Le lelei amioga tau feusuaiga: faʻauigaina, faʻafitauli o falemaʻi, faʻamaumauga o neurobiological ma togafitiga (2020)

Fuaitau mai le “O le faʻaaogaina o ponokalafi i vaisu o feusuaiga "vaega i lalo:

O vaisu i porn, e ui lava e eseʻese mai le mafaufau mai le tagofia o feusuaiga, o se ituaiga o amioga ua fai ma vaisu ....

O le faʻateʻa faʻafuaseʻi o le fai ma vaisu porn mafua ai leaga aafiaga i lagona, fiafia, ma fegalegaleaiga ma feusuaiga faamalieina….

O le faʻaaogaina tele o ponokalafi e faʻafaigofieina ai le amataina o faʻafitauli o le mafaufau ma faigata i fegalegaleaiga ....

Perrotta G (2020), Int J Feusuaiga Reprodua Soifua Maloloina Soifua Maloloina 3 (1): 061-069.

FAIA: 10.17352 / ijsrhc.000015

lē faʻatino

Lenei galuega taulaʻi i le autu o le "le atoatoa feusuaiga amioga" ma aemaise i falemaʻi, psychopathological, ma anatomy tino o le tino elemeni, ia malamalama atoatoa i vasega eseese o le amio o loʻo iloiloina: feusuaʻiga, faʻaosofia feusuaʻiga faifai pea, ma feusuaiga fai ma vaisu. O le galuega ua maeʻa ma le suʻesuʻega o elemeni elemeni ma togafitiga sili ona lelei, faʻamamafaina le taua falemaʻi o le faʻaaogaina o ponokalafi i feusuaʻiga.

Folasaga, faʻauigaina ma faʻafitauli tau falemaʻi

Le lelei amioga tau feusuaiga o se auala o le faʻatinoina o le tagata, i fegalegaleaiga ma fegalegaleaiga ma le siʻosiʻomaga siosiomaga, lea e maua ai se le mautonu (ma o lea pathological) manaʻomia e mafaufau e uiga i feusuaiga, faʻatinoina o le mafaufau amioga faʻatatau i le faʻataunuʻuina malosi feusuaʻiga, leiloa pulea o lagona faʻaosofia ma faatapulaa faaagafesootai faaeeina e mea moni tulaga. I se tulaga aoao, o le "fai ma vaisu" o lona uiga o le leiloa ma le mafai ona toe maua le puleaina o le tuinanau amioga, o lona uiga, o le manao ia maua ma 'ai se mea. O le mea lea, pe a fai o le faʻatonutonu tulaga e tupu pe a fai o le tagata manatu le tulaga na ia / ia faʻaumatia se mea poʻo le aʻafia i amioga, tusa lava pe o le a le ogaoga, tumau pe lamatia lenei aʻafia o, pulea leiloa pe a toe faia le amio e ui lava i se lautele le fiafia , pe e ui i le faʻaleagaina o le olaga o le tagata, ma mafua ai ona le manaʻomia. E le o le tele o le amio e pathological ae o le leai o le faʻatonutonuina o mafuaʻaga o le faʻamalieina e manaʻomia e le tagata ia ausia. Amioga e le toe faʻamalieina masani tatau ona mou ese atu, tusa lava pe na faʻamalieina muamua, aua na mutaia ona. Afai e le tupu lenei mea, ma le tagata e le mafai faʻaletonu ona mafaufau ia o se tauia e ui lava i le le fiafia o le inu, ua leiloa pulea. I le auala lava e tasi, afai e le mafai e le tagata ona faʻavasega ana amio e faʻaofi i lona olaga pe a ma pe faʻapefea ona ia manaʻomia (e leai se totogi), na ia faʻaiʻuina taulagaina lona olaga atoa i le manaʻo e faʻatino le amio i soʻo se taimi e sau ai ( o lona uiga, ua avea ma ana pologa). E faʻapea foi ona faʻateleina faigata ona maua ni fesoasoani e lagolago ai le amio lava ia (mo se faʻataʻitaʻiga o le tamaoaiga), ma e tusa lava pe o le amio lava ia e tumau lona tauia e leai se toe faʻamalieina lautele, ma o ia faʻamalieina ua atili faigata ona o le le mafai ona pulea le manaʻoga. O le mea lea o se moni vaisu pei o se isi lava faʻamalosi vailaʻau poʻo amioga ma ei ai lona faʻavasega faʻapitoa, faʻavae i luga o le ogaoga o le pathological tulaga; o le mea moni, o le tolu fomu e iloga: feusuaʻiga, faʻafitauli faifai pea faʻamalosi feusuaiga ma vaisu i feusuaiga [1].

E leʻi leva atu nei, na maua ai le faʻavasega i totonu ole International Classification of Diseases for Mortality and Morbidity Statistics (ICD-11) [2] ma le code 6C72, ona o le vaega na vavaeʻese mai paraphilias i totonu o le manaʻoga o faʻatonutonu. E tusa ai ma le faʻamatalaga a le Lalolagi Soifua Maloloina Faʻalapotopotoga (WHO) [3], o le faʻamalosia amioga faʻafeusuaiga faʻaletonu e faʻaalia e se faiga faifai pea o le le faʻatonutonuina o le malosi, faʻasolosolo lagona faʻamalosi poʻo unaʻi e mafua ai le toe faia amioga feusuaʻi. Faʻailoga e ono aofia ai le toe faia gaioiga gaioiga avea ma totonugalemu o le olaga o le tagata i le tulaga o le faʻatamala i le soifua maloloina ma le tagata lava ia tausiga poʻo isi mea e fiafia i ai, gaioiga, ma tiute; tele taumafaiga le manuia e faʻaititia le toe faia amioga feusuaʻi, ma faʻaauau amioga feusuaʻi faifai pea e ui lava i le leaga aʻafiaga poʻo le mauaina itiiti pe leai se faʻamalieina mai ai. O le faʻataʻitaʻiga o le le faʻatonutonuina o le malosi, faʻatosina feusuaʻiga poʻo unaʻiga ma mafua ai amioga feusuaʻi faifai pea e aliali mai i luga o se vaitaimi umi (eg, 6 masina pe sili atu), ma mafua ai faʻailoga tigaina pe ogaoga faʻaletonu i le tagata lava ia, aiga, lautele, aʻoaʻoga, galuega, poʻo isi vaega taua o le faʻagaioiga. O le faʻanoanoa e fesoʻotaʻi lava ma faʻaiuga lelei ma le le taliaina e uiga i lagona feusuaʻi, uunaiiga, poʻo amioga e le lava e faʻafetaui ai lenei manaʻoga. E ui lava i le taumafai pea e faʻaititia le tele o amioga le taupulea faʻafeusuaiga, o le tagata o loʻo mafatia i feusuaʻiga le mafai ona taofiofia ona faʻamalosi, ma faʻavae i luga o le ogaoga o lona faʻamaʻi, e mafai ona ia faʻaalia mautinoa popolega faʻaletonu, suiga o lagona, osofaʻiga le faʻaosofia, hypermanicity, obsessiveness ma le faʻamalosia [ 4].

