Faʻafeusuaiga amioga tau feusuaʻiga ma feusuaiga faʻafeusuaiga: Eseesega i faʻatautaia o mafaufauga, sailiga o lagona, ma le le mautonu (2019)

O tagata mai le alalafaga o loʻo sailia togafitiga i faʻatulagaga e pei o le Sexaholics Anonymous (SA) ma tagata solitulafono o feusuaiga e faʻalavelave i feusuaiga, mafaufauga faʻafeusuaiga, ma amioga. O fua faatatau o le le atoatoa o amioga fa'afeusuaiga (CSBD), peita'i, o lo'o lipotia mai e matua maualalo i tagata solitulafono nai lo le SA. I lenei suʻesuʻega, na matou suʻesuʻeina ai le eseesega i le va o SA ma tagata solitulafono i le CSBD ma i faiga e ono i ai i le autu o le CSBD - faʻataʻitaʻiga maladaptive e uiga i le tagata lava ia ma isi, impulsivity, ma le sailiga o lagona.

O le suʻesuʻega e aofia ai le 103 tagata solitulafono, 68 SA, ma le 81 tagata solitulafono o loʻo avea ma pule o le 18-74 tausaga, oe na faʻamaeʻaina lipoti a le tagata lava ia e uiga i le CSBD, maladaptive schemas, impulsivity, ma le sailiga o lagona.

Sa maualuga atu le SA i le CSBD, maladaptive schemas, impulsivity, ma le sailiga o lagona nai lo tagata solitulafono. O tagata solitulafono tau feusuaiga na maualuga i luga o le CSBD ma le le mautonu nai lo tagata solitulafono. I totonu o vaega uma, o fuafuaga maladaptive na fesoʻotaʻi ma maualuga CSBD.

Ole maualuga ole CSBD ile va ole SA e ono fa'ailoaina ile eseesega ile fa'aogaina ole fuafuaga. Matou te talanoaina le uiga o le suʻesuʻega i le malamalama i le CSBD, solitulafono tau feusuaiga, ma togafitiga mo le CSBD ma le solitulafono tau feusuaiga.

O le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO), i le lomiga lona 11 o le International Classification of Diseases (ICD-11), ua aofia ai le Compulsive Sexual Behavior (CSB) o se faaletonu (lea ua taʻua nei o le CSBD; numera faʻavasega 6C72). O le CSBD o se faʻalavelave faʻalavelave faʻafuaseʻi e faʻaalia e se faʻalavelave faifaipea ma le malosi i mafaufauga faʻafeusuaiga, faʻamalosi, ma amioga, e oʻo atu ai i le faʻalavelave faʻapitoa poʻo le faʻaleagaina o galuega faʻaagafesootai ma galuega ma isi aʻafiaga leaga (ICD-11; Gola & Potenza, 2018; Kafka, 2010; WHO, 2018). O lenei ma'i e mafai fo'i ona va'aia o se amio e le fa'amasani fa'amasani (fa'ata'ita'iga, vaisu fa'afeusuaiga le paraphilic; Efrati, Gerber, & Tolmacz, 2019) e pei o tagata e lagolagoina le faʻamaʻi e iai ni mea e tutusa lelei i vaega tetele e lima o uiga (neuroticism, conscientiousness, extraversion, agreeableness, ma le faʻaalia i le poto masani) ma le faʻamalosi ma i latou o loʻo fai ma vaisu i mea faʻapitoa o le mafaufau (Zilberman, Yadid, Efrati, Neumark, & Rassovsky, 2018). O fa'amatalaga o vaisu o feusuaiga e le o paraphilic (fa'ata'ita'iga, Carnes, 2000; Goodman, 1998) ma le CSBD (fa'ata'ita'iga, Kafka, 2010) e tele foʻi mea e tutusa ai. Talu ai nei, o suʻesuʻega i luga o le CSBD ua faʻaalia ai, i le tasi itu, o tagata mai le alalafaga o loʻo sailia togafitiga i faʻavae e pei o le Sexaholics Anonymous (SA) e maualuga le maualuga o le CSBD (Efrati & Gola, 2018; Efrati & Mikulincer, 2018) ma le maualalo o solitulafono tau feusuaiga (C. David, fesootaiga patino mai auaunaga a le SA, 2017). I le isi itu, o tagata solitulafono tau feusuaiga e maualalo le tulaga o le CSBD (Hanson, Harris, Scott, & Helmus, 2007; Kingston & Bradford, 2013). O lenei fa'atusatusaga e fa'alavelave ona o le faitau aofa'i o tagata e lua o lo'o popole i fa'afeusuaiga, tu'inanau fa'afeusuaiga, ma amioga fa'afeusuaiga. I lenei suʻesuʻega, matou te faʻamoemoe e suʻesuʻe loloto le eseesega i le va o nei faitau aofaʻi e lua (aʻo faʻatusatusaina i latou i tagata solitulafono) i le CSBD fuifui ma faiga e ono avea ma autu o le CSBD - faʻalavelave faʻalavelave e uiga ia te oe lava ma isi, impulsivity, ma lagona. saili. O lenei su'esu'ega o le a le gata ina faafaigofie ai le malamalama atili i nei faitau aofa'i e lua ae o le a fautua mai ai foi ni auala fou mo togafitiga fa'apitoa.

CSB ma tagata solitulafono

O tagata solitulafono o faiga aiga o tagata ia a lē ua molia aloaia i se solitulafono tau feusuaiga (fa'ata'ita'iga, fa'aaliga, fa'aleagaina o tamaiti, po'o le toso teine), na faia se gaioiga e mafai ona fa'ai'u i se moliaga aloa'ia, pe faia ni faiga fa'afeusuaiga fa'asaga i le mana'o o se tagata manu'a (Gerardin & Thibaut, 2004; Miner et al., 2006; Thibaut, 2015).

E la'ititi lava su'esu'ega fa'apitoa e su'esu'eina ai le fa'ateleina ole CSB i tagata solitulafono tau feusuaiga. Muamua, Carnes (1989) na fautua mai e tusa ma le 50% o tagata solitulafono o le a faʻaalia foliga faʻafeusuaiga, e ui lava na te leʻi tuʻuina atu se faʻamaoniga faʻamaonia e lagolagoina ai lenei fuainumera. Ae ui i lea, o suʻesuʻega mulimuli ane, na lagolagoina ai tagi a Carnes. Mo se faʻataʻitaʻiga, Krueger, Kaplan, ma Muamua (2009) ua maua o le 33% o tamaloloa na pueina mo solitulafono tau feusuaiga i luga ole Initaneti sa i ai le CSBD (lea na taʻua i le suʻesuʻega, amioga faʻafeusuaiga). Blanchard (1990) i le faʻaaogaina o lipoti a le tagata lava ia na maua ai le 55% o lana faʻataʻitaʻiga o tagata solitulafono (n = 107) faʻafeiloaʻi taʻiala mo vaisu feusuaʻiga, e ui lava e leʻi manino ana taʻiala ma e leʻi lipotia le faʻamaoni o ana suʻesuʻega. Marshall ma ana uo (Marshall, Marshall, Moulden, & Serran, 2008; Marshall, O'Brien, & Kingston, 2009) ua su'esu'eina le fa'ateleina o amioga fa'afeusuaiga e ala i le fa'aaogaina o lipoti a le tagata lava ia i fa'ata'ita'iga o tagata solitulafono tau feusuaiga ma fa'atusatusa nei fua fa'atasi ma fa'atonuga fa'ale-aganu'u e fetaui lelei. O amioga fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga na fuafuaina e fa'aaoga ai se sikoa tipi tipi i luga o se fuataga o le "vaisu fa'afeusuaiga" (The Sexual Addiction Screening Test; Carnes, 1989). O fa'ai'uga na masani ona ogatasi ma fa'amaumauga na lipotia mai e Krueger et al. (2009), Carnes (1989), ma Blanchard (1990), e tusa ma le 44% o tagata solitulafono tau feusuaʻiga na manatu o le hypersexual, ae o le 18% o se faʻalapotopotoga faʻapitoa faʻale-tamaoaiga na ausia le faʻataʻitaʻiga. Peita'i, o su'esu'ega talu ai nei e fa'aogaina ai metotia eseese ma sili atu fa'aonaponei e su'esu'e ai le CSBD ua maua ai le fa'aititia o fua faatatau o le CSBD i tagata solitulafono.

Kingston ma Bradford (2013), mo se faʻataʻitaʻiga, na maua i totonu o le 586 tagata matutua o tagata solitulafono tau feusuaiga o le averesi na lipotia e le tagata lava ia le aofaʻi o feusuaiga (Kinsey, Pomeroy, & Martin, 1948) na maualalo ma e na o le 12% o tagata na ausia le faʻataʻitaʻiga mo le hypersexuality (lea e faʻamatalaina o le 7 pe sili atu orgasms i le vaiaso). Hanson et al. (2007) na lipotia mai e na o le 11.3% o latou faʻataʻitaʻiga o tamaʻitaʻi matutua solitulafono tau feusuaiga i luga o le vaavaaiga a le nuʻu na ausia le faʻataʻitaʻiga mo le faʻalavelave faʻafeusuaiga. I se suʻesuʻega i luga o se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o le 244 alii matutua solitulafono tau feusuaiga faasaga i tamaiti na afaina, Briken (2012) na lipotia mai e naʻo le 9% na ausia le faʻataʻitaʻiga o faʻamaʻi mo le faʻamaʻi pipisi, e pei ona faʻamatalaina i le DSM-5 tuʻutuʻuga. O le mea lea, e ui lava o tagata solitulafono tau feusuaiga e popole i feusuaiga, ae naʻo se vaega toʻaitiiti e oʻo i le suʻesuʻega o le CSBD.

