faʻapalepale (ie, faʻateleina le faʻaaogaina o SNSs i le taimi), faʻateʻa faʻailoga (ie, feagai ma faʻamalieina faʻailoga tino ma faʻalemafaufau pe a faʻatapulaʻa pe taofi le faʻaaogaina o le SNS), feteʻenaʻiga (ie, interpersonal ma intrapsychic faʻafitauli mulimuli ane ona o le SNS faʻaaogaina), ma toe paʻu (ie, addicts vave toe faʻafoʻi i tua ia latou tele SNS faʻaaogaina i le maeʻa ai o le vaitaimi le faʻatagaina).

E le gata i lea, o sikola na fautua mai o le tuʻufaʻatasia o meaola, mafaufauga ma agafesoʻotaʻi mea e fesoasoani i le etiology o vaisu [16,17], e mafai foi ona moni mo SNS vaisu. Mai lea e mulimuli mai o le SNS vaisu tufatufaina se masani masani faavae faʻavae tulaga faʻavae ma isi vailaʻau-fesoʻotaʻi ma amioga vaisu. Ae ui i lea, ona o le mea moni o le faʻauigaina i le SNS e eseʻese i tulaga o le moni faʻaaliga o (Initaneti) vaisu (ie, faʻaogaina faʻaogaina o fesoʻotaʻiga i luga o le upega tafailagi nai lo isi Initaneti polokalama), o le mea e aliali mai e alagatatau ona mafaufauina e le tagata lava ia, ae maise lava pe a mafaufauina i le ono afaina ai o faʻafitauli e fesoʻotaʻi ma amio i amioga a tagata taʻitoʻatasi o loʻo feagai ma le tele o faʻaiuga leaga ona o le latou vaisu. [18].

I le taimi nei, o le saienitisi tusitusiga talanoa atu i uiga faʻatupuina o soʻotaga fesoʻotaʻiga i luga o le Initaneti ua utiuti. O le mea lea, i lenei tusitusiga toe iloiloina, ua fuafuaina e tuʻuina atu malamalamaʻaga malamalamaʻaga i le tulaʻi mai mataga o Initaneti fesoʻotaʻiga faʻaaogaina fesoʻotaʻiga ma ono ono maua i le (1) faʻamatalaina SNS faʻaogaina mamanu, (2) suʻesuʻe faʻaosofia mo SNS faʻaaogaina, (3) suʻesuʻeina uiga o SNS tagata faʻaoga, (4) suʻesuʻeina leaga faʻaiuga o SNSs, (5) suʻesuʻe ono maua SNS vaisu, ma le (6) suʻesuʻe SNS maʻusa faʻapitoa ma comorbidity.

2. Metotia

O le tele o tusitusiga sa suʻesuʻeina sa faʻaaogaina e faʻaaogaina ai le upega tafailagi i luga o le upega tafailagi o le Poto faa;pei foi ona Scholar Google. O faʻaupuga nei o suʻesuʻega faʻapea foi ma a latou mea na maua mai na faʻaulufaleina: fesoʻotaʻiga i luga ole laiga, upega tafailagi i luga ole laiga, fai ma vaisu, faʻamalosi, soona fai, faʻaaoga, faʻasaua, faʻaosofia, uiga, ma le faʻamaoni. Sa aofia ai suʻesuʻega pe a fai: (i) aofia ai faʻamatalaga taua, (ii) faʻasino i le faʻaaogaina o mamanu, (iii) faʻaosofia mo le faʻaaogaina, (iv) uiga faʻapitoa o tagata faʻaoga, (v) iʻuga leaga o le faʻaaogaina, (vi) vaisu, (vii) ma / poʻo le faʻapitoa ma le faʻapitoa. E 43 le aofaʻi o suʻesuʻega o suʻesuʻega na maua mai tusitusiga, e lima o ia tusi na iloiloina ma le mautinoa le tagofia o mea ua fai ma vaisu.

3. Iʻuga

3.1. Faʻaaogaina

'Upega tafaʻilagi fesoʻotaʻiga vaʻaia ua vaʻaia o se' lalolagi atoa tagata maʻi 'ma, e pei ona uma ona matauina, na maua le faʻateleina faʻateleina o le faʻaaogaina i totonu o nai tausaga ua tuanaʻi [12]. I latou uma e faʻaaogaina le Initaneti, tusa o le tasi vaetolu e auai i le SNS ma le sefulu pasene o le aofaʻi o taimi e faʻaalu i luga ole laiga e faʻaalu i luga o SNSs [12]. I le tulaga o le faʻaaogaina, o iʻuga o le Matua ma Talavou 2006 Suʻesuʻega ma se faʻataʻitaʻiga e toʻa 935 i latou na auai i Amerika na faʻaalia ai e 55% o talavou na faʻaaogaina SNS i lena tausaga [19]. O mafuaʻaga autu na lipotia mo lenei faʻaaogaina o le fesoʻotaʻi ma uo (faʻamaonia e le 91%), ma faʻaaogaina latou e faia ai ni uo fou (49%). O lenei sa sili ona taatele i tama nai lo teine. Teine e sili e faʻaaoga nei 'upega tafaʻilagi ina ia mafai ai ona faʻataua fesoʻotaʻiga ma uo moni nai lo le faia o fou. E le gata i lea, o le afa o talavou i lenei faʻataʻitaʻiga na asia a latou SNS a le itiiti ifo ma le tasi i le aso, ma e faʻailoa mai ai o le mea moni, ina ia mafai ona maua se talaaga lelei, e masani ona asia ma o se mea lea e faʻafaigofie ai ona faʻaaoga tele19]. E le gata i lea, faʻavae i luga o iʻuga o suʻesuʻega a le au faʻatau, o le aofaʻi o le faʻaaogaina o le SNS na siʻitia i le lua itula i le masina i le 5.5 itula, ma le toaga i le auai na siʻitia e le 30% mai le 2009 i le 20105].

O iʻuga o suʻesuʻega i luga ole laiga o le 131 tamaiti aʻoga o mafaufauga i le US.20] faʻailoa mai e 78% faʻaaoga SNS, ma 82% o aliʻi ma 75% o fafine sa i ai talaaga SNS. I latou na, 57% faʻaaoga a latou SNS i aso uma. O gaioiga e masani ona faia i luga o SNS o le faitau / tali atu i manatu i luga o la latou itulau SNS ma / poʻo pou i le tasi puipui (faʻamaonia e le 60%; o le "puipui" o se faʻapitoa faʻapitoa foliga vaega i Facebook, e mafai ai e tagata ona tuʻuina atu i ai a latou tala, ata, ma soʻotaga, e mafai ona tali atu iai), lafoina / tali atu i feau / valaaulia (14%), ma le suʻesuʻeina o talaaga o uo / puipui / itulau (13%; [20]). O nei iʻuga e fesoʻotaʻi ma sailiiliga mai suʻesuʻega eseʻese e aofia ai ma le isi tamaititi aʻoga o le iunivesite faataitaiga [21].

O suʻesuʻega faʻapitoa na fautuaina ai le eseesega o itupa i le SNS. O ni suʻesuʻega fai mai o tamaloloa e tele a latou uo i le SNS nai lo fafine [22], aʻo isi ua maua le faʻafeagai [23]. I se faʻaopopoga, tamaloloa na maua e faia sili atu lamatiaga e tusa ai ma le faʻailoaina atu o latou lava faʻamatalaga [24,25]. E le gata i lea, o se tasi suʻesuʻega na lipotia mai e fai si tele o fafine faʻaaoga MySpace faapitoa (ie, 55% faʻatusatusa i le 45% o aliʻi) [26].

Faʻaaogaina o SNSs ua maua foi e eseese e tusa ai ma tausaga tausaga. O se suʻesuʻega faʻatusatusaina 50 talavou (13-19 tausaga) ma le tutusa numera o matutua MySpace tagata faʻaaoga (60 tausaga ma luga atu) faʻailoa mai o uo a 'auʻaunaga a uo talavou e lapoʻa ma a latou uo e sili atu tutusa ma latou e tusa ai ma tausaga [23]. E le gata i lea, o tagata matutua 'upega o fesoʻotaʻiga sa laʻititi ma sili atu faʻasalalauina tausaga-poto. I se faʻaopopoga, talavou faʻaaoga sili atu o MySpace 'upega tafaʻilagi 2.0 foliga (ie, tufatufaina ata ma musika, ma blog blog) faʻatatau i tagata matutua [23].

E tusa ai ma le tali atu a tagata i le faʻaaogaina o le SNS, o se suesuega talu ai nei [27] faʻaaogaina psychophysiological fua (paʻu conductance ma foliga electromyography) maua ai o suʻesuʻega lautele (ie, aumaia faʻamatalaga mai tala faʻatatau a uo), sa sili atu ona faʻafiafiaina nai lo o tafaoga lautele (ie, faitau faʻasalalau nusipepa) [27]. Lenei sailiiliga faʻaalia ai o le sini-faʻatonu gaioiga o agafesoʻotaʻi suʻesuʻega ono faʻagaoioia le manaʻoga polokalama, lea e fesoʻotaʻi ma le fiafia i le poto masani, faʻatatau i le aversive system [28]. I luga o le neuroanatomical level, o le manaʻoga polokalama ua maua e faʻagaoioia i Initaneti taʻaloga soʻoga ma vaisu [29,30], lea e mafai ona toe faʻafesoʻotaʻi i tua i se genetete le lava i le addicts 'neurochemical taui faʻafitauli [31]. O le mea lea, o le faʻagaoioia o le manaʻoga faiga i sosaiete faʻaaoga tagata faʻaaoga o loʻo aʻafia i agafesoʻotaʻiga suʻesuʻeina e o gatasi ma le faʻagaoioia o lena faiga i tagata ua maua e pagatia mai amioga faʻamaʻi. Ina ia mafai ona faʻamautu lenei sootaga mo SNS faʻapitoa, e manaʻomia nisi suʻesuʻega o le neurobiological.

I le iloiloina o le SNS faʻaogaina mamanu, o mea na maua e le gata i tagata faʻatau suʻesuʻega ma empirical suʻesuʻega faʻailoa mai o le aotelega, masani SNS faʻaaoga na faʻateleina tele i nai tausaga ua tuanaʻi. E lagolagoina le mea e maua ai le manatu, o le mea e faʻatele ai le faʻaaogaina ma avanoa e auai ai i se gaioiga (i le tulaga lea o le SNS), e faʻateleina le aofaʻi o tagata o loʻo auai i le gaioiga.32]. E le gata i lea, o loʻo faʻailoa mai ai, e alualu lava i luma ona iloa e tagata taʻitasi lenei sapalai o loʻo avanoa ma avea ma tagata sili atu ona faʻafaigata e tusa ai ma o latou tomai faʻaaoga. O nei mea e fesoʻotaʻi ma le pragmatics itu o le tagofia o mea ua fai ma vaisu faʻatamaia [15]. O le Pragmatics o se tasi o vaega taua e fa o le faʻapitoa o mea ua fai ma vaisu ma o loʻo faʻamamafaina ai le faʻaaogaina ma faʻasologa o suiga i le atinaʻeina o mea ua fai ma vaisu. O le mea lea, o faʻamatalaga o le faʻaaogaina o le SNS e foliga mai o se itu e fesoʻotaʻi ma le ono maua i le SNS vaisu.

I se faʻaopopoga i lenei mea, o faʻaiuga o suʻesuʻega na faʻaalia ai e faʻatusatusa i le faitau aofai o tagata, o talavou ma tamaiti aʻoga e faʻaaogaina le tele o SNS e ala i le faʻaaogaina o fesoʻotaiga i le upega tafailagi 2.0. E le gata i lea, e aliali mai e iai eseesega o itupa i le faʻaaogaina, o mea patino e naʻo le manino ona faʻamatalaina ma e manaʻomia ai isi suʻesuʻega taua. I se faʻaopopoga, SNSs masani ona faʻaaoga tele mo agafesootai mafuaʻaga o loʻo aumaia ai nisi faʻamatalaga mai uo 'itulau foliga mai sili ona fiafia. Lenei, i le isi itu, ono fesoʻotaʻi ma le faʻagaoioia o le manaʻoga polokalama, lea o loʻo faʻailoa mai ai o le auai i lenei faʻapitoa gaioiga e ono faʻaosofia ai le neura auala ua iloa e fesoʻotaʻi ma vaisu poto masani.

3.2. Faʻaosiga

Suesuega fautua mai o le SNS faʻaaogaga lautele, ma Facebook ae maise lava, ese ese o se gaioiga faʻaosofia (ie, [33]). Faʻaaogaina luga ma faʻamalieina manatu, ala o faʻasalalauga e faʻaaogaina i se faʻatutuina-auala mo le faʻamoemoe o le faʻamalieina ma manaʻomia le faʻamalieina [34] e i ai mea tutusa ma vaisu. O le mea lea, e taua le malamalama i mafuaʻaga e faʻavaeina ai le faʻaaogaina o le SNS. Tagata e maualuga lo latou faʻasinomaga (ie, lotogatasi i ma ogatasi ma a latou lava sosaiete kulupu), maualuga altruism (e fesoʻotaʻi ma uma, aiga ma felafoaʻi altruism) ma maualuga telepresence (ie, lagona o loʻo iai i le siosiomaga tafailagi) masani ona faʻaaoga SNS aua latou te iloa le faʻamalosiʻau mo le auai mai le upega tafailagi lautele [35]. Faʻapena foi, o iʻuga o se suʻesuʻega e aofia ai le 170 US iunivesite tamaiti aʻoga faʻailoa mai o mea taua i le va fealoai na sili atu le taua faʻaosofia mo le SNS faʻaaogaina nai lo mea taʻitasi mea [36]. Sili faʻapitoa, o nei sui auai 'faʻalagolago le tagata lava ia i lona faʻauigaina (ie, le faʻamaoniaina o koleni koleni taua), na mafua ai le faʻaaogaina o le SNS, ma iʻu ai i le maualuga maualuga o le faʻamalieina, e faʻatatau i le tutoʻatasi tutoʻatasi, o loʻo faʻatatau i le faʻaaogaina o mea taua taʻitasi. O mea mulimuli e leʻi fesoʻotaʻi ma faʻaosofia mo le faʻaaogaina o SNSs [36].

Le isi suʻesuʻega na saunia e Barker [37] faʻaalia tali tutusa, ma maua ai o le tuʻufaʻatasia o le tagata lava ia ma faʻailoga a vaega e faʻamaonia lelei ma fesoʻotaʻiga a le tupulaga e ala i le SNS. Cheung, Chiu ma Lee [38] iloiloina le auai o tagata lauteleie, o le faʻalauiloaina o isi tagata faʻasoa le lalolagi tafaʻilagi lava lea e tasi, le faʻamaoniaina o kulupu masani, faʻatumauina fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga ma agafesoʻotaʻi faʻalauteleina e tusa ai ma SNS faʻaosofia faʻaosofia). Sili faʻapitoa, latou suʻesuʻeina le We-faamoemoe e faʻaaoga Facebook (ie, le faʻaiʻuga e faʻaauau pea ona faʻaaoga se SNS faʻatasi i le lumanaʻi). O iʻuga o le latou suʻesuʻega na faʻailoa mai ai, o matou-faʻamoemoe saʻo fesoʻotaʻi ma isi suiga [38].

