Amphetamine e suia le amio ma le mesocorticolimbic dopipomato expression i le monogamous femirie voleie (2011)

Fai'ai Re. Tusiga a le tusitala; avanoa ile PMC Iulai 25, 2011.

Faʻasalalauina i faʻamaufaʻailoga mulimuli:

PMCID: PMC3143067

NIHMSID: NIHMS312646

O le lomiga mulimuli a le tagata faʻasalalau lomiga o lenei tusiga o loʻo avanoa i Brain Res

Vaai i isi tala i le PMC faʻailoa le lomiga lolomi.

Alu i le:

lē faʻatino

E le'i leva atu ona matou fa'atuina le va fealoa'i monogamous prairie vole (Microtus ochrogaster) e fai ma faʻataʻitaʻiga manu e suʻesuʻe ai le aʻafia o le mesocorticolimbic dopamine (DA) i le amphetamine (AMPH) faʻaleagaina o amioga faʻaagafesootai. Talu ai o le tele o la matou galuega, e oʻo mai i le taimi nei, o loʻo taulaʻi atu i tamaʻitaʻi, ma o eseesega o feusuaiga e masani ona lipotia i le amio ma le neurobiological tali i le AMPH, o le suʻesuʻega o loʻo i ai nei na fuafuaina e suʻesuʻe ai amioga ma neurobiological aʻafiaga o togafitiga AMPH i fafine vao vao. Na matou faʻaogaina se faʻasologa o mea e fiafia i ai (CPP) e fuafua ai se fua-tali tali mo aʻafiaga o le AMPH i tamaʻitaʻi vao vao, ma maua ai le faʻatulagaina i le maualalo i le vaeluaga (0.2 ma le 1.0 mg / kg), ae le maualalo ( 0.1 mg/kg), tui ole AMPH na fa'aosoina ai se CPP. Na matou iloa foi o le faʻaalia i se fua faʻatatau o le AMPH (1.0 mg / kg) na faʻaosoina ai le faʻateleina o le faʻaogaina o le DA i le nucleus accumbens (NAcc) ma le caudate putamen ae le o le medial prefrontal cortex poʻo le ventral tegmental area (VTA). Mulimuli ane, toe faʻaalia le AMPH (1.0 mg / kg faʻatasi i le aso mo 3 aso sosoo; o se faʻataʻitaʻiga o tui lea na faʻaalia talu ai nei e suia ai le faʻaaliga o le talitali a le DA ma faʻaleagaina ai fesoʻotaʻiga lautele i tamaʻitaʻi vao vao) faʻateleina le D1, ae le o le D2, le tali mRNA i totonu. le NAcc, ma faʻaitiitia le D2 receptor mRNA ma le D2-pei o le faʻafeiloaʻi o loʻo fusifusia i le VTA. Faʻatasi, o nei faʻamatalaga o loʻo faʻaalia ai e suia e le AMPH le mesocorticolimbic DA neurotransmission i se itulagi-ma le tali-faʻapitoa, lea, i le isi itu, e mafai ona i ai ni aʻafiaga loloto i amioga faʻaagafesootai i fafine vao vao.

uputatala: Psychostimulant, Nucleus accumbens, Ventral tegmental area, Autoreceptor, Pair bonding, Fa'atonu nofoaga e fiafia i ai

1. faʻatomuaga

O vailaʻau o le faʻaleagaina e manatu e faʻaaogaina le malosi o le pulea o amioga, i se vaega, e ala i o latou aafiaga i le mesocorticolimbic dopamine (DA) system (Kelley ma Berridge, 2002; Nesse ma Berridge, 1997; Nestler, 2004, 2005; Panksepp et al., 2002), o se neural circuit lea e aofia ai sela e gaosia ai le DA e afua mai i le ventral tegmental area (VTA) ma faʻatautaia i vaega eseese o le forebrain, e aofia ai le medial prefrontal cortex (PFC) ma le nucleus accumbens (NAcc). O lenei taamilosaga neural sili ona faʻasaoina, o loʻo i ai se sao taua i le faʻatupuina o amioga e faʻatatau i sini (Zahm, 2000) – e aofia ai amioga i soo se mea i manu uma (faataitaiga, fafaga (Narayanan et al., 2010; Palmiter, 2007)) ma i latou e fa'apitoa i ituaiga (fa'ata'ita'iga, fusi fa'alua i ituaiga monogamous (Aragona ma Wang, 2009; Curtis et al., 2006; Young et al., 2010)) – e matua suia lava i le aafia i fualaau faasaina. Mo se faʻataʻitaʻiga, faʻalavelave faʻafuaseʻi ma / poʻo le faʻaalia faifaipea i vailaʻau faʻaleagaina o le psychostimulant, e pei o le cocaine poʻo le amphetamine (AMPH), e mafua ai le suia o le tuʻuina atu o le DA, faʻamatalaga talitali ma le maʻaleʻale, ma le neuronal morphology i totonu o le mesocorticolimbic brain regions (Henry et al., 1989; Henry ma White, 1995; Hu et al., 2002; Nestler, 2005; Pierce ma Kalivas, 1997; Robinson et al., 2001, 1988; Robinson ma Kolb, 1997; White ma Kalivas, 1998). E manatu o nei neuroadaptations e mafai ona faʻavaeina suiga faʻaosoina fualaau faasaina i amioga a manu (Robinson ma Becker, 1986), e aofia ai amioga faʻaagafesootai (mo le iloiloga, vaʻai (Young et al., 2011)).

O galuega talu ai nei mai le matou falesuesue ua faʻatuina ai le vao vole e fai ma faʻataʻitaʻiga manu e suʻesuʻe ai le aʻafia o le mesocorticolimbic DA i aʻafiaga o vailaʻau faʻaleagaina i amioga faʻaagafesootai (Liu et al., 2010). O vole vao, o tootoo e tasi e tasi e fai ma mea e fiafia i ai se paaga masani (e pei o mea e fiafia i ai paaga) pe a uma ona nonofo faapouliuli ma/poʻo le faigāuō (Insel et al., 1995; Williams et al., 1992; Winslow et al., 1993), ma le mesocorticolimbic DA - aemaise lava DA neurotransmission i le NAcc - e taua mo lenei faagasologa (Aragona et al., 2003, 2006; Aragona ma Wang, 2009; Curtis et al., 2006; Gingrich et al., 2000; Liu ma Wang, 2003; Wang et al., 1999; Young et al., 2010). O le mea e malie ai, o le faʻaalia i le AMPH e matua suia ai le gaioiga a le mesocorticolimbic DA ma le neurotransmission i tamaʻi vao vao. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se tui AMPH e tasi na faʻateleina le maualuga o le maualuga o le DA i le NAcc (Curtis ma Wang, 2007). E le gata i lea, o aso e tolu o le faʻaalia o le AMPH, lea na faʻaosoina ai le faʻatulagaina o se nofoaga e fiafia i ai (CPP) pe a faʻapipiʻiina ma se siosiomaga, suia le faʻaaliga o le tali atu a le DA i le NAcc i se auala faʻapitoa faʻapitoa (Liu et al., 2010). O le mea taua, o lenei lava vailaʻau faʻasaina na faʻalavelaveina ai le faʻavaeina o mea e fiafia i ai paaga, e faʻaalia ai o suiga na faʻaosoina e le AMPH i le neurotransmission a le mesocorticolimbic DA e mafai ona faʻavaeina le faʻaleagaina o le AMPH o paʻaga i lenei ituaiga (Liu et al., 2010).

E ui lava o suʻesuʻega o loʻo faʻamatalaina i luga ua faʻatuina ai le vao vao e avea o se faʻataʻitaʻiga sili ona lelei e suʻesuʻe ai le faʻaleagaina o le AMPH-faʻaleagaina o fesoʻotaʻiga faʻaagafesootai ma ona faʻaogaina o le neural, na faia naʻo tane. O le mea lea, e itiiti lava se mea matou te iloa e uiga i aʻafiaga o amioga ma neurobiological o le AMPH i fafine vao vao. O loʻo iai faʻamaoniga e fautua mai ai e sili atu le maʻaleʻale o manu fafine i le AMPH nai lo tamaʻi vao vao (Aragona et al., 2007) ma suʻesuʻega i isi ituaiga e masani ona lipotia le eseesega o feusuaiga i le amio ma le neurobiological aʻafiaga o le AMPH ma isi vailaʻau faʻamalosi o le faʻaleagaina (Becker ma Hu, 2008; Fattore et al., 2008; Lynch, 2006). Mo se faʻataʻitaʻiga, o isumu fafine o loʻo faʻaalia le tele o gaioiga o le locomotor ma le faʻavaveina o le faʻaogaina o amioga i le tali atu i le AMPH (Camp ma Robinson, 1988), maua le cocaine ma le methamphetamine e pulea e le tagata lava ia vave (Hu et al., 2004; Lynch, 2006; Lynch ma Carroll, 1999; Roth ma Carroll, 2004), ma faʻaalia se maualuga maualuga o le faʻaosofia e maua ai psychostimulants (Roberts et al., 1989; Roth ma Carroll, 2004) nai lo alii. E le gata i lea, o eseesega o feusuaiga ua maitauina i le tali atu o le neurobiological i psychostimulants, e aofia ai eseesega i le AMPH-induced DA faʻamalolo (Becker, 1990; Becker ma Ramirez, 1981), DA metabolism (Camp ma Robinson, 1988), ma fa'amatalaga fa'atupu vave vave (Castner ma Becker, 1996). O le suʻesuʻeina o aʻafiaga o le neurobiological o le AMPH i fafine vao vao e taua tele e faʻamautu atoatoa ai le faʻataʻitaʻiga o le vao vao mo suʻesuʻega e suʻesuʻe ai sootaga i le va o vailaʻau faʻaleagaina, amioga faʻaagafesootai, ma le mesocorticolimbic DA.