I se faʻatusatusaga, o tagata mai le nuʻu o loʻo sailia togafitiga i faʻavae e pei o le SA e sili atu le maualuga o le faʻamaʻi o le CSBD (Efrati & Gola, 2018; Efrati & Mikulincer, 2018). Aemaise lava, Efrati ma Mikulincer (2018) maua se fua faatatau CSBD o le 87.7% i le va o SA (pe a faʻatusatusa i le fua faatatau o le 4.3% i le lautele lautele), ma i se faʻataʻitaʻiga ese, Efrati ma Gola (2018) na faʻaalia ai le CSBD fua faatatau o le 82.6%. O nei fua faatatau na faʻatatauina i le faʻaaogaina o le tala faʻatatau o amioga faʻafeusuaiga faʻamalosi a le tagata lava ia (I-CSB) (Efrati & Mikulincer, 2018), lea e iloiloina ai fuifui e fa o le CSBD: (a) taunuuga e le manaʻomia ona o mafaufauga faʻafeusuaiga - pe faʻafefea ona faʻaleagaina e mafaufauga faʻafeusuaiga se tasi e ala i le faʻaleagaina o le tino, mafaufau, ma le faaleagaga (Reid, Garos, & Fong, 2012) ma i isi tagata vavalalata e pei o tagata o le aiga (Reid, Kamuta, Draper, & Manning, 2010), paaga, ma tupulaga (Reid, Garos, & Kamuta, 2011); (b) le le lava o le pulea o amioga – fai pea i mafaufauga tau feusuaiga e aunoa ma le pulea o mafaufauga ma le aafia i ponokalafi; (c) aafiaga le lelei – lagona le lelei e o faatasi ma le tausalaina ma le maasiasi ona o mafaufauga tau feusuaiga e fafaga ai lagona o le le agavaa; ma (d) a'afia ai le fa'atulafonoina - sola ese i mafaufauga fa'afeusuaiga ma ponokalafi ona o le tiga, fa'alavelave, ma le mafatia. O a mea e mafai ona mafua ai le eseesega i le va o tagata solitulafono ma SA i le CSBD? I lenei suʻesuʻega, matou te fautua atu o faʻataʻitaʻiga maladaptive e uiga ia te oe lava ma isi, impulsivity, ma le sailiga o lagona e ono faia se sao taua i le faʻamalamalamaina o nei eseesega.

Fuafuaga maladaptive

O tagata e iai le CSBD e masani ona lipotia le faʻaseseina o le mafaufau ma le faʻatonutonuina o lagona (Kalichman et al., 1994; Kalichman & Rompa, 1995; Reid et al., 2011). Mo se faʻataʻitaʻiga, Paunovic ma Hallberg (2014) na fautua mai e mafai e le CSBD ona fesoʻotaʻi ma se fuifui o talitonuga le lelei ma faʻasese ma faʻamatalaga e uiga i mafaufauga faʻafeusuaiga, faʻamalosi, ma amioga a se tagata e maua i le CSBD e ono faʻaiʻu ai e faapea "E le mafai ona ou pulea aʻu amioga feusuai" ma o le mea lea "O aʻu o se tagata leaga.” O tagata e iai le CSBD o loʻo lauiloa foi e taofiofia le faʻaogaina o feusuaiga e uiga i le faʻalauteleina o latou manaʻoga mo feusuaiga, faʻaitiitia le malosi o le tagata lava ia mo le puleaina o amioga faʻafeusuaiga a se tasi, ae faʻaititia foi le aoga o feusuaiga (Kraus, Rosenberg, & Tompsett, 2015; Pachankis, Redina, Ventuneac, Grov, & Parsons, 2014). E le gata i lea, o tagata o loʻo iai le CSBD e ono faʻaalia le faʻataʻitaʻiga ma le faʻamalosi o le mafaufau e uiga i lo latou le mafaia ona suia a latou amioga faʻafeusuaiga, ma faʻamalosia ai se lagona o le toilalo, faʻaleagaina o le tagata lava ia, ma le le atoatoa o le tagata lava ia (Reid, 2010; Reid, Temko, Moghaddam, & Fong, 2014).

Talu ai nei, Szumskia, Bartels, Beech, ma Fisher (2018) fa'ailoa mai i le latou Multi-Mechanism Theory of Cognitive Distortions e fa'apea, o fa'alavelave fa'aletonu o lo'o manatu o se mea taua i le mafua'aga ma le tausiga o amioga fa'afeusuaiga ma atonu o so'o se amioga fa'afeusuaiga tele. O fa'alavelave fa'alemafaufau o uiga ia ma/po'o fa'amanino ua leva ona avea ma vaega taua o le togafitiga o le mafaufau mo tagata solitulafono (Maruna & Mann, 2006; Iates, 2013). O ia fa'alavelave fa'aletonu e afua mai i fa'ata'ita'iga o le mafaufau lea e fa'ailoa mai e su'esu'ega e tatau ona avea ma autu autu o togafitiga o tagata solitulafono (Beech, Bartels, & Dixon, 2013; Maruna & Mann, 2006; Iates, 2013). O se fuafuaga e mafai ona faauigaina o se fausaga mafaufau e aofia ai talitonuga mautu ma manatu e uiga ia te ia lava, isi ma le lalolagi, ma galue o se faʻalapotopotoga faʻavae lautele e faʻatonuina le gaioiga o le mafaufau o mea na tutupu i le olaga (Beck, 1995; Young, Klosko, & Weishaar, 2003). Mo se fa'ata'ita'iga, o togafitiga fa'alemafaufau-amio o le fa'ata'ita'iga e sili ona talia ma lagolagoina fa'amalositino o togafitiga tau fa'afeusuaiga e fa'atatau i le fa'aitiitia o le toe fa'afoliga (fa'ata'ita'iga, Hanson et al., 2002; Lösel & Schmucker, 2005), aua e fa'atatau i le suia o mamanu o le amio, mafaufau, ma le fa'aalia o le tali atu e feso'ota'i ma le solitulafono tau feusuaiga. Faatasi ai ma lena mea, o le aoga o ia togafitiga e matua faalagolago lava i le gafatia e faʻafetaui le togafitiga i faʻamatalaga faʻaleagaina o tagata taʻitoʻatasi (faʻataʻitaʻiga, Iates, 2013).

O le Young Schema Questionnaire (YSQ) o se fuataga o Early Maladaptive Schemas (EMSs) ua atiaʻe mo le malamalama ma togafitiga o faʻafitauli tumau o le soifua maloloina o le mafaufau. Muamua, o le YSQ na fausia e Young (1990) mo Schema Therapy, o se fetuutuunaiga o le CBT faʻatasi ai ma faʻamatalaga mai manatu faʻapipiʻi, auala faʻapitoa, ma manatu o manaʻoga autu faʻalagona (Talavou, 1990). O le fa'ata'ita'iga o lo'o fa'avaeina ai le fa'ata'ita'iga o lo'o fa'ailoa mai e mafai ona vaevae fa'ata'ita'iga maladaptive i vaega lautele e lima: (a) motusia/te'ena vaega (tagata ta'ito'atasi o lo'o iai fa'ata'ita'iga i lenei vaega e le mafai ona fa'amautu ma fa'amalieina so'otaga i isi); (b) fa'aletonu le tuto'atasi/fa'atinoga o galuega (fuafuaga mai lenei vaega e fa'ailoa ai tagata ta'ito'atasi o lo'o iai fa'afitauli e feso'ota'i ma le ta'ito'atasi ma le tuto'atasi); (c) fa'aletonu vaega fa'atapula'aina (o tagata ta'ito'atasi o lo'o iai fa'ata'ita'iga i lenei vaega o lo'o iai fa'afitauli e feso'ota'i ma le felagolagoma'i ma le amio pulea); (d) isi vaega tuusa'o (fuafua mai lenei vaega e fa'ailoa ai tagata ta'ito'atasi o lo'o sailia pea le fa'atagaga a isi); ma (e) i luga ole vaega o le mataala/fa'asaina (tagata ta'ito'atasi o lo'o iai fa'ata'ita'iga mai lenei vaega e taofia ai lagona ma lagona, ia mataala pea ma mataala). O se suʻesuʻega faʻapitoa faʻapitoa talu ai nei ma faʻamaualuga ua faʻamaonia ai nei vaega i se faʻataʻitaʻiga tele fefiloi (clinical and non-clinical) (Bach, Lockwood, & Young, 2018). E o'o mai i le taimi nei, o su'esu'ega ua maua ai o fa'ata'ita'iga maladaptive mai lenei fa'ata'ita'iga ua maua e feso'ota'i ma faiga fa'afeusuaiga i tama'ita'i kolisi fa'afeusuaiga (Sigre-Leirós, Carvalho, & Nobre, 2013) ma tagata solitulafono tau feusuaiga (Chakhssi, Ruiter, & Bernstein, 2013). E ui lava o nei faiga fa'afeusuaiga fa'aletonu e le'i su'esu'eina lava i tagata e le'o solitulafono, matou te fa'amauina e ono matua'i talafeagai i le su'esu'ega o le CSBD ma o tagata e maualuga atu le CSBD o le a fa'aalia ai fo'i ni fa'alavelave fa'aletonu ma fa'aitiitia le fetuutuuna'i o faiga fa'afeusuaiga. E ese mai i fuafuaga e ono fa'ailoa ai le eseesega i le va o tagata solitulafono ma le SA, o le isi mea faufale e ono fa'afefeteina o le fa'alavelave ma le su'eina o lagona.

Impulsivity ma le sailiga o lagona

Impulsivity o loʻo faʻamatalaina o le le mafai ona teteʻeina se taʻavale poʻo se faʻamalosi e aunoa ma le mafaufau i taunuuga le lelei (Moeller, Barratt, Dougherty, Schmitz, & Swann, 2001). I le faʻatusatusaga, o le sailiga o lagona o le suʻesuʻeina lea o mea eseese, talatala, lavelave, ma le malosi o aafiaga ma lagona, ma le saunia e ave faʻalavelave faʻaletino, agafesootai, faaletulafono, ma tupe mo le lelei o ia aafiaga. O suʻesuʻega ua faʻaalia ai ni taʻavale neura tutusa e fesoʻotaʻi ma le tuʻuina atu e saili faʻamalosi ma gaoioi faʻafuaseʻi (Holmes, Hollinshead, Roffman, Smoller, & Buckner, 2016).

Schiffer ma Vonlaufen (2011) na maua ai o tagata solitulafono tau feusuaʻiga (tagata faʻaleagaina tamaiti) e foliga mai e sili atu le faʻamalosi i se suʻega Go / No-go (faʻavasegaina o le impulsivity amio) e le gata i le faʻatusatusaina o le faʻatonutonuina o le soifua maloloina, ae faʻapea foʻi ma le faʻafeagai ma tagata solitulafono o solitulafono e le faʻafeusuaiga. I se eseesega, Ryan, Huss, ma Scalora (2017) maua eseesega i le va o alii solitulafono 417 (293 solitulafono tau feusuaiga) i luga o fuataga o le impulsivity lautele ma le sailiga o lagona e le taua tele. Impulsivity ma / poʻo le sailiga o lagona na sili atu ona fesoʻotaʻi ma le CSBD i totonu o le lautele lautele. Aemaise lava, o le tele o suʻesuʻega ua maua ai fesoʻotaʻiga i le va o le CSBD ma le lipoti a le tagata lava ia poʻo le faʻatatau i galuega o le faʻalavelave (Anetone & Brand, 2018; Miner, Raymond, Mueller, Lloyd, & Lim, 2009; Reid et al., 2011; Voon et al., 2014), ma isi suʻesuʻega (Walton, Cantor, Bhullar, & Lykins, 2017, 2018) na maua ai o le tasi vaetolu o tagata taʻitoʻatasi e iai le CSBD o loʻo i ai togi faʻamalosi i luga aʻe o le tele o le faʻalavelave masani. Ona o le le mautonu ma le sailiga o lagona na sili atu ona vavalalata ma le CSBD ma itiiti ifo i le solitulafono tau feusuaiga (e pei o le le aoga o aafiaga i totonu. Ryan et al., 2017), matou te talitonu o le a maualuga atu le aofaʻi o le faʻamalosi ma le suʻeina o lagona nai lo tagata solitulafono.