E faʻapena foi, mafuaʻaga lautele na aliaʻe mai o ni mafuaʻaga taua mo le faʻaaogaina o SNS i seisi suʻesuʻega [20]. O manatu taua ia na lagolagoina e le tamaititi aʻoga o loʻo auai i faʻataʻitaʻiga: fesoʻotaʻi ma uo latou te le o vaʻaia i taimi uma (81%), faʻaaogaina ona o a latou uo uma sa i ai a latou teuga tupe (61%), fesoʻotaʻi ma aiga ma aiga (48% ), ma le faia o fuafuaga ma uo latou te vaʻaia masani (35%). O se isi suʻesuʻega na maua ai o le toʻatele o tamaiti aʻoga na latou faʻaaogaina SNS mo le faʻamautuina o sootaga i fafo atu o le initaneti, ae o nisi e fiafia e faʻaaoga lenei ituaiga Initaneti polokalama mo fesoʻotaʻiga nai lo le feiloaʻi faʻafesagai [39].

O faʻapitoa ituaiga o fesoʻotaʻiga vaʻai i SNS aofia uma asynchronous (ie, a oe lava feʻau na lafoina i totonu ole SNS) ma fesoʻotaʻiga auala (ie, faʻapipiʻi talanoaga talanoaga i totonu ole SNS) [40]. I le avea ai ma sui o le au faʻaoga, o nei auala fesoʻotaʻiga manaʻomia aʻoaʻoga eseʻese 'upu, e aofia ai Initaneti gagana [41,42]. O le faʻafuaseʻi o fesoʻotaʻiga e ala i le SNS o seisi itu e ono aʻafia ai vaisu SNS aua o fesoʻotaʻiga ua faʻamaonia o se vaega o le tagofia o mea ua fai ma vaisu faʻataʻitaʻiga etiology framework [15]. O le mea lea, e mafai ona faʻapea o tagata faʻaaoga e fiafia i le fesoʻotaʻiga e ala i le SNS (pe a faʻatusatusa i le fesagaʻi o le tagata ma le fesoʻotaʻiga) e tele lava ina tupu a latou mausa i le faʻaaogaina o le SNS. Peitaʻi, e manaʻomia lava suʻesuʻega taua e faʻamaonia ai se masalosaloga.

E le gata i lea, o suʻesuʻega fautua mai o SNS o loʻo faʻaaogaina mo le fausiaina ma le tausiga o ituaiga eseese o tupe faʻaagafesootai [43]. Lautele tupe faavae ua lautele faamatalaina o le "O le aofaʻi o alagaʻoa, moni poʻo tafailagi, e maua i se tagata taʻitoʻatasi poʻo se kulupu e tusa o le umiaina o se tumau fesootaiga o sili atu pe laʻititi faʻatulagaina sootaga o le fefaʻasoaaʻi ma aloaʻia" [44]. Putnam [45] eseʻese fesoʻotaʻiga ma fusia faʻafesoʻotaʻi tupe faʻaalu tupe mai le tasi i le tasi. Bridging social capital e faasino i le vaivai sootaga i le va o tagata e faʻavae i luga o faʻamatalaga-faʻasoa nai lo le faʻalagolago lagona. O nei sootaga e aoga tele i lo latou ofaina o le tele o avanoa ma avanoa i le lautele o le poto ona o le eseesega o soʻotaga fesoʻotaʻi o sui [46]. A le o lea, o le fusia o tupe faʻaagafesootai e faʻaalia ai le fusi malosi i le va o tagata o aiga ma uo vavalalata.45].

SNS e manatu e faʻateleina le tele o avanoa fesoʻotaʻiga ona o le tele numera o ono vaivai vafealoaʻi vavalalata i totonu o tagata o le au paia, lea e mafai ai e ala i le faʻavae uiga o numera tekonolosi [47]. O le mea lea, SNS e le galue o ni nuʻu i le faʻauiga masani. Latou te le aofia ai le avea ma sui auai, fefaʻasoaaʻi o faʻataʻitaʻiga, ma le tutusa tutusa faʻasoaga. Nai lo lena, e mafai ona latou avea ma fesoʻotaʻiga o fesoʻotaʻiga tagata taʻitoʻatasi, faʻatagaina le faʻatuina o le tele o latou lava-faʻaauau fesoʻotaʻiga e foliga lelei mo tagata faʻaaoga [48]. Lenei e lagolagoina e suʻesuʻega na faia i luga o se faʻataʻitaʻiga o tamaiti aʻoga tulaga lua [43]. E sili atu faʻapitoa, o lenei suʻesuʻega na maua ai o le tausia o fesoʻotaʻiga lautele tupe faʻaalu e ala i le auai i SNSs foliga mai e aoga mo tamaiti aʻoga e tusa ai ma ono maua avanoa faigaluega faʻatasi ai ma le lagolagoina sootaga ma uo tuai. I lona aotelega, o penefiti o fesoʻotaʻiga i tupe faʻaagafesootai na fausia e ala i le auai i SNS na foliga mai na sili atu le aoga mo tagata taʻitoʻatasi e maualalo o latou manatu.49]. Ae ui i lea, o le faigofie o le faʻamautuina ma le tausia o fesoʻotaʻiga lautele tupe faʻaalu atonu o se tasi o mafuaʻaga ua mafua ai tagata ma le maualalo o latou lava manatu ua tosina mai i le faʻaaogaina SNSs i se ono ono soʻona faia. O le maualalo o lou manatu ia te oe lava, ua fesoʻotaʻi ma vaisu i Initaneti [50,51].

E le gata i lea, o le faʻaaogaina o le SNS ua maua e eseese i le va o tagata ma aganuu. O se suesuega talu ai nei [52] aofia ai faʻataʻitaʻiga mai le US, Korea ma Saina faʻaalia o le faʻaaogaina o eseʻese Facebook galuega faʻatatau na fesoʻotaʻi ma le fausiaina ma le tausiga o soʻo se fesoʻotaʻiga poʻo le faʻafesoʻotaʻia o tupe faʻaalu lautele. Tagata i le US faʻaaogaina le 'Fesoʻotaʻiga' gaioiga (ie, talanoaga ma fetufaʻiga o manatu) ina ia mafai ona fusia faʻatasi ma a latou uo. Peitaʻi, na faʻaaoga e tagata Korea ma Saina le 'Expert Search' (ie, suʻesuʻeina mo fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻi i luga ole laiga) ma le 'Soʻotaga' (ie, faʻatumauina fesoʻotaʻiga i fafo atu o le laina) mo le faʻavaeina ma le lagolagoina o tuʻufaʻatasia ma faʻafesoʻotaʻi tupe lautele52]. O nei sailiiliga faʻailoa mai talu ai le eseesega o tu ma aga i le SNS faʻaaogaina mamanu, e foliga mai e tatau ona suʻesuʻe ma faʻatusatusa SNS vaisu i aganuu 'eseʻese ina ia mafai ai ona iloa uma tuʻuga ma eseesega.

Ma se faʻaopopoga, o iʻuga o suʻesuʻega i luga ole laiga ma suʻesuʻega faigofie mo tamaiti aʻoga e 387 tagata auai [53] faʻailoa mai o le tele o itu taua na valoʻia le faʻamoemoe e faʻaaoga SNS faʻapea foi ma latou moni faʻaaogaina. O mea na muaʻi taʻuina mai o (i) taʻalo (ie, fiafia ma fiafia), (ii) o le taua tele o le au faʻaoga na lagolagoina le tekonolosi, (iii) talitonuina le 'upega tafaʻilagi, (iv) manatu faigofie i le faʻaaogaina, ma le (v) iloa aoga. E le gata i lea, masani masani (ie, o le faʻamoemoeina o isi tagata e tusa ai ma amioga a se tasi) sa i ai se le lelei fesoʻotaʻiga ma SNS faʻaaogaina. O nei iʻuga e taʻu mai ai o se fiafiaga e fesoʻotaʻi ma le faʻaaogaina o le SNS i totonu o le hedonic (o loʻo i ai ni mea e tutusa ai ma vaisu), faʻapea foʻi ma le amanaiaina o se vaega tele o loʻo faʻaaogaina SNS e faʻaosofia tagata e faʻaaoga na SNS latou lava [53].

Leisi suʻesuʻega [54] faʻaaogaina se agavaʻa metotia e suʻesuʻe ai pe aisea e faʻaaoga ai e le au talavou le SNS. Sa faia faʻatalanoaga ma 16 talavou mai le 13 i le 16 tausaga le matutua. O iʻuga na faʻaalia ai o le faʻataʻitaʻiga na faʻaaogaina SNS ina ia mafai ai ona faʻailoa ma faʻamaonia o latou faʻailoga a le o le faʻaalia e oe lava o faʻamatalaga a le tagata lava ia (lea e moni mo le laiti faʻataʻitaʻiga) pe ala i fesoʻotaʻiga (na saʻo mo tagata matutua auai). O nei mea taua uma na faʻaalia e manaʻomia ai se fefaʻatauaiga i le va o avanoa talafeagai mo le tagata lava ia-faʻaalia ma tulaga lamatia e tusa ai ma le fetuunaia o tulaga faalilolilo mo sui o talavou [54].

O se suʻesuʻega na saunia e Barker [37] Fautuaina foi atonu ei ai ni eseesega i le faʻaosofia mo le SNS faʻaaogaina i le va o aliʻi ma fafine. Tamaʻitaʻi faʻaaoga SNSs mo fesoʻotaʻiga ma uo vaega tagata, faʻafiafiaga ma pasi taimi, ae o tamaloloa na faʻaaogaina i se auala mea faigaluega mo agafesoʻotaʻi taui, aʻoaʻoga, ma agafesootai faʻamaoniga faʻamalieina (ie, le avanoa e faʻailoa ai ma le kulupu tagata e tutusa o latou uiga). O le sailia o uo, fesoʻotaʻiga lautele, faʻamatalaga, ma faʻafiafiaga na maua e avea ma sili taua taua mo le faʻaaogaina o le SNS i se faʻataʻitaʻiga o 589 tamaititi aʻoga tulaga lua [55]. I se faʻaopopoga i lenei, faʻamaoniga o nei faʻaosofia na maua e eseʻese aganuu. Kim al iā. [55] mauaina e faapea o Korea kolisi tamaiti aʻoga sailia fesoasoani lautele mai ua uma ona faʻavae sootaga ala SNSs, ae Amerika kolisi tamaiti aʻoga saili mo faʻafiafiaga. E faʻapena foi, tagata Amelika e tele ana uo i luga ole laiga nai lo tagata Korea, fai mai o le atinaʻeina ma le faʻamautuina o fegalegaleaiga lautele i luga o le SNS na aʻafia e aganuu aganuu [55]. Ma le isi, tekonolosi-talafeagai faʻaosofia na fesoʻotaʻi ma le SNS faʻaaogaina. O le agavaʻa i le faʻaaogaina o fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻi i komupiuta (ie, le faʻaosofiaina i, malamalama o, ma le aoga i le faʻaaogaina o ituaiga eletise o fesoʻotaʻiga) na maua e fesoʻotaʻi tele ma le faʻaaluina tele o taimi i Facebook ma siaki le puipui a se tasi i le tele o taimi [33].

I le aotelega, o iʻuga o nei suʻesuʻega o loʻo faʻailoa mai ai o le SNS e tele na faʻaaoga mo agafesoʻotaʻi, tele lava e fesoʻotaʻi ma le tausiga o faʻamaumauga tuʻufaʻatasia, e faʻatatau i tagata taʻitoʻatasi. I le ogatusa ma lenei, tagata ono ono lagona faʻamalosia e tausia a latou fesoʻotaʻiga i luga o le Initaneti lea e ono taitai atu ai i le faʻaaogaina o le SNSs soona. O le tausiga o ua maeʻa faʻamauina laina initaneti o ia lava e mafai ona vaʻaia o se mea taua, lea e tusa ai ma Sussman al iā. [15] e fesoʻotaʻi ma le faʻavae o faʻapitoa vaisu. E le gata i lea, vaʻai mai le aganuʻu, e foliga mai o faʻaosofia mo le faʻaaogaina e eseese i le va o tagata o Asia ma Sisifo atunuʻu faʻapea foi ma le va o itupa ma vaitausaga. Ae ui i lea, i se tulaga lautele, o iʻuga o suʻesuʻega suʻesuʻe o loʻo faʻailoa mai ai o fusi e tele o loʻo tulituliloaina i luga ole initaneti e faʻailoa mai, mo le tele o vaega, o le soʻotaga nai lo le fusia faʻatasi o tupe faʻaagafesootai. E aliali mai e faʻaalia ai o SNS o loʻo faʻaaogaina muamua o se mea faigaluega mo le tumau fesoʻotaʻiga.

Tumau fesoʻotaʻiga e aoga i ia tagata taʻitasi aua e ofaina ai latou eseese o ono aʻoaʻoga ma faʻapolofesa avanoa, faʻapea foi ma le ulufale atu i se tele malamalama faʻavae. A o faʻatautaia e le au faʻaoga mea e manaʻomia i le fesoʻotaʻiga e ala i le latou faʻaaogaina o le SNS, o le ono mafai ona faʻateleina se vaisu o le SNS o se taunuuga. E tusa lea ma le mea e faʻamoemoeina e faʻatosina mai ai le faʻamaoni o mea ua fai ma vaisu i se amioga faʻapitoa [15]. E tusa ai, o manatu e faʻapea o faʻamoemoe ma penefiti o le SNS faʻaaʻoga atonu e sese ona faʻapito lava mo tagata e maualalo lo latou talitonuga. Latou te ono lagona le faʻamalosia e faʻaalu tele taimi i SNS aua latou te manatu o se mea lelei. Lenei, i le isi itu, ono ono ono avea ma se vaisu i le faʻaaogaina o SNSs. E manino lava, o lumanaʻi suʻesuʻega e talafeagai ina ia mafai ai ona faʻamautuina lenei fesoʻotaʻiga empirically.

E le gata i lea, o loʻo aliali mai ni faʻatapulaʻaina i suʻesuʻega na tuʻuina atu. Tele suʻesuʻega aofia ai laʻititi faigofie faigofie faʻataʻitaʻiga, talavou poʻo tamaiti aʻoga iunivesite o ni tagata auai, o le mea lea matua faʻatapulaʻaina le lautele o mea e maua. O le mea lea, ua fautuaina le au suʻesuʻe e mafaufau i lenei mea ma toe teuteu a latou faʻataʻitaʻiga i le faʻaaogaina o le tele o sui faʻataʻitaʻi ma faʻaleleia atili ai le taua i fafo o le suʻesuʻega.