O le suʻesuʻega o loʻo i ai nei na fuafuaina e suʻesuʻe ai aʻafiaga o amioga ma le neurobiological o le faʻaalia o le AMPH i le vole fafine. Na matou faʻaaogaina se faʻataʻitaʻiga a le CPP na faʻatuina muamua i tama tane vao vao (Liu et al., 2010) e suʻesuʻe le talafeagai o amioga o tui eseese o le AMPH i fafine. A'o fa'aalia e tama'ita'i se lagona sili atu o le amio i le AMPH nai lo tane (Aragona et al., 2007; Becker et al., 2001; Camp ma Robinson, 1988), matou faʻapea o le a fausia e vole vao fafine se CPP i lalo ifo o tui o le AMPH nai lo na lipotia mo alii. Na matou suʻesuʻeina foʻi aʻafiaga o le faʻaalia o le AMPH i luga o le faʻatonuga o le DA ma le faʻaaliga o le gene receptor DA ma le fusifusia i vaega eseese o le faiʻai mesocorticolimbic. Matou te faʻapea o le faʻaalia o le AMPH o le a suia ai le faʻaogaina o le DA ma le faʻaaliga o le talitali a le DA i se auala faʻapitoa-ma le itulagi. O taunuʻuga mai suʻesuʻega o loʻo i ai nei o le a maua ai se faʻamatalaga aoga mo galuega i le lumanaʻi e suʻesuʻeina ai aʻafiaga o le AMPH i amioga faʻaagafesootai i fafine o lenei ituaiga.

2. Iʻuga

2.1. Fa'ata'ita'iga 1: AMPH fa'aoso fa'aosoina CPP

Fa'ata'ita'iga 1 fa'atuina se fua-tali fa'asolo mo le AMPH-fa'aosoina CPP i vole vao fafine. Ina ia mafai ona faʻatusatusaina le fua-tali o tamaʻitaʻi i tamaʻitaʻi, matou te faʻaogaina se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e tutusa ma le mea na tupu talu ai nei i tama tane vao vao (Liu et al., 2010). O mataupu na tuʻuina faʻafuaseʻi i se tasi o vaega faʻataʻitaʻi e fa na faʻavasegaina e le faʻatonuga o le AMPH [0.0 (n=20), 0.1 (n=8), 0.2 (n=12), po'o le 1.0 mg/kg (n=13)] na latou mauaina i le taimi ole AMPH faʻatulagaina sauniga (vaʻai Faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga mo faʻamatalaga). O mataupu uma na faʻataʻitaʻiina mo le i ai o se CPP i se tulaga e leai ni vailaʻau i le aso na sosoo ai ma le faʻasalaga mulimuli. O le CPP na faʻamatalaina e ala i se faʻaopoopoga tele i le taimi faʻaalu i totonu o le paʻu paʻu vailaʻau i le taimi o le suʻega pe a faʻatusatusa i le suʻega muamua.

O mataupu e togafitia ile masima [0.0 mg/kg; t(19)= 1.65; p<0.12] po'o le masima o lo'o iai le pito maualalo [0.1 mg/kg; t(7)= 1.89; p<0.90] faʻatonuga o le AMPH faʻaalu fuainumera tutusa le aofaʻi o le taimi i totonu o le potu faʻapipiʻi vailaʻau aʻo leʻi maeʻa le faʻatulagaina ma, o le mea lea, e leʻi fausia ai se CPP (Fig. 1A). Nai lo lena, o mataupu na togafitia i le 0.2 [t(11)= 2.77; p<0.02] po'o le 1.0 mg/kg [t(12)= 2.53; p<0.03] AMPH na faʻaalia se CPP malosi, aʻo latou faʻaaluina le tele o le taimi i totonu o le potu faʻapipiʻi vailaʻau i le taimi o le suʻega faʻataʻitaʻiga nai lo le suʻega muamua (Fig. 1A). E leai se eseesega i gaioiga o locomotor na maitauina i totonu poʻo le va o vaega aʻo leʻi faia pe mulimuli i togafitiga fualaau (Fig. 1B).

Mati. 1 

Amphetamine (AMPH)-fa'aosoina mea e fiafia i ai nofoaga (CPP) ma le gaogao o locomotor i vole vao fafine. O tama'ita'i na maua le 0.0 (na'o le saline) po'o le 0.1 mg/kg AMPH i le 3 aso o le fa'atulagaina e le'i faia se CPP, a'o latou fa'aalu tutusa le taimi. ...

2.2. Fa'ata'ita'iga 2: O togafitiga AMPH na suia ai le fa'atonuga o le mesocorticolimbic DA

Faʻataʻitaʻiga 2 suʻesuʻeina le aʻafiaga o se togafitiga AMPH e tasi i luga ole faʻatonuga a le DA i vaega filifilia ole faiʻai e aofia ai le PFC, NAcc, caudate putamen (CP) ma le VTA (Fig. 2A). O mataupu na tuʻuina faʻafuaseʻi i se tasi o vaega faʻataʻitaʻi e lua na maua se tasi ip tui ole 0.9% saline (n=6) po'o le 1.0 mg/kg AMPH fa'amavae ile saline (n=6). O lenei fua na filifilia ona ua lava lea e faʻaosofia ai se CPP i fafine (Faʻataʻitaʻiga 1) ma tamaʻi vao vao voles (Aragona et al., 2007; Liu et al., 2010), e fa'ailoa mai ai lona uiga talafeagai mo itupa uma e lua. O mataupu uma na ositaulagaina 30 min pe a uma le tui, ma o le faʻatonuga o le DA i totonu o latou faiʻai na fuaina i le faʻaaogaina o le chromatography vai maualuga ma le suʻesuʻega eletise (HPLC-ECD).

Mati. 2 

O aʻafiaga o se tui AMPH e tasi (1 mg / kg) i luga ole faʻatonuga o le DA i vaega ole faiʻai mesocorticolimbic. Faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o nofoaga faʻapipiʻi mo le medial prefrontal cortex (PFC), nucleus accumbens (NAcc), caudate putamen (CP) ma le ventral. ...

O se togafitiga AMPH e tasi na suia ai le faʻaogaina o le DA i se faʻalapotopotoga faʻapitoa i totonu o le mesocorticolimbic DA system (Fig. 2B). O mataupu na togafitia ma le AMPH sa i ai se maualuga maualuga maualuga o le DA i le NAcc [t(10) = 2.06; p<0.03] ma le CP [t(10)= 2.07, p<0.03] nai lo le saline-injected controls. Ae ui i lea, e leai se eseesega o vaega na maua i le PFC [t(10)= 0.03; p<0.49] po'o le VTA [t(10)= 1.41; p<0.09].

2.3. Fa'ata'ita'iga 3 ma le 4: toe fa'aalia le AMPH e suia ai le fa'aaliga mRNA ma le fusifusia ole DA

O faʻataʻitaʻiga 3 ma le 4 na suʻesuʻeina aʻafiaga o togafitiga faʻasolosolo AMPH ile D1 ma le D2 faʻamatalaga mRNA faʻamatalaga ma le D1-pei ma le D2-pei o le faʻapipiʻiina o le tali, i le faasologa. O suʻesuʻega muamua i tamaʻi vao vao na faʻaalia ai o le faʻaalia o le AMPH (1.0 mg / kg tasi i le aso mo 3 aso sosoo) e matua suia ai le faʻamatalaga o le talitali a le DA i le NAcc 24 h pe a maeʻa le tui mulimuli ma o lenei suiga e ono aʻafia ai le faʻaleagaina o le AMPH. o so'otaga fa'aagafesootai (Liu et al., 2010). O le mea lea, na matou faʻaogaina ai lenei vailaʻau faʻataʻitaʻiga e suʻesuʻe ai aʻafiaga o le neurobiological o le faʻaalia pea o le AMPH i fafine. O mataupu na tofia faʻafuaseʻi i se tasi o vaega e lua na mauaina ip tui o le saline (pulea, n=6) po'o le masima e iai le 1.0 mg/kg AMPH (n=8), faatasi i le aso mo aso sosoo e tolu. O mataupu uma na ositaulagaina 24 h ina ua maeʻa le tui mulimuli. O le tele o le D1 receptor mRNA ma le D1-like receptor binding na fuaina i le NAcc ma le CP ae o le D2 receptor mRNA ma le D2-like receptor binding na fuaina i le NAcc, CP ma le VTA. O le D1R mRNA ma le D1-pei o le faʻaogaina o le talipupuni e leʻi fuaina i le VTA ona o le le lava o lo latou i ai i lenei vaega faiʻai (Weiner et al., 1991).

