(WITHDRAWAL) Faia o se malologa: O le aʻafiaga o le faia o se tafaoga mai le Facebook ma le Instagram i luga o le ola manuia (2019)

lē faʻatino

Sosaiete Networking Social (SNS) e pei o Facebook ma Instagram ua toe faʻaleleia se vaega tele o olaga lautele i luga o le initaneti, ae e mafai ona osofaʻi ma faʻalavelave faʻaleagafesootai. O le toatele o tagata e mafaufau e ave se "SNS vacation." Na matou suʻesuʻeina aafiaga o se vaiaso malolo tasi mai le Facebook ma le Instagram i luga o le soifua manuia o le mafaufau, ma pe o le a fesuisuiaʻi lenei mo tagata pasi poo SNS. Sa fuaina le mamafa o le faaaogaina, e faʻaaoga ai le polokalama o le RescueTime, e faʻatalanoa ai mataupu o le lipoti a le tagata lava ia. Na faʻaalia le faʻaaogaina muamua aʻo leʻi faia le suʻega, ma o SNS o loʻo faʻaaogaina se faʻaaogaina sili atu ona malosi poʻo le sili atu foʻi le faʻaaogaina o le laʻau na tuʻuina i le tutusa o numera i tulaga o le tasi vaiaso vaiaso SNS vacation (n = 40) poʻo leai SNS malologa (n = 38). O le soifua maloloina (ola faamalieina, lelei le aʻafiaga, ma aʻafiaga le lelei) na fuaina ao leʻi oʻo i le taimi o tafaoga. I le muaʻi faʻataʻitaʻiga, o le SNS sili atu ona faʻaaogaina na faʻamautu lelei ma le lelei o le olaga ma lelei le aʻafiaga, aʻo le tele o SNS faʻaaoga e faʻaoga lelei ma le faamalieina o le olaga, ae leai se aʻafiaga. O le mea e ofo ai, i le maea ai o le suʻega, o le SNS vacation na mafua ai le lelei o aʻafiaga mo tagata faʻaaogā ma e leai ni aʻafiaga taua mo tagata faʻaaoga. O lenei taunuʻuga e feteenai ma faʻamoemoega lauiloa, ma faʻamaonia ai o le faʻaaogaina SNS e mafai ona aoga mo tagata faʻaaogā. Matou te fautua atu e tatau i tagata faʻaoga SNS ona aʻoaʻoina i aoga o se faiga faʻaaogaina ma e tatau i suʻesuʻega i le lumanaʻi ona mafaufau i le ono mafai e SNS ona fai ma vaisu i le tele o tagata faʻaaogā.

O le faia o se tafaoga mai sosaiete agafesootai (SNS) e pei o le Facebook ma le Instagram o se mea fou fou, lea e vavae ese ai tagata mai le tasi poo a latou SNS uma mo se vaitaimi. Ua maua e le suʻesuʻega o le SNS o loʻo faʻaaogaina le tele o aogā, e ala i le faʻalauteleina o le tupe faʻavae a le tasi, lea e aʻafia ai le manatu o le tagata ia te ia lava ma le soifua manuia o le tino (SWB) [1, 2], ae e mafai foʻi ona afaina i SWB [3-5]. O suʻesuʻega i luma atu ua faʻaalia ai o le vavae ese mai le SNS e masani lava ona faaosofia e faʻalavelave faʻalapotopotoga faʻapitoa e pei o le lagona le lelei mai le faʻatusatusaga i luga o le vafealoaloai, faʻaalia i faʻasesega (sili atu le lelei), le lagona le aoga ma le le fiafia, ma fefinauaiga [6-11]. Ae peitai, pe a ave e tagata se SNS vacation, latou te vavaeeseina i latou lava e le gata mai aafiaga le lelei o le SNS faʻaaogaina ae faapena foi mai ona manuia. O lenei mea e tulaʻi mai ai pe o le aveina o le SNS e maua ai ni aʻafiaga lelei poʻo ni aʻafiaga i luga ole soifua manuia.

O le soifua maloloina e nofo i totonu o le poto masani o le tagata ma e lua ona vaega: afaina o le tino (lelei ma leaga aʻafia) ma le faamalieina o le olaga [12-13]. Ua maua suʻesuʻega e faapea o le auala e galulue ai tagata ma le SNS, tusa lava pe gaoioi pe leai foi, o se fesuiaiga autu i le auala e aafia ai le SNS i SWB [14]. 'Faʻaaogā faʻaaoga' e aofia ai le fatuina o mea e fesoʻotaʻi ma talanoa faʻatasi ma isi; mo se faʻataʻitaʻiga, lafoina o faʻaleleia tulaga, faʻatalanoaina, talatalanoa ma fefaasoaaʻi pou [3]. I le isi itu, o le 'faʻaaogaina le faʻaaoga' e aofia ai le faʻaaogaina o isi faamatalaga a tagata e aunoa ma le fesootai ma isi [5]. O gaoioiga tuʻufaʻatasiga e aofia ai le suʻeina o tala fou, mulimuli i isi faʻamatalaga, suʻesuʻeina faʻamatalaga a uo, ma le tilotilo ia latou ata e aunoa ma le tali atu [5]. O le faʻaaogaina ma le faʻaaogaina e le o ni faʻatulagaga tulaga ese, ma o suʻesuʻega ua latou maua e faʻamautuina lelei ona e tatau i tagata o loʻo faʻaaogaina ona faʻaaogaina faʻamatalaga a isi tagata aʻo latou auai i SNS [15]. Matou te faasino atu i 'tagata gaosiga' ma 'tagata gaogao' e atagia ai tagata o loʻo agaʻi i se faiga sili atu ona malosi pe faʻaaogaina i se faasologa mai le sao atoatoa i le tele o le faʻaaogaina.

Suesuega i SNS ma le soifua manuia lautele e Burke et al. [16] ma Ellison et al. [1] na faʻauʻuina o le faʻaaogaina faʻamalosia e fesoʻotaʻi ma le faʻatulagaga ma le tausiga o le tupe faʻaagafesootai, lea e fesoʻotaʻi ma taunuuga lelei o le faʻalauteleina o le manatu o le tagata ia te ia lava ma le ola manuia. I le eseesega, o le faʻaaogaina o le faʻaaoga e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le SWB [3-5]. O le tele o tagata e na o le tuʻuina atu o ni mea lelei e uiga i mea tutupu i luga o le SNS [5], fatuina o se ata le talafeagai o le tagata lava ia. Pe a faʻaaogaina e tagata faʻamatalaga nei faʻamatalaga, latou te auai i le mea ua taʻua o le "faʻatusatusaga faʻasolosolo i luga," ma fai mai e sili atu le fiafia ma le sili atu o isi nai lo i latou [17-18]. O lenei mea e mafai ona faʻaosofia ai le lotovale, atuatuvale ma faʻaitiitia SWB [3, 5, 19-20], o se aafiaga e sili atu ona malosi i tagata e sili atu ona talafeagai i le vafealoaloai [21-23].