Le suʻesuʻega oi ai nei

I lenei suʻesuʻega, matou te faʻamoemoe e suʻesuʻe loloto le eseesega i le va o tagata solitulafono ma SA i le faʻateleina o le CSBD, maladaptive schemas, impulsivity, ma le sailiga o lagona, ma pe o maladaptive schemas, impulsivity, ma le sailiga o lagona e fesoʻotaʻi moni ma le maualuga CSBD. Ina ia faia, na matou faʻataʻitaʻiina 103 tagata solitulafono ma 69 SA ma faʻatautaia fua o lipoti a le tagata lava ia a le CSBD, faʻataʻitaʻiga vave faʻafeusuaiga, faʻalavelave, ma le sailiga o lagona. Ina ia fa'atusatusa fua faatatau o nei faufale e le gata i le va o nei vaega e lua, ae fa'apea fo'i i se vaega fa'atonutonu, sa matou fa'ata'ita'iina se vaega o tagata solitulafono e 81. O le faʻatusatusaga i se vaega faʻatonutonu (faʻapitoa i tagata solitulafono) e taua tele ona o le tele o mafuaʻaga: muamua, ia suʻesuʻeina eseesega i le CSBD, faʻataʻitaʻiga faʻafeusuaiga faʻataʻitaʻiga (faʻataʻitaʻiga, faʻataʻitaʻiga vave faʻafeusuaiga) ma fesoʻotaʻiga faufale (impulsivity ma lagona. saili), e taua le iloa o le maualuga o nei faufale i totonu o le vaega e le fa'afeusuaiga. Lona lua, o le tulaga lautele i tusitusiga criminological (Gottfredson & Hirschi, 1990; Lussier, Leclerc, Cale, & Proulx, 2007) o lo'o fa'apea o lo'o i ai ni mea e tutusa lelei i le va o ituaiga tagata solitulafono eseese (e pei o tagata solitulafono ma tagata e le o ni faiga fa'afeusuaiga), lea e fa'ailoa mai ai atonu e leai ni uiga fa'apitoa mo tagata solitulafono (e fa'afeagai ma a tatou valo'aga ma isi fa'aupuga o lo'o fautua mai ai le fa'afeusuaiga. o tagata solitulafono o ni "tagata faʻapitoa" ma e matua ese lava nai lo tagata solitulafono e le faʻafeusuaiga; Harris, Mazerolle, & Knight, 2009; Simona, 1997). Mo se faʻataʻitaʻiga, i le lagolagoina o le tulaga lautele, o se iloiloga 10-tausaga o tusitusiga mai le 1995 i le 2005 na maua ai ni nai eseesega i le va o tagata solitulafono ma tagata e le o ni feusuaiga i luga o le tele o fesuiaiga e aofia ai le faʻaalia i sauaga i totonu o aiga, psychopathology, faʻaaogaina o fualaau faasaina. , mafutaga ma matua, ma/po'o fa'afitauli i mafutaga a tupulaga (van Wijk et al., 2006). O le mea lea, e taua tele le su'esu'eina o eseesega i le va o tagata solitulafono ma tagata e le o ni feusuaiga ina ia mautinoa o a tatou finauga e fa'atatau tonu lava i tagata solitulafono ae le o tagata solitulafono atoa.

I lenei suʻesuʻega, na matou suʻesuʻeina ai manatu nei e fa: (a) E tusa ai ma suʻesuʻega talu ai i luga o le faʻateleina o le CSBD, matou te vavalo o le faʻateleina o le CSBD o le a sili atu ma sili atu ona maualuga i le va o le SA nai lo le va o tagata solitulafono ma feusuaiga; o fua faatatau o le CSBD o lo'o valoia e maualuga atu i tagata solitulafono nai lo tagata solitulafono. (b) O faiga fa'aletonu e sili atu ona fa'ailoa i totonu o SA nai lo tagata solitulafono i faiga aiga ma sauaga; fuafuaga fa'afeusuaiga ua valoia e sili atu ona fa'aalia i tagata solitulafono nai lo tagata solitulafono. (c) E tusa ai ma su'esu'ega talu ai, o le fa'atopetope ma le su'esu'eina o lagona o le a maualuga atu i le va o SA nai lo tagata solitulafono i faiga aiga ma sauaga; e leai se eseesega i le fa'atopetope ma le su'esu'eina o lagona e fa'amoemoeina i le va o feusuaiga ma tagata solitulafono. (d) Fuafuaga faʻafeusuaiga, impulsivity, ma le sailiga o lagona o le a fesoʻotaʻi ma maualuga maualuga o le CSBD, e faʻaalia ai le taua o nei faʻavae i le malamalama o le CSBD, e tusa lava po o le a le faʻalapotopotoga.

Tagata e Auai

I le vaega o tagata solitulafono, 106 pagota na faʻafeiloaʻi i fonotaga faʻavae ina ia mafai ona auai i suʻesuʻega o loʻo iai nei, lea e 103 na tali lelei (97% tali tali). I le vaega o tagata solitulafono, e 119 pagota na fa'afeso'ota'i, e 81 o i latou na toe fa'afo'i uma fa'ata'ita'iga o su'ega (68% tali tali). I le vaega o le SA, na faʻafeiloaʻi uma tagata auai i faʻasalalauga atoatoa (68 tagata auai; 100% tali tali). O fa'amatalaga fa'apitoa o tagata auai (tausaga, numera o tamaiti, ma tausaga o a'oa'oga) o lo'o fa'aalia i le Laulau 1.

 

laulau

Laulau 1. O lona uiga, va'aiga masani (SDs), fa'amaumauga e tasi, ma fua fa'a-canonical mo le su'esu'eina o eseesega i fua fa'atatau i le va o vaega su'esu'e.

 

Laulau 1. O lona uiga, va'aiga masani (SDs), fa'amaumauga e tasi, ma fua fa'a-canonical mo le su'esu'eina o eseesega i fua fa'atatau i le va o vaega su'esu'e.

Tagata solitulafonoSATagata solitulafonoF(2, 250)η2
MSDMSDMSD
tausaga43.57a16.5932.26b14.9835.67b9.9811.08 ***0.11
Aofai o tamaiti2.48a2.452.222.551.54b1.663.94 *0.03
Tausaga o aʻoaʻoga11.78b2.4713.58a4.0410.76b3.068.11 **0.10

Manatua. O mea e iai mataitusi superscript eseese e matua ese lava ile p <.05 (fa'ata'ita'iga, o lona uiga o le mata'itusi sili "a" e ese i le p < .05 mai ia i latou o loʻo i ai le mataʻitusi sili "b"). SA: Sexaholic Anonymous sui auai.

*p <.05. **p <.01. ***p <.001.

taualumaga

O fesili sa lolomi i luga o kopi ma fa'atautaia e le au su'esu'e. O fesili na fa'atagaina e komiti fa'ale-aganu'u fa'apitoa (Academic and Israel Prison Service research committees). Ona sosoo ai lea ma le faia o fesili i vaega e tolu e togafitia ai tagata solitulafono i nofoaga eseese i totonu o Isaraelu. Ina ua taunuu le au suʻesuʻe i vaega o togafitiga, na faia ai se fonotaga a le iunite atoa lea na tuʻuina atu ai le mafuaaga mo le suʻesuʻega ma le faʻatagaina o komiti suʻesuʻe, faʻatasi ai ma le avanoa e fai ai fesili, ma mataupu faavae mo le auai i le suʻesuʻega, e taʻua o le le iloa. ma le aia tatau e faamuta ai le auai i soo se taimi e aunoa ma le tuuina atu o se mafuaaga. O le suʻesuʻega na tuʻuina atu o se suʻesuʻega i amioga faʻafeusuaiga. E faapena foi, sa tuuina atu foi fesili i pagota solitulafono i vaega eseese e fa o togafitiga a le Israel Prison Service, i le mulimulitaia o le faiga lava lea e tasi e pei o le vaega o solitulafono tau feusuaiga.

Fua
Amioga fa'amalosi fa'afeusuaiga fa'aletagata ta'ito'atasi (I-CSB; Efrati & Mikulincer, 2018)

Sa su'esu'eina le CSB i le fa'aogaina o le gagana Eperu o le I-CSB (Efrati & Mikulincer, 2018). O le I-CSB na fausia e iloilo ai vaega eseese o le CSB, e pei o mafaufauga faʻafeusuaiga, mafaufauga faʻafeusuaiga, ma le faʻaaluina o le tele o le taimi e matamata ai i ponokalafi. O le I-CSB o se su'esu'ega e lipoti atu e le tagata lava ia ma mea e 24 e fuaina ai mea nei: taunuuga e le mana'omia (fa'ata'ita'iga, "Ou te lagona o oʻu mafaufauga feusuai e afaina ai i latou o loʻo siomia aʻu"), leai se pulea (faʻataʻitaʻiga, "Ou te faʻaumatia le tele o taimi ma o'u mafaufauga fa'afeusuaiga"), a'afiaga leaga (fa'ata'ita'iga, "Ou te lagona le leaga pe a le mafai ona pulea o'u tu'inanau fa'afeusuaiga"), ma a'afia ai tulafono fa'atonutonu (fa'ata'ita'iga, "Ou te liliu atu i mafaufauga fa'afeusuaiga o se auala e taulima ai o'u fa'afitauli" ). I le faʻaaogaina o le 7-point Likert scale, na talosagaina tagata auai e fua le maualuga o faʻamatalaga taʻitasi o loʻo faʻamatalaina o latou lagona [mai le 1 (e leo mea uma) i le 7(ua tele tele)]. O le fesili na faʻaaogaina ma le manuia i suʻesuʻega talu ai i luga o tagata e le o ni falemaʻi ma luga o le faitau aofaʻi o tagata gasegase o le SA Twelve-Step program maʻi (Efrati & Gola, 2018, 2019; Efrati & Mikulincer, 2018). Cronbach's αs e .93 mo taunuuga e le manaʻomia, .94 mo le leai o se pulea, .88 mo aʻafiaga leaga, ma le .91 mo aʻafiaga faʻatonutonu. Na matou fuafuaina foi le aofaʻi o sikoa CSB e ala i le averesi o mea e 24 I-CSB (Cronbach's α = .97).