O le fa'aalia pea o le AMPH na suia ai le fa'amatalaga o le mRNA fa'afeiloa'i o le DA i se faiga fa'apitoa ma fa'aitulagi. O mataupu na maua faʻasolosolo togafitiga AMPH na faʻaalia ai le maualuga maualuga o le D1 receptor mRNA faʻailoga i le NAcc [t(12)= 2.85; p <0.01], ae le o le CP [t(12)= 1.96; p <0.07], nai lo le fa'atonuina o le saline (mati. 3A ma le B). E leai se eseesega o vaega na maua i le D2 receptor mRNA faʻailoga i totonu ole NAcc [t(12)= 1.56; p <0.14] po'o le CP [t(12)= 1.79; p <0.10] (mati. 3C ma le D). Ae ui i lea, o le toe faia o togafitiga AMPH na matua faʻaititia ai le maualuga o le D2 receptor mRNA i le VTA [t(12)= 3.11; p <0.01] (mati. 3E ma F).

Mati. 3 

O aʻafiaga o le faʻaauau o le AMPH (1 mg / kg / aso mo le 3 aso sosoo) i luga o le dopamine receptor mRNA faʻailoga i le fafine vao vao. O togafitiga AMPH faifaipea na faʻateleina le D1 receptor (D1R) mRNA faʻailoga i le nucleus accumbens (NAcc), ae leai. ...

O le fa'aalia pea o le AMPH e leai se a'afiaga i le fa'afofoga pei o le D1 (mati. 4A ma le B) po'o le fa'afofoga pei o le D2 (mati. 4C ma le D) tulaga faʻapipiʻi i le NAcc [D1-pei: t(12)= 0.40; p <0.35, D2-pei: t(12)= 0.77; p<0.23] po'o le CP [D1-pei: t(12)= 0.63; p<0.27, D2-pei: t(12)= 0.91; p<0.19]. Ae ui i lea, o mataupu na togafitia i le AMPH sa i ai se tulaga maualalo maualalo o le D2-pei o le faʻafeiloaʻiga o loʻo fusifusia i le VTA nai lo le saline-injected controls [t(12)= 1.91; p<0.04] (mati. 4E ma le F).

Mati. 4 

O aʻafiaga o le faʻaauau pea o le AMPH (1 mg / kg / aso mo le 3 aso sosoo) i luga o le dopamine receptor binding level i le fafine vao vao. O togafitiga AMPH faifaipea e le'i suia ai le D1-pei (A ma le B) po'o le D2-pei o le talitaliga o le tali (C ma le D) i le ...

3. Talanoaga

O suʻesuʻega o loʻo i ai nei na suʻesuʻeina ai amioga ma le neurobiological aʻafiaga o le AMPH faʻaalia i fafine vao vao. Faʻatasi, o matou faʻamaumauga o loʻo faʻaalia ai o le AMPH o loʻo i ai aʻafiaga-faʻalagolago i amioga, faʻateleina le faʻatonuga o le DA i le NAcc ma le CP, ma suia le faʻaaliga o le gaʻo faʻafeiloaʻi a le DA ma fusifusia i se tali-ma le itulagi-faʻapitoa. O nei faʻamatalaga e mafai ona maua ai se faʻamatalaga aoga mo suʻesuʻega i le lumanaʻi e suʻesuʻe ai aʻafiaga o le AMPH i amioga faʻaagafesootai i fafine o lenei ituaiga.

O le CPP e atagia mai ai se mana'oga mo se si'osi'omaga ua fa'apipi'i fa'atasi ma se fa'amalosia muamua (Bardo ma Bevins, 2000) - i lenei tulaga, AMPH - ma e masani ona faʻaaogaina e avea o se amio talafeagai, tusa lava pe le tuusao, fua o le taui o fualaau faasaina. O a matou faʻaiʻuga ua faʻaalia ai o le vao tamaʻitaʻi e fausia se CPP pe a maeʻa togafitiga faʻatasi ma le maualalo o tui ole AMPH. Pe a faʻatusatusa i a matou taunuʻuga lata mai i tamaʻi vao vao na maua i le faʻaaogaina o le CPP paradigm (Liu et al., 2010), o nei faʻamaumauga, faʻatasi, faʻaalia se suiga i le agavale i le fua-tali tali mo CPP i vole vao fafine. Aemaise lava, o le 0.2 mg / kg poʻo le maualuga o doses o le AMPH na mafua ai le CPP i fafine, ae o le 1.0 mg / kg poʻo le maualuga o doses o le AMPH na manaʻomia mo le faʻaogaina o se CPP i tama (Liu et al., 2010). O lenei suiga agai i le agavale i le fua-tali curve o tamaitai e ogatasi ma se suʻesuʻega talu ai i vao vao na faʻaaogaina se faʻataʻitaʻiga tulaga ese (Aragona et al., 2007), ma fautua mai o tamaitai e sili atu ona nofouta i aʻafiaga o amioga, ma atonu e sili atu ona afaina i aafiaga tauia, o le AMPH nai lo alii-o se sailiga na faʻaalia i taimi uma i isi ituaiga (Camp ma Robinson, 1988; Hu et al., 2004; Lynch, 2006; Lynch ma Carroll, 1999; Roberts et al., 1989; Roth ma Carroll, 2004) ma e ono iai ni aʻafiaga taua mo aʻafiaga o le AMPH i amioga faʻaagafesootai i vole vao fafine.

I le suʻesuʻega o loʻo i ai nei, na matou iloa ai foi o le pulega o le AMPH - i se fua faatatau talafeagai (1.0 mg / kg) mo vole fafine - faʻateleina le faʻaogaina o le DA i le NAcc ma le CP ae le o le PFC poʻo le VTA. O nei faʻaiʻuga o loʻo faʻaalia ai se faʻalapotopotoga faʻapitoa AMPH-faʻateleina le faʻaleleia o le faʻatonuga o le DA. E pei o suʻesuʻega talu ai i le tele o ituaiga o meaola na faʻaalia ai le faʻaogaina o le tuʻuina atu o le DA extracellular i le NAcc ma le CP i le taimi lava na maeʻa ai le tui AMPH (Cho et al., 1999; Clausing ma Bowyer, 1999; Curtis ma Wang, 2007; Di Chiara et al., 1993; Drevets et al., 2001), o le faʻateleina o le faʻatonuga o le DA i nei itulagi i le suʻesuʻega nei atonu e mafua mai i le faʻaleleia o le AMPH o le faʻamalolo o le DA. Ae ui i lea, ona o le faʻaogaina o le DA e aʻafia foi i le faʻasologa o le DA ma le metabolism, e manaʻomia ona faʻataʻitaʻiina lenei faʻamatalaga i nisi faʻataʻitaʻiga. E le gata i lea, sa i ai se tulaga mataʻina i le faʻaitiitia o le faʻaogaina o le DA i le VTA ina ua maeʻa le faʻaalia o le AMPH i tamaʻitaʻi vao. E ui lava e le taua tele lenei aafiaga (p <0.09), e manaʻomia nisi faʻataʻitaʻiga e pulea ai pe faʻasaʻo se aʻafiaga o le AMPH i luga o le faʻatonuga o le DA i lenei faiʻai.

Ina ia malamalama atili i aʻafiaga o le neurobiological o le AMPH faʻaalia i tamaʻitaʻi vao vao, na matou suʻesuʻeina aʻafiaga o togafitiga faʻasolosolo AMPH i luga ole faʻaaliga mRNA talitali a le DA ma fusifusia i vaega eseese o faiʻai. Na matou faʻaogaina se AMPH dose ma tui faʻataʻitaʻiga lea na faʻaalia talu ai nei e suia ai le faʻaaliga o le talitali a le DA ma faʻaleagaina ai amioga faʻaagafesootai i tama tane vao vao (Liu et al., 2010). O a matou faʻamatalaga o loʻo faʻaalia ai o le faʻaalia pea o le AMPH na faʻateleina le maualuga o le D1 receptor mRNA i le NAcc. E tutusa, ae le taua (p <0.07), o le aafiaga na maitauina i le CP, o loʻo faʻaalia ai o le AMPH e ono iai ni aʻafiaga i le D1R mRNA faʻamatalaga i lenei itulagi foi. E ui lava i nei suiga i le faʻaalia o le kenera, e leʻi suia ai e le AMPH le maualuga o le D1-pei o le talitaliga o loʻo fusifusia i le NAcc poʻo le CP. E lua ituaiga o D1-pei o tali - D1 tali ma D5 - o ia mea uma e mafai ona faʻailogaina e le D1-pei o le ligand o loʻo faʻaaogaina i la matou suʻega faʻataʻitaʻiga. Ae ui i lea, talu ai e toetoe lava a leai ni tali D5 i le NAcc ma le CP (Missale et al., 1998; Tiberi et al., 1991), o matou faʻamatalaga o loʻo fautua mai ai le leai o se suiga, aemaise lava, i le D1 receptor protein levels. E faʻapea foʻi, o lipoti talu ai i isi meaola tootoo ua faʻaalia ai o le faʻaalia faifaipea i le AMPH poʻo isi psychostimulants e le faʻalagolago i le faʻaogaina o le D1 receptor affinity poʻo le mamafa i nei faiʻai eria (mo le iloiloga vaʻai (Pierce ma Kalivas, 1997; White ma Kalivas, 1998)), e ui i le faʻaleleia atili o le tali atu o NAcc neurons i D1 receptor agonists mo le tasi le masina pe a maeʻa togafitiga fualaau (Henry et al., 1989; Henry ma White, 1991, 1995). Matou te lipotia foi e leai ni suiga i le D2 receptor mRNA poʻo le D2-pei o le faʻapipiʻiina o tulaga faʻapipiʻiina i le NAcc poʻo le CP i fafine vao vao i le maeʻa ai o togafitiga AMPH, o se sailiga e tutusa ma iʻa ma isumu (Richtand et al., 1997; Sora et al., 1992) ma le fautuaga e sili atu le sao o le tali atu a le NAcc D1 i le tali atu i le faʻaalia pea o le AMPH (Berke ma Hyman, 2000).

