O le matafaioi o le vavalalata o le hypothalamus ma le orexin i amioga faifaʻatino: o se faʻataʻitaʻiga mo le faʻaliliuina o mea ua tuanai ma lagona le atoatoa i amioga faʻamalosia (2014)

Faʻamatalaga o le Neurosci. 2014 Nov 13; 8: 216. doi: 10.3389 / fnsys.2014.00216. eCollection 2014.

Hurley SW1, Johnson AK2.

lē faʻatino

O le hypothalamus ua aloaia ona o lona aafia i le tausisia o le homeostasis ma le mediating amioga faaosofia. O le mataupu o loʻo i ai nei e talanoaina ai se vaega o le hypothalamus ua lauiloa o le vaega o le hypothalamic lateral (LHA). O loʻo tuʻuina atu o le faiʻai i totonu o le LHA e aofia ai le vaega o loʻo i tua o le hypothalamus (LHAd) ma le terifornia (PeF) e tuʻuina atu ai se fesoʻotaʻiga i le va o neuro systems e faʻafoe ai le homeostasis ma i latou e faʻatalanoa amioga faʻaosofia. O faʻamatalaga faʻamaonia ma faʻamausaliko e faʻaalia ai o le LHA e faʻateleina le tele o amioga faʻamalosi e aofia ai meaʻai, mea inu vai, mea masima, ma feusuaiga. O faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga faʻapitoa na faʻaalia ai o LHA ​​o loʻo faʻatulagaina e maua mai meafaigaluega mai i potu faiʻai e aofia ai le faʻatonutonuina o le tino ma le malosiaga homeostasis. Faʻalapotopotoga i totonu o le LHA e tuʻuina atu faʻasalalauga faʻapitoa i le vāega o felaʻuaiga lautele (VTA), ma tuʻuina atu se ala mo le LHA e faʻamalosia ai le faʻafefeteina o tino e masani ai ona aafia i amioga faʻaosofia ma le faʻamalosia. E le gata i lea, o le LHA o loʻo i ai ni neurons e faʻamaopoopo le orexin / hypocretin, o se neuropeptide lea e faʻateleina ai le tele o amioga faʻaosofia. O le LHA foi na te mauaina ni mea aoga mai i faiʻai o loʻo aofia ai i aʻoaʻoga e aʻafia ai totogi ma orexin le faʻamalosia o le neuronisi e mafai ona faʻalagolago i fua o le siosiomaga e aʻafia ma taui. O le mea lea, ua i ai le talitonuga o le LHA e faʻapitoa le faʻamaonia mai vaega e faʻasaʻo ai le tino ma le paleni o le malosi ma le faʻaaogaina o taui. I le isi itu, o lenei faamatalaga o le "fafagaina" i le circuitele mesolimbic e faatosina ai le faatinoga o amioga faaosofia. O lenei faʻavae e mafai ona faʻaleleia ni suʻesuʻega o le a mafua ai ona faʻalauteleina le malamalama i le galuega a le LHA. O le faʻalauteleina o le malamalama i le galuega a le LHA e mafai ona fesoasoani i le togafitiga o faʻafitauli e fesoʻotaʻi ma le sili atu poʻo le faʻaleagaina i le faʻamalamalamaga o amioga faʻafefeteina e aofia ai le tele o meaʻai, oona, mea le lelei i le fiainu, masima masima, ma le masima.

uputatala: faaosofiaga, homeostasis, vavalalata hypothalamus, paʻu palakalafa, tuinanau masima, galala, meaʻai, uʻamea

faʻatomuaga

Ina ia ola manu e tatau ona faatumauina le malosi ma le suavai ile homeostasis. Calories e tumau pea ona leiloloa i auala e tausisia ai galuega masani o le olaga ma o se taunuuga o amio. E faʻapea foʻi, o manu faʻatelelagi e faʻavaivai pea le vai ma le satema i le siosiomaga ona o masaniga faʻale-tino ma le faʻaogaina o le siosiomaga e aofia ai le manava, felauaiga, afu, urination, ma le toilalo. O nisi o tulaga e le masani ai o se mea matautia tele i le malosi atoa ma le tino o le homeostasis. Mo se faʻataʻitaʻiga, o maʻi e mafai ona faʻalavelaveina ai tulaga o le faʻapopopole e pipii faatasi ma le manava ma le vomia e faʻaleagaina le tino o le vai ma le sodium. O le taimi lava e paʻu ai le tino i calorie, vai, poʻo le sodium e taua tele mo se meaola e saili ma gaosia ai meaʻai i le siosiomaga e toe faʻafoʻi ai le homeostasis.

O le fatugalemu o le tino e maua mai ai faʻalauiloa tulaga e faʻaleleia ai le sailia ma le gaosia o vailaʻau i totonu o le siosiomaga. O le tulaga faaosofia o le fiaaai, poʻo le sailia ma le gaosia o meaai, e talafeagai mo se manu e toe faʻafoʻisia ai le faaletonu o le malosiaga ile homeostasis. O le manava ma le gaʻo (sodomy), poʻo le mauaina ma le faʻaaogaina o le vai ma le sodium, e manaʻomia e toe faʻafoʻi ai le paleni o le suavai. O nei tulaga faʻamalosia e ogatasi ma faigamalo tutotonu o le tino lea e faʻamalosia ai amioga (faʻapitoa, maua ai se tulaga o lagona faʻalagona ma faʻamalosia amioga faʻalagolago) ma faʻalauiloa amioga faʻatonutonu sini (Bindra, 1959; Bolles, 1975). Ua faʻataʻitaʻiina o le tele o faʻasinomaga faʻamalosi e tuʻuina mai ma se suiga o le tuugamau lea e faʻaleleia ai pe taofia ai le faʻamalosia o aʻafiaga faʻapitoa (Garcia et al., 1974; Fanselow ma Birk, 1982; Berridge et al., 1984; O Meeli ma Poleselu, 1988; Berridge ma Schulkin, 1989). Mo se faʻataʻitaʻiga, pe a maua e rato suauu ni mea faʻapitoa o vailaʻau o le toto o loʻo latou faʻaalia ai ituaiga-ituaiga faʻataʻitaʻiga o amioga e faʻaalia ai le fesuiaiga (Grill ma Norgren, 1978; Berridge et al., 1984) ma masini suauu e faʻaaogaina i le sodium o le a masani lava ona aloese mai vaifofo o le maʻisuka (Robinson ma Berridge, 2013). Ae peitaʻi, pe a oʻo ina leai ni suka e maua ai le suka, latou te faʻaalia amioga i suiga o saline ma o le a latou faia tali e mafai ona maua ai le sodium (AKA tali faʻatonu; Berridge et al., 1984; Clark ma Bernstein, 2006; Robinson ma Berridge, 2013). I lalo o le sodium e leai ni tulaga, latou te faaalia ai foi amioga e faʻaalia ai le fiafia ae le o le feteʻenaʻi pe a faʻaogaina ni vaifofo o le maʻisuka i totonu (Berridge et al., 1984). E faʻapea foʻi, o tagata latou te fuaina meaai mama e sili atu ona faʻalelei pe a leai ni suauu (McCance, 1936; Beauchamp et al., 1990).

O faʻalauiloa o le fiaai, fiainu, ma le masima o le malosi o le tino e matua aʻafia lava i le tulaga o le malosi o le eletise ma le paleni o le vai (ie, homeostatic state). E talafeagai le faʻamalamalamaina o mea e faʻaogaina ai le siakiina o le malosi ma le faʻaleleia o le homeostasis e pei o le faʻaogaina o auala i latou lava. E tusa ai ma le faapaleniina o le malosi, o le vaega autu o le hypothalamus (ARH) ua matua gauai atu i lana matafaioi i le lagona o faailoilo e faatatau i le fiaai ma le faamalieina (Schwartz et al., 2000). O se tuufaatasiga o le muaʻi vaʻalo o loʻo taoto i luga o le lamina terminalis (LT) e taua tele mo le sailia o faailo e fesoʻotaʻi ma le tino ola (Denton et al., 1996; Johnson ma Thunhorst, 1997). O faʻatulagaga faʻapitoa i le LT o le okeni puʻu (SFO), o le median foreoptic area (MnPO), ma le vasumlosum o le lamina terminalis (OVLT). Mo le faʻaleleia o faʻaaliga o nei fausaga o loʻo faʻapotopotoina uma o le LT. O le SFO ma le OVLT o totoga faʻapitoa, poʻo vaega o faiʻai e leai se toto moni o le faiʻai (Johnson and Gross, 1993) lea e mafai ai ei latou ona mataʻituina mea o loʻo i totonu o le toto e avea ma faailoga o le tino o le tino (Johnson ma Thunhorst, 1997, 2007). E taua foi le matauina iinei o loo i ai nei le fefinauaiga pe o le ARH e leai se pupuni o le toto ma o le tino moni lava lea (Mimee et al., 2013). I lea itu, ua fautuaina e faapea o le LT e mafai foi ona galue e iloa faailoilo e fesootai ma le paleni o malosiaga (Mimee et al., 2013; Samita ma Ferguson, 2014).

