O se Aafiaga o le Faʻatafunaina o Nofoaga i luga o Aufaigaluega 'Initaneti Faʻasalalau Mataʻutia ma Faʻatonuga a le Faʻalapotopotoga (2019)

Choi, Youngkeun.

Mataupu: 1622177 | Na maua 21 Nov 2018, Talia 18 May 2019, Talia le tusiga tusitala na lafoina i le initaneti: 21 May 2019

lē faʻatino

O le faʻamoemoega o lenei suʻesuʻega o le suʻesuʻe pe afai o le faʻasalaga o falemaʻi e faʻaosofia ai vaisu i luga o le initaneti o tagata faigaluega ma pe faʻafefea ona aʻafia ai le fiafia o le latou galuega ma le amio o tagatanuu. Ma, o lenei suʻesuʻega e suʻesuʻeina pe afai e mafai ona avea le lagolagoina o le faʻalapotopotoga e mafai ona avea o se faʻalapotopotoga faʻatulagaina o le vaʻaia i le va o le faʻaleagaina o mea faigaluega ma le initaneti ole vaisu. Mo lenei mea, o lenei suesuega na aoina mai faʻamaumauga mai le 305 tagata faigaluega i kamupani Korea e ala i se auala suʻesuʻe. Iʻuga, i le taimi muamua, o le tele o tagata faigaluega e mafatia i le faʻaleagaina o galuega, o le a sili atu ona avea ma vaisu i luga o le initaneti. Lona lua, o le tele o tagata fai mea ua fai ma vaisu i luga o le initaneti faʻamalosikalafi, o la latou galuega ma le faʻatautaia o tagatanuu faʻatautaia ua faʻaitiitia. Ma le mea mulimuli, pe a iloa e tagata faigaluega le lagolago a le faalapotopotoga, o le a le mafai ona avea i latou ma vaisu i luga o le initaneti o ponokalafi lea e fafaguina e ala i le faaleagaina o galuega.

upu autu: faʻaleagaina galuegainitaneti tau vaisu vaisugaluega faamalieinaamio faʻapitoa o tagatanuʻuvaaia le lagolago a le faʻalapotopotoga

Tuuese

I le avea ai ma se 'auʻaunaga i tusitala ma tagata suʻesuʻe, matou te tuʻuina atu lenei lomiga o se tusitusiga talia (AM). O le kopiina, faʻavasegaina, ma le toe iloiloga o faʻamaoniga e maua mai o le a faia i luga o lenei tusitusiga aʻo leʻi maeʻa faʻasalalau le Version of Record (VoR). I le gasologa o le gaosiga ma le faʻasalalau, e mafai ona maua ni mea sese e mafai ona aafia ai le anotusi, ma o tulafono uma e le faʻatagaina e faʻaaogaina i le tusi o talaaga e fesoʻotaʻi ma nei faʻaliliuga.

  1. faʻatomuaga

A faʻamatalaina le tagofia o mea ua fai ma vaisu o se va fealofani i le va o le tagata ma se mea faitino, e faigofie ona malamalama i le vaisu ma lona aʻafiaga i le galuega. E ui lava e leai se maliega i le va o tagata suʻesuʻe e uiga i le faʻauigaina o mea ua fai ma vaisu, matou te ioe o uiga o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e aofia ai le le lava o le faʻatonutonu, faʻaiuga ma le faʻamalosi. E le gata i lea, o le sootaga i le va o tagata ma mea e sili ona aʻafia i le fesoʻotaʻiga o meaola, mafaufau, ma agafesoʻotaʻi malosiaga (Schaffer, 1996). Laʻititi tulaga lamatia tulaga lamatia (eg, impulsivity, le lelei vaʻavaʻaia matua, ma delinquency) e taatele foi i vailaʻau ma amioga faʻaalia o vaisu (Brenner, & Collins, 1998; Caetano et al., 2001; Vitaro et al., 2001). I se faʻaopopoga, o suʻesuʻega faʻaalia ai o tagata taʻitoʻatasi e auai i le tasi faʻafitauli amio e ono aʻafia i isi (Caetano et al., 2001; Shaffer & Hall, 2002). I le iuga, eseese sociodemographic tulaga lamatia (eg, fesoʻotaʻi ma le mativa, laufanua, aiga, ma uo kulupu) mafai ona aʻafia le amataga ma le ala o uma faʻaogaina fualaʻau ma isi gaioiga (eg, petipeti) e mafai faʻapena aafia ai le ono ono o le atiina ae vaisu (Evans , & Kantrowitz, 2002; Christiansen et al., 2002; Gambino et al., 1993; Lope, 1987).

Ona o lenei natura, o le suʻesuʻeina o amioga ua fai ma vaisu i le galuega e taua tele mo le puleaina maualuga e pulea ai tagata faigaluega i mea ua fai ma vaisu. O le tele o suʻesuʻega ua gauai atu i le faʻaaogaina o le ava malosi i fale faigaluega. O lenei suʻesuʻega e faʻatatau i le auala e mafua ai le inu o le 'ava ma le faʻafefeina o le amio ile fale faigaluega. Mo se faʻataʻitaʻiga, o tagata faigaluega o loʻo aʻafia i amio lē lelei i le galuega, e pei o le maualalo o le galulue malosi, laʻititi le vaavaaiga, ma le maualalo o galuega vaaia, atonu e sili atu le faʻaaogaina o le ava (Frone, 1999).