3.3. Tagata

O le tele o uiga faʻapitoa foliga mai e fesoʻotaʻi ma le tele o le SNS faʻaaogaina. O iʻuga o ni suʻesuʻega (eg, [33,56]) faʻailoa mai o tagata e tele faʻafesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga i luga o le initoneti, o e sili atu extroverted, ma e sili atu lo latou faʻalagolago ia te oe lava, faʻaaoga Facebook mo le faʻalauteleina o le va fealoai, lagolagoina le faʻavae o le 'tagata mauʻoa ia mauoa'. I se tulaga tutusa, o le tele o tagata i luga ole laiga fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻi lelei ma le olaga faamalieina ma le soifua manuia [57], ae leai se aʻafiaga i le lapoʻa o le initaneti fesoʻotaʻiga poʻo luga o lagona vavalalata tagata i tagata moni olaga network [58].

Peitaʻi, o tagata e naʻo ni nai fesoʻotaʻiga i luga ole laiga e totogi mo a latou faʻamatalaga sesē, maualalo le tagata lava ia, ma le maualalo o le olaga-faʻamalieina e ala i le faʻaaogaina Facebook mo le lauiloa i luga ole laiga, ma faʻamaonia ai le faʻavae o 'e ​​matitiva faʻatamaoaigaina' (ie, le vafealoaʻi taui taui) [37,43,56,59]. Faʻapena foi, tagata maualuga i narcissistic uiga tagata matele ina sili atu ona toaaga i luga Facebook ma isi SNS ina ia mafai ai ona faʻaalia i latou lava i luga o le initaneti aua o le siosiomaga tafailagi faʻamalosia latou e fausia a latou lava lelei [59-62]. Le faiā i le va o le faʻamaʻa ma Facebook gaioiga atonu e fesoʻotaʻi ma le mea moni o narcissists i ai le le paleni lagona o ia lava, fesuisuiaʻi i le va o le maoaʻe e faatatau i le manino le saolotoga ma le maualalo manatu faʻapitoa e uiga faʻaalia fesoʻotaʻiga ma vaivai.63,64]. Narcissistic uiga, i le isi, ua maua e fesoʻotaʻi ma vaisu [65]. O lenei sailiga o le a talanoaina auʻiliʻili i le vaega o mea ua fai ma vaisu.

E le gata i lea, e foliga mai o tagata e eseʻese latou uiga faʻaalia eseese i le latou faʻaaogaina o le SNS [66] ma fiafia e faʻaaoga eseese galuega o Facebook [33]. Tagata maualuga i extraversion ma matala e masani ai faʻaaoga SNSs masani, ma le muamua moni mo matutua ma le mulimuli mo talavou [66]. E le gata i lea, o tagata faʻaaoga faʻasolitulafono ma tagata e matala i poto masani o tagata ia o le tele atu o vaega i luga Facebook, faʻaaoga faʻagaoioiga gaioiga sili atu [33], ma ia tele Facebook uo nai lo introverts [67], lea e faʻamalamalamaina ai le maualuga o le vafealoaʻi lautele i se tulaga lautele [68]. I leisi itu, o loʻo faʻaali mai e isi tagata ni faʻamatalaga e uiga ia latou itulau [67]. I se faʻaopopoga, e foliga mai o tagata matamuli tagata faʻaalu tele tele taimi i luga Facebook ma tele ni au uo i lenei SNS [69]. O le mea lea, SNSs ono foliga mai aoga mo i latou o latou soʻotaga moni-olaga e faʻatapulaʻaina ona o le ono faigofie ona ofi atu i uo e aunoa ma le manaʻoga o le moni-olaga vavalalata ma vavalalata vavalalata. O lenei faigofie o le ulufale e manaʻomia ai le maualuga taimi tautinoga mo lenei kulupu, lea e ono ono mafua ai i soʻona ma / pe ono faʻaaofia ai faʻaaoga.

E faʻapena foi, tamaloloa e iai uiga faʻaneʻeneʻe e masani ona faʻaaoga soʻo le SNS nai lo fafine e iai uiga o latou tino [66]. E le gata i lea, o neula (masani) e masani ona faʻaaoga Facebook pa puipui, lea e mafai ona latou maua ai ma faʻapipiʻi ai manatu, aʻo tagata e maualalo le neuroticism togi e fiafia e tuʻu ni ata [33]. Atonu e mafua mai i le neurotic tagata sili faʻatonutonu o lagona loloto mea e uiga i tusitusiga tusitusiga-faʻavae ae le o vaʻaia faʻaaliga vaʻaia [33]. Peitai, o se isi suʻesuʻega [67] maua le faafeagai, e pei o tagata togiina maualuga i neuroticism na sili atu ona mananao e faapipii a latou ata i luga o la latou itulau. I se tulaga lautele, o mea na maua mo le neuroticism o lona uiga oi latou o togi maualuga i luga o lenei uiga faʻaalia faʻamatalaga ona latou saili latou lava mautinoa i luga o le initaneti, ae o i latou e maualalo togi e malupuipuia lagona ma faʻapea fefaasoaaʻi faʻamatalaga ina ia mafai ona faʻaalia o latou manatu [67]. O le maualuga o le faailoaina o ia lava i luga o SNSs, i le isi itu, na maua e fetaui lelei ma fuataga o le soifua maloloina lelei [57]. E tumau pea le fesiligia pe o le uiga o lenei mea o le maualalo o le faʻailoaina o oe lava i luga o SNS atonu e fesoʻotaʻi ma le maualuga aʻafiaga mo ono ono fai ma vaisu. I le faʻalauiloaina atili o latou lava faʻamatalaga i luga oa latou itulau, tagata faʻaaoga tuu i latou lava i se tulaga lamatia mo le le lelei manatu faaalia, lea na fesoʻotaʻi ma maualalo manuia soifua maloloina [70]. O le mea lea, o le fesoʻotaʻiga i le va o le faʻailoaina e oe lava i luga o SNS ma vaisu e manaʻomia ona talanoaina faʻamalosia i lumanaʻi suʻesuʻega.

E tusa ai ma le lotogatasi, na maua ai o tamaʻitaʻi sikoa maualuga i luga o lenei uiga upload sili atu sili atu ata nai lo fafine togiina maualalo, ma le faafeagai e moni mo tama [67]. I se faʻaopopoga i lenei mea, o tagata e maualuga le lotofuatiaifo na maua e sili atu le tele o uo ma faʻapipiʻiina tino laʻititi ata nai lo i latou togi maualalo i lenei uiga uiga [67]. O se faʻamatalaga mo lenei sailiga atonu o tagata lotofuatiaifo ono faʻafaileleina a latou lugalaina ma fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga sili atu e aunoa ma le manaʻomia e faʻasoa tele a latou lava faʻamatalaga faalauaitele.

I se aotelega, o iʻuga o nei suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai, o tagata faʻaaoga tupe faʻaaoga latou te faʻaaogaina SNS mo le faʻalauteleina o le va fealoai, ae o tagata faʻaaoga o loʻo faʻaaogaina mo taui tau le va fealoaʻi, o nei mea taʻitasi e foliga mai e fesoʻotaʻi ma le tele o le SNS faʻaaogaina. E tusa ai ma mea ua fai ma vaisu, o vaega uma e lua e ono mafai ona faatupuina ni amioga ua fai ma vaisu ona o mafuaaga eseese, e pei o le faaleleia atili o le va fealoai ma agafesootai. I se faʻaopopoga, o le le tutusa manatu o suʻesuʻega e tusa ai ma le numera o uo introverts maua lugalaina tatau suʻesuʻe vaʻavaʻaia i lumanaʻi suʻesuʻega. O le tutusa faatatau mo iuga e faatatau i neuroticism. I le tasi lima, neurotics faʻaaoga SNSs masani. I leisi itu, o suʻesuʻega faʻaalia ai le faʻaaogaina eseesega o manaʻoga mo tagata e maualuga togi i le neuroticism, lea e manaʻomia mo nisi suʻesuʻega. E le gata i lea, o uiga faʻavae o nei Initaneti polokalama, (ie, latou egocentric fausiaina) foliga mai e faʻatagaina lelei faailoaina-ia lava, lea tosina narcissists e faʻaaogaina. I le iuga, maliega ma le faamaoni e foliga mai e fesoʻotaʻi ma le tele o le SNS faʻaaogaina. Maualuga faʻaaogaina fesoʻotaʻi ma narcissistic, neurotic, extravert ma introvert uiga tagata uiga ono ono faʻapea o nei vaega uma e sili ona lamatia mo le atiaʻe o se vaisu i le faʻaaogaina o SNSs.

3.4. Faamaopoopo le lelei

O nisi o suʻesuʻega ua faʻailoa mai ai le tele o faʻamaoniga le lelei o le faʻaaogaina o le SNS. Mo se faʻataʻitaʻiga, o iʻuga o se suʻesuʻega i luga o le upega tafailagi o le 184 tagata faʻaaogaina Initaneti na faʻailoa mai ai o tagata e tele atu le faʻaaogaina o le SNS i le taimi o le faʻaaluina o le faʻaaoga na manatu e le tele so latou aafiaga ma o latou olaga moni i totonu o nuu [71]. E tali tutusa lenei mea ma le sailiga a tagata e le o lagona le saogalemu e uiga i latou soʻotaga moni i uo ma o lea e i ai le le lelei o agafesoʻotaʻi faʻasinomaga e faʻaaoga tele SNSs ina ia mafai ona tauia mo lenei [37]. E le gata i lea, e foliga mai o le natura o manatu faaalia mai uo o loʻo mauaina i luga o le talaaga a le tagata SNS fuafuaina ai aʻafiaga o le SNS faʻaaogaina i le soifua manuia ma le talitonuina o ia lava.

Faʻapitoa lava, Dutch Dutch talavou mai le 10 i le 19 tausaga na mauaina le tele o le le lelei a latou tali mai na maualalo le talitonuina o oe lava ia lea na mafua ai ona maualalo le soifua maloloina [70]. Talu ai o tagata e matele lava ina le taliaina pe a latou i luga o le initaneti [72], o le tuʻuina atu ma le mauaina o ni manatu le lelei e ono sili atu ona taatele i luga o le Initaneti nai lo le mea moni. E ono aʻafia ni iʻuga le lelei ae maise tagata e maualalo le talitonuina o latou tagata o loʻo faʻaaoga le SNS e fai ma taui mo le maua o le fesoʻotaʻiga i luga o le upega tafailagi talu ai latou te faʻamoemoeina i manatu latou te maua mai i nei upega tafailagi.43]. O le mea lea, ono, tagata ma maualalo manatu faʻapitoa o se faitau aofai o tagata lamatia mo le atiaʻe o se vaisu i le faʻaaogaina o SNSs.

E tusa ai ma se suesuega talu ai nei iloiloina sootaga i le va Facebook faʻaogaina ma aʻoaʻoga faʻatinoina i se faʻataʻitaʻiga o 219 iunivesite tamaiti aʻoga [73], Facebook tagata faʻaaoga na maualalo Vasega Aoga Maualuga ma faʻaalu le tele o taimi e suʻesuʻe ai nai lo tamaiti aʻoga latou te leʻi faʻaaogaina lenei SNS. Mai le 26% o tamaiti aʻoga lipotia se aʻafiaga o latou faʻaaogaina i o latou olaga, tolu-kuata (74%) fai mai na i ai se le lelei aʻafiaga, e aofia ai le tolopo, faʻalavelave, ma le lelei taimi-pulega. O se ono faʻamatalaga mo lenei atonu o tamaiti aʻoga na faʻaaogaina le Initaneti e suʻesuʻe atonu na faʻalavelaveina e le tuʻufaʻatasia o le auai i SNS, o lona uiga o lenei ituaiga o multitasking e afaina ai aʻoga aʻoga [73].

I se faʻaopopoga i lenei, e foliga mai o le faʻaaogaina o Facebook atonu i nisi tulaga e i ai leaga taunuuga mo fegalegaleaiga vavalalata. O le faʻailoaina atu o mauoa faʻamatalaga tumaoti luga o se tasi Facebook itulau e aofia ai faʻafouga tulaga, manatu, ata, ma uo fou, e mafai ona tupu ai i le fuʻa cyberstalking [74], aofia ai ma le vaʻai faʻataʻitaʻi a le tagata (IES; [75]) e se tasi paga. O lenei na lipotia e mafua ai le lotovale [76,77] ma, i matuiā ogaoga, teteʻa ma faʻatulafonoina gaioiga faʻatulafonoina [78].

Nisi o loʻo iai ni suʻesuʻega faʻamamafaina e faapea i nisi tulaga, SNS faʻaaogaina e mafai ona taʻitaʻia ai i le tele o le le lelei o faʻaiuga e faʻapea o le ono faʻaititia i le aʻafia i mea moni-nuʻu nuʻu ma sili atu leaga aʻoaʻoga, faʻapea foi ma faʻafitauli faʻafitauli. Faʻaititia ma lamatia le aʻoaʻoga, agafesoʻotaʻi ma faʻafiafiaga gaioiga ua manatu o ni aiaiga mo vailaʻau faʻalagolago [18] ma ono mafai ona avea o se faʻavae talafeagai mo amioga ua fai ma vaisu [79], pei o vaisu a le SNS. E tusa ai ma lenei tulaga, o le lagolagoina o nei aiaiga e foliga mai e ono lamatia ai tagata mo le atinaeina o mea ua fai ma vaisu ma le saienisi suʻesuʻe faʻavae o loʻo faʻamatalaina i parakalafa muamua atu, e lagolagoina le lelei o le SNS.

E ui i nei sailiga, ona o le leai o ni ata uʻumi na faʻaaogaina i le taimi ua tuanaʻi suʻesuʻega, e leai se mafuaʻaga o mafuaʻaga e mafai ona tusia e tusa ai pe o le soʻona faʻaoga o le SNS o le mafuaʻaga mafuaʻaga mo le lipotia leaga faʻaletonu. E le gata i lea, o tagata ono mafai ona faʻamautinoaina e manaʻomia le mafaufauina. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le itu o tamaiti aʻoga iunivesite 'tele-tasking pe a suʻesuʻe foliga mai o se taua vaega fesoʻotaʻi ma le le lelei aʻoaʻoga ausia. E le gata i lea, o faigata i le va o ulugaliʻi i le mataupu o paʻaga alofa e ono faʻateleina e le SNS, ae o le mea mulimuli e le tatau ona avea ma mafuaʻaga autu i tua atu o faʻafitauli mulimuli ane. E ui i lea, o mea ua maua e lagolago ai le manatu e faapea o SNS e faaaoga e nisi tagata ina ia mafai ai ona onosaia mea le lelei na tutupu i le olaga. O le faʻafetauiina, i le isi itu, ua maua e fesoʻotaʻi ma le faʻalagolago i vailaʻau ma amioga ua fai ma vaisu [80]. O le mea lea, e foliga mai e talafeagai e fai mai o loʻo i ai se fesoʻotaʻiga i le va o le le lelei le taulimaina (ie, sola ese ma 'aloʻese) ma tele SNS faʻaaoga / fai ma vaisu. Ina ia mafai ona faʻamaonia lenei masalosaloga ma ia sili atu suʻesuʻe maeʻaeʻa ono ono le lelei faʻatasi e fesoʻotaʻi ma le SNS faʻaaogaga, e manaʻomia nisi suʻesuʻega.