E taua le iloa o le taumafaina o meaai, vai, ma le sodium e manaʻomia ai le faʻamalosia o le gaioiga i le va o alalaupapa faʻapitoa e iloa ai le malosi ma le ola mama ma le eletise neuro e aafia i le faʻaosoosoina o amio faaosofia (Garcia et al., 1974; Roitman et al., 1997; Kelley ma Berridge, 2002; Liedtke et al., 2011). O le mea lea, o vaega ole faiʻai e mataʻituina le malosi ma le malosi o le tulaga e tatau ona mafai ona faʻatino i vaega e faʻasaoina ai le faaosofia ma le taui. O se tasi o auala mulimuli mulimuli lea e aafia ai i le fausiaina o amioga faaosofia uma ua suesueina e oo mai i le taimi nei, o le suesuega dopamineric mai le vaega o le faalauteleina o le gataifale (VTA) i le nucleus accumbens (AKA le mesolimbic dopamine system ma le group A10 dopaminergic cells; Mogenson et al ., 1980; Bozarth, 1994). O le ARH ma le LT, lea e aofia ai i le lagona o le malosi ma le paleni o le suavai, e le foliga saʻo mai le VTA (Phillipson, 1979; O Keseri ma Saama, 2005; ae ui i lea o le ARH e tuusao atu i le tumutumu; Yi et al., 2006; van den Heuvel et al., 2014). Talu ai ona e leai ni tuusaʻo tuusaʻo i le VTA, atonu o vaega i le hypothalamus e mafai ona fesoasoani i le "faʻatautaia o le va" i le va o le homeostasis ma le faʻaosofiaga ma le tauia o polokalama (Mogenson et al., 1980; Swanson ma Mogenson, 1981; Swanson ma Lind, 1986). Mo se faʻataʻitaʻiga, o suʻesuʻega toe suʻesuʻeina o suʻesuʻega ua faʻaalia ai o se vaega tele o le hypothalamus o loʻo i ai ni neuronoa e faʻatino i le VTA (Geisler ma Zahm, 2005). O lenei itulagi e afua mai i le hypothalamial dorsomedial (DMH) i le vaega pito i tua o le hypothalamus lalata (LHAd) ma e foliga mai o loo i ai i le salafa atoa o le pito i tua o le hypothalamus.

O le faʻamaoniga e lagolagoina ai se matafaioi mo le LHA i le faʻapipiʻiina o le stateostostatic faʻatasi ai ma le faʻaosofia ma le tauia o polokalama

I se pepa masani, Stellar (1954) faʻatumauina se manatu e faʻaoga i le mafaufau e uiga i le faʻaosofia. O le tagata lauiloa e faapea o le hypothalamus o loʻo i ai ni "nofoaga tutotonu" e le mafai ona vavaeeseina ma o nofoaga tutotonu uma na faia se sao taua i le faʻalauiloaina o amioga tuusaʻo. Mo se faʻataʻitaʻiga, na ia fai mai o loʻo i ai i le hypothalamus ia nofoaga e tutoatasi le pulea o le feusuaʻiga, nofo lelei, fiaai, ma le moe. O le talosaga a Stellar na suʻesuʻeina ma le faʻaeteete ma na maua e le lava le faʻamalamalamaina o faʻamatalaga fou (Miller et al., 1964; Miller, 1965; Hoebel ma Teitelbaum, 1966; Booth et al., 1969). E ui lava i le mea moni o le talitonuga o Stellar e le afaina ai le taua o le mafaufau i amioga patino na mafua ai, o le tele o faamaoniga i le taimi nei o loo fautua mai ai o vaega i totonu o le hypothalamus, o le mea moni, latou te faia se matafaioi taua i le faalauiloaina o amioga faaosofia i le lautele.

O faʻataʻitaʻiga faʻapitoa na faʻaaogaina pupuʻu o le eletise eletise na taitaia i le itu o le hypothalamic area (LHA), na faʻaalia ai o le LHA e aʻafia i le faʻamalosia ma le tauia o le tau. Olds ma Milner (1954) na maua i le amataga e faapea o rati o le a latou faia se taʻavale e maua ai le malosi o le eletise o le LHA, o se faʻataʻitaʻiga masani e taʻua i nisi taimi o le faaosofia o le tagata lava ia poʻo le tauleleia o le faiai. Na latou faʻamatalaina a latou sailiga, o lona uiga, o le faʻamalosia o le eletise o le LHA na tauia (e pei o le LHA faʻamalositino na faʻaalia ai se tulaga o le fiafia). Afai e saʻo lenei iloiloga, o le a fautua mai ai o nisi o neurons i totonu o le LHA e aoga tele mo le faʻailogaina o le fiafia mai le faʻaaogaina o taui. Ae ui i lea, o isi ua fautuaina le faaosofiaina o le LHA e ono mafai ona maua ai se tulaga o le manaʻoga nai lo le fiafia taʻitasi (Berridge ma Valenstein, 1991). Afai e saʻo lenei faʻamatalaga, o le a fautuaina ai o se vaega o neu ua maua i totonu o le LHAd e aofia ai i le manaʻoga e tataʻi manu e saili taui. E foliga mai o le faaosofia ma le tauia o meatotino o le faaosofia o le LHA o le taunuuga o le faʻamalosia o neurons i le LHA o lena poloketi i le mesolimbic dopamine system (Phillipson, 1979; O Keseri ma Saama, 2005). O faʻataʻitaʻiga talu ai nei na faʻaaogaina ai le faʻatulagaga faʻataʻitaʻi o "sotic hotspots", poʻo vaega ole faiʻai e foliga mai e faʻailoa ai le fiafia (Peciña ma Berridge, 2000), faʻaali atu o launiva o loʻo i totonu o le LHA projecti muamua i se tumutumu o le hedonic i totonu o le ogatotonu o le dumbomedial nucleus accumbens (Thompson ma Swanson, 2010), ma e ono mafai e le LHA faʻaosofia ona faʻagaoioia nei uati e faʻasolosolo ai se lagona o le fiafia. O le mea e mataʻina ai, afai o le LHA e faʻamalosi mo ni vavao talafeagai (~ 10-30 s) o le a faʻaalia amioga faʻaosofia e aofia ai le inu, 'ai, ma amio pulea (Saʻo, 1968). E le gata i lea, o liona o le LHA e faʻaumatia meaai ma vai inu, faʻataʻitaʻiina, ma le faʻaletonu poʻo le faʻamaloloina o le sodium appetite (Anand ma Brobeck, 1951; Montemurro ma Stevenson, 1957; Teitelbaum ma Epstein, 1962; Wolf, 1964; Wolf ma Quartermain, 1967; Cagguila et al., 1973; Grossman et al., 1978; Hansen et al., 1982).

Faʻalavelave i le malosi poʻo le paleni paleni faʻafeiloaʻi le tali atu mo le faʻaosofia o oe lava ia (Olds, 1958; Morris et al., 2006, 2010). Olds (1958) na maua i le amataga e faapea o manu feʻai ma le faatosinaina o le tulaga faaosofia o le fiaai ua faateleina le tali atu mo le faaosofia o le tagata lava ia. E le gata i lea, o le tele o le tali atu mo le faʻamalosia o le tagata lava ia i taimi o meaʻai, e mafai ona puipuia e le puleaina o leptin, o le hormone lea e faʻateleina ai le maelega (Fulton et al., 2000). I le faatusatusa atu i le faʻaaogaina o mea taumafa, o le faʻaitiitia o le sodium e faʻaitiitia ai le tali atu mo le faaosofia o le tagata lava ia (Morris et al., 2010). Faʻaitiitia le tali atu mo le faʻaosofiaina o le tagata lava ia e mataʻituina pe a fai e fai ni masima masima e ala i le puleaina o se hormone matautia lea e faʻalauteleina ai le manao o le masima; e ui lava i le mea moni, e tumau pea le paleni o le sodium i lenei togafitiga (Morris et al., 2006). E le o manino pe aisea ua mafua ai le fiafia o le fiaai ma le masima i mea e faʻafeagai ma le faʻaosofia o oe lava. Ae ui i lea, o nei suʻesuʻega e faʻaalia ai o le matelaina ma le masima o le manaʻoga e suia ai le faʻaosofia o le tagata lava ia ma o lenei aafiaga e foliga mai e tutoatasi mai faalavelave moni i le malosi poʻo le malosi ile homeostasis. Mo se faʻataʻitaʻiga, leptin faʻasalalau le tali atu o le tagata lava ia e aunoa ma le faasaʻoina o calories leiloloa (Fulton et al., 2000) ma le tali atu o le tagata lava ia e mafai ona faʻaititia e ala i manoa lea e faʻafefe ai le fia masima e aunoa ma le aʻafia ai o le paʻu o le sodium (Morris et al., 2006). O le mea taua tele, o nei suʻega e lagolagoina le talitonuga i le taimi nei e ala i le faʻaalia o le LHA e nofouta i le tulaga faʻaosofia o se manu.