O le lona lima toe faʻafouina o le Diagnostic ma Fuainumera Tusi Lesona o Faʻaletonu Mafaufau na tusia e le American Psychiatric Association (Diagnostic Manual of Mental Disorder, DSM-5) [5] peitaʻi e le aofia ai le feusuaʻi maʻi i le faʻavasegaina o faʻamaʻi o le mafaufau, e ui o le lua vaega o loʻo i ai mo feusuaʻiga le lelei fesoʻotaʻi ma faigata i le oʻo atu i orgasm poʻo feusuaʻiga faʻaosofia ma paraphilic faʻafitauli [5]. O le saienitisi nuu ua tele finauga i luga o le matautia o le soona mafaufau loloto amioga taʻitasi ma amioga o mataupu o le natura e sili atu maualuga feusuaʻiga feusuaʻi nai lo le averesi, poʻo latou e ola i se sosaiete-faʻaleaganuʻu mataupu e masani ona taliaina ai ia amioga faʻafeusuaiga. Faʻapena foi, le mataupu o eseʻesega faʻamaoniga tumau finauga, ina ia feusuaʻiga le atoatoa, faʻaalia o ia lava i le tele o taimi faʻatasi ma isi faʻafitauli o le mafaufau e pei o le bipolar faʻaletonu poʻo depressive syndromes, e le tatau ona faʻamaonia o se tutoʻatasi faʻaletonu, ae o se tulaga lua faʻailoga o le lagona faʻaletonu Tagata atamamai oe, i se isi tulaga, fai mai o loʻo i ai, faʻamatalaina feusuaʻiga o se lelei vaisu, pei o isi pei o le 'ava malosi ma vailaʻau fai ma vaisu. O le gaioiga, i lenei tulaga o le feusuaʻiga, o le a faʻaaogaina e na o le pau lava auala masani e faʻatonutonu ai le popole poʻo uiga ma faʻaletonu o le mafaufau [4].

Mai se faʻailoga faʻaalia o le manatu, O le tauafafine, o le mea lea, faʻaalia o ia lava i uiga o le tagata i le leiloa le masani taliaina taliaina, faʻamalosia le fiafia i se amio faʻalauteleina i le faʻaauau faʻaalia o faʻatosina gaioiga, faʻaosooso ma naunau mo feusuaiga faʻalatalata. O se malosi malosiaga faʻamalosia ma faʻaeaina o lagona feusuaʻi ma lagona faʻaosofia, lea e unaʻia le mataupu e faʻaalia i taimi uma le fiafia i faʻafesoʻotaʻiga tino poʻo se faiga faʻafeusuaiga. Ae ui i lea, o lenei uiga e le masani ona faʻamoemoeina i le mauaina o feusuaiga; masani ona fai ma sui o se auala e faʻatosina mai ai mafaufau ma faʻamafanafana ai i latou i totonu feusuaʻiga tuleia i isi a le o lea tatou te le maua se auala e faʻasaʻoloto ai tatou lava. O se aga masani mo nei mataupu le faʻamalosia ma faʻamalosi tino faʻataʻitaʻi le masturbatory art o a latou itutinosa itupa. Ae maise lava, o le taaloalo i totoga o se mea taua ona o le sili atu nai lo le faʻaleagaina e fai ma sui o gaioiga, lea e mafai ona avea uiga o se vaisu e ala i se auala e faia e sili ona tauia, o le masani ai o ponokalafi, po o le vaʻaia, o lona uiga o ponokalafi " Ola ”faʻataʻitaʻi mo se totogifuapauina pe i le molimauina o faiā ma isi, pe faʻalilolilo (sipai i tagata o loʻo manaʻomia ni feusuaiga). O le tagata e masani ona mimigi e masani ona lofituina e le le toʻa o le le mafai ona maua se mea e sili ona manaʻomia, ma o le nofo e faʻamautu mo le totogaseseina. O isi taimi, i leisi itu, o le tagata faʻaiʻu tuʻua latou lava faʻafesoʻotaʻiga poʻo le atiina ae o se le atoatoa i fegalegaleaiga vavalalata aua o latou feusuaʻiga ua avea faʻapagotaina e masturbation. A leai, faʻasolosolo avea pathological aua o le faʻateleina o taimi e tutusa ma le maualalo faʻamalieina, sailia ma le ita poʻo le popole e aunoa ma le alualu i luma, pe fesoʻotaʻi ma se tulaga faʻaletonu ma maasiasi mo le tagata. Pathological masturbation e masani ona taʻua o le "compulsive" e ui o le mea moni o lenei mea e fausia ai le le saʻo aitia e fai ma sui o le fesuiaʻiga o le faʻamaʻi-manaʻomia faʻamaʻi. O feusuaʻiga feusuaʻiga e ese mai le mafaufau loloto i lona sailia, gaosia ma fafagaina o se auala o le faʻamalieina, ma masturbatory gaioiga e le faʻataʻitaʻia le o le loto i le taimi nei, ae pe a fai e feteʻenaʻi ma se manatu lautele. I lenei tulaga o le faʻaleagaina, e ui i lea, o faʻaupuga paraphilic e mafai ona nonofo faʻatasi ae fai ma sui o le talaʻaga o lenei tulaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se tagata e maua i feusuaiga hyperactivity mafai ona filifilia le ponokalafi mea e fiafia i ai poʻo paʻaga totogi e fiafia i ai, ae o le tagata faigaluega feusuaʻi faʻaiʻu faʻaalu lona taimi i lenei suʻesuʻega i le tulaga o le le toe avanoa (ona ua le toe mafai galue pe tuʻuina atu o ia lava i le soifuaga lautele) o tele punaoa, ma o lea masalo fetuutuunai i mea muamua na ia mauaina, taliaina foi lamatiaga (tumama ma faʻamaʻi, poʻo siosiomaga), e faʻaumatia vave [1].

Pe a fai o le feusuaʻi ma aga e faʻateleina, o le ai ai talanoaga o se moni le atoatoa, o le lona lua tulaga i le kalave: Faʻaletonu Feusuaiga Arousal Faʻaletonu (PSAD). O le faʻaauau feusuaiga fiafiaga tuleia le tagata e faʻamalosia sailia tulaga ma mea na tutupu o loʻo i ai se uiga faʻafeusuaiga; o le mea lea feusuaʻiga avea ma amataga amataga o lenei faʻamaʻi. Ina ia faʻamalieina se tasi taʻavale, o le mataupu ono ono maua se faʻateleina suʻesuʻega mo feusuaʻiga e foliga mai e mataga pe le faʻamaoni. Mo lenei mafuaʻaga, o nei itu e tatau ona faʻatonutonuina i se vaega o le mafaufau-psychiatric puapuagatia; ae ui i lea, e mafai lava e le mataupu ona faʻatumauina se foliga tutusa, masani ai nei amioga i le tulaga o lona lava lagona ma feusuaiga, faʻatapulaʻaina le leaga o fegalegaleaiga a tagata ma le masani faʻailoga a se tamaloa e faʻatatau i feusuaiga agaʻi i se fixation poʻo se vaisu . O mataupu o loʻo fesiligia e tele lava ina aʻafia i paraphilias, e tatau ona fai ma sui ma ola i o latou lagona faʻalagona ma lagona [1].