O le faʻateleina o le initaneti i tausaga ua tuanaʻi na o mai ma le faʻateleina o le taumafaina ma le taliaina e le lautele o ponokalafi (Kor, Zilcha-Mano, Fogel, Mikulincer, Reid, & Potenza, 2014). O le tele o tagata suʻesuʻe ua latou uaʻi totoʻa atu i le natura faʻatamaʻi o nisi amioga ma amioga faʻafeusuaiga, e pei o ponokalafi faʻaaogaina (Griffiths, 2012; Kafka, 2001; 2010; Young, 2008). O le mea masani, o suʻesuʻega muamua na faʻatauaina i talavou, pei o latou na saunia e Brown & LʻEngle (2009) ma Peter & Valkenburg (2011). E le gata i lea, o tagata suʻesuʻe na tele lava ina fiafia i naʻo feusuaʻiga e pei o amio faʻafeusuaiga (Kingston, Malamuth, Fedoroff & Marshall, 2009; Malamuth & Huppin, 2005) ma amioga faʻafeusuaiga masani (Morgan, 2011),

Ae ui i lea, o le tele o suʻesuʻega talu ai na taulai atu i amioga a le tagata lava ia pe a suʻesuʻeina le tele o faʻataʻitaʻiga o ponokalafi i luga o le initaneti, aʻo suʻesuʻega e uiga i le initaneti o vaisu o ponokalafi i le tulaga o fale faigaluega e seasea. Aʻo faʻaaogaina le televave o fesoʻotaiga i totonu o fale faigaluega, e tatau ona suʻesuʻeina aafiaga o faʻamatalaga i luga o le initaneti i luga o amio a tagata faigaluega. Afai e sili atu le faʻaaogaina e tagata o le initaneti le ponokalafi nai lo le galue malosi, o le a avea ma mataupu o le popole tele i totonu o galuega. O le mea lea, o vaisu i luga o le initaneti e tatau ona vaʻaia o se tasi o faʻafitauli matuia o faʻalapotopotoga o loʻo tulaʻi mai i nei aso faigaluega.

I lenei suʻesuʻega, o le a tatou suʻesuʻeina amio a le faʻalapotopotoga e fesoʻotaʻi ma le initaneti o vaisu. o le a matou suʻesuʻeina mea taua o le faʻalapotopotoga lea e fafaguina ai vaisu i luga o le initaneti. Ma, o le a tatou tilotilo pe faʻapefea ona avea faatosinaga o ponokalafi i luga o le initaneti e aʻafia ai uiga faʻalapotopotoga poʻo agafesootai a tagata faigaluega. Ma le mea mulimuli, o le a tatou talanoaina ni auala e mafai ona pulea ai vaisu i luga o le initaneti i falefaigaluega.

  1. Faʻamatalaga Faʻamatalaga ma Mafaufauga

2.1 Antecedent

Faʻamatalaga suʻesuʻe faʻapea o lipoti o le tele o taimi e faʻaaoga ai ponokalafi faʻaaogaina na fesoʻotaʻi lelei ma lagona o le tuʻua ma le tuʻulafoaʻi (Schneider, 2000). Talu ai nei o nisi o suʻesuʻega na uaʻi atu i latou i falefaigaluega afaina ai o se faʻalapotopotoga tulaga e faʻaosofia lagona o le tuʻulafoaʻi ma le tuʻulafoaʻi. Ina ua maeʻa Buss (1961), na ou faʻamatalaina gaioiga faʻagaeʻetia e pei o amioga tuʻufaʻatasi e afaina ai manuʻa, manuʻa, poʻo le le lelei i luga o le autu o le gaioiga. O lenei faʻauigaga e ogatasi ma le masani taliaina faʻauiga o le faʻataʻitaʻi amio i le va fealoai mafaufauga ma faʻalapotopotoga amioga tusitusi (Bandura 1973; O'Leary-Kelly et al. 1996). O laʻu faʻauigaina o le faʻaoʻolimaina e faʻavae i luga o le faʻamoemoe o le gaioiga o gaioiga faʻagaeʻetia e o gatasi ma le tala a Quinney (1974) o le faʻailogaina o se tasi e avea ma se tagata manua o se tele tele faʻatulagaina gaioiga. E ui lava matou te faʻamamafaina le vaʻaiga a le tagata i lenei suʻesuʻega, ou te maitauina o le aʻoaʻoga o le faʻasauā e lautele lautele e aofia ai lipoti mai tagata faʻataʻitaʻi poʻo tagata o loʻo vaʻaia. O laʻu sini iinei, peitai, o le sailia o fesuiaʻiga e ono fesoʻotaʻi ma oe lava manatu afaina. E le gata i lea, matou te talitonu o le sini autu o le poto masani poto masani o le a mulimuli ane i ai le sili ona malosi aʻafiaga o latou mafaufau ma lagona tali atu i se osofaʻiga gaioiga. Aquino & Bradfield (2000) na faʻaaogaina le manatu o le faʻasauā e ala i le faʻailoaina o faʻalapotopotoga i totonu o tagata afaina, tagata taʻitoʻatasi oe manatu ua latou aafia i gaioiga leaga.

O le faʻaleagaina o mafaufauga mai le faʻaleagaina o galuega e mafai ona faʻamalosia ai lagona le talafeagai o tagata faigaluega. Afai e iloa e tagata faigaluega o loʻo mafatia i le faʻaleagaina o le fale le lagona o le tuulafoaia ma le tuulafoaiina, latou te manatu mamafa i le mafaufau e ala i le iloa o le le lelei ia latou galuega. E taʻitaʻia ai nei tagata faigaluega e faʻaaoga i luga o le initaneti faʻamaloilo e sili atu ona avea ma auala e faʻamalolo ai tulaga o lagona o le mafaufau. O le mea lea, pe a fai e tagata taaalo i luga o le initaneti lenei mamanu o le faamamaina o lagona e le manaomia i luga o le initaneti tafaoga ata, o le maualuga o le faalagolago i mafaufauga i luga o le initaneti ua faateleina. E tusa ai ma lea, o loʻo tuʻuina atu le manatu lenei.

H1: O le faʻasalaga i falemaʻi e fesoʻotai lelei ma vaisu i luga o le initaneti.