Young Schema Questionnaire – Puupuu Pepa-3 (YSQ-S3; Young & Brown, 2005)

O le YSQ-S3 o se 90-aitema lipoti a le tagata lava ia e iloilo ai le 18 EMSs. O le faaliliuga faaEperu na faia i le faatagaga a Young, Sobel, Faust, Derby, ma Rafaeli (2010). O fuafuaga ua fa'avasegaina i vaega lautele e lima: (a) motusia ma le teenaina (e aofia ai le lafoaia/mautumau, le talitonuina/fa'asaunoa, fa'alagona lagona, faaletonu/maasiasi, ma le va fealoa'i/fa'ate'aina fuafuaga), (e) fa'aletonu le tuto'atasi ma le fa'atinoga (e aofia ai le fa'alagolago. /le agavaa, a'afia i le fa'aleagaina-po'o ma'i, fa'alavelave/le'i atina'e, ma le fa'aletonu fuafuaga), (c) fa'aletonu tapula'a (e aofia ai le agavaa/tele ma le le lava o le amio pulea/pulea o le tagata lava ia, (o) isi fa'atonuga (e aofia ai fa'ato'ilaloina, fa'ataulagaina o le tagata lava ia, ma le fa'atagaina o le sailia/fa'ailoaina o fuafuaga saili), ma (e) so'ona mataala ma fa'alavelave (e aofia ai le le lelei/fa'asalaina, fa'alotoifale fa'alagona, tulaga lē fa'amagaloina/fa'amata'utia, ma fuafuaga fa'asala). Cronbach's α fa'atatau mo subscales e mai le .73 i le .88.

Sa'iliga lagona ma le fa'atosina

Zuckerman's (1979) Sensation Seeking Questionnaire na fausia e fua ai le maualuga o le manaʻomia mo le sailia o lagona ma le faʻalavelave, o le manaʻomia o lagona fou ma aafiaga, faʻailoga o le le fiafia, naunau e faʻalavelave, ma le faʻaogaina o amioga le faʻafefe. I luga o lenei lomiga 40-aitema, e talosagaina tagata auai e faailoga le tikeri latou te malilie i ai i le aitema i luga o se fua e 7-point [e amata mai i le 1 (e le malie lava) i le 7(ioe atoatoa)]. I lenei suʻesuʻega, matou te faʻaogaina aitema 19, lea e aofia ai fua e fua ai le impulsivity ma le sailiga o lagona. Ole averesi mo mea uma ile fua ta'itasi ole sikoa a le tagata auai, ma togi maualuga e fa'aalia ai le maualuga o fua faatatau o le impulsivity ma le sailiga o lagona. I lenei suʻesuʻega, o le Cronbach's α o le .80 mo le fua faʻamalosi ma le .82 mo le fua suʻesuʻe lagona.

Amio Taualoa

O le suʻesuʻega ma meafaitino (suʻesuʻega ma faʻamatalaga faʻatagaga) na tuʻuina atu i le Beit-Berl's Institution Review Board (IRB) ma le komiti suʻesuʻe a le Falepuipui a Isaraelu (numera faʻaiʻuga: 47683817), oe na faʻamaonia le suʻesuʻega. Na sainia e pagota ni maliega o le auai o le Auaunaga Falepuipui a Isaraelu e avea o se vaega o manaoga o le komiti o amio taualoa ma le pepa faʻatagaina. I le tulaga o le vaega a le SA, o fesili na faia ta'ito'atasi, ma na fa'apea fo'i ona fa'amamafaina e le tagata su'esu'e le le fa'ailoaina o le fa'agasologa ma le sa'olotoga e taofi le auai i so'o se taimi.

Eseesega fa'avae ile sociodemographic measures

Ina ia suʻesuʻeina le eseesega o tausaga, numera o tamaiti, ma tausaga o aʻoaʻoga i le va o vaega suʻesuʻe, sa matou faʻatautaia se faasologa o suʻesuʻega tasi-auala o feeseeseaiga ma vaega (tagata solitulafono pagota, sui SA, pagota solitulafono) e avea ma fesuiaiga tutoatasi. Means, deviations standard, statistics, and effect sizes o loʻo tuʻuina atu i le Laulau 1. O le taua o suʻesuʻega post-hoc na fetuunaʻi e le faʻasaʻoga a Sidak.

O au'ili'iliga na fa'ailoa mai ai se eseesega tele i fua uma. Aemaise lava, o tagata solitulafono tau feusuaiga e matutua atu nai lo SA ma tagata solitulafono, ma e sili atu tamaiti nai lo tagata solitulafono (ae le o SA). Sa sili atu le aʻoaʻoina o SA nai lo tagata solitulafono i feusuaiga ma sauaga.

Na sosoo ai, na matou suʻesuʻeina eseesega i le tulaga o le aiga i le va o vaega suʻesuʻe e ala i le faʻaaogaina o le χ2 su'ega mo le tuto'atasi o fua fa'atasi ma le su'ega sa'o a Fisher e fa'atatau le taua. Na matou iloa o le faʻateleina o teteʻa na sili atu ona maualuga i tagata solitulafono (37.4%) nai lo SA (4.5%) poʻo tagata solitulafono (11.1%), χ2(4) = 31.91, p <.001.

Eseesega vaega ile CSB

Ina ia suʻesuʻeina eseesega i fuifui CSB (aʻafiaga e le manaʻomia faʻafeusuaiga, aʻafiaga leaga, leai se pulea, ma aʻafia ai le dysregulation), sa matou faia se suʻesuʻega faʻasolosolo o feeseeseaiga (MANOVA) faʻatasi ma vaega (tagata solitulafono pagota, sui o le SA, pagota solitulafono) le fesuia'iga tuto'atasi, soso'o ai ma se su'esu'ega fa'aituau (e ta'ua fo'i o le regression canonical) e su'esu'e ai le malosi fa'atatau o eseesega i le va o vaega. Means, va'aiga masani, fuainumera univariate, ma lapopo'a fa'ale-aganu'u o lo'o tu'uina atu i le Laulau. 2. O le taua o suʻesuʻega post-hoc na fetuunaʻi e le faʻasaʻoga a Sidak.

 

laulau

Laulau 2. O lona uiga, va'aiga masani (SDs), fa'amaumauga e tasi, ma fua fa'a-canonical mo le su'esu'eina o eseesega i amioga fa'afeusuaiga fa'amalosi i le va o vaega su'esu'e.

 

Laulau 2. O lona uiga, va'aiga masani (SDs), fa'amaumauga e tasi, ma fua fa'a-canonical mo le su'esu'eina o eseesega i amioga fa'afeusuaiga fa'amalosi i le va o vaega su'esu'e.

Tagata solitulafonoSATagata solitulafonoF(2, 250)β
MSDMSDMSD
I'uga lē mana'omia2.19a1.205.18b1.341.63c0.98195.11 ***0.89
A'afiaga leaga3.06a2.005.88b1.272.41c1.6086.67 ***0.59
Leai se pule2.08a0.994.75b1.661.80a0.98135.79 ***0.74
Aafiaga dysregulation2.03a1.174.99b1.591.53c0.68185.41 ***0.86

Manatua. O mea e iai mataitusi superscript eseese e matua ese lava ile p <.05 (fa'ata'ita'iga, o lona uiga o le mata'itusi sili "a" e ese i le p < .05 mai ia i latou o loʻo i ai le mataʻitusi sili "b"). SA: Sexaholic Anonymous sui auai.

***p <.001.

O le auʻiliʻiliga na faʻaalia ai o le vaega suʻesuʻe e matua ese lava le eseesega i le multivariate factor o le CSB, Pillai's t = 0.68, F(8, 496) = 31.65, p < .0001. Aemaise lava, o le au'ili'iliga na fa'aalia ai o sui o le SA e matua'i maualuga atu togi CSB nai lo feusuaiga ma/po'o tagata solitulafono. O tagata solitulafono tau feusuaiga e sili atu le maualuga o aʻafiaga e le manaʻomia faʻafeusuaiga, aʻafiaga leaga, ma aʻafia ai le le faʻatonutonuina nai lo tagata solitulafono. E le'i 'ese'ese'ese'ese tagata solitulafono i faiga fa'afeusuaiga ma le leai o se pulea fa'afeusuaiga. I le aotelega, o eseesega sili ona malosi na aliaʻe mai i feusuaiga e le manaʻomia aʻafiaga ma aʻafia ai le dysregulation.

Ina ia suʻesuʻeina le mautu o taunuʻuga, matou te mulimulitaʻia suʻesuʻega ma se suʻesuʻega multivariate o covariance (MANCOVA) lea matou te pulea ai foi le sao o tausaga, numera o tamaiti, tausaga o aʻoga, ma le tulaga o le aiga. Na maua foi i'uga tutusa.

Na sosoo ai, na matou faia le χ2 su'esu'ega mo le tuto'atasi o fua (fa'atasi ai ma le su'ega sa'o a Fisher e fa'atatau i le taua) e su'esu'e ai eseesega i le va o vaega su'esu'e i le fa'ateleina ole CSB ile falema'i. O su'esu'ega na fa'aalia ai e ui o le 81.2% o le SA sa i ai le CSB falema'i, na'o le 5.8% o tagata solitulafono i feusuaiga ma le 2.5% o tagata solitulafono sa i ai le CSB falema'i, χ2(2) = 156.95, psaʻo <.0001.

Eseesega faʻavae i EMS, suʻesuʻega lagona, ma le faʻamalosi

Ina ia suʻesuʻeina eseesega i EMSs (motuka ma le teenaina, faʻaleagaina le tutoʻatasi ma le faʻatinoga, faʻalavelave faʻalavelave, isi faʻatonuga, mataala, ma le faʻalavelave), sailiga lagona, ma le le mautonu, matou te faia se MANOVA ma vaega (tagata solitulafono pagota, sui SA, ma sauaga. pagota solitulafono) e fai ma sui tutoatasi, soso'o ai ma se su'esu'ega fa'aituau e su'esu'e ai le malosi fa'atatau o eseesega i le va o vaega. Means, va'aiga masani, fuainumera univariate, ma lapopo'a fa'ale-aganu'u o lo'o tu'uina atu i le Laulau. 3. O le taua o suʻesuʻega post-hoc na fetuunaʻi e le faʻasaʻoga a Sidak.