Afai o le manaʻoga e lagona le faʻamalosia ma feusuaʻiga saoloto avea ma se manaoga faifai pea ma le taofiofia e faia feusuaʻiga, faifai pea fiafia avea ma se vaisu moni: Feusuaiga-mausa. O loʻo faʻatusalia le maualuga mulimuli ile mamafa o amioga le mama i feusuaiga ma e masani ona o faatasi ma le manaʻoga e faia feusuaʻiga ma tagata poʻo mea faitino ile fausiaina o se tasi pe sili atu paraphilias. O le mafuaʻaga o le iloaina o le fiafia ma masani ai o faʻaiuga o gaioiga a se tagata, tusa lava pe iloa i le mataupu, e le amanaʻiaina pe le tatau ona amanaʻia, ona o le vevesi latou te ono mafua ai o le a faʻatamaia ai le malosi feusuaiga ua sauni e faʻamavae le ausa [ 6]. O vaisu i feusuaiga e faʻailoaina se faiga faifai pea o le le mafai ona faʻatonutonu tuʻinanau [ma] faʻaosofia feusuaʻiga poʻo ni unaʻi, ma mafua ai le faia faʻafeusuaiga amioga i luga o se vaitaimi umi e mafua ai le tele faʻatiga poʻo faʻaletonu i le tagata lava ia, aiga, agafesoʻotaʻi, aʻoaʻoga, galuega, po o isi vaega taua o galuega [7]. O feusuaiga-fai ma vaisu, i taimi ua tuanaʻi, i le matata faafomai, sa lauiloa i le faaupuga "Nymphomania" (faatatau i tamaitai) ma le "Satirism po o Satiriasis" (faatatau i tamaloloa), talu ai i tala faa-Eleni o le Nymphs na faamatalaina i lo latou natura i totonu o le vaega o le mana paia o Aidòs, o le mea lea i le le faalauaiteleina ma le maofa i le feagai ai ma le a le mama ma o lea le leoa ma sa avea i latou ma teine ​​lalelei e faavavau teineiti, mafai ona faatosina mai alii ma toa, ae o le Satyrs na masani ona faʻaalia o tagata 'ava. ma 'oti poʻo solofanua solofanua, nifo, siʻusiʻu, ma vae, tuʻuina i le uaina, e taʻalo ai ma siva ma le Nymphs, i le faʻatasi ai ma le faʻaali foliga feusuaiga fausiaina [1]. I le taimi ua tuanaʻi, o le tulaga na faʻamatalaina foi o feusuaʻiga, feusuaʻiga, feusuaʻiga le mama, ma amioga faʻamalosia feusuaiga; e oʻo mai lava i le taimi nei, o amioga mataga faʻafeusuaiga na fautuaina e avea o se faʻatonutonu le manaʻoga faʻapitoa mo le aofia ai i le ICD-11, ma Initaneti faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻi ma faʻataʻitaʻi suʻesuʻe fuafuaga e faʻataʻitaʻia lona moni [7]. O aso nei o nei faaupuga e lua ua paʻu i lalo. Faʻalagolago faʻalagolago i nisi tulaga alualu i luma, faʻateleina le malosi ma le soʻosoʻoga tupu o se ituaiga o feusuaʻiga faʻamalieina. Lenei o le mataupu e le toe mafai ona vaʻavaʻaia lautele taliaina tapulaʻa ma lona faʻalagolago atoa tuutuuga ia, i soʻo se vaega o lona i ai, mai lava ia i le aiga, mai galuega i agafesoʻotaʻi. Paraphilias avea ma se auala o le mauaina o feusuaʻiga pei o se isi lava ma saili faʻafiafia faʻatasi ma le faʻaaogaina o ponokalafi. Faʻatasi ai ma iʻuga o lenei leaga na mafai ona tatou taʻua faʻailoga nei o le falemaʻi: faʻaletonu o le tino ma le mafaufau e mafua mai i le le fiafia, faʻaletonu, faʻamalosi ma le soʻona suʻesuʻe mo faʻatosina-faʻatupu punaoa; leaga o le va fealoaʻi; faʻaititia le manatua puʻupuʻu ma faʻamatalaga; malamalama opacity ma faaititia tomai malamalama e pei o intuition, abstraction, synthes, fatufatuaʻi ma faasalaga; saili mo feusuaʻiga faʻamalieina i soʻo se tulaga e aunoa ma le iloiloina o faʻaiuga o se gaioiga a se tasi (faʻapea foi ma faʻamasinoga) faaititia le faʻamalositino faʻamalositino ma le tumau vaivai; fesuiaiga o paologa faataamilo o le moe; faateleina popolevalega setete; osofaʻiga pāpā; lagona faifai pea o le le fiafia; faʻamalieina tumau; lagona o le le fiafia ma le le fiafia pe a maeʻa le gaioiga gaioiga; faʻamaoni i le sailiga i aso uma mo tulaga faʻamalosia feusuaʻiga, mo le tele o itula o le aso; le mautonu; tuʻufua toʻatasi; faatosina aulelei ma afaina ma faigata faigata le alofa; fesuiaʻiga o masani masani feusuaiga i ai le mataupu taumafai e toe faʻafouina ma lana paʻaga (e oʻo lava i nisi taimi) tasi pe sili atu faʻasalaga mamanu, desubjecting tagata.

E tusa ai ma faʻafitauli tau falemaʻi, peitaʻi, e amata mai lava i le eseesega i le va o feusuaʻiga, maʻi o le faʻaosofia o feusuaiga ma le faia o feusuaiga, o le tulaga faʻasolosolo e masani ona iloga faʻavaeina i luga o le ogaoga o faʻailoga na faʻamatalaina i le anamnesis; o lea, feusuaʻiga (o le amataga lea o le le atoatoa le tulaga, e uiga i feusuaiga) atonu o se faʻapitoa faʻailoga o se tasi o nei fa faʻailoga faʻailo [7]

1) "Faʻafeusuaʻiga" o se mafuaʻaga o psychosocial faʻanoanoa, talu ai o le gaioiga na faia e le tagata, e ui lava e manatu e masani ai, o loʻo faʻatusalia i le averesi maualuga atu nai lo le lautele lautele ma falemaʻi tulaga masani [7]. I lenei tulaga, o le sailiga mo feusuaʻiga sili atu fesoʻotaʻi ma le ponokalafi lalolagi faʻatusalia se faigofie ma eseʻese auala o le mauaina o feusuaiga, e tusa lava o se ulugaliʻi, e aunoa ma le fetuʻunaʻia isi sosaiete lautele o le tagata (aiga, lagona, lagona, galue), a o loʻo i ai le faʻavae o le ego-dystonic tulaga e faʻalavelave ai le tagata, faʻaalia ai ia ia lona feusuaiga hyperactivity o se pathological auga [8] faatupuina lagona o le tausalaina ma le maasiasi [9];

2) "Faʻafeusuaʻiga" o se faʻailoga o se faʻaletino tulaga o le fiafia fomaʻi, muamua i amioga faʻafeusuaʻi manatu faʻaleagaina (mo se faʻataʻitaʻiga, dementia po o le faiʻai tumo) [7];

3) "Faʻafeusuaʻiga" o se faʻailoga o le psychic tulaga o le fiafia fomaʻi, o loʻo i ai pe o faʻatasi pe a maeʻa amioga tau feusuaʻiga ua manatu le aoga (mo se faʻataʻitaʻiga, faʻafitauli faigata-faʻamalosia, manic faʻaletonu, poʻo uiga faʻaletonu) [7]. Faʻatusatusa i auga faʻamatalaina i le anamnesis, hegosynthesis faʻatusalia le talafeagai falemaʻi elemeni e taʻitaʻia ai le faʻamaoniga mai se amio ma amioga faʻaletonu i se moni uiga le atoatoa (faʻataʻitaʻiga, borderline uiga faʻaletonu) [1].

4) "Faʻafeusuaʻiga" o se faʻailoga o se faʻapitoa mafaufau tulaga e matele i eroticization (i lenei tulaga, faʻasinoina faia i feusuaʻiga le lelei feusuaʻiga o le a ono agaʻi atu i faʻavasegaga, e oʻo atu i feusuaiga faʻalagolago)).

Neurobiological talaaga

Fautua i le "Feusuaʻiga fai ma vaisu" faʻailoa le totoga vaega o le pathology i le tutusa faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o vaisu i taʻaloga, o lea o le taua faʻaleagaina o le dopaminergic ma serotonergic faiga o le a avea ma faʻavae o le faʻamalosia ma le taofiofia suesuega faʻamalieina faʻamalieina. O le dopamine neurotransmitter emitted by neurons o loʻo i totonu o le limbic system (nucleus accumbens ma i le lautele o le ventral striatum) o le a faʻasaʻolotoina i se auala faʻatapulaʻaina i mataupu o loʻo mafatia i le faʻamaʻi. Lenei neurotransmitter ei ai le aoga o le unaʻiina le faʻatinoina o amioga faʻatatau i le mauaina o le fiafia, lea e aofia ai foʻi na amioga e mautinoa ai le ola i tagata (sailiga mo meaai ma vai, fanautama amioga…). E ui lava e leʻi faʻamaoniaina lelei e suʻesuʻega taua faʻasaienisi, o tagata atamamai ua latou talitonuina foi le aofia ai i le amio lelei o feusuaʻiga o le neurotransmitter serotonergic, o le neuronal hormone e te maua ai le lagona o le fiafia, malie, ma le lotomalie. Amata mai le serotonergic neurons o loʻo tu i le pito i luma o le tino, o le serotonergic afferents poloketi i luga o le nucleus accumbens e ala i le faʻataʻitaʻia o le gaosiga o le dopamine ma faʻatonutonu ai le taofiofia o le taofiofia ma amioga faʻatonutonu. I mataupu o loʻo puapuagatia mai faʻamaʻi o le faʻamalosia o le tino ma le le atoatoa, o lenei gaioiga o le a aʻafia [10,11].

