O se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o vaisu feusuaʻiga - talafeagai i le feeseeseaiga i luga o le manatu (2022)

Feterika Toates
 

faatumutumuga

O se tuufaatasiga o (i) se faʻataʻitaʻiga faʻaosofia o feusuaiga ma (ii) faʻataʻitaʻiga faʻatonuga e tuʻuina atu.
E tusa ai ma taiala o le (i) mafatiaga ma (ii) o se suiga i le mamafa o le pulea mai le sini e faavae i luga o le faaosofia, e mafai ona avea feusuaiga ma vaisu.
O le suʻesuʻeina o faitioga o le manatu o feusuaiga e pei o vaisu e faʻaalia ai e le aoga.
O mea tutusa i le va o vaisu o feusuaiga ma vaisu o loʻo matauina.
O amioga fa'afeusuaiga e le pulea e le'o sili ona fa'ailoaina o le fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga, ta'avale maualuga po'o se fa'aletonu e pulea tu'inanau.

LINI I LE TUSI

lē faʻatino

O se faʻataʻitaʻiga tuʻufaʻatasia o vaisu faʻafeusuaiga o loʻo tuʻuina atu, e aofia ai le tuʻufaʻatasia o faʻataʻitaʻiga e faʻavae i luga o le (i) faʻaosofia manatu faʻaosofia ma (ii) le faʻatulagaina lua o le pulea o amioga. O le faʻataʻitaʻiga e fesoʻotaʻi ma finauga faifaipea e uiga i le faʻamaonia o le manatu o vaisu pe a faʻaaogaina i amioga faʻafeusuaiga. O lo'o fa'ailoa mai o le fa'amaoniga e fa'amalosia malosi ai le fa'atinoina o se fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga o vaisu o feusuaiga. O tutusa malosi ma vaisu masani i vailaʻau malosi o loʻo matauina ma e mafai ona sili atu ona malamalama i foliga i le fesoasoani a le faʻataʻitaʻiga. E aofia ai le fa'apalepale, fa'atuputeleina ma fa'ailoga fa'ate'a. O lo'o finauina o isi sui tauva mo le fa'amauina o fa'alavelave, e pei o le mata'utia-fa'atauva'a amioga, fa'aletonu le pulea o lagona, maualuga le ta'avale ma hypersexuality e le fetaui ma fa'amaoniga. O le matafaioi a le dopamine e totonugalemu i le faʻataʻitaʻiga. Le fetaui lelei o le faʻataʻitaʻiga i le atuatuvale, faʻaleagaina, atinaʻe, psychopathy, mafaufauga, eseesega o feusuaiga, mafaufauga faʻasolosolo ma le fegalegaleaiga ma le tagofia o fualaau faasaina ua faʻaalia.

     

    1. faʻatomuaga

    Talu mai lona faʻavaeina e Patrick Carnes i le amataga o le 1980s (Carnes, 2001) o le manatu o vaisu i feusuaiga (SA) ua maua ai le lagolago tele ma maua ai faʻamatalaga faʻamalamalamaga (Birchard ma Benfield, 2018, Firoozikhojastehfar et al., 2021, Garcia ma Thibaut, 2010, Kasl, 1989, Alofa ma al., 2015, Park et al., 2016, Schneider, 1991, Schneider, 1994, Sunderwirth et al., 1996, Wilson, 2017). O vaisu fa'afeusuaiga e masani lava ona fa'atusaina i vaisu o fualaau fa'asaina ma nisi o mea fa'apitoa e ta'ua (Orford, 1978).

    E ui i le lautele o le taliaina o le manatu o le tagofia o feusuaiga, o nisi e sili e faatali-ma-vaai aʻo leʻi faia se tautinoga atoatoa i le faaupuga (e pei ona faʻasinoina e iloiloga mo le faʻaofiina i le DSM-5) O isi e vaʻai i le mama i vaisu ma faʻataʻitaʻiga faʻamalosi e faʻamatala. faigaaiga 'le-pulea' (Shaffer, 1994). Ma le mea mulimuli, o loʻo i ai foi ni masalosaloga le mautonu, o loʻo tuʻuina atu a latou faitioga i le manatu o vaisu tau feusuaiga i tusitusiga faʻaleaʻoaʻoga (Irvine, 1995, Ley, 2018, Prause et al., 2017) ma tusi lauiloa (Ley, 2012, Neves, 2021).

    O le fa'avae fa'ata'ita'iga o lo'o fa'aaogaina i le su'esu'ega nei o se tu'ufa'atasiga o fa'ata'ita'iga e fa'avae i luga o le (i) fa'aosofiaga fa'aosofiaga ma le (ii) le fa'atulagaina o le fai'ai ma le amio, o ia mea ta'itasi e vave fa'alauiloa mai. O le autu autu o loʻo faʻalauteleina e faapea o le natura ono fai ma vaisu o feusuaiga ma mea tutusa i le va o feusuaiga ma vaisu fualaau faasaina e mafai ona sili atu ona manino le talisapaia pe a vaʻavaʻai i tulaga o se talitonuga faʻaosofia fou. O le tusiga o loʻo i ai nei e faʻavae faʻavae i luga o le taʻiala e fautuaina ai le tagofia o mea ua fai ma vaisu pe a iai:

    mafatiaga ma le mana'o ina ia sa'oloto mai amioga soona fai (Heather, 2020).
    se seti faapitoa o faiga a'oa'oga ma fa'agasologa fa'atupu e a'afia ai (Perales et al., 2020) (Fuaiupu 2).

    O le fa'ata'ita'iga fo'i ua tu'uina atu e fa'ataga ai fo'i le tu'ufa'atasia ma se va'aiga fa'afuafua i vaisu.

    O nisi ua tusia se eseesega i le va o vaisu ponokalafi ma vaisu i amioga tau feusuaiga, ma fautua mai o le mea muamua e mafai ona avea ma se vaega o initaneti vaisu (Adams ma le Alofa, 2018). O le tusiga o loʻo i ai nei o loʻo faʻaogaina ai se faʻaogaina lautele o le pulumu i le tuʻufaʻatasia o vaisu i amioga faʻafeusuaiga ma ponokalafi.

    E tele faʻamaoniga ua faʻapotopotoina e faʻamaonia ai se faʻataʻitaʻiga lua-faiga o amioga (Pool & Sander, 2019; Strack ma le Deutsch, 2004), e aofia ai amioga fa'afeusuaiga (Toates, 2009, Toates, 2014). Peita'i, talu ai nei na fa'aoga loloto ai le manatu fa'a-lua amioga ua fai ma vaisu (fa'atusa e le fa'atatau i fualaau fa'asaina) (Perales et al., 2020). E ui lava o loʻo i ai faʻamatalaga i nisi taimi i le taua o faʻataʻitaʻiga lua faiga i vaisu tau feusuaiga (Garner et al., 2020, Reid et al., 2015), e oʻo mai i le taimi nei e leʻi faia se iloiloga tuʻufaʻatasia o le autu. O le pepa o loʻo iai nei o loʻo faʻalauteleina le faʻataʻitaʻiga lua i le tulaga o se iloiloga tuʻufaʻatasia o vaisu tau feusuaiga.

    2. Fa'ailogaina o faiga fa'avae fa'aosofia

    E mafai ona tusia ni dichotomies faavae se lua, e faapea (Laulau 1). E pei o le muamua, o lo'o i ai se fausaga lua i le puleaina o amioga, o lona uiga fa'aosofia ma fa'avae sini. E mafai ona fa'afanua lenei mea i le fa'avasegaga na faia e Perales et al. (2020)i le va o le fa'amalosi (fa'avae fa'aosofia) ma le fa'amoemoe (fa'avae sini). E pei o le dichotomy lona lua, i le faaopoopo atu i le fiafia, o loʻo i ai faiga tutusa o le faʻasaina, faʻatulagaina foi i se fausaga lua.

    Laulau 1. Fa'agasologa fa'avae fa'aosofiaga.

    I le tulaga o mea ua fai ma vaisu, e lua vaega e pulea ai le stimulus, e pei ona taua i lalo. O se faʻamatalaga lauiloa o le manatu o le pule lua o le Kahneman (2011): ose Faiga fa'anatinati 1 e mafai ona galue i fafo atu o le malamalama ma le fa'agesegese o le sini-fa'atonu Faiga 2 e galue ma le malamalama atoatoa. O lenei eseesega e faasino i le pulea o amioga ma mafaufauga. E faatatau i le tele, pe a le o mea uma, o le puleaina o amioga, e aofia ai vaisu. Faatasi ai ma aafiaga faifaipea i lalo o se seti o tuutuuga, o le amio e sili atu ona faʻavae masani, faʻataʻitaʻiga o gaioiga faʻainisinia o loʻo aʻafia i le faʻaaogaina o se vailaʻau poʻo auala e uia e maua ai se vailaʻau (Tiffany, 1990).

    O le itu lona lua o lenei faiga faʻavae faʻaosofia e faʻapitoa i faiga faʻaosofia ma aemaise lava vaisu: o sini o amioga e maua ai le malosi faʻateleina ('maneta-pei') e maileia ai le tagata ua fai ma vaisu (Pool & Sander, 2019; Robinson ma Berridge, 1993).

    Fa'aauau le talanoaga i se isi iloiloga o le Pusa A i Laulau 1. O lo'o nofoia se aofa'iga le talafeagai o avanoa iinei, talu ai sa avea ma autu autu o manatu o vaisu.

    3. Uunaiga faaosofia

    3.1. Faʻavae

    O le totonugalemu o suʻesuʻega faʻaosofia o le faʻataʻitaʻiga faʻamalosi-faʻaosofia (Ågmo ma Laan, 2022, Bindra, 1978, Robinson ma Berridge, 1993, Toates, 1986, Toates, 2009), fa'alatalata le fa'aosofiaga e fa'aosoina e:

    fa'aosofiaga fa'apitoa i le lalolagi i fafo, fa'ata'ita'iga o mea'ai, vaila'au fa'asaina, se pa'aga fa'afeusuaiga.

    fa'ailoga e feso'ota'i ma ia fa'aosofiaga, fa'ata'ita'iga o se feso'ota'iga masani i le va o le piano i luga o le komepiuta ma le fa'aalia o ata ponokalafi i luga o le lau.

    fa'aaliga i totonu o nei fa'aosofiaga i le manatua.

    Robinson ma Berridge's (1993) fa'aosofiaga fa'aosofia manatu o le tagofiaina o fualaau fa'asaina ma vaisu e maua ai se tala fa'atosina tele. Ua faailoa e le au tusitala lona talafeagai i le mea e taʻua amioga ua fai ma vaisu, pei o feusuaiga (Berridge ma Robinson, 2016) ma e fai ma faavae o le mataupu o loo iai nei.

    3.2. Se tali fa'aituau

    O le faaupuga 'cue reactivity' e fa'atatau i le fa'agaoioia o se aofa'iga o vaega o fai'ai e tali atu ai i fa'ailoga e pei o le va'aiga o vaila'au po'o i latou o lo'o va'ai i le maua o vaila'au. O le manatu e faʻatatau foi i feusuaiga, o lona uiga o se tali maualuga i faʻaaliga faʻafeusuaiga, e pei ona faʻaalia, mo se faʻataʻitaʻiga, e tamaloloa e faʻaaogaina faʻafitauli o ponokalafi (Kraus et al., 2016, Voon et al., 2014).

    O se uiga o tagata ua fai ma vaisu e fa'aalia le fa'aituau o le aga'i atu i le fa'amoemoe o latou vaisu ua matua su'esu'eina i le tele o vaisu, mea e feso'ota'i ma mea e leai ni mea. Mo feusuaiga ma vailaʻau, o le faʻamalosi faʻavae e mafai ona galue i se tulaga le mautonu aʻo leʻi oʻo i le faʻaogaina o le faʻaogaina o le tali atu i le malamalama (Childress et al., 2008). O le mafuaaga lea o le upu manao i totonu Laulau 1 O le Pusa A o lo'o fa'atusalia o le 'mana'o', e fa'aeseese ai mai le mana'o. Ole maualuga ole faiga fa'aituau ile fa'ailoga fa'atauva'a e maualuga atu ile tama (Sklenarik et al., 2019) ma fafine (Sklenarik et al., 2020) fa'atasi ai ma fa'afitauli fa'aoga ponokalafi.

    3.3. Manao ma fiafia

    O se fa'aaliga e fa'aalia i vaisu o vaila'au o le tu'ueseeseina lea o le mana'o (e aofia ai lagona uma e lua o le upu) ma le fiafia (Robinson ma Berridge, 1993). A mae'a le fa'aoga tele, e ono mana'omia tele se vaila'au e aunoa ma le fa'atatauina o lona mana'o i ai pe a inu.

    E ui lava o le mana'o ma le fiafia o ni faiga ma'oti, ae e matua'i fegalegaleai. O lona uiga, o faʻamalosi e faʻavasegaina e faʻatatau i taunuuga o fegalegaleaiga ma i latou. Ioe, o se mea uiga ese 'mamanu' pe ana fai e ese mea. E masani ona tatou fiafia i mea tatou te mananaʻo ai ma mananaʻo i mea tatou te fiafia i ai, e ui lava o nei faiga e mafai ona see atu i le le fetaui (Robinson ma Berridge, 1993).

    Voon et al. (2014) lipotia mai se faʻamavaega lea o le maualuga o le manaʻo i faʻafitauli faʻaoga ponokalafi e leʻi fesoʻotaʻi ma se fiafia maualuga tutusa. O le mana'o tele o feusuaiga e mafai ona ola faatasi ma sina mea itiiti pe leai foi (Timms ma Connors, 1992). O le mea e ofo ai, e lipotia e le tagata i nisi taimi le fiafiaga faʻafeusuaiga ma se paaga masani ae e le maua mai i gaioiga faʻaopoopo e fai ma vaisu (Auro ma Heffner, 1998). I se tasi faʻataʻitaʻiga, 51% na lipotia mai i le aluga o taimi na faʻaitiitia ai le fiafia a latou gaioiga faʻafeusuaiga pe na latou le maua foi se fiafia mai ai (Uaina, 1997). E toʻalua tagata mamaʻi ua fai ma vaisu, na lipotia mai o le vave fiafia i feusuaiga na maua ai le inoino i le matua (Giugliano, 2008, p146). Doidge (2007, p.107) lipotia:

    "O le mea e le masani ai, o tamaloloa maʻi na matou faigaluega ai e masani ona manaʻo i ponokalafi ae latou te le fiafia i ai."