Afai o le faʻaaogaina o le faʻaaogaina e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le soifua manuia o le tagata soifua, ona faʻaleagaina lea o lenei amio i luga o le initaneti e ono faʻaleleia ai le maualuga o le ola manuia. Ae ui i lea, o nai suʻesuʻega ua suʻeina pe o le SNS faʻamalo e faʻaitiitia ai nei taunuuga le lelei, ma gaosia ai ni mea fefiloi. Hinsch ma Sheldon [24] na faia ni suʻesuʻega se lua na suʻeina ai aafiaga o le faʻaitiitia (Study 1) poʻo le taofi (Suesue 2) Facebook poʻo luga o le initaneti mo taaloga 48. O suʻesuʻega uma e lua na iloa ai o le faʻaitiitia po o le faʻasaina o le faʻaaogaina o Facebook / i luga o le initaneti na faʻateleina ai le olaga o tagata auai, ae na faʻaititia ai le lelei o aʻafiaga. Tromholt [25] na faʻaaoga se faʻataʻitaʻiga tele ma se paʻu Facebook i le vaiaso e tasi. O lenei suesuega na maua ai le faateleina o le olaga faamalieina ma lelei le aafia i le vaega togafitiga (Facebook break) pe a faatusatusa i le vaega pule (leai se Facebook). O aʻafiaga na sili atu ona malosi i le mamafa o tagata faaaoga Facebook, o tagata faʻaaoga, ma i latou na manatu e matauʻa isi. I se isi itu, Vanman, Baker, ma Tobin [26] na maua tulaga o cortisol i le vaega o faʻataʻitaʻiga vaega na faʻaitiitia ina ua maeʻa le Facebook, ma fai mai o le Facebook o loʻo mamafa. E sili atu lenei mea pe a faʻaititia le faʻaaogaina o le faaaogaina; e leai se aoga faʻaaogaina o le faʻaaogaina faʻamalosi. O le au faʻataʻitaʻiga o le vaega na faʻataunuʻuina le faʻaititia o le faamalieina i le olaga, pe a faʻatusatusa atu i le kulupu o loʻo pulea (o le maualuga o le olaga na faʻateleina i lena vaitau).

O nei suʻesuʻega sa faʻamatalaina ai se faʻatapulaʻa masani: O le SNS faʻaaoga ma le faʻaititia i le faʻaaogaina sa fuaina e faʻaaoga ai le lipoti a le tagata lava ia lea e mafai ona le saʻo pe ono aʻafia i le faʻaituau ona o le manaʻomia o uiga [27]. E masani ona le iloa e tagata le tele o taimi e siaki ai po o le a le tele o le taimi latou te faʻaaluina i le SNS ma o le ai ai se faʻafitauli i le lipotia lelei o le faʻaaogaina. E leai se masini e siaki ai le faʻaaogaina Facebook sa faʻaitiitia pe faʻamalo i taimi o suʻega e ese mai i le lipoti a le tagata lava ia.

O suʻesuʻega nei o loʻo faʻatatau i le faʻatalanoaina o tapulaʻa o suʻesuʻega o loʻo i ai nei ma tuʻuina atu se tali sili atu ona manino i le fesili o aʻafiaga o SNS faʻasalaga i le soifua manuia o le mafaufau. I le faʻaaogaina o se faʻataʻitaʻiga, na matou tofotofoina ai le aafiaga o le maua o se maeʻa maeʻa mai SNS (Facebook ma Instagram together) i luga o le soifua manuia o le mafaufau, i le amanaʻiaina o sitaili faʻaaoga pe faʻaaogaina. O le mea taua tele, matou te faʻaaoga se fua faʻatatau o le SNS faʻaaoga e faaaoga ai le polokalama 'RescueTime' lea na faʻapipiʻiina i luga oa latou masini feaveaʻi ma komepiuta. E faavae i luga o le faʻataʻitaʻiga, o tagata auai na faʻavasegaina o ni tagata e sili atu ona malolosi pe sili atu le faʻaaogaina ma na tuʻuina atu i se tulaga SNS aso malolo pe faʻatali. I le SNS aso malolo, o le avanoa i Facebook ma Instagram na poloka i masini ua uma ona siaki mo le vaiaso e tasi, ma soo se faʻaaogaga mai isi masini e mafai ona iloa.

Ona o le faʻaaogaina o le pasita e fesoʻotaʻi ma le maualuga o le vafealoaloai faʻapitoa [22] ma lalo SWB [4-5, 15], matou te faʻamoemoe o le a manuia le SNS vacation i tagata faʻafefe, e mafua ai le faateleina o le soifuaga atoatoa o le olaga ma le lelei o le soifua manuia. I le isi itu, talu ai o tagata faʻaaogaina e selesele manuia mai le faʻaaogaina o le SNS, e pei o tupe faʻaagafesootai ma le taua o le tagata lava ia, matou te faamoemoe e vavae ese mo se vaiaso e ono le manuia. E tusa ai ma suʻesuʻega talu ai, matou te fuaina ni vaega eseese se lua o le soifua manuia o le agaga: ola lelei, ma le faʻaleagaina o le soifua maloloina (lelei ma leaga aʻafia). Matou te faʻamoemoe o le ai ai se faʻaoga lelei o le faʻaaogaina o le tino e pei, a maeʻa le SNS vacation, o le olaga faamalieina ma le soifua manuia o le a faʻaleleia atili i le tele o tagata faʻaaoga, ma faʻaitiitia i le tele o tagata faʻaaogaina.

O a matou suʻesuʻega na aofia ai foi se vaega faʻamaonia, lea na tofotofoina pe, i le taimi aʻo leʻi faia le suʻega, o le tele o faʻaaogaina o SNS (minute) ma le faʻaaogaina o le faʻaaogaina faʻatasi ma le olaga faamalieina ma le lelei o le soifua manuia. O le faʻamaonia (1) o le tele o faʻaaoga SNS (minute) o le a aʻafia ai le le lelei i le olaga faamalieina ma le faʻaleagaina lelei; (2) o le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le a aʻafia ai le le lelei i le olaga faamalieina ma aʻafia ai le lelei; ma (3) o le faʻaaogaina faʻamalosia o le a fesoʻotaʻi lelei i le olaga faamalieina ma aʻafia ai.

Mea ma metotia

Tagata e Auai

Fitugafulu-valu tagata na maeʻa le suʻesuʻega; e aofia ai 35 tane (M = 29.49, SD = 5.61) ma tamaitai 43 (M = 31.95, SD = 8.05) e amata mai le 18 i le 48 tausaga (M = 30.85, SD = 7.12). Na faʻatapulaʻaina le faʻafaigaluegaina i lenei vaitau talu mai le faʻaaogaina o SNS (faʻapitoa i le Instagram) e faʻafetai i lalo ifo o tagata taʻitoʻatasi [28-31]. O tagata na auai na faʻaaogaina e faʻaaoga ai le Prolific Academic (o se tagata suʻesuʻe i luga o le initaneti, ma sui o 66), ma itulau Facebook e fesoʻotaʻi ma le Iunivesite o Niu Egelani, Ausetalia (12 tagata auai). Ina ia faia se faʻataʻitaʻiga lautele, sa tatalaina le suʻesuʻega i nuʻu e tautatala i le Igilisi e tele le aofaʻi o tagata e faaaogaina le SNS, faʻavae i luga o faʻatusatusaga a le atunuʻu [32-33], e taʻua o Ausetalia, le Malo Tele ma le Iunaite Setete o Amerika, o loʻo suʻeina n = 24, 33 ma 21 mai nei atunuu taʻitasi. Leai se eseesega na matauina e le atunuu, tausaga po o le tane mo le faamalieina o le olaga, aafiaga lelei, aafiaga le lelei po o le faaaogaina o fua eseese o fuainumera (uma p > .05). Tagata na auai na totogiina le £ 3 i le maeʻa ai o le lua-vaiaso suʻesuʻega. E tusa ma le 'afa o sui na leʻi faʻaaogaina a latou Instagram account i taimi uma (n = 40); O le Facebook o SNS sili ona lauiloa. O faʻamaumauga na aoina i le tuai o 2016.