2.2 Taunuuga

Ole tele o tagata suʻesuʻe ua masani ona taulaʻi ile leaga ono taunuuga e fesoʻotaʻi ma ponokalafi faʻaaogaina e pei o feusuaiga faʻamalosi amioga ma masani ai i feusuaiga (Short et al., 2012). Peitaʻi, e toʻaitiiti lava suʻesuʻega o mea ua fai ma vaisu i luga o le initaneti ua fiafia i le tulaga o galuega. Pei o isi faʻamatalaga, afai e faʻaalu e tagata faigaluega le tele o taimi e faʻaaoga ai ma tuʻuina atu i latou lava i le initaneti faʻasologa o mea ua fai ma vaʻaiga tele nai lo le galue malosi, atonu e i ai ni faʻaletonu o latou taunuuga i le falefaigaluega. O le suʻesuʻega o loʻo fautuaina ai le faʻamalieina o galuega ma faʻatulagaina o sitiseni taʻitaʻi o ni ituaiga se lua o iʻuga e matua aʻafia lava i le initaneti o mea ua fai ma vaisu. Muamua, faʻamalieina galuega e faʻailoa mai ai faʻamatalaga aoga e uiga i le tamaoaiga o le tagata lava ia, agafesoʻotaʻi, ma lona lava olaga o se mea taua tele le faʻagaioiga o galuega a tagata faigaluega (Freeman, 1978), galuega faatino (Mount et al., 2006), ma le soifua manuia o le tagata lava ia ( Rode, 2004). Lona lua, amioga faʻatulagaina sitiseni mafai ona avea o se tagata lava ia galuega ofo fua i tua atu o le matafaioi tofia ia te ia / ia i le faʻalapotopotoga (Bateman & Organ, 1983). O le mea lea, o le faʻatulagaina o sitiseni amio e mafai ona avea o se vaega o amioga faʻa-sosaiete faʻalapotopotoga (Cetin et al., 2003). O le numera tele o mea taua na afaina ai galuega ua faʻamaonia e aofia ai vaega faʻalapotopotoga, galuega ma itu a le tagata lava ia (Sandra, 2012). O tagata vaʻai i amioga faʻatulagaina o tagatanuʻu e masani ona aofia ai le tuʻufaʻatasiga (ie, uiga o le tagata lava ia) ma tulaga (pei o le taʻitaʻi o sui-sui) mea taua (Podsakoff et al., 2000). Peitaʻi, e leai se suʻesuʻega na suʻesuʻeina le initaneti o mea ua fai ma vaisu e aafia ai le faamalieina o galuega ma amioga a tagatanuu.

E tutusa ma isi tulaga, pe a faʻaaogaina e le aufaigaluega le initaneti i le tele o taimi faʻaalu i le faʻaaogaina, o le a mafua ai le popole tele i le fale faigaluega. Aemaise lava, afai o nei tagata faigaluega o loʻo faʻafefe i luga o le initaneti e faʻafefe ai lagona le lelei, latou te le fiafia i lo latou olaga moni i falefaigaluega, o le a faʻaitiitia ai le faamalieina o latou galuega. Ma afai o lea, ona latou te le lava le taimi e faia ai a latou galuega ofo fua i tua atu o le matafaioi ua atofa atu ia i latou i le faatulagaga oa latou matafaioi i nofoaga o galuega, ua faaitiitia a latou amioga o tagatanuu faalegaluega. E tusa ai ma lea, o loʻo tuʻuina atu le manatu lenei.

H2: Faʻafefiloi i luga o le Initaneti mea faʻafefiloi e fesoʻotaʻi ma le faamalieina o galuega

H3: Faʻafefiloi i luga o le initaneti e faʻafefea ona fesoʻotai ma amioga a tagatanuʻu

2.3 Faʻatomuaga

Afai o suʻesuʻega e fesoasoani i le puipuiga ma le faʻaleleia lelei o le faʻafitauli mai le faʻaleagaina o galuega, faʻapea foi ma le faʻamālōlōina o manua ma faʻalapotopotoga faʻapitoa e mafua mai i na fegalegaleaiga, e tatau ona tuʻuina atu ituaiga eseese o faʻamatalaga. O fesili suʻesuʻe e mafai ona faʻatulagaina e mafai ona faʻatulaga e pei ona taua i lalo: o ai na te faia po o ai, aisea, o fea, o anafea, mo le a le umi, ma o a ni taunuuga? O le maeʻa faʻamaumauga o ala fesoʻotaʻiga, vaega o aʻafiaga, amioga na aofia ai, ma ona taunuuga ua faatoa amata. Ae ui i lea, o suʻesuʻega i le faʻaleagaina o galuega e tatau foi ona sili atu i tala atu o faafitauli. O le mea lea, ina ia faʻataunuʻuina ni faʻamatalaga lelei, e manaʻomia le atiina ae o faʻataʻitaʻiga masani ma suʻeina faʻamalosi.

O le faʻasao o alagaʻoa (COR) teori o loʻo valoʻia mai o le a teu tupe pe faʻatosina mai tagata i isi punaʻoa latou te umiaina pe maua foʻi le avanoa e faʻaititia ai le leiloa o punaoa. Ten Brummelhuis & Bakker (2012) na fautuaina i se auiliiliga faʻamatalaga o le talitonuga a le COR e faapea o le siʻosiʻomaga o loʻo nonofo ai tagata, e le gata i a latou punaoa o mea, e mafai ona faʻaaoga e fai ma punaoa mo le faʻasoesa. O se tasi o avanoa faigaluega e aliali mai e faʻafilemuina le faʻatamaia o faʻafitauli o loʻo avea ma lagolago a le faʻalapotopotoga (POS). E tatau i tagata faigaluega ona faʻatulaga ni faʻamoemoega e faʻamoemoeina pe faʻavae i luga le tele latou te fiafia i le faʻasoa a le faʻalapotopotoga ma le soifua manuia o tagata faigaluega (Eisenberger, Huntington, Hutchinson, & Sowa, 1986). O le mea lea, matou te manatu o le POS e faʻaititia le fesoʻotaʻiga lelei i le va o le falefaigaluega afaina ai ma initaneti ponokalafi mo le tele o mafuaʻaga. Muamua, POS faʻaavanoaina faʻaaogaina i fesoʻotaʻiga punaʻoa i le falefaigaluega, o lea tagata faigaluega mafai ona teʻena e faʻaopopo pe faʻasoa tupe faʻasoa. Mo se faʻataʻitaʻiga, lagolago mo faʻatonutonu faiga faʻavae, pei o oe lava aso malolo ma fetuutuunai falefaigaluega tuu, mafai ona maua ai se avanoa mo tagata faigaluega e o ese mai galuega (Allen, 2001). E mafai foi ona fesoasoani le siʻosiʻomaga o galuega i tuʻaiga e faʻaititia ai galuega manaʻomia e fesoasoani ai i paʻaga e sui galuega ua tofiaina ia i latou ma faʻasao mea totoe o loʻo totoe (Ray & Miller, 1994). Lona lua, o se lagolagosua galulue lagolago faʻailoa mai o le tagata faigaluega o se taua sui o se faʻalapotopotoga e mafai ona taʻitaʻia ai i le faʻaputuga oa ala i le lelei aʻafia o le faʻavae tagata manaʻoga mo ia lava taua ma lelei aafia ai oe lava taua (Rhoades & Eisenberger, 2002). Talu ai o lagona o le talitonuina o oe lava ma le nofo pologa o ni mea taua i agafesoʻotaʻi ma lagona, o soʻotaga poʻo le faʻalauiloaina o mea e tutupu poʻo ni poto masani e mafai ona tali atu ai i manaʻoga manaʻoga mo fale pagatia afaina. O le mea lea, pe a vaʻaia e tagata faigaluega le tele o fesoasoani na saunia e le faʻalapotopotoga, latou te ono ono onosaia o latou lagona o le tuʻulafoaʻia ma le tuʻulafoaʻi ma e tau le ono avea ma vaisu i initaneti ponokalafi. E tusa ai, o le manatu lea o loʻo faʻavaeina.