 

laulau

Laulau 3. O lona uiga, va'aiga masani (SDs), fuainumera univariate, ma le tele o aafiaga canonical mo le suʻesuʻeina o eseesega i le vave maladaptive schemas, sailiga lagona, ma le impulsivity i le va o vaega suʻesuʻe.

 

Laulau 3. O lona uiga, va'aiga masani (SDs), fuainumera univariate, ma le tele o aafiaga canonical mo le suʻesuʻeina o eseesega i le vave maladaptive schemas, sailiga lagona, ma le impulsivity i le va o vaega suʻesuʻe.

Tagata solitulafonoSATagata solitulafono
MSDMSDMSDF(2, 250)β
motusia ma teena2.44a1.013.59b1.222.04a0.7836.09 ***0.57
Fa'aletonu le tuto'atasi ma le fa'atinoga1.97a0.872.98b1.181.81a0.6927.35 ***0.49
Fa'aletonu tapula'a2.61a0.874.14b1.022.47a0.9556.76 ***0.71
Isi fa'atonuga2.84a0.873.91b0.932.61a0.9533.40 ***0.55
Ova le mataala ma le taofiofia2.94a0.863.78b1.022.84a1.0216.82 ***0.39
Sensation saili4.74a3.426.07b3.724.18a2.934.76 *0.20
Faʻafitauli1.80a1.823.82b2.111.07c1.1838.17 ***0.58

Manatua. O mea e iai mataitusi superscript eseese e matua ese lava ile p < .05 [fa'ata'ita'iga, o lona uiga o le mata'itusi sili “a” e ese i le p < .05 mai ia i latou o lo'o iai mataitusi tetele (s) “b” ma/po o le “c”]. SA: Sexaholic Anonymous sui auai.

*p <.05. ***p <.001.

O le auʻiliʻiliga na faʻaalia ai o sui o le SA e sili atu le maualuga o togi i luga o EMSs (motuka ma le teenaina, faʻaleagaina le tutoʻatasi ma le faʻatinoga, faʻaletonu tapulaa, isi faʻatonuga, mataala, ma le taofiofia) nai lo feusuaiga ma sauaga solitulafono faʻapea foʻi ma le maualuga o le sailia o lagona ma impulsivity. O tagata solitulafono tau feusuaiga na sili atu le maualuga i luga o le le mautonu nai lo tagata solitulafono. O isi eseesega sa le taua. Ina ia suʻesuʻeina le mautu o taunuʻuga, matou te mulimulitaʻia suʻesuʻega ma le MANCOVA lea na matou pulea ai foi le sao o tausaga, numera o tamaiti, tausaga o aʻoga, ma le tulaga o le aiga. Na maua foi i'uga tutusa.

E feso'ota'i EMS, su'esu'ega lagona, ma le fa'alavelave i le CSB?

Ina ia toe asia le manatu o le EMS, sailiga lagona, ma le impulsivity e fesoʻotaʻi ma le CSB, ma suʻesuʻe pe o fesoʻotaʻiga i le va o nei fausaga e eseese i le va o kulupu suʻesuʻe (tagata solitulafono pagota, sui SA, ma pagota solitulafono), na matou faʻatusatusaina se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga multigroup. fa'aaoga MPlus (Muthén & Muthén, 1998–2010). Ona o le maualuga o fesoʻotaʻiga i le va o EMSs (rs > .75) ma le va o le sailia o lagona ma le le mautonu (r = .53), na matou faʻaaogaina ni mea faʻapitoa se tolu: tasi na faʻapipiʻiina ai le faufale e fa o le CSB, o le tasi lea na utaina ai le lima EMS, ma le tasi na faʻapipiʻiina ai le sailiga o lagona ma le le mautonu. Na sosoo ai, na matou fuafuaina ni faʻataʻitaʻiga se lua. I le mea muamua, o auala i le va o EMS, sailiga lagona, ma le impulsivity ma le CSB sa fua fuaina mo vaega taʻitasi, ma le lona lua lea na faʻamalosia ai auala tutusa o vaega taʻitasi ina ia tutusa. O se χ taua2 su'ega mo le eseesega o le fetaui o nei fa'ata'ita'iga e lua e fa'ailoa mai ai faiga eseese mo vaega su'esu'e ta'itasi. O nei faʻataʻitaʻiga o le a mafai ai ona matou faʻamaonia le fesoʻotaʻiga faʻapitoa i le va o faʻataʻitaʻiga faʻafeusuaiga ma le CSBD, lea e leʻi suʻesuʻeina e oʻo mai i le taimi nei i tagata e le o solitulafono, ma suʻesuʻe pe o le sailia o lagona ma le le mautonu e fesoʻotaʻi ma le CSBD sili atu.

O le fa'ata'ita'iga fua fa'atatau e fetaui lelei, fa'atusatusaga fa'atatau = 0.95, Tucker-Lewis fa'asinomaga = 0.94, a'a fa'atatau sikuea sese o le fa'atatau = 0.05 (Ata 1). O le faʻataʻitaʻiga na faʻaalia ai e uiga i vaega suʻesuʻe taʻitasi, o le sili atu o le maladaptive o fuafuaga muamua, o le maualuga o le CSB (β = 0.43 mo tagata solitulafono, β = 0.49 mo SA, ma le β = 0.45 mo tagata solitulafono, uma. ps < .001). E leai se eseesega tele na maua i le va o vaega, Δχ2(2) = 0.5, p = .78. I le isi itu, o le tulaga o le sailiga o lagona ma le impulsivity e leʻi fesoʻotaʻi ma le CSB i soʻo se vaega (β = 0.01 mo tagata solitulafono, β = 0.11 mo SA, ma le β = -0.23 mo tagata solitulafono, uma. ps > .42). I le aotelega, o le faʻataʻitaʻiga na faʻamatalaina le 18.5% o le eseesega o le CSB i le va o tagata solitulafono, 30.6% i le SA, ma le 20.0% i le va o tagata solitulafono.

igoa matua aveese

Ata 1. O feso'ota'iga i le va o le vave maladaptive schemas (EMSs), lagona saili, ma le impulsivity ma le fa'amalosi tau feusua'iga (CSB) i le va o tagata solitulafono (Panel a), SAs (Panel b), ma tagata solitulafono (Panel c). Fa'ai'uga e fa'ailoa mai e tusa lava po'o le a le vaega, o le sili atu o le fa'aletonu o fuafuaga muamua, o le maualuga lea o le fa'amalosi tau feusua'iga.

I lenei suʻesuʻega, matou te faʻamoemoe e suʻesuʻe loloto le eseesega i le va o tagata solitulafono ma SA i le CSBD ma faʻagasologa atonu o le totonugalemu o le CSBD - maladaptive schemas, impulsivity, ma le sailiga o lagona. O fa'ai'uga o lo'o fa'ailoa mai ai le tele o su'esu'ega fa'atasi ai ma a'afiaga tau falema'i mo le su'esu'eina ma le togafitia o tagata solitulafono. Muamua, o le CSB i totonu o tagata solitulafono, e ui ina manino o loʻo i ai, e foliga mai e aafia ai naʻo se toʻaitiiti, e ui lava ina taua, toʻaitiiti o tagata auai. O ia taunuuga e talitutusa ma suʻesuʻega muamua (Briken, 2012; Hanson et al., 2007; Kingston & Bradford, 2013); e ui lava i le faʻataʻitaʻiga o loʻo i ai nei, o le faʻamaʻi e foliga mai e sili atu le maualalo nai lo le faʻatatau muamua. E le gata i lea, o fua faatatau o le CSBD i le va o tagata solitulafono e tutusa ma le sauaina o tagata solitulafono e faailoa mai ai e le lagolagoina e tagata solitulafono tau feusuaiga e maualuga atu fua faatatau o le CSBD nai lo pulega. E ui o le tulaga lea, o le faʻaaogaina o le I-CSB inventory na mafai ai ona malamalama atili i vaega eseese o le CSB i totonu o SA, tagata solitulafono, ma tagata solitulafono. Aemaise lava, o le vaega o tagata solitulafono na faʻaalia le tele o faigata i le taulimaina o aʻafiaga e le manaʻomia o a latou amio, aʻafiaga leaga, ma aʻafia ai le dysregulation nai lo tagata solitulafono (e ui lava o nei vaega uma e subclinical). E tatau ona maitauina o le vaega o tagata solitulafono na filifilia mai vaega eseese e tolu o togafitiga ma atonu e ono fa'amoemoeina le tausalaina ma le maasiasi i amioga tau feusuaiga. Ae ui i lea, o se tasi o faʻataʻitaʻiga taʻutaʻua o tagata solitulafono (le faʻataʻitaʻiga faʻatonutonu a le tagata lava ia Ward, Hudson, & Keenan, 1998) e tu'u ai a'afiaga leaga, a'afia ai le fa'aletonu, ma le maasiasi pe a mae'a le solitulafono i le totonugalemu o le solitulafono tau feusuaiga mo le lua mai auala eseese e fa, ma o su'esu'ega o lo'o iai nei o le a lagolagoina ai le fa'aauauina o lea fa'ata'ita'iga i le fa'amalamalamaina ma le galulue fa'atasi ma tagata solitulafono. .

Faatasi ai ma lena mea, o le taatele o le CSBD i tagata solitulafono tau feusuaiga e itiiti ifo le faʻaalia nai lo le SA. O se tasi o mafuaaga mo nei eseesega o le maualuga maualuga o fua faatatau o faiga o loʻo faʻavae i lalo ole CSBD - maladaptive schemas, impulsivity ma lagona saili - i totonu o SA nai lo tagata solitulafono. O le lagolagoina o lenei finauga o le sootaga manino lea i le va o EMS ma CSB mo vaega uma e tolu. O sea mafutaga ua faʻavaeina mo vaega e le o ni falemaʻi (faʻataʻitaʻiga, Roemmele & Messman-Moore, 2011 maua se sootaga manino i le va o EMS i le va o tamaitai kolisi ma amioga faʻafeusuaiga mataʻutia), faʻapea foʻi ma fafine o loʻo tauivi ma vaisu tau feusuaiga (Maeaea, 2014). O le mea lea, talu ai o faʻataʻitaʻiga maladaptive e matua fesoʻotaʻi ma le CSBD, ma talu ai e sili atu ona faʻaalia i le va o SA, o le eseesega i le va o vaega i fua faatatau o le CSBD e le o se mea e ofo ai. O le faʻamatalaga, o le leai o se eseesega tele i fua faatatau o le CSBD falemaʻi i le va o tagata solitulafono ma feusuaiga e mafai ona mafua i le mafuaʻaga lava e tasi - le leai o se eseesega i le amataga o faiga faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga i le va o vaega - lagolagoina le tulaga lautele o tusitusiga solitulafono (Gottfredson & Hirschi, 1990; Lussier et al., 2007) ma le tetee i le tulaga "tagata tomai faapitoa", a itiiti mai e faatatau i le faaseseina o lagona o feusuaiga ma tagata solitulafono e le o ni feusuaiga (Harris et al., 2009; Simona, 1997).