O se suʻesuʻega talu ai nei na faʻamaonia ai le le lelei amioga feusuaʻiga o se matua neuropsychiatric faʻaletonu: "O le feusuaʻi faʻaipoipo e faʻatatau i le faʻateleina poʻo le ogaoga o le aʻafia i soʻo se gaioiga faʻafeusuaiga. O se luitau falemaʻi, o loʻo iai trans-diagnostically ma o loʻo tele tusitusiga faʻataʻitaʻi e faʻatatau i le isu, pathogenesis, ma neuropsychiatric itu i lenei falemaʻi syndrome. O le faʻavasegaina e aofia ai amio faʻasese, faʻailoaina o faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma le le gaioi, ma le le mafaufau i mea ofoofogia. O nisi fomaʻi vaʻai i le faʻateleina o manaʻoga feusuaʻiga o le 'masani' ie psychodynamic theorists manatu i ai o le ego puipuia i taimi faʻaitiitia ai le le malamalama popole faʻavae mafuaʻaga i intrapsychic feteʻenaʻiga. Matou te faʻamamafaina le feusuaʻi ma tamaʻitaʻi e aofia ai le faʻateleina o feusuaʻiga e fesoʻotaʻi ma mafatiaga ma faʻaleagaina galuega. Ole faʻataʻitaʻiga ole feusuaʻiga ole anoanoaʻi tele ma faʻailoga eseese e aofia ai maʻi o le mafaufau (pei ole faʻafitauli o le bipolar), aafiaga leaga o togafitiga (eg togafitiga ole levodopa), faʻafitauli e maua mai i vailaʻau (eg amphetamine vailaʻau faʻaogaina), faʻaletonu ole neuropathological (eg frontal lobe syndrome. ), faʻatasi ai ma isi. Tele neurotransmitters o loʻo aafia i lona pathogenesis, ma le dopamine ma le noradrenaline o loʻo faia se sao taua i auala neural taui ma faʻatonutonuina lagona-faʻatulafonoina limbic system neural matagaluega. O le puleaina o feusuaʻiga e fuafuaina e le mataupu faavae o le de causa effects evanescent, afai e togafitia mafuaʻaga, o le a ono mou atu le aafiaga. Matou te faʻamoemoe e iloilo le matafaioi a le au vailaʻau falemaʻi na mafua ai le feusuaʻi ma totonugalemu o sooupu o loʻo togafitia le fesoʻotaʻiga faʻafitauli o loʻo i ai. Ole aoga ole mafaufau ole mafaufau e taua tele ile taliaina ole malamalamaaga male taʻitaʻiga ole pulega o lenei faʻafitauli faigata ile tele ole mafaufau ”[12].

I le iuga, o isi saienitisi suʻesuʻega faʻailoa mai le ono aʻafia o le pituitary-hypothalamic-adrenal axis [13,14] ma le nucleus frontostriatal [15], isi suʻesuʻega (faʻapitoa Farani), i le isi itu, e faʻatatau i le fesoʻotaʻiga i le va o feusuaiga le lelei. amioga ma le oxytocin [15-17], e tusa lava pe a fai o le manatu mulimuli e leʻi faʻamaoniaina ma le mautinoa e ui lava i le taua o lagona. O le oxytocin-faʻavae togafitiga (ma nasal spray) mafai i luga o lenei faʻavae, pe a faʻamaoniaina, se isi ma fesoʻotaʻiga togafitiga i le sili aiaiga faʻamaonia o loʻo faʻaaogaina nei [18].

Faʻamatalaga masani ma faʻamaumauga faʻapitoa

O mafuaʻaga mafuaʻaga o nei tulaga e leʻo atoa ona iloaina, e ui lava o le masani ai tusitusiga i luga o tusitusiga e mautinoa multifactorial: gaʻoa, neurobiological, hormonal, mafaufau, siosiomaga [12]. Ae faʻapena foi faʻapitoa pathological tuʻutuʻuga, pei o epilepsy [19,20], dementia [21,22], faʻalavelave faʻafuaseʻi [23] ADHD [24], faʻafitauli o le puleaina o le malosi [25] ma faʻamaʻi vaskular [26].

Ae ui i lea, ina ia faʻamamafaina le le aoga tulaga mai masani feusuaiga gaioiga (e ui malosi ma tele), o nisi faʻamatalaga e tatau ona amanaʻia i le tagata gasegase tala faʻasolopito tala [27].

A) O le tagata gasegase e faʻalavelaveina i ana amioga faʻafeusuaiga ma i ai se le lelei ia te ia lava;

B) O le tagata onosaʻi e suʻesuʻeina pea ni tulaga ma tagata e maualuga a latou feusuaiga;

C) O le tagata maʻi e faʻaaluina le tele o itula i le aso i feusuaiga;

D) O le tagata gasegase o loʻo faʻaalia amio faʻapitoa i lona talaʻaga falemaʻi;

E) E le mafai e le tagata maʻi ona faʻafilemuina lagona faʻamalosi, lea e manatu e faʻapito;

F) O le tagata maʻi, ma ana amioga faʻafeusuaiga, ua aʻafia isi vaega o lona olaga, e pei o le galue, afaina ma le aiga olaga;

G) O le tagata onosaʻi lagona le mautonu lagona pe a ia le faia gaioiga faʻafeusuaiga;

H) O le tagata maʻi e fetuunai ana sootaga faʻale-tagata ma agafesoʻotaʻi ona o lana amioga faʻafeusuaiga.

Ina ia faʻafaigofieina lenei faʻauigaina, peitaʻi, o faʻataʻitaʻiga suʻega ma suʻega na atiina ae foi pei o le SAST (United States of America) ma le SESAMO (Italia); ae maise lava, o le faʻapuʻupuʻu mulimuli ane tu mo le Sexrelation Evaluation Jadual Iloiloga Monitoring, o se psychodiagnostic suʻega faia i Italia, faʻamaonia ma faʻataʻitaʻia luga o le Italia faitau aofai, lea e faʻavae i luga o se fesili e ala ia mafai ai ona suʻesuʻe feusuaʻiga ma fesoʻotaʻiga, faʻatonuga itu ma le aoga , i nofofua mataupu pe ma ulugaliʻi olaga. O le suʻega e aofia ai fesili e lua, o se faʻamatalaga fuafuaina mo fafine ma le tasi mo aliʻi, o vaega taʻitasi ua vaevaeina i ni vaega se tolu: o le vaega muamua o loʻo i ai aitema o loʻo suʻesuʻeina vaega e uiga i itu o feusuaiga mamao, o agafesoʻotaʻi, siʻosiʻomaga ma uiga iloga. o le mataupu, faʻapea foʻi ma se talaʻaga faʻafomaʻi. Lenei vaega o loʻo tuʻufaʻatasia e tagata uma na tali mai o e, i le faʻaiuga o lenei vaega muamua, o le a tuʻuina atu i se tasi o vaega e lua e faʻavae i luga o latou lagona-fesoʻotaʻiga tulaga, faʻamatalaina o le "nofofua tulaga" poʻo le "ulugali tulaga"; o le vaega lona lua aoina aitema o latou vaega o suʻesuʻega e fesoʻotaʻi ma le taimi nei feusuaʻiga ma faʻaosofia itu; o lenei vaega e faʻapolopoloina mo le tulaga o Nofofua, o lona uiga o lenei le leai o se mautu feusuaʻiga-afaina sootaga o le mataupu ma se paʻaga; o le vaega lona tolu e aofia ai vaega e suʻesuʻe ai le mataupu o iai nei feusuaiga ma le va fealoaʻi o ulugaliʻi. Lenei vaega e faʻatatau i le dyadic tulaga, fuafuaina e pei o le i ai o se feusuaʻiga afaina ai sootaga na tumau mo le le itiiti ifo i le ono masina ma se paʻaga. A maeʻa le pulega, e le mafai ona faia ni suiga i mea o loʻo iai i le pepa fesili ma le lipoti, e talafeagai lea mo mafuaʻaga lelei ae e sili atu i mea uma e manaʻomia ile faʻapitoa ile matata ma le suʻega. O le lipoti e aofia ai vaega e 9, e aofia ai faʻamaumauga a le tagata lava ia ma le aiga, o le kalafi, o togiina o togi, o uiga taua, ma le lipoti o faʻamatalaga, e faʻaiʻuina i faʻaupuga ma tali o le fesili [28].