3.5. Togafitiga

Ua fautuaina e le au suʻesuʻe, o le soona faaaoga o tekonolosi fou (ma e maise lava upega tafailagi i luga o upega tafailagi) e ono avea ma vaisu i tagata talavou.81]. E tusa ai ma le biopsychosocial framework mo le etiology o vaisu [16] ma le faʻataʻitaʻiga o le masalosalo [17], o loʻo faʻapea mai, o na tagata ua fai ma vaisu le faʻaaogaina o le SNS o ni faʻailoga e tutusa ma i latou o loʻo mafatia i le tagofia o mea ua fai ma vaisu poʻo isi amioga [81]. E i ai ni taua taua mo faʻataʻitaʻi falemaʻi ona e le pei o isi vaisu, o le sini o le SNS togafitiga faʻafitauli e le mafai ona avea atoa ma le faʻamamaina mai le faʻaaogaina o le Initaneti taʻitasi talu ai o le mulimuli o se tuʻufaʻatasia elemeni o aso nei agavaʻa ma faʻafiafiaga tu ma aga. Ae ui i lea, o le faʻamalumaluga autu faʻamoemoega o le faʻatonutonuina o le faʻaaogaina o le Initaneti ma ana gaioiga taʻitasi, ae maise lava o fesoʻotaʻiga i luga o upega tafailagi, ma le toe taofia o le faʻaaogaina o metotia faʻatupulaia i totonu o le mafaufau-amioga faʻamalositino togafitiga [81].

I se faʻaopopoga i lenei, sikola faʻataʻitaʻia faʻapea o talavou vaivai tagata ma faʻamalieina uiga masani e masani ona faigofie ona faia faʻatasi ma SNSs i se vaisu auala [65]. E oʻo mai i le taimi nei, e naʻo le tolu suʻesuʻega taua na faia ma lomia faasalalau i tusi o talaaga a uo na iloiloina faapitoa le ono fai ma vaisu o le SNS [82-84]. I se faʻaopopoga i lenei mea, e lua faʻasalalauga lautele avanoa a le Matai na suʻesuʻeina le SNS vaisu ma o le a faʻaalia mulimuli ane mo le mafuaʻaga o le aofia ai ma le tau leai o faʻamatalaga i luga o le autu85,86]. I le suesuega muamua [83], 233 tamaititi aʻoga iunivesite maualuluga (64% fafine, mean age = 19 tausaga, SD = 2 tausaga) na suʻesuʻeina e faʻaaoga ai se fuafuaga fuafuaina ina ia mafai ona valoʻia le maualuga o le faʻaaogaina o faʻamoemoe ma le tulaga maualuga o le faʻaaogaina o le SNS e ala i se faʻalautelega faʻavae o le talitonuga o le fuafuaina amioga (TPB; [87]). O le faʻaaogaina maualuga na faʻamatalaina o le faʻaaogaina o le SNS a itiiti mai e fa taimi i le aso. TPB fesuiaʻiga aofia fuataga o le faʻamoemoe mo le faʻaaogaina, uiga, faʻavae masani, ma vaʻaia amioga faʻatonutonuina (PBC). E le gata i lea, oe lava-faʻasinomaga (suia mai [88]), auai89], faʻapea foi ma taimi ua tuanaʻi ma ono faʻaaogaina i le lumanaʻi SNS na suʻesuʻeina. I le iuga, o vaisu masani na iloiloina e faʻaaogaina ai fesili e valu i sikoa Likert (faʻavae i luga o [90]).

Tasi le vaiaso talu ona maeʻa le fesili muamua, na fesiligia sui auai e faʻailoa mai pe fia aso i le vaiaso talu ai na latou asia SNS a itiiti mai e fa taimi i le aso. O iʻuga o lenei suʻesuʻega na taʻu mai ai o amioga ua tuanaʻi, o amioga masani, uiga faaalia, ma le tagata lava ia e iloagofie ai amioga uma e lua, faapea foi ma amioga moni. I se faʻaopopoga, o mea ua fai ma vaisu e tusa ai ma le faʻaaogaina o le SNS sa matua valoʻia lava e le tagata lava ia ma lona auai [83]. O le mea lea, o i latou na faʻailoa mai latou o SNS tagata faʻaoga ma i latou na vaʻaia mo se lagona o le avea ma totino i luga o SNS na foliga mai na lamatia mo le atiaʻe o se vaisu i SNSs.

I le suʻesuʻega lona lua [82], o se tamaʻitaʻi Ausetalia tamaiti aʻoga faʻataʻitaʻiga o le 201 tagata auai (76% fafine, masani tausaga = 19, SD = 2) na tosoina mai i luga ina ia mafai ai ona iloilo uiga o le tagata e ala ile puʻupuʻu ole NEO Personality Inventory (NEO-FFI; [91]), o le Faʻatatauga o Oe lava-Faʻatusatusaga (SEI; [92]), taimi faʻaalu e faʻaaoga ai le SNSs, ma le Fua Faʻataʻataʻata fua (faʻavae i luga o [90,93]). O le Fua Faʻataʻataʻiga Fuaina aofia ai mea e tolu fuaina le agavaʻa, leai se pule, ma le toʻesea. O iʻuga o le tele o faʻavasegaga suʻesuʻega na faʻailoa mai ai o le maualuluga o le faʻaaogaina ma le maualalo o le mafaufau lelei na maua ai le tele o valoʻaga o mea ua fai ma vaisu ma le taimi faʻaalu e faʻaaoga ai le SNS. Na fautuaina e le au suʻesuʻe e faapea, o le sootaga i le va o le soona fai ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu, e mafai ona faamatalaina e le mea moni o le faaaogaina o le SNS e faamalieina ai le manaʻoga o tagata fai pisinisi.82]. O mea na maua e tusa ai ma le leai o se lotofuatiaifo e foliga mai e ogatusa ma suesuega muamua i luga o le tele o taimi masani Initaneti faaaogaina i tagata o latou togi maualalo i le consciousnessness foliga mai e masani ona faaaoga le Initaneti nai lo i latou e togi maualuga i lenei uiga amioga [94].

I le suʻesuʻega lona tolu, Karaiskos al iā. [84] lipotia le mataupu o se 24-tausaga le matua fafine na faʻaaoga le SNS i se tulaga na sili ona faʻalavelave ai lana amio i lana polofesa ma tumaʻoti olaga. O lona iʻuga, na ave o ia i le falemaʻi o le mafaufau. Sa ia faʻaaoga Facebook soʻona sili atu ma le lima itula i le aso ma faʻateʻaina mai lana galuega ona sa ia siakiina pea lana SNS nai lo le faigaluega. E oʻo lava i le taimi o le faʻatalanoaga faʻafomaʻi, na ia faʻaaogaina foʻi lana telefoni feaveaʻi e ulufale ai Facebook. I le faʻaopopoga i le soʻona faʻaoga na mafua ai le le lelei tele i le tele o vaega o le olaga o le fafine, na ia maua ai le popolevale faʻailoga faʻapea foi ma le le lava, o faʻailoa mai le taua o le falemaʻi o le SNS vaisu. O ia mataupu ogaoga na mafua ai ona suʻesuʻe e nisi tagata suʻesuʻe le fai ma vaisu o le SNS e pei o le Initaneti.84]. Lenei faʻaalia ai muamua, mafai ona faʻavasega SNS vaisu i totonu o le tele faʻavae o vaisu Initaneti, ma le lona lua, o se faʻapitoa vaisu Initaneti, faʻatasi ai ma isi vaisu Initaneti polokalama pei o Initaneti taʻaloga vaisu [95], Initaneti tau tupe i mea tau fai mausa [96], ma vaisu i luga o le Initaneti [97].

I le suʻesuʻega lona fa [85], SNS taʻaloga taʻaloga na suʻesuʻeina e ala ile Initaneti Togafitiga Suʻega [98] faʻaaogaina 342 Saina kolisi tamaiti aʻoga matutua 18 i le 22 tausaga. I lenei suʻesuʻega, o le vaisu a le taʻaloga a le SNS e faʻasino tonu lava i le avea ma mausa i le SNS taʻaloga Fugalaau Fiafia. Tamaiti aʻoga na faʻamatalaina o se vaisu i le faʻaaogaina o lenei SNS taʻaloga pe a latou lagolagoina le itiiti ifo o le lima mai le valu aofaʻi aitema o le IAT. I le faʻaaogaina o lenei tipi ese, 24% o le faʻataʻitaʻiga na faʻailoa mai ua fai ma vaisu [85].

E le gata i lea, na suʻesuʻeina e le tusitala le faʻamalieina o le taʻaloga o le SNS, tuʻua toʻatasi [99], faʻavaivai taimi100], ma le talitonu ia te oe lava [101]. O sailiiliga na faailoa mai ai o loo i ai se vaivaiga lelei gaioiga i le va o le tuua toatasi ma le SNS taʻaloga mausa ma se feololo lelei fesootaiga i le va o le fiafiaga fiafiaga ma SNS taʻaloga vaisu. E le gata i lea, o le faʻamalieina "aofia ai" (i se vaega faʻaagafesootai) ma le "ausia" (i le taʻaloga), taimi paganoa, ma le itupa o aliʻi na matua valoʻia ai le vaisu o le SNS [85].

I le suʻesuʻega lona lima [86], SNS vaisu na suʻesuʻeina i se faʻataʻitaʻiga o 335 Saina tamaiti aʻoga kolisi matutua 19 i le 28 tausaga faʻaaogaina Young's Initaneti Faʻataʻitaʻiga Tofotofoga [98] toe faʻaleleia e faʻapitoa lava le iloiloina o vaisu i se masani Saina SNS, e aofia ai Xiaonei.com. Na faʻavasegaina tagata faʻaoga o ni vaisu ina ua latou lagolagoina le lima poʻo le sili atu foi o mea e valu ua fai ma vaisu ua faʻamaonia mai i le IAT. E le gata i lea, na iloilo e le tusitala le tuua toʻatasi [99], faʻamalieina tagata faʻaaoga (faʻavae i luga o iʻuga o se faatalanoaga vaega muamua taulaʻi), faʻaaogaina uiga ma mamanu o le SNS 'upega tafaʻilagi faʻaaoga [86].

O iʻuga na faʻailoa mai o le aofaʻi o le faʻataʻitaʻiga, 34% na faʻavasegaina o ni mausa. E le gata i lea, o le tuʻua toʻatasi matua ma lelei faʻatasi ma le tele taimi ma le umi o sauniga e faʻaaoga ai Xiaonei.com faʻapea foʻi ma vaisu a le SNS. E faʻapena foi, gaioiga faʻaagafesootai ma le fausiaina o sootaga na maua e valoia ai le fai ma vaisu SNS [86].

Ae paga lea, pe a vaʻaia mai se vaaiga faitio, o le aofaʻi o suʻesuʻega e iloiloina iinei e pagatia mai le tele o tapulaʻa. Muamua, o le na o le iloiloga o mea ua fai ma vaisu e le lava le faʻavaeina o faʻamaoni moni. I se faʻaopopoga, o faʻataʻitaʻiga e laʻititi, faʻapitoa, ma faʻasolosolo faʻatatau i fafine itupa. Atonu o lenei mea na mafua ai le maualuga maualuga o fua o mea ua fai ma vaisu (e oʻo atu i le 34%) lipotia [86]. E manino lava, e manaʻomia le faʻamautinoaina nai lo le iloiloina o le soʻona faʻaoga ma / poʻo le faʻamuamua, o vaisu e manaʻomia lava ona iloiloina.

Wilson al iā.suʻesuʻega [82] puapuagatia mai le faʻamaoniaina naʻo le tolu ono aiaiga faʻatulagaina ia e le lava mo le faʻamautuina o vaisu tulaga falemaʻi. E faʻapena foi, leaga tele faʻaleagaina ma iʻuga le lelei e faʻailogaina ai vaisu mai na o le sauaina [18] e leʻi iloiloina i lenei suʻesuʻega. O le mea lea, o suʻesuʻega i le lumanaʻi e tele lona gafatia i le faʻatalanoaina o le vaʻaiga fou o le tagofia o mea ua fai ma vaisu i luga o le Initaneti e ala i le faʻaaogaina o metotia faʻalelei metotia, e aofia ai le tele o sui sui faʻataʻitaʻiga, ma le faʻaaogaina sili ona faʻatuatuaina ma le faʻamaonia fualaʻau faʻataʻitaʻiga ina ia avanoa o loʻo iai nei i le malamalama malamalama mafai. ia faatumuina.

E le gata i lea, o suʻesuʻega e tatau ona faʻatonutonuina le i ai o faʻapitoa vaisu faʻailoga i tua atu o le leaga taunuuga. O nei ono ono suia mai le DSM-IV TR faʻavae mo le faʻalagolago i vailaʻau [18] ma le ICD-10 taʻiala mo le dependence syndrome [102], e aofia ai le (i) faʻapalepale, (ii) faʻaui i tua, (iii) faʻateleina le faʻaaogaina, (iv) leiloa le puleaina, (v) faʻalautelega taimi e toe faʻaleleia ai, (vi) faʻataulagaina o agafesoʻotaʻi, galuega ma faʻafiafiaga gaioiga, ma (vii) faʻaauau pea le faʻaaogaina e ui i mea leaga. Nei ua maua e avea ma talafeagai taiala mo le suʻesuʻeina o amioga ua fai ma vaisu [79] ma o lea foliga mai lava e faʻaaoga i le SNS vaisu. Ina ia mafai ona faʻamaonia le maʻi o le SNS, ia le itiiti ifo i le tolu (ae sili atu le tele) o faʻatonuga ua taua i luga e tatau ona faʻamalieina i le tutusa 12-masina vaitaimi ma e tatau ona mafua ai le afaina tele i le tagata [18].

I le malamalama ai i lenei suʻesuʻega tulaga lelei suʻesuʻega, e foliga mai mai se vaaiga faʻapitoa, SNS vaisu o se faʻafitauli o le soifua maloloina o le mafaufau e ono manaʻomia togafitiga faʻapitoa. E le pei o suʻesuʻega faʻapitoa, o le suʻesuʻega faʻamamafaina le faʻamamafaina o le taua toʻatasi faʻaletonu ua oʻo i tagata taʻitoʻatasi e aofia ai le tele o ituaiga olaga domains, e aofia ai a latou olaga faʻapolofesa faʻapea foi ma o latou psychosomatic tulaga. O le mea lea ua fautuaina ai tagata suʻesuʻe i le lumanaʻi, e le gata ia suʻesuʻe le tagofia o mea ua fai ma vaisu i le tele o auala, ae ia faʻalauteleina lo matou malamalamaaga i lenei faʻafitauli fou i le mafaufau e ala i le suʻesuʻeina o mataupu o tagata o loʻo pagatia i le soʻoga o le SNS.