O se su'esu'ega mata'ina i le su'esu'ega o lo'o iai nei, o le toe fa'aauauina o le AMPH na fa'aitiitia ai le maualuga o le fa'aaliga o le fa'aaliga o le D2 ma le D2-pei o le tali fa'amau i le VTA o tama'ita'i vole vao. D2 faʻafeiloaʻi i le VTA o loʻo i luga o somatodendritic eria o A10 DA neurons (DA projection neurons e afua mai i le VTA ma poloketi i vaega mesocorticolimbic) (Aghajanian ma Bunney, 1977; Mercuri et al., 1997; Oades ma Halliday, 1987; White ma Wang, 1984b). O nei faʻafeiloaʻi e galue o ni autoreceptors ma o latou faʻagaioiga e taʻitaʻia ai le hyperpolarization o le membrane cell ma le faʻasaina o le fanaina o sela (Mercuri et al., 1997) (mo le iloiloga va'ai (Mercuri et al., 1992)), faʻaitiitia le aofaʻi o le DA tuʻuina atu i itulagi faʻatatau e pei ole NAcc (Usiello et al., 2000). E tusa ai ma lea, D2 poloka poloka poʻo le tapeina o kenera e mafua ai le le lava o le A10 cell inhibition ma le sosolo mulimuli ane o le DA i totonu o le NAcc e tali atu ai i le tele o mea faʻaosofia (Mercuri et al., 1997; Rouge-Pont et al., 2002). O le mea lea, o le faʻaitiitia o le D2 receptors i le VTA o loʻo taʻua i le suʻesuʻega o loʻo i ai nei e mafai ona faʻaalia ai se AMPH-faʻaosoina lalo-tulafono faatonutonu o somatodendritic autoreceptors i le fafine vao vao. E pei o le auto-receptor density e fesoʻotaʻi faʻatasi ma le fua o le gaioiga o A10 DA neurons (White ma Wang, 1984a), o lenei aʻafiaga e mafai ona taʻitaʻia ai le faʻaleleia o le tuʻuina atu o le DA ma le neurotransmission i le NAcc. I se tulaga talitutusa, o suʻesuʻega talu ai na faʻaalia ai le faʻaalia o le somatodendritic autoreceptors i luga o le A10 DA neurons pe a uma ona faʻaalia pea le psychostimulant, e mafua ai le faʻateleina o gaioiga faʻafuaseʻi ma le fua o le afi afi o le A10 DA sela (Henry et al., 1989) e ono tumau pea mo aso pe a uma le togafitiga o fualaau (Ackerman ma White, 1990). E taua le maitauina, e ui i lea, o D2 ma le D3 faʻafeiloaʻi o loʻo faʻaalia i le VTA ma faʻapipiʻiina i luga o le dopaminergic neurons (Diaz et al., 1995; Mercuri et al., 1997), e faʻaalia ai o le faʻaititia o loʻo iai nei i le D2-pei o le faʻapipiʻiina o le talipupuni e mafai ona faʻatatau i suiga i soʻo se tasi poʻo vaega uma e lua. O le malamalama i le subtype faʻapitoa faʻapitoa e aʻafia i le AMPH faʻaalia e taua tele mo a tatou faʻamatalaga faʻamatalaga, e pei o le D2, ae le o le D3, talitali, e manaʻomia mo le faʻaogaina o le autoreceptor o DA neurons (Mercuri et al., 1997; Rouge-Pont et al., 2002). Ae, e pei o le D3 faʻamatalaga faʻamatalaga e matua maualalo lava i le VTA e faʻatatau i le D2 faʻafeiloaʻi (Bouthenet et al., 1991), ma o le spiperone o loʻo faʻaalia se maualuga maualuga mo le D2 nai lo le D3 receptor (Missale et al., 1998), e foliga mai o aʻafiaga o loʻo i ai nei i luga ole D2-pei o le faʻapipiʻiina o le talipupuni o loʻo faʻatusalia ai se faʻaitiitiga faʻapitoa i le maualuga o le D2, nai lo le D3 receptors.

E ui o aʻafiaga o le neurobiological o le faʻaalia pea o le AMPH i tamaʻitaʻi o loʻo faʻaalia ai ni mea tutusa ma mea na maua muamua i tamaʻi vao vao (Liu et al., 2010), e lua ni eseesega tāua ua iloagofie. Muamua, e ui lava o le AMPH na faʻateleina le D1 receptor mRNA i le NAcc i itupa uma e lua, o le gaioiga galue o le faʻatuputeleina o le faʻasalalauga na naʻo tane (faʻataʻitaʻiga, e leʻi faʻaalia e tamaʻitaʻi ni suiga i le D1-pei o le receptor binding levels ae o le AMPH na faʻateleina le NAcc D1 receptor protein levels i totonu. tane). O nei eseesega atonu e mafua mai i le faʻaaogaina o metotia faʻatusatusaga eseese e iloa ai nei aʻafiaga aoga (e pei o le faʻaogaina o le tali na faʻaaogaina i fafine ae o le Western blotting na faʻaaogaina i tama) pe faʻaalia ai aʻafiaga faʻapitoa o le AMPH faʻasolosolo i luga ole D1 tali i totonu ole NAcc. o vao vao. Lona lua, o togafitiga AMPH e leai se aʻafiaga i le D2 receptor mRNA faʻamatalaga i le VTA i tama tane vao vao (Liu et al., 2010), ae faʻaititia tele, faʻapea foʻi ma le D2 faʻamaufaʻailogaina maualuga, i tamaʻitaʻi-ma faʻaalia atili ai o aʻafiaga neurobiological o le AMPH e faʻapitoa i feusuaiga. O lenei manatu o loʻo lagolagoina e suʻesuʻega i isi ituaiga o loʻo faʻaalia ai le eseesega o feusuaiga i le faʻaalia o kenera pe a maeʻa togafitiga AMPH (Castner ma Becker, 1996).

Ole suiga ole AMPH i le mesocorticolimbic DA e mafai ona i ai ni taunuuga taua i amioga faʻaagafesootai i vao vao. E pei ona taʻua muamua, o manu matutua ma tamaʻitaʻi vao e fausia ni paʻaga tumau pe a maeʻa le faʻaipoipo (Carter et al., 1995; Williams et al., 1992; Winslow et al., 1993) ma le NAcc DA faʻatonutonuina lenei amio i itupa uma e lua i se faiga faʻapitoa faʻapitoa: D2-pei o le faʻagaioiina o le tali e faʻafaigofieina ma le D1-pei o le faʻaogaina o le tali e taofia ai le faʻatulagaina o paaga (Aragona et al., 2003, 2006; Aragona ma Wang, 2009; Gingrich et al., 2000; Liu ma Wang, 2003; Wang et al., 1999). E pei o lea, o suiga a le AMPH i le mesocorticolimbic o le faiʻai, e aofia ai ma na lipotia iinei, e mafai ona i ai ni taunuuga loloto i luga o amioga faʻapipiʻi paga i le vao vao. I tane, mo se faʻataʻitaʻiga, o le AMPH-faʻateleina le faʻatupuina o le D1-pei o le tali atu i totonu o le NAcc e manatu e faʻavaeina le faʻaleagaina o le AMPH o le faʻatulagaina o paaga (Liu et al., 2010), e pei ole NAcc D1 fa'agaoioia ole fa'agaoioiga e fa'alavelaveina ai mana'oga fa'atupu fa'aipoipo (Aragona et al., 2006). E le gata i lea, o le poloka o vailaʻau o D1 i le taimi o togafitiga a le AMPH e faʻalagolago lava i le faʻaaogaina o le AMPH-faʻaleagaina o le faʻaogaina o paaga, ma faʻaalia atili ai e mafai e le AMPH ona faʻaleagaina le fusipaʻu e ala i le D1 receptor-mediated mechanism (Liu et al., 2010). I fafine nai lo lena, ona o le le lava o le autoreceptor inhibition o loʻo faʻaalia mai i suʻesuʻega o loʻo i ai nei (faʻataʻitaʻiga, faʻaitiitia le faʻaaliga D2 i le VTA), o le faʻamaʻiina o le faʻamaʻiina o le DA i le NAcc atonu o le a faʻaleleia i vole e togafitia i le AMPH. E pei o le maualuga o le maualuga o le faʻaogaina o le DA e faʻagaoioia ai le maualalo o fesoʻotaʻiga D1 receptors (Richfield et al., 1989), o lenei neuroadaptation atonu e iai ni aʻafiaga taua i amioga i luga o fesoʻotaʻiga lautele i tamaʻitaʻi.