O nisi o faʻamaoniga aupito sili ona malosi e lagolagoina ai se matafaioi mo le faʻamalologa i le faʻalauiloaina o amioga faaosofia e sau mai suʻesuʻega o le orexin (AKA hypocretin). O le Orexin o se neuropeptide lea o loʻo faʻaalia i totonu o le afa o le hypothalamus pe a tufatufa atu i le arc e oʻo mai le DMH i le LHAd (Ata (Figure1) .1). O le Orexin e foliga mai ua na o le pau lea o le telefoni feaveai o le neurotransmitter system e pei o le orexin neurons mai se vaega lata mai e auina atu i le tele o itu o mafaufau (Peyron et al., 1998). I le gaioiga, o neo uaua na matua aʻafia i le tele o amioga faʻaosofia (Harris et al., 2005; Borgland et al., 2009). O Orexin ua taua tele lona gauai mo le mafai ona faʻailoaina le malosi o mea taumafa (lea o le igoa orexin; Sakurai et al., 1998; Choi et al., 2010) ae e aofia ai foi i le faʻalauteleina o le gala, masima masima (Kunii et al., 1999; Hurley et al., 2013a), ma amioga faʻatino (Muschamp et al., 2007; Di Sebastiano et al., 2010). E mafai ona faatulaga lelei ni neurons o Orexin i ni pulou se tolu se tolu i le hypothalamus: o se fuifui i le DMH, eria perifornia (PeF), ma le LHAd (Ata (Figure1) .1). O le PeF ma le LHAd o loʻo i totonu o le LHA aʻo faʻatalanoa le DMH i le tulaga o loʻo aʻafia ai le tolu-ventricle. O aʻaxin cell-cluster o loʻo aofia ai vaega laiti o neu uaea e faʻatino i le VTA (Ata (Figure1; 1; Fadel ma Deutch, 2002), ma o le orexin e mafai ona faʻapipiʻiina ai neu i le VTA (Korotkova et al., 2003). O le mea lea, o uʻu uʻamea e tuʻuina atu ai se masini mo vaega i totonu o le LHA e faʻaogaina ai faiga masani na mafaufauina e pei o le aʻafia i le faʻamalosia ma le taui. O faʻamaoniga o loʻo taʻu mai ai foi o naixini neuronoa e i ai tuusaʻo tuusao i le tumutumu o le tumutumu (Peyron et al., 1998; Kampe et al., 2009) pe mafai ona latou galulue e faʻalauiloa amioga faʻaosofia (Thorpe ma Kotz, 2005).

Ata 1 

Faʻasalalau faʻamaumauga mai tusitala. Faʻafesoʻotaʻi i le va o le uʻamea ma le VTA o loʻo i ai i totonu o le hypothalamus. O le fomaʻi-auro (Fluorochrome, Denver CO) na faʻaaogaina le microinjected (2% i 250 nl) i totonu o le VTA, na aoina ai masini ma tapena i le 40μm, ...

O isi galuega taua o le orexin e aofia ai le faʻalauiloaina o le faaosofia (Hagan et al., 1999) ma le popole ma le popole popole i tali o mea e aofia ai le maualuga o le toto (Samson et al., 1999; Ferguson ma Samasoni, 2003; Kayaba et al., 2003) ma le faʻasaʻolotoina o hormones o le atuatuvale (Kuru et al., 2000; Spinazzi et al., 2006). E foliga mai ua gaoioi neu neuroni aʻo gaosia le caloric, o le hydrational, poʻo le sodium deficiencies pe ua i ai i se tulaga o le faʻafeusuaiga feusuaʻiga. O le faʻasalaga mulimuli ane o le orexin i le taimi atoa o le neuraxis e faʻamalosia ai le faʻatinoina o amioga e taʻitaʻia e sini e ala i le faʻagasoloina o faiʻai o loʻo aofia i le faʻaleleia o le manaʻoga, gauai atu, agaalofa, ma le faʻamalosia o amio. O le faʻamalosia o le alofa e lagolagoina ai le faʻamalosia o le malosi (faʻataʻitaʻiga, faʻateleina le toto ma le maualuga ole glucose, ma le faʻamaʻaloga o le hormone) faʻapea foi le toe tufatufaina atu o le toto e manaʻomia e lagolago ai le faʻatupulaia o le locomotor activity. Faʻatasi nei tali tutotonu ma faʻalapotopotoga e fesoasoani e faateleina le ono mafai e se manu ona sailia ma faʻaaogaina le faʻaleleia o le siosiomaga e toe faʻaleleia ai le malosiaga ma le faʻaleleia o fale.

O suʻesuʻega faʻapitoa o le natura ma le puipuia o meaola e lagolagoina ai le manatu o le LHA fesoasoani i le tuufaatasia o faailoga mai peptide peptides ma le neurocircuitry e aofia i le faaosofiaga ma le taui. Neuropeptide Y (NPY) o loʻo faʻaalia i ARH neurons (Hahn et al., 1998) ma o lenei neuropeptide faʻateleina le fafagaina (Schwartz et al., 2000). O le mea e mataʻina ai, o le NPY neurons e lafoina i luga o vaʻavaʻaʻiga o loʻo faʻapipiʻi atu i neu uamea o loʻo i le LHA (Broberger et al., 1998). Togafitiga e mafua ai le fiaaai e pei o le hypoglycemia poo le puleaina o peptides o le orexigenic e aofia ai le mumrelin ma le NPY e faatosina ai c-fos faʻamatalaga i ni uʻamea o loʻo i totonu o orexin (Moriguchi et al., 1999; Niimi et al., 2001; Toshinai et al., 2003). E le gata i lea, o le fetuunai o le orexin neurotransmission e taofia ai le fafagaina e le puleaina o le NPY poʻo le uaua. Neurons i totonu o le ARH, o se itulagi o le ARH o loʻo i ai le tele o neo le NPY, e faʻatautaia foi i le PeF ma atonu o le LHAd (Ata (Figure2; 2; Hahn ma Swanson, 2010).

Ata 2 

Faʻasalalau faʻamaumauga mai tusitala. Toe faʻamalo igoa mai le LHAd ma le PeF i le LT ma faʻavaeina le autu o le hypothalamus. 2% Fluoro-Gold i le saline physiologia na faʻapipiʻiina i le PeF ma le LHAd (A). Na matauina le faailogaina o le toe galo i luga o le ...

I le faatusatusa atu i suʻesuʻega i mea taumafa, e itiiti lava se galuega na faia e faʻamaonia ai le auala e mafai ai e le LT ona faʻaosofia le faʻaosofia ma le taulimaina o alatotonu faakomepiuta. O le LT e foliga mai e le o tuusao atu i le VTA (Phillipson, 1979; O Keseri ma Saama, 2005) poʻo le nucleus accumbens (Brog et al., 1993), ae i nisi itu o le lagona ma le faʻasoaina o faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma le tino o le homeostasis e tatau ona aʻafia i le faʻamalosi ma le tau o le neurocircuitry. O le SFO ua faʻaalia e auina atu faʻamatalaga i le DMH, PeF, ma le LHAd (Swanson ma Lind, 1986; Hurley et al., 2013a). E le gata i lea, o suʻesuʻega talu ai nei i totonu o la matou falesuesue ua faʻaalia ai o le faʻaaogaina o le ata o le DMH, PeF, ma le LHAd, o loʻo faʻaalia ai le toe faʻaleleia o le igoa i le atoa o le LT (o se faʻataʻitaʻiga o le faʻamalologa o le igoa mai se tui na salalau mai le PeF i le LH ua tuʻuina atu i le Ata Figure2) .2). O isi ua latou faaalia o le PeF e maua mai i le atoa o le LT (Hahn ma Swanson, 2010). E le gata i lea, tatou te leʻi iloaina talu ai nei ua gaoioi le uumi o le orexin pe a faʻaogaina ni kusi i le vai ma le sodium e faʻafefiloi ai le vai ma le salini o le hyperton ma le microinjection o se uʻamea o le talipusa vevela i totonu o le VTA o loʻo faʻafefiloi le vai ma le sodium i totonu o anufe paʻu (Hurley et al ., 2013a). O le mea lea, e foliga mai o le galuega a le LT i le DMH, PeF ma le LHAd, o le a, o le a tuʻuina atu i luma o le VTA le faʻataʻitaʻiga orexinergic. O le Orexin faʻasaina i le VTA e faʻaleleia ai le inuina o le vai ma le sodium. O nei suʻega e maua uma ai le lagolago faʻatekonolosi ma le faʻatinoga i le manatu e faapea o le LHA e faʻapipiʻi faʻamatalaga e uiga i le tulaga o le homeostatic faʻatasi ai ma faiga faʻaosofia ma tauia.

O le faʻamaoniga e lagolagoina ai se matafaioi mo le LHA i le faʻaaogaina o taui

O faʻamatalaga na suʻesuʻeina le aʻafiaga o le faʻaosofiaina o le LHA i amioga faʻaosofia na maua ai nisi o faʻamaoniga muamua o le LHA e mafai ona aafia i aʻoaʻoga faʻapitoa. Pe a maua e tagata taʻitoʻatasi le malosi o le LHA, e muamua lava ona latou faʻaalia se tasi o mafuaaga patino (Valenstein et al., 1970). O nisi o manulele o le a 'ai, aʻo isi o le a inu pe auai i amioga faʻataʻitaʻiga. O amioga faaosofia e tosoina e tai taʻitasi e pei o le amio sili. O le mea taua, o le amio faʻapitoa na faia i le taimi o le LHA faaosofia e mafai ona suia e ala i le poto masani (Valenstein et al., 1970). Afai e aveese le sini faamoemoeina i le taimi o le LHA, o le a taitaia e rati a latou amioga faaosofia agai i se isi sini autu o loo i ai i le siosiomaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, afai e 'ai le rat i le taimi o le LHA, e mafai ona aveese meaʻai ao inu pea le inu. I lenei tulaga, ole a inu nei le rat i le ipu. O le mea taua, pe a faaosofia le LHA i tofotofoga i le lumanaʻi pe a iai meaʻai ma vai, o le a vaeluaina e le rat le taimi i le va o le 'ai ma inu. O le mea lea, o le fesoʻotaʻiina o le LHA faʻamalosia i le i ai o se mea muamua e le o se mea e sili ona faʻamoemoeina, e mafua ai le ratō e faʻataʻitaʻi nisi o ana amio agai i le sini autu o le sini ua le amanaiaina muamua. E foliga mai o le faaosofiaina o le LHA ma le faʻaaogaina mulimuli ane o se sini autu o le a oʻo atu i se ituaiga o aʻoaʻoga faʻapitoa lea e faʻaalia e ala i suiga i amio faʻapitoa.

O le faʻasologaina o le orexin neuron e mafai foi ona faʻatulagaina i fuamalie i le siosiomaga. I se tulaga tuʻufaʻatasia e faʻafeiloaʻi ai faʻamatalaga e uiga i le siosiomaga e aofia ai se taui. A maeʻa ona faʻaluaina faʻatasi se faʻataʻatiaga o le siosiomaga ma se taui, o le a faʻaalia e rati se mea e fiafia i ai mo le tala na fetaui ma taui. O le fiafiaga e atiae i tulaga o mea e fiafia i ai e foliga mai e fesootaʻi ma le toe faʻaleleia o le orexin neuron. O neorons e faʻamatala ai c-fos i le tali atu i siosiomaga siosiomaga e aʻafia ai fualaau faasaina ma le faʻafeusuaiga (Harris et al., 2005; Di Sebastiano et al., 2011). E le gata i lea, o nonoa uʻamea faʻatasi ma se talone-saporin e faʻasaʻo ai tamaʻi tama mai le faʻaalia o se nofoaga e sili ona lelei mo se siosiomaga e fesoʻotaʻi ma le faʻasologa (Di Sebastiano et al., 2011).

O isi faʻamaoniga e lagolagoina ai le auai o le LHA i ni faiga faʻapitoa o le aʻoaʻoina o taui e sau mai le tulaga o le fafagaina o fafaga. I le faʻataʻitaʻiga o le fafagaina o meaʻai, o tamaʻi manulele e leai ni meaai e faʻatagaina e 'ai i le i ai o se faʻaoga o le siosiomaga. O lenei mea e avea moni lava ma se mea e faʻaosofia ai (CS +) lea e mafai ona faʻaaogaina ai mea taumafa. A avatu le CS + i kusi, tusa lava pe o latou i se tulaga lelei, o le a amata ona latou 'ai (Petrovich et al., 2007). O le mea e mataʻina ai, o le a naʻo le tele o ituaiga meaai e faʻatasi ma le CS +, ae e le o ni mea faʻapitoa poʻo se mea masani (Petrovich ma Gallagher, 2007). O le mea lea, e foliga mai o le faʻatinoga o le CS + e faʻaalia ai se naunautaiga faapitoa mo meaai e fefiloi ma le CS +, nai lo le fiaai taʻitasi. O le LHA o se tasi o vaega e taua tele mo le faʻatinoga o le fafagaina o meaai (Petrovich ma Gallagher, 2007; Petrovich et al., 2005). O loʻo maua e le LHA ni fesoasoani mai vaega o loʻo aʻafia ai i faiga faʻapisinisi o taui-aʻoaʻoga e aofia ai le amygdala (Krettek ma le Tau, 1978; Everitt et al., 1999) ma le pito i luma muamua (Gallagher et al., 1999). Neurons o loʻo faʻatinoina i le LHA mai le amotolite / amometalia amygdala ma le orbitomedial preteal cortex ua faʻagaoioia e tali atu ai i le tuʻuina atu o le CS + (Petrovich et al., 2005). E le gata i lea, o le faʻasesega o faʻasalaga tutusa o amygdala ma le LHA e taofia ai le fafagaina o meaai (Petrovich et al., 2005). O Orexin foi e foliga mai o loo i ai sona sao i le fafagaina o fafaga ao pei ona faʻaalia e le'oti le CS + faʻaaliga manino atili c-fos uʻu uʻamea lelei i le PeF (Petrovich et al., 2012).

I le mea mulimuli, o le LHA na aʻafia i ni faiga e leai ni paaga o aʻoaʻoga faʻapitoa. Pe a faʻapipiʻi faʻateleina le suka i le miti, latou te faʻaalia le faateleina o le taumafaina o le sodium (Falk, 1965; Sakai et al., 1987, 1989), o se mea na taua o le taua o le manava o le sodium (Hurley et al., 2013b). O le faʻalauiloaina o le masima o le sodium atonu o le a avea ma se ituaiga o aʻoaʻoga e leai ni paaga (Falk, 1966; Frankmann et al., 1986) e faʻalagolago i luga o le faʻaaogaina o le NMDA o le senituri e faʻalagolago ile talipupuni (Hurley ma Johnson, 2013). O faʻamaoniga e taʻu mai ai o le lagona o le sodium o le aʻafiaga o meaola e aofia ai le gasegase o le gataifale i ni laina se lua: o se tasi o matagaluega o loʻo pulea le tino o le homeostasis ma le isi faʻatalatalanoaga o le aufaasālalau ma taui (Roitman et al., 2002; Na et al., 2007). i-fos O le aluga o le fomaʻi, e pei ona taua i luga o le masini o le sodium, na mafua ai ona siitia le maualuga o le sodium i le maile ma le tala faasolopito o le sodium i le SFO, amygdala, 2007). E le gata i lea, o tamaʻi ma se talaʻaga o le palapalū e faʻaalia ai le faʻalauteleina o le faʻasolosolo ma le umi i le nucleus accumbens (Roitman et al., 2002). O le tele o vaega e foliga mai e maua le faʻalauiloa i le taimi o le faʻamamaina o sodium e tuʻuina atu ai foi i luma o le LHA, e aofia ai le SFO, cortex muamua, ma le amygdala leʻo. O le LHA na te auina atu ni faʻataʻitaʻiga i le VTA, lea o le a mafai ai ona faʻaaogaina le paʻu palasitino i totonu o le faʻalavelave faʻapipiʻi (Mameli et al., 2009). Ma le mea mulimuli, o faʻamaoniga faaopoopo e lagolagoina ai le mafai ona maua e neuroni le neuroni le paʻu paʻu mai le sodium defiction (Liedtke et al., 2011). Gaioiga-faʻapipiʻi faʻamalosia o cytoskeleton, o loʻo taʻalo i se tulaga taua i totonu o le palanili (Tzingounis ma Nicoll, 2006; Leoleo Mamoe ma Bear, 2011), o loʻo faʻamauina i le peF orexin neurons i le taimi o le faʻamamaina o sodium (Liedtke et al., 2011).

Faʻailoga ma faaiuga

O faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o loʻo lagolagoina le manatu e faapea, o le LHA e fesoasoani i le faʻasoaina o faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma le tulaga o le homeostatic ma mea ua tuanai i le faʻaosofia ma le faʻaaogaina o polokalama. O se aotelega o faʻamatalaga faʻatekonolosi ma faʻatinoga o loʻo tuʻuina atu i le Ata Figure3.3. Lelei i totonu o le LHA, e aofia ai le PeF ma le LHAd, e maua mai ni mea mai i vaega o faiʻai lea e faʻatonutonuina ai le malosi ma le tino o le homeostasis e faaopoopo atu i vaega e aofia ai aʻoaʻoga faʻapitoa (Broberger et al., 1998; Petrovich et al., 2005; Hurley et al., 2013a). I le isi itu, o nei vaega o le LHA e auina atu i luma le VTA i latou latou te faalauiloa ai amioga faaosofia, a itiiti mai o le vaega e ala i le tatalaina o orexin i le VTA (Phillipson, 1979; Fadel ma Deutch, 2002; O Keseri ma Saama, 2005). E ui o Ata Figure33 Faʻaalia se faʻatulagaga faʻatulagaina o le LHA o loʻo taatele i fesoʻotaʻiga vavalalata i nofoaga i lalo ifo o le mafaufau, atonu o le mea lea o lenei faigamalaga o se mea faʻapipiʻiina i totonu o le vaʻaia, e aofia ai mea faʻapitoa i le va o vaega e aofia ai le aʻoga, homeostasis, ma le faʻaosofiaga ma le taui. I lenei itu, o le faʻaaogaina o le anterograde ma le retrograde tracer co-injections o le a maua ai le aoga i le faʻamaonia pe o nei vaega e fausia ai se fesoʻotaʻiga o le neuronal (mo se faʻataʻitaʻiga, Thompson ma Swanson, 2010).

Ata 3 

O se otootoga mataʻutia o suʻesuʻega toe iloilo. Vaega o loʻo aʻafia ai i aʻoaʻoga faʻapitoa (matamata) ma le tausia o le homeostase (blue) project i le LHA. E auina mai e le LHA ni faʻasalalauga i le faʻamalosiaga ma taui (red) e amata ai amioga faʻamalosia. Le ...

I le avea ai o le orexin e le naʻo le faʻatalanoaina o se amio e tasi, o le mea lea e mafai e le orexin ona faʻamalosia faʻataʻitaʻiga faʻavae e fesootaʻi ma nisi o setete faʻamalosia (Borgland et al., 2009). O faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma le faʻaaogaina o taui ma le faʻaaogaina e mafai foi ona faʻaosoina ai le faʻamalosia o neu uʻu (Harris et al., 2005; Di Sebastiano et al., 2011; Petrovich et al., 2012), ma fai mai o le aafiaga ua mavae e aʻafia ai le gaioiga o le orexin neuron. O le mea lea, e le itiiti ifo ma le lua ni tuutuuga e aʻafia ai le gaioiga o le orexin: (1) le sailiga moni ma le faʻaaogaina o taui; ma (2) aʻoaʻoga faʻapitoa ma taui. E tusa ai ma le itu lona lua, e taua tele le faʻamalamalama atu o le orexin e mafai ona faʻaaogaina ai le paʻu plastika i le VTA lava ia (Borgland et al., 2006). E ono le mafai e le orexin ona faʻafesoʻotaʻi uma aʻafiaga i luga o amioga faaosofia na matauina e ala i le faʻaaogaina o le LHA, e pei o le tele o fuaitau mai le hypothalamus i le VTA e le o le orexinergic.

O galuega i le lumanaʻi lea e faʻamoemoe e suʻesuʻe ma le totoʻa le matafaioi o le faʻaaogaina o mea i totonu o le LHA o le a faʻamaonia ai le manuia. O le LHA e aofia ai se tuufaatasiga o vaega eseese o le mafaufau e maua ai fesoʻotaʻiga neuroanatomi ma cytoarchitecture (Swanson et al., 2005; Hahn ma Swanson, 2010). E le gata i lea, e aliali mai o loʻo faʻagasolo faʻatasi ni faʻaogaina o le uʻamea vaʻai i lalo o faʻataʻitaʻiga eseese (Harris et al., 2005; Harris ma Aston-Jones, 2006; Petrovich et al., 2012). O togafiti o le optogenetic e maua ai se metotia e tofotofoina ai pe o nei fualaupapa o le orexin o loʻo i ai le taua tele o le vaʻaia i le VTA poʻo le tumutumu. E le gata i lea, o le le faʻamalosia o le faʻaaogaina o vailaʻau o le orexin e tatau ona aafia ai le gaioiga o le VTA ma le tumutumu. Ma le mea mulimuli, e taua le iloa o le tele o faʻatalanoaga na faʻatalanoaina e leʻi faʻalavelaveina ma faʻamalamalamaina matafaioi o le faiʻai i totonu o le LHA ma e leʻi talanoaina le matafaioi a le DMH i amioga faʻaosofia. O loʻo maua foi e le DMH ni faʻailoga mai vaega o faleostasis (Swanson ma Lind, 1986), auina atu faʻataʻitaʻiga i le VTA (Geisler ma Zahm, 2005), ma o loʻo aofia ai ni uʻamea ore (Fadel ma Deutch, 2002), o ia mea uma e mafai ona aafia i amioga ile homeostatic.

Soifua maloloina

Mai se vaaiga tau amio, o nisi faaletonu e mafai ona mafaufauina e pei o faafitauli o le taumafaina. Mo se faʻataʻitaʻiga, e le lava le tele o meaai e maua ai e le anorexics ao i latou o loʻo mafatia i le oona e tele meaʻai. E tutusa foi, o nisi tagata e sili mamao atu le sodium; o se mea e masani ona taʻua i le tele o le masima masuttony (Schulkin, 1986), ae o isi e taua tele le sodium ma mafua ai ona avea le suauu ma mea e le maua ai latou e maua ai le faaletonu ma le fatu cardiovascular (Bou-Holaigah et al., 1995). E le gata i lea, o tagata matua matutua e mafai ona faʻaalia le faʻaitiitia o le fia inu ma mulimuli ane le faʻamalaloina (Rolls ma Phillips, 1990; Warren et al., 1994). O le tasi auala e malamalama ai i nei maʻi e faailogaina i se faasiliga po o se togi i amioga e gaosia ai, o le mafaufau ia i latou o ni faafitauli o le fatugalemu o le tino o loʻo galue e fesoʻotaʻi ma le tausisia o le homeostasis ma le auai lelei i amioga faaosofia. A o aafia le LHA i le tausisia o le homeostasis ma le mediating amioga faaosofia, o le faʻalauteleina o le malamalama i le LHA e mafai ona fesoasoani i le togafitia ma le togafitia o faʻafitauli o le taumafaina.

Feteenaʻiga o tului

Fai mai tusitala o le suʻesuʻega sa faia i le leai o soʻo se fefaʻatauaʻiga faʻapisinisi pe tau tupe e mafai ona avea o se feteenaʻiga e ono aʻafia ai.

tautinoga

Na faafetai ia tusitala ia Young In Kim mo lana fesoasoani faʻapitoa ma Marilyn Dennis mo faʻamatalaga e uiga i tusitusiga. O lenei suʻesuʻega na lagolagoina e National Institutes of Health e tuʻuina atu HL14388, HL098207, ma MH08241. O tusitala e leai ni faʻamatalaga e lipotia ai.

mau faasino

  • Anand BK, Brobeck JR (1951). Vaʻaia le puleaina o taumafa i kusi ma pusi. Yale J. Biol. Med. 24, 123-140. [PMC free article] [PubMed]
  • Beauchamp GK, Bertino M., Burke D., Engelman K. (1990). Faʻataʻitaʻiga o le faʻaaogaina o sodium ma le masima i tagata faigaluega masani. Am. J. Clin. Nutr. 51, 881-889. [PubMed]
  • Berridge KC, Flynn FW, Schulkin J., Grill HJ (1984). O le faʻamamaina o sodium e faʻaleleia ai le masima o le masima i tamaʻi. Faʻatasi. Neurosci. 98, 652-660. 10.1037 // 0735-7044.98.4.652 [PubMed] [Cross Ref]
  • Berridge KC, Schulkin J. (1989). Faʻafeiloaʻiga o le faʻaaogaina o masima i le taimi o le faʻamalolo o le sodium. QJ Exp. Toma. B 41, 121-138. [PubMed]
  • Berridge KC, Valenstein ES (1991). O le a le faʻagasologa o le mafaufau e faʻafefe ai le fafagaina e ala i le eletise eletise o le vavalalata tuʻu? Faʻatasi. Neurosci. 105, 3-14. 10.1037 // 0735-7044.105.1.3 [PubMed] [Cross Ref]
  • Bindra D. (1959). Motugaafa: O se Faʻamatalaga Faʻamatalaina. Niu Ioka, NY: Ioane Wiley ma Atalii.
  • Bolles RC (1975). Leory of Motivation. 2 Edn., Niu Ioka: Harper ma Rowi.
  • Booth DA, Coons EE, Miller NE (1969). O le kulūkose o le toto e tali atu i le eletise e faʻaleleia ai le vaega o le fafagaina o le hypothalamic. Physiol. Faʻatasi. 4, 991-1001 10.1016 / 0031-9384 (69) 90055-9 [Cross Ref]
  • Borgland SL, Chang SJ, Bowers MS, Thompson JL, Vittoz N., Floresco SB, et al. . (2009). O le Orexin A / hypocretin-1 e faʻamalosia ai le faʻaosofiaina o tagata faʻamalosia lelei. J. Neurosci. 29, 11215-11225. 10.1523 / jneurosci.6096-08.2009 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Borgland SL, Taha SA, Sarti F., Fields HL, Bonci A. (2006). Orexin A i totonu o le VTA e taua tele mo le faʻaofiina o le faʻaaogaina o le palasitisi ma le faʻaalia o le amio i le koko. Neuron 49, 589-601. 10.1016 / j.neuron.2006.01.016 [PubMed] [Cross Ref]
  • Bou-Holaigah I., Rowe PC, Kan J., Calkins H. (1995). Le mafutaga i le va o le vavalalata ma le masani ai ole maʻi vaivai. JAMA 274, 961-967. 10.1001 / jama.274.12.961 [PubMed] [Cross Ref]
  • Bozarth MA (1994). "Fiafiaga i totonu o le faiʻai," i le Fiafia: The Politics and the Reality, ed Warburton DM, faatonu. (Niu Ioka, NY: Ioane Wiley ma Atalii;), 5-14.
  • Broberger C., De Lecea L., Sutcliffe J., Hökfelt T. (1998). Hypocretin / orexin- and melanin-concentrating hormone-expressing cells fausia eseʻese aofaʻi i le rodent tua hypothalamus: sootaga ma le neuropeptide Y ma agouti gafa-fesoʻotaʻi polotini faiga. J. Comp. Neurol 402, 460–474. 10.1002 / (sici) 1096-9861 (19981228) 402: 4 <460 :: fesoasoani-cne3> 3.3.co; 2-j [PubMed] [Cross Ref]
  • Brog JS, Salyapongse A., Deutch AY, Zahm DS (1993). O mamanu o le faʻaogaina o le innervation o le ogatotonu ma le atigi i totonu o le "Accumbens" o le vaega o le rat ratios striatum: faʻamalamalamaina o le immunohistochmicals o le auro toe faʻaleleia o le auro. J. Comp. Neurol. 338, 255-278. 10.1002 / cne.903380209 [PubMed] [Cross Ref]
  • Cagguila AR, Antelman SM, Zigmond MJ (1973). Faʻasalaga o le faʻataʻitaʻiina i tama tane pe a maeʻa faʻamaʻi faʻamaonia: faʻataʻitaʻiga, faʻataʻitaʻiga faʻamalositino ma le neurochemical analysis. Brain Res. 59, 273-287. 10.1016 / 0006-8993 (73) 90266-7 [PubMed] [Cross Ref]
  • Choi D., Davis J., Fitzgerald M., Benoit S. (2010). O le matafaioi o le orexin-A i le faʻamalosia o mea taumafa, faʻaaogaina o le fafagaina o taui ma le faʻamalosia o le faʻaosoina o meaʻai i totonu o manoa. Neuroscience 167, 11-20. 10.1016 / j.neuroscience.2010.02.002 [PubMed] [Cross Ref]
  • Clark JJ, Bernstein IL (2006). O le mafaufauina o le manao i le masima e fesootaʻi ma le faateleina o le "manao" ae le "manao" i se masima masima i le masima sodium-deplete. Faʻatasi. Neurosci. 120, 206-210 10.1037 / 0735-7044.120.1.206 [PubMed] [Cross Ref]
  • Denton DA, McKinley MJ, Weisinger RS ​​(1996). Tuʻufaʻatasia o le faʻaogaina o tulafono faatonutonu o le tino. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA 93, 7397-7404. 10.1073 / pnas.93.14.7397 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Di Sebastiano AR, Wilson-Pérez HE, Lehman MN, Coolen LM (2011). Leona o le uʻamea uʻamea poloka poloka mea e fiafia i ai mo amioga tau feusuaiga i tama tane. Toto. Faʻatasi. 59, 1-8. 10.1016 / j.yhbeh.2010.09.006 [PubMed] [Cross Ref]
  • Di Sebastiano AR, Yong-Yow S., Wagner L., Lehman MN, Coolen LM (2010). O Orexin e faʻatautaia le amataina o amioga tau feusuaʻiga i tamaʻi tamaʻitaʻi feusuaʻiga, ae le taua tele mo le faia o feusuaiga. Toto. Faʻatasi. 58, 397-404. 10.1016 / j.yhbeh.2010.06.004 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Everitt BJ, Parkinson JA, Olmstead MC, Arroyo M., Robledo P., Robbins TW (1999). Faiga faʻavae i le tagofia o mea ua fai ma vaisu ma tauia le matafaioi a le au amygdala-ventral striatal subsystems. Ann. NY Acad. Sci. 877, 412-438. 10.1111 / j.1749-6632.1999.tb09280.x [PubMed] [Cross Ref]
  • Fadel J., Deutch A. (2002). Faʻamatalaga faʻaanatura o fegalegaleaiga o le orexin-dopamine: vaʻaia o le vaʻaia o le hypothalamic i le faʻalauteleina o le lautele. Neuroscience 111, 379-387. 10.1016 / s0306-4522 (02) 00017-9 [PubMed] [Cross Ref]
  • Falk JL (1965). Faʻaaogāina o le vai ma le NaCl i le faʻamaʻiina o le sodium. Toma. Sui 16, 315-325. 10.2466 / pr0.1965.16.1.315 [PubMed] [Cross Ref]
  • Falk JL (1966). Faʻaaogaina o le sodium suauu ma le NaCl faʻataunuʻuga o faʻamatalaga. Physiol. Faʻatasi. 1, 75-77 10.1016 / 0031-9384 (66) 90044-8 [Cross Ref]
  • Fanselow MS, Birk J. (1982). O faʻamafanafanaga faʻafefete e faʻaosofia ai le suia o le loto i le mea e fiafia i ai. Manu. Aoao. Faʻatasi. 10, 223-228 10.3758 / bf03212274 [Cross Ref]
  • Ferguson AV, Samson WK (2003). O le orexin / hypocretin system: o se taʻiala faʻapitoa o le neuroendocrine ma le autonomous function. I luma. Neuroendocrinol. 24, 141-150. 10.1016 / s0091-3022 (03) 00028-1 [PubMed] [Cross Ref]
  • Frankmann SP, Dorsa DM, Sakai RR, Simpson JB (1986). "O se tasi mea na tupu i le hyperoncotic colloid dialysis e faifai pea le suia o le vai ma le sodium taumafa," i le Physiology of Thirst and Sodium Appetite, eds de Caro GE, Epstein AN, Massi M., faatonu. (New York, NY: Plenum Press;), 115-121.
  • Fulton S., Woodside B., Shizgal P. (2000). Faʻataʻitaʻiga o le faiʻai o le faiʻai e leptin. Saienisi 287, 125-128. 10.1126 / science.287.5450.125 [PubMed] [Cross Ref]
  • Gallagher M., McMahan RW, Schoenbaum G. (1999). Orbitofrontal cortex ma le faʻataʻitaʻiga o le taua o le taua i aʻoaʻoga faʻapisinisi. J. Neurosci. 19, 6610-6614. [PubMed]
  • Garcia J., Hankins WG, Rusiniak KW (1974). Faʻasalaga faʻapitoa o le totonugalemu i totonu o le tagata ma le rat. Saienisi 185, 824-831. 10.1126 / science.185.4154.824 [PubMed] [Cross Ref]
  • Geisler S., Zahm DS (2005). Vaʻavaʻaʻi o le faʻalavelave faʻalauiloa i totonu o le rat-anatomical substratum mo galuega faʻavae. J. Comp. Neurol. 490, 270-294. 10.1002 / cne.20668 [PubMed] [Cross Ref]
  • Grill HJ, Norgren R. (1978). Le suʻega o le faʻafoʻi o le tofo. I. Faʻataʻitaʻiga faʻasolosolo i fuamoa faʻamalolo i kulupu masani. Brain Res. 143, 263-279. 10.1016 / 0006-8993 (78) 90568-1 [PubMed] [Cross Ref]
  • Grossman SP, Dacey D., Halaris AE, Collier T., Routtenberg A. (1978). Aphagia ma le faʻataʻitaʻiga pe a mavae le faʻaleagaina o tino o le nerve i le faʻaogaina. Saienisi 202, 537-539. 10.1126 / science.705344 [PubMed] [Cross Ref]
  • Hagan JJ, Leslie RA, Patel S., Evans ML, Wattam TA, Holmes S., et al. . (1999). Orexin O se mea e gaoioi ai le siakiina o le telefoni feaveaʻi ma faʻalauteleina le malosi i le rat. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA 96, 10911-10916. 10.1073 / pnas.96.19.10911 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Hahn TM, Breininger JF, Baskin DG, Schwartz MW (1998). Faʻaalia o le Agrp ma le NPY i ni faʻavavega o le hypothalamic e faʻamalosi. Nat. Neurosci. 1, 271-272. [PubMed]
  • Hahn JD, Swanson LW (2010). Eseesega o mamanu o mea e faatino ai le neuronal ma galuega faatino a le vaega o juxtaparaventricular ma suprafornical o le itu i tua o le hypothalamic i le male male. Brain Res. Faʻaaliga 64, 14-103. 10.1016 / j.brainresrev.2010.02.002 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Hansen S., Goldstein M., Steinbusch H. (1982). Aafiaga o le faʻaleagaina o le neotronic acotenic acid i totonu o le medial preoptic area ma le itu i luga o le hypothalamic e uiga i amioga tau feusuaiga i le tane. Brain Res. 239, 213-232. 10.1016 / 0006-8993 (82) 90843-5 [PubMed] [Cross Ref]
  • Harris GC, Aston-Jones G. (2006). Arousal ma le taui: o se dichotomy i le galuega o le orexin. Trends Neurosci. 29, 571-577. 10.1016 / j.tins.2006.08.002 [PubMed] [Cross Ref]
  • Harris GC, Wimmer M., Aston-Jones G. (2005). O se matafaioi mo le vavalalata o le vavao o le vaomalo i le sailia o taui. Natura 437, 556-559. 10.1038 / nature04071 [PubMed] [Cross Ref]
  • Hoebel BG, Teitelbaum P. (1966). Faʻasalaga o le mamafa i le masani ma le vavalalata o manoa hyperphagic. J. Comp. Physiol. Toma. 61, 189-193. 10.1037 / h0023126 [PubMed] [Cross Ref]
  • Hurley SW, Arseth HA, Johnson AK (2013a). "O se matafaioi mo le orexin neurons i le vai ma le sodium taumafa," i le Society for Neuroscience (San Diego, CA:).
  • Hurley SW, Johnson AK (2013). O le le mautonu o le fiainu ma le inu o le sodium i le furo / cap model o le extracellular faamalolo ma se matafaioi mo le N-methyl-D-aspartate receptors i le taua o le manava o le sodium. Faʻatasi. Neurosci. 127, 890-898. 10.1037 / a0034948 [PubMed] [Cross Ref]
  • Hurley SW, Thunhorst RL, Johnson AK (2013b). "Sini elemene," i le Neurobiology of Body Fluid Homeostasis: Transition and integration (Siata IV: Faʻasologa i Neuroscience), eds De Luca LA, Johnson AK, Menani JV, faatonu. (Boca Raton, FL: Taylor ma Francis;), 279-301.
  • Johnson AK, Big PM (1993). O gaioiga faʻapitoa ma le faiʻai ile homeostatic auala. FASEB J. 7, 678-686. [PubMed]
  • Johnson AK, Thunhorst RL (1997). Le neuroendocrinology o le galala ma le masima: o le visceral sensory signals ma mechanisms of central integration. I luma. Neuroendocrinol. 18, 292-353. 10.1006 / frne.1997.0153 [PubMed] [Cross Ref]
  • Johnson A., Thunhorst R. (2007). Le neuroendocrinology, neurochemistry ma le biology biology o le galala ma le masima masima. Manoa. Neurochem. Mol. Neurobiol. Faʻatasi. Neurochem. Neuroendocrinol. Mol. Neurobiol. 3, 641-687 10.1007 / 978-0-387-30405-2_17 [Cross Ref]
  • Kampe J., Tschöp MH, Hollis JH, Oldfield BJ (2009). O se faʻavae autu mo le fesoʻotaʻiga o vaʻavaʻava, vaʻavaʻai ma mesolimbic i le faʻatonutonuga o paleni malosi. Eur. J. Neurosci. 30, 415-430. 10.1111 / j.1460-9568.2009.06818.x [PubMed] [Cross Ref]
  • Kayaba Y., Nakamura A., Kasuya Y., Ohuchi T., Yanagisawa M., Komuro I., et al. . (2003). Tali atu i le puipuiga ma le maualalo o le toto toto i kulimi kopa knockout. Am. J. Physiol. Puleaina. Integra. Comp. Physiol. 285, R581-R593. 10.1152 / ajpregu.00671.2002 [PubMed] [Cross Ref]
  • Kelley AE, Berridge KC (2002). Le siakiina o taui masani: talafeagai i fualaau oona. J. Neurosci. 22, 3306-3311. [PubMed]
  • Korotkova TM, Sergeeva OA, Eriksson KS, Haas HL, Brown RE (2003). Faʻafiafiaina o neu faʻaipolo o le dopaminergic ma nondopaminergic faʻalauiloa e ala i uila / hypocretins. J. Neurosci. 23, 7-11. [PubMed]
  • Krettek JE, Price JL (1978). Amygdaloid faʻasolosolo i tulaga faʻaogalua i totonu o le muaʻi vaʻa ma le brain brain i le rat ma le pusi. J. Comp. Neurol. 178, 225-253. 10.1002 / cne.901780204 [PubMed] [Cross Ref]
  • Kunii K., Yamanaka A., Nambu T., Matsuzaki I., Goto K., Sakurai T. (1999). O Orexins / hypocretins e pulea le amio inu. Brain Res. 842, 256-261. 10.1016 / s0006-8993 (99) 01884-3 [PubMed] [Cross Ref]
  • Kuru M., Ueta Y., Serino R., Nakazato M., Yamamoto Y., Shibuya I., et al. . (2000). O le siaxin / hypocretin e faʻatautaia i le gataifale e faʻagaoioi ai le axi HPA i kio. Neuroreport 11, 1977-1980. 10.1097 / 00001756-200006260-00034 [PubMed] [Cross Ref]
  • Liedtke WB, McKinley MJ, Walker LL, Zhang H., Pfenning AR, Drago J., et al. . (2011). O le fesoʻotaʻiga o kenefiti o mea ua fai ma vaisu i le generator hypothalamic e suia ai le faʻasologa ma le faamalieina o se faʻalauiloa masani, le manava o le sodium. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA 108, 12509-12514. 10.1073 / pnas.1109199108 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Mameli M., Halbout B., Creton C., Engblom D., Parkitna JR, Spanagel R., et al. . (2009). O le gaioiga faʻavaomalo o le cocaine-faʻamalosi: faʻaauau pea i totonu o le VTA faʻamalosia suiga i le NAc. Nat. Neurosci. 12, 1036-1041. 10.1038 / nn.2367 [PubMed] [Cross Ref]
  • McCance RA (1936). E leai se vaivaiga o le sodium chloride i le tagata. Faʻaaliga. R. Soc. London. B Biol. Sci. 119, 245-268 10.1098 / rspb.1936.0009 [Cross Ref]
  • Mehiel R., Bolles RC (1988). Faʻafeiloaʻiga o le faʻaaogaina o le tino i luga o calories. Bull. Psychon. Soc. 26, 459-462 10.3758 / bf03334913 [Cross Ref]
  • Miller NE (1965). Faʻailogaina o fualaau oona i le mafaufau. Saienisi 148, 328-338. 10.1126 / science.148.3668.328 [PubMed] [Cross Ref]
  • Miller NE, Gottesman KS, Emery N. (1964). Fai le tali i le carbachol ma le norepinephrine i le rat hypothalamus. Am. J. Physiol. 206, 1384-1388. [PubMed]
  • Mimee A., Smith PM, Ferguson AV (2013). Itū faʻasalalau: faʻamoemoega mo le tuʻufaʻatasia o le felafolafoaʻi o vaʻalele ma le paleni o faʻamaoniga? Physiol. Faʻatasi. 121, 96-102. 10.1016 / j.physbeh.2013.02.012 [PubMed] [Cross Ref]
  • Mogenson GJ, Jones DL, Yim CY (1980). Mai le faʻamalosi e faʻatino: faʻatinoina le fesoʻotaʻiga i le va o le limbic system ma le masini. Prog. Neurobiol. 14, 69-97. 10.1016 / 0301-0082 (80) 90018-0 [PubMed] [Cross Ref]
  • Montemurro D., Stevenson J. (1957). Adipsia e maua mai i le vavalalata i le rat. E mafai. J. Biochem. Physiol. 35, 31-37. 10.1139 / o57-005 [PubMed] [Cross Ref]
  • Moriguchi T., Sakurai T., Nambu T., Yanagisawa M., Goto K. (1999). Neurons o loʻo i ai le orexin i le itu i tua o le vaʻaia o le oʻoi luga o le faiʻai o le tagata matua e faʻaaogaina e le insulin-induced hypoglycemia tino. Neurosci. Lett. 264, 101-104. 10.1016 / s0304-3940 (99) 00177-9 [PubMed] [Cross Ref]
  • Morris MJ, Na ES, Grippo AJ, Johnson AK (2006). O aʻafiaga o le deoxycorticosterone-faʻafefiloi le manava o le sodium i luga o amioga tuga i le rat. Faʻatasi. Neurosci. 120, 571-578. 10.1037 / 0735-7044.120.3.571 [PubMed] [Cross Ref]
  • Morris MJ, Na ES, Johnson AK (2010). Mineralocorticoid restafita osofaʻiga e puipuia ai le le atoatoa o le valea na mafua mai i le manava masani o le sodium. Faʻatasi. Neurosci. 124, 211-224. 10.1037 / a0018910 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Muschamp JW, Dominguez JM, Sato SM, Shen RY, Hull EM (2007). O se matafaioi mo le hypocretin (orexin) i amioga tau feusuaʻiga tane. J. Neurosci. 27, 2837-2845. 10.1523 / jneurosci.4121-06.2007 [PubMed] [Cross Ref]
  • Na ES, Morris MJ, Johnson RF, Beltz TG, Johnson AK (2007). O le faʻaaogaina o meaʻai o le faʻamalieina o le masima pe a maeʻa ona faʻaitiitia le sodium. Brain Res. 1171, 104-110. 10.1016 / j.brainres.2007.07.033 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Niimi M., Sato M., Taminato T. (2001). Neuropeptide I i le totonugalemu o le fafagaina ma fegalegaleaiga ma le orexin ma le leptin. Endocrine 14, 269-273. 10.1385 / ENDO: 14: 2: 269 [PubMed] [Cross Ref]
  • Olds J. (1958). Aafiaga o le fiaai ma le faʻafeusuaiga o tamaʻitaʻi i luga o le faaosoosoina o le faiʻai. J. Comp. Physiol. Toma. 51, 320-324. 10.1037 / h0040783 [PubMed] [Cross Ref]
  • Olds J., Milner P. (1954). Le faʻamalosia lelei e maua mai i eletise eletise o le septal area ma isi vaega o le faiʻai o le rat. J. Comp. Physiol. Toma. 47, 419-427. 10.1037 / h0058775 [PubMed] [Cross Ref]
  • Peciña S., Berridge KC (2000). O le opioid site i totonu o le tumutumu accumbens shell e faʻatautaia ai le 'ai ma le faʻafefe' fiafia 'mo meaai: faʻafanua e faʻavae i luga o le microinua Fos plumes. Brain Res. 863, 71-86. 10.1016 / s0006-8993 (00) 02102-8 [PubMed] [Cross Ref]