Sa i ai nisi o meaʻai i le va o vaega. E selau ma le iva tagata auai na faʻamaunuuina le Phase 1 ma faʻapipiʻi le RescueTime i la latou telefoni. O nei mea, e ivasefulufitu tausaga ua maeʻa le vaega o totoe. Ae ui i lea, o le laveaʻiina na maua ai le 19 o lē na le atoatoa le tausisia o SNS ma e le tatau ona tuʻuina mai le dataset ma tuʻuina se faʻataʻitaʻiga mulimuli o le 78 (40 experimental, 38 control) o ia na maeʻaeʻa le suʻesuʻega. Sa iai 19 tane ma 19 femalesi i le tulaga e pulea ai, male 16 male ma 24 femalesi i le faʻataʻitaʻiga.

mea

Laveaʻi.

E ui o suʻesuʻega muamua na faʻalagolago i fua faatatau o le faaaogaina e le tagata lava ia o Facebook, o lenei suʻesuʻega sa faʻaaogaina ai le telefoni feaveaʻi Laveaʻi (avanoa mai https://www.rescuetime.com/), o se talosaga e siaki ai log-ins, taimi faʻaaluina i SNS (minute), ma poloka SNS i masini. O lenei mea na faʻamautinoa ai le sili atu ona saʻo ma le faʻaaogaina o fua faatatau o le faʻaaogaina nai lo suʻesuʻega muamua, ma faatagaina ai i matou e mataituina le tausisia o le tulaga 'malolo'. Faʻaaogaina le faʻaaogaina o Instagram ma Facebook e fatu ai se fesuiaiga e taʻua o le tele o SNS faʻaaoga (minute). Laveavega na sii mai i luga o masini uma (e aofia ai telefoni feaveai, komipiuta ma pusa) pe a masani ona faaaoga SNS e tagata auai. O le talosaga sa le maua i le iPhone, o lea na manaʻomia ai le auai o tagata auai i se telefoni feaveaʻi.

Faamalieina o le olaga.

O le faamalieina o le olaga na fuaina i le faaaogaina o le Quality of Life Happiness and Satisfaction Questionnaire-18 (Q-LES-Q-18) [34]. Ina ia faʻafetaui mataupu o manaʻoga, o le afa o mea na faʻaaogaina aʻo leʻi faia le suʻega ma o le isi afa i le faʻasalaga [27]. O le fesili na vaevaeina i le afa e ala ile faʻatusatusaina o avega o le tutusa o fesili mai vaega taitasi. O lenei fuataga e fuafua ai vaega e fa o le olaga fiafia ma le faamalieina i le vaiaso talu ai-soifua maloloina faaletino, lagona loloto, taimi paganoa ma taimi, ma fegalegaleaiga lautele. O le fesili mulimuli "O le a le faamalieina o oe i fualaau?" Na le aofia ai ona e le talafeagai i lenei suesuega. Tali na faia i luga o se fua mai 1 = "E leai lava pe leai foi" i le 5 = "O taimi uma po o taimi uma" ma le fuainumera maualalo na fuafuaina mai mea. O le vaeluaga o vaʻaiaʻiga o le α = .93 ma le α = .85.

Aafiaga lelei ma leaga.

O aʻafiaga lelei (pa) ma aʻafiaga leaga (NA) na fuaina e faʻaaoga ai le Polokalame o le Lelei ma le Leaga (PANAS; Watson et al. [35]). Tuuina atu e faapea o le fua lenei na faia i luga o lafoga, e le o faia le vaeluagalemu; nai lo lea, na tuʻuina atu ni aitema i soo se faasologa e faʻafefe ai aafiaga o aʻoaʻoga. O fua o le PA ma le NA e aofia ai mea uma e sefulu, o le "fiafia" (PA) ma le "fefefe" (NA). O tagata taʻitoʻatasi na faʻaalia i luga o se fua mai 1 = "Tuai lava / leai" i le 5 = "Maoaʻe" le tele na latou maua ai nei lagona i le vaiaso talu ai. O numera PA ma le NA e mafai ona maua mai le 10-50, faʻatasi ai ma togi maualuluga e sili atu ona maualuga le PA poʻo le NA. O le alafapeta a Cronbach mo le PA ma le NA o le .93 ma le .87 i lenei suʻesuʻega, faʻaalia ai le maualuga o le loto i totonu.

Faʻasalaga Faʻasalalau ma Faʻaaogaina.

O suʻesuʻega lata mai e manaʻomia le fuaina o le pasi ma le faʻaaogaina faʻamalosi i le Facebook ma le Instagram. E leai se tele na i ai, o lea na tatau ai ona faia se fuataga faapitoa mo lenei suʻesuʻega. E sefuluvalu aitema, na fua mai i le 1 = "Leai" i le 5 = "E masani lava," na faia. O nei mea na faavae i luga o Pagani et al. [36] mo mea faʻaaoga faʻaaoga (eg, "Faʻafeiloaʻi tagata fou / faia uo fou"), ma Verduyn et al. [3] mo mea faʻasalaga (faʻataʻitaʻiga, "Faʻasalalau i luga o laʻu talafou"), ma atagia ai ituaiga o gaoioiga e faaaoga e tagata faaaoga Facebook ma Instagram.

Sa faia se suʻesuʻega pailate e fuafua ai le fausaga muamua aʻo leʻi faʻaaoga. Na matou faʻamoemoe e maua ni vala se lua e faʻaalia ai le mamafa ma le pasi o vaega-fua. I le suʻesuʻega pailate, o 230 tagata Ausetalia e nonofo mai 18-48 tausaga (M = 29.63, SD = 7.28) na faʻatulagaina le seti muamua o mea 18 (Laulau 1) o se suʻesuʻega i le initaneti. O le suʻesuʻeina o vaega autū faʻatasi ma le faʻataʻamilosaga faʻataʻitaʻiga saʻo na iloilo ai le faʻavae autu. E lua ni itu taua e sili atu nai lo le tasi (Laulau 1). Matou te faaulutalaina nei "Gaioiga" ma le "Pasita" e atagia ai le ituaiga o faʻaaogaina. E lima mea na aveeseina: pe a faʻaaogaina se tipi o .45 latou te faʻamauina i itu uma e lua poʻo ni mea taua. O le mea lea na tuua ai mea e 13, ma le ono i le vaevaega pasese ma le fitu i le Active. O le faʻatusatusaina o mea o loʻo i lalo, e faʻatuatuaina, α = .82 (Active) ma α = .80 (Passive). O suʻesuʻega o loʻo i ai nei na maua ai le tali tutusa i luga o sikuea laiti e lua, α = .82 (Active) ma le α = .87 (Passive).

ata vali

Laulau 1. Faʻamaumauga o avega e faʻavae i luga o se auiliiliga o vaega autū ma le faʻafeiloaʻiga o mea mo mea 18 mai le Fua Faʻasao Faʻasao ma le Faʻaaogaina (PAU) (N = 230).