E tusa ai ma togafitiga, atonu o le tulaga e mafai ona avea le faʻaogaina o togafitiga faʻapitoa e mafai ona avea ma se faʻaopoopoga taua mo togafitiga o tagata uma e iai CSB ma tagata solitulafono. O su'esu'ega ua fa'ailoa mai ai o le fa'atatauina o fa'alavelave fa'apitoa e iloa ai le fa'aaogaina o metotia fa'amafaufau-amio e sili ona aoga i le fa'aitiitia o le toe fa'afoliga i tagata solitulafono (fa'ata'ita'iga, Iates, 2013). E fautuaina se faiga e fa'atatau i tomai fa'apitoa ina ia mafai ai e sui auai o lo'o i lalo o togafitiga ona suia le mafaufau, a'afiaga, ma amioga ina ia fa'atumauina ai a latou amio. E ui lava o tusitusiga ua faʻaalia le taua o le faʻatulagaina o fuafuaga i togafitiga o tagata solitulafono (Beech et al., 2013; Maruna & Mann, 2006; Iates, 2013), o suʻesuʻega o loʻo iai nei e faʻaopoopo i le malamalama o loʻo i ai nei e ala i le fautuaina o se fesoʻotaʻiga tuusaʻo i le va o talitonuga muamua ma vaega o CSBs. O aʻoaʻoga o amioga faʻafeusuaiga e masani ona faʻaalia ai le uiga o tagata faʻaleagaina e "faʻamaonia" o latou tagata afaina (faʻataʻitaʻiga, Knight & Prentky's, 1990 fa'aletupe a tamaiti solitulafono) po'o le tulaga masani o fa'aletonu o le va fa'afeusuaiga ia i latou (Hanson & Morton-Bourgon, 2005). O suʻesuʻega o loʻo iai nei o le a fautua mai ai o le togafitia o EMS faʻaletonu, aemaise lava i latou e aʻafia ai le mafai ona fiafia i mafutaga vavalalata, atonu o se vaega taua o togafitiga.

Mo se faʻataʻitaʻiga, o se faʻataʻitaʻiga faʻaaoga lautele o amioga faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga ma le faʻaogaina manino o togafitiga, o le Good Lives model (Ward & Gannon, 2006; Uili, Yates, Gannon, & Uarota, 2013), e mafai ona fa'avasegaina sea mafutaga. O le fa'ata'ita'iga o lo'o fa'ailoa mai ai e mafai ona fa'amatalaina le fa'afeusuaiga pe a iai se fa'alavelave i le sailiga o oloa muamua, o oloa e matua'i sailia e tagata uma. O nei oloa e aofia ai fesoʻotaʻiga, fiafia faʻalapotopotoga, tulaga lelei, faitalia, ma le olaga (e aofia ai le ola maloloina, gaioiga faaletino ma le faʻamalieina o feusuaiga). O fa'asesega o le fa'ata'ita'iga e mafai ona aofia uma ai auala e fa'aaogaina e maua ai ia oloa muamua, fa'apea fo'i ma le taula'i atu i le mauaina o se vaega fa'atapula'a o oloa muamua. O se faʻataʻitaʻiga o se faʻalavelave faʻalavelave o oloa muamua o le manaʻo ia maua le fiafia poʻo le faʻamalieina feusuaʻiga, e aunoa ma se manaʻoga i le mauaina o oloa o fesoʻotaʻiga poʻo le faitalia (lea e mafai ona faʻamatalaina le uiga o le faʻafeusuaiga faʻaleagaina tagata afaina). O le Good Lives faʻataʻitaʻiga e leʻo faʻamatalaina le mafuaʻaga o ia faʻalavelave, ae o le suʻesuʻega o loʻo iai nei o le a faʻaopoopoina i lo tatou malamalama i le atinaʻeina ma le tausiga o ia oloa faʻaleagaina muamua. Aemaise lava, o fuafuaga o le teena ma le motusia o le a taofia ai le mafai ona fausia ni mafutaga mafanafana, vavalalata, ma faʻalagolago i tagata matutua, faʻateleina le avanoa e atiaʻe ai se taulaiga tasi i le faʻamalieina o feusuaiga, e aunoa ma le fiafia i vaega lautele o fesoʻotaʻiga. O le taula'i atu ile vaega ole fuafuaga fa'apitoa e mafai ona maua ai se togafiti fa'ama'i lelei mo le fa'ateleina o le lautele o oloa muamua ma fa'aleleia atili le tomai e fa'afetaui lelei ai.

E ui ina sa lagolagoina a matou manatu autu, o le suʻesuʻega e iai ni tapulaʻa e manaʻomia ona faʻaalia. O le suʻesuʻega e fesoʻotaʻi, lea e taofia ai le mafai ona faia ni faʻaiʻuga mafuaʻaga i le eseesega i le va o SA, feusuaiga, ma sauaga solitulafono, ma luga o fesoʻotaʻiga i le va o maladaptive schemas, impulsivity ma lagona saili, ma le CSB. E le gata i lea, o le faitau aofaʻi o suʻesuʻega sa tutusa ma o se aganuu tulaga ese - Isaraelu. O su'esu'ega i le lumana'i e tatau ona su'esu'e le faitau aofa'i o tagata ma tu'ufa'atasiga 'ese'ese e fa'amautinoa ai le fa'atusaina ma le fa'alauteleina o su'esu'ega.

E ui lava i tapulaʻa o lenei suʻesuʻega, matou te vaʻavaʻai i lenei suʻesuʻega e taua tele mo le malamalama i solitulafono tau feusuaiga ma lona eseesega mai tagata e maua i le CSB falemaʻi. O le su'esu'ega e tatala ai fo'i nofoaga fou mo togafitiga fa'afoma'i mo SA ma tagata solitulafono.

YE ma OS na saofagā i manatu ma mamanu. OS na saofagā i le aoina o faʻamaumauga. Na fautuaina e RE ni faʻaopoopoga faʻapitoa i le pepa. E saofagā le YE i su'esu'ega fa'afuainumera, tu'uina atu fa'amatalaga, faitau ma toe iloilo tusitusiga a'o le'i tu'uina atu.

Fai mai tusitala e leai se feteenaʻiga tului.