    3.4. Fa'avae olaola

    Sescousse et al. (2013) fa'ailoaina se feso'ota'iga masani fai'ai e fa'agaoioia e ia taui e pei o mea'ai, fa'afeusuaiga ma fa'aosofiaga tau tupe. O lenei feso'ota'iga e aofia ai le ventromedial muaʻi faʻasologa, faʻailoga faʻasalalau, amygdala ma luma insula. I le totonugalemu-laasaga i talanoaga o faaosofia faaosofia o le ala o dopaminergic neu o lo'o fa'atino mai le vaega faʻalautele faʻalautele (VTA) i le ventral striatum, aemaise lava le striatal region e taʻua o le nucleus accumbens (N.icc.) (Robinson ma Berridge, 1993).

    Gaoioiga i lenei auala e faavae ai le manao ae le fiafia. Ae, o le fiafia e i lalo o le pule a isi mea, sili ona manino Opioids. O le toe fa'agaoioia o lenei auala e tau atu i le mea na fa'aupuina e Robinson ma Berridge 'fa'aosofia lagona', o lona uiga o le malosi o vaila'au e fa'aosoina ai lenei ala ua fa'atupuina. O le faʻalogo o le fualaau faasaina ua faateleina. O faʻamaoniga e taʻu mai ai o le faʻaosofia faifaipea e ala i feusuaiga e mafai ona i ai se aafiaga tutusa (Lynch ma Ryan, 2020, Mahler ma Berridge, 2012).

    Voon et al. (2014) na maua ai o tamaloloa o loʻo i ai faʻafitauli faʻaoga ponokalafi na faʻaalia ai le maualuga o le tali atu i faʻailoga tau feusuaʻiga i se aofaʻiga o vaega faiʻai: o le pito i luma o le cingulate cortex, ventral striatum ma amygdala. E fa'atatau lea i tamaloloa na mafai ona va'ai e aunoa ma ni fa'afitauli. Fa'aaogaina fMRI, Gola et al. (2017)na maua ai o tamaloloa e iai faʻafitauli faʻaoga ponokalafi na faʻaalia ai le maualuga o le gaioiga i le ventral striatum faʻapitoa i faʻailoga. vavalo o ata erotic ae le o na ata vavalo o ata tau tupe (vaai foi Kowalewska et al., 2018 ma Stark et al., 2018). Latou te leʻi tali ese mai i faʻatonuga i le tali atu i ata moni. O tamaloloa o loʻo i ai faʻafitauli faʻafitauli na faʻaalia le manaʻo malosi i ata mataga ae foliga mai e le sili atu le fiafia ia i latou nai lo se vaega e pulea e aunoa ma le faʻaaogaina o ponokalafi faʻafitauli. E faapena foi, Liberg et al. (2022) na faʻaalia ai oi latou o loʻo i ai faʻafitauli le faʻaaogaina o ponokalafi na faʻaalia ai le maualuga o le tali atu i le ventral striatum i le faanaunauga oata erotic, o se tali e fetaui ma le tele na latou lipotia o loʻo tulimatai atu e vaʻai i ata mataga. Demos et al. (2012) na maua ai o le tali atu o le nucleus accumbens i ata mataga na vavalo i le faia o feusuaʻiga mulimuli ane, ae o le tali atu i faʻamatalaga o meaʻai na valoia ai le gaʻo i le lumanaʻi.

    Gaoioiga i lenei auala e sili ona maaleale i mea fou ma le le mautinoa o taui, o se mea e suʻesuʻe tele i taaloga faitupe (Robinson et al., 2015). O nei mea e mautinoa lava o ni uiga sili ona malosi o na fa'aosofiaga fa'afeusuaiga e avea ma vaisu o tagata, fa'ata'ita'iga le fa'atapula'aina o ata mataga, o le 'ese'ese o tagata faigaluega fa'afeusuaiga o lo'o ofoina atu a latou auaunaga.

    Ole malosi ole vaisu ole vaila'au e fa'alagolago ile saoasaoa e o'o atu i le fai'ai pe a uma ona inu ma le fa'aogaina ole fa'aoga (Allain et al., 2015). I le fa'atusatusaga, o fa'amatalaga e uiga i fa'aosofiaga va'aia e masani ona o'o vave i le fai'ai pe a uma ona fa'aalia, fa'ata'ita'iga o le kiliki i luga o le piano ma fa'aalia ata ponokalafi, po'o ata e ono tula'i mai i mafaufauga. E fa'apea fo'i fa'aoso fa'afeusuaiga e masani ona fa'afeagai ma le le mautonu, e pei o le sailia ma le fa'aogaina o tagata faigaluega.

    O le faʻagaoioia o le opioidergic transmission e fetaui ma le fiafia e faʻateleina ai le faʻagaioiina o le dopamine e tali atu ai i le faʻaosofia e feagai mulimuli ane (Mahler ma Berridge, 2009).

    Ley (2012, p.101) faia le fa'amatalaga sa'o o le fai'ai e suia i taimi uma e tali atu i suiga o mea tutupu i le olaga, fa'ata'ita'iga e a'oa'o se gagana fou po'o le tietie uila. Mai lenei mea, na ia faʻamaonia ai o suiga o faiʻai e fesoʻotaʻi ma feusuaiga e le sili atu le taua nai lo mea e fesoʻotaʻi ma soʻo se isi lava gaioiga. E fa'aseseina lenei mea talu ai o nisi o le fai'ai e suia le fa'avae o vaisu o lo'o i totonu o auala fa'aosofia fa'apitoa, fa'ata'ita'iga o le dopaminergic system ma auala e feso'ota'i atu i ai (Fuaiupu 3.4).

    Smith (2018a, p.157) tusi:

    “……o suiga i le fai’ai e tupu a’o tuputupu a’e vaisu e tutusa lava ma suiga e tupu a’o tupu a’e soo se mausa.”

    O suiga i, mo se faʻataʻitaʻiga, aʻoaʻo e fufulu nifo poʻo le tietie uila o loʻo i totonu o itulagi e popole i le faʻamaopoopoina o mata-lima ma le faʻatonutonuina o afi. E le pei o vaisu, o nei mausa e le maua ai le faateleina o le faaosofia o le malosi i le aluga o taimi.

    O lo'o i ai avanoa lelei mo fa'atonuga masani e tupu i vaisu fa'afeusuaiga, fa'ata'ita'iga o le komepiuta komepiuta e feso'ota'i ma le matamataina o ponokalafi e mafai ona maua ai le fiafia (Carnes, 2001). Masalo, e ala i le faʻatusatusaina ma vaisu fualaau, o se faʻavae olaola o loʻo i ai le faʻamalosi o le neurotransmission dopaminergic e ala i le faʻamalosia o tuutuuga.

    3.5. Fausiaina o faʻamalosi

    O tagata fa'afeusuaiga ua fai ma vaisu e masani ona maua ni fa'amoemoe fa'apitoa o le mana'o (Carnes, 2001), o se ituaiga o lomitusi. Mo se faataitaiga, o nisi tagata ua fai ma vaisu cybersexfa'amatala fa'apitoa ata malolosi e pei o le "mu" i o latou mafaufau (Carnes, 2001). Faatasi ai ma nisi o nei ata, o loʻo i ai se faagasologa o le fesuiaʻiina o le polarity mai le aversive i le manaʻo (McGuire et al., 1964), fa'ata'ita'iga o le fa'amalosi fa'aalia o itutinosa o se tama talavou a'o laititi ona soso'o lea ma le fa'aalia o tagata matutua (E foliga mai e iai foliga tutusa ma le fa'ata'ita'iga a le fili-process of Solomona, 1980). E foliga mai o le maualuga maualuga o le mea masani lea e ala i suiga mai le le fiafia i le fia'ai (Dutton ma Aron, 1974).

    4. O fa'atonuga o lo'o i totonu o Pusa BD

    4.1. Faʻavae

    O le faiga o le pulea o amioga na faatoa faamatalaina e avea ma taulaiga autu o suesuega i vaisu (Pusa A). O lenei vaega e liliu atu i latou o loʻo faʻamatalaina i pusa BD o Laulau 1.

    4.2. Fa'aoso fa'amoemoe

    Le 'pulea fa'avae sini o amioga' (Pusa C o Laulau 1) o loʻo faʻamatalaina e fesoʻotaʻi ma le faʻaogaina atoatoa (Berridge, 2001). I le tulaga o vaisu, o le sini e faʻavae i luga o le hedonic sui o le taui i le fai'ai (Perales et al., 2020). E aofia ai le ventromedial muaʻi faʻasologa (Perales et al., 2020) ma o loʻo i luga o le faʻavae o le manaʻo, e leai ni koma faʻafefe. Na te faʻaaogaina soʻo se uiga e le fetaui ma le sini (Stuss ma Benson, 1984, Norman ma Shallice, 1986). A'o le'i o'o i le 2001, o fa'amatalaga o faiga fa'alua na maua i tusitusiga e matua'i ma'oti, ma o lea ua misi ai le mataupu pe fa'afefea ona latou pulea amioga i fegalegaleaiga. Berridge (2001) aumaia uma faiga i lalo o le tasi taualuga i se iloiloga tuufaatasia.

    5. Taofi

    5.1. Faʻavae

    O lo'o iai fa'agasologa o le taofiofia malosi o tu'inanauga tau feusua'iga ma amioga (Janssen ma Bancroft, 2007). O lona uiga, o le leiloa o le manaʻo e mafua e le gata i le leiloa o le fiafia ae faapena foi i le taofiofia e tetee atu i le fiafia, o se ituaiga o toso-taua. E pei o le fiafia, o le faʻasaina o loʻo faʻatusalia e pule lua (Berridge ma Kringelbach, 2008, Hester et al., 2010, LeDoux, 2000).

    O se tasi o ituaiga o feteenaʻiga e mafai ona tulaʻi mai o le tetee atu lea i faaosoosoga, o le tosoina o se faaosofiaga (Pusa A) e faʻasaga i le sini (Pusa D). I le isi itu, e manaʻomia e se tagata i nisi taimi ona foʻia le musuā e māfua mai i se faaosofiaga leaga, e pei o le ʻai o se meaʻai e tofo leaga ina ia faafiafiaina ai se tagata talimalo (Pusa C).

    5.2. Le taua o le faʻalavelave i vaisu feusuaiga

    Janssen ma Bancroft (2007) faamatalaina 2 ituaiga o faʻalavelave i amioga faʻafeusuaiga: ona o le fefe i (i) faʻaletonu le faʻatinoga ma (ii) taunuuga o le faʻatinoga. Toates (2009) fa'atatauina lenei mea i le manatu o le pule lua, faatasi ai ma Janssen ma Bancroft's 'fefe i le toilalo o le faatinoga' e fetaui ma le faʻamalosia o le faʻamalosia (faʻataʻitaʻiga o le leo leotele, manogi leaga, iloa o faigata erectile) (Pusa B), ma le 'fefe i taunuuga o le faatinoga. ' e fetaui ma le fa'atonuina o sini (fa'ata'ita'iga o le mana'o ia tumau le fa'amaoni) (Pusa D).

    I le tausisia o se vaaiga lautele i le matafaioi o le dopamine ma le serotonin, Briken (2020), KIFKA (2010) ma Reid et al. (2015) fautua mai o nei neurotransmitters o lo'o a'afia i le fa'aoso ma le fa'alavelave.

    6. Fegalegaleaiga ma le mamafa i le va o pulega

    E ui lava e lua auala e pulea ai, e malosi le fegalegaleai. Soo se vaega o amioga e mafai ona malamalama i ai o se mea i luga o se faʻaauau i le mamafa o le pulea i le va o le lua (Perales et al., 2020). O le mamafa fa'atusatusa o fa'atonuga e suia i tulaga eseese.

    6.1. Faafeagai ma faaosoosoga ma lolo atu i ai

    Pe a feagai ma faaosoosoga ma tetee atu i ai, o le manatu e faapea o le faiga malamalama atoatoa (Pusa D) e taofia ai uiga e gaoioi. A'o fa'alatalata mai le fa'aosofiaga, e fa'atupuina fo'i le malosi o fa'aosoosoga. I le avea ai o se agavaa i lenei manatu lautele, e i ai taimi e mafai ai e le gaioiga i totonu o faiga o le pulea lelei ona fesoasoani i le gauai atu i faaosoosoga, o se mea na faamatalaina e Hall (2019, itulau.54) e pei o le "faaseseina o le mafaufau". O iina e aafia ai ni savali le leoa ia te oe lava o le ituaiga “e le afaina lenei taimi” (Kasl, 1989, itulau.20; Vigorito ma Braun-Harvey, 2018).

    6.2. Fa'aoso

    Faatasi ai ma le maualuga o le faaosofia, o le amio e sili atu ona faʻaosofia ma faʻamalosi, ae o le taofiofia e faʻaaogaina mai le faia o filifiliga atamai e faʻaitiitia ai le mamafa. O lenei mataupu faavae ua faʻaaogaina i le faia o tulaga lamatia tau feusuaiga (Bancroft et al., 2003) ma ua faamatalaina i le faaupuga 'vevela-o-le-taimi' (Ariely ma Loewenstein, 2006). O faʻamaoniga e faʻaalia i tagata faʻafeusuaiga o loʻo faʻaalia le suiga o le mamafa. Reid et al. (i.4) fa'amatala vaisu tau feusuaiga e pei o:

    “……se toilalo i le “pito i lalo” le pulea o le cortical circuits frontostriatial circuits, pe mai le soona faagaioia o striatal circuitry”.

    Ley (2018, p.441) fai mai e faapea.