H4: O le lagolago a le faʻalapotopotoga faʻapitoa e faʻaititia ai le lelei o le sootaga i le va o le faʻatauvaʻaina ma le initaneti o vaisu vaisu.

  1. Auala

3.1 Sample

O le faʻamoemoe o le suʻesuʻega o le faʻamalamalamaina lea o mea taua o amioga faʻalapotopotoga e fesoʻotai ma vaisu i luga o le initaneti e faʻavae i luga o suʻesuʻega faʻapitoa. O nei tulaga e mafai ona faailoaina e ala i le fuaina o manatu o sui o le faalapotopotoga e uiga io latou tulaga faigaluega. O le suʻesuʻega suʻesuʻega e sili ona aoga i le aoina mai o faʻamatalaga mai le tele o tagata i se vaitaimi pupuu ma le tau maualalo. O le mea lea, mo suʻesuʻega o loʻo iai nei, sa faʻaaogaina le suʻesuʻega fesili mo le aoina o faʻamatalaga.

O lenei suʻesuʻega e faʻavae i luga o tali mai tagata faigaluega i kamupani Korea. Na o tali 319 na faʻaaogaina mo le auiliiliga. I totonu o le au auai, 152 (47.6%) o tane ma 167 (52.4%) tamaitai. O le tufatufaina o tausaga e aofia ai 24.1% i latou 20, 25.7% i 30s, 25.4% i 40s, ma 24.8% i latou 50s. O le tufatufaina o le tele o le kamupani e faavae ile numera o tagata faigaluega o le 21.9% ma le itiiti ifo i le 10, 28.8% ma le 11-50 tagata faigaluega, 29.5% ma 51-300 tagata faigaluega, 7.8% ma 301-1,000 tagata faigaluega, ma le 11.9% ma sili atu i le 1001 tagata faigaluega. E tusa ai ma le alamanuia o loʻo aʻafia ai a latou kamupani, 27.9% o loʻo i ai gaosiga, 10.3% i le fausiaina, 33.2% i le tautua, 6.0% i le ofisa lautele, 8.2% i le faleoloa, ma 14.4% o loʻo i isi pisinisi. O le tele o tagata teteʻe o loʻo umia le tulaga o le aufaigaluega (42.3%), 18.5% o faipule fesoasoani, 15.4% o pule, 14.4% o faipule pule, 6.9% o faatonu, ao 2.5% o loʻo umia isi tulaga maualuga. E tusa ai ma le faʻatulagaga, 51.1% sa i ai i la latou kamupani mo le itiiti ifo i le 5 tausaga, 25.5% mo 5 - 10 tausaga, 13.8% mo 10-15 tausaga =, 4.4% mo 15 - 20 tausaga, ma 6.3% mo sili atu i le 20 tausaga . E tusa ai ma le tulaga maualuga o le ausia o le aʻoga, 0.6% na maeʻa le aʻoga tutotonu, 16.3% maeʻa le aoga maualuga, 21.0% na alu i kolisi a le nuu, 51.4% faʻauʻu a latou aʻoga, ae o 10.7% na alu i le aʻoga maualuga. O le toʻatele o tagata teteʻe ua faaipoipo (57.4%), ma o loʻo totoe le toʻalua (42.6%).

3.2 Taualumaga

O tagata uma na auai na maua se pepa pepa-pen-pencil ma se tusi na faʻasalalau na faʻamatalaina ai le faamoemoega o le suʻesuʻega, faʻamamafa le auai saoloto, ma faʻamaonia ma le mautinoa. Na talosagaina sui auai e faʻatumu le tusi fesili ma tuʻu i totonu o se teutusi na aoina e le tagata suʻesuʻe.

3.3 Measure

<Siata 1> faʻaalia fuataga o fesuiaʻiga na faʻaaogaina e lenei suʻesuʻega

3.4 Data analysis

Faʻatinoga faʻamaumauga i laʻasaga e tolu. Muamua, na faʻatautaia le suʻega o vaega e suʻesuʻe ai le moni ma le aoga o fesuiaiga o aofia ai i lenei suʻesuʻega. Lona lua, na matou vaʻai i le va o le eseesega. I le laasaga lona tolu, na faia ai le faiga faʻavae pulefaʻatasia e faʻataʻitaʻi ai manatu ua fuafuaina.