Le faʻaaogaina o ponokalafi i vaisu o feusuaiga

O le mea mataʻina, o ponokalafi o se ata manino o mea mataga ma feusuaʻiga i vaega eseese, mai tusitusiga i ata, i cinematography ma puʻe ata. I le amataga mai o Eleni, o lenei gaioiga e fai ma sui o le faatufugaga, aua o tagata uma lava e masani ona i ai ni mafaufauga leaga, o lona uiga, na te faʻaaogaina le mafaufau e fai ma sui o vaʻaiga mataʻina, e leai seisi mafuaʻaga nai lo le fiafia ia te ia lava: o ponokalafi o le faʻatupuina o nei mafaufauga i. ata, ata tusi, tusitusiga, mea faitino poʻo isi gaosiga. Talu ai o le tele o tagata e tutusa a latou mafaufauga le masani ai, masani ai o ponokalafi na gaosia e se tagata nofotoatasi, ma vaaiga o ona mafaufauga vaʻaia, e faʻafiafiaina foʻi mo le tele o isi. E ui lava o ponokalafi na faʻaaogaina foi o se mea faigofie i sili atu ona faigata galuega ata, o lona autu mafuaʻaga o le faʻamalosia o se tulaga o feusuaʻiga faʻaosofia. E i ai lava finauga e uiga i le fesuiaiga o tuaoi i le va o faatufugaga, eroticism, ma ponokalafi, lea e masani ona le manatuina faasolitulafono i sisifo tulafono tulafono, ae i nisi tulaga o ia (pe na) i lalo o le faʻasalaga ma o lana maimoaina e faʻasaina (aemaise ia tamaiti laiti). O le tele avanoa o tagata lautele ma le taugata-aoga o le auala avea le initaneti o se lautele faʻaaogaina auala mo le tufatufaina ma le faʻaaogaina o ponokalafi mea. O le mea moni, i le oʻo mai o le initaneti, aemaise lava mo le salalau o faiga e pei o faila faila (faʻasoaina o faila) ma le tufatufaina o vitio (vitio faʻasoa), ponokalafi na vave maua ma le le amanaʻiaina avanoa i soo se mea ma mo soʻo se tasi. O le sili ona lata mai o lenei mea na tupu, muamua lava, faʻaitiitia le lagona lautele o le faʻasalaga i le feagai ai ma lenei ituaiga o faʻaupuga, ae i le isi itu, na faʻafaigofieina le pa poʻo le lautele lautele faʻasalalauina o mea ofoofogia e pei o le "amateur" ituaiga, aofia ai i le fausiaina o ata ma vitio porn-erotic amio faʻaalia tagata masani (masani ona tutusa tusitala ma le oloa). I se faʻaopopoga i le tufatufaina o faila, o leisi auala autu e tufatufaina ai mo Initaneti ponokalafi o loʻo avea ma sui totogi, o se faʻateleina gaioiga gaioiga mo tagata gaosi o polofesa mea o loʻo faʻamanuiaina i luga o le upega tafailagi masani auala faʻasalalau pei o fale nusipepa, faleoloa vitio ma faleoloa feusuaiga. Faʻafetai i le upega tafaʻilagi, o le mea ua faʻaigoaina e nisi tusitala o le neo-porn ua faʻateleina ona faʻamaonia, ae o le flash game mo tagata matutua, poʻo taʻaloga eletise, o loʻo sosolo, o latou tulaga (e ui lava e eseese mai le malie i le miti) tausia se faʻalauiloa mataga amio. Faʻafetai i le faʻailoaina o totogi ma le leai ni totogi faʻaaliga, e ala i le webcam faʻasalalau (lauiloa tele i luga o le upega tafaʻilagi), e faʻatagaina ai ona auai i faʻaaliga porn ma fesoʻotaʻiga e ala i talanoaga ma i latou o loʻo faʻatinoina i lena taimi [29].

Talu ai nei saienitisi suʻesuʻega i feusuaiga ma vaisu ma ponokalafi na maua ai e:

1. O le faʻaaogaina o ponokalafi i le va o tagata talavou, o loʻo faʻaaoga tele i luga ole laiga, e fesoʻotaʻi ma le faʻaititia o tuʻinanau feusuaʻiga ma vave faia ejaculation, faʻapea foi ma nisi tulaga i faʻafitauli o le mafaufau popolevale, faʻanoanoaga, DOC, ma ADHD [30-32] .

2. E i ai le manino neurobiological eseesega i le va o "tagata faigaluega feusuaiga" ma "vaisu tagata fai meaʻai": afai o le muamua sa i ai le ventral hypoactivity, o le mulimuli nai lo le uiga o le sili atu ventral reactivity mo erotic faailo ma taui e aunoa ma le hypoactivity o taui auala. Lenei o le a fautua mai ai o tagata faigaluega manaʻomia fesoʻotaʻiga faʻamalosi tino tino, ae o le mulimuli foliga mai na o ia gaoioiga [33,34]. E le gata i lea, o vailaʻau faʻasaina faʻaalia ai le sili atu le faʻavasegaina o le papaʻe mea o le muaʻi muaʻi faʻasologa [35].

3. O vaisu o le porn, e ui lava e eseʻesega neurobiologically mai le tagofia o feusuaiga, o se ituaiga o amioga ua fai ma vaisu ma o lenei le aoga e fiafia i le leaga o le tagata psychopathological tulaga, tuusao ma le tuusao aofia ai se neurobiological suiga i le tulaga o le le malamalama lelei i gaioiga faʻamalosia feusuaʻiga, hypersensitization i faaosofia le faaleagaina o feusuaiga, o se faailoga iloga tulaga o le mafatiaga mafai ona aafia ai le taua hormonal o le pituitary-hypothalamic-adrenal axis ma hypofrontality o le muaʻi taamilosaga [36].

4. O le maualalo faʻapalepale o ponokalafi taumafaina na faʻamaonia e se suʻesuʻega fMRI na maua ai le maualalo o loʻo iai le efuefu mea i le taui system (dorsal striatum) e faʻatatau i le aofaʻi o ponokalafi faʻaumatia. Na ia mauaina foi o le faateleina o le faaaogaina o ponokalafi e fesootai ma le itiiti o le faatoaagaina mai o le taui matagaluega ao matamata puupuu i feusuaiga ata. Ua talitonu le au suʻesuʻe, o latou iʻuga na faʻaalia ai le faʻavaivaia ma ono faʻapalepale, o le manaʻoga lea mo le faʻaosofia atili e ausia le tutusa tulaga o le faʻaosofia. E le gata i lea, o faʻailo o maualalo gafatia na maua i Putamen i mataupu e faʻalagolago i le porn [37].