3.6. Faapitoa ma Comorbidity

E foliga mai e aoga le uaʻi totoʻa atu i (i) le faʻapitoa o vaisu a le SNS ma le (ii) faʻalavelave faʻafitauli. Maota al iā. [103] Faʻailoa mai ni mafuaaga se tolu e alagatatau ai ona foʻia le faʻamaʻi i le va o faʻafitauli o le mafaufau, pei o vaisu. Muamua, o se numera tele o faʻalemafaufau faʻaletonu faʻaalia faʻaopopo (sub) falemaʻi faʻafitauli / faʻaletonu. Lua, e tatau ona faʻatonutonu tulaga faʻafitauli i faʻataʻitaʻiga falemaʻi ina ia faʻaleleia atili ai togafitiga. Lona tolu, e mafai ona atiaʻe ni polokalame faʻapitoa e mafai ona tuʻufaʻatasia ai tuʻutuʻuga eseese ma togafitiga e faʻatatau i faʻafitauli tau le mafaufau. Mai lea e mulimuli mai o le iloiloina o le faʻapitoa ma ono ono maua ai le afaina o le SNS e taua. Peitaʻi, e oʻo mai i le taimi nei, o suʻesuʻega e talanoaina ai lenei mataupu e toeititi lava a leai. E toetoe lava a leai se suʻesuʻega i le tutupu faatasi o vaisu a le SNS ma isi ituaiga amioga ua fai ma vaisu, ona e tele lava suʻesuʻega e suʻesuʻe ai vaisu a le SNS e pei ona faamamafaina i le vaega ua tuanaʻi. Ae ui i lea, faʻavae i luga o le tamaʻi faʻavae tulaga, o loʻo i ai le tele o manatu taumatemate e mafai ona faia e uiga i le tuʻufaʻatasia co-morbidity e faʻatatau i SNS vaisu.

Muamua lava, mo nisi taʻitoʻatasi, o a latou mea ua fai ma vaisu a le SNS e faʻaaluina se tele tele o taimi avanoa e ono foliga mai ai o le a tupu faʻatasi ma isi amioga ua fai ma vaisu seʻi vagana o isi amioga ua fai ma vaisu (s) mafai ona maua se auala e ala i 'upega tafaʻilagi upega tafailagi ( faʻataʻitaʻiga, mea ua fai ma vaisu taʻaloga, taʻaloga ua fai ma vaisu). I se faaupuga faigofie, o le ai ai ni foliga laʻititi i le tutusa lava tagata taʻitasi, mo se faʻataʻitaʻiga, e le gata i le galue ma le faʻafesoʻotaʻiga i luga o upega tafaʻilagi, poʻo se faʻamalositino faʻamalositino ma le soʻotaga o fesoʻotaʻiga, e mafua ona o le aofaʻi o taimi i aso uma avanoa e auai ai i ni amioga se lua vaisu i le taimi e tasi o le a matua le mafai. Tusa lava, e manaʻomia le suʻesuʻeina o amioga taʻitasi ua fai ma vaisu ona o nisi o nei amioga e ono tupu faʻatasi. I se tasi suʻesuʻega na aofia ai se faʻataʻitaʻiga falemaʻi ua faʻamaonia i le faʻalagolago i vailaʻau, Malat ma paaga [104] maua e 61% tuliloaina le itiiti ifo ma le tasi ma le 31% auai i le lua pe sili atu faʻafitauli amioga, pei o le 'ai tele, le soifua maloloina sootaga ma le soʻona faʻaaogaina Initaneti. O le mea lea, e ui lava o le taimi e tasi o vaisu i amioga e pei o le galue ma le faʻaaogaina o le SNS e foliga mai e le ono tupu, o le SNS vaisu e ono ono tupu faʻatasi ma le soona 'ai ma isi soʻona faʻanofoa amioga.

O lona uiga la, lona lua, e mafai ona talafeagai mo se tagata faʻafesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga le i ai o se faʻaopopoga vailaʻau oona, ona e matua mafai ona auai uma i amioga ma vailaʻau fai ma vaisu i le taimi e tasi [16]. E mafai foi ona aoga mai se manatu faʻaosofia. Mo se faʻataʻitaʻiga, afai o se tasi o mafuaʻaga autu mafuaʻaga soʻotaga fesoʻotaʻiga o loʻo aʻafia i le amio ona o lo latou maualalo faʻalagolago ia te oe lava, e maua ai se lagona faʻatupulaia o ni vailaʻau vailaʻau atonu tautua le tutusa mafuaʻaga. E tusa ai, suʻesuʻega fautua mai o le punouai i amioga ua fai ma vaisu e taatele i tagata oe mafatia mai le faalagolago i vailaʻau. I le tasi suʻesuʻega, Black al iā. [105] maua ai o le 38% o faʻafitauli komipiuta tagata faʻaoga i a latou faʻataʻitaʻiga sa i ai se vailaʻau faʻaaoga le lelei faʻatasi ai ma a latou amioga faʻafitauli / vaisu. E aliali mai, o suʻesuʻega faʻaalia ai o nisi tagata o loʻo pagatia i le Initaneti o mea ua fai ma vaisu le tofo i isi vaisu i le taimi e tasi.

Mai se faʻataʻitaʻi onosaʻi aofia ai ma le 1,826 tagata taʻitoʻatasi na togafitia mo vaisu o vailaʻau (e masani lava o vaisu kanesa), 4.1% na maua e pagatia mai Initaneti faʻafitauli [106]. E le gata i lea, o sailiga a nisi suʻesuʻega [107] faʻailoa mai o le Initaneti o mea ua fai ma vaisu ma faʻaaogaina vailaʻau i talavou e fefaʻasoaaʻi mea masani a le aiga, e pei o le maualuga o le fevaevaeaʻi o matua-talavou, masani ai le inuina o 'ava a uso ma tuagane, o uiga lelei o matua i le faʻaaogaina o fualaʻau a le talavou, ma le faʻaaogaina o le aiga i lalo. E le gata i lea, Lam al iā. [108] iloiloina vaisu Initaneti ma fesoʻotaʻiga mea i se faʻataʻitaʻiga o 1,392 talavou matutua 13-18 tausaga. I tulaga e ono aʻafia ai, na latou maua ai o amioga inupia o se tulaga lamatia mo le aʻafia i le Initaneti o mea ua fai ma vaisu le faʻaaogaina o le Initaneti Faʻataʻitaʻi Suʻega109]. O lona uiga e ono mafai, fesoʻotaʻiga faʻamalosi / faʻalagolago mafai ona fesoʻotaʻi ma SNS vaisu. Lagolago mo lenei sau mai Kuntsche al iā. [110]. Na latou mauaina o talavou Suiselani, o le faʻatalitali o le faʻatagaga faʻaagafesootai na fesoʻotaʻi ma le inu pia. Talu ai o le SNS o ni tulaga faʻafesoʻotaʻi masani na faʻaaogaina e tagata mo agafesoʻotaʻi, e foliga mai e talafeagai e faʻapea e i ai tagata o loʻo mafatia i faʻamaʻi tuga, e pei o vaisu a le SNS ma le faʻamoemoe i le 'ava malosi.

Lona tolu, e aliali mai atonu e i ai se faiā i le va o le SNS mea ua fai ma vaisu ma uiga faʻapitoa. Ko al iā. [111] maua ai o Initaneti o mea ua fai ma vaisu (IA) na valoʻia e le maualuga o le sailiga o mea fou (NS), maualuga le aloese mai le afaina (HA), ma le maualalo faʻalagolago i faʻailoga (RD) i talavou. O na talavou na fai ma vaisu i le Initaneti ma na iai le poto masani i le faʻaaogaina o vailaʻau na togiina maualuga maualuga ile NS ma maualalo ile HA nai lo le IA vaega. O le mea lea, e aliali mai o le HA faʻapitoa lava afaina le Initaneti faʻapitoa mea ua fai ma vaisu ona o le maualuga HA e faʻailogaina ai tagata fai Initaneti mai tagata e le gata o vaisu i le Initaneti, ae o latou e faʻaaogaina vailaʻau. O le mea lea, e foliga mai e talitonu e faʻapea o tagata e maualalo le afaina o loʻo i se tulaga lamatia o le faʻateleina o vaisu o le SNS ma vailaʻau. E tusa ai, suʻesuʻega manaʻomia talanoaina lenei eseesega faʻapitoa mo i latou oe ua fai ma vaisu le faʻaaogaina SNSs ina ia mafai ai ona faʻamavaeina lenei ono ono faʻamaʻi mai comorbid tulaga.

I se faʻaopopoga i lenei mea, e foliga mai e talafeagai le faʻatulagaina o gaioiga a tagata e mafai ona faia ia latou SNS. Ua uma ona i ai le numera o tagata suʻesuʻe ua amata ona suʻesuʻeina le ono sootaga i le va o upega tafailagi ma upega tafailagi [112-116], ma fesoʻotaʻiga lautele ma taʻaloga [113,116,117]. O nei tusitusiga uma ua maitauina pe faʻafefea ona faʻaaogaina le fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga mo petipetiga ma / poʻo taʻaloga. Mo se faʻataʻitaʻiga, i luga o le upega tafailagi talosaga poker ma kulupu i luga o le upega tafailagi i luga o upega tafailagi upega tafailagi o nisi o sili ona lauiloa [115], ma isi ua maitauina le lipoti a le aufaasālalau e uiga i mea ua fai ma vaisu i upega tafailagi fesoʻotaʻiga pei o Farmville [117]. E ui lava e leai ni suʻesuʻega faʻapitoa e oʻo mai i le taimi nei le suʻesuʻeina o vaisu i petipetiga poʻo taʻaloga e ala i upega tafailagi, e leai se mafuaaga e masalomia ai o i latou o loʻo taaalo i le upega tafailagi o fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga e foliga mai e le sili atu nai lo i latou o loʻo taaalo i luga o upega tafaʻilagi poʻo luga o faʻasalalauga faʻasalalau ina ia fai ma vaisu i petipetiga. ma / pe taʻaloga.

Synoptically, talanoa i le faʻapitoa o vaisu a le SNS ma faʻafitauli ma isi mea ua fai ma vaisu e talafeagai mo (i) malamalama i lenei faʻafitauli e pei o le eseese o le mafaufau mafaufau faʻafitauli a o (ii) le faʻaaloalo i fesoʻotaʻiga aiaiga, o le a (iii) fesoasoani togafitiga ma (iv) puipuiga taumafaiga . Mai le lipotia suesuega, foliga mai o le tagata le tuputupu aʻe ma psychosocial talaʻaga o aafiaga taua e tusa ai ma ono ono maua i le va o Initaneti vaisu ma vailaʻau faalagolagoina, lea e lagolagoina e saienisi faʻataʻitaʻiga o mausa ma a latou amioga masani [16,17]. E le gata i lea, o le faʻamalosi o le 'ava malosi ma le cannabis o loʻo otooto mai o ni faʻafitauli e ono tutupu faʻatasi. E ui lava i lea, e ese mai i lenei, o faʻatonuga suʻesuʻega e le o faʻapitoa ona talanoaina le vaeluaina o sootaga i le va o vailaʻau faʻalagolago ma amioga taʻitasi o vaisu, pei o vaisu i le faʻaaogaina o le SNS. O le mea lea, lumanaʻi empirical suʻesuʻega e manaʻomia ina ia mafai ai ona faʻamalamalama atili SNS vaisu faʻapitoa ma comorbidity.

4. Talanoaga ma Faaiuga

O le autu o lenei tusitusiga o le iloiloina lea o se aotelega o le taimi nei o fesoʻotaʻiga faʻapitoa suʻesuʻega e faʻatatau i le faʻaaogaina o ma vaisu i fesoʻotaʻiga i luga o le Initaneti. Muamua lava, SNSs na faʻauigaina o ni tafaoga tafailagi o loʻo ofoina atu i o latou sui le avanoa e faʻaaoga ai a latou tuʻufaʻatasi Web 2.0 foliga, e pei o fesoʻotaʻiga ma fefaʻasoaaʻi ala o faʻasalalauga mea. O le talafaʻasolopito o SNS na amata mai i le faʻaiuga o le 1990, faʻapea mai latou te le o fou e pei ona foliga mai i le muamua. Faʻatasi ai ma le tulaʻi mai o SNS pei o Facebook, o le aotelega o le faʻaaogaina o le SNS ua faʻatelevaveina i se auala ua avea ai i latou ma tagata o le lalolagi faʻatau masani. I aso nei, sili atu ma le 500 miliona tagata faʻaoga o loʻo auai i le Facebook nuu naʻo latou ma suʻesuʻega fautua mai i le va o le 55% ma le 82% o talavou ma talavou matutua faʻaaoga SNS i taimi masani. Avea mai faʻamatalaga mai itulau a le SNS a se uo o se gaioiga e masani ona faʻafiafiaina aemaise na fesoʻotaʻi ma le faʻagaoioia o le manaʻoga, lea e fesoʻotaʻi ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu.

I tulaga o sociodemographics, o suʻesuʻega na tuʻuina mai e faʻailoa mai ai o le aotelega, o SNS faʻaaogaga e eseese. Tamaʻitaʻi foliga mai e faʻaaoga le SNS ina ia mafai ona fesoʻotaʻi ma sui o a latou paʻaga kulupu, ae o aliʻi foliga mai e faʻaaogaina i latou mo le faʻamoemoe o agafesoʻotaʻi taui, aʻoaʻoina, ma agafesoʻotaʻi faʻamaoniga faʻamalieina [37]. E le gata i lea, o aliʻi e tele lava ina faʻamatalaina a latou lava faʻamatalaga i luga o le upega tafailagi a le SNS e faʻatatau i fafine [25,118]. Faʻapea foi, sili atu fafine na maua e faʻaaoga MySpace e faʻapitoa lava i aliʻi [26]. E le gata i lea, o faʻaogaina o mamanu na maua e eseʻese i le va o itupa o se gaioiga o uiga tagata. E le pei o fafine e iai uiga faʻa-neurotic, o aliʻi e iai uiga o latou tino na maua e tele na masani ona faʻaaoga e SNS [66]. I se faʻaopopoga i lenei mea, na maua ai o tama e tele lava ina fai ma vaisu i le SNS taʻaloga faʻapitoa e faʻatatau i fafine [85]. E o gatasi ma le mauaina o tama i se tulaga aoao o se faitau aofaʻi o tagata i se tulaga lamatia mo le atiaʻe o se vaisu i le taʻalo i luga o le initoneti taʻaloga [95].