O aitema na tuʻuina atu na aofia ai i le fua mulimuli.

https://doi.org/10.1371/journal.pone.0217743.t001

O tali taʻitasi a tagata auai i le pasi ma le laʻititi o le laʻasaga, sa fuaina, maua ai se faʻataʻitaʻiga faʻaaogaina ma se pasi o le faʻaaogaina mai le 1-5. Ina ia atagia mai se faʻaauau mai le pasi i le faʻaaogaina faʻamalosi, o le tasi le mea faʻaauau faifaipea na faia i le toesea o togi i luga o le pasese pasese mai i latou o lo oi lalo o le numera galue. O lenei mea na maua ai e tagata auai taitoatasi se 'togi iloga o tagata' (AUS) mai -4 i le 4, faʻatasi ai ma le maualuga o faaiʻuga o loʻo faʻaalia ai le faʻaaogaina sili atu ona faʻatusatusa i le faʻaaogaina o le faaaogaina. O lenei faiga na faʻaaogaina i se isi mea: mo se faʻataʻitaʻiga, i suʻesuʻega e aofia ai le soifua manuia o le tagata, faatasi ai ma le togi i luga o le aʻafiaga o aʻafiaga mai le aʻafiaga lelei e afaina ai mataupu i luga o se fua o le lelei ma le leaga [21, 36]. Na matou taʻua le fua o le Passive and Active Scale (PAUS). O le mea lea, mai le fua o le PAUS sa i ai sa matou togi faʻaaogaina, o se faʻasalaga faʻaaoga, ma se score o le aufaigaluega galue (AUS).

Taualumaga.

O le suʻesuʻega sa faia faʻatasi ma le faʻatagaina a le Komiti a le Iunivesite o New England ile Human Ethics Research Ethics-Faʻatagaina Leai HE16-086, Faʻamaonia i le 05 / 05 / 2017. Na faasalalauina le suʻesuʻega e apili ai i tagata o le vasega na mananao e faʻapuupuu mai le Facebook ma le Instagram. Na maua mai le maliega e ala i se suʻesuʻega luga ole luga ole laiga i luga o le initaneti lea na faʻavaeina e ala i le faaaogaina o le polokalama Qualtrics. A maeʻa ona tuʻuina atu le maliega, o sui auai na latou faʻaalia o latou tausaga, itupa, atunuu e nofo ai ma pe latou te i ai se telefoni feaveaʻi. Na talosagaina foi i latou e faʻaalia uma masini latou te faʻaaogaina nei e maua ai SNS. Ona latou agai lea i le PAUS, sosoo ai ma faatonuga i le faapipiiina o le talosaga laveai i luga oa latou telefoni feaveaʻi ma isi masini. Na suʻesuʻeina e le au suʻesuʻe le faʻaolaina o le Laveaʻi i luga o masini uma na faʻaalia e le au auai i le suʻesuʻega muamua. Ona faʻatonuina lea o tagata auai e faʻaaoga le SNS masani mo le vaiaso e tasi (o lenei SNS ua faʻavaeina). Ina ua maeʻa le vaiaso e siaki ai, na maua e tagata auai se sootaga i le suesuega lona lua i le initaneti.

Ona faatulagaina loa lea o le aufaigaluega i luga o le AUS, ma, amata mai i le maualuga maualuga ma galulue i lalo, o 2 uma lavand na tuʻuina atu le tagata i le tulaga faʻataʻitaʻiga ma isi uma i le tulaga e pulea ai, ma faʻamautinoa ai o nei vaega e tutusa i le AUS. O le vaega faataitai na poloka mai le SNS mo le vaiaso e tasi ma talosagaina se taimi e aveesea ai le taimi o le Facebook ma Instagram talosaga mai a latou telefoni, ae o i latou o loo i le tulaga o le siaki na latou taʻu atu e mafai ona latou faʻaaoga SNS masani ma maua le avanoa e ave ai a latou SNS vacation i se mulimuli ane. Soʻo se SNS faʻaaoga i luga o masini na gaosia i le taimi lenei na maua ai le talosaga RescueTime. Na faʻauʻuina e le au faipisinisi le suʻega o le suʻega i le faaiuga o le vaitaimi o tafaoga.

Iloiloga.

O faʻatalatalanoaga na faʻatulagaina e faʻataʻitaʻi ai le vavalalata o le va o le SNS o le faʻaaogaina, le faʻaaogaina o le tino, o le olaga ma le manuia. Ona faia lea o ni faʻatulagaga e suʻe ai aafiaga o SNS vacation, IV, i luga o le olaga faamalieina ma le lelei o le soifua maloloina, o le DV, lea na matou faʻamoemoe o le a faʻaleleia i le va o tagata taʻitoʻatasi o loʻo maualalo le AUS (sili atu tagata faʻaaoga) ma faʻaitiitia i latou faʻatasi ai ma AUS sili atu (sili atu ona faʻaaogaina tagata faʻaaoga). E sili atu, o le DVs o suiga ia mai le suʻega muamua (T1) ina ia faʻataʻitaʻiina (T2), fuafua i le toesea o le score i le T1 mai lena i le T2, lea na faia mo le tolu DVs, faʻamalieina o le olaga, lelei, ma aʻafiaga le lelei, faatasi ai ma eseesega faʻasolosolo e tamoe mo tagata taʻitasi. O le laʻititi laʻititi e le mafai ona faʻaogaina ni tagata e toʻalua, o lea na matou faʻaaoga ai le AUS fatufatu e fai ma taʻitaʻifaga, nai lo le aofia ai ma le faʻaaogaina ma le faʻaaogaina o ni tagata e faʻamatalaina. O le mea lea, o le IVs o faʻatulagaga uma e lua (a) o loʻo i ai i le suʻega poʻo le pulea o tulaga mo SN (vacation), (b) AUS, ma (c) AUS × aiaiga. E le gata i lea, o le faʻaaogaina o le tane ma le SNS i le laina faʻavae na aofia ai le fesuiaiga o suiga.

i'uga

Laveaʻi na tusia, i le averesi, minute 449 (SD = 43.6) o SNS faʻaaogaina i le taimi o le vaiaso o le siakiina o laina, faatasi ai ma le laina mai le 3 i le 1664 minute. O le tufatufaina atu na matuā faʻamaonia; Faʻaaogaga faʻainitaneti o 192 minute (mode = 5.6). O le SNS faʻaaogaina i le laina amata e leʻi eseese le va o le Vaega o Faʻataʻitaʻiga ma Pulega (tfaʻaaogaina o le SNS o loʻo faʻaaogaina le ogaoga = -.41, p = .69).

O taunuʻuga o faʻasalaga, tuʻuina atu i totonu Laulau 2, faʻaalia o le tele o le taimi na faʻaaluina i le SNS e leʻi faʻapitoa ma faʻamaonia le soifua manuia poʻo le faʻaleagaina (PA ma le NA). Faʻaaoga lelei le faʻaaogaina lelei o aʻafiaga lelei ma le faamalieina o le olaga. O le faʻaaogaina faʻaaogaina e lelei (ae vaivai) faʻatasi ma le faamalieina i le olaga, ae le o PA poʻo NA. Se faʻataʻitaʻiga tuʻufaʻatasia t-e faʻaalia mai, i le averesi, o tagata auai na auai i le tele o le faʻaaogaina o le faʻaaogaina (M = 3.05, SD = .98) nai lo le faʻaaogaina faʻamalosi (M = 2.25, SD = .87), t(77) = -8.45, p <.001.

ata vali

Laulau 2. Faʻamatalaga faʻamalosi i le va o le faʻaaogaina ma le faʻafefe ma le SWB (N = 78).

https://doi.org/10.1371/journal.pone.0217743.t002

Oʻuga (Laulau 3) faʻaalia se fesoʻotaʻiga taua o le faʻataʻitaʻiga ma le faʻaaogaina o style i PA ma se fegalegaleaiga iloga o le faʻataʻitaʻiga ma le faʻaaogaina style i NA (p = .07). E leʻi i ai ni aʻafiaga taua i le olaga faamalieina. O le faʻaitiitia o le fegalegaleaiga i le PA, o le suiga tele na matauina i le tulaga faataitai, e pei o le PA na paʻu mai T1 i T2 mo tagata sili atu ona faʻaaogaina, faʻasaga i lena manatu, ma na faʻaalia ai sina suiga mo le tele o tagata faʻaaogaina (Fig 1), lea na tatou manatu ai o se faaitiitia. E leʻi i ai se suiga i le PA mo sui o le kulupu o loʻo pulea. Faʻamaumauga faigofie faigofie (Fig 1 ma 2) faʻaalia se sootaga le lelei i le va o le tulaga (pule vs faʻataʻitaʻiga) ma PA sui mo tagata e sili atu ona faʻaaogaina. Mo le tele o tagata faʻafefe, e leai se aoga tele o SNS vacation i suiga lelei.

ata vali

Fig 1. Faʻaauau le faʻaaogaina o le togi o le aufaigaluega galue i luga o le aʻafiaga o le faʻataʻitaʻiga i le suiga i le lelei mai T1 i T2.