5. E feteʻenaʻi ma le mea e ono manatu ai se tasi, e leai se manaʻoga o feusuaʻiga i mea tau feusuaʻiga ma le masani masturbatory e fesoʻotaʻi ma le matamataina o ata ponokalafi e faʻaititia ai le manaʻoga e fiafia foʻi i le vave fueaʻiga, ona o le mataupu e sili atu le mafanafana i le galue toatasi. O le mea lea tagata taʻitoʻatasi ma sili atu reactivity i porn mananaʻo e faia na o latou feusuaʻiga gaioiga nai lo le fefaʻasoaaʻi ma se tagata moni [38,39].

6. O le faʻateʻa faʻafuaseʻi o vaisu o le porn e mafua ai le le lelei o lagona, lagona faʻafiafia, ma fefaʻatauaʻiga ma faʻamalieina feusuaiga [40,41].

7. O le faʻaaogaina tele o ponokalafi e faʻafaigofieina ai le amataina o faʻafitauli o le mafaufau ma faigata o fusi [42].

8. O neural network e aʻafia i amioga tau feusuaʻiga e tutusa ma mea e aofia ai i le faʻagaioiga o isi taui, e aofia ai ma vaisu. O le soʻoga o vaega taua o faiʻai e aofia ai le faʻaosofia o feusuaiga, alofa, ma fesoʻotaʻiga ua maeʻa faʻamalamalamaina ma le ventral tegmental area, o le nucleus accumbens, o le amygdala, o le basal ganglia, o le prefrontal cortex ma le cortex orbitofrontal o le masani substrate. O se faʻataʻitaʻiga ua faʻaigoaina o le "reward deficit syndrome model" (RDS) na aʻafia i vaisu o ponokalafi ma faʻailoa mai ai le le fiafia o le kenera poʻo le faʻaletonu o le faiai i le taui o le faiai lea e mafua ai le faʻamalieina fiafia i le sailia o amioga e aofia ai fualaʻau, soona 'ai, taʻaloga feusuaiga, petipetiga, ma isi amioga. O le mea lea, o le faʻaauauina pea o le faʻasaʻolotoina o le dopamine i totonu o le taui system na faʻamaoniaina pe a fai o se tagata faʻamalosi ma masani ona matamata i ponokalafi e faʻaosofia ai neuroplastic suiga e faʻamalosia ai le poto masani. O nei suiga neula e fausia ai faʻafanua o le faiʻai mo le faʻamalosia o feusuaiga. O ituaiga uma o mea ua fai ma vaisu ua lauiloa e aofia ai le dopamine mesolimbic pathway (DA), e afua mai i le ventral tegmental area (VTA) ma ua fuafuaina i totonu o le nucleus accumbens (NAcc) lea e fausia ai le taui matagaluega i vaisu. Lenei matagaluega na aafia i le fiafia, malosiʻaga, aʻoaʻoina, tauia, ma le le mautonu matauina i vaisu. O le mesolimbic ala o le dopamine e fesoʻotaʻi i le tolu faiai itulagi e fausia faʻalauteleina taui faʻataʻitaʻiga ua fai ma vaisu taui sisitema. O fausaga o loʻo aofia ai le amygdala e faʻatonutonu ai lagona lelei ma le le lelei, fefe ma manatua ai lagona, o le hippocampus e feagai ma le faʻagaioiga ma le toe faʻaleleia o mea e manatua pea mo se taimi umi, ma le pito i luma e faʻamaopoopo ma fuafua le amio o le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Eseese vasega o psychoactive vailaʻau mafai faʻagaoioia le taui polokalama i auala eseʻese, peitaʻi, o le lautele faʻaiuga o le tafe o le dopamine i totonu o le tumutumu o le tumutumu (o le nofoaga autu o taui). E mafua ai le faʻamalosia ogaoga o amioga na amata ai lologa ma aʻoaʻoga e fesoʻotaʻi ma vaisu. O le taimi lava na maeʻa ai le vasega o le lolovaia o le dopamine, ua i ai le faʻagaina o le amygdala faʻalautele, o se vaega e fesoʻotaʻi ma tiga gaioiga ma le fefe faʻatonutonu. O lenei mea e mafua ai le faʻamalosia o faiʻai faʻafitauli faiga ma le faʻaleagaina o le teteʻe atu i faʻalavelave faʻafuaseʻi ma le faʻaititia o le totogifuapauina ma le faʻateleina o le faʻailoga o le taui, lea e taʻua o le faʻapalepale. O le mea lea, e i ai le toe faia ma le faʻamalosia o amioga faʻatama. O vaega maʻoti na aʻafia i totonu o le pito i luma o le tino e aofia ai le dorsolateral prefrontal cortex (DLPFC), nafa ma vaega autu o le mafaufau ma galuega faʻatino (14) ma le ventromedial prefrontal cortex (VMPFC) nafa ma vaega o le taofiofia ma lagona faʻaletonu, lea e afaina ai le vaega malamalama o faʻagasologa o taui. O le faʻalagolago faiʻai ulufale atu i se "allostatic" setete pe a le taui faʻavae e le mafai ona toe foi i lona homeostatic (masani) setete. O le taui polokalama mulimuli ane atiaʻe se toe teuteuina set-point, tuʻua le tagata taʻitoʻatasi vaivai i le toe paʻu ma vaisu. Ole mea lea e taʻu ole "itu pogisa" o mea ua fai ma vaisu. I totonu o le faiʻai o le fai meaʻai, o faʻafanua o le faiʻai na faʻamaonia muamua mo feusuaiga masani e le mafai ona faʻatusatusa i le faʻafouina ma faʻaauau pea faʻamalosia faʻafanua fausiaina e matamata ponokalafi, ma o le tagata faʻalagolago avea atili manino ma le faʻaaogaina o ata ponokalafi e tausisi le maualuga maualuga atu nai lo le fiafia. Suiga i le maualuga o le receptor density ua aafia i lenei tulaga ma suiga tumau i le taui taui. I taimi uma suʻesuʻega talu ai nei na faʻaalia ai o le umi o le umi o le maimoaina o ponokalafi mea, o le sili atu o le tele o le efuefu mea i le taumatau caudate nucleus faʻaitiitia; e le gata i lea, o le fesoʻotaʻiga i le va o le taumatau caudate ma le tauagavale agavale muamua (DLPFC) faʻaititia, isi elemene o fesoʻotaʻiga ma i latou o loʻo mafatia i amioga poʻo vailaʻau faʻalagolago. I le iuga, o isi suʻesuʻega na maua ai o le fesuiaiga o neural fausaga e pei o le orbitofrontal cortex (OFC) ma subcortical fausaga e fesoʻotaʻi tuusaʻo i le neurochemical suiga o le serotonin ma le va o le serotonin ma le dopamine.

Togafitiga faafomaʻi

O le faʻamaʻi, e masani lava ona aʻafia ai le mafaufau mafaufau, e masani ona feagai ma tagata taʻitoʻatasi poʻo vaega mafaufau, i totonu e faʻaaoga ai sina eseʻese metotia nai lo le faʻaaogaina i le faʻamamaina: o se faʻagaioiga e faʻamoemoe e tuleia le mataupu e foʻia le le malamalama i le manaʻoga ma toe foʻi i le i ai o se soifua maloloina sootaga ma feusuaiga. I mataupu sili atu ona faigata, faʻatasi ma le mafaufau-amio poʻo le mafaufau faʻapitoa psychotherapy (aloese mai le maoaʻe o se tasi, mo mafuaʻaga o le umi), fualaʻau faʻamamaina vailaʻau ma vailaʻau togafitiga mafai ona faʻamalosia le libido mafai ona faʻaaogaina, i taimi uma pe a fai e leai se manaʻoga mo se faʻatatau fualaʻau togafitiga ma antidepressants, lagona stabilizers, ma antipsychotics i le i ai o isi psychopathologies, i comorbidity [5,29,44].