Antons, S., & Faailoga, M. (2018). Uiga ma tulaga le mautonu i alii ma le agavaʻa i le Initaneti-ponokalafi-faʻaaoga faʻaletonu. Faʻafiafiaga Faʻatele, 79, 171-177. Tui:https://doi.org/10.1016/j.addbeh.2017.12.029 Crossref, MedlineScholar Google
Bach, B., Lockwood, G., & Talavou, J. E. (2018). O se vaaiga fou i le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga: Faʻatulagaina ma le matafaioi a le vave maladaptive schemas. Togafitiga o Amio Taumafa, 47(4), 328-349. Tui:https://doi.org/10.1080/16506073.2017.1410566 Crossref, MedlineScholar Google
Beck, C. T. (1995). O aʻafiaga o le faʻanoanoa o le tina failele i fegalegaleaiga a tina-tamatama: O se meta-suʻesuʻega. Su'esu'ega Tausisoifua, 44(5), 298-304. Tui:https://doi.org/10.1097/00006199-199509000-00007 Crossref, MedlineScholar Google
Beech, A. R., Bartels, R. M., & Dixon, L. (2013). Su'esu'ega ma le togafitia o fuafuaga fa'asese i tagata solitulafono. Fa'alavelave, Saua, & Fa'aleaga, 14(1), 54-66. Tui:https://doi.org/10.1177/1524838012463970 Crossref, MedlineScholar Google
Blanchard, G. (1990). Su'esu'ega 'ese'ese o tagata solitulafono: Tu'ufa'atasia uiga o le tagata ua fai ma vaisu. American Journal of Preventive Psychiatry and Neurology, 2(3), 45-47. Scholar Google
Faatusatusaga, P. (2012, Setema). Fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga ma fa'afeusuaiga. Pepa na tu'uina atu i le 12th International Association mo le Togafitiga o Tagata Solitulafono Fa'afeusuaiga, Berlin, Siamani. Scholar Google
Chakhssi, F., De Ruiter, C., & Bernstein, D. P. (2013). Fa'ata'ita'iga fa'aletonu o le mafaufau muamua i tamaiti solitulafono tau feusua'iga fa'atusatusa i tagata solitulafono fa'afeusuaiga fa'asaga i tagata matutua ma tagata solitulafono e le fa'afeusuaiga: O se su'esu'ega su'esu'e.. Le Journal of Sexual Medicine, 10 (9), 2201-2210. Tui:https://doi.org/10.1111/jsm.12171 Crossref, MedlineScholar Google
Aʻai, P. (1989). Fa'afeagai ma le alofa: Fesoasoani i le fa'afeusuaiga. Minneapolis, MN: CompCare Publishers. Scholar Google
Aʻai, P. (2000). O vaisu faʻafeusuaiga ma le faʻamalosi: Aloaia, togafitiga, ma le toe faʻaleleia. CNS Spectrum, 5 (10), 63-74. Tui:https://doi.org/10.1017/S1092852900007689 Crossref, MedlineScholar Google
Efrati, Y, Gerber, Z., & Tolmacz, R. (2019). Le sootaga o le totonugalemu o le mafaufau ma le sootaga o le tagata lava ia i amioga faʻafeusuaiga faʻamalosi. Tusitala o Fa'afeusuaiga & Fa'aipoipoga. Fa'agasolo fa'asalalauga i luga ole laiga. 1-14. Tui:https://doi.org/10.1080/0092623X.2019.1599092 Crossref, MedlineScholar Google
Efrati, Y., & Gola, M. (2018). Faiga fa'afeusuaiga fa'amalosi: O se fa'ata'ita'iga e sefululua-laasaga. Faʻamaumauga o Faʻasalalau Faʻaleaga, 7 (2), 445-453. Tui:https://doi.org/10.1556/2006.7.2018.26 fesoʻotaʻigaScholar Google
Efrati, Y., & Gola, M. (2019). Le a'afiaga o manu'a i le amataga o le olaga i amioga fa'afeusuaiga fa'amalosi i tagata o le vaega e sefululua-laasaga. Tusitala o Vailaau Fa'afeusuaiga, 16(6), 803-811. Tui:https://doi.org/10.1016/j.jsxm.2019.03.272 Crossref, MedlineScholar Google
Efrati, Y., & Mikulincer, M. (2018). Fua Fa'atatau Fa'afeusuaiga Fa'atupu Ta'ito'atasi: O lona atina'e ma le taua i le su'esu'eina o amioga fa'afeusuaiga fa'amalosi.. Tusi o talaaga o feusuaiga & faʻaipoipoga togafitiga, 44 (3), 249-259. Tui:https://doi.org/10.1080/0092623X.2017.1405297 Crossref, MedlineScholar Google
Gerardin, P., & Thibaut, F. (2004). Epidemiology ma togafitiga o solitulafono tau feusuaiga a tamaiti. Vailaau Pediatric, 6(2), 79-91. Tui:https://doi.org/10.2165/00148581-200406020-00002 Crossref, MedlineScholar Google
Lelei, A. (1998). O vaisu fa'afeusuaiga: O se faiga tu'ufa'atasi. Madison, CT: Fa'asalalau Iunivesite Fa'ava-o-malo. Scholar Google
Gola, M., & Potenza, M. N. (2018). Faʻalauiloaina o aʻoaʻoga, faʻavasegaina, togafitiga, ma faiga faʻavae: Faʻamatalaga i luga: Faʻasalaga faʻafeusuaiga faʻamalosi i le ICD-11 (Kraus et al., 2018). Faʻamaumauga o Faʻasalalau Faʻaleaga, 7 (2), 208-210. Tui:https://doi.org/10.1556/2006.7.2018.51 fesoʻotaʻigaScholar Google
Gottfredson, M. R., & Hirschi, T. (1990). O se talitonuga lautele o solitulafono. Stanford, CA: Faletusi a le Iunivesite o Stanford. Scholar Google
Hanson, R. K., Gordon A., Harris, A. J. R., ituaiga, J. K., Murphy, W., Quinsey, V. L., & Seto, M. C. (2002). Lipoti muamua o le poloketi fa'amaumauga o taunu'uga galulue fa'atasi i le aoga o togafitiga fa'ale-mafaufau mo tagata solitulafono. Faʻasalaga Feusuaiga: A Journal of Research and Treatment, 14 (2), 169-194. Tui:https://doi.org/10.1177/107906320201400207 Crossref, MedlineScholar Google
Hanson, R. K., Harris, A. J., Sikoti, T.L., & Helmus, L. (2007). Iloiloina o le tulaga lamatia o tagata solitulafono tau feusuaiga i luga o le vaavaaiga a nuu: The Dynamic Supervision Project (Vol. 5, Nu. 6). Ottawa, ON: Lautele Saogalemu Canada. Scholar Google
Hanson, R. K., & Morton-Bourgon, K. E. (2005). O uiga o tagata solitulafono tau feusuaiga faifai pea: O se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega toe fai. Journal of Consulting and Clinical Psychology, 73(6), 1154-1163. Tui:https://doi.org/10.1037/0022-006X.73.6.1154 Crossref, MedlineScholar Google
Harris, D. A., Mazerolle, P., & Knight, R. A. (2009). Malamalama i le solitulafono tau feusuaiga a tama: O se faʻatusatusaga o aʻoaʻoga lautele ma faʻapitoa. Tulafono o Soligatulafono ma Amio, 36 (10), 1051-1069. Tui:https://doi.org/10.1177/0093854809342242 CrossrefScholar Google
Holmes, A. J., Hollinshead, M. O., Roffman, J.L., manogi, J. W., & Buckner, R. L. (2016). E ese'esega ta'ito'atasi ile su'esu'ega o lagona, impulsivity, ma le fa'aogaina o vaila'au. Journal of Neuroscience, 36(14), 4038-4049. Tui:https://doi.org/10.1523/JNEUROSCI.3206-15.2016 Crossref, MedlineScholar Google
Kafka, M. P. (2010). Tigāina o le gasegase faʻasolosolo: O se mea na fuafuaina mo DSM-V. Faʻamaumauga o amioga tau feusuaiga, 39 (2), 377-400. Tui:https://doi.org/10.1007/s10508-009-9574-7 Crossref, MedlineScholar Google
Kalichman, S. C., Johnson, J. R., Adair, V., Rompa, D., Multhauf, K., & Keli, J. A. (1994). Saili lagona fa'afeusuaiga: Fuafuaina le atina'eina ma le vavalo o amioga e lamatia ai le AIDS i tamaloloa e fa'afeusuaiga.. Tusitala o Iloiloga o Tagata, 62(3), 385-397. Tui:https://doi.org/10.1207/s15327752jpa6203_1 Crossref, MedlineScholar Google
Kalichman, S. C., & Rompa, D. (1995). Su'esu'ega lagona fa'afeusuaiga ma fua fa'amalosi fa'afeusuaiga: Fa'atuatuaina, fa'amaoni, ma vavalo amioga fa'aletonu ole HIV.. Tusitala o Iloiloga o Tagata, 65(3), 586-601. Tui:https://doi.org/10.1207/s15327752jpa6503_16 Crossref, MedlineScholar Google
Kingston, D. A., & Bradford, J. M. (2013). Fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga ma fa'afeusuaiga i tagata solitulafono. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 20 (1-2), 91-105. Tui:https://doi.org/10.1080/10720162.2013.768131 Scholar Google
Kinsey, A. C., Pomeroy, W. B., & Matini, C. E. (1948). Feusuaiga i le tane. Filatelefaia, PA: WB Saunders. Scholar Google
Knight, R. A., & Prentky, R. A. (1990). Fa'avasegaina o tagata solitulafono, i L. Marshall, D. R. Tulafono, & H. E., Barbaree (Eds.), Tusitaulima o osofaiga tau feusuaiga (pp. 23-52). Boston, MA: Springer. CrossrefScholar Google
Kraus, S. W., Rosenberg, H., & Tompsett, C.J (2015). Iloiloga o le malosi o le tagata lava ia e faʻaaoga ai ponokalafi faʻaoga-faʻaititia taʻiala. Faʻafiafiaga Faʻatele, 40, 115-118. Tui:https://doi.org/10.1016/j.addbeh.2014.09.012 Crossref, MedlineScholar Google
Krueger, R. B., Kaplan, M. S., & Tulaga tasi, M. B. (2009). Fa'afeusuaiga ma isi axis 1 su'esu'ega o tama'ita'i e to'a 60 na pu'eina mo solitulafono fa'asaga i tamaiti e aofia ai le Initaneti. CNS Spectrum, 14 (11), 623-631. Tui:https://doi.org/10.1017/S1092852900023865 Crossref, MedlineScholar Google
Lösel, F., & Schmucker, M. (2005). Le aoga o togafitiga mo tagata solitulafono: O se faʻataʻitaʻiga atoatoa. Journal of Experimental Criminology, 1(1), 117-146. Tui:https://doi.org/10.1007/s11292-004-6466-7 CrossrefScholar Google
Lussier, P., Leclerc, B., Kale, J., & Proulx, J. (2007). Ala fa'atupuina o le fa'afeusuaiga i tagata fa'afeusuaiga. Tulafono o Soligatulafono ma Amio, 34 (11), 1441-1462. Tui:https://doi.org/10.1177/0093854807306350 CrossrefScholar Google
Marshall, L. E., Marshall, W. L., Moulden, H. M., & Serran, G. A. (2008). CEU agavaa tusiga o le taatele o vaisu tau feusuaiga i pagota solitulafono tau feusuaiga ma faʻatusatusa i latou e le o solitulafono.. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 15 (4), 271-283. Tui:https://doi.org/10.1080/10720160802516328 CrossrefScholar Google
Marshall, L. E., O'Brien, M. D., & Kingston, D. A. (2009). Fa'afitauli fa'alavelave fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga i tagata solitulafono tau feusuaiga fa'afalepuipui ma se fa'alapotopotoga fa'atusatusa fa'ale-aganu'u e fetaui lelei ma le tamaoaiga.. Pepa tuuina atu i 28 Su'esu'ega Fa'aletausaga ma Togafitiga Fonotaga mo le Asosi mo le Togafitiga o Tagata Fa'afeusuaiga, Dallas, ISA. Scholar Google