    "....o suʻesuʻega neuropsychological e faʻaalia ai o vaisu feusuaʻiga e leai ni faʻafitauli e mafai ona fuaina i le puleaina o lagona ma le faʻatinoina o galuega."

    E moni lenei mea i le suʻesuʻega na taʻua ae na faia i le tulaga o le faʻatinoina o le faʻalagona-maalili Wisconsin Card Sorting Task. Reid et al. (2011) fa'ailoa atu o latou fa'ai'uga atonu e le fa'asalalauina i se tulaga o fa'aosoosoga fa'afeusuaiga.

    6.3. Aafiaga faifaipea

    O nisi vaega o le puleaina o amioga e otometi lava ona otometi le poto masani. O lea suiga, e faavae i luga faateleina faʻaosofia le soifua maloloina, o lo'o fa'atusalia se fa'ailoga mo le fa'auigaina o vaisu (Perales et al., 2020). I amioga fa'afeusuaiga le pulea, Hunter (1995, p.60) tusi:

    "E oo atu i le taimi ua atiaʻe ai e se tasi se vaisu o le mafaufau i se gaioiga, ua i ai i lona lava olaga. O gaioiga e matua otometi lava e lipoti mai e le tagata ua fai ma vaisu e "naʻo le tupu" e peiseai e leai sana vaega i le gaioiga."

    O le agai i le otometi e fetaui ma le faateleina o le mamafa o le pulea e le maualuluga faatatau i le faʻailoga faʻasalalau (Everitt & Robbins, 2005; Pierce ma Vanderschuren, 2010). Ae ui i lea, o le pulea e le suia atoa i le faiga otometi (Fuaiupu 15.3).

    7. Manatu

    O le fa'atauva'a e taua tele i vaisu o feusuaiga. O se ata fiafia na maua vave e mafai ona faʻatasi ma le masturbation poʻo feusuaʻiga faipaaga (toe iloilo e Toates, 2014). E foliga mai, pe a fua i tulaga talafeagai, o mafaufauga faifai pea e mafai ona faʻamalosia ai le uiga e faʻatulafonoina i amioga, (Rossegger et al., 2021). O se togafiti fa'afoma'i i mataupu fa'afoma'i e aofia ai le taumafai e fa'amalie pe fa'atauva'a le mafaufauga (Rossegger et al., 2021).

    O nisi o vaega o faiʻai e fiafia i le vaʻaia o vailaʻau e fiafia foi i mafaufauga ia i latou, e fesoʻotaʻi ma le tuʻinanau (Kilts et al., 2001) O le mea lea, e foliga mai e talafeagai le faʻaalia ma faʻapea e mafai ona faʻaosofia faiga faʻaosofia faʻamalosi faʻavae manaʻoga feusuaʻiga.

    8. Fa'atonu ma fa'atonu

    O loʻo faʻapea o tusitusiga o amioga faʻafeusuaiga-faʻamaʻi, e pei o vaisu o fualaau faasaina, o loʻo faʻatinoina se galuega faʻatonutonu, e pei o le faʻatonutonuina o lagona (Katehakis, 2018, Samita, 2018b), o se ituaiga o homeostasis. E iai siuleo a John Bowlby (Bowlby ma Ainsworth, 2013). I lalo o tulaga sili ona lelei mo le tagata e le o fai ma vaisu, o lagona e tausia e ala i fegalegaleaiga faʻaagafesootai ma aiga ma uo, o se faʻaaliga o le auai (Baumeister ma Leary, 1995).

    I le tele o tulaga o amioga ua fai ma vaisu, e masani ona i ai se mea sese i le faagasologa o le pipii atu ma o lea ua avea ai amioga ua fai ma vaisu e suitulaga ai. O le fa'aliliuina o lenei mea i le biology fa'avae, o fa'amaoniga e fa'asino atu i tulafono faatonutonu e fa'avae i luga ole laiga Opioid tulaga (Panksepp, 2004). A pa'ū ia mea i lalo ole tulaga sili ona lelei, e fai le fa'atonuga e toe fa'afo'isia le tulaga masani. O lenei gaioiga faʻatonutonu e aʻafia i le dopamine (Fuaiupu 3.4). I se talafaatusa, o le vevela o le tino faʻatonutonuina faatasi ai ma le fesoasoani a pule i mea e pei o le afu, tetete ma le amio e faaosofia e saili se siosiomaga ese.

    9. Epidemiology

    E tusa ma le 80% o tagata e maua i le SA o tane (Black, 1998). O alii e sili atu nai lo tamaitai e auai i feusuaiga faatau, ponokalafi ma paraphilias e pei o le faʻaalia ma le voyeurism, ae o tamaitai e sili atu nai lo alii e tuʻuina atu se paolo o le alofa o vaisu ia latou SA (Black, 1998). I se tasi faʻataʻitaʻiga o le SA, o fuainumera faʻatusatusa mo le aofaʻi o paaga feusuaʻiga i le 5 tausaga talu ai o le 59 (alii) ma le 8 (fafine) (Black, 1998).

    10. Evolutionary finauga

    10.1. Fa'aoso masani ma fa'aoso fa'aoso

    O le si'osi'omaga na tatou ola a'e ai sa matua'i ese lava mai le si'osi'omaga o aso nei, lea o lo'o i ai le tele o ponokalafi ma fa'afeusuaiga faigofie. O le faaupuga 'supernormal stimuli' (Tinbergen, 1951) e pu'eina le vaega lenei o lo tatou siosiomaga fa'afeusuaiga (Adams ma le Alofa, 2018).

    I le manatu lava e tasi, e manino lava o kasino ma luga o le initaneti o ni mea fa'aleaganu'u lata mai lea e loka i na faiga na fa'atupuina e maua ai le fa'atumauina i le feagai ai ma le utiuti o punaoa. E fa'apena fo'i, o le tele o mea'ai e tumu i suka e faigofie ona maua e uiga i aganu'u mau'oa e le'i avea ma vaega o lo tatou amataga. E atagia lea i totonu meaʻai ua fai ma vaisu ma le tino puta. I fa'aupuga fa'aosofiaga, o si'osi'omaga fa'aonaponei o lo'o tu'uina mai ai fa'amalosi e faigofie ona maua e sili atu le malosi nai lo le si'osi'omaga o le vave fa'afouina o suiga.

    10.2. Eseesega o feusuaiga

    I le tali atu i faʻamalosi faʻamalosi, o le amygdala ma faʻalogo faʻaalia se tali malosi atu i alii nai lo tamaitai (Hamann et al., 2004). Na fautua mai le au tusitala e mafai ona fetaui lenei mea ma se tau faaosofia e sili atu le fiafia o faʻamalosi erotic i tama.

    O tamaitai e sili atu ona fai ma vaisu i le alofa nai lo le feusuaʻi i le tagata lava ia, ae mo le tane o le uiga o le mama o vaisu feusuaiga (Katehakis, 2018). E mafai ona fa'aalia le vaisu fafine i se fa'asologa e le uma o mafutaga fa'afealofani. I lalo o tulaga masani, o tuʻinanauga faʻafeusuaiga i fafine e masani ona faʻavasegaina i uiga o uiga (faʻataʻitaʻiga pe na te faʻatauaina aʻu o se paaga?), ae o le manaʻoga faʻafeusuaiga o tamaʻitaʻi e sili atu ona malosi ona faʻaosofia e foliga matagofie i se tasi (Toates, 2020). O feusua'iga fa'amasani e foliga mai o se fa'atelega o lenei eseesega o feusuaiga.

    O le faaupuga 'Coolidge Effect' e faasino i le taua faaosofia o mea fou i amioga tau feusuaiga (Dewsbury, 1981). E manino lava, o le totonugalemu lea o vaisu tau feusuaiga, pe o ponokalafi poʻo feusuaʻiga faipaaga. O tamaloloa e faʻaalia le malosi sili atu o Coolidge nai lo tamaitai (Hughes et al., 2021), lea e fetaui ma le pasene sili atu o tamaloloa ua fai ma vaisu feusuaiga. Fa'ateleina faiga fa'afeusuaiga dopaminergicneurotransmission i le nucleus accumbens (Fiorino et al., 1997).

    11. O se tali i nisi o faitioga patino o le manatu o vaisu o feusuaiga

    Walton et al. (2017) tusi:

    “…….o le manatu o amioga tau feusuaʻiga o se vaisu ua leva ona faitioina, ona o suʻesuʻega ua le mafai ona faʻamaonia tulaga faʻale-tino o le faapalepale ma le alu ese." E faapena foi, Prause et al., (2017, p.899) tusi.

    "Ae ui i lea, o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga e le lagolagoina elemene autu o mea ua fai ma vaisu e pei o le faʻateleina o le faʻaaogaina, faigata faʻatonutonu faʻamalosi, aʻafiaga le lelei, faʻamaʻi faʻaletonu o le taui, faʻamaʻi faʻamaʻi faʻatasi ma le faʻamutaina, faapalepale, poʻo le faʻaleleia atili o mea lelei." ma (itulau 899):

    "E le faatagaina e feusuaiga mo le faʻaosofia o le supraphysiological." Ua finau Neves (i.6).

    "...i amioga faʻafeusuaiga, o elemene o le faʻaogaina mataʻutia, faʻapalepale ma le faʻamavae e le o iai."

    E pei ona talanoaina i le isi itu, e le lagolagoina e le molimau ia finauga na faatoa ta'ua i lenei vaega.

    11.1. Faigata le faatonutonuina o uunaiga

    E tele faʻamaoniga e maua mai i talanoaga ma tagata gasegase o latou faigata ogaoga i tulafono faatonutonu (Gerevich et al., 2005). O nisi o tagata ua fai ma vaisu taufeusuaiga ua oo lava ina faaosofia e manatu e pule i le ola e na o le pau lea o le auala e alu ese ai (Garcia ma Thibaut, 2010, Schneider, 1991).

    11.2. Fa'apalepale, lamatiaga ma le fa'ateleina

    O le faapalepale, lamatiaga ma le faʻateleina e manaʻomia ona mafaufau faʻatasi talu ai o loʻo taʻu mai e manatu o ni faʻaaliga o se faiga masani. Neves (2021, itulau.6)o lo'o fa'amatala ai le fa'atatau o le fa'apalepale e pei o.

    .... e manaʻomia e le tagata le tele o mea e fai ina ia maua ai le aafiaga tutusa”.

    E faʻatatau lea i vailaʻau, i le faʻateleina o le fua ile taimi, ae fai mai Neves e le faʻaaogaina i feusuaiga. E faigata ona fa'atusatusa fua o vaila'au ma feusuaiga. Ae ui i lea, o le faʻatupulaia tutusa o feusuaiga e mafai ona faʻateleina le taimi faʻaalu i le gaioiga poʻo le faʻateleina o le vavae ese mai amioga masani (Zillmann ma Bryant, 1986), fa'ata'ita'iga le taua tele e pei o le matamata i ponokalafi a tamaiti (Kasl, 1989, Park et al., 2016).

    O nisi o tagata ua fai ma vaisu taufeusua'iga e tele tulaga lamatia i le tuliloaina o feusuaiga (Bancroft et al., 2003, Garner et al., 2020, Kafka, 2010, Miner ma Coleman, 2013), faʻamatalaina o loʻo suʻeina "taʻaloga o adrenalin" (Schwartz ma Brasted, 1985, itulau.103). Ole aofaʻi ole taimi faʻaalu ma le maualuga ole tulaga lamatia e faʻateleina ile taimi (Carnes, 2001, Reid et al., 2012, Sunderwirth et al., 1996). su'isu'i (1991)matauina le alualu i luma o vaisu tau feusuaiga e faʻaalia e ala i le taumafai i amioga fou ma faʻateleina tulaga lamatia ina ia maua ai le 'maualuga' tutusa. Tagata tulimanu (1995)ma Dwulit ma Rzymski (2019) sa matauina le alualu i luma i mea e sili atu ona ogaoga o ponokalafi i le aluga o taimi. I se suʻesuʻega se tasi, 39 mai le 53 tagata auai na lipotia mai le faapalepale, i le manaʻomia e faʻaalu le taimi i a latou gaioiga faʻafeusuaiga ina ia maua ai le aafiaga tutusa (Uaina, 1997).

    I le fa'alavelave ua ta'ua o le tulituliloaina o pusi, e su'e ai e tama tane tu'aiga feusua'i e le'i puipuia ma tamaloloa e maua i le siama o le HIV (Moskowitz ma Roloff, 2007a). O le manatu e faapea o loo latou sailia (itulau 353):

    ".le le mautonu ma le lamatiaga e mafua mai feusuaiga le puipuia."

    Moskowitz ma Roloff (2007b) fautua mai o lenei mea e fetaui ma se faʻataʻitaʻiga o vaisu faʻafeusuaiga, ma faʻateleina i le "maualuga maualuga". O lo'o i ai se fa'amaopoopo i le va o le togi a le tagata i le fua fa'amalosi tau feusua'iga ma le tu'inanau e auai i ni faiga fa'afeusuaiga maualuga, e pei o marathon fa'afeusuaiga (Grov et al., 2010).

    11.3. Fa'ailoga o le le atoatoa o taui

    O le faʻamaoniga mo le faʻamaʻi o le le atoatoa o taui i luga o le faʻavae o gaioiga faʻamalosi e faʻasolosolo vaivai. Mo se faʻataʻitaʻiga, e le mafai ona faʻamatalaina le tele o meaʻai, o nisi taimi e iloa ai o le fafagaina o vaisu, ae o le faʻataʻitaʻiga faʻaosofia e mafai ona faia (Devoto et al., 2018, Stice ma Yokum, 2016).

    Leyton ma Vezina (2014) e foliga mai ua foia le faʻalavelave pe laʻititi pe tele naua le gaioiga o le dopamine o loʻo taoto i le faʻavae o le faʻaosofia. Mafaufau i le amio lea e fai ma vaisu o se tagata, o loʻo i ai le hyperactivity i le auala o le dopamine e tali atu ai i le faʻaaliga o vaisu. O le tali atu i fa'ailoga i amioga e le o fai ma vaisu le tagata e fa'aalia ai le hypoactivation. O isi faʻamaoniga e taʻitaʻia ai le faʻaiʻuga o le hyperactivity o le dopamine o loʻo faʻavaeina gaioiga o mea ua fai ma vaisu o le a tuʻuina atu pe a talanoaina le maʻi o Parkinson (Fuaiupu 13.5).