O taʻiala ma mafaufauga-amio faʻapitoa togafitiga, i le tulaga o le tagofia o feusuaʻiga ma amioga le lelei feusuaʻiga, o loʻo agaʻi atu i le fa o le matua lava gaioiga [45].

a) Faʻaititia le feusuaiga feʻaveaʻi ma faʻalavelave i le orgasmic taʻamilosaga; masani ona sailia lenei sini ma le faʻaaogaina o antidepressants ia, afai i le tasi itu e mafai ona latou faʻaititia gaioiga manaʻoga, faʻanatinati, faʻamalieina ma faʻafualoa le taimi mo orgasm, latou mafai foi ona faʻateleina impulsiveness ma feusuaʻiga mafaufauga, fausiaina o se sili ona leaga vaisu tulaga;

b) Faʻaititia lautele impulsivity ala stabilizers ma antidepressants, faʻaititia le umi, lautele, ma le ogaoga o manic vaega;

i) Faʻateleina le faʻamalieina o lotoifale, ina ia avea le naunautaʻi e saili sili atu ona faʻanatinati ma le faʻaititia, i le mea sili pe a leai se tele o mea faʻaosofia;

d) Faʻalavelave ma le orgasm e faʻafiafia ai le fiafia iva taimi i lona vaega mulimuli.

I Italia, Cantelmi ma Lambiase [46], o loʻo faʻatutuina togafitiga ile faʻatalanoaga faʻaosofia ma le toe faʻaleleia o gaioiga o metacognitive gaioiga. O le mea moni, e tusa ai ma lenei auala, o le sili atu taulaʻi i le faʻatautaia o sili ona mataʻina ma faʻasolosolo faʻailoga o le faʻatinoina o amioga fai soo, faʻamalosi ma / poʻo le taupulea, e ono leiloa ai le ono faia o le faʻamaʻiina o le faʻamaʻi i se sili faʻateleina, lea e aofia ai le faʻatusa-aoga taua o feusuaiga fai ma sui i lena taimi mo le tagata maʻi. O le faʻaletonu o le tino, o le mea lea, e fesoʻotaʻi atu i le le faʻavasegaina o le faʻaosofia o faiga ia o le mataupu faʻatulagaina i le tuputupu aʻe tausaga mai le fegalegaleaʻi ma ana muamua tausi. Faʻatatau i suʻesuʻega i le faʻaosofiaina o faiga na faia e Liotti, o tusitala na tuʻufaʻatasia le talitonuga o le le lava o metacognitive gaioiga na faia e Antonio Semerari i le talitonuga o polokalame o faʻagaioiga o galuega. O nei polokalame faʻafesoʻotaʻi e fesoʻotaʻi ma faʻataʻitaʻiga i totonu o galuega ua uma ona faʻamatalaina e le fomaʻi o mafaufau ma le aliʻi mafaufau o John Bowlby, o le na iloaina le tele o lona maliega ma suʻesuʻega na faia i Italia e Giovanni Liotti ma Vittorio Guidano, e ui lava o vaega mulimuli o loʻo malamalama lelei. O mamanu faʻaosofia na faʻamaonia e Liotti ua vaevaeina i tolu atinaeina tulaga ma o loʻo fafagaina, manava, suʻesuʻega, feusuaʻiga feusuaʻi faʻafitauli mo mea e atagia ai le maualalo tulaga o le evolusione, o le tasi e mautinoa ai le ola. I le tulaga lua, o le tasi e faʻafetaiaʻia le manaʻomia mo fegalegaleaiga lautele, masani o le tagata ituaiga, Liotti faailoaina fesoʻotaʻiga, felagolagomai i le va o tutusa, feusuaʻiga fesoʻotaʻi faʻatatau i ulugaliʻi olaga, tulaga faʻaagafesootai; i le lona tolu tulaga, le sili alualu i luma, le gagana faʻatusa, le manaʻoga mo le poto, le manaʻoga mo le faʻailogaina o uiga, le sailiga mo tulaga taua. Uma nei ave faʻamalosi ave faʻataʻitaʻiga o loʻo i ai i tagata taʻitasi, ma mafai ona faʻagaoioia pe leai e le fafo tulaga. Fai mai le au tusitala e lua, o le fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga e tele aafia i le faʻagaoioia o le faiga faʻamalosi feusuaʻiga i tagata mamaʻi mafatia mai feusuaʻiga le atoatoa. E masani lava, o le faʻagaina o le mea muamua e tatau ona faʻateʻaina le faʻagaoioia o leisi, ona o se lua mafuaaga 'eseʻese ma mafuaʻaga. Peitaʻi, na matauina e fomaʻi e toʻalua, o tagata mamaʻi ua fai ma vaisu le feusuaʻi, o amioga tau feusuaʻiga sa masani ona faʻagaoioia i taimi o le popole, fefe, poʻo le le fiafia o se mea faigaluega mo le faʻatonutonuina o lagona le lelei. E mafua ona o le tausi maʻi mai ia e maua ai le mafanafana e le (faʻalagona) maua, o le tagata ua le iloa "aʻoaʻo" pe faʻapefea ona ausia lagona o le soifua manuia ma le fiafia fiafia e ala i feusuaiga ma gaioiga. Lenei ua faʻamaonia e le tele o suʻesuʻega e faʻafesoʻotaʻi le faʻafitauli o le tagofia o mea ua fai ma vaisu ma le aʻafiaga o le malosi muamua atu faʻalavelave faʻalavelave. Talu ai o lenei masini e tupu faʻafuaseʻi i le tagata maʻi, na te le mafai ona malamalama ma gagau le taʻavale e taʻitaʻia ai o ia e toe taʻua amioga faʻafeusuaiga i ni tulaga le talafeagai. Cantelmi ma Lambiase talitonu o le le lava o auiliiliga i le malamalama tulaga o le pathogenic gaioiga e mafua mai i le le lava i le onosaʻi metacognitive gaioiga, o lona uiga, i lona mafai ona toe mafaufau ia te ia lava, iloa ona lagona, faʻataʻitaʻi ia latou faifai pea ina ia ausia ana sini , tuʻu iai ni taʻiala e faʻatonutonu lelei ai. Metacognitive gaioiga e faʻaauau fausia ma toe faʻaleleia i le olaga atoa o le tagata, amata mai ana muamua fegalegaleaiga ma le muamua tausi. E ala i le faʻagasologa o le faʻalogoina o lagona e faia e le tamaititi i le tamaititi, na ia aʻoaʻo ai ia iloa ona lava lagona, lea i le tulaga muamua faʻapitoa na o le "manaia" poʻo le "le manaia" lagona, ma ia amanaʻia ia lagona o isi. O le manatuaina o nei lagona oʻo i le taimi o tamaititi o loʻo faʻamaumau i totonu o le mataupu o le faʻaaogaina ma muai manatua; o faʻamanatu faʻamaumauga teuina o le a mulimuli ane toe faʻatulagaina i totonu o le faʻaosofia sisitema, lea o le a faʻatonutonu ai amioga a le tagata pe a fai o se faʻavae e faʻagaoioia e le tulaga i fafo. O le aotelega, e tusa ai ma fomaʻi Italia e lua, o le auala e faʻavaeina ai le tausiga o vaisu o feusuaʻiga o le faʻatinoina o le sese faʻaosofia faiga e uiga i le talosaga o le siosiomaga: pe a o le tulaga e manaʻomia ai le faʻatoaagaina o le faʻapipiʻi sisitema, lea e tatau ona faʻagaoioia ai se faʻasologa. o amio faʻatatau i le valaʻauina o se tagata faʻamafanafana, sailia le fesoasoani, poʻo le faʻatinoina o isi auala e tutoʻatasi faʻaititia ai le fefe ma le popole, o le faʻamalosia faiga faʻamalosi tino, faʻatosinaina le mataupu e faʻamalosia amioga mataga faʻamalosi. Ae maise lava o lenei talitonuga, e ui i lea, o le faʻamalositino togafitiga faʻamoemoe e faʻateleina le malamalama o le tagata gasegase o le amataga o lona faʻamaʻi ma le le aoga auala e faʻamalosia ai feusuaiga i totonu ia te ia e totogi mo isi gaioiga, pei o le faʻatautaia o le tiga, fiu, fefe o le tuulafoaiina. Taua i le auala o le lua tusitala o le fesoasoani i le onosaʻi iloa poʻo a lagona ma o fea tulaga faʻamalosia feusuaʻiga faʻamalosi ia te ia, ia mulimuli ane mafai ona auiliiliina isi auala faʻataʻitaʻi faʻatasi auala.