I le faaiuga, o le suʻesuʻega o loʻo i ai nei o loʻo faʻaalia ai o se faʻataʻitaʻiga talafeagai o le AMPH e suia ai le faʻatonuga o le DA ma le faʻaaliga o le tali i totonu o le mesocorticolimbic DA system of female prairie voles, o se taʻaloga autu e aofia ai i amioga faʻaagafesootai monogamous o lenei ituaiga. O fa'ai'uga nei e maua ai se fa'avae mo su'esu'ega i le lumana'i i vole vao tama'ita'i e su'esu'e ai a'afiaga o le AMPH i fa'atasiga fa'alua ma le fa'aogaina o le neurochemical mechanisms.

4. Faiga fa'ata'ita'i

4.1. Meaola

vole vao tama'ita'i fa'atagatao'a (Microtus ochrogaster) e tupuga mai i le faitau aofaʻi i le itu i saute o Ilinoi na teʻa ma le susu i le 21 aso le matua ona faʻapipiʻi ai lea i le itupa tutusa i le itupa e tasi i totonu o paʻu palasitika (29 × 18 × 13 cm) o loʻo i ai moega arasi. Na fa'atumauina i le 14:10 malamalama:pouliuli (mo moli i le 0700 h) ma ad libitum avanoa i meaai ma vai. Sa faatumauina le vevela ile 21±1 °C. O manu uma na fa'aaogaina i lenei su'esu'ega e i le va o le 90 ma le 120 aso le matutua. O faʻataʻitaʻiga na faia e tusa ai ma taʻiala a le Komiti Faʻatonu Faʻatonu ma Faʻaaogaina Manu i Florida State University.

4.2. Fa'ata'ita'iga fa'apitoa nofoaga

O le masini CPP e tutusa lelei ma le mea na faʻamatalaina muamua ma e aofia ai ni paʻu palasitika se lua e vaʻaia maʻoti (paʻepaʻe vs. uliuli) ma faʻafesoʻotaʻi le tasi i le isi e ala i se paipa gaʻo (Aragona et al., 2007; Liu et al., 2010). Na matou faʻaaogaina se faʻataʻitaʻiga faʻatulagaina talu ai nei na atiaʻe i tama tane vao vao (Liu et al., 2010). I se faapuupuuga, o mataupu uma na tuʻuina atu i le 30 min muamua suʻega i le aso 1 ma le aofaʻi o le taimi faʻaalu i totonu o fale taʻitasi na faʻatusatusaina. O le pa na fa'aalu ai e se tagata se taimi itiiti i le taimi o le su'ega muamua na fa'avasegaina o le pa fa'a'au'au fa'apa'aga ae o le isi sa fa'aigoaina o le saline-paired cage. Sa faia le fa'amalo i le lua vasega 40 minute i aso taitasi mo le isi tolu aso (aso 2–4). I le taimi o sauniga o le taeao (0900 h) na maua ai e tagata suʻesuʻe intraperitoneal (ip) tui o le 0.0, 0.1, 0.2, poʻo le 1.0 mg / kg d-AMPH sulfate (Sigma, St. Louis, MO, ISA) faʻamavae i le saline, i le taimi lava e tuʻu ai. i totonu o le pa fa'apa'aga fa'asaina. I le taimi o le aoauli (1500 h), na maua e tagata suʻesuʻe se tui ip o le saline i le taimi lava e leʻi tuʻuina i totonu o le saline-paid cage. O lenei faʻataʻitaʻiga e lua i le aso faʻasologa o aʻoaʻoga na faʻaaogaina i isumu (Campbell ma Spear, 1999; Zhou et al., 2010) ma sa faʻaaogaina i la matou suʻesuʻega talu ai i tamaʻitaʻi vao vole (Liu et al., 2010). E le gata i lea, o lenei faʻataʻitaʻiga na filifilia ona o a matou faʻamatalaga pailate na faʻaalia ai e leai se eseesega i amioga i le va o mataupu e togafitia i faʻataʻitaʻiga faʻatusatusa ma faʻamautu tuiina / faʻamautu (faʻamatalaga e leʻi faʻasalalau) ma ona o faʻasologa faʻasalalau ma faʻasologa o le aoina o mea e taua mo le fuaina o faʻamatalaga faʻailoga a le DA i suʻega mulimuli ane. faʻapea foʻi ma faʻatusatusaga tuusaʻo ma faʻamatalaga mai manu tamaʻi vao vao (Liu et al., 2010). I le aso 5, na tofotofoina uma mataupu mo le i ai o se CPP i se 30 min post-test. O le aofa'i o taimi na sopoia ai e manu i le va o pa na fa'amauina i le taimi o le su'ega a'o le'i mae'a ma le su'ega ma fa'aaoga e fai ma fa'asinoga ole gaioioiga.

4.3. Sauniuniga o i'a

O mataupu na vave faʻaumatia 30 min ina ua maeʻa le tui ile Faʻataʻitaʻiga 2 ma le 24 h ina ua maeʻa le tui mulimuli i Faʻataʻitaʻiga 3 ma 4. Na vave ona aveese o latou faiʻai ma vave faʻaisa i luga o le aisa mago, aʻo leʻi teuina i le -80 °C. O fai'ai mai le Fa'ata'ita'iga 2 na fa'avasegaina i le 300 μm ma vaega na fa'afefeteina i luga ole Superfrost/plus slides. O le fai'ai iole o Paxinos ma Watson (Paxinos ma Watson, 1998) na faʻaaogaina e faʻamaonia ai vaega eseese o faiʻai, e aofia ai le PFC (Plates 8-10), NAcc (Plates 9-11), CP (Plates 10-12) ma le VTA (Plates 40-43), lea e tuʻituʻi ai mea e lua. 1 mm le lautele na ave (Fig. 2A) ma teu i le −80 °C seia oʻo ina faʻagasolo. E ui lava e le o se vaega o le faiʻai mesocorticolimbic, na aofia ai le CP i la matou suʻesuʻega aua, pei o le NAcc ma le PFC, e maua mai le faʻaoga DAergic mai le VTA (Oades ma Halliday, 1987) ae e foliga mai e le o aʻafia i le tulafono a le DAergic o le faʻatulagaina o mea e fiafia i ai paaga (Aragona et al., 2003, 2006; Liu ma Wang, 2003). Mo Fa'ata'ita'iga 3 ma le 4, o fai'ai na tipi fa'atasi ile 10 seti o 14 μm vaega na fa'asusu i luga ole Superfrost/plus slides.

4.4. Su'ega DA ma su'esu'ega HPLC-ECD

O le faʻaaogaina o le DA na faia e pei ona faʻamatalaina muamua (Aragona et al., 2002), se'i vagana ua sonicated fa'ata'ita'iga a le tino i le 50 μL o le 0.1 M perchloric acid ma le 0.02% EDTA. Sa suʻesuʻeina le faʻaogaina o le DA i le faʻaaogaina o le chromatography vai maualuga faʻatasi ma le suʻesuʻega eletise (HPLC-ECD) e pei ona faʻamatalaina muamua (Curtis et al., 2003) faatasi ai ma tuusaunoaga nei. O le vaega feaveai e aofia ai le 75 mM sodium dihydrogen phosphate monohydrate, 1.7 mM 1-octanesulfonic acid sodium salt, 0.01% triethylamine, 25 um EDTA, ma le 7% acetonitrile ma le pH na fetuunai i le 3.0 ma le 85% phosphoric acid. Ole fua ole tafe ole 0.5 ml / min. O le pi'o masani ma le vaega pito i luga sa fuafuaina e pei ona faamatalaina muamua (Aragona et al., 2003). Ole tapula'a e iloa ai ~10 pg ile fa'ata'ita'iga.

4.5. In situ hybridization mo le D1 ma le D2 receptor mRNA

O isi seti o vaega fai'ai mai le Fa'ata'ita'iga 3 na fa'agasolo mo i totonu fa'avasegaina fa'aigoa o le DA receptor mRNA. Antisense ma lagona riboprobes (na saunia ma le agalelei e Dr. O. Civelli i le Iunivesite o Kalefonia, Irvine, CA), na faʻaaogaina mo le D1 ma le D2 receptor mRNA faʻailoga ma saunia e pei ona faʻamatalaina muamua (Liu et al., 2010). O suʻesuʻega na faʻailogaina taʻitasi i le 37 ° C mo le 1 h i totonu o se faʻamaufaʻailoga sili ona lelei e aofia ai le 0.5 μg / μl o faʻataʻitaʻiga DNA taʻitasi, [35S]-CTP, 4 mM o ATP, UTP, ma GTP, 0.2 M dithiothreitol (DTT), RNasin (40 U / μl), ma RNA polymerase (20 U / μl). O le DNA mamanu na faʻataʻitaʻiina ma le 1 U / μl DNaseI. Sa fa'amamāina su'esu'ega e fa'aaoga ai le Chromatography Columns (Bio-Rad, Hercules, CA) ona fa'afefeteina lea i le fa'aputuga fa'afefiloi e aofia ai le 50% deionized formamide, 10% dextran sulfate, 3x SSC, 10 mM sodium phosphate buffer (PB, pH 7.4), 1. × Denhardt's solution, 0.2 mg/ml yeast tRNA, ma le 10 mM DTT e maua ai le 5×106 cpm/ml.

O vaega o faiʻai na faʻamauina i le 4% paraformaldehyde i le 0.1 M phosphate buffered saline (PBS) i le 4 ° C mo le 20 min, fufulu ile PBS mo le 10 min, ma togafitia ile 0.25% acetic anhydride ile triethanolamine (pH 8.0) mo le 15 min e faʻaitiitia ai. fa'amauina e le fa'apitoa. Ona fufuluina lea o faʻataʻitaʻi i le 2x saline sodium citrate (SSC), faʻamagoina e ala i le faʻateleina o faʻasalalauga o le ethanol (ETOH) (70, 95, ma le 100%), ma faʻamago i le ea.

O fa'ata'ita'iga ta'itasi na maua le 100 μl fa'afefiloi o vaifofo o lo'o iai le mea talafeagai 35O su'esu'ega fa'ailoga S, sa ufiufi-se'e ona fa'a'a'ofu lea ile 55 °C ile potu susu ile po. Ina ua maeʻa le faʻamaʻiina, na aveese faʻamau i le 2 × SSC, na fufulu faʻasolo faalua i le 2 × SSC mo le 5 min ona fufulu lea i le 37 ° C mo le 1 h i le RNase buffer (8 mM Tris-HCl, 0.8 mM EDTA, ma le 0.4). M NaCl, pH 8.0) e iai le 25 mg/ml RNaseA. O le isi, na fufuluina faʻataʻitaʻi i le faʻaitiitia o faʻatonuga o le SSC (2 × SSC, 1 × SSC, ma le 0.5 × SSC) mo le 5 min taʻitasi ma faʻapipiʻiina i le 0.1 × SSC i le 65 ° C mo le 60 min. Mulimuli ane, na aumai fa'ase'e i le vevela o le potu, fa'amama i le fa'atuputeleina o le ETOH, ma fa'amago i le ea. O vaega na faʻatulagaina i le BioMax MR ata tifaga (Kodak, Rochester, NY) mo taimi eseese, faʻatatau i le suʻesuʻega ma le itulagi e fiafia i ai, e maua ai autoradiograms sili ona lelei. Mo le NAcc ma le CP, D1R ma le D2R mRNA faʻailoga vaega na faʻapipiʻiina e ata mo le 14 ma le 60 h, i le faasologa, ae o vaega na faʻailogaina mo le D1-pei ma le D2-pei o le faʻapipiʻiina o le talipupuni na tuʻuina atu mo le 15 ma le 6.5 h, i le faasologa. Mo le VTA, o vaega ua faʻailogaina mo le D2R mRNA na faʻatulagaina mo le 60 itula ma o latou faʻailoga mo D2-pei o le fusifusia na faʻatulagaina mo le 40 itula. Sa fa'ata'ita'iina fo'i se fa'atonuga RNA mo su'esu'ega ta'itasi ma leai se fa'ailoga, e pei ona fa'amoemoeina.

4.6. Autoradiography fa'alogo a le DA

Mo le Faʻataʻitaʻiga 4, o isi seti o vaega o faiʻai na faʻatautaia mo le D1-pei ma le D2-pei o le receptor autoradiography. Ole ligand pei ole D1 [125I] SCH23982 ma le ligand pei o le D2 [125I] 2′-iodospiperone na maua mai PerkinElmer (Waltham, MA). O le autoradiography o le talitali a le DA na faia e pei ona faamatalaina muamua (Aragona et al., 2006).

4.7. Faʻamatalaga faʻamatalaga

Mo le Faʻataʻitaʻiga 1, o le CPP na faʻamatalaina e ala i se faʻaopoopoga tele o le taimi faʻaalu i totonu o le paʻu o vailaʻau i le taimi o le suʻega pe a faʻatusatusa i le suʻega muamua, e pei ona fuaina e se paʻu. t-suega. Na su'esu'eina le gaioiga o locomotor i le fa'aaogaina o fua fa'alua ANOVA fa'atusatusaina o locomotion a'o le'i mae'a le su'ega (i totonu o le matā'upu fesuia'i) ma locomotion e ala i togafitiga (va o-mataupu fesuiaiga). Mo le Fa'ata'ita'iga 2, o le fa'atonuga a le DA o fa'ata'ita'iga ta'itasi na fa'avasegaina e fa'aaoga ai le aofa'i o le fa'apolotini o le fa'ata'ita'iga e fa'atonutonu ai le aofa'i o mea e aoina. O le tau masani o le faʻaogaina o le DA (pg / μg tissue) ona liua lea i le pasene o le maualuga o le faʻaogaina o le saline. Mo itulagi taʻitasi faiʻai, o le pasene DA faʻatonuga i le va o vaega na faʻatusatusa i le a t-suega. I Faʻataʻitaʻiga 3 ma 4, autoradiograms na suʻesuʻeina mo le tele o mata o le mRNA faʻailoga poʻo le faʻapipiʻiina o le tali i le NAcc, CP ma le VTA e faʻaaoga ai se polokalame faʻakomepiuta ata (NIH IMAGE 1.60) (e leʻi aofia ai le PFC i suʻesuʻega ona o lenei itulagi e leai se tali. i le AMPH togafitiga i le Faʻataʻitaʻiga 2). O le rostral / caudal lautele o suʻesuʻega ata mo le NAcc, CP ma le VTA e tutusa ma faʻamatalaina mo le Faʻataʻitaʻiga 2. O le eseesega o le Neuroanatomical i le va o le NAcc ma le CP na faia e faʻaaoga ai le Paxinos ma Watson rat brain atlas (Paxinos ma Watson, 1998) e fai ma taʻiala, faʻasino uma foliga o le faʻailoga ma le nofoaga o le komesina pito i luma. O vaega mo vaega ta'itasi fai'ai na fa'atusaina fa'atusa i le va o mata'upu, ma o auala ta'ito'atasi mo mataupu ta'itasi na maua e ala i le fuaina o le mamafa mata'ilua i vaega e tolu mai vaega ta'itasi o fai'ai i manu. O le tele o tua na toesea mai le fua o vaega taitasi. O densities mata'utia mulimuli na liua i le pasene o le saline control mean. O le eseesega o vaega i le mRNA poʻo le fusifusia tulaga i totonu o le faiʻai na suʻesuʻeina mo taʻitasi faʻaoga a le DA e faʻaaoga ai le a t-suega. O le tulaga taua na seti i p

tautinoga

Matou te faafetai atu ia Kevin Young ma Atamu Samita mo la latou faitauga faitio o tusitusiga. O lenei galuega na lagolagoina e le National Institutes of Health foaʻi le DAF31-25570 i KAY, MHF31-79600 i KLG, ma le DAR01-19627, DAK02-23048, ma le MHR01-58616 i le ZXW.

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faʻamatalaga: AMPH, amphetamine; ANOVA, auiliiliga o eseesega; CP, caudate putamen; CPP, fa'atulagaina nofoaga e fiafia i ai; DTT, dithiothreitol; DA, dopamine; ETOH, ethanol; HPLC, chromatography vai maualuga; ip, intraperitoneal; PCF, medial prefrontal cortex; NAcc, nucleus accumbens; PBS, phosphate buffered saline; SSC, saline sodium citrate; PB, faʻamaʻi sodium phosphate; VTA, vaega ventral tegmental

FUAFUAGA

  1. Ackerman JM, White FJ. A10 somatodendritic dopamine autoreceptor sensitivity pe a maeʻa le alu ese mai togafitiga faʻasolosolo cocaine. Neurosci. Let. 1990;117:181–187. [PubMed]
  2. Aghajanian GK, Bunney BS. Dopamine "autoreceptors": faʻamatalaga faʻafomaʻi e ala ile microiontophoretic suʻesuʻega puʻeina tasi. Naunyn Schmiedebergs Arch. Pharmacol. 1977;297:1–7. [PubMed]
  3. Aragona BJ, Wang Z. Dopamine tulafono faatonutonu o filifiliga faʻaagafesootai i totonu o se ituaiga o rodent monogamous. Luma. Amio. Neurosci. 2009;3:1–11.
  4. Aragona BJ, Curtis JT, Davidson AJ, Wang Z, Stephan FK. Amioga ma su'esu'ega neurochemical o le circadian taimi-nofoaga a'oa'oga i le iole. J. Biol. Fa'aliga. 2002;17:330–344. [PubMed]
  5. Aragona BJ, Liu Y, Curtis JT, Stephan FK, Wang Z. O se matafaioi taua mo le nucleus accumbens dopamine i le faʻatulagaina o paaga-faʻapitoa i tama tane vao vao. J. Neurosci. 2003;23:3483–3490. [PubMed]
  6. Aragona BJ, Liu Y, Yu YJ, Curtis JT, Detwiler JM, Insel TR, Wang Z. Nucleus accumbens dopamine differentially mediates le faʻavaeina ma le tausiga o fusipaʻu monogamous. Nat. Neurosci. 2006;9:133–139. [PubMed]
  7. Aragona BJ, Detwiler JM, Wang Z. Amphetamine taui i le monogamous prairie vole. Neurosci. Let. 2007;418:190–194. [PMC free article] [PubMed]
  8. Bardo MT, Bevins RA. Fa'atonu nofoaga e fiafia i ai: o le a le mea e fa'aopoopoina i lo tatou malamalama muamua i le taui o fualaau? Psychopharmacology (Berl.) 2000;153:31–43. [PubMed]
  9. Becker JB. Aʻafiaga tuusaʻo o le 17 beta-estradiol i luga o le striatum: eseesega o feusuaiga i le faʻamalolo o le dopamine. Synapse. 1990;5:157–164. [PubMed]
  10. Becker JB, Hu M. Sex eseesega i le faʻaaogaina o fualaau faasaina. Luma. Neuroendocrinol. 2008;29:36–47. [PMC free article] [PubMed]
  11. Becker JB, Ramirez VD. O eseesega o feusuaiga i le amphetamine na faaosofia ai le tuʻuina atu o catecholamines mai rat striatal tissue in vitro. Fai'ai Re. 1981;204:361–372. [PubMed]
  12. Becker JB, Molenda H, Hummer DL. Eseesega o alii ma tamaitai i le tali atu i le cocaine ma le amphetamine. A'afiaga mo auala e fa'atalanoa ai eseesega o itupa i le fa'aaogaina o vaila'au. Ann. NY Acad. Sci. 2001;937:172–187. [PubMed]
  13. Berke JD, Hyman SE. O vaisu, dopamine, ma faiga mole mole o manatua. Neuron. 2000;25:515–532. [PubMed]
  14. Bouthenet ML, Souil E, Martres MP, Sokoloff P, Giros B, Schwartz JC. Localization o le dopamine D3 receptor mRNA i le faiʻai iole faʻaaogaina i le situ hybridization histochemistry: faʻatusatusa i le dopamine D2 receptor mRNA. Fai'ai Re. 1991;564:203–219. [PubMed]
  15. Camp DM, Robinson TE. A'afiaga ile fa'alogona. I. Eseesega o feusuaiga i aʻafiaga tumau o togafitiga D-amphetamine masani ile locomotion, amio faʻataʻitaʻi ma monoamines faiʻai. Amio. Fai'ai Re. 1988;30:55–68. [PubMed]
  16. Campbell J, Tao LP. Aafiaga o le vave tagofiaina o le amphetamine-induced locomotor activation ma tulaga e fiafia i ai i le iole matutua. Psychopharmacology (Berl.) 1999;143:183–189. [PubMed]
  17. Carter CS, DeVries AC, Getz LL. O mea'ai fa'aletino ole monogamy mammalian: ole fa'ata'ita'iga vole vao. Neurosci. Biobehav. Faaa 1995;19:303–314. [PubMed]
  18. Castner SA, Becker JB. Eseesega o feusuaiga i le aafiaga o le amphetamine i luga o le vave faʻaalia o le gene i le rat dorsal striatum. Fai'ai Re. 1996;712:245–257. [PubMed]
  19. Cho AK, Melega WP, Kuczenski R, Segal DS, Schmitz DA. Caudate-putamen dopamine ma tala fa'atusa tali fa'ata'ita'iga pe a mae'a fa'a'au'au fa'ama'i ma lalo ole amphetamine. Synapse. 1999;31:125–133. [PubMed]
  20. Clausing P, Bowyer JF. Ole taimi ole vevela ole fai'ai ma caudate/putamen microdialysate maualuga ole amphetamine ma le dopamine ile isumu pe a uma le tele o tui ole D-amphetamine. Ann. NY Acad. Sci. 1999;890:495–504. [PubMed]
  21. Curtis JT, Wang Z. Amphetamine aafiaga i microtine rodents: o se suʻesuʻega faʻatusatusa e faʻaaoga ai ituaiga vole monogamous ma promiscuous. Neuroscience. 2007;148:857–866. [PMC free article] [PubMed]
  22. Curtis JT, Stowe JR, Wang Z. O aʻafiaga eseese o fesoʻotaʻiga faʻapitoa i luga o le striatal dopamine system i vole faʻaagafesootai ma le le vaʻaia. Neuroscience. 2003;118:1165–1173. [PubMed]
  23. Curtis JT, Liu Y, Aragona BJ, Wang Z. Dopamine ma monogamy. Fai'ai Re. 2006;1126:76–90. [PubMed]
  24. Di Chiara G, Tanda G, Frau R, Carboni E. I luga o le tuʻuina atu faʻapitoa o le dopamine i totonu o le nucleus accumbens e amphetamine: o isi faʻamaoniga e maua mai i luga ole faʻapipiʻiina o suʻega faʻamama toto. Psychopharmacology (Berl.) 1993;112:398–402. [PubMed]
  25. Diaz J, Levesque D, Lammers CH, Griffon N, Martres MP, Schwartz JC, Sokoloff P. Phenotypical characterization of neurons faʻaalia le dopamine D3 receptor i le faiʻai iole. Neuroscience. 1995;65:731–745. [PubMed]
  26. Drevets WC, Gautier C, Tau JC, Kupfer DJ, Kinahan PE, Grace AA, Tau JL, Mathis CA. Amphetamine-induced dopamine faʻamalolo i totonu o le ventral striatum tagata faʻatasi ma le euphoria. Paiola. Foma'i mafaufau. 2001;49:81–96. [PubMed]
  27. Fattore L, Altea S, Fratta W. Sex eseesega i vaisu fualaau faasaina: o se toe iloiloga o manu ma tagata suʻesuʻe. Womens Health (Lond. Engl.) 2008;4:51–65. [PubMed]
  28. Gingrich B, Liu Y, Cascio C, Wang Z, Insel TR. Dopamine D2 faʻafeiloaʻi i totonu o le nucleus accumbens e taua mo fesoʻotaʻiga lautele i vole vao fafine (Microtus ochrogaster) Amio. Neurosci. 2000;114:173–183. [PubMed]
  29. Henry DJ, White FJ. O le fa'aauauina o le cocaine e mafua ai le fa'aleleia atili o le D1 dopamine receptor sensitivity i totonu o le rat nucleus accumbens. J. Pharmacol. Exp. O iina. 1991;258:882–890. [PubMed]
  30. Henry DJ, White FJ. O le faʻaauau pea o le faʻalogoina o amioga i le cocaine e tutusa lelei le faʻamalosia o le nucleus accumbens neurons. J. Neurosci. 1995;15:6287–6299. [PubMed]
  31. Henry DJ, Greene MA, White FJ. Electrophysiological aafiaga o cocaine i le mesoaccumbens dopamine system: pulega faifaipea. J. Pharmacol. Exp. O iina. 1989;251:833–839. [PubMed]
  32. Hu XT, Koeltzow TE, Cooper DC, Robertson GS, White FJ, Vezina P. Toe fa'aauau ventral tegmental area amphetamine pulega suia le dopamine D1 fa'ailoga fa'ailoga i le nucleus accumbens. Synapse. 2002;45:159–170. [PubMed]
  33. Hu M, Crombag HS, Robinson TE, Becker JB. Fa'avae fa'aletino o eseesega o feusuaiga i le fa'atonuga e fa'atonu e le tagata lava ia cocaine. Neuropsychopharmacology. 2004;29:81–85. [PubMed]
  34. Insel TR, Preston S, Winslow JT. Faaipoipoga i le tane monogamous: taunuuga o amioga. Physiol. Amio. 1995;57:615–627. [PubMed]
  35. Kelley AE, Berridge KC. O le neuroscience o taui masani: talafeagai i vailaʻau faʻamaʻi. J. Neurosci. 2002;22:3306–3311. [PubMed]
  36. Liu Y, Wang ZX. Nucleus accumbens oxytocin ma dopamine fegalegaleai e faʻatonutonu le faʻavaeina o paʻu i tamaʻitaʻi vao vao. Neuroscience. 2003;121:537–544. [PubMed]
  37. Liu Y, Aragona BJ, Young KA, Dietz DM, Kabbaj M, Mazei-Robison M, Nestler EJ, Wang Z. Nucleus accumbens dopamine faʻasalalau le faʻaleagaina o le amphetamine-faʻaleagaina o fesoʻotaʻiga faʻaagafesootai i totonu o se meaola monogamous rodent. Proc.Natl. Acad.Sci.USA 2010;107:1217–1222. [PMC free article] [PubMed]
  38. Lynch WJ. Eseesega o feusuaiga i le faʻafitauli i le puleaina e le tagata lava ia o fualaau faasaina. Exp. Clin. Psychopharmacol. 2006;14:34–41. [PubMed]
  39. Lynch WJ, Carroll ME. Eseesega o feusuaiga i le mauaina o cocaine e pulea e le tagata lava ia ma heroin i isumu. Psychopharmacology (Berl.) 1999;144:77–82. [PubMed]
  40. Mercuri NB, Calabresi P, Bernardi G. O gaioiga eletise o le dopamine ma le dopaminergic drugs i luga o neu o le substantia nigra pars compacta ma le ventral tegmental area. Life Sci. 1992;51:711–718. [PubMed]
  41. Mercuri NB, Saiardi A, Bonci A, Picetti R, Calabresi P, Bernardi G, Borrelli E. Leaiina o galuega a le autoreceptor i le dopaminergic neurons mai le dopamine D2 receptor deficient mice. Neuroscience. 1997;79:323–327. [PubMed]
  42. Missale C, Nash SR, Robinson SW, Jaber M, Caron MG. Dopamine receptors: mai le fausaga i le gaioiga. Physiol. Faaa 1998;78:189–225. [PubMed]
  43. Narayanan NS, Guarnieri DJ, DiLeone RJ. Metabolic hormones, taʻavale dopamine, ma le fafagaina. Luma. Neuroendocrinol. 2010;31:104–112. [PMC free article] [PubMed]
  44. Nesse RM, Berridge KC. Fa'aaogaina fualaau fa'asaina i le va'aiga fa'aleleia. Saienisi. 1997;278:63–66. [PubMed]
  45. Nestler EJ. O faiga mole mole o vaisu. Neuropharmacology. 2004;47(Suppl 1):24–32. [PubMed]
  46. Nestler EJ. E i ai se auala mole mole masani mo vaisu? Nat. Neurosci. 2005;8:1445–1449. [PubMed]
  47. Oades RD, Halliday GM. Ventral tegmental (A10) faiga: neurobiology. 1. Anatomy ma feso'ota'iga. Fai'ai Re. 1987;434:117–165. [PubMed]
  48. Palmiter RD. O le dopamine o se puluvaga talafeagai fa'aletino ole amio fafaga? Trends Neurosci. 2007;30:375–381. [PubMed]
  49. Panksepp J, Knutson B, Burgdorf J. O le matafaioi o faiga faʻalagona faiʻai i vaisu: o se vaaiga neuro-evolutionary ma le fou 'lipoti a le tagata lava' faʻataʻitaʻiga manu. Vaisu. 2002;97:459–469. [PubMed]
  50. Paxinos G, Watson C. Le Fai'ai Iole i Stereotaxic Coordinates. A'oa'oga Fa'asalalau; San Diego, CA: 1998.
  51. Pierce RC, Kalivas PW. O se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o le faʻaalia o le faʻaogaina o amioga i le amphetamine-pei o le psychostimulants. Fai'ai Re. Fai'ai Re. Faaa 1997;25:192–216. [PubMed]
  52. Richfield EK, Penney JB, Young AB. Fa'atusatusaga fa'atusa o le tino ma le vavalalata i le va o le dopamine D1 ma le D2 faʻafeiloaʻi i le fatugalemu o le fatu. Neuroscience. 1989;30:767–777. [PubMed]
  53. Richtand NM, Kelsoe JR, Kuczenski R, Segal DS. Fuafuaga o le dopamine D1 ma le D2 receptor mRNA maualuga e fesoʻotaʻi ma le atinaʻeina o le faʻaogaina o amioga i isumu e togafitia ai amphetamine. Neurochem. Int. 1997;31:131–137. [PubMed]
  54. Roberts DC, Bennett SA, Vickers GJ. O le taamilosaga estrous e aafia ai le puleaina e le tagata lava ia o le cocaine i luga o se faasologa o fua faatatau alualu i luma i isumu. Psychopharmacology (Berl.) 1989;98:408–411. [PubMed]
  55. Robinson TE, Becker JB. O suiga tumau i le faiʻai ma amioga na gaosia e le pulega o le amphetamine masani: o se iloiloga ma le iloiloga o faʻataʻitaʻiga o manu o le amphetamine psychosis. Fai'ai Re. 1986;396:157–198. [PubMed]
  56. Robinson TE, Kolb B. Fa'aauau suiga fa'avae i nucleus accumbens ma prefrontal cortex neurons na gaosia e le poto masani i le amphetamine. J. Neurosci. 1997;17:8491–8497. [PubMed]
  57. Robinson TE, Jurson PA, Bennett JA, Bentgen KM. Faʻaauau pea le faʻalogoina o le dopamine neurotransmission i le ventral striatum (nucleus accumbens) na gaosia e ala i le poto masani muamua i le (+) -amphetamine: o se suʻesuʻega microdialysis i isumu feoai saoloto. Fai'ai Re. 1988;462:211–222. [PubMed]
  58. Robinson TE, Gorny G, Mitton E, Kolb B. Cocaine pulea e le tagata lava ia e suia ai le morphology o dendrites ma dendritic spines i totonu o le nucleus accumbens ma neocortex. Synapse. 2001;39:257–266. [PubMed]
  59. Roth ME, Carroll ME. Eseesega o feusuaiga i le mauaina o le IV methamphetamine le pulea e le tagata lava ia ma le tausiga mulimuli i lalo o le faasologa o fua faatatau alualu i luma i isumu. Psychopharmacology (Berl.) 2004;172:443–449. [PubMed]
  60. Rouge-Pont F, Usiello A, Benoit-Marand M, Gonon F, Piazza PV, Borrelli E. Suiga i le extracellular dopamine faʻaosoina e le morphine ma le cocaine: faʻatonuga taua e le D2 receptors. J. Neurosci. 2002;22:3293–3301. [PubMed]
  61. Sora I, Fujiwara Y, Tomita H, Ishizu H, Akiyama K, Otsuki S, Yamamura HI. Leai o le a'afiaga o le haloperidol po'o le methamphetamine togafitiga i luga o le mRNA maualuga o lua dopamine D2 receptor isoforms i le fai'ai iole. Jpn. J. Psychiatry Neurol. 1992;46:967–973. [PubMed]
  62. Tiberi M, Jarvie KR, Silvia C, Falardeau P, Gingrich JA, Godinot N, Bertrand L, Yang-Feng TL, Fremeau RT, Jr., Caron MG. Cloning, molecular characterization, and chromosomal assignment of a gene encoding a second D1 dopamine receptor subtype: differential expression pattern in rat brain compared to the D1A receptor. Proc. Natl. Acad. Sci. ISA 1991;88:7491–7495. [PMC free article] [PubMed]
  63. Usiello A, Baik JH, Rouge-Pont F, Picetti R, Dierich A, LeMeur M, Piazza PV, Borrelli E. O galuega faʻapitoa a le lua isoforms o le dopamine D2 receptors. natura. 2000;408:199–203. [PubMed]
  64. Wang Z, Yu G, Cascio C, Liu Y, Gingrich B, Insel TR. Dopamine D2 faʻasalalauga faʻasalalauga faʻasalalauga o mea e fiafia i ai paaga i fafine vao vao (Microtus ochrogaster): se masini mo le fusia o paga? Amio. Neurosci. 1999;113:602–611. [PubMed]
  65. Weiner DM, Levey AI, Sunahara RK, Niznik HB, O'Dowd BF, Seeman P, Brann MR. D1 ma le D2 dopamine receptor mRNA i le fai'ai iole. Proc. Natl. Acad. Sci. ISA 1991;88:1859–1863. [PMC free article] [PubMed]
  66. White FJ, Kalivas PW. Neuroadaptation e aʻafia i le amphetamine ma vaisu cocaine. Fualaau Ava Faalagolago. 1998;51:141–153. [PubMed]
  67. White FJ, Wang RY. A10 dopamine neurons: matafaioi a autoreceptors i le fuafuaina o le sasaina ma le lagona i le dopamine agonists. Life Sci. 1984a;34:1161–1170. [PubMed]
  68. White FJ, Wang RY. Fa'amatalaga fa'afoma'i o le dopamine autoreceptors i le vaega o le rat ventral tegmental area: su'esu'ega microiontophoretic. J. Pharmacol. Exp. O iina. 1984b;231:275–280. [PubMed]
  69. Williams JR, Catania KC, Carter CS. Atinae o mea e fiafia i ai paaga i vole vao fafine (Microtus ochrogaster): le matafaioi o agafesootai ma feusuaiga. Horm. Amio. 1992;26:339–349. [PubMed]
  70. Winslow JT, Hastings N, Carter CS, Harbaugh CR, Insel TR. matafaioi mo vasopressin totonugalemu i palua fusia i monogamous prairie vole. natura. 1993;365:545–548. [PubMed]
  71. Young KA, Gobrogge KL, Liu Y, Wang Z. O le neurobiology o paʻu faʻatasi: faʻamatalaga mai se tootoo monogamous faʻaagafesootai. Luma. Neuroendocrinol. 2010 doi:10.1016/j.yfrne.2010.07.006. [PMC free article] [PubMed]
  72. Young KA, Gobrogge KL, Wang ZX. Le matafaioi a le mesocorticolimbic dopamine i le faʻatonutonuina o fegalegaleaiga i le va o vailaʻau faʻaleagaina ma amioga faʻaagafesootai. Neurosci. Biobehav. Faaa 2011;35:498–515. [PMC free article] [PubMed]
  73. Zahm DS. O se va'aiga neuroanatomical tu'ufa'atasia i luga o nisi o subcortical substrates o le fetuutuuna'i tali atu ma le fa'amamafa i luga o le nucleus accumbens. Neurosci. Biobehav. Faaa 2000;24:85–105. [PubMed]
  74. Zhou JY, Mo ZX, Zhou SW. Aafiaga o le rhynchophylline i luga o le ogatotonu o le neurotransmitter maualuga i le amphetamine-faʻaoso faʻaosoina nofoaga e fiafia i ai faiʻai iole. Fitoterapia. 2010;81(7):844–848. [PubMed]