    11.4. Fa'ailoga fa'amavae

    E tutusa ma Tatalo ma isi. (2017), Neves (2021, itulau.7) e finau mai e le o iai ni fa'ailoga fa'aui mai i faiga fa'afeusuaiga. Walton et al. (2017) fai mai o le manatu o vaisu tau feusuaiga e oo atu i faafitauli ona o le leai o physiological faailoga o le alu ese.

    O nisi o tagata mama'i ua fai ma vaisu fa'afeusuaiga latou te lipotia fa'ailoga fa'ate'a, e aofia ai i taimi e tutusa ma fualaau fa'asaina, e o'o lava i le cocaine, vaisu (Antonio et al., 2017, Chaney ma Dew, 2003, Delmonico ma Carnes, 1999, Garcia ma Thibaut, 2010, Goodman, 2008, Griffiths, 2004, Paz et al., 2021, Schneider, 1991, Schneider, 1994). O auga e aofia ai mea e pei o le atuatuvale, popole, itaitagofie, atuatuvale, faaletonu o le moe ma faigata i galuega (Gerevich et al., 2005, Hunter, 1995, Kasl, 1989). O nisi o Carnes (2001) ma'i faamatalaina faʻanoanoa fa'ailoga fa'amuta. I se tasi faʻataʻitaʻiga o tagata o loʻo lipotia mai le tagofia o feusuaiga, 52 mai le 53 na aʻafia i faʻamaoniga o le toesea, e pei o le atuatuvale, le mautonu ma le vaivai, o le lua mulimuli e fesoʻotaʻi ma le alu ese mai mea faʻamalosi (Uaina, 1997).

    Vagana ua talitonu se tasi i le dualism, o mea uma o le mafaufau e fetaui ma suiga o le tino (Goodman, 1998). O le eseesega talafeagai e mautinoa lava i le va o fa'ailoga fa'amavae o lo'o matauina i totonu o le tino i fafo atu o le fai'ai (fa'ata'ita'iga o le lulu susu, patu kusi) ma mea e leai. I lenei tulaga, o le ava malosi ma le heroin o le a manino le agavaa ae o cocaine, taaloga faitupe ma feusuaiga e masani lava e le (Poto ma Bozarth, 1987). Ae o se tiga e fa'avae na'o le fai'ai/mafaufau pe a uma ona fa'agata le fa'aoga e mautinoa lava e le itiiti ifo le tiga.

    11.5. Supraphysiological faʻaosofia

    O le iai o vaila'au po'o mea'ai e sili atu nai lo mana'oga fa'aletino e fa'atusalia ai mea tutupu i le tino i fafo atu o le fai'ai. Ae ui i lea, o mea ua taʻua o vaisu o amioga e fesoʻotaʻi ma le faʻaosofia o le supraphysiological ma le palasitika i totonu o itulagi o le faiʻai e faʻaalia ai foi nei aʻafiaga i le tali atu i vailaʻau faʻamaʻi, ((Olsen, 2011), (Fuaiupu 3.4).

    11.6. Fa'aleleia tulaga lelei tuai

    Steelet et al. (2013) su'esu'eina le faitau aofa'i o alii ma tamaitai na lipotia mai o lo'o i ai ni fa'afitauli i ponokalafi i luga ole laiga. O fa'aosofiaga o ni ata fa'apitoa ma sa fuaina le gafatia o le P300. Fai mai le au tusitala o le P300 amplitude o se fua o le manaʻoga tau feusuaiga nai lo le faʻafeusuaiga o vaisu.

    E tele fa'afitauli i lenei su'esu'ega (Alofa ma al., 2015, Wilson, 2017). E toafitu tagata na auai e leʻi faailoaina o ni tagata faʻafeusuaiga, o lea atonu latou te le faʻafefeina faʻafeusuaiga i ata faʻafeusuaiga. Hilton (2014) fa'ailoa mai le leai o so'o se vaega fa'atonutonu. O ata fa'atete'e, e aofia ai na'o le milimili, atonu na maua ai se tali fa'aitiitia tele pe a fa'atusatusa i ata fa'agaioi e foliga mai na fa'aaoga masani e tagata auai (Wilson, 2017). Steele et al. maitau o le tele o tagata ua fai ma vaisu e fa'atosina a'o matamata ma o iinei na taofia ai i latou mai le faia o lea mea, atonu na toe saofagā ai i se fa'atusatusaga o a'afiaga. O se isi iloiloga e fa'atatau i suiga o le gafatia o lo'o atagia moni mai ai: tali i le ata po'o le fa'amoemoe o le ata? E tusa ai ma tali a le ventral striatum, naʻo le vaega faʻamoemoe e vaʻaia le va o faʻafitauli ma tagata e leai ni faʻafitauli. Atonu o se mataupu faavae faapena e faatatauina iinei.

    12. Pisinisi

    E pei o le ava malosi ma le fafagaina, o tagata o loʻo faʻaalia faʻafitauli faʻafeusuaiga i nisi taimi, faʻataʻitaʻiga o le tele o masturbation faʻatasi ma ponokalafi (Carnes et al., 2005). Walton et al. (2017) fa'amatala se mea e foliga tutusa e ta'ua o 'feusua'i fa'afeusuaiga', o lona uiga o le tele o feusua'iga e foliga mai o lo'o i totonu o se tu'aiga vavae'ese. Wordecha et al. tusi (2018, p.439).

    “O tagata gasegase uma na tautino mai i taimi o ata mataga na latou maua muamua lagona lelei (faataitaiga, fiafia ma le fiafia). Ma, i le taimi o le inupia, o le tele o mataupu e leai ni mafaufauga patino ("vavae ese mai le mafaufau") ma vavae ese mai o latou lagona".

    O sauniga o le fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga o nisi taimi e soso'o ai ma le 'anorexia fa'afeusuaiga' (Nelson, 2003).

    13. Fa'atasi

    O nisi tulaga e mafai ona maua ai ni malamalamaaga taua i vaisu o feusuaiga, a le o le faaalia o foliga e tutusa ai po o le avea ma vaisu faatasi ma feusuaiga. O lenei vaega o loʻo vaʻavaʻai i nisi o nei mea.

    13.1. O vaisu tuufaatasi

    O nisi gasegase e faʻaalia le faʻafitauli o le faʻaaogaina o feusuaiga ma vailaʻau / ava malosi, pe i taimi eseese pe faʻatasi (Black & al., 1997, Braun-Harvey ma Vigorito, 2015, Kasl, 1989, Långström ma Hanson, 2006, Raymond et al., 2003, Schneider, 1991, Schneider, 1994, Timms ma Connors, 1992). O nisi e fa'aaoga le 'ava malosi e malolo ai, fa'ato'ilaloina fa'alavelave ma maua ai le lototele e 'fa'atino ai' (Kasl, 1989).

    O mea faʻamalosi, e pei o cocaine ma methamphetamine ('extraversion drugs'), faʻaleleia le manaʻoga ma o latou faʻafitauli faʻaogaina e mafai ona lokaina i le fesoʻotaʻiga ma vaisu tau feusuaiga (Antonio et al., 2017, Guss, 2000, Moskowitz ma Roloff, 2007a, Sunderwirth et al., 1996). O lo'o feso'ota'i ma le fa'atuputeleina o tulaga lamatia ma fa'atuai le fa'aitiitiga (Berry et al., 2022, Skryabin et al., 2020, Volkow et al., 2007).

    Reid et al., (2012, p.2876) matauina lena.

    “….o tulaga o fonotaga mo fa'alagolago i le methamphetamine, na lipotia mai le faaaogāina o fualaau faasāina ina ia mafai ai ona latou faia feusuaʻiga.”

    I se suʻesuʻega se tasi, e tusa ma le 70% o tagata ua fai ma vaisu i feusuaiga na fai ma vaisu i cocaine (Washington, 1989)). Fa'aaogāina o ketamine e masani foi (Grov et al., 2010) ma faʻamalosia lafoaia o le dopamine i le ventral striatum o se tasi o ona aafiaga (Vollenweider, 2000). Gamma-hydroxybutyrate (GHB) faʻamalosia le tuʻuina atu o le dopamine i tui maualalo ae le o le maualuga (Sewell ma Petrakis, 2011) ma ua iloa e faia ai se afrodisiac (Bosch et al., 2017).

    Auai i le tasi amioga ua fai ma vaisu e mafai ona faʻaosoina le toe faʻafoʻi i le isi, faʻamatalaina e Schneider o le "toe faʻafoʻi". O nisi o tagata mama'i ua fai ma vaisu fa'afeusuaiga ua lipotia mai, pe a fa'aitiitia amioga fa'afeusuaiga, e fa'atupula'ia fo'i se isi gaioiga e fai ma vaisu, e pei o taaloga faitupe, tagofia o vaila'au po'o le soona 'ai. I se suʻesuʻega se tasi, e ui lava i luga o se faʻataʻitaʻiga laʻititi o tagata o loʻo i ai faʻafitauli faʻafeusuaiga, o isi gaioiga sili ona taatele pyromania, taaloga faitupe, kleptomania ma fa'atau (Black & al., 1997).

    E fa'amatala e tagata su'esu'e ituaiga 'maualuga' eseese (Sunderwirth et al., 1996, Nakken, 1996). O le maualuga e maua mai feusuaiga ma taaloga faitupe, faapea foi ma mea e faaosofia ai e pei o cocaine ma Amphetamine, ua ta'ua o le 'maualuga maualuga'. I se fa'atusatusaga, o le 'mau'ona maualuga' e feso'ota'i ma le heroin ma le 'ai tele. Heroin e le o se vaila'au aphrodisiac.

    13.2. Fa'aletonu le fa'alogoina o le tino (ADHD)

    Faʻasalaga i le va o le ADHD ma le hypersexuality e tupu (Blankenship ma Laaser, 2004, Korchia et al., 2022). O le togafitiina o le ADHD e mafai ona fa'amama ai vaisu fa'afeusuaiga. O loʻo i ai le maliliega lautele e faʻapea o le ADHD o loʻo faʻaalia o ni faʻalavelave i le gaosiga o taui. Blankenship and Laaser (2004) maitau nisi o mea e tutusa ai vaisu tau feusuaiga ma le ADHD: o se uiga e sao mai i le vave o le manua, o le le faapalepale i le le fiafia, saili faaosofia ma se maunu i amioga e lamatia ai. O le ADHD o loʻo faʻaalia foi i le le mafai ona mafaufau i taunuuga pe a fai, o se mea e faʻasoa ma le le atoatoa o le tagata (Matthies ma Philipsen, 2014) (Fuaiupu 13.3).

    E ioe uma o le faʻalavelaveina o le dopamine neurotransmission e taua tele ile ADHD (Van der Oord ma Tripp, 2020). Ae ui i lea, o le lavelave o le a tonu le faaletonu o loʻo taoto i tua atu o le lautele o le iloiloga o loʻo iai nei.

    13.3. Fa'aletonu o le tagata (BPD)

    E foliga mai e faʻateleina le faʻalavelave i vaisu o feusuaiga (Borderline personality disorder) (BPD).Jardin et al., 2017). E masani ona iai le faʻalavelave i le va o vaisu feusuaiga ma le BPD (Ballester-Arnal et al., 2020, Briken, 2020). O le BPD e masani ona fesoʻotaʻi ma faʻafitauli i tulafono faatonutonu faʻalagona, suʻesuʻega mo le faʻamalieina vave, faʻateleina taimi o vaisu fualaau (o le mea e fiafia i ai o le taʻe poʻo le tuʻufaʻatasia o cocaine ma heroin), suʻesuʻeina lagona ma vaisu amioga (Bandelow et al., 2010). I nisi tulaga, o loʻo i ai le faʻaitiitia o le faʻasaina o amioga faʻafeusuaiga, faʻaalia o amioga faʻafeusuaiga lamatia ma le tele o paaga.

    Mafaufau i faʻavae olaola o le BPD, o loʻo i ai ni faʻamatalaga e mafai ona tupu masani ma SA. O faʻamaoniga e faʻaalia ai le le lava o le serotonin, ae o le vaega o le aoga o antipsychotic Ua fautuaina e le au sooupu le hyperactivity o le dopamine (Bandelow et al., 2010 Ripoll, 2011). Bandelow et al. (2010) fa'amaoniga a le marshal o lo'o i lalo i le BPD o lo'o le fa'atonuina o se fa'aogaina o le opioid system, fa'ata'ita'iga o le le lagona o tali po'o le maualalo le maualuga o le fa'alilolilo.

    13.4. Ma'i pipili

    I le ma'i pipili, o vaega o le manic ma le hypomanic e mafai ona foliga e pei o le SA (Black, 1998). O lo'o i ai se fa'alavelave fa'atasi i le va o le ma'i pipili ma vaisu o amioga, o se a'afiaga malosi atu vaisu taaloga faitupe nai lo vaisu o feusuaiga (Di Nicola et al., 2010, Varo et al., 2019). Ole vaega manic/hypomanic e feso'ota'i ma maualuga maualuga ole dopamine (Berk et al., 2007).

    13.5. Fa'ama'i o Parkinson (PD)

    O le tele o gasegase sa togafitia dopamine agonists ma L-Dopa faʻaalia le "pathological hypersexuality", lea e faʻalavelave ia i latou poʻo latou aiga poʻo mea uma e lua. O lenei amio e matua le talafeagai lava, fa'ata'ita'iga mana'oga pedophilic, fa'aali fa'aaliga po'o faiga fa'amalosi. O loʻo taʻu mai ai o le faʻateleina o le maualuga o le dopamine e faʻaosoina ai se sailiga mo feusuaiga fou (Klos et al., 2005, Nakum ma Cavanna, 2016, Solla et al., 2015).