Maruna, S., & Mann, R. E. (2006). O se fa'ailoga fa'avae sese? Toe mafaufau fa'aletonu o le mafaufau. Tulaga Fa'aletulafono ma Soligatulafono, 11(2), 155-177. Tui:https://doi.org/10.1348/135532506X114608 CrossrefScholar Google
Maeaea, E. L. (2014). Eseesega o le tamaʻitaʻi e faʻaaogāina mea tau feusuaiga: O se iloiloga o suʻesuʻega e taulai i autu o le eseesega o tamaʻitaʻi e faʻaaogaina ai faʻamatalaga mo le togafitia o fafine e fai ma vaisu i feusuaiga.. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 21 (3), 203-224. Tui:https://doi.org/10.1080/10720162.2014.931266 CrossrefScholar Google
Miner, M., Borduin, C., Prescott, D., Bovensmann, H., Schepker, R., Du Bois, R., Schladale, J., Eher, R., Schmeck, K., Langfedt, T., & Smit, A. (2006). Tulaga o le tausiga o tamaiti solitulafono tau feusuaiga a le International Association for the Treatment of Sexual Offenders. Togafitiga Feusuaʻiga Feusuaʻiga, 1 (3), 1-7. Toe aumai mai https://www.iatso.org/images/stories/pdfs/minersot3-06.pdf Scholar Google
Miner, M. H., Raymond, N., Mueller, B. A., Lloyd, M., & Lim, K. O. (2009). Suʻesuʻega muamua o uiga faʻamalosi ma neuroanatomical o amioga faʻafeusuaiga faʻamalosi. Su'esu'ega Fa'afoma'i: Neuroimaging, 174(2), 146-151. Tui:https://doi.org/10.1016/j.pscychresns.2009.04.008 Crossref, MedlineScholar Google
Moeller, F. G., Barratt, E. S., Dougherty, D. M., Schmitz, J. M., & Swann, A. C. (2001). Ituaiga fa'ale-mafaufau ole impulsivity. Amerika Journal of Psychiatry, 158 (11), 1783-1793. Tui:https://doi.org/10.1176/appi.ajp.158.11.1783 Crossref, MedlineScholar Google
Muthén, L. K., & Muthén, B. O. (1998-2010). Mplus fa'aoga ta'iala (6th ed.). Los Angeles, CA: Muthén & Muthén. Scholar Google
Pachankis, J. E., Redina, H.J., Ventuneac, A., Sili, C., & Parsons, J. T. (2014). Le matafaioi a maladaptive cognitions i hypersexuality i le va o tamaloloa tamaloloa ma lua. Faʻamaumauga o amioga tau feusuaiga, 43 (4), 669-683. Tui:https://doi.org/10.1007/s10508-014-0261-y Crossref, MedlineScholar Google
Paunovic, N., & Hallberg, J. (2014). Fa'ata'ita'iga o fa'ama'i fa'afeusuaiga fa'atasi ma le talitonuga fa'alavelave fa'ale-agavale. Psychology, 5, 151-159. Tui:https://doi.org/10.4236/psych.2014.52024 CrossrefScholar Google
Reid, R. C. (2010). Tu'ufa'atasi o lagona i se fa'ata'ita'iga o ali'i i togafitiga mo amioga fa'afeusuaiga. Journal of Social Work Practice in the Addictions, 10(2), 197-213. Tui:https://doi.org/10.1080/15332561003769369 CrossrefScholar Google
Reid, R. C., Kamuta, B. N., Draper, E. D., & Manning, J. C. (2010). Su'esu'eina o le psychopathology, uiga o le tagata, ma le fa'alavelave fa'aipoipo i fafine ua fa'aipoipo i tane fa'afeusuaiga. Journal of Couple & Relationship Therapy, 9(3), 203-222. Tui:https://doi.org/10.1080/15332691.2010.491782 CrossrefScholar Google
Reid, R. C., Garos, S., & Kamuta, B. N. (2011). Faʻamaoni, faʻamaonia, ma le atinaʻeina o le mafaufau o le Hypersexual Behavior Inventory i se faʻataʻitaʻiga o tamaloloa i fafo.. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 18 (1), 30-51. Tui:https://doi.org/10.1080/10720162.2011.555709 CrossrefScholar Google
Reid, R. C., Garos, S., & Fong, T. (2012). Fa'ata'ita'iga fa'aa'oa'oga o le Fua o Taunuuga o Amio Fa'afeusuaiga. Faʻamaumauga o Faʻasalalau Faʻaleaga, 1 (3), 115-122. Tui:https://doi.org/10.1556/JBA.1.2012.001 fesoʻotaʻigaScholar Google
Reid, R. C., Temko, J., Moghaddam, J. F., & Fong, T. W. (2014). O le le fiafia, faʻasalaga, ma le agaalofa i alii na suʻeina mo le faʻafitauli o feusuaiga. Journal of Psychiatric Practice, 20(4), 260-268. Tui:https://doi.org/10.1097/01.pra.0000452562.98286.c5 Crossref, MedlineScholar Google
Roemmele, M., & Messman-Moore, T.L. (2011). Fa'asaunoa o tamaiti, faiga fa'aletonu vave, ma amioga fa'afeusuaiga mata'utia i tama'ita'i kolisi. Tusitala o Faiga Fa'afeusuaiga a Tamaiti, 20(3), 264-283. Tui:https://doi.org/10.1080/10538712.2011.575445 Crossref, MedlineScholar Google
Ryan, T. J., Hasi, M. T., & Scalora, M. J. (2017). Fa'aeseese ituaiga tagata solitulafono tau faiga aiga i fua o le impulsivity ma le compulsivity. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 24 (1-2), 108-125. Tui:https://doi.org/10.1080/10720162.2016.1189863 CrossrefScholar Google
Schiffer, B., & Vonlaufen, C. (2011). Fa'aletonu fa'atonu i tagata fa'atama'ita'i ma fa'aleaga tamaiti. Le Journal of Sexual Medicine, 8 (7), 1975-1984. Tui:https://doi.org/10.1111/j.1743-6109.2010.02140.x Crossref, MedlineScholar Google
Sigre-Leirós, V. L., Carvalho, | J., & Nobre, P. (2013). Fuafuaga maladaptive vave ma amioga faʻafeusuaiga faʻamalosi: O se suʻesuʻega muamua ma tama aʻoga kolisi. Le Journal of Sexual Medicine, 10 (7), 1764-1772. Tui:https://doi.org/10.1111/j.1743-6109.2012.02875.x Crossref, MedlineScholar Google
Simona, L. (1997). O le tala fa'asolopito o le fa'apitoa o tagata solitulafono: O se su'esu'ega fa'apitoa. New England Journal on Criminal and Civil Commitment, 23, 387-403. Scholar Google
Szumski, F., Bartels, R. M., Beech, A. R., & Fisher, D. (2018). Fa'alavelave fa'aletonu e feso'ota'i ma faiga fa'afeusuaiga a ali'i: O le tele-mechanism theory of cognitive distortions (MMT-CD). Sauā ma Amio Sauā, 39, 139-151. Tui:https://doi.org/10.1016/j.avb.2018.02.001 CrossrefScholar Google
Thibaut, F. (2015). Parafilia. I Encyclopedia of clinical psychology set. Chichester, Peretania: Wiley. Toe aumai mai https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/9781118625392.wbecp242 CrossrefScholar Google
Van Wijk, A., Vermeiren, R., Loeber, R., Hart-Kerkoffs, L. T., Doreleijers, T., & Bullens, R. (2006). Tagata solitulafono tau feusuaiga a tamaiti faʻatusatusa i tagata solitulafono e le o ni feusuaiga: O se toe iloiloga o tusitusiga 1995-2005. Fa'alavelave, Saua, & Fa'aleaga, 7(4), 227-243. Tui:https://doi.org/10.1177/1524838006292519 Crossref, MedlineScholar Google
Faʻalogo, V., Mole, T. B., Banca, P., Porter, L., Morris, L., Mitchell, S., Lapa, T.R., Karr, J., Harrison, N. A., Potenza, M. N., & Irvine, M. (2014). Faʻasalaga i le Neural o le gaioiga faʻafeusuai i tagata taʻitoʻatasi ma e aunoa ma ni amioga mataga faʻafeusuaiga. PLoS Tasi, 9 (7), e102419. Tui:https://doi.org/10.1371/journal.pone.0102419 Crossref, MedlineScholar Google
Walton, M. T., Cantor, J. M., Manuvi, N., & Lykins, A. D. (2017). Hypersexuality: O se iloiloga taua ma folasaga i le "taamilosaga o feusuaiga". Faʻamaumauga o amioga tau feusuaiga, 46 (8), 2231-2251. Tui:https://doi.org/10.1007/s10508-017-0991-8 Crossref, MedlineScholar Google
Walton, M. T., Cantor, J. M., Manuvi, N., & Lykins, A. D. (2018). O se su'esu'ega fa'alilolilo o foliga e feso'ota'i ma le fa'afeusuaiga fa'aletagata. Manuscript i sauniuniga. Scholar Google
Uarota, T., & Gannon, T. A. (2006). Toe fa'aleleia, fa'avae, ma tulafono faatonutonu a le tagata lava ia: O le faʻataʻitaʻiga atoatoa o olaga lelei o togafitiga mo tagata solitulafono. Fa'asa ma Amio Sauā, 11(1), 77-94. Tui:https://doi.org/10.1016/j.avb.2005.06.001 CrossrefScholar Google
Uarota, T., Hudson, S. M., & Keenan, T. (1998). O se fa'ata'ita'iga fa'atonutonu a le tagata lava ia o le fa'agasologa o solitulafono tau feusuaiga. Faiga Fa'afeusuaiga, 10(2), 141-157. Tui:https://doi.org/10.1177/107906329801000206 CrossrefScholar Google
Uili, G. M., Yates, P. M., Gannon, T. A., & Uarota, T. (2013). Fa'afefea ona tu'ufa'atasia le Good Lives Model i polokalame togafitiga mo le solitulafono tau feusuaiga: O se folasaga ma se aotelega. Faiga Fa'afeusuaiga, 25(2), 123-142. Tui:https://doi.org/10.1177/1079063212452618 Crossref, MedlineScholar Google
Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi [WHO]. (2018). ICD-11 (fuainumera o le maliu ma le ma'i). 6C72 Fa'alavelave Fa'afeusuaiga Fa'amalosi. Toe maua mai https://icd.who.int/dev11/l-m/en#/http://id.who.int/icd/entity/1630268048 Scholar Google
Yates, P. M. (2013). Togafitiga o tagata solitulafono: Suʻesuʻega, faiga sili ona lelei, ma faʻataʻitaʻiga faʻaalia. International Journal of Behavioral Consultation and Therapy, 8(3–4), 89-95. Tui:https://doi.org/10.1037/h0100989 CrossrefScholar Google
Talavou, J. E. (1990). Togafitiga faʻapitoa mo faʻafitauli o le tagata: O se faʻataʻitaʻiga-faʻatatau. Sarasota, FF: Fetufaaiga Punaoa Faapolofesa. Scholar Google
Talavou, J. E., & Lanu enaena, G. (2005). Young Schema Questionnaire-Pu'upu'u; Fa'aliliuga 3 [Faamaumauga fa'amaumauga]. Na maua mai le PsychTESTS http://dx.doi.org/10.1037/t67023-000 Scholar Google
Talavou, J. E., Klosko, J. S., & Weishaar, M. E. (2003). Fa'ata'ita'iga fa'apitoa: O se ta'iala a le foma'i. New York, NY: Guilford Press. Scholar Google
Talavou, J. E., Sobel, I., Faust, M., Tepi, D., & Rafaeli, E. (2010). Fa'aliliuga Eperu o le Young Schema Questionnaire – Puupuu; Version 3. Manuscript i le sauniuniga. Scholar Google
Zuckerman, M. (1979). Fa'ailoga o le manuia ma le toilalo toe asia, po'o: O le fa'aituau fa'aosofia o lo'o ola ma lelei i le manatu fa'atatau. Journal of Personality, 47 (2), 245-287. Tui:https://doi.org/10.1111/j.1467-6494.1979.tb00202.x CrossrefScholar Google
Zilberman, N., Yadid, G., Efrati, Y., Neumark, Y., & Rassovsky, Y. (2018). Faʻamatalaga o le tino ma vailaau faʻaleagaina. Faʻafiafiaga Faʻatele, 82, 174-181. Tui:https://doi.org/10.1016/j.addbeh.2018.03.007 Crossref, MedlineScholar Google