  • Petrovich GD, Gallagher M. (2007). Puleaina o le taumafaina o taumafa e ala i le iloa: o se muaʻi tuafesa-hypothalamic networking. Physiol. Faʻatasi. 91, 397-403. 10.1016 / j.physbeh.2007.04.014 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Petrovich G., Hobin M., Reppucci C. (2012). Filifiliga Filifilia i le hypothalamic orexin / hypocretin, ae le o le melanin-o le faʻaoʻoina o fuamoa o le hormone, e se meaʻai aʻoaʻoina-o mea ia e faʻaosofia ai le fafagaina o ni anufe paʻu. Neuroscience 224, 70-80. 10.1016 / j.neuroscience.2012.08.036 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Petrovich GD, Holland PC, Gallagher M. (2005). Amygdalar ma auala muamua agai atu i le tuasivi hypothalamus ua faʻaaogaina e se aʻoga aʻoaʻoina lea e faʻateleina ai le 'ai. J. Neurosci. 25, 8295-8302. 10.1523 / jneurosci.2480-05.2005 [PubMed] [Cross Ref]
  • Petrovich GD, Ross CA, Gallagher M., Holland PC (2007). O le aʻoaʻoina o faʻamatalaga faʻasolopito e ono aʻafia ai le 'ai i tamaʻi. Physiol. Faʻatasi. 90, 362-367. 10.1016 / j.physbeh.2006.09.031 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Peyron C., Tighe DK, van den Pol AN, de Lecea L., Heller HC, Sutcliffe JG, et al. . (1998). Neurons o loʻo aofia ai le hypocretin (orexin) poloketi i le tele o faʻaoga o masini. J. Neurosci. 18, 9996-10015. [PubMed]
  • Phillipson O. (1979). Faʻamatalaga faʻafefe i le faʻalauteleina o le gataifale o Tsai ma le interfascicular nucleus: o le suesuega o horseradish peroxidase i le rat. J. Comp. Neurol. 187, 117-143. 10.1002 / cne.901870108 [PubMed] [Cross Ref]
  • Robinson MJ, Berridge KC (2013). Faʻafouina vave o le faʻaaogaina o aʻoaʻoga i le faaosofia "manaʻo". Curr. Biol. 23, 282-289. 10.1016 / j.cub.2013.01.016 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Roitman MF, Na E., Anderson G., Jones TA, Bernstein IL (2002). O le faʻaaogaina o se masima masima e faʻaaogaina ai le tino o le dendritic i le nucleus accumbens ma e faʻapitoaina ai manumu i le amphetamine. J. Neurosci. 22, RC225-RC230. [PubMed]
  • Roitman MF, Schafe GE, Thiele TE, Bernstein IL (1997). Dopamine ma le gaʻo suauu: o tagata faʻatau e taofia le inu o le NaCl i vai. Faʻatasi. Neurosci. 111, 606-611. 10.1037 // 0735-7044.111.3.606 [PubMed] [Cross Ref]
  • Rolls BJ, Phillips PA (1990). Faʻasalaga ma faʻalavelave o le galala ma le paleni paleni. Nutr. Faʻaaliga 48, 137-144. 10.1111 / j.1753-4887.1990.tb02915.x [PubMed] [Cross Ref]
  • Sakai RR, Fine WB, Epstein AN, Frankmann SP (1987). O le taumafa suamalie e faʻaleleia e le tasi mea na tupu muamua o le faʻamaina o le sodium i le rat. Faʻatasi. Neurosci. 101, 724-731. 10.1037 // 0735-7044.101.5.724 [PubMed] [Cross Ref]
  • Sakai RR, Frankmann SP, Fine WB, Epstein AN (1989). O faʻasologa muamua o le faʻamamaina o le sodium e faʻatele ai le taumafaina ole sodium e le manaomia-o le rat. Faʻatasi. Neurosci. 103, 186-192. 10.1037 // 0735-7044.103.1.186 [PubMed] [Cross Ref]
  • Sakura T., Amemiya A., Ishii M., Matsuzaki I., Chemelli RM, Tanaka H., et al. . (1998). Orexins ma aʻaptin receptors: o se aiga o neuropeptides o le hypothalamic ma G protein-coupled receptors e faʻatonutonu ai le fafagaina o amioga. Cell 92, 573-585. 10.1016 / s0092-8674 (00) 80949-6 [PubMed] [Cross Ref]
  • Samson WK, Gosnell B., Chang J., Resch ZT, Murphy TC (1999). Gaioioiga o tulafono faatonutonu a le pepelo i le faiʻai. Brain Res. 831, 248-253. 10.1016 / s0006-8993 (99) 01457-2 [PubMed] [Cross Ref]
  • Schulkin J. (1986). "O le evolusione ma le faaalia o le masima masima," i le Physiology of Thirst and Sodium Appetite, eds De Caro G., Epstein AN, Massi M., faatonu. (New York: Plenum Press;), 491-496).
  • Schwartz MW, Woods SC, Porte D., Seeley RJ, Baskin DG (2000). Faʻamatalaga masani o le faʻaaogaina o taumafa. Natura 404, 661-671. 10.1038 / 35007534 [PubMed] [Cross Ref]
  • Leoleo leoleo JD, Bear MF (2011). Manatu fou o Arc, o se pule sili o le synaptic plasticity. Nat. Neurosci. 14, 279-284. 10.1038 / nn.2708 [PubMed] [Cross Ref]
  • Smith PM, Ferguson AV (2014). Faʻafeiloaʻiga faʻasolosolo i le faʻaogatotonu o le tino: auala i luga o le tui o le toto. Curr. Pharm. Des. 20, 1392-1399. 10.2174 / 13816128113199990560 [PubMed] [Cross Ref]
  • Spinazzi R., Andreis PG, Rossi GP, Nussdorfer GG (2006). Orexins i le tulafono faatonutonu o le hypothalamic-pituitary-adrenal axis. Pharmacol. Faʻaaliga 58, 46-57. 10.1124 / pr.58.1.4 [PubMed] [Cross Ref]
  • Stellar E. (1954). Le gaioiga o le faaosofiaga. Toma. Faʻaaliga 61, 5-22. 10.1037 / h0060347 [PubMed] [Cross Ref]
  • Swanson L., Lind R. (1986). Faʻamatalaga i le neural e faʻasaʻo ai le amataina o se amioga patino i totonu o le iole: vaʻavaʻai fou mai le okeni leo. Brain Res. 379, 399-403. 10.1016 / 0006-8993 (86) 90799-7 [PubMed] [Cross Ref]
  • Swanson L., Mogenson G. (1981). Auala faʻavave mo le faʻalagolagoina o le faʻalagolago o le autonomic, endocrine ma le somatomotor tali i amioga talafeagai. Brain Res. 3, 1-34. 10.1016 / 0165-0173 (81) 90010-2 [PubMed] [Cross Ref]
  • Swanson LW, Sanchez-Watts G., Watts AG (2005). Faatusatusaga o le melanin-faʻalauiloaina o le hormone ma le hypocretin / uxin mRNA faʻataʻitaʻiga i totonu o se poloka fou fou o le vateatea vaʻaia o le hypothalamic. Neurosci. Lett. 387, 80-84. 10.1016 / j.neulet.2005.06.066 [PubMed] [Cross Ref]
  • Teitelbaum P., Epstein AN (1962). O le gasegase o le hypothalamic lateral: toe faʻaleleia o le fafagaina ma le inu pe a maeʻa faʻasalaga o le hypothalamic. Toma. Faʻaaliga 69, 74-90. 10.1037 / h0039285 [PubMed] [Cross Ref]
  • Thompson RH, Swanson LW (2010). Faʻavasegaga-faʻamalosia le faʻatulagaga o fesoʻotaiga vavave faʻatasi e lagolago le faʻaogaina o faʻataʻitaʻiga i luga o faʻatulagaga faʻatulagaina o faʻatulagaga faiʻai Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA 107, 15235-15239. 10.1073 / pnas.1009112107 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Thorpe A., Kotz C. (2005). Orexin A i totonu o nucleus accumbens e faaosofia ai le fafagaina ma le faʻaleleia o le gaioiga. Brain Res. 1050, 156-162. 10.1016 / j.brainres.2005.05.045 [PubMed] [Cross Ref]
  • Toshinai K., Aso Y., Murakami N., Shimada M., Mondal MS, Shimbara T., et al. . (2003). O le Ghrelin-faʻaauauina le taumafa o meaai e faʻatalanoaina e ala i le auala o orexin. Endocrinology 144, 1506-1512. 10.1210 / en.2002-220788 [PubMed] [Cross Ref]
  • Tzingounis AV, Nicoll RA (2006). Arc / Arg3. 1: faʻafeiloaʻi faʻamatalaga o gene i le synaptic plasticity ma le mafaufau. Neuron 52, 403-407. 10.1016 / j.neuron.2006.10.016 [PubMed] [Cross Ref]
  • Valenstein ES, Cox VC, Kakolewski JW (1970). Toe suʻesuʻeina o le matafaioi o le manatu i le faaosofiaga. Toma. Faʻaaliga 77, 16-31. 10.1037 / h0028581 [PubMed] [Cross Ref]
  • van den Heuvel JK, Furman K., Gumbs MC, Eggels L., Opland DM, Land BB, et al. . (2014). Neuropeptide Y galuega i totonu o le tumutumu o faʻalavelave e faʻaleleia ai le fafagaina o amioga ma le gaioiga o gaioiga. Biol. Fomaʻi tipitipi [Epub luma o lolomi]. 10.1016 / j.biopsych.2014.06.008 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Warren JL, Bacon WE, Harris T., McBean AM, Foley DJ, Phillips C. (1994). O le avega ma taunuʻuga e aʻafia ai ma le faʻamaʻavaʻaina i totonu o tagata matutua o Amerika, 1991. Am. J. Public Health 84, 1265-1269. 10.2105 / ajph.84.8.1265 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • MA RA (1968). Polokalame faʻaosofia faʻapitoa: faʻapipiʻi faʻapipiʻi po o palasitika? Saienisi 162, 377-379. 10.1126 / science.162.3851.377 [PubMed] [Cross Ref]
  • Wolf G. (1964). Aafiaga o faʻasalaga faʻasalalaʻau faʻasalaga i luga o le manava o le sodium e mafua mai i le desoxycorticosterone ma le hyponatremie gaʻo. J. Comp. Physiol. Toma. 58, 396-402. 10.1037 / h0048232 [PubMed] [Cross Ref]
  • Wolf G., Quartermain D. (1967). Suauu chloride le faʻaaogaina o ratiti faʻatasi ai ma le mafaufau faʻatasi ma le vaʻalele hypothalamic. Am. J. Physiol. 212, 113-118. [PubMed]
  • Yi CX, van der Vliet J., Dai J., Yin G., Ru L., Buijs RM (2006). O le vaʻaia o le ventromedial e faʻatautaia faʻamatalaga faʻasolosolo i luga o le mea faʻapitoa i mea faʻapitoa i le suprachiasatic nucleus. Endocrinology 147, 283-294. 10.1210 / en.2005-1051 [PubMed] [Cross Ref]