    O nisi o gasegase PD o loʻo faʻaalia le faʻafitauli o taaloga faitupe, na o ia pe faʻatasi ma faʻafitauli faʻafeusuaiga. O le fa'amuta o le vaila'au e soso'o ai ma le gau po'o le fa'aitiitia o le amio tele. Afai o le amio na o le faʻasaʻoina o aʻafiaga leaga, e le o manino pe aisea e tatau ai ona taofi pe a faʻamuta le vailaʻau e faʻatatau i le dopamine.

    O ma'i o Parkinson e maua i le hypersexuality ma fa'aalia ata fa'afeusuaiga e fa'aalia ai le fa'atupula'ia o le tali atu i le ventral striatum pe a fa'atatau i le taimi malolo.Politis et al., 2013). Latou te faʻaalia foi le lagona o le faiga (O'Sullivan, et al., 2011). O nei aafiaga e tupu foi i fualaau faasaina ma vaisu tau feusuaiga (Fuaiupu 3.4). E pei o vaisu, o loʻo i ai se vaʻaiga i le va o le manaʻo ma le fiafia: O tagata maʻi PD e le faʻatatauina le faʻamalosia o le erotic sili atu ona malosi i tulaga o le fiafia.

    O le mea moni o le hypersexuality e tupu pe a maualuga le dopamine faʻamalosia e le fetaui ma le faʻataʻitaʻiga o le dopamine deficiency. Ae, e fiafia i se faʻataʻitaʻiga faʻaosofia, faʻavae i luga o le maualuga o le dopamine (Berridge ma Robinson, 2016).

    13.6. Faʻafitauli

    O le fa'alavelave tuga e iai sona sao taua i le fa'amamafaina o amioga fa'afeusuaiga-vaisu (Bancroft ma Vukadinovic, 2004, Carnes, 2001, Kafka, 2010). O le fa'apopoleina e fa'aitiitia ai le fa'alavelave e fa'atino e le fa'atonu fa'avae sini (Bechara et al., 2019). I le taimi lava e tasi, e faʻateleina ai le lagona o le auala dopaminergic excitatory (Peciña et al., 2006). O le mea lea, e faʻaitiitia ai le malosi e taofiofia ai amioga ma faʻateleina le faʻalogo i faʻamatalaga tau feusuaiga.

    13.7. Tamaoaiga

    O nisi o tagata ua fai ma vaisu taufeusuaiga latou te maua lo latou naunau ia maualuga i taimi o le atuatuvale (Bancroft ma Vukadinovic, 2004). O faʻamaoniga e taʻu mai ai e maualalo le gaioiga o le dopamine i taimi faapena (Shirayama ma Chaki, 2006). Atonu e foliga mai e le fetaui ma mataupu faavae faaosofia faaosofia ma e fiafia i le manatu o le le atoatoa o taui. Ae ui i lea, e mafai ona faʻaitiitia le manaʻo mo gaioiga uma ae o le gaioiga faʻafeusuaiga o loʻo sau pea i luga (Perales et al., 2020). O le isi mea e mafai, e le ogatasi ma lenei, o loʻo i ai i tamaloloa se manatuaga o feiloaiga ua mavae na siitia ai o latou lagona. E pei o se tasi atonu e manatua le inu aspirin mo le tiga o le ulu.

    14. Atinaʻe

    14.1. Taimi

    O le uiga o se gaioiga e avea ma vaisu e faalagolago i le taimi muamua na faia ai, o le talavou ma le matua matua e fai ma sui o le vaitaimi sili ona vaivai mo fualaau uma e lua (Bickel et al., 2018) ma feusuaiga (Black & al., 1997, Hall, 2019, Kafka, 1997) vaisu. Voon et al. (2014) na maua ai o se faʻataʻitaʻiga o alii talavou na atiaʻe faʻafitauli faʻaoga ponokalafi na amata ona matamata i le averesi o tausaga o le 14 tausaga, ae o le pulea i le matamata le faʻalavelave na amata ile 17 tausaga. O se pasene tele o tamaloloa ua fai ma vaisu taufeusuaʻiga na amata matamata i ponokalafi aʻo leʻi oʻo i le 12 tausaga (Weiss, 2018).

    14.2. manatu fa'apipi'i

    O se manatu o loʻo aʻafia ai tusitusiga e faapea o vaisu e masani lava o le taunuuga o le toilalo o le vave faʻapipiʻiina o pepe (Adams ma le Alofa, 2018, Beveridge, 2018, McPherson et al., 2013). O lona uiga, o loʻo i ai se toilalo e maua se faʻapipiʻi malupuipuia. O le mea lea e mafua ai le sailiga mo taui, atonu o fualaau faasaina, poʻo, pei o le taimi nei, feusuaiga. O le fofo e maua e maua ai se puna o le faʻamafanafanaina o oe lava. E faapefea ona maua le fofo? E mafai, fai mai, pa'i fa'afuase'i i itutinosa e o'o atu ai i le masturbation po'o le fa'ata'ita'iga o amioga fa'afeusuaiga a tupulaga.

    14.3. Atiina o fai'ai

    O faiga o le faiʻai o le fiafia iinei o loʻo faʻaalia ai se mamanu tulaga ese o le atinaʻe: o vaega pito i lalo o loʻo aʻafia i le faʻaosofia o le faʻaosofia e vave faʻatupulaia nai lo le pito i luma o loʻo faʻaaogaina le faʻalavelave i le manuia o taunuuga umi (Gladwin et al., 2011, Wahlstrom et al., 2010). O lenei mea e mafua ai le talavou o se taimi e maualuga ai le le fetaui ma o le mea lea o le puleaina o le sub-cortical appetitive system (Steinberg, 2007). O le auai i gaoioiga i lenei laasaga e faateleina ai le avanoa e avea ai ma vaisu. O le tele o fa'amaoniga e maua mai i vaisu o vaila'au ae e foliga mai e talafeagai ona fa'atatau i fa'afitauli fa'afeusuaiga. O le fa'aleagaina e foliga mai e fa'atupula'ia ai le va'aiga ma fa'atupu ai le fa'atupuina o vaisu.

    14.4. O aʻafiaga o le vave faʻaleagaina

    O avanoa e faʻaalia ai soʻo se numera o mea ua fai ma vaisu i tagata matutua, e aofia ai le faʻaaogaina o fualaau faasaina, feusuaiga ma le faʻafitauli o le 'ai e faʻateleina i le faʻaleagaina o tamaiti (Carnes ma Delmonico, 1996, Smith et al., 2014, Timms ma Connors, 1992). O loʻo i ai faʻamatalaga i se faʻamaopoopo i le va o le ogaoga o le faʻaleagaina o tamaiti (aemaise lava le faʻaleagaina o feusuaiga) ma le numera o gaioiga faʻamalosi (e aofia ai faʻafitauli faʻafeusuaiga) pe a matua (Carnes ma Delmonico, 1996; Cf. Långström ma Hanson, 2006). O nisi o tagata ua fai ma vaisu taufeusuaiga e toe fai le faiga o sauaga tau feusuaiga na faia ia i latou a o laiti, a le o le toe faia o le matafaioi a le tagata manua ae o lea ua ofo fua pe faia le matafaioi a le tagata saua (Firoozikhojastehfar et al., 2021, Kasl, 1989, Schwartz et al., 1995b).

    14.5. Fa'amatala a'afiaga o le fa'aleagaina

    O iloiloga fa'ale-evolusione e mafai ona tu'uina atu ai se fa'amatalaga talafeagai i le ala e tula'i mai ai se fa'atupu vaisu. Belsky et al. (1991) fautua atu o le tamaititi o loʻo tuputupu aʻe e faia se suʻesuʻega le iloa o lona siosiomaga ma le maualuga o le mautu o loʻo ofoina mai. O le tele o le le mautonu o lo'o a'afia ai, fa'ata'ita'iga o le aiga malepelepe, suiga o pa'aga matua ma/po'o le fesiita'i soo i le fale, e fa'atelevaveina le fa'agasologa o le matua fa'afeusuaiga o le tamaititi. Ona iai lea o le uiga o le tamaititi e maua mai ai ni fanau e itiiti se tupe faʻaalu i soʻo se tasi o latou. O le fa'afuainumera e fa'apea, o avanoa mo fa'aipoipoga e faoa pe a maua. I le isi itu, o se si'osi'omaga mautu o le aiga e feso'ota'i ma le tuai ona matua fa'afeusuaiga a le tamaititi. E tuai ona faaipoipo ma e fesoʻotaʻi ma le maualuga o tupe faʻafaigaluega i soʻo se fanau.

    Alley and Diamond (2021) faamatala faigata o le olaga amata (ELA), lea e fa'asino i sauaga fa'aletino, mafaufau pe fa'afeusuaiga po'o so'o se tu'ufa'atasiga o ia mea. O fa'amaoniga o lo'o tu'uina mai e fa'apea o tagata ta'ito'atasi na maua i le ELA e maualuga atu le tulaga e fa'aalia ai le fa'alavelave i a latou amioga fa'afeusuaiga. E fa'aalia lea i mea e pei o le amataga o feusuaiga, le ma'itaga vave, maua i fa'ama'i pipisi ma le maualuga o le aofa'i o pa'aga.

    O a auala e maua ai e le ELA lea aafiaga? Alley ma Diamond toe iloilo molimau e uiga i mea e pei o faatosinaga a tupulaga ma faafitauli faamatua. Ona latou fesili lea pe fa'afefea ona fa'atalanoaina e nei mea le latou matafaioi i amioga tau feusua'iga e tusa ai ma le faiga o fa'ai'uga a le tagata talavou ma le tali: "fa'ateleina le lagona i taui fa'afeusuaiga". O faigata i le amataga o le olaga ma le taimi o le talavou e setiina ai le paleni i le va o le lamatia ma le saogalemu, e maua ai se taunuuga e faʻaituau i le vave faʻafeusuaiga fiafia ma le sailiga o lagona (se 'faʻataʻitaʻiga vave') ma aloese mai le tolopoina o le faamalieina.

    E pei ona taʻua muamua, o le talavou e masani lava o le taimi e sili ona lamatia ai. Peitai, Alley and Diamond (2021) toe iloilo faʻamaoniga e faʻapea o tamaiti ma tagata matutua na vave mafatia i faʻalavelave faʻafuaseʻi e masani ona faʻaalia le faʻatupuina o faʻalavelave masani o tupulaga talavou.

    15. Fa'ata'ita'iga fa'amatalaga fa'aopoopo

    E iai upu eseese e fa'amatala ai feusua'iga lē pulea. O nisi e fa'atatau i se faiga su'esu'e lelei ma fa'amautu lelei po'o se ituaiga uiga. O lenei vaega o lo'o va'ava'ai i le fa'apea: fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga, fa'alavelave fa'alavelave, fa'alavelave fa'alavelave ma le ta'avale maualuga. I tusitusiga, e maua e se tasi ni auala se lua e talanoaina ai le sootaga i le va o nei faaupuga ma vaisu tau feusuaiga:

    1.

    E fai ma isi fa'ata'ita'iga e sili atu ona fa'atatau i mea fa'apitoa nai lo le fa'ailoga 'vaisu'.

    2.

    Fa'agasologa e mafai ona ola fa'atasi ma se fa'agasologa o vaisu.

    O lenei vaega o le a finau e faapea o le faaupuga 'drive' ua tuai. O le fa'afeusuaiga, fa'amalosi ma le fa'amalosi e mafai ona tupu fa'atasi ma fa'afitauli fa'afeusuaiga (Bőthe et al., 2019). Ae ui i lea, o le a finau e faapea, o le mafaufau i se faitau aofaʻi o loʻo i ai faʻafitauli faʻafeusuaiga, e le mafai ona faʻaaogaina e avea ma faʻamatalaga e aofia uma ai.

    15.1. Tele feusua'iga po'o le maualuga tele o se mana'oga: hypersexuality

    O le fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga o lo'o fa'amatalaina i le DSM-5 o "se mana'oga e sili atu le malosi nai lo le masani e faia feusua'iga" (fa'asino e Schaefer ma Ahlers, 2018, p.22). Carvalho et al. (2015) fa'ailoga tagata ta'ito'atasi e fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga ma i latou e iai fa'afitauli fa'afeusuaiga. Na'o le mea mulimuli e mafai ona avea ma vaisu, o le mea muamua e fa'amatalaina o lo'o i ai se tu'inanau (Perales et al., 2020).

    O le fa'auigaina o le 'fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga 'ae le'o le 'fa'amasani' e fetaui ma le fa'ata'ita'iga o fafine e su'esu'eina e Blumberg (2003). Na latou lipotia le tuʻinanau malosi mo feusuaiga, lea na latou faʻatinoina, ma nisi o le teenaina o a latou amio. Ae ui i lea, na latou lipotia le fiafia i lo latou tulaga ma e leʻi sailia se fesoasoani e faasaʻo ai. Na teena e Blumberg le igoa o le 'vaisu' e faamatala ai. O le mea moni, o se fa'avae autu o vaisu e le o se tasi o le aofa'i o feusuaiga ae o se tasi o feeseeseaiga, mafatiaga ma se mana'oga e sui.

    15.2. Fa'alavelave fa'alavelave (OCD)

    O le upu 'fa'amalosia' o lo'o maua ai se vaega o le olaga mafaufau o tagata ua fai ma vaisu fa'afeusuaiga, o lona uiga o se lagona fa'amalosi e fai, e masani lava e tete'e i a latou fa'amasinoga lelei (Perales et al., 2020). O lea la, e mafai ona fa'avasegaina vaisu fa'afeusuaiga o se ituaiga o OCD?

    15.2.1. O le finauga a Coleman ma le finauga tetee

    I se tala sili ona faatosina, Coleman (1990) setete (itulau 9):

    "O amioga faʻamalosi faʻafeusuaiga o loʻo faʻamatalaina iinei o le amio e faʻaosofia e ala e faʻaitiitia ai le popole nai lo le manaʻoga tau feusuaiga".