  1. i'uga

4.1 Faʻaleleia o le faʻamaoni ma le faʻamaoni

O le faʻamaonia o fesuiaiga na faʻamaonia e ala i le auala autu ma le suʻega faʻailoga i le auala varimax. O taiala mo le fuafuaina o le aofaʻi o mea moni e faʻaaogaina o se 1.0 Eigen taua. Matou te faʻaaogaina mea taua mo le suʻega pe a fai e sili atu le faʻatauina o le mea e sili atu nai lo le 0.5 (o le tauina o mea e fai ma sui o le fua faʻatasi i le va o se mea taua ma isi fesuiaiga). I le suʻesuʻeina o vaega, ua tatou faʻaaogaina ni mea se lua i fesuiaiga o le tele o faʻaaoga ma faʻafitauli faigata. O le faʻatuatuaina o fesuiaiga na faʻamasinogaina e ala i le faʻatusatusa i totonu e pei ona iloiloina e le alafaʻi a Cronbach. Sa matou faʻaogaina suʻesuʻega ma faʻatusatusa ia mea taʻitasi pe a na o le tasi le fua pe afai oa latou kenera a le Cronbach o le 0.7 poo le maualuga.

4.2 Faʻafesoʻotaʻi i le va o fesuiaiga

aoteleina le faʻaiʻugaina o faʻaiuga a le Pearson faʻaiuga i le va o fesuiaʻiga ma lipoti le tikeri o le tele-collinearity i le va o tutoʻatasi suiga. Ole aofaʻiga ole faapalepale ole 2 ma le maualuga ole eseesega ole siitaga ole 0.812 o loo faaalia ai ole taua ole fuainumera ole auiliiliga e leʻi fetuʻunaʻi ile tele-collinearity.

--------------------

---------------------

4.3 Suʻega Suesuega

Muamua, fesuiaʻiga o fuainumera, nofoaga o faʻalavelave faʻafuaseʻi, ma le faʻatele o fesoʻotaʻiga faʻaupuga i le va o falefaigaluega afaina ai ma POS na ulufale. Ia auiliiliina le sootaga i le va o sauaga i falefaigaluega e aofia ai le faʻamaasiasiina o falefaigaluega ma vaisu i luga o le initaneti, o iuga ia Faʻaalia o faʻalavelave i falefaigaluega o loʻo i ai fuainumera faʻamaumauga ma sub-factor o initaneti ponokalafi vaisu. O le faʻasalaga tuʻusaʻo ile falefaigaluega e fesoʻotaʻi lelei ma le faʻaaoga tele (β = .102, p <.01), faʻatonutonu faigata (β = .114, p <.05), ma faʻaaoga mo le sola ese / aloese mai lagona le lelei (β = .134, p <.01). O lona uiga o le sili atu tuʻusaʻo falefaigaluega tagata faʻamaonia le iloa i le falefaigaluega, o le sili atu le malosi o latou initaneti ponokalafi vaisu o, lea o loʻo fautuaina foi i le H1.

Lona lua, o le POS o loʻo faʻaalia ai fegalegaleaiga i le va o le faʻasalaga o galuega ma mea e sili ona taua i luga o le initaneti o vaisu. O le POS na maua i le i ai o se aafiaga le lelei i le sootaga i le va o le tuusaʻoina o le faʻataunuʻuina o galuega ma le faʻaaoga tele (β = -.113, p <.01), ma le fesoʻotaʻiga i le va o le tuʻusaʻoina o fale faigaluega ma faʻalavelave mo le sola ese / aloese mai lagona le lelei (β = -.131, p <.01). Faʻavae i luga o iʻuga, pe a oʻo i tagata le maualuga o le POS i falefaigaluega, o fale ma faʻalavelave faʻaletonu ua i ai se aafiaga vaivai i luga o latou initaneti ponokalafi vaisu, lea o loʻo fautuaina foi i le H4.

--------------------

---------------------

Mulimuli ane, aoteleina aʻafiaga o laiti-mea taua o le initaneti ponokalafi vaisu i luga o laiti-itu o le faʻamalieina o galuega ma faʻalapotopotoga tulaga sitiseni. E tusa ai ma le faʻamalieina o galuega, na maua ai o mafatiaga / faʻafitauli e i ai le leaga i le paʻaga faʻamalieina (β = -.182, p <.01). O le faʻaaoga tele e iai sona aoga i le faamalieina o paʻaga (β = -.112, p <.01), a o i ai sona aoga lelei i le totogi faʻamalieina (β = .158, p <.01). Faʻaaoga mo le sola ese / aloese mai lagona le lelei ei ai se le lelei aʻafiaga i le galue faʻamalieina (β = -.161, p <.01). E faʻatatau i le faʻatulagaina o sitiseni sitiseni, o faʻatonutonu faigata e i ai se leaga aafiaga i tagata taʻitasi OCB (β = -.173, p <.01) ma faʻalapotopotoga OCB (β = -.129, p <.01). O loʻo faʻaalia mai ai, o le malosi o le initaneti o mea ua fai ma vaisu a tagata, o le vaivai foi lea o le latou faʻamalieina o galuega ma le faʻatulagaina o sitiseni, o loʻo fautuaina mai foi i le H2 ma le H3.