O sikola lelei e faʻaalia ai se siʻitia i le T2, o togi leaga e faʻaalia ai se faʻaitiitia. O le le malamalama (beti) ma le taua (p) e lipotia, e lata ane i laina taitasi, mo le faʻataʻitaʻiga faigofie o le fegalegaleaiga.

https://doi.org/10.1371/journal.pone.0217743.g001

ata vali

Fig 2. Faʻaaogaina le taua o le score score users i luga o le aʻafiaga o le faʻataʻitaʻiga i le suiga o aʻafiaga leaga mai T1 i T2.

O sikola lelei e faʻaalia ai se siʻitia i le T2, o togi leaga e faʻaalia ai se faʻaitiitia. O le le malamalama (beti) ma le taua (p) e lipotia, e lata ane i laina taitasi, mo le faʻataʻitaʻiga faigofie o le fegalegaleaiga.

https://doi.org/10.1371/journal.pone.0217743.g002

ata vali

Laulau 3. O le tele o faʻatonutonuga o le faʻatonutonuina o suʻega suʻesuʻega, faʻataʻitaʻiga SNS, ma a latou fegalegaleaiga e fai ma sui o suiga i se tulaga lelei (PE), aʻafiaga leaga (NA), ma le faamalieina o le olaga mai le Time 1 i le Time 2.

Ua tuʻuina atu faʻamaumauga faʻatulagaina (N = 78).

https://doi.org/10.1371/journal.pone.0217743.t003

Sa i ai se aafiaga tutusa i NA. Mo le tele o tagata faʻaaoga, NA faʻaitiitia le NA i le kulupu o loʻo pulea ma faʻateleina i le vaega faʻataʻitaʻiga (Fig 2). Ae ui i lea, o le tafe faigofie e na o sina mea taua (p = .06). Mo tagata faʻaaogā, NA na faʻaalia sina suiga i soʻo se tulaga.

Talanoaga

O suʻesuʻega muamua na maua ai le faʻaaogaina o le SNS i le faʻaleleia atili o le PA ma le faamalieina o le olaga (ola manuia) ae faʻaaogaina le faʻaaogaina ma le masani ona faʻaaogaina e faʻatatau i le faʻaitiitia o PA ma le faamalieina o le olaga (silasila Verduyn [14] mo se toe iloiloga). E tusa ai ma lenei mea, o tagata e faʻaaogaina le SNS masani e mafai ona faʻamoemoe e manuia mai SNS vacation, ae o tagata e sili atu le faʻaaogaina o le style e le mafai. Na matou tofotofoina aafiaga o le tasi le vaiaso malolo mai le Facebook ma le Instagram faatasi, ina ia maua ai se SNS sili atu nai lo le malolo mai toatasi SNS. Matou te faʻasalalau foi mataupu o le lipoti o le tagata lava ia e ala i le faʻaaogaina o polokalama komepiuta e mataitu ma poloka ai Facebook ma le faʻaaogaina o le Instagram, ma faʻatautaia ai le lelei o aafiaga lautele i le lipotia o le faamalieina o le olaga e ala i le faʻaaogaina o fesili eseese i le aso muamua ma le faʻasalaga. O tagata na auai mai na maua mai i atunuu eseese e tolu, ma o lea o mea na maua e le naʻo le tasi le faʻalapotopotoga a le atunuʻu.

O taunuuga na faʻaalia ai le faʻaaogaina lelei o le faʻaaogaina o style, e pei o le faia o se tafaoga mai le Facebook ma le Instagram na faʻaititia ai le PA mo tagata faʻaaogā sili atu, ae le mo le tele o tagata faʻaaoga. Sa i ai foi se aafiaga laitiiti i le NA, e pei o NA na lelei mo tagata o loʻo pasi i le vaega o le pulega, ae le o le vaega faataitai. E leʻi i ai ni aʻafiaga taua i le olaga faamalieina.

E pei o suʻesuʻega o loʻo iai nei, o Hinsch ma Sheldon [24] na iloa ai o le SNS break (Facebook ma le initaneti) na mafua ai ona paʻu le PA. E leʻi maua lenei mea e Vanman et al. [26], e le o Tromholt [25]. Iʻuga o loʻo i ai nei, o le faʻaitiitia o PA o loʻo maua mai le SNS break has been limited to more active SNS users. O tagata gaosiga faʻapitoa e fausia ma tausia le tupe faʻaagafesootai ma o le a mafua ai ona faateleina lo latou taua ma le SWB e ala i le faaaogaina e SNS [1, 16], o le mea lea o se vaega taua oo latou olaga. O le mea lea, latou te faalagolago i le SNS e faʻaauau ma atiina ae a latou fesoʻotaʻiga vavalalata, lea e mafai ona faʻamatalaina le paʻu o le PA i lenei suʻesuʻega. I le avea ai o ia, e mafai ona i ai i le aufaipisinisi malolosi le maualuga o le faʻalagolago ile SNS. Hormes, Kearns, ma Timko [37] maua ai faʻamaoniga o le faʻaaogaina o le SNS i le 9.7% o se kuluma iunivesite Amerika. Afai e maualuga lenei mea i tagata faigaluega a SNS, o le tele o tagata gaosiga masani ua fai ma vaisu e ono maualuga. Matou te talitonu o se taʻiala taua lenei mo suʻesuʻega i le lumanaʻi. O lenei aafiaga na mafai foi ona vaaia i le aofaʻiga lelei atoatoa i le va o le faʻaaogaina tatau ma le faamalieina o le olaga ma le PA.

O le faʻaaogaina o tagata faʻapitoa i le vaega o loʻo pulea le faʻaititia o le NA i le T2 faʻatusatusa ma i latou i le vaega faʻataʻitaʻi. Ae ui i lea, o lenei mea e na o le taua tele. Vanman et al. [26] iloilo auiliiliga o tagata auai i le tuʻuina atu i se SNS vacation, ma e toʻatele na faʻaalia le fefe i lenei avanoa. E ono mafai ona maua e le matou vaega o le vaega le fesoasoani i le tuʻuina atu i lenei tulaga, ma lagona le itiiti ifo o le faʻaaogaina o le SNS i le vaiaso na sosoo ai o se taunuuga. E mafai foi ona finauina e faapea, talu ai ona ua tuu i latou e faatalitali e iloa le SNS vacation, atonu na i ai le aafiaga o le faia o le SNS sili atu le taua i le taimi le tumau, faaitiitia ai le NA.