    E finau mai Coleman e faapea o tagata mama'i i le mea na te ta'ua o amioga fa'afeusuaiga fa'amalosi (CSB) (itulau 12):

    “…seseasea lipotia le fiafia i o latou manatu po’o amioga fa’amalosi”.

    O le mea moni, e tele lipoti e uiga i feusuaiga ma fiafiaga, e oʻo lava i le fiafia tele, mai gaioiga faʻafeusuaiga ua fai ma vaisu (eg. Bostwick ma Bucci, 2008; Delmonico ma Carnes, 1999; Firoozikhojastehfar et al., 2021; Levi et al., 2020; Reid et al., 2015; Schwartz ma Abramowitz, 2003).

    Kowalewska et al., (2018, p.258) faaiu.

    "Faʻatasi, o nei suʻesuʻega e le o faʻaalia ai le lagolago malosi mo le mafaufauina o le CSB o se maʻi faʻalavelave-faʻalavelave-faʻalavelave".

    Le fa'alava i le va o le fa'alavelave fa'alavelave ma le fa'alavelave pulea amioga feusuai e la'ititi (Bancroft, 2008, Kafka, 2010, Kingston ma Firestone, 2008). Reid et al., (2015, p.3) fai mai lena mea.

    “… e toaitiiti lava tagata gasegase e maua i feusuaiga e ausia tulaga mo se maʻi faʻalavelave faʻalavelave".

    15.2.2. Fa'atusatusaga o vaisu tau feusuaiga ma le OCD - amio ma le poto masani

    O loʻo i ai isi finauga e faasaga i le vaʻaia o vaisu faʻafeusuaiga o se ituaiga o maʻi faʻalavelave-faʻamalosi (Goodman, 1998, Kafka, 2010). O vaisu faʻafeusuaiga e aʻafia i le sailia o le fiafia ma le faʻamalosia lelei, faʻatasi ai ma se suiga talafeagai i le faʻafefe-aloese ma le faʻamalosia le lelei pe a uma le faʻalavelave faʻafuaseʻi (Goodman, 1998). I se fa'atusatusaga, o le OCD e maua'a i le fa'amalosia le lelei ma se elemene e mafai ona fa'amalosia lelei pe afai e lagona le gaioiga o le ausiaina o le mae'a.

    O tagata o lo'o iai le OCD e mafai fo'i ona o'o i mataupu tau feusua'iga i mea o lo'o latou mata'ina ae e matua 'ese'ese uiga fa'aa'ai mai ia tagata ua fai ma vaisu. Na tusia e Schwartz ma Abraham (2005) e faapea o tagata ua fai ma vaisu i feusuaiga (i.372):

    “… ia iloa o latou mafaufauga tau feusuaʻiga faifaipea o ni mea leaga ma e le o se faʻalavelave. I se faʻatusatusaga, o tagata gasegase e maua i le OCD lipoti o loʻo oʻo i mafaufauga faʻafeusuaiga faifaipea e sili ona leaga ma le mafaufau."

    O mafaufauga o tagata maʻi OCD na fesoʻotaʻi ma le maualuga tele o le fefe ma le aloese, ae o le faʻafeusuaiga na faʻaalia ai le maualalo o le maualuga. O le vaega o le SA na lipotia mai ma le loto i ai o latou mafaufauga tau feusuaiga e faʻaosoina ai le gaioiga tutusa, ae o le vaega o le OCD na lipotia le faia o se gaioiga e taumafai e faʻaumatia i latou ae leai se tasi na auai i amioga tutusa. Le fa'aalia ma le puipuia o tali o togafitiga talafeagai mo le OCD ae e manaʻomia le faʻaeteete tele i le SA ina ia aua neʻi faʻaalia le faiga (Perales et al., 2020). Carnes (2001, p.36) o loʻo faʻamatalaina le aafiaga o nisi tagata fai ma vaisu e pei o "le fiafia o le faʻatagaina". E masani lava, o le tagata OCD e mata'utia i mea fa'aletulafono e pei o le siakiina ma le fufuluina. O le sailia o lagona e faʻaalia ai amioga faʻafeusuaiga le pulea, ae o le aloese mai le popole o se uiga taua lea o le OCD (Kingston ma Firestone, 2008).

    I le mataupu faavae, o se tagata ua fai ma vaisu ma se tagata o lo'o mafatia i le OCD e mafai ona o'o i le mea e tasi e fai soo mafaufauga fa'alavelave, fa'ata'ita'iga o se ata o le faiaiga ma se tamaititi. O le tagata ua fai ma vaisu atonu e faaosofia feusuaiga e le manatu, saili ponokalafi e faʻaalia ai e faʻatasi ma le masturbation ma faʻaosofia e mafaufau e iloa le ata moni. I le faʻatusatusaga, o le tagata mafatia o le OCD e masani lava ona faʻafefe i le manatu, saili faʻamaoniga e faʻamaonia ai na te leʻi faia lava se mea faapena, tatalo mo le malosi e tetee atu ai ma faia ni laasaga e aloese ai mai le latalata i tamaiti. O ata fa'afeusuaiga o le OCD e seasea fa'atinoina (Kingston ma Firestone, 2008). O nei mea uma e matua'i ese lava mai amioga fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga, lea e masani ona fa'atino ai le fa'atusa. O le mea moni o vailaʻau anti-androgen e manuia i nisi taimi i le togafitia o vaisu faʻafeusuaiga (Schwartz ma Brasted, 1985) fa'asaga i le mata'utia-fa'amalosi ma'i o le fa'amatalaga.

    15.2.3. O aafiaga taufaalili

    O lo'o i ai fa'atagaga i le finauga e fa'apea o mafaufauga fa'afaisu e matua lelei. O se tasi o nei mea o loʻo talanoaina e fesoʻotaʻi ma vaisu i vailaʻau (Kavanagh et al., 2005), fa'aopoopo i vaisu e le o ni fualaau fa'asaina (Me et al., 2015). Latou te finau o mafaufauga faʻalavelave i le gaioiga o mea ua fai ma vaisu e mafai ona faʻaleagaina pe afai e itiiti se avanoa e iloa ai i latou i le gaioiga. O le mea moni, o le faʻatusatusaina o loʻo mafatia i le OCD e fefe e iloa lelei i latou.

    O se tagata ua fai ma vaisu e mafai ona tetee atu i mafaufauga, e le ona o le mea moni e le fiafia ae ia faaitiitia le avanoa e maua ai (Goodman, 1998). I le amataina o togafitiga mo vaisu tau feusuaʻiga, o le tele o tagata faʻatau i se suʻesuʻega se tasi sa le mautonu e uiga i le manaʻo e sui (Reid, 2007). E foliga mai e le tutusa lagona o tagata maʻi OCD, e ui atonu latou te lagona le fefe ma le le mautonu i le faʻamoemoe o, fai mai, faʻaalia togafitiga. O le taofia o le tali e masani lava ona faaosofia ai le popole i se tagata o loo mafatia i le OCD ae ita i se tagata ua fai ma vaisu (Goodman, 1998).

    15.3. O se faaletonu o le pulea o lagona

    O se vaega o le impulsivity e mafai ona faauigaina o le fiafia i taui vave i luga o taui umi (Grant ma Chamberlain, 2014). I lea tulaga, e fa'aalia ai e tagata ua fai ma vaisu fa'afeusuaiga le le fiafia. Mo feusuaiga le pulea, Barth ma Kinder (1987) fautua mai matou te fa'aogaina le faaupuga 'atypical impulse control disorder'. Ae ui i lea, e naʻo le 50% o tagata mamaʻi o loʻo sailia le fesoasoani mo faʻafitauli faʻafeusuaiga faʻaalia faʻamaoniga o le impulsivity lautele e faʻaalia ai le le atoatoa o le faʻatonuga maualuga i lalo (Mulhauser et al., 2014).

    O tusitusiga o loʻo faʻamatalaina ituaiga e lua o le impulsivity: domain-general, lea e manino e tusa lava po o le a le galuega, ma le domain-specific, pe a faʻalagolago le maualuga o le impulsivity i luga o le tala (Perales et al., 2020, Mahoney ma Loia, 2018). Mulhauser et al. fa'atupula'ia le avanoa, i fa'afitauli fa'afeusuaiga, fa'atopetope e mafai ona fa'aalia i le i ai o fa'ailoga tau feusua'iga.

    E masani ona fa'aalia e tagata fa'afeusuaiga fai ma vaisu se la'asaga umi o fuafuaga, fa'ata'ita'iga o le su'esu'eina o upegatafa'ilagi mo feso'ota'iga lelei, fa'aaogāina o puna'oa malamalama atoatoa (Hall, 2019), o lona uiga o le faagasologa o le Pusa C (Laulau 1). Latou te faʻaalia foi se tomai ofoofogia e pepelo ma faʻaʻoleʻole e uiga i o latou faʻamoemoega ma amioga, faʻataʻitaʻiga ia latou taitoalua (Carnes, 2001). O le pepelo manuia e mana'omia ai se faiga fa'afeagai i lena fa'atupu fa'amalosi, o lona uiga o le fa'atinoina o amioga fa'ata'ita'i sini e fesoasoani i ai. faʻasaina o le faailoaga o le upumoni. E ta'u mai ai e faapea, e ui lava e mafai ona i ai se vaega o le impulsivity i lenei amioga, o vaisu tau feusuaiga e le tatau ona togafitia na o se maʻi le pulea.

    15.4. O isi ituaiga o fa'alavelave fa'ale-mafaufau

    15.4.1. Fa'atasi

    O nisi tagata faitio e finau faapea o tagata ua fai ma vaisu o feusuaiga o loo faaalia moni lava ni faafitauli autu e pei o PTSD, fa'ate'aina, fa'anoanoa po'o le popolevale, lea o amioga fa'afeusuaiga ua na'o le togafiti a le tagata lava ia. O nisi tagata fa'afeusuaiga ua fai ma vaisu latou te matauina se lagona o le atuatuvale po'o le fa'anoanoa na o'o i le taimi na latou faia ai a latou vaisu (Black & al., 1997). O le fa'ama'i fa'atasi i le va o (i) vaisu fa'afeusuaiga ma le (ii) popole ma fa'aletonu o lagona e maualuga, fa'atatau e o'o atu i le 66% (Black & al., 1997) poʻo le 96% (Lew-Starowicz et al., 2020). Ley (2012, p.79) fai mai e faapea:

    "O le selau pasene o tagata o loʻo sailia togafitiga o vaisu feusuaʻiga o loʻo i ai isi maʻi ogaoga o le mafaufau, e aofia ai le inu ava malosi ma fualaau faasaina, faʻafitauli o le mafaufau, ma faʻafitauli o le tagata."

    E le o ta’ua e Ley lea faamatalaga, e foliga mai e masalosalo ae tusa lava pe moni, e le aofia ai i latou e le o sailia ni togafitiga. Fa'ama'i fa'atasi ma popolega mafaufau e tutusa lava le moni o soo se vaisu pe o fualaau faasaina po o taaloga faitupe po o soo se mea lava (Alesana, 2008, Maté, 2018). Ae, o le mea moni, e le o lona uiga o mea e pei o vaisu o fualaau faasaina e le o iai o ni vaega maʻoti.

    Faʻaalia i isi faaupuga, o le toilalo o le faʻatonutonuina o lagona e taua tele i vaisu uma ua iloa. O le faʻapipiʻi le saogalemu e masani lava o se vaega o vaisu (Starowicz et al., 2020) ma o lenei mea e faʻasino i le faʻamaonia o le faʻamatalaina o amioga faʻafeusuaiga le pulea e tusa ai ma vaisu.

    15.4.2. Le fa'asologa o fa'alavelave

    E ui lava e maualuga le faʻamaʻi faʻatasi ma ituaiga o faʻafitauli o le mafaufau, ae o loʻo i ai se vaega o tagata o loʻo faʻaalia amioga faʻafeusuaiga le pulea ma e leai se faʻamaoniga o soʻo se faʻafitauli muamua (Adams ma le Alofa, 2018, Black & al., 1997, Hall, 2019, Riemersma ma Sytsma, 2013). E mafai ona mafatia mafua mai o le mausa nai lo le avea ma se mafuaaga. E na'o nisi e iai fa'afitauli fa'afeusuaiga o lo'o lipotia mai e sili atu a latou fa'anaunauga i taimi o le atuatuvale/popole (Bancroft ma Vukadinovic, 2004). Quadland (1985) na maua ai o lana vaega o alii o loʻo faʻaalia faʻafitauli faʻafeusuaiga e leai ni "faʻailoga neurotic" nai lo le vaega e pulea. O nisi ua lipotia mai o a latou feusuaiga e fetaui ma se lagona lelei (Black & al., 1997).

    15.5. O se taavale maualuga

    Nai lo le 'vaisu i feusuaiga', o nisi e finau e sili atu le faʻaogaina o le upu 'maualuga feusuaʻiga'. Ae peitai, e pei ona Kürbitz ma Briken (2021) finau, e le tatau ona fa'aogaina le 'avevega maualuga' e fa'amatala ai vaisu fa'afeusuaiga talu ai o le 'ta'avale maualuga' e le fa'aalia ai le mafatia. O le faaupuga 'taavale' na tele lava ina le faʻaaogaina i suʻesuʻega faʻaosofia i le tele o tausaga talu ai, e ui lava e aliali mai i nisi taimi i tusitusiga i faʻafitauli faʻafeusuaiga (Braun-Harvey ma Vigorito, 2015, Hunter, 1995). Walton et al. (2017) faasino i se 'ta'avale olaola'. Afai o le taʻavale o lona uiga o soʻo se mea (pei o lona faʻaaogaina e Freud, 1955 ma Lorenz, 1950), ona fa'aalia ai lea o amioga e tuleia mai totonu e nisi o le fa'aputuina o le fa'aletonu o lo'o mana'omia le fa'asa'olotoina (le fa'ata'ita'iga o le kuka-kuka).

    E le fa'aalia e tagata ua fai ma vaisu fa'afeusuaiga se una'iga le'i taula'i atu i so'o se fa'afeusuaiga. Nai lo lena, e mafai ona latou matua filifili i mea latou te tulituliloaina (Goodman, 1998, Kafka, 2010, Schwartz ma Brasted, 1985). Schwartz et al. (1995a) maitau le iai o le mea mata'utia o le (i.11).

    “O le faia o ni mafutaga faifaipea ma tagata ese, faatasi ai ma le taofiofia o feusuaiga ma lana lava tane po o se ava”.

    O isi e le amanaiaina se paaga e naunau i feusuaiga ma aulelei e matamata i ata tifaga po o le masturbate i mafaufauga e uiga i tamaitai (Black, 1998) pe na'o le fa'aogaina o tagata faigaluega i feusuaiga (Rosenberg et al., 2014). Mo lana faʻataʻitaʻiga o tama tane ma tamaʻitaʻi lua, Quadland (1985) na iloa ai oi latou o lo'o fa'aalia amioga fa'afeusuaiga fa'amalosi e mana'omia se numera maualalo o pa'aga nai lo le mea moni. Ae ui i lea, a aunoa ma togafitiga e le mafai ona latou ausia lenei numera. Na ia vaʻaia lenei mea o se faʻamaoniga e faasaga i lo latou i ai o le "maualuga o feusuaiga". I se isi faaupuga, o lo latou 'mana'o' na feteenai ma lo latou mana'o (Laulau 1).

    O nei mea uma e foliga mai e pei o le faʻamalosia o le puʻeina e le supernormal stimuli nai lo le faanatinati faʻaosoina e se taʻavale lautele le lelei. I se isi faaupuga, o le aʻoaʻoga faʻaosofia e faaipoipo lelei i vaisu feusuaiga ma le tuliloaina o se tasi pe sili atu. faapitoa fa'amalosi.

    O le faaosofia o le faaosofia e ala i faʻamalosi, nai lo le i ai o soʻo se maualuga faʻalavelave o se taʻavale lautele, e mafai ona faʻaogaina le natura faʻapitoa o nisi ituaiga o vaisu tau feusuaiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o nisi o tamaloloa faʻafeusuaiga ua faʻaalia se elemene fetishist i lo latou faʻafefe (Black & al., 1997, Kafka, 2010), fa'ata'ita'iga o le 'ofu felavasa'i po'o le matamata i ponokalafi o lo'o fa'aalia ai fafine o mimi (Carnes, 2001) po'o o lo'o i totonu o gaioiga fa'aletonu e pei o feusuaiga le saogalemu, fa'aaliga fa'aalia po'o le voyeurism (Schwartz ma Brasted, 1985).

    16. Fa'afeusuaiga

    16.1. Faʻavae

    A aunoa ma le ta'ua o fa'amaoniga, Ley (2012, p.140) fai mai e faapea.

    “Muamua, mo le tele o solitulafono tau feusuaiga, o feusuaiga e na o sina vaega itiiti lava e fai i le gaioiga”.

    O lenei manatu na fa'atupula'ia e le au tama'ita'i ua fa'afitia pea lava pea (Kasl, 1989, Palmer, 1988), o se faauigaga faaonaponei e faapea a tuʻufaʻatasigao le mana'o i feusuaiga ma le pule o lo'o i luga o le fa'aosofiaga o le solitulafono tau feusuaiga (Ellis, 1991). O tagata solitulafono tau feusuaiga e masani ona faʻaalia le leaga o mea faʻapipiʻi, o se mea e fesoʻotaʻi ma vaisu (Samita, 2018b). Ae peitai, e le o mea uma feusuaʻiga taufeusuaiga fa'aalia mea fa'atupu fa'alavelave. Mo se faʻataʻitaʻiga, oi latou e matamata i ponokalafi a tamaiti e mafai ona amata i ponokalafi faaletulafono ma agai i luma i le tulafono, ma maua i le malosi o ata (Samita, 2018b).

    Carnes (2001), Herman (1988), Smith (2018b) ma Toates et al. (2017) finau e faapea o nisi solitulafono tau feusuaiga e mafai ona sili atu ona malamalama i se faataitaiga o vaisu feusuaiga. E pei foi o isi vaisu, e masani lava ona amata solitulafono tagata solitulafono i feusuaiga i le taimi o le talavou. O le fa'atupula'ia e masani lava ona tupu mai i tu'aiga tau solitulafono e itiiti ifo i le sili atu ona ogaoga (Carnes, 2001). O tama'ita'i fa'atama'ita'i e sili atu i tama ua afaina, ua fa'aalia le malosi o le sauaina a'o laiti, ma fa'ailoa mai ai se ituaiga faiga o lomitusi (Beard et al., 2013). O le Solitulafono e ono fuafuaina mo se taimi umi a'o le'i faataunuuina, lea e finau faasaga i le solitulafono ona o se taunuuga o le toilalo o le pulea o le mafaufau (Goodman, 1998).

    O le faasalaga a Harvey Weinstein i le falepuipui na mafua ai le tele o taumatematega e uiga i le i ai po o se isi itu o vaisu feusuaiga ma lona taua i lana mataupu. Na auai Weinstein i se falema'i taugata na tu'ufa'atasia mo le togafitia o vaisu o feusuaiga ma o lenei gaioiga ua avea ma fa'amoemoe e sili ona fiafia i ai mo le taufaaleaga oi latou e fa'ate'aina le manatu o vaisu feusua'iga.

    Pe o iai le vaisu o feusuaiga e tasi le fesili. Pe togi e Weinstein pusa o vaisu o se fesili e matua ese lava ma e le tatau ona faʻafefiloi ia mea e lua. Aisea, a itiiti ifo i le mataupu faavae, e le mafai e se tasi ona avea uma ma vaisu feusuaiga ma se solitulafono? O mea ia e lua e matua'i ma'oti fua fa'atatau.

    16.2. Manatu ma amioga

    I tagata o loʻo iai faʻafitauli faʻafeusuaiga ma o loʻo i ai le faʻalavelave faʻafeusuaiga ma le faʻafefeteina lelei, o loʻo i ai se uiga e faʻatulafonoina i amioga le mea o loʻo i totonu o le mafaufauga (Rossegger et al., 2021). O tamaloloa ma fafine e fiafia uma i mafaufauga faʻamalosi ae sili atu tamaloloa nai lo tamaitai (Engel et al., 2019). E le o se mea e ofo ai, o tamaloloa e sili atu ona faʻaalia le faʻalavelave faʻalavelave i le mea moni.

    16.3. Fasioti tuinanau

    O nisi o vaega o le fasioti tagata fa'afeusuaiga e fa'ailoa mai ai se vaisu fa'avae. O le faaletonu o le tagata tuaoi o loʻo faʻaalia malosi i totonu o ia tagata fasioti tagata (Chan ma Heide, 2009). O nisi o tagata fasioti tagata latou te lipotia le le mautonu i a latou amioga, ae o le siʻitia mai amioga e le ogaoga tele (faʻataʻitaʻiga voyeurism, exhibitionism), e ala i le toso teine, i le fasioti tagata tuinanau e masani ai ia i latou (Toates ma Coschug-Toates, 2022).

    O le tele o fasioti tagata tuinanau latou te lipotia malamalamaaga patino e fetaui ma vaisu. Na faamatalaina e Arthur Shawcross le suiga mai le tetee i le fasioti tagata i le faatosina (Fezzani, 2015). Na lipotia e Michael Ross le osofaʻia e ata manaʻo ma le faʻaitiitia o latou malosi e ala i togafitiga anti-androgen, o se mea na ia lomia i totonu o le tusi talaaga. Faʻasalaga Feusuaiga ma le Faʻalosia (Ross, 1997).

    17. Fa'ale-aganu'u

    O nisi tagata faitio e fautua mai o vaisu o feusuaiga e fai ma sui o se fausaga lautele. Faataitaiga, Irvine (1995) manatu o se "social artifact" ma tusia:

    "... o le faʻafeusuaiga o vaisu o se tala faʻasolopito na fausia mai le faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga o se vaitau faapitoa."

    O le a faigata ona mafaufau i ni aganuu se lua e sili atu ona ese nai lo 1980s USA ma Iran i aso nei ae o le faʻafeusuaiga o vaisu o loʻo manino manino i aganuu uma e lua (Firoozikhojastehfar et al., 2021). Ua faaauau le fesili a Irvine (itulau 431):

    "...le manatu tonu lava o vaisu tau feusuaiga - e mafai ona tele naua feusuaiga...".

    Atonu e fai ma sui o le tulaga o nisi o loʻo faʻaaogaina le manatu o vaisu feusuaʻiga ae e le o se tulaga o ona tagata sili ona lauiloa. O lea, na tusia ai e Carnes ma ana uo (Rosenberg et al., 2014, itulau 77):

    "O le faʻaeteete i le suʻesuʻeina o vaisu feusuaʻiga poʻo faʻafitauli faʻapitoa e tauamiotonuina. O le toʻatele o i latou e tele a latou mataupu, e faitaaga, poʻo ē o loʻo auai i faʻamatalaga fou o feusuaiga e le o ni vaisu faʻafeusuaiga."

    Na tusia e Irvine (itulau 439);.

    "Pe a faʻafomaʻi faʻamaʻi, e ui i lea, o lona tupuaga o loʻo i totonu o le tagata."

    Na te faitioina tagata talitonu' (p.439):

    "...fa'amamafa i le fai'ai o le nofoaga o tu'inanau fa'afeusuaiga".

    O se fa'ata'ita'iga fa'aosofia e mafai ona taliina lenei mea. O le manaʻoga e tupu mai i se fegalegaleaiga malosi i le va o le faiʻai ma lona siosiomaga i fafo. E leai se dichotomy e tosoina.

    Levine ma Troiden (1988, p.354) setete:

    "I le faʻatagaina o le tau o le 1970 s, e leʻi mafaufauina le finau e iai tagata na" fai ma vaisu i feusuaiga "...".

    Le mafaufauina pe leai, o le 1978 na lomia ai e Orford lana tusitusiga masani e iloa ai faafitauli o feusuaiga le pulea (Orford, 1978).

    18. Erectile faaletonu

    O le sootaga i le va o le matamata i ponokalafi ma faigata erectile o loʻo faʻaalia ai se mea e foliga mai o se ata fenumiai. Prause and Pfaus (2015) na maua ai o itula uumi o le matamata i ponokalafi e le o fesoʻotaʻi ma faigata erectile. Ae ui i lea, o latou tagata auai na faʻamatalaina o "tagata e le o ni togafitiga e sailia" o lea e le mafai ai ona faʻamaonia e oʻo lava i le maualuga na ausia tulaga o vaisu. O isi tala e ta'u faatauvaaina ai le ogaoga ma le lautele o le mea mata'utia (Landripet ma Štulhofer, 2015) e ui lava e le o manino pe o faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻavae ai ia faʻaiuga na fetaui ma tulaga o vaisu.

    O isi fa'amaoniga e ta'u mai ai o le fa'aletonu o le erectile e mafai ona avea ma se fa'ai'uga o gaioiga fa'afeusuaiga fa'amasani (Jacobs et al., 2021). Park et al. (2016) toe iloilo le tele o suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai lenei aʻafiaga: o le gafatia erectile o loʻo tausia i le tulaga o le matamata i ponokalafi, aʻo faʻaalia le faʻaleagaina o le erectile i le tulaga o se paaga moni (Voon et al., 2014). Raymond et al. (2003) tu'u atu le pasene o le olaga atoa o le 23% o latou fa'ata'ita'iga fa'aalia lea.

    Park et al. (2016) fautua mai o loʻo aʻafia ai se faʻatusatusaga o aʻafiaga: o le tali atu o le faiga o le dopamine e faʻalavelaveina e le toilalo o le fafine moni e fetaui ma le mea fou e le gata ma le maua o ata ponokalafi i luga ole laiga. O se suʻesuʻega i tamaʻitaʻi faʻafeusuaiga o loʻo faʻaalia foi i lenei itu (Janssen ma Bancroft, 2007). O nei alii na faʻaalia le faigata o le matamataina o ponokalafi vanilla, e faʻatusatusa i ponokalafi sili atu ona ogaoga na latou matamata muamua.

    19. Taua i le togafitia o vaisu tau feusuaiga

    19.1. O se filosofia taiala

    I le avea ai o se taʻiala lautele, e foliga mai o le tagata ua fai ma vaisu faʻafeusuaiga e sili atu le mamafa o le fiafia e faʻatatau i le taofiofia (Briken, 2020). O metotia fa'afoma'i fa'apitoa e aofia ai le fa'ateleina o le mamafa fa'atatau o le fa'asaina. O se tusi ua faaulutalaina Togafitiga Mai le Puleaina amioga Feusuai: Faʻasalaga o Faʻaipoipoga Feusuaigae le taliaina le igoa o vaisu i feusuaiga (Braun-Harvey ma Vigorito, 2015). O se mea uiga ese, o le au tusitala o loʻo faʻamatalaina ma le faʻamaonia le manatu o le tauvaga i le faiʻai i le va o ituaiga eseese o le pulea lea ua faʻaaogaina lelei i vaisu fualaau (Bechara et al., 2019). O Braun-Harvey & Vigorito o lo'o fa'amatalaina le mamana o le (i) mea fou ma le fa'afeagai o masani ma (ii) latalata i le mea i le vateatea ma le taimi, o vaega taua uma o le fa'aosofiaga fa'aosofia. O lona uiga, o la latou togafitiga e fiafia i ai e aofia ai le taumafai e toe faʻaleleia le mamafa faʻatatau o faʻamalosi-faʻavae ma faʻavae sini e fiafia i le mulimuli.

    19.2. Fa'alavelave fa'aletino

    O le mea moni filifili filifilia o le serotonin reuptake e aoga i nisi taimi e fai ma togafitiga mo fa'afitauli fa'afeusuaiga, e le mafai ai ona faia se eseesega OCD auā ‘ua fa‘atonuina fo‘i i latou mo lea mea. Ae ui i lea, e manatu latou e faʻavaeina le faʻalavelave ma e foliga mai o lo latou aoga o loʻo faʻatinoina iina (Briken, 2020).

    Le manuia o le opioid antagonist naltrexone i le togafitia o vaisu o feusuaiga, faʻaaogaina foi e togafitia ai vaisu, (Grant ma Kim, 2001, Kraus et al., 2015, Sultana ma Din, 2022) e fetaui ma se faʻataʻitaʻiga o vaisu mo amioga faʻafeusuaiga. Le fa'aaogaina manuia o testosterone poloka poloka i tulaga sili ona ogaoga (Briken, 2020) o lo'o fa'asino atu fo'i i le natura fa'afaisu o le fa'afeusuaiga le pulea.

    I le faʻaopoopoga i le faʻaaogaina o vailaʻau, faʻamalosi eletise faʻamalosi e le faʻafefeteina o le pito i luma o le cortex, e faʻatatau i le faʻasalaga faʻasalalauga muamua, e mafai ona fa'afaigaluegaina, e pei o le togafitia o vaisu fualaau (Bechara et al., 2019).

    19.3. Psychotherapeutic techniques

    I le avea ai o se faʻasalalauga lautele, o le tele o faʻalavelave faʻapitoa e aofia ai le faʻatulagaina o sini (faʻataʻitaʻiga o le ausiaina o feusuaiga e le o ni vaisu) ma faʻafefea ai uiga faʻaalia e feteenai ma le sini maualuga o le faʻasaʻoina o le tulaga o vaisu. O le metotia o mafaufauga episodic i le lumanaʻi e taumafai e faʻamalosia le malosi o le mafaufau e fesoʻotaʻi ma le lumanaʻi ma ua faʻaaogaina i le togafitia o vaisu fualaau (Bechara et al., 2019).

    Faʻaaogaina o le taliaina ma le faʻamalosia o togafitiga (ACT), Crosby ma Twohig (2016)togafitia ma'i mo vaisu ponokalafi e ala i isi mea fa'ateleina le fa'atele o (p.360) “gaoioiga maualuga o le olaga.” O togafitiga faʻavae mafaufau e aofia ai le "faʻamoemoe ma le loto malie", faʻatasi ai ma le sini autu o le "faʻaleleia o se lagona o le faitalia ma le pulea o le tagata lava ia (Berry ma Lam, 2018). Berry ma Lam (2018, p.231) matau lena.

    ".e tele gasegase e faʻaaogaina amioga faʻafeusuaiga e fesoasoani ia i latou e feagai ma lagona faigata ae latou te le iloa lenei galuega."

    19.4. Fa'alavelave tau amio

    O isi mea e fai ma vaisu e mafai ona fa'amalosia ma fa'amalosia (Perales et al., 2020). Ina ia tetee atu i faaosoosoga, e mafai ona faʻamalosia tagata gasegase e ave se ata o se pele, e asiasia i taimi o faʻaosoosoga (Samita, 2018b). E mafai ona faauigaina o le aumaia o se manatu mamao mamao i le taimi nei ma le pulea o amioga ia ogatusa ma sini e le o ni vaisu.

    A i ai i se tulaga malulu e mafai ona faigata tele ona vavalo amioga e tula'i mai i se tulaga vevela. O le mea lea e mafai ai ona fa'avae fuafuaga i se tulaga malulu, e pei o le 'aloese mai le latalata i a'oga ma vaita'ele' i le fa'amoemoe e le o'o le ma'i i se tulaga vevela. Hall (2019, itulau.54) e faasino i “faaiuga e foliga mai e le taua”. Na ia faʻataʻitaʻia lenei mea i se tamaloa na 'faʻafuaseʻi ona i ai i Soho2' ma ina ua tuuina atu i le tofotofoga. Ae ui i lea, sa ia fuafuaina lana fonotaga faapisinisi e faia i Lonetona ma aveese tupe mai le faletupe i vaiaso na muamua atu. O lo'o iai i le tulaga mālūlū o fuafuaga pe a sili atu ona manuia fa'alavelave fa'aamio. Na'o le tasi le tilotilo i Soho mo le lelei o taimi tuai e ono fa'amaonia ai le malaia.

    19.5. O nisi manatu e ono aoga

    Vigorito ma Braun-Harvey (2018) fautua atu atonu e alofa faamaoni se tagata i se paaga ae lolo atu pea i faaosoosoga. O le fa'aletonu e le tatau ona manatu e fa'aleaogaina ai le fa'amoemoe o le taumafai e fa'atumauina le fa'amaoni. Latou te tusia (itulau 422):

    “……o le fa'atupuina o le amio pulea i totonu o le fa'ata'ita'iga lua fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga e fete'ena'i amio e pei o le tagata, va'aia i le faiga le atoatoa ma le malosi e fa'amatala ai le tele o amioga a le tagata ma ona fa'afitauli."

    Hall (2013) o loʻo faamatalaina ai se tagata maʻi na lipotia i lona toʻalua na ia faʻaaogaina tagata faigaluega faʻafeusuaiga ma ponokalafi ae ua le toe fiafia. Na fesili le avā i le fomaʻi pe mafai ona faia se eseesega faapea ma na taʻu atu i ai. Sa ia tali mai e mafai ona ia faamagalo atu ia te ia pe a le o toe fiafia o ia i nei mea.

    20. Faaiuga

    Atonu e leai lava se fa'auigaina o vaisu taufeusuaiga po'o vaisu i se tulaga lautele e fa'amauina e tagata uma. O lea la, e mana'omia se fua o le fa'ata'ita'iga o le ituaiga - pe fa'aalia ea i amioga fa'afeusuaiga le pulea o le tele o foliga tutusa ma vaisu masani o lo'o fa'aalia i vaila'au malosi? E ala i lenei fa'ata'ita'iga, o fa'amaoniga o lo'o fa'aputuina iinei e fa'asino malosi i le fa'amaoniaina o le fa'ailoga o le 'vaisu i feusuaiga'.

    Ina ia iloilo pe aoga le manatu o le tagofia o feusuaiga, o le pepa o loʻo i ai nei o loʻo faʻasino atu i le tele o taʻiala:

    1. E i ai ni fa'amaoniga o mafatiaga mo le tagata ma/po'o so'o se tagata o le aiga?

    2. Pe sailia e le tagata se fesoasoani?

    3. O le mana'o e le tutusa ma le fiafia, pe a fa'atusatusa i le tulaga a'o le'i fa'aalia fa'afitauli fa'afeusuaiga pe fa'atusatusa i fa'atonuga?

    4. O le gaioiga o le dopaminergic mana'o le ala maualuga i le tulaga o faʻamalosi faʻafeusuaiga e ala i le faʻatusatusaina ma isi faʻamalosi e leai ni faʻafitauli o le tagata, e pei o meaʻai?

    5. Pe o lagona e le tagata se fa'ailoga fa'amuta i le fa'amuta o le gaioiga?

    6. E iai se fa'atuputeleina?

    7. Fai se suiga agai i le faateleina o le mamafa o le otometi e aofia ai le maualuluga tupu?

    Pe o fa'afeusua'i ea le tele o isi gaioiga e fa'apea ai e le lelei le olaga? O le fa'auigaina lea ole vaisu o fualaau fa'aaoga e Robinson ma Berridge (1993) ma e mafai foi ona fa'aoga tutusa iinei.

    Afai o le tali i fesili taitasi o le 'ioe', atonu e lagona e se tasi le mautinoa atoatoa e finau mo vaisu tau feusuaiga. O se tali lelei i le fesili 4 atonu e foliga mai e manaʻomia mo le faʻamaonia o lona i ai. E mafai e se tasi ona fai mai, afai, fai mai, 5/8 fesili e maua ai tali lelei, o lona uiga o se faʻamatalaga malosi lea i vaisu feusuaiga.

    I le iloiloina o nei ta'iala, o le mataupu e tula'i mai pe mafai ona maua se va'aiga manino i le va o le fa'aalia po'o le le fa'aalia o vaisu fa'afeusuaiga. O lenei fa'afitauli e tula'i mai i le tulaga o isi vaisu, fa'ata'ita'iga i fualaau fa'asaina. E tusa ai ma le faʻataʻitaʻiga faʻaosofia faʻamalosi, o vaisu faʻafeusuaiga e faʻavae i luga o le fetuutuunai o mea e aʻafia ai i amioga faʻafeusuaiga masani. O lona uiga, e le aofia ai soʻo se faiga fou atoa e faʻaopoopo i le faʻataʻitaʻiga autu, lea e taʻu mai ai se faʻaauau i le va o le leai o se vaisu ma vaisu atoatoa.

    O se laʻititi laʻititi laʻititi o vaisu e mafai ona fautua mai ia te ia lava i le faailoaina o se faʻagasologa o faʻamatalaga lelei i le va o le faʻateleina o lagona faʻaosofia ma le faʻateleina o amioga faʻafefe, o se liʻo leaga. O lenei mea e mafai ona maua ai se tulaga o le le toe fa'aauauina, o se si'itia o gaioiga fa'afaisu. E fa'apena fo'i, o le fa'aitiitia o le fa'alavelave fa'atasi ai ma le fa'atuputeleina o gaioiga e fai ma vaisu e mafai fo'i ona maua ai lea a'afiaga. Atonu e sili ona tu'u nei i le tagata faitau e mafaufau loloto i nei ta'iala!.

    O le tele o foliga tutusa ma vaisu o fualaau faasaina na faamamafaina ma o faavae olaola o ia vaisu uma e mauaa i fegalegaleaiga i le va (i) dopaminergic ma opioidergic neurotransmission ma (ii) faʻavae faʻavae ma faʻavae sini. O le faʻamaoniga mo se suiga o le mamafa o le pulea mai le faʻavae faʻavae i le faʻaosofia-faʻavae, o se faʻataʻitaʻiga o vaisu (Perales et al., 2020) na fa'aalia o se fa'avaivaia o le fiafia e fa'atatau i le mana'o.

    O le mea moni e masani ona faʻaalia e tagata le sili atu ma le tasi le tagofia o mea ua fai ma vaisu i le taimi e tasi pe faʻasolosolo e taʻu mai ai se faʻavae 'faiga o vaisu' (Goodman, 1998). O lenei tulaga o le faʻalavelave e foliga mai o le tulaga afaina e fetaui ma le dysregulated endogenous activity. Ole gaioiga ole opioid e fesoʻotaʻi ma le faʻamalosia lelei ma le le lelei.

    O le tagata ua fa'afeusuaiga ua foliga mai ua ia mauaina le malosi fa'amalosia o fa'aoso fa'aoso, e pei ona fa'atalanoaina e gaioiga dopaminergic i le VTA-N.Acc. ala. O lo'o fa'ailoa mai lea i le fa'atupuina o vaisu i gaioiga mata'utia ma fa'atasi fa'atasi i vaila'au fa'aoso.

    O uiga taua o vaisu feusuaiga e mafai ona faʻamalamalamaina e ala i le faʻatusatusaina o le mea mataʻutia o meaʻai ua fai ma vaisu ma le tino puta. I lona tupuaga fa'afuafuaga o le fafagaina e fa'atumauina le maualuga o mea'ai i totonu o tuaoi. O loʻo faʻatumauina e se faiga o (i) faʻamalosia faʻamalosi e faʻavae i le dopamine ma (ii) taui e faʻavae i luga ole opioids. Na aoga lelei lenei mea i la tatou amataga o le evolusione. Ae ui i lea, ona o le tele o meaʻai faʻapipiʻiina, ua lofituina le tino ma ua sili atu le lelei o le taumafa (Stice ma Yokum, 2016).

    I se fa'ata'ita'iga, o feusua'iga fa'afeusuaiga e mafai ona tali atu i, fa'apea, popole/popole ma avea ma vaifofō. Peita'i, ole malosi ole fa'atupu fa'afeusuaiga fa'aonaponei o lona uiga e leai se fa'alavelave fa'atulafonoina e mana'omia ona iai ina ia tula'i mai ai se vaisu. O ia iloiloga e ta'u mai ai e le tatau ona i ai se vaeluagalemu i le va o tulafono faatonutonu ma le le o ni tulafono faatonutonu. Nai lo lena, e mafai ona i ai se faʻaauau i le va o tulafono faatonutonu lelei ma le le lava o tulafono faatonutonu (CF. Perales et al., 2020).

    O uiga o mea e fai ma vaisu o feusuaiga o loʻo faʻamatalaina iinei atonu o le mea sili lea e mafai ona tatou faia. Ae ui i lea, o lenei auiliiliga e le aunoa ma ona faafitauli. E pei o Rinehart ma McCabe (1997) fa'ailoa atu, e o'o lava i se tasi e matua maualalo le tele o faiga fa'afeusuaiga e ono maua ai lenei fa'afitauli ma o se mea e tatau ona teena. Briken (2020) e fautua mai tatou te le faamatalaina o se 'vaisu' se tulaga o le le taliaina o le amio lea e maualalo le malosi o amioga tau feusuaiga. O le mea moni, o lenei mea o le a fa'aleaogaina e ala i le le ausia o le faʻatonuga o se suiga agai i le faʻatonutonuina faʻavae (Perales et al., 2020). I le isi itu, o se tagata e maualuga tele e mafai ona faʻaleagaina aiga ma paaga ae leai se faʻafitauli ma o le mea lea o le a le agavaa ai i tulaga o mafatiaga ia te ia lava ae o le a faia e ala i le suiga i le pulea e faʻaosofia.

    Tautinoga o le Tauvaga Tului

    Fai mai tusitala e leai so latou iloa tauvaga tautupe poʻo ni faiā vavalalata na ono aliaʻe mai e faʻatosinaina ai le galuega na lipotia mai i lenei pepa.

    tautinoga

    Ou te matua faafetai lava ia Olga Coschug-Toates, Kent Berridge, Chris Biggs, Marnia Robinson ma le au laufali e le o ta'ua mo ituaiga lagolago eseese i lenei galuega.

    Faʻaogaina o faʻamatalaga

    E leai ni faʻamatalaga na faʻaaogaina mo suʻesuʻega o loʻo faʻamatalaina i le tusiga.