--------------------

---------------------

  1. faaiuga

5.1 Aotelega ma Talanoaga

O suʻesuʻega i le taimi nei na suʻesuʻeina pe a fai e fai ma vaisu i luga o le Initaneti le faʻaaogaina o ponokalafi i luga o le initaneti. Na ia iloiloina foi le aʻafiaga o le faʻaleagaina o falemaʻi i luga o le initaneti o vaisu vaisu ma le auala e mafai ai e le lagolago a le faʻalapotopotoga ona faʻafetaui le vaʻaiga i le va o le faʻaleagaina o galuega ma le initaneti o vaisu o ponokalafi. O faʻamaumauga e mafai ona aoteleina e pei ona taua i lalo. Muamua, o faʻafitauli taʻitasi o le initaneti e fai ma vaisu e faʻaititia ai itu taʻitasi o le faʻamalieina o galuega ma le amio faʻapitoa o tagatanuʻu. Ae ui i lea, e ese mai i faʻamoemoega, o nisi o mea taua i luga o le initaneti o vaisu faʻamalosia e faateleina le faamalieina o totogi. Mo se faʻataʻitaʻiga, a latou faʻaaogaina ponokalafi luga o le initaneti, o le a sili atu ona faamalieina i latou i la latou totogi. O le suʻesuʻega o loʻo i ai i le taimi nei o loʻo taʻu mai ai o lenei taunuuga e mafua mai i uiga o le totogiina o totogi. Faatasi ai ma se galuega faamalieina, ona o le maliega e fesootaʻi ma le galuega poʻo a latou paaga e fesoʻotaʻi ma mea e le vaaia faʻapitoa e pei o le tulaga, atemosifia poo le mafaufau, e mafai ona aʻafiaina e alaga o mafaufauga o loʻo osofaʻi mai vaisu i luga o le initaneti. E le gata i lea, afai o tagata faigaluega latou te faia i latou lava i luga o le initaneti i luga o le initaneti, atonu o le a mafua ai ni faafitauli poʻo faafitauli i a latou galuega poʻo a latou paaga. Ae ui i lea, e le pei o isi maliega, ona o le faamalieina e faatatau i le totogi e aafia i taui moni. Ma o nei faʻamaliega e sili atu ona faʻatuputeleina pe a faigaluega le aufaigaluega ona o le avea ma vaisu i ponokalafi i luga o le initaneti. Lona lua, o le faʻasalaga tuusaʻoina o galuega e faʻaalia e faʻapupula ai itu taua uma o le initaneti o vaisu. E le gata i lea, o le lagolagoina o le faʻalapotopotoga e faʻaititia ai le lelei o aafiaga o ituaiga taʻitasi o faʻasalaga tuusao i luga o tulaga talafeagai i luga o le initaneti o vaisu.

5.2 Faʻafitauli

O suʻesuʻega nei e lua ituaiga o saofaga suʻesuʻega. Muamua, o lenei suʻesuʻega o loʻo faʻafeiloaʻi ai vaisu i luga o le initaneti i le talaaga o le falefaigaluega ma suʻesuʻeina le faʻaleagaina o galuega e fesoʻotaʻi ma i latou. O le faʻamuamua e faʻamaonia le faatosinaga o le faʻaleagaina o falemaʻi i luga ole initaneti ole tagofia o ponokalafi ile fale faigaluega. Lona lua, o le suʻesuʻega o loʻo fautua mai ma faʻamalosi faʻamalosia ai le lagolagoina o le faʻalapotopotoga o se faʻalapotopotoga faʻatulagaina o le vavalalata i le va o le faʻaleagaina o mea faigaluega ma le initaneti ole vaisu. E le gata i lea, o le suʻesuʻega nei o loʻo i ai ni aʻafiaga pule i pulega faʻapitoa o loʻo taumafai e puleaina uiga o le aufaigaluega. Talu ai o vaisu i ponokalafi i luga o le initaneti e tupu i le mea moni, e le o se mea le malamalama i le uiga o le fale faigaluega. E le gata i lea, ao avea le tauvaga i le va o kamupani ma le malosi, e manaʻomia e le kamupani le tauvaga sili atu i totonu o tagata faigaluega ma tagata faigaluega e sili atu ona aafia. E faaosofia ai a latou 'initaneti i vaisu vaisu, lea o le a faʻaititia ai le faʻamalieina o latou galuega ma le amio faʻapitoa o tagatanuʻu. Talu ai ona o lenei tulaga, e manaʻomia e pulega faʻapitoa ona fautuaina tagata faigaluega o loʻo faʻaalia i luga o le initaneti ma faʻatautaia polokalame eseese e faʻalauteleina ai le lagolago a le faʻalapotopotoga.

5.3 Limitations ma Suʻega Suʻesuʻega i Lumanaʻi

O le auiliiliga na maua ai ni malamalamaga i sootaga i le va o amioga faʻalapotopotoga ma vaisu i le initaneti. Ae ui i lea, o le suʻesuʻega nei e tatau ona faʻaalia ai tapulaa nei. Muamua, matou te aoina tali mai tagata faigaluega o loʻo galulue i kamupani Korea. Atonu ei ai nisi o aganuu faaleaganuu i totonu o le faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga. Ona o nei mataupu faaleaganuu, o taunuuga o le suesuega e mafai ona eseese mai lea atunuu i lea atunuu. O le mea lea, e faigata le faʻamalamalamaina o taunuuga o lenei suʻesuʻega. I lenei itu, o suʻesuʻega faatusatusaga i le va o atunuu e tatau ona faia i lenei ata suesue. Aemaise lava, talu ai o aganuʻu a le atunuʻu o Sasae ma Sisifo e vaʻaia, o suʻesuʻega faatusatusa i le itu i Sasaʻe ma Sisifo o le a talafeagai.

Lona lua, talu ai o fua eseese uma sa fuaina i le taimi e tasi, e le o mautinoa o loʻo tumau pea le mafutaga. E ui lava o fuafuaga suʻesuʻe e faʻatulaga i le fesuiaʻiga o le faʻataʻitaʻiga, o faafitauli mafuaʻaga i le va o fesuiaiga. O le mea lea, e ui lava e le faigofie le aoina o faʻamaumauga, e manaʻomia le foia o faʻafitauli faʻaletonu e ala i metotia suʻesuʻega umi i le lumanaʻi.

Mulimuli ane, e ui lava o lenei suʻesuʻega ua faʻaalia ai taunuuga aoga mo le faʻaleagaina o galuega, o loʻo i ai se manaʻoga e iloa se eseesega manino i le va o le faʻaleagaina o galuega ma isi faʻasalaga i galuega. E mafua ona e tatau ona ese le fuafuaga pulepulega mo soʻo se faʻaleagaina o galuega. O suʻesuʻega i le lumanaʻi e tatau ona suʻesuʻeina isi ituaiga o aʻafiaga o taʻitaʻi pouliuli e pei o le faʻatauāina o galuega ma faʻalapotopotoga faʻapolokiki i luga o mafatiaga o le mafaufau o tagata faigaluega.