Pau lava le suʻesuʻega na iloiloina tausaga eseesega i le faʻaaogaina [23] faʻailoa mai o le mulimuli i le mea moni e fesuisuiaʻi o se aoga o tausaga. Faʻapitoa lava, "siliva faaseʻe" (ie, i latou ua ova ma le 60 tausaga) o loʻo iai se liʻo laititi o uo i luga ole laiga e eseese ile tausaga e faʻatatau i tamaiti laiti o le au SNS. Faʻavae i luga o le taimi nei empirical malamalamaaga na maitauina iloiloina talavou talavou ma tamaiti aʻoga faʻataʻitaʻiga, e foliga mai le leiloa pe o tagata matutua faʻaaoga SNSs tele ma pe latou ono ono avea ma vaisu i le faʻaaogaina o latou. O le mea lea, lumanaʻi suʻesuʻega tatau ona faʻamoemoe i le faʻatumuina o lenei va i le poto.

Le isi, o mafuaʻaga mo le faʻaaogaina o SNSs na toe iloiloina i luga o le faʻavae o manaʻoga ma faʻamalieina manatu. I se tulaga lautele, o suʻesuʻega faʻailoa mai o SNS e faʻaaogaina mo agafesoʻotaʻi. I le aotelega, o le faʻamautuina o fesoʻotaʻiga i luga o le initaneti sui auai sa faʻamamafaina nai lo le faʻavaeina o ni sootaga fou. E tusa ai ma lenei mea, o le au faʻaaoga a le SNS e lagolagoina le fesoʻotaʻiga o tupe faʻaagafesoʻotaʻi e ala i le tele o fesuiaiga o soʻotaga i isi tagata faʻaaoga SNS. O lenei mea na foliga mai e aoga mo latou e tusa ai ma le tufatufaina o le poto ma ono ono lumanaʻi avanoa e fesoʻotaʻi ma galuega ma isi vaega. I se faʻataʻitaʻiga, o le malamalamaaga o loʻo avanoa i tagata taʻitoʻatasi e ala ia latou upega tafailagi e mafai ona mafaufauina o se "atamai tuʻufaʻatasi" [119].

O le tuʻufaʻatasia o le malamalama e faʻalauteleina ai le manatu o le tufatufaina o le poto aua e le faʻatapulaʻaina i le malamalama faʻasoa e tagata uma o se faʻapitoa afioʻaga. Nai lo lena, o lona uiga o le faʻaputuputuina o tagata taʻitasi ma le malamalama e mafai ona mauaina e isi sui o le latou pitonuʻu. I lenei itu, o le sailiga o vaivai sootaga i SNSs o aoga sili ma o lea e o gatasi ma le faʻamalieina o le sui o manaʻoga. I le taimi lava e tasi, o le poto masani o se faʻamalieina. O le mea lea, nai lo le sailia o lagona lagolagosua, tagata faʻaaoga le SNSs ina ia mafai ai ona fesoʻotaʻi ma fesoʻotaʻi fesoʻotaʻiga e le gata ma aiga ma uo, ae faʻapea foi ma le tele o uo masani, o le mea lea e lagolagoina ai vavalalata vavalalata ma ono ono siʻosiʻomaga. O penefiti o upega tafailagi i luga ole laiga fesoʻotaʻiga ono ono taʻitaʻia ai tagata e soʻona auai i le faʻaaogaina o ia mea, ma, i se isi itu, e ono taʻua o amioga ua fai ma vaisu.

E tusa ai ma uiga o le mafaufau, o nisi uiga o le tagata na maua e fesoʻotaʻi ma maualuga faʻaaogaina taimi e mafai ona fesoʻotaʻi ma ono ono sauaina ma / pe fai ma vaisu. I latou na, extraversion ma introverion tu matilatila ona o nei uma e fesoʻotaʻi ma sili atu masani ai le auai i soʻotaga fesoʻotaʻiga i luga o le Initaneti. Ae ui i lea, o mafuaʻaga a tagata faʻaaoga ma mea e faʻaaoga e eseʻesega e ese mai i le faʻaaogaina e tagata faʻaaogaina o latou fesoʻotaʻiga lautele, ae o tagata faʻaaoga e sui mo le leai o ni soifuaga lautele fesoʻotaʻiga. Masalo, o mafuaʻaga mo le faʻaaogaina maualuga o le SNS o tagata e fiafia i ai ma mafaufau lelei e ono fesoʻotaʻi ma i latou e faʻasoa e tagata faʻaaoga tupe, faʻailoa ai le manaʻomia mo le tumau fesoʻotaʻiga ma fegalegaleaʻi ma o latou alalafaga. Ae ui i lea, o na mea, o le soʻona faʻaaluina maualuga na maua e fesoʻotaʻi ma ono fai ma vaisu le faʻaaogaina o le SNS, e tusa ai ma le maualalo o le mafaufau.82].

O le eseʻesega faʻaosofia mo le faʻaaogaina maua mo sui auai togi maualuga i luga o latou lava uiga uiga mafai faʻailoa ai le lumanaʻi suʻesuʻega i ono ono fai ma vaisu i SNSs. Ma le faʻamaoni, o tagata e tauia ni laʻititi lava sootaga ma o latou olaga moni, e ono tele se latou aʻafiaga e maua ai i le fai ma vaisu. I se faʻataʻitaʻiga, i se tasi suʻesuʻega, o le faʻaaogaina o le SNS o mea na fai ma vaisu na valoia e le sailia o se lagona o le avea ai ma se tasi i lenei nuu [83], lea e lagolagoina lenei manatu faʻatatau. Masalo, o le tutusa e ono moni mo tagata e maualuga togi i le neuroticism ma narcissism, manatu o tagata o vaega uma e lua foliga mai e maualalo le talitonuina o ia lava. O lenei manatu e faʻailoa mai i suʻesuʻega e faʻaalia ai o tagata e soʻona faʻaaogaina le Initaneti ina ia mafai ai ona faʻafetauia ma le popole i aso uma [120,121]. E ono avea lea ma faʻamatalaga muamua mo mea na maua e uiga i faʻamaoniga le lelei na maua e fesoʻotaʻi ma le tele o taimi e faʻaaoga ai le SNS.

I se aotelega, o le faʻatinoina i ni gaioiga faʻapitoa i luga o SNSs, e pei o sailiga lautele, ma uiga o le tagata na maua e fesoʻotaʻi ma sili atu faʻalautelega o le SNS faʻaaʻoga ono avea o se taula nofoaga mo lumanaʻi suʻesuʻega e uiga i le faʻamatalaina o tagata o loʻo lamatiaina mo atiaʻe vaisu i le faʻaaogaina o upega tafailagi i luga o le Initaneti. E le gata i lea, e fautuaina foi e suʻesuʻe suʻesuʻe vaega e faapitoa i vaisu a le SNS, e aofia ai ma faamatalaga, faatosinaina, fesoʻotaʻiga ma faʻamoemoega o le faʻaaogaina o le SNS aua o nei mea e ono valoʻia ai le faʻavae o mea ua fai ma vaisu a le SNS e faʻavae i luga o le faʻavae o mea ua fai ma vaisu.15]. Ona o le utiuti o suʻesuʻega i lenei vaega ma se taulaʻiga faʻapitoa i le SNS maʻusaʻoga faʻapitoa ma comorbidity, isi empirical suʻesuʻega e talafeagai. E le gata i lea, e faʻamalosia foʻi le au suʻesuʻe ina ia uaʻi totoʻa atu i eseesega o mea e faʻaosofia ai tagata faʻaaoga ma tagata faʻasili ona o nei mea taʻitasi e foliga mai e fesoʻotaʻi ma le maualuga o taimi e faʻaaoga ai. E le gata i lea, o le suʻesuʻeina o le fesoʻotaʻiga o mea ua fai ma vaisu ma le masalosalo e foliga mai o se vaega aoga tele mo faʻataʻitaʻiga. I se faʻaopopoga i lenei mea, faʻaosofia mo le faʻaaogaina faʻapea foi ma le lautele lautele o le le lelei o faʻamaumauga e fesoʻotaʻi ma le tele o le SNS faʻaaoga tatau ona talanoaina.

I se faʻaopopoga i mea ua taua i luga ma fautuaga mo suʻesuʻega i le lumanaʻi, e manaʻomia le totogiina faapitoa o le filifilia o ni faʻataʻitaʻiga lapoʻa o loʻo avea ma sui o se lautele lautele o tagata ina ia faʻalauteleina ai le aoga o suʻega i fafo atu. O le lautele o taunuʻuga e taua ina ia mafai ai ona vaeluaina le faitau aofai o tagata i se tulaga lamatia mo le atiaʻe vaisu i SNSs. E faʻapena foi, e alagatatau ona faia nisi suʻesuʻega o le psychophysiological ina ia mafai ai ona iloiloina le mea mataʻina mai se vaaiga o le olaga. E le gata i lea, o le manino-tipi ma le faʻamaoniaina vaisu aiaiga e tatau ona iloiloina. E le lava le faʻatapulaʻaina o suʻesuʻega i mea ua fai ma vaisu i le iloiloina naʻo nai vaega. O le faʻavasegaina o faʻailoga mai le maualuga o taimi ma faʻafitauli i faʻafitauli e manaʻomia ai le taliaina o faʻavae na faʻavaeina e tusi faʻavasega faʻavaomalo faʻavaomalo [18,102]. E le gata i lea, e tusa ai ma faʻamaoniga faʻalemafaufau ma faʻataʻitaʻiga, e foliga mai e manaʻomia le uaʻi atu i le faaletonu taua o le poto masani o mea ua fai ma vaʻaiga a le SNS i le tele o ituaiga o olaga o se iʻuga o a latou amioga saua ma / pe fai ma vaisu.

E faʻapea foʻi, o taunuʻuga o faʻamatalaga e faʻavae i luga o lipoti a oe lava, e le lava mo faʻamaoniga aua o suʻesuʻega e taʻu mai ai atonu e le saʻo [122]. E mautinoa lava, o lipoti a le tagata lava ia e mafai ona faʻaopoopoina i faʻatulagaina o faʻatalanoaga faʻafomaʻi [123] ma isi faʻamatalaga suʻesuʻe faʻamaoniga faʻapea foi ma lipoti faʻaopopo mai isi taua a tagata faʻaaoga. I le faʻaiuga, o fesoʻotaʻiga i luga o le Initaneti o ni mea mataʻutia i luga ole Initaneti 2.0 foliga vaaia e ofi atu ai le ono avea ma vaega o, ma faʻaogaina le, atamai tuʻufaʻatasi. Ae ui i lea, o le le iloa lelei o le mafaufau mafuaʻaga o le soʻona faʻaoga ma fai ma vaisu e le o suʻesuʻeina e faʻaaoga ai le sili ona faigata metotia faʻasaienisi.