O le taimi na faʻaaluina i le SNS e leʻi faʻasaʻoina ma soʻo se tasi o T1 o SWB (PA, NA, poʻo le olaga faamalieina). O se mea matagofie lenei, aua o matou suʻesuʻega muamua lava e fua le taimi faʻaalu i le SNS ma le faʻamaoni ma faʻamaopoopoina i le ola manuia. O le faʻaaogaina faʻasalalau na faʻaalia ai foi se vavalalata ma le manuia o le T1, e aunoa ma se vaʻaia ma PA poʻo NA, ma e na o sina fegalegaleaiga le lelei ma le faamalieina o le olaga. Wang et al. [22] maua le aafiaga tutusa i se suesuega a Saina e uiga i le faaaogaina o SNS. I la latou suʻesuʻega, o le faʻaaogaina o le faʻaaogaina na faʻaaogaina ai se faʻaaloalo faʻaletino i le soifua manuia o le tagata, lea na faʻatalatalanoa e ala i le faʻatusatusaina o le vafealoaloai ma le taua o le tagata lava ia, ma faʻamalosia e le auai o tagata auai e faʻatusatusa i le vafealoaloai. Ding et al. [20] na lipotia mai ai taunuuga tutusa, lea na vavalalata ai le lotoleaga (o se oloa o le faatusatusaga i le va o tagata) o se mafutaga i le va o SNS ma le soifua maloloina, ma o lenei mea na sili atu ona malolosi i tamaitai nai lo alii. Tromholt [25] na iloa ai e tele atu le manuia o le Facebook faʻailoga pe a maualuga le losilosi Facebook. O suʻesuʻega nei e aofia ai le Fuataga o le Envy Facebook [38], e pei o se faʻataʻitaʻiga o le posthoc matou siakiina le ono mafai e le matauʻa ona faʻafefeteina le sootaga i le va o le faʻaaogaina o le faʻaaogaina ma le ola manuia. E ui o le lotoleaga e faʻasoa lelei ma lelei lelei (r = -O42) ma le olaga faamalieina (r = -.48), e le o faʻamaopoopoina i le faʻaaogaina o le pasita. O le mea lea, e leai se aafiaga tuusaʻo na i ai. Wang et al. [22] o taunuuga e maua ai avanoa lelei mo suʻesuʻega o loʻo i ai nei ma fautuaina e mafai ona maua se ata sili atu ona lelei e ala i le aofia ai o fua faʻatatau o faʻatusatusaga lautele, faʻatusatusaga o le vafealoaloai, ma le taua o le tagata lava ia.

Ona o le lauiloa o le SNS i le lalolagi atoa, o suʻesuʻega i luga o la latou vaʻaiga ma SWB o loʻo i ai ni mea taua mo le lautele. O aʻafiaga o le suʻesuʻega o lenei suʻesuʻega, o tagata na faʻaaogaina, tuʻuina atu a latou lava anotusi, ma fefaʻasoaaʻi i luga o SNS, e sili atu ona lelei nai lo tagata faʻaaoga. E le gata i lea, o le faʻaaogaina faʻamalosia na lelei le faʻamaopoopoina ma le faamalieina o le olaga ma lelei le aʻafiaga. O i latou na sili atu le maualuga o le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le faʻaitiitia o le lelei o le aafiaga pe a latou faia se malologa mai SNS, e faʻamaonia ai le aoga o le faʻaaogaina SNS masani i se tulaga lelei. O le mea lea, o le faʻaaogaina o le faʻaaogaina e foliga mai o le auala pito sili lea ona aoga e auai ai i le SNS i tulaga o aʻafiaga lelei. O se gaioiga talafeagai e mafai ona faʻaaogaina le faʻaaogaina o tagata faʻafefe i luga o aoga o le faʻaaogaina faʻamalosi, o taunuuga le lelei o le faʻaaogaina o auala ma auala e faʻaleleia atili ai a latou aga lelei ile SNS. E ui o le faʻaaogaina o ituaiga e mafai ona faʻalagolago i isi fesuiaiga (faʻataʻitaʻiga, tagata), e mafai e le aufaasalalau ona maua le tele o aafiaga lelei mai le faia o faʻamatalaga e uiga i a latou uo ma fegalegaleai ma uo e ala i feau.

tapulaa

E tele tapulaʻa i lenei suʻesuʻega. Na ofo sui na auai ona latou te mananao e malolo mai SNS. Na faʻaleleia ai le lelei o le suʻesuʻeina o le suʻesuʻega, ona o tagata e masani ona faia se SNS ile malologa. Ae ui i lea, na mafai foi ona maua ai se avanoa e filifili ai le tagata lava ia. Mo se faʻataʻitaʻiga, e ono maualuga a tatou tagata auai i le siakiina o le tagata lava ia, o lona uiga e mafai ona latou maua uiga patino e ese mai le faitau aofaʻi lautele. O taunuʻuga o loʻo i ai nei o le a faʻamalamalama atili lelei i tulaga talitutusa, pe a filifilia e tagata e malolo mai SNS. I le faia o lenei mea, o Hinsch ma Sheldon [24] maua tutusa aafiaga i a latou suʻesuʻega e lua, o le tasi o ia na faʻaaogaina tagata volenitia e filifilia e le tagata lava ia, o le isi o loʻo tuʻufaʻatasia ai tagata auai i tulaga e avea o se vaega o mea latou te manaomia. O le mea lea, o le filifiliga a le tagata lava ia (pe leai) e foliga mai e le taua tele i le mamanu suʻesuʻega.

O suʻesuʻega o loʻo i ai nei e leai ni suiga i le olaga faamalieina mai T1 i T2. Na faʻaaogaina e tagata suesue muamua ia mea e lima-mea Satisfaction with Lifecale scale [12] ma tuʻuina atu i vaega taʻitasi o le suʻesuʻega. Ina ia aloese mai aafiaga ole manaʻoga mai le tuʻuina mai pea lava o aitema tutusa, matou te fuaina le faamalieina o le olaga i le Q-LES-Q-18, faʻaaoga le afa o mea i T1 ma le isi afa ile T2. E ono mafai ona tulai mai i le filifiliga o le eseese le eseesega o taunuuga mo le olaga i le suʻesuʻega o loʻo i ai nei, pe atonu e ala i le faʻaaogaina o le afa o mea i le taimi. Masalo o aʻafiaga o aʻafiaga i suʻesuʻega na muamua atu na sili atu ona manino nai lo suʻesuʻega o loʻo i ai nei, ma oʻo atu ai i taunuʻuga na sili atu ona o gatusa ma le faʻamoemoega o le faʻatinoga.

O le faʻataʻitaʻiga mulimuli na laʻititi, ma atonu o le tele o aʻafiaga o le a maua i se faʻataʻitaʻiga tele. O le mea moni e tatau i tagata auai ona faʻapipiʻi le RescueTime i luga oa latou masini e foliga mai ua avea ma papupuni i le auai, ma e mafai ai e tagata o loʻo faʻauʻuina le suʻesuʻega atonu sa matua faʻaeteete pe fuafuaina.

E ui lava i nei tapulaa, o suʻesuʻega o loʻo i ai nei ua faʻamaonia e faapea, i le va o tagata e mananao e ave SNS vacation, o le a masani ona maua e le aufaigaluega SNS le tele o aafiaga lelei pe a latou faia se SNS vacation, e faailoa ai le mafuaʻaga o le va o SNS ma le lelei aʻafia ai, aʻo le tele o tagata faʻaaogā SNS o loʻo le mafai ona maua se faʻasalaga tuusao. E tele naua mea e fiafia i ai, e aofia ai le lautele e mafai ai e tagata faʻaaogā faʻapitoa ona sili atu ona vavalalata ile togafitiga SNS. Mo tagata pasita, o le SNS vacation atonu e le o se auala sili lea i luma. O suʻesuʻega i le lumanaʻi e mafai ona suʻeina ai aʻafiaga o le faʻamoemoeina o tagata e sili ona pasi ona o le faʻaogaina o auala e faʻaoga SNS. I le isi itu, e mafai ona aofia ai le faʻatusatusaga o le vafealoaloai faʻapitoa e toesea ai pe faapefea ona fesoʻotai lenei mea i le soifua manuia o le tagata soifua, ma pe oi latou o loʻo auai i fefaʻasoaʻiga i le vafealoaʻi e sili atu le iloa o le faateleina o le SWB i le maeʻa ai o le SNS vacation.