FAʻAMATALAGA FAʻAVAE O MALO

O le faʻaleagaina o loʻo faʻamatalaina o se gaoioiga faʻamalosi e pei o amio faʻafesoʻotaʻi e faʻaleagaina, manua, poʻo le le toʻa i luga o le faʻamoemoe o le gaioiga.

O le faʻamoemoega o lenei suʻesuʻega o le suʻesuʻe pe afai o le faʻasalaga o falemaʻi e faʻaosofia ai vaisu i luga o le initaneti o tagata faigaluega ma pe faʻafefea ona aʻafia ai le fiafia o le latou galuega ma le amio o tagatanuu. Ma, o lenei suʻesuʻega e suʻesuʻeina pe afai e mafai ona avea le lagolagoina o le faʻalapotopotoga e mafai ona avea o se faʻalapotopotoga faʻatulagaina o le vaʻaia i le va o le faʻaleagaina o mea faigaluega ma le initaneti ole vaisu. Iʻuga, i le taimi muamua, o le tele o tagata faigaluega e mafatia i le faʻaleagaina o galuega, o le a sili atu ona avea ma vaisu i luga o le initaneti. Lona lua, o le tele o tagata fai mea ua fai ma vaisu i luga o le initaneti faʻamalosikalafi, o la latou galuega ma le faʻatautaia o tagatanuu faʻatautaia ua faʻaitiitia. Ma le mea mulimuli, pe a iloa e tagata faigaluega le lagolago a le faalapotopotoga, o le a le mafai ona avea i latou ma vaisu i luga o le initaneti o ponokalafi lea e fafaguina e ala i le faaleagaina o galuega.

mau faasino

  • Allen, TD (2001). Tausaga o galuega fesoasoani a le aiga: O le matafaioi o le faʻatulagaga faʻalapotopotoga. Journal of Professional Professionality, 58, 414-435.

 

[Google Scholar]

  • Aquino, K., & M. Bradfield (2000). Manatua le afaina i le falefaigaluega: O le matafaioi o tulaga tulaga ma tagata afaina uiga, Sosaiete a le Faalapotopotoga, 11, 525-537.

 

[Google Scholar]

  • Bandura, A. 1973. Faʻasalaga: O se Suʻesuʻega Faʻapitoa mo Aʻoaʻoga. Prentice Hall, Niu Ioka.

 

[Google Scholar]

  • Bateman, TS, & Organ, DW (1983). Faʻamalieina o galuega ma le fitafita lelei: Le va feagai i le va aʻafia ma tagata faigaluega sitiseni. Faʻataʻitaʻiga a le Academy of Management Journal, 26(4), 587-595.

 

[Google Scholar]

  • Brenner N, & Collins J. (1998). Tuʻufaʻatasia o amioga-lamatia amioga i le va o talavou i le Iunaite Setete. Lautusi o le Soifua Maloloina o le Autalavou, 22, 209-13.

 

[Google Scholar]

  • Brown, JD, & LʻEngle, KL (2009). X-Faʻatulagaina: Faʻafeusuaiga uiga ma amioga e fesoʻotaʻi ma US vave 'talavou faʻafofogaina i feusuaʻiga mataga faʻasalalau. Fesootaiga Fesootaiga, 36, 129-151.

 

[Google Scholar]

  • Buss, A. (1961). Le Psychology of Aggression. Wiley ma Atalii, Niu Ioka.

 

[Google Scholar]

  • Caetano, R, John, S, & Cunrandi, C. (2001). O sauaga paaga vavalalata a le paʻu i le va o paʻepaʻe papaʻe, uli, ma Hispanika i le Iunaite Setete. Alualu i Luma Ava, 25, 58-65.

 

[Google Scholar]

  • Caetano R, Schafer J, & Cunradi CB (2001). O sauaga paaga vavalalata a le paʻu i le va o White, Black, ma Hispanic ulugaliʻi i le Iunaite Setete. Alualu i Luma Ava, 25, 58-65.

 

[Google Scholar]

  • Christiansen, M., Vik, PW, & Jarchow, A. (2002). Kolisi tamaiti aʻoga mamafa inuina i agafesoʻotaʻi faʻatusatusaga naʻo ia. Faʻafiafiaga Faʻatele, 27, 393-404.

 

[Google Scholar]

  • Eisenberger, R., Huntington, R., Hutchison, S., & Sowa, D. (1986). Mauaina lagolago faʻalapotopotoga, Journal of Applied Psychology, 71, 500-507.

 

[Google Scholar]

  • Evans, GW, & Kantrowitz, E. (2002). Tulaga lautele ma le soifua maloloina: o le ono matafaioi o le siosiomaga lamatiaga aafia. Annu Rev Soifua Maloloina, 23, 303-31.

 

[Google Scholar]

  • Freeman, RB (1978). Faamalieina Iuga o se fesuiaiga tau tamaoaiga. Atinae o le Tamaoaiga a Amerika, 68(2), 135-141.

 

[Google Scholar]

  • Frone, MR (1999). Faʻaaogaina le popole ma le ava malosi. Suʻesuʻega o le 'ava malosi & Soifua Maloloina, 23(4), 284-291.

 

[Google Scholar]

  • Gambino, B., Fitzgerald, R., Shaffer, HJ, & Renner, J. (1993). Malamalama i le aiga talaʻaga o faʻafitauli tau tupe ma togi i luga o le SOGS. Tusi o talafaamaumau o talakalame, 9, 169-84

 

[Google Scholar]

  • Grif, MD (2012). Inisitituti i le Initaneti: O se toe iloiloga o suʻesuʻega faʻapitoa. Suesuega ma Togafiti mo Togafitiga, 20, 111-124.

 

[Google Scholar]

  • Kafka, MP (2001). O faʻafitauli o le paraphila: O se talosaga mo se tulaga faʻapitoa o le faʻaleagaina o feusuaʻiga i feusuaʻiga. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 8, 227-239.

 

[Google Scholar]

  • Kafka, MP (2010). Tigāina o le gasegase: O se mea na fuafuaina mo DSMV. Faʻamaumauga o amioga tau feusuaiga, 39, 377-400.

 

[Google Scholar]

  • Kingston, DA, Malamuth, N., Fedoroff, P., & Marshall, WL (2009). Le taua o eseesega o tagata i ponokalafi faʻaaogaina: O manatu faʻaalia ma aʻafiaga mo le togafitia o tagata faʻasotoma. Le Journal of Sex Research, 46, 216-232.

 

[Google Scholar]

  • Kor, A., Zilcha-Mano, S., Fogel, YA, Mikulincer, M., Reid, RC, & Potenza, MN (2014). Psychometric atinae o Faʻafitauli Ponokalafi Faʻaaoga Fua. Faʻaauau Faʻaleaga, 39, 861-868.

 

[Google Scholar]

  • Lopes, LL (1987). Vaʻaiga i le va o le faʻamoemoe ma le fefe: mafaufauga o mea lamatia. I: Berkowitz L, ed. Faʻasaga i le suʻesuʻega faʻapitoa i le mafaufau. San Diego, CA: Aʻoga, 255-295.

 

[Google Scholar]

  • Malamuth, N., & Huppin, M. (2005). Ponokalafi ma talavou: Le taua o eseesega taʻitasi. Tomaʻi Matutua, 16, 315-326.

 

[Google Scholar]

  • Mauga, M., Ilies, R., & Johnson, E. (2006). Faʻafesoʻotaʻiga o uiga o le tagata ma amioga le lelei i galuega: O le faʻatonutonuina aʻafiaga o le faʻamalieina o galuega. Psychology Personnel, 59(3), 591-622.

 

[Google Scholar]

  • O'Leary-Kelly, AM, RW Griffin, DJ Glew. 1996. Faalapotopotoga na faaosofia ai le osofaʻiga: O se taʻiala suʻesuʻe. Acad. Pulega Faʻaaliga 21, 225-253.

 

[Google Scholar]

  • Peter, J., & Valkenburg, PM (2011). Le aʻafiaga o mea tau initaneti faʻaalia i feusuaiga i amioga le lelei i feusuaiga: Se faʻatusatusaga o talavou ma tagata matutua. Laisene o le Soifua Maloloina, 16, 750-765.

 

[Google Scholar]

  • Podsakoff, PM, MacKenzie, SB, Paine, JB, & Bachrach, DG (2000). Aganuu faʻavae sitiseni amioga: O se faitio iloiloina o le theoretical ma empirical tusitusiga ma fautuaga mo lumanaʻi suʻesuʻega. Journal of Management, 26(3), 513-563.

 

[Google Scholar]

  • Quinney, R. (1974). O ai le tagata manua? I. Drapkin ma E. Viano, eds. Victimology. Lexington Books, Lexington, MA.

 

[Google Scholar]

  • Ray, EB, & Miller, KI (1994). Lagolago lautele, fale / galuega mamafa, ma le susunuina: O ai e mafai ona fesoasoani? Journal of Applied Behavioral Science, 30, 357-373.

 

[Google Scholar]

  • Rode, JC (2004). O le faamalieina o Iopu ma le faamalieina o le olaga na toe asia: O se suega umi o se faʻataʻitaʻiga faʻatasi. Fegalegaleaiga Faaletino, 57(9), 1205-1230.

 

[Google Scholar]

  • Rhoades, L., & Eisenberger, R. (2002). Mauaina lagolago faʻalapotopotoga: O se toe iloiloga o tusitusiga. Journal of Applied Psychology, 87, 698-714.

 

[Google Scholar]

  • Sandra J. (2012). Sosaiete o galuega faʻapitoa ma le vavalalata o le faʻamalieina o galuega i totonu o tausisoifua resitalaina a le Suetena ma fomaʻi-o se suʻesuʻega mulimuli. Scandinavian Journal of Caring Science, 26(2), 236-244.

 

[Google Scholar]

  • Schaffer, HJ (1996). Malamalama i auala ma mea faitino o mea ua fai ma vaisu: Tekinolosi, initaneti, ma taaloga faitupe. Journal of Gaming Research, 12(4), 461-469.

 

[Google Scholar]

  • Schneider, J. (2000). Aʻafiaga o cybersex vaisu i le aiga: Iʻuga o le suʻesuʻega, Faʻafeusuaiga Feusuaiga & Faʻamalosi. Le Tusitala o Togafitiga ma Puipuiga. 7, 31-58.

 

[Google Scholar]

  • Shaffer, HJ, & Hall, MN (2002). Le talaʻaga faʻasolopito o faʻafitauli tau tupe ma inu i le aufaigaluega a le kasino. Journal of Social Psychology, 142, 405-24.

 

[Google Scholar]

  • Smith, PC, Kendall, LM, & Hulin, CL (1969). Le fuataga o le faamalieina ile galuega ma litaea. Chicago, IL: Rand McNally.

 

[Google Scholar]

  • Ten Brummelhuis, LL, & Bakker, AB (2012). O se faʻaaliga vaʻaia i luga o le galuega – fale faʻatulagaina: O le galuega – fale faʻataʻitaʻi faʻataʻitaʻiga. American Psychologist, 67, 545-556.

 

[Google Scholar]

  • Vitaro F, Brendgen M, Ladouceur R, & Tremblay R. (2001). Taʻaloga faʻatau tupe, solitulafono, ma le faʻaaogaina o fualaʻau i taimi o talavou: o lagona fefaʻasoaʻi ma mea masani e ono aʻafia ai. Tusi o talafaamaumau o talakalame, 17, 171-90.

 

[Google Scholar]

  • Williams, LJ, & Anderson, SE (1991), Iopu ma le faʻamalieina o galuega faʻapea o ni tagata vavalo i le faʻatulagaina o sitiseni ma amio a tagata, Journal of Management, 17(3), 601-618.

 

[Google Scholar]

  • Young, KS (2008). Initaneti faʻainitaneti tulaga faʻafitauli, tulaga o atinaʻe, ma togafitiga. American Behavioral Scientist, 52, 21-37.

 

[Google Scholar]