mau faasino

1. Cohen E. Lima Faailo e Ua E Mausa I le Facebook. CNN Soifua Maloloina; Atlanta, GA, USA: 2009. [faʻaaogaina i le 18 Aukuso 2011]. Avanoa i luga ole laiga: http://articles.cnn.com/2009-04-23/health/ep.facebook.addict_1_facebook-page-facebook-world-social-networking?_s=PM:HEALTH.
2. Webley K. Ua oʻo i le taimi e faʻafetaui ai lau Facebook Vaisu. Taimi Inc; New York, NY, USA: 2011. [faʻaaogaina i le 18 Aukuso 2011]. Avanoa i luga ole laiga: http://newsfeed.time.com/2010/07/08/its-time-to-confront-your-facebook-addiction/
3. Hafner K. Ina ia feagai ma le mafaufau loloto, O nisi Defriend Facebook. Le Kamupani a Niu Ioka Times; New York, NY, USA: 2009. [faʻaaogaina i le 18 Aukuso 2011]. Avanoa i luga ole laiga: http://www.nytimes.com/2009/12/21/technology/internet/21facebook.html.
4. Revoir P. Facebook e tuuaia mo le "Faigauo Mausa". Associated Nusipepa Ltd; Lonetona, Peretania: 2008. [faʻaaogaina i le 18 Aukuso 2011]. Avanoa i luga ole laiga: http://www.dailymail.co.uk/sciencetech/article-1079633/Facebook-blame-friendship-addiction-women.html.
5. Le Kamupani a Nielsen. E faʻaaluina e le au maimoa a le lalolagi atoa le lua itula e sili atu i le masina i luga o fesoʻotaʻiga lautele nai lo le tausaga talu ai. Le Kamupani Nielsen; New York, NY, USA: 2010. [faʻaaogaina i le 18 Aukuso 2011]. Avanoa i luga ole laiga: http://blog.nielsen.com/nielsenwire/global/global-audience-spends-two-hours-more-a-month-on-social-networks-than-last-year/
6. Vaisu o Griffiths M. Initaneti — Taimi e tatau ai ona e manatu mamafa i ai? Faʻatonu Res. 2000;8: 413-418.
7. Tamaititi K. Initaneti vaisu: Iloiloga ma togafitiga. Tamaiti aʻoga Brit Med J. 1999;7: 351-352.
8. Young K. Facebook Faʻafitauli ua fai ma vaisu? Le Nofoaga Autu mo Vaisu i luga ole laiga; Bradford, PA, USA: 2009. [faʻaaogaina i le 29 Novema 2010]. Avanoa i luga ole laiga: http://www.netaddiction.com/index.php?option=com_blog&view=comments&pid=5&Itemid=0.
9. Boyd DM, Ellison NB. 'Upega tafaʻilagi nofoaga fesoʻotaʻiga: Faʻauiga, talaʻaga, ma sikolasipi. J Comput Mediat Comm. 2008;13: 210-230.
10. Jenkins H. Lea e feteʻenaʻi Faʻasalalauga Tuai ma Fou. New York University Press; Niu Ioka, NY, USA: 2006. Aganuu Faʻafeiloaʻi.
11. Milgram S. O le tamaʻi lalolagi faʻafitauli. Psychol Aso Nei. 1967;2: 60-67.
12. Le Kamupani a Nielsen. Lalolagi mata ma nofoaga fesoʻotaʻi. Le Kamupani Nielsen; New York, NY, USA: 2009. [faʻaaogaina i le 18 Aukuso 2011]. Avanoa i luga ole laiga: http://blog.nielsen.com/nielsenwire/wp-content/uploads/2009/03/nielsen_globalfaces_mar09.pdf.
13. Rheingold H. Le Virtual Community: Fale i luga o le Electronic Frontier. MIT; Cambridge, MA, ISA: 1993.
14. Li L. Suʻesuʻega o talavou 'Initaneti o mea ua fai ma vaisu. [faʻaaoga i le aso 16 Fepuari 2011];Psychol Dev Educ. 2010 26 Maua i le initaneti: http://en.cnki.com.cn/Article_en/CJFDTOTAL-XLFZ201005019.htm.
15. Sussman S, Leventhal A, Bluthenthal RN, Freimuth M, Forster M, Ames SL. O se faʻavae mo le faʻapitoa o vaisu. Int J Environ Res Malo Maloloina. 2011;8: 3399-3415. [PMC free article] [PubMed]
16. Griffiths MD. Se "vaega" faʻataʻitaʻiga o vaisu i totonu o le biopsychosocial framework. J Subst Faʻaaoga. 2005;10: 191-197.
17. Shaffer HJ, LaPlante DA, LaBrie RA, Kidman RC, Donato AN, Stanton MV. I le agai atu i se syndrome faataitaiga o vaisu: Tele faaupuga, masani masani. Harvard Rev Psychiat. 2004;12: 367-374.
18. American Psychiatric Association. Tusi Diagnostic ma Fuainumera Tusi Lesona o Mafaufauga Faʻalemafaufau - Tusitusiga Faʻamatalaga. Fa lolomiga. American Psychiatric Association; Uosigitone, DC, USA: 2000.
19. Lenhart A. 'Upega Tafaʻilagi Lautele Upega Tafaʻilagi ma Talavou: O Se Vaaiga Aoao. Pew Research Center; Uosigitone, DC, USA: 2007. [faʻaaoga i le aso 27 Novema 2010]. Avanoa i luga ole laiga: http://www.pewinternet.org/~/media//Files/Reports/2007/PIP_SNS_Data_Memo_Jan_2007.pdf.pdf.
20. Subrahmanyam K, Reich SM, Waechter N, Espinoza G. Luga i luga ole laiga ma luga ole laiga fesoʻotaʻiga: Faʻaaogaina o fesoʻotaʻiga i luga o upega tafaʻilagi e tagata matutua ua aliaʻe mai. J Appl Dev Psychol. 2008;29: 420-433.
21. Pempek TA, Yermolayeva YA, Calvert SL. Kolisi tamaiti aʻoga 'upega tafaʻilagi fesoʻotaʻiga poto masani luga o le Facebook. J Appl Dev Psychol. 2009;30: 227-238.
22. Raacke J, Bonds-Raacke J. MySpace ma le facebook: Faʻaaogaina o faʻaoga ma faʻamalieina manatu e suʻesuʻe ai i uo-fesoʻotaʻiga 'upega tafaʻilagi. CyberPsychol Behav. 2008;11: 169-174. [PubMed]
23. Pfeil U, Arjan R, Zaphiris P. Eseesega o tausaga i upega tafailagi i luga o upega tafailagi-O se suʻesuʻega o faʻamatalaga a tagata e faʻaaoga ma le agafesoʻotaʻi e vaelua ai talavou ma tagata matutua o faʻaaoga i MySpace. Faʻatau le Hum Behav. 2009;25: 643-654.
24. Fogel J, Nehmad E. 'Upega tafaʻilagi komepiuta sosaiete sosaiete: lamatiaga ave, faʻatuatuaina, ma le le faalauaiteleina atugaluga. Faʻatau le Hum Behav. 2009;25: 153-160.
25. Jelicic H, Bobek DL, Phelps E, Lerner RM, Lerner JV. Faʻaaogaina lelei o le atinaʻeina o talavou e valoia ai le saofaga ma amioga le mautinoa i le amataga o le talavou: Sailiiliga mai galu muamua e lua o le 4-H Suesuega o Positve Autalavou Atinaʻe. Int J Amioga Dev. 2007;31: 263-273.
26. Wilkinson D, Thelwall M. 'Upega tafaʻilagi e suia suiga ile taimi: O le mataupu o MySpace. J Am Soc Inf Sci Tech. 2010;61: 2311-2323.
27. Wise K, Alhabash S, Park H. Tali lagona i le taimi o faʻamatalaga lautele i luga o le Facebook. Cyberpsychol Behav Soc Fesoʻotaʻiga. 2010;13: 555-562.
28. Lang A, Potter RF, Boll PD. Le mea e feiloai ai le psychophysiology ma le aufaasālalau: Aveina o aʻafiaga mai le tele o fesoʻotaʻiga suʻesuʻega. I totonu: Bryant J, Oliver MB, faatonu. Ala o Faʻasalalauga Aʻoga: Faʻalauiloaina i Teori ma Suesuega. Rout2009 Taylor ma Francis Group; Niu Ioka, NY, USA: 185. pp. 206–XNUMX.
29. Park HS, Kim SH, Bang SA, Yoon EJ, Cho SS, Kim SE. Suʻesuʻe faʻaitulagi le gasegase o le cerebral glucose i le Initaneti o soona fai: O se suʻesuʻega F-18-fluorodeoxyglucose Positron Emission Tomography. CNS Spectr. 2010;15: 159-166. [PubMed]
30. Ko CH, Liu GC, Hsiao SM, Yen JY, Yang MJ, Lin WC, Yen CF, Chen CS. Gaioiga faiʻai e fesoʻotaʻi ma taʻaloga naunautaʻiga o vaisu i luga ole laiga J Foma'i Fa'afoma'i Res. 2009;43: 739-747. [PubMed]
31. Comings DE, Blum K.Faʻaleagaina le le atoatoa o le faʻamaʻi: Tulaga masani o amioga le atoatoa. I: Uylings HBM, VanEden CG, DeBruin JPC, Feenstra MGP, Pennartz CMA, faʻatonu. Faʻailoaina, Lagonaina ma Tutoʻatasi Tali: O le Tuʻufaʻatasia o le Faʻataʻiga o le Cortex ma le Limbic Structures. Vol. 126. Elsevier Saienisi; Amsterdam, Netherlands: 2000. itulau 325–341.
32. Griffiths M. Initaneti petipetiga: Mataupu, atugaluga, ma fautuaga. CyberPsychol Behav. 2003;6: 557-568. [PubMed]
33. Ross C, Orr ES, Sisic M, Arseneault JM, Simmering MG, Orr RR. Tulaga faʻapitoa ma faʻaosofiaga e fesoʻotaʻi ma le Facebook faʻaaogaina. Faʻatau le Hum Behav. 2009;25: 578-586.
34. Katz E, Blumler J, Gurevitch M. Davidson W, Yu F. Suʻesuʻega o Fesoʻotaʻiga Tele: Tele Mataupu ma Faasinoga i le Lumanai. Praeger; New York, NY, USA: 1974. Faʻaaogaina o fesoʻotaʻiga tele e le tagata; i. 11–35.
35. Kwon O, Wen Y. O se suʻesuʻega taua o mea taua e aafia ai le faʻaaogaina o fesoʻotaʻiga lautele. Faʻatau le Hum Behav. 2010;26: 254-263.
36. Kim JH, Kim MS, Nam Y. O se auiliiliga o le tagata lava ia construals, faaosofia, facebook faʻaaogaina, ma le faʻamalieina o tagata. Int J Hum-Comput Int. 2010;26: 1077-1099.
37. Barker V. Tagata matutua 'faʻaosofia mo le faʻaaogaina o upega tafaʻilagi upega tafaʻilagi faʻaaogaina: O le aʻafiaga o itupa, faʻailoga faʻailoga, ma le talitonuina o oe lava. CyberPsychol Behav. 2009;12: 209-213. [PubMed]
38. Cheung CMK, Chiu PY, Lee MKO. 'Upega tafaʻilagi i luga ole laiga: Aisea e faʻaaoga ai e tamaiti le facebook? Faʻatau le Hum Behav. 2010;27: 1337-1343.
39. Kujath CL. Facebook ma MySpace: Faʻatumu pe suia mo fegalegaleʻi fesagai ma mata? Cyberpsychol Behav Soc Fesoʻotaʻiga. 2011;14: 75-78.
40. Walther JB. Fesoʻotaʻiga faʻafesoʻotaʻi komepiuta: Impersonal, interpersonal, ma hyperpersonal fegalegaleaiga. Faʻasalalau Tagata. 1996;23: 3-43.
41. Crystal D. O le lautele o le Initaneti gagana. Taualumaga a le American Association mo le alualu i luma o Saienisi Konafesi; American Association mo le alualu i luma o Saienisi Konafesi; Uosigitone, DC, USA 17–21 Fepuari 2005; Uosigitone, DC, USA: American Association mo le alualu i luma o le Saienisi; [faʻaaoga i le aso 18 Aukuso 2011]. Avanoa i luga ole laiga: http://www.davidcrystal.com/DC_articles/Internet2.pdf.
42. Thurlow C. Le Initaneti ma le gagana. I: Mesthrie R, Asher R, faʻatonu. Faʻaopopoga Encyclopeia o Sociolinguistics. Perekamona; Lonetona, Peretania: 2001. itulau 287–289.
43. Ellison NB, Steinfield C, Lampe C. O penefiti a Facebook “uo”: Faʻaaoga lautele ma kolisi tamaiti aʻoga o loʻo i luga o upega tafailagi i luga o upega tafailagi. [faʻaaogaina i le aso 18 Aukuso 2011];J Comput-Mediat Comm. 2007 12 Avaiable luga ole laiga: http://jcmc.indiana.edu/vol12/issue4/ellison.html.
44. Bourdieu P, Wacquant L. O se Valaaulia i Reflexive Sociology. Iunivesite o Chicago Press; Chicago, IL, USA: 1992.
45. Putnam RD. Tuua toʻatasi. Simon & Schuster; Niu Ioka, NY, USA: 2000.
46. Wellman B, Gulia M. O le fesoʻotaʻiga faʻavae o fesoʻotaʻiga lautele: O se upega tafailagi e sili atu nai lo le aofaʻi o ona fusiua. I: Wellman B, faatonu. Fesoʻotaʻiga i le Global Village. Westview; Boulder, CO, ISA: 1999.
47. Donath J, Boyd D. Faʻaalia lautele o fesoʻotaʻiga. BT Technol J. 2004;22: 71-82.
48. Reich SM. Tagata talavou 'lagona o le nuʻu i luga o MySpace ma facebook: O se fefiloi-metotia auala. J Community Psychol. 2010;38: 688-705.
49. Steinfield C, Ellison NB, Lampe C. Social capital, talitonuina oe lava, ma le faʻaaogaina o upega tafailagi i luga ole laiga upega tafailagi: O se iloiloga umi. J Appl Dev Psychol. 2008;29: 434-445.
50. Armstrong L, Phillips JG, Saling LL. Faʻamoemoe ono o le mamafa initaneti faʻaaogaina. Int J Hum-Comput St. 2000;53: 537-550.
51. Ghassemzadeh L, Shahraray M, Moradi A. Faateleina o Initaneti mea ua fai ma vaisu ma le faʻatusatusaina o Initaneti o mea ua fai ma vaisu ma e le o ni mea ua fai ma vaisu i aʻoga maualuluga a Iran. CyberPsychol Behav. 2008;11: 731-733. [PubMed]
52. Ji YG, Hwangbo H, Yi JS, Rau PLP, Fang XW, Ling C. Le aʻafiaga o aganuʻu eseese i le faʻaaogaina o auaunaga mo fesoʻotaʻiga lautele ma le fausiaina o tupe faʻaagafesootai. Int J Hum-Comput Int. 2010;26: 1100-1121.
53. Sledgianowski D, Kulviwat S. Faʻaaogaina o 'upega tafaʻilagi upega tafailagi: O aʻafiaga o le taʻaalo, ogaoga vaega ma le talitonuina i se hedonic mataupu. J Comput Faʻailoa Syst. 2009;49: 74-83.
54. Livingstone S. Faʻaaogaina avanoa lamatia i le fausiaina o mea a talavou: Faʻaaogaina e le autalavou o upega tafailagi mo fesoʻotaʻiga vavalalata, le faalauaiteleina ma le faʻaalia e oe lava. Fou Ala o Faʻasalalauga Soc. 2008;10: 393-411.
55. Kim Y, Sohn D, Choi SM. Eseesega faaleaganuu i mea faaosofia mo le faaaogaina o upega tafailagi upega tafailagi: O se faatusatusaga suesuega o Amerika ma Korea kolisi tamaiti aʻoga. Faʻatau le Hum Behav. 2011;27: 365-372.
56. Zywica J, Danowski J. O foliga o tagata Facebook: Sailia le faʻalauteleina o agafesoʻotaʻi ma agafesoʻotaʻi faʻataʻitaʻiga faʻapea: Valoia Facebook ma offline lauiloa mai le fealofani ma le talitonuina o oe lava ia, ma faʻataʻatia uiga o le lauiloa ma semantic network. J Comput-Mediat Comm. 2008;14: 1-34.
57. Lee G, Lee J, Kwon S. Faʻaaogaina o sosaiete-fesoʻotaʻiga 'upega tafaʻilagi ma le soifua manuia mataupu: O se suʻesuʻega i Korea i Saute. Cyberpsychol Behav Soc Fesoʻotaʻiga. 2011;14: 151-155.
58. Pollet TV, Roberts SGB, Dunbar RIM. Faʻaaogaina o fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga 'upega tafaʻilagi ma vave feʻau e le taitai atu ai i le faʻateleina offline lugalaina' upega tafaʻilagi tele, pe i lagona vavalalata vavalalata ma offline network sui. Cyberpsychol Behav Soc Fesoʻotaʻiga. 2011;14: 253-258.
59. Mehdizadeh S. Oe lava faʻaaliga 2.0: Nasareta ma le talitonuina o oe lava i luga o le facebook. Cyberpsychol Behav Soc Fesoʻotaʻiga. 2010;13: 357-364.
60. Buffardi EL, Campbell WK. Narcissism ma 'upega tafaʻilagi upega tafailagi fesoʻotaʻiga. Pers Soc Psychol B. 2008;34: 1303-1314.
61. Zhao SY, Grasmuck S, Martin J. Faʻailogaina fausiaina luga o le Facebook: Faʻamalosia numera i sootaga taulaina. Faʻatau le Hum Behav. 2008;24: 1816-1836.
62. Manago AM, Graham MB, Greenfield PM, Salimkhan G. Faʻalauiloaina e oe lava ma le itupa i luga o MySpace. J Appl Dev Psychol. 2008;29: 446-458.
63. Campbell WK, Bosson JK, Goheen TW, Lakey CE, Kernis MH. E le fiafia le au faʻatau fuʻa ia latou lava "loloto i totonu"? Psycho Sci. 2007;18: 227-229. [PubMed]
64. Kaino NM, Pincus AL, Ansell EB. Narcissism i le fetaulaiga ala: faamatalaga Phenotypic o pathological narcissism i le isi itu falemaʻi teori, agafesoʻotai / uiga o le mafaufau, ma le mafaufau malamalama. Clin Psychol Rev. 2008;28: 638-656. [PubMed]
65. La Barbera D, La Paglia F, Valsavoia R. Fesoʻotaʻiga lautele ma vaisu. Cyberpsychol Behav. 2009;12: 628-629.
66. Correa T, Hinsley AW, de Zuniga HG. O ai e faʻafesoʻotaʻi i luga o le upega tafailagi?: O le fetaulaʻiga o ala o tagata faʻaaoga ma uiga faʻaagafesootai faʻaaogaina. Faʻatau le Hum Behav. 2010;26: 247-253.
67. Amichai-Hamburger Y, Vinitzky G. Le faʻaaogaina o fesoʻotaʻiga ma aga masani. Faʻatau le Hum Behav. 2010;26: 1289-1295.
68. Costa PT, McCrae RR. Toe Iloilo le NEO Personality Inventory (NEO-PI-R) ma le NEO Five-Factor Inventory (NEO-FFI): Tomai Faʻapitoa Tusi lesona. Punaoa o Iloiloga o le Mafaufau; Odessa, FL, USA: 1992.
69. Orr ES, Ross C, Simmering MG, Arseneault JM, Orr RR. Le aʻafiaga o le matamuli ile faʻaaogaina ole Facebook ile suʻega o aʻoaʻoga. CyberPsychol Behav. 2009;12: 337-340. [PubMed]
70. Valkenburg PM, Peter J, Schouten AP. Uepisaite fesoʻotaʻiga 'upega tafaʻilagi ma a latou fegalegaleaiga ma talavou' manuia ma soifua manuia lautele. CyberPsychol Behav. 2006;9: 584-590. [PubMed]
71. Nyland R, Marvez R, Beck J. MySpace: Fesoʻotaʻiga lautele poʻo aga fesoʻotaʻiga ?. Taualumaga o le Midwinter Conference a le Asosi mo Aʻoaʻoga i Tusitusiga ma Mass Mass, Conference Midwinter o le Asosi mo Aʻoaʻoga i Tusitusiga ma Mass Mass Fesoʻotaʻiga; Reno, NV, USA. 23–24 Fepuari 2007.
72. Suler J. O le lugalaina aafiaga disinhibition. CyberPsychol Behav. 2004;7: 321-326. [PubMed]
73. Kirschner PA, Karpinski AC. Facebook ma aʻoaʻoga faʻatinoina. Faʻatau le Hum Behav. 2010;26: 1237-1245.
74. Phillips M. MySpace poʻo Oe? Nofoaga Faʻafesoʻotaʻi Nofoaga vaʻavaʻaia mataʻituina i Faʻaletino Mafutaga. Sosaiete o Fesootaiga a Setete i Sisifo; Mesa, AZ, USA: 2009.
75. Tokunaga RS. 'Upega tafaʻilagi fesoʻotaʻiga poʻo nofoaga vaʻaia e vaʻai ai? Malamalama i le faʻaaogaina o fesoʻotaʻiga faʻatekonolosi a le tagata lava ia i fegalegaleaiga alofa. Faʻatau le Hum Behav. 2011;27: 705-713.
76. Muise A, Christofides E, Desmarais S. Nisi faʻamatalaga nai lo le taimi na e manaʻo ai: E aumaia e le facebook le sauʻai mata lanumeamata o le fuā? CyberPsychol Behav. 2009;12: 441-444. [PubMed]
77. Taʻu le JA. Lotovale tele? MySpace, Facebook Mafai Ona Faʻalauiloa Ea. Le Msnbc Digital Network; New York, NY, USA: 2007. [faʻaaogaina i le 18 Aukuso 2011]. Avanoa i luga ole laiga: http://www.msnbc.msn.com/id/20431006/
78. Luscombe B. Nofoaga lautele: Facebook ma teteʻa. Taimi. 2009;173: 93-94. [PubMed]
79. Grüsser SM, Thalemann CN. Verhaltenssucht — Diagnostik, Therapie, Forschung. Hans Huber; Bern, Siamani: 2006.
80. Kuntsche E, Stewart SH, Cooper ML. O le a le mautu o le mafuaʻaga-ava malosi faʻaaogaina soʻotaga? O se koluse-atunuʻu faʻamaonia o le inu mafuaaga fesili fesili toe iloiloina i talavou mai Suiselani, Kanata, ma le Iunaite Setete. J Suesue Fualaau oona. 2008;69: 388-396. [PubMed]
81. Echeburua E, de Corral P. Togafitiga i tekonolosi fou ma luga o le upega tafailagi fesoʻotaʻiga i tagata talavou: O se luitau fou. Faʻapitoa. 2010;22: 91-95. [PubMed]
82. Wilson K, Fornasier S, Paʻepaʻe KM. Faʻamatalaga mafaufau o talavou matutua 'faʻaaogaina o upega tafailagi fesoʻotaʻiga' upega tafaʻilagi. Cyberpsychol Behav Soc Fesoʻotaʻiga. 2010;13: 173-177.
83. Pelling EL, Paʻepaʻe KM. O le manatu o amioga fuafuaina e faʻatatau i le faʻaaogaina e tagata talavou o upega tafailagi o fesoʻotaʻiga i luga o upega tafailagi. CyberPsychol Behav. 2009;12: 755-759. [PubMed]
84. Karaiskos D, Tzavellas E, Balta G, Paparrigopoulos T. Vaʻaiga lautele i luga ole laiga: O se faʻafitauli fou o le falemaʻi? Eur Psychiat. 2010;25: 855.
85. Zhou SX MS Tusitusiga. Iunivesite a Saina o Hong Kong; Hong Kong, Saina: 2010. Faʻamalieina, tuua toʻatasi, faʻamalieina o le tafaoga ma le talitonu ia te oe lava o ni tagata vavalo o le SNS-taʻaloga mausa ma le faʻaaogaina o mamanu i totonu o Saina kolisi tamaiti aʻoga.
86. Wan C. MS Tusitusiga. Iunivesite a Saina o Hong Kong; Hong Kong, Saina: 2009. Faʻamalieina ma le tuua toʻatasi o ni tagata vavalo i le lotoa-SNS '' upega tafaʻilagi vaisu & faʻaogaina mamanu i totonu o Saina kolisi tamaiti aʻoga.
87. Ajzen I. Le talitonuga o amioga fuafuaina. Organ Behav Hum Tesema 1991;50: 179-211.
88. Terry DHM, White K. O le talitonuga o le fuafuaina amioga: Faʻailogaina oe lava, faʻafesoʻotaʻiga faʻapitoa ma vaega masani. Brit J Soc Psychol. 1999;38: 225-244. [PubMed]
89. Baumeister R, Leary M. Le manaʻoga e ana: Manao mo fesoʻotaʻiga vavalalata tagata o se faʻavae taua tagata faʻaosofia. Psychol Bull. 2005;117: 497-529. [PubMed]
90. Ehrenberg A, Juckes S, White KM, Walsh SP. Tulaga faʻapitoa ma le talitonuina o oe lava o ni tagata vaʻai i talavou a tekinolosi faʻaaogaina. CyberPsychol Behav. 2008;11: 739-741. [PubMed]
91. Costa PT, McCrae RR. Tusi a le NEO PI-R Tomai Faʻapitoa. Punaoa o Iloiloga o le Mafaufau; Odessa, TX, USA: 1992.
92. Coopersmith S. Fuafuaina oe lava. Faufautua Psychologists Press; Palo Alto, CA, USA: 1981.
93. Walsh SP, White KM, Young RM. Talavou ma fesoʻotaʻi: Faʻafitauli mafaufau o le telefoni feʻaveaʻi faʻaaogaina i totonu o Ausetalia talavou. I le: Goggin G, Hjorth L, faʻatonu. Faʻasalalauga feaveaʻi 2007; Taualumaga o se Konafesi Faʻavaomalo i luga o agafesoʻotaʻi ma Aganuʻu Aspect o Telefoni feaveaʻi, Ala o Faʻasalalauga, ma uaealesi tekonolosi; Sini, Ausetalia. 2–4 Iulai 2007; Sini, Ausetalia: Iunivesite o Sini; 2007. itulau 125-134.
94. Landers RN, Lounsbury JW. O se suʻesuʻega o Big Five ma vaapiapi uiga faʻapitoa e faʻatatau i le Initaneti faʻaaogaina. Faʻatau le Hum Behav. 2004;22: 283-293.
95. Kuss DJ, Griffiths MD. Initaneti taʻaloga fai ma vaisu: O se faʻavasega iloiloga o empirical suʻesuʻega. Inisetiute i le J Jent Health. 2011 i le lomitusi.
96. Kuss DJ, Griffiths MD. Encyclopedia of Cyber ​​Amioga. IGI Lalolagi; Hershey, PA, USA: 2011. Initaneti taʻaloga amioga. i nusipepa.
97. Kuss DJ, Griffiths MD. Vaisu i feusuaiga i luga o le initaneti: O se toe iloiloga o suʻesuʻega taua. Addict Res Theory. 2011 i le lomitusi.
98. Tamaititi K. Initaneti vaisu: O le tulaʻi mai o se fou falemaʻi faʻafitauli. CyberPsychol Behav. 1996;3: 237-244.
99. Russell D, Peplau LA, Cutrona CE. O le toe teuteuina o le UCLA Loneliness Scale: Faʻatasi ma le faailoga tagata molimau faʻamaonia. J Pers Soc Psychol. 1980;39: 472-480. [PubMed]
100. Iso-Ahola SE, Weissinger E. Faʻamatalaga o le fiu i taimi paganoa: Faʻataʻitaʻiga, faʻatuatuaina ma le faʻamaonia o le taimi paganoa taimi paganoa. J Faʻafiafiaga Res. 1990;22: 1-17.
101. Rosenberg M, Aʻoga C, Schoenbach C. Faʻafitauli o le tagata ia te ia lava ma talavou: Faʻataʻitaʻiina o aʻafiaga e toe maua mai. Faʻamatalaga Faaleagalagi 1989;54: 1004-1018.
102. Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO) ICD 10: O le ICD-10 Faʻavasegaina o le Mafaufau ma le Lelei Faʻaletonu: Faʻamatalaga Faʻafomaʻi ma Faʻataʻitaʻiga Diagnostic. WHO; Geneva, Suiselani: 1992.
103. Hall W, Degenhardt L, Teesson M. Malamalama lelei i le va o le faʻaaogaina o vailaʻau, popole ma faʻaletonu le afaina: Faalauteleina o le nofoaga faʻavae suʻesuʻega. Addict Behav. 2009;34: 795-799. [PubMed]
104. Malat J, Collins J, Dhayanandhan B, Carullo F, Turner NE. Amio fai ma vaisu i le soʻona fai ma vaisu ma maʻi o le mafaufau: Uluai iʻuga mai le oe lava lipoti fesili. J Addict Med. 2010;4: 38-46. [PubMed]
105. Black DW, Belsare G, Schlosser S. Faʻafitauli o le soifua maloloina, faʻamalosia o le mafaufau, ma le soifua maloloina lelei o le olaga i tagata e lipotia le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o komepiuta. J Clin Psychiat. 1999;60: 839-844.
106. Müller KW, Dickenhorst U, Medenwaldt J, Wölfling K, Koch A. Initaneti faʻafitauli pei o le comorbid maʻi i tagata mamaʻi ma se vailaʻau-fesoʻotaʻi gasegase: Iuga mai le suʻesuʻega i falemaʻi falemaʻi eseese. Eur Psychiat. 2011;26: 1912.
107. Yen JY, Yen CF, Chen CC, Chen SH, Ko CH. Aiga mea taua o Initaneti vailaʻau ma vailaʻau faʻaaogaina poto masani i Taiwanese talavou. CyberPsychol Behav. 2007;10: 323-329. [PubMed]
108. Lam LT, Peng ZW, Mai JC, Jing J. Mea taua e fesoʻotaʻi ma vaisu Initaneti i talavou. CyberPsychol Behav. 2009;12: 551-555. [PubMed]
109. Young K. Na maua i le Net. Uili; Niu Ioka, NY, USA: 1998.
110. Kuntsche E, Knibbe R, Gmel G, Engels R. Faʻafouina ma le faʻamaoniaina o le fesili faʻaosofia mafuaaga o le inuina (DMQ-R, Cooper, 1994) i le autalavou i Suiselani. Eur Addict Res. 2006;12: 161-168. [PubMed]
111. Ko CH, Yen JY, Chen CC, Chen SH, Wu K, Yen CF. Tridimensional uiga o le autalavou ma Initaneti vaisu ma vailaʻau faʻaaogaina poto masani. Mafai e J Psychiat. 2006;51: 887-894.
112. Downs C. Le tulaga Facebook: Fesoʻotaʻiga lautele ma petipetiga. Taualumaga o le Koneferenisi ma agafesoʻotaʻi Tiutetauave Forum fonotaga; Manaseta, Peretania 2–3 Setema 2008; Manaseta, Peretania: Manchester Metropolitan University; 2008
113. Griffiths MD, Tupu DL, Delfabbro PH. Aʻoga talavou pei o petipetiga: O ni mafuaʻaga e popole ai? Educ Soifua Maloloina. 2009;27: 27-30.
114. Ipsos MORI. Lipoti o le Quantitative Survey. National Lottery Commission; Salford, UK: 2009. British Survey of Children, le National Lottery and Gambling 2008-2009.
115. Griffiths MD, Parke J. Taʻaloga talavou i luga o le Initaneti: O se toe iloiloga. Int J Adol Med Soifua Maloloina. 2010;22: 58-75.
116. King D, Delfabbro P, Griffiths M. O le fefaʻasoaaʻi o petipetiga ma numera faʻasalalau: Aafiaga mo petipetiga i talavou. J Gambl Stud. 2010;26: 175-187. [PubMed]
117. Griffiths MD. Taʻaloga i 'upega tafaʻilagi upega tafaʻilagi: O se tuputupu popole? Lalolagi Online Gambl Tulafono Rep. 2010;9: 12-13.
118. Fogel J, Nehmad E. 'Upega tafaʻilagi komepiuta sosaiete sosaiete: lamatiaga ave, faʻatuatuaina, ma le le faalauaiteleina atugaluga. Faʻatau le Hum Behav. 2009;25: 153-160.
119. Levy P. Masani tuʻufaʻatasia: Mankind's Faʻalauiloa Lalolagi i Cyberspace. Perseus; Cambridge, MA, ISA: 1997.
120. Batthyány D, Müller KW, Benker F, Wölfling K. Taʻaloga taʻaloga: Taʻaloga faʻapitoa o le faʻalagolago ma le faʻasaua i totonu o talavou. Wiener Klinsche Wochenschrift. 2009;121: 502-509.
121. Wölfling K, Grüsser SM, Thalemann R. Vitio ma komepiuta ua fai ma vaisu. Int J Psychol. 2008;43: 769-769.
122. Bhandari A, Wagner TH. Oe-lipoti Faʻaaogaina: Faʻaleleia le Fuataga ma le Saʻo. US National Institutes o le Soifua Maloloina; San Diego, CA, USA: 2004.
123. Beard KW. Initaneti i luga o le Initaneti: O se toe iloiloga o metotia o iloiloga o loʻo i ai nei ma fesili e mafai ona iloiloina. CyberPsychol Behav. 2005;8: 7-14. [PubMed]