E sefuluiva tagata auai na le atoatoa le tausisia o SNS vacation, e ui i le fesoasoani a le Laveaʻi; O le mea sili e mafai ona laveaʻi ai le laveaʻi. O se vaega manaia lenei, e pei ona latou ono maua ni tali le lelei tele i le vavae ese mai SNS. O suʻesuʻega i le lumanaʻi e mafai ona suʻesuʻeina le faʻauluuluga (gaoioi pe leai) o tagata e le mafai ona tausisia le tafaoga ma pe o lenei mea e fesoʻotaʻi atu i le SNS o mea ua fai ma vaisu poʻo le faʻaaoga tele. O le a aoga le suʻesuʻeina pe o le sailiiliga o tagata faʻaaogaina na faʻaitiitia le lelei ona o le tele o le malosi i le SNS o mea ua fai ma vaisu i tagata e sili ona malolosi.

faaiuga

I le faaiuga, o le suʻesuʻega o loʻo i ai nei na faʻamaonia ai o le faʻaaogaina o le SNS e faʻapitoa i le SWB. E le gata i lea, o le vavalalata le vavalalata ma le faʻaaogaina o le faaaogaina ma le SWB e le maua. O le mea moni, o le faia o se tafaoga mai SNS mo se vaiaso na faʻaleagaina ai le lelei o le aufaigaluega, ma e leʻi faʻaitiitia ai aʻafiaga leaga poʻo le faʻaleleia atili o le faamalieina o le olaga. O lenei taunuʻuga e feteenai ma le tele o faʻamoemoega faʻaalia, ma faʻamaonia ai o le faʻaaogaina SNS e mafai ona aoga mo tagata faʻaaogā. Matou te fautua atu e mafai ona aʻoaʻoina ia tagata faʻapitoa i le aoga o le faʻaaogaina ma le faʻaaoga, ma auala e faʻaleleia ai o latou tulaga lelei ile SNS. Matou te fautua atu foi o lenei sailiga o loʻo suʻesuʻeina atili e iloilo ai pe mafai e tagata faʻaaoga tele SNS ona faʻaalia le faʻaitiitia o le tulaga lelei ona o le faʻaleagaina o SNS.

mau faasino

  1. 1. Ellison NB, Steinfield C, Lampe C. O aoga o le Facebook "uo:" Faʻaaogaina o sosaiete faʻasalalau ma tagata aʻoga kolisi i luga o le upega tafailagi fesoʻotaʻiga lautele. Lautusi o Fesootaiga-Fesootaiga Fesootaiga. 2007 Jul; 12 (4): 1143-68.
  2. 2. Valenzuela S, Park N, Kee KF. E i ai le social capital i totonu o le upega tafaʻilagi upega tafaʻilagi?: Faʻaaoga Facebook ma kolisi tamaiti aʻoga 'faamalieina olaga, talitonuina, ma auai. Tusi o talaʻaga fesoʻotaʻiga faʻatekonolosi. 2009 Iulai 1; 14 (4): 875–901.
  3. 3. Verduyn P, Lee DS, Park J, Shablack H, Orvell A, Bayer J, Ybarra O, Jonides J, Kross E. Passive Facebook faʻaaogaina le faʻaleagaina o le soifua manuia: Faʻailoga ma faʻamaoniga umi. Faʻamatalaga o le Faʻataʻitaʻiga o le Mafaufau: General. 2015 Apr; 144 (2): 480.
  4. 4. Sagioglou C, Greitemeyer T. Facebook taunuuga o lagona: Aiseā e mafua ai ona faaitiitia e le Facebook le lagona ma pe aisea e faʻaaogaina ai e tagata. Komepiuta i amioga a le tagata. 2014 Jun 1; 35: 359-63.
  5. 5. Krasnova H, Wenninger H, Widjaja T, Buxmann P. Lagona i luga o le Facebook: O se taufaamataʻu na natia i le olaga o tagata faaaoga faamalieina? 1477-1491. 11th International Conference on Wirtschaftsinformatik, 27th Fepuari- 01st Mati 2013, Leipzig, Siamani
  6. 6. Chou HT, Edge N. "E sili atu lo latou fiafia ma sili atu le lelei o latou olaga nai lo aʻu": o le aʻafiaga o le faʻaaogaina o le Facebook i manatu o isi tagata. Cyberpsychology, Amioga, ma aga fesoʻotaʻiga lautele. 2012 Fep 1; 15 (2): 117–21.
  7. 7. Lee SY. E faʻapefea ona faʻatusatusaina e tagata i latou lava i isi i luga o nofoaga o fesoʻotaiga lautele ?: O le mataupu o le Facebook. Komepiuta i amioga a le tagata. 2014 Mar 1; 32: 253-60.
  8. 8. Haferkamp N, Krämer NC. Faʻatalatalanoaga faʻapitoa 2.0: Iloiloga o aʻafiaga o faʻamatalaga i le initaneti i upega tafaʻilagi. Cyberpsychology, Faʻaalia, ma Fesoʻotaiga Faʻalafesootai. 2011 Me 1; 14 (5): 309-14.
  9. 9. Cho IH. Faʻamutaina le Facebook: faʻamutaina o se nofo le tumau o le faifai pea fesoʻotaʻiga i le va o le faʻalavelave ma le feagai ai. Tulaga & Aotelega. 2015 Iulai 1; 49 (4): 1531–48.
  10. 10. Schoenebeck SY. Tuuina atu le Twitter mo le Fagafulu: faʻafefea ma pe aisea tatou te momoe ai mai faʻasalalauga lautele. I Taualumaga a le SIGCHI Conference on Human Factors in Computing Systems 2014 Apr 26 (pp. 773-782). ACM.
  11. 11. York C, Turcotte J. Vacationing mai le facebook: Faʻasalaga, faʻasalaga le tumau, ma le toe faʻaaogaina o se mea fou. Ripoti o Suesuega. 2015 Jan 2; 32 (1): 54-62.
  12. 12. Diener E. Iloiloina o le soifua manuia soifuaga: Alualu i luma ma avanoa. Suʻesuʻega o faʻataʻitaʻiga faʻapitoa. 1994 Feb 1; 31 (2): 103-57.
  13. 13. O le Kross E, Verduyn P, Demiralp E, Park J, Lee DS, Lin N, Shablack H, Jonides J, Ybarra O. Facebook e faʻaaogaina faʻamuamua i le SWB i talavou matutua. PloS tasi. 2013 Aug 14; 8 (8): e69841. i le afiafi: 23967061
  14. 14. Verduyn P, Ybarra O, Resibois M, Jonides J, Kross E. E faʻafefea ona faʻaleleia poʻo faʻavaivaia e le 'upega tafaʻilagi fesoʻotaiga faʻasoa le manuia o le tagata soifua? O se iloiloga taua. Mataupu Faʻalautele ma le Iloiloina o Faiga Faʻavae. 2017 Jan 1; 11 (1): 274-302.
  15. 15. Gerson J, Plagnol AC, Corr PJ. Passive and Active Facebook Use Measure (PAUM): Faʻamaonia ma fesoʻotaʻiga i le Lagolago o le Sensitivity Theory. Faʻatasi ma Eseesega Taitoatasi. 2017 Oct 15; 117: 81-90.
  16. 16. Burke M, Marlow C, Lento T. Gaoioiga faʻafesoʻotaʻi ma agafesootai. I Taualumaga a le SIGCHI faʻamatalaga i mea tau tagata i le fuafuaina o polokalama 2010 Apr 10 (pp. 1909-1912). ACM.
  17. 17. Vigil TR, Wu HD. Uunaia e le au Facebook tagata ma le fiafia i le olaga. Faasalalauga ma Fesootaiga. 2015 Jul 20; 3 (1): 5-16.
  18. 18. Fesoʻotaʻiga a le Faʻasalalauga. Fegalegaleaiga faaletagata. 1954 Me; 7 (2): 117-40.
  19. 19. Feinstein BA, Hershenberg R, Bhatia V, Latack JA, Meuwly N, Davila J. Faʻasalalauga faʻapitoa i luga o le Facebook ma faʻafitauli faʻavaivai: Faʻasalaga o se masini. Psychology of Popular Media Culture. 2013 Jul; 2 (3): 161.
  20. 20. Qing Q, Zhang YX, Wei H, Huang F, Zhou ZK. Faʻaaogaina fesoʻotaiga vavave faʻasesootai ma le SWB i totonu o tamaiti aʻoga a le iunivesite a China: O se faʻataʻitaʻiga faʻafeiloaʻiga o le lotovale ma le itupa Faʻatasi ma Eseesega Taitoatasi. 2017 Jul 15; 113: 142-6.
  21. 21. Chen W, Fan CY, Liu QX, Zhou ZK, Xie XC. Le faʻaaogaina o le 'upega tafaʻilagi o fesoʻotaiga vavave faʻaneionapo ma le ola manuia lelei: O se faʻataʻitaʻiga faʻafeiloaʻiga. Komepiuta i amioga a le tagata. 2016 Nov 1; 64: 507-14.
  22. 22. Wang JL, Wang HZ, Gaskin J, Hawk S. O le aufaasālalau o le faʻalauteleina o fesoʻotaʻiga vavalalata ma le faʻaleleia o le tagata lava ia ma le faʻatinoga o le matafaioi o le faʻatusatusaina o fesoʻotaiga vavave faʻatasi i le vaʻaia o fesoʻotaiga vavave faʻaneionapo ma le ola manuia. Faʻasalalau i le mafaufau. 2017 Me 11; 8: 771. i le afiafi: 28553256
  23. 23. Valaʻau H, Crusius J, Gerlach AL. Faʻafesoʻotaʻi vavalalata, faʻafefe, ma le atuatuvale i luga o le Facebook: O se suʻesuʻega e tilotilo i aafiaga o tulaga maualuga faʻatusatusaga i luga o tagata mafatia. Aʻoga o le Social Social Clinical Psychology. 2015 Apr; 34 (4): 277-89
  24. 24. Hinsch C, Sheldon KM. Le aʻafiaga o le faʻaaogaina masani o le Initaneti: Faʻateleina le faʻateteleina ma le maualalo o le olaga faamalieina. Tala o le Consumer Behavior. 2013 Nov; 12 (6): 496-505.
  25. 25. Tromholt M. O le faʻataʻitaʻiga a le Facebook: O le tuʻua o le Facebook e oʻo atu ai i tulaga maualuga o le soifua manuia. Cyberpsychology, amioga, ma upega tafaʻilagi. 2016 Nov 1; 19 (11): 661-6. i le afiafi: 27831756
  26. 26. Vanman EJ, Baker R, Tobin SJ. O le avega o uo i le initaneti: o aʻafiaga o le tuʻuina atu o le Facebook i luga o le faʻalavelave ma le soifua manuia. Le Journal of social psychology. 2018 Jul 4; 158 (4): 496-507. i le afiafi: 29558267
  27. 27. McCambridge J, De Bruin M, Witton J. O aʻafiaga o uiga manaʻomia i luga o amioga suʻesuʻe i tagata e le o ni fale suʻesuʻe: o se iloiloga faʻapitoa. PloS tasi. 2012 Jun 19; 7 (6): e39116. i le afiafi: 22723942
  28. 28. Tufatufaina o tagata faʻaaoga Instagram i le lalolagi atoa pei o Ianuari 2018, e oʻo ile tausaga. Ianuari 2018. [taʻua 2018 Oct 02]. Maua mai: https://www.statista.com/statistics/325587/instagram-global-age-group/
  29. 29. Le tele o fesoʻotaiga faʻaagafesootai masani i le lalolagi atoa, e faʻatulaga e le numera o tagata faʻaaoga. Oketopa 2018. [taʻua 2018 Oct 02]. Maua mai: https://www.statista.com/statistics/272014/global-social-networks-ranked-by-number-of-users/
  30. 30. Facebook Company info. Palo Alto, CA: Facebook. Toe aumai mai http://newsroom.fb.com/company-info/ (2018).
  31. 31. Instagram. Faatatau ia tatou. Toe aumai mai https://www.instagram.com/about/us/ 14TH Setema, 2018
  32. 32. Taʻitaʻi taʻitaʻia e faavae ile numera o tagata Facebook. Oketopa 2018. [taʻua 2018 Oct 02]. Maua mai: https://www.statista.com/statistics/268136/top-15-countries-based-on-number-of-facebook-users/
  33. 33. Taʻitaʻi taʻitaʻia e faavae i numera o faʻaaoga Instagram. Oketopa 2018. [taʻua 2018 Oct 02]. Maua mai: https://www.statista.com/statistics/578364/countries-with-most-instagram-users/
  34. 34. Ritsner M, Kurs R, Gibel A, Ratner Y, Endicott J. Faʻatonuina o se olaga faʻapitoa o le olaga fiafia ma le faamalieina o fesili (Q-LES-Q-18) mo tagata e le atoatoa le mafaufau, tagata e le lelei, ma tagata mamaʻi o le mafaufau. Quality of Life Research. 2005 Sep 1; 14 (7): 1693-703. i le afiafi: 16119181
  35. 35. Watson D, Clark LA, Tellegen A. Atinaʻe ma le faʻamaoniaina o ni faʻapuupuuga lelei e aʻafia ai ma aʻafia ai: o fua o le PANAS. Lautusi o uiga ma agafesootai. 1988 Jun; 54 (6): 1063. i le afiafi: 3397865
  36. 36. Pagani M, Hofacker CF, Goldsmith RE. Le faʻatosinaina o uiga i le faʻaaogaina ma le faʻaaoga o fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga 'upega tafaʻilagi Psychology & Maketi. 2011 Me; 28 (5): 441–56.
  37. 37. Hormes JM, Kearns B, Timko CA. Fiafia Facebook? Faʻaleagaina o le mafaufau i luga o fesoʻotaʻiga faʻasalalau i luga o le initaneti ma lona fesoʻotaʻiga ma le faʻaletonu o tulafono faatonutonu. Togafitiga. 2014 Dec; 109 (12): 2079-88. i le afiafi: 25170590
  38. 38. Tandoc EC, Ferrucci P, Duffy M. Facebook faaaogaina, matauʻa, ma le atuatuvale i tamaiti aoga i kolisi: O le faafefe o le facebooking? Komepiuta i amioga a le tagata. 2015 Feb 28; 43: 139-46.