faaiuga

O le vaega o falemaʻi o "amioga le mama i feusuaiga" aofia ai se faʻasologa o faʻasolosolo faʻasolosolo faʻapitoa fesoʻotaʻi ma le faʻailoga o loʻo faʻamatalaina i le anamnesis. O le mea lea, feusuaʻiga mafai faigofie lava o le iʻuga o le maualuga tulaga o le faʻagaoioia poʻo, faʻavasegaina e tusa ai ma faʻailoga, o le faʻaalia o se pathological faʻaletino poʻo le mafaufau tulaga: i le muamua mataupu o le a tatau ona tatou faʻamasaniina tatou lava i le epileptic, vascular, dementia, tumoral faʻaletonu, tino poʻo neuroendocrine infectives; I le tulaga lona lua, i leisi itu, o le a tatou taulaʻi atu i psychopathological talaʻaga, e oʻo atu i vaisu ma faaletonu o uiga. O suʻesuʻega a Neuros Scientific e faʻamaonia ai foʻi le faʻamatalaga o tua atu o amioga le mama i feusuaʻiga o loʻo i ai le tutusa lava metotia e faʻatumauina amioga ma / poʻo vailaʻau oona, ma le faʻatauaina o le vaʻaiga o le ventral tegmental, o le nucleus accumbens, o le amygdala, o le basal ganglia, o le prefrontal cortex ma le faʻasologa pito i tua. I tua atu o faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma le aʻafia o le dopamine ma le serotonin, o le talitonuga o le aʻafia o le oxytocin i le taui ma le faʻamalieina o gaioiga e foliga mai e manaia; ae ui i lea, o suʻesuʻega i lenei talitonuga e toʻaitiiti lava ma e le mafai ona faʻapea o faʻamatalaga mautinoa. I le lumanaʻi, o le sili atu ona mataʻituina o loʻo faʻamoemoeina ile talitonuga ole oxytocin ile mataupu ole tagofia o mea ua fai ma vaisu i feusuaiga, feusuaʻiga, ma ponokalafi.

FUAFUAGA

Ata 2: Pasene tufatufaina o Talavou e alaalaoa Puipuiga Tautua.

  1. Perrotta G (2019) Psicologia clinica. Luxco ed.
  2. AA VV (2019) ICD-11, Uosigitone.
  3. Faʻalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi: WHO, Ginevra.
  4. Kraus SW, Krueger RB, Briken P, Muamua MB, Stein DJ, et al. (2018) Faʻamalosi amioga le mama i amioga mataga i le ICD-11. Lalolagi Psychiatry 17: 109-110. Link: https://bit.ly/3iwIm35
  5. APA, DSM-V, 2013.
  6. Perrotta G (2019) Faʻafitauli paraphilic: faʻauigaina, talaʻaga ma togafitiga faʻafomaʻi. Toe iloilo tusitusiga, Tusitala. Tusi o Faʻamatalaga o Vaisu Neuro Suesuega 1: 4. Soʻotaga: https://bit.ly/34iqHHe
  7. Walton MT, Bhullar N (2018) O le "Msychology" o le feusuaiga: o le 40-tausaga le matua faʻaaoga tama faʻaaoga luga o le initoneti talatalanoaga, ponokalafi, masturbation ma extradyadic feusuaiga. Faʻamaumauga o Amioga Faʻafeusuaiga 47: 2185-2189. Link: https://bit.ly/34nP9Y2
  8. Gwinn AM, Lambert NM, Fincham FD, Maner JK (2013) Ponokalafi, Faiga Faʻafesoʻotaʻi, ma Fealoaʻi Extradyadic Amioga. Saienitisi Psychological ma Personities Saienisi 4. Link: https://bit.ly/36z2zCX
  9. Brancato G (2014) Psicologia dinamica. Faigofie.
  10. Kandel ER (2014) Principi di Neuroscienze, IV ed. IT, Casa Editrice Ambrosiana. So'oga: https://bit.ly/36xF7Gv
  11. Gola MLapisi M (2018) Ventral Striatal Toe Toaga i amioga Faʻamalosi Feusuaiga. Laʻasaga i luma 9: 546. Soʻotaga: https://bit.ly/36vNwdh
  12. Asiff M, Sidi H, Masiran R, Kumar J, Das S, et al. (2018) Faʻafeusuaʻiga o se faʻafitauli o le neuropsychiatric: o le neurobiology ma togafitiga filifiliga. Vailaau fualaʻau faʻasologa 19: 1391-1401. Link: https://bit.ly/30ygN3q
  13. De Sousa SMC, Baranoff J, Rushworth LR, Butler J, Sorbello J, et al. (2020) Faʻaletonu le puleaina o faʻafitauli i le Dopamine Agonist-Treated Hyperprolactinemia: Faʻatele ma tulaga lamatia. J Clin Endocrinol Metab 105.pii: afea076. https://bit.ly/36v5Lja
  14. Barake M.Klibanski A., Tritos NA (2018) Faʻatonutonuina o faʻamaʻi endocrine: Faʻafitauli o le puleaina o faʻamaʻi i tagata mamaʻi e maua i le hyperpolactinemia ua togafitia ma le au agamine o le dopamine. Eur J Endocrinolfai 179: R287-R296. So'oga: https://bit.ly/33wMcoG
  15. Hammes J, Theis H, Giehl K, Hoenig MC, Greuel A, et al. (2019) Dopamine metabolism o le nucleus accumbens ma fronto-striatal fesoʻotaʻiga faʻamalosia le faʻatonutonu lagona. fāiʻai 142: 733-743. So'oga: https://bit.ly/33vUKfG
  16. Saunia CBorson-Chazot F.Caron P. (2017) L'hypophyse et ses traitements: manatu faʻaaoga-ils influer sur le comportement?: Le pituitary ma ona togafitiga: faʻafefea ona latou aʻafia amioga? Ann Endocrinol (Paris) 78: S41-S49. So'oga: https://bit.ly/30ADS5p
  17. Guay DR (2019) Vailaau togafitiga o paraphilic ma nonparaphilic feusuaiga faʻaletonu. Clin Ther 31: 1-31. So'oga: https://bit.ly/34tlHja
  18. Bostrom AE, Chatzittofis A, Ciuculete DM, Flanagan JN, Krattinger R, et al (2020) Hypermethylation-fesoʻotaʻiga tuʻufaʻatasia o microRNA-4456 i feusuaʻiga faʻafitauli ma putative faatosinaga i oxytocin signaling: O se DNA methylation auiliili o miRNA genes. Epigenetics 15: 145-160. So'oga: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/31542994/
  19. Perrotta G (2020) Oxytocin ma le matafaioi o le faʻatonutonuina o lagona: faʻauigaina, neurobiochemical ma falemaʻi mataupu, faʻaoga aoