(L) Prairie Voles: O le 'Aufaʻatasi a le Malo o le Rodent World (2010)

O pa'aga fa'apena e pei oi tatou atonu e sili atu ona fa'aletonu i vaisu porn ona o uiga fai'ai O loʻo iai uma le tala faʻapitoa ma le suʻesuʻega o loʻo i lalo
Sao faʻaola i aʻafiaga faʻaagafesootai i le inu ava malosi: faʻamaoniga mai faʻataʻitaʻiga manu

O se mea moni a le pati e fesoasoani i saienitisi e suʻesuʻe le sauaina o le ava

Iulai 11, 2010, Joe Rojas-Burke, The Oregonian

O le vao vao, e ala i lo latou natura, e pipii i le paaga e tasi mo le olaga ma tausia faʻatasi pepe. Ae o le tuʻuina atu o le ava malosi e inu ai, o le toʻatele ua avea ma tagata onā faʻanoanoa e masani ona laa atu i a latou paaga.

Fa'alogo masani? O le felavasa'i ma tu'inanauga o tagata ua avea ai le iole pei o le isumu ma fa'ata'ita'iga lelei e su'esu'e ai tulaga fa'aagafesootai o le inu tele, fai mai tagata su'esu'e i le Oregon Health & Science University ma le Portland Veterans Affairs Medical Center.

"E le gata ina latou inu ava malosi, latou te fiafia i ai nai lo le vai," o le tala lea a Allison Anacker, o se tamaititi aʻoga faʻauʻu i le neuroscience i le OHSU. O su'ega o le tofo e fa'aalia ai latou te fiafia i mea inu e 6 pasene le 'ava malosi - e tutusa ma le pia, o le fa'amatalaga lea a Andrey Ryabinin, o se polofesa o le neuroscience i le OHSU.

O le leai o ni fa'ata'ita'iga lelei o manu ose fa'afitauli umi lea mo tagata su'esu'e o lo'o sailia ni togafitiga fou ma sili atu ona lelei mo le ava malosi. Imoa ma isumu - o rodents masani fale su'esu'e - e le inu ava malosi pe a mafai ona latou aloese mai ai, fa'amalosia tagata su'esu'e e fa'alagolago i manu fa'atosina ua filifilia mo lo latou tu'inanau e le masani ai mo mea faigata. O isumu ma isumu e le tele i soʻotaga faʻaagafesootai, o lea o le suʻesuʻeina o ia mea e le mafai ona faʻamalamalamaina pe faʻafefea ona aʻafia e mafutaga le inu, fai mai Ryabinin.

I totonu o vao vao, o soʻotaga faʻaagafesootai e tele sona sao i amioga inu e pei ona latou faia i soʻo se kolisi, faʻataʻitaʻiga a Ryabinin, Anacker ma ana uo.

I se suʻesuʻega o loʻo faʻaalia i le tusi talaaga Addiction Biology, o le faʻasoaina o se fale puipui ma se tei na faʻaosofia ai le tele o le ava malosi. E lua faguinu e mafai ona maua e manu ta'itasi: o le tasi o lo'o i ai vai mama ma le isi e fa'ainu i le 'ava malosi. O se pupuni e taofia ai manu fealuai mai le oo atu i fagupa'u a le tasi ma le isi, e faigofie ai mo tagata su'esu'e ona fua le tele o mea latou te inuina.

E toeitiiti lava tutusa le aofa'i o vai mama ma vai inu 'ava malosi na inuina e vole tu'ufua. O le au tei o loo nonofo faatasi sa pati i lalo. I le averesi, o le fa-lima o latou vai inu na maua mai i le ava malosi. Ae e le na o le pau lena. O paga o loo nonofo faatasi sa tutusa foi le tasi ma le isi i le vaiinu.

O nisi vole na inu tele na latou tautevateva ma pauu ma faigata ona toe tutu i luga. O isi na inu lelei. Ae o vole ta'itasi e inu i taimi uma e toetoe lava tutusa le aofa'i ma lana pa'aga.

"Latou te maua le pisapisao ma i se auala latou te maua ai le isi vole e fetaui ma lo latou tulaga oona. O le mea sili o le manatu lena ua tatou maua, ”o le tala lea a Ryabinin. E leʻi iloa e le au suʻesuʻe pe faʻafefea ona faʻamaopoopoina e vole a latou inu. Na o le ava malosi e faaosofia ai le amio. I se fa'ata'ita'iga fa'atusa e fa'aaoga ai le vai e fa'asusu i le saccharine, o se mea suamalie e le-kalori e fiafia tele i ai vole, o manu fe'ai e feinu tele i le vai suamalie ae le'i fetaui ma le taumafa a le isi.

E ui o amioga a tagata e faigata tele mo soʻo se manu e faʻatusaina atoatoa, e tatau ona faʻamaonia le aoga o voles mo le suʻesuʻeina o tulaga lautele o le inu, o le tala lea a Kenneth J. Sher, o se polofesa i le Iunivesite o Misuri o loʻo suʻesuʻeina le mafaufau o vaisu o le ava.

"I tagata e seasea ona inu o se gaoioiga faʻaagafesootai," o le tala lea a Sher. O faʻataʻitaʻiga masani a manu o le taumafaina o le ava, fai mai a ia, faʻaaoga isumu tuʻufua poʻo isumu inu i se tulaga faʻapitoa. E maua ai e tagata su'esu'e le auala e faia ai ni su'esu'ega fa'aagafesootai e le mafai e tagata volenitia - e pei o le fa'afefeina o tagata inu tele i le 'ava malosi ma fa'atonu a latou feso'ota'iga ma isi mo se taimi umi - e aunoa ma le fa'aogaina o manuki po'o chimpanzees e sili atu le taugata ma faigata galulue faatasi.

Faatasi ai ma manatu o Ryabinin: suʻesuʻeina pe mafai e le aʻafiaga o uo ona faʻaitiitia le aoga o vailaʻau e pei o le naltrexone, faʻatonuina e taofi le ava malosi mai le inu.

E mafai e manu ona fesoasoani i saienitisi ia malamalama atili i suiga o le faiʻai e mafua ai ona aʻafia tagata i vaisu o le ava. O vole vao sa su'esu'eina ma le toto'a mo le tele o tausaga e tagata su'esu'e fai'ai e su'e se fa'amatalaga mo a latou monogamy mata'ina, o se masaniga na faia e le itiiti ifo i le 5 pasene o meaola mama. Ua fa'ailoa mai e saienitisi ni ala fa'ailoga ma'oti ma mea e tali atu ai sela o le fai'ai o lo'o malosi i le fa'amalosia o sootaga tumau a manu ma pa'aga.

O na ala faʻailoga e foliga mai o loʻo faia se sao i amioga ua fai ma vaisu, faʻapea foi, e tusa ai ma le neuroscientist Zuoxin Wang i le Florida State University. Ua amata nei ona faʻaaoga e Wang ma ana uo vaʻa vao e suʻesuʻe ai pe faʻamalosia e ala ole faiʻai le suʻega amphetamine i le auala lava e tasi latou te faʻamalosia ai sootaga lautele. O le faailo o le Dopamine, o se vaega o le faiga o taui a le faiʻai, atonu e sili atu ona malosi i le faiʻai o manu pe a latou fesoʻotaʻi ma se tei poʻo se paaga, o Ryabinin ma uo e taumatemate, e mafua ai ona latou maua lagona sili atu o le taui mai le ava malosi, ma faʻaosofia ai i latou e fai. inu tele pe a nonofo taitoalua.

O su'esu'ega muamua a le OHSU o lo'o fa'ailoa mai ai fo'i e mafai e le inu tele o le 'ava malosi ona fa'alavelaveina le va'aiga masani a vole. E oo lava i le lalolagi rodent, o le inu tele o se valaaulia mo misa i totonu o aiga.

LE SU'ESU'EGA: Sao fa'aletino i a'afiaga fa'aagafesootai i le inu 'ava malosi: fa'amaoniga mai fa'ata'ita'iga manu.

Anacker AM, Ryabinin AE.
Int J Environ Res Soifua Maloloina. 2010 Fep;7(2):473-93. Epub 2010 Fep 11.
Matagaluega o Amioga Neuroscience, Oregon Health & Science University, 3181 SW Sam Jackson Pk Rd L470, Portland, OR 97239, ISA. [imeli puipuia]

O a'afiaga fa'aagafesoota'i e iai sona aafiaga tele i taimi o le inu tele ma i'u ina a'afia ai le soifua maloloina lautele. Ae ui i lea, e matua faigata lava ona iloilo pe o lenei aafiaga ua na'o se fa'aleaganu'u fa'aleaganu'u po'o iai fo'i fa'avae olaola. O suʻesuʻega i meaola e le o ni tagata e faʻaalia ai o le auala e ola aʻe ai tagata i le amataga o le atinaʻe e afaina ai lo latou lumanaʻi mo le inu tele, ma o suʻesuʻega i isumu e faʻaalia ai o le vavaeeseina o tagata, tumutumu poʻo le maualalo o le vafealoaʻi tulaga e mafai ona oʻo atu ai i le faʻateleina o le ava malosi, ae o le toilalo faʻaagafesootai e mafai. faaitiitia le inu. Neurotransmitter mechanisms e sao i nei aʻafiaga (ie, serotonin, GABA, dopamine) ua amata ona faʻamalamalamaina. Ae ui i lea, o nei suʻesuʻega e le faʻaesea ai le avanoa e tupu ai aʻafiaga faʻaagafesootai i luga o le inu e ala i tali faʻalavelave lautele i siosiomaga le lelei. E mafai fo'i ona fa'ateleina le 'ava malosi i tulaga lelei fa'ale-agafesootai, mo se fa'ata'ita'iga, i isumu pe a mae'a se fegalegaleaiga ma se uo 'ona. O suʻesuʻega talu ai nei ua amata foʻi ona faʻafetaui se ituaiga o rodent fou, o le vao vao, e suʻesuʻe ai le matafaioi a le siʻosiʻomaga lautele i le inu ava malosi. O le vao vao e faʻaalia ai se maualuga maualuga o fesoʻotaʻiga lautele i le va o tagata taʻitoʻatasi, ma le tele o auala o le neurochemical o loʻo aʻafia i le faʻatonutonuina o nei amioga faʻaagafesootai (mo se faʻataʻitaʻiga, dopamine, vasopressin tutotonu ma le corticotropin releasing factor system) o loʻo iloa foi e aʻafia i tulafono faatonutonu o le ava malosi. taumafa. Naltrexone, o le opioid receptor antagonist faʻamaonia e avea o se vailaʻau mo tagata mamaʻi ava malosi, ua faʻaalia talu ai nei e faʻaitiitia ai le fiafia o paaga ma le ava malosi i vole. O nei su'esu'ega o lo'o fa'ailoa malosi mai ai o auala e fa'aaafia ai le inu ava e iai a'a olaola, ma e mafai ona su'esu'eina e fa'aoga vave ai fa'ata'ita'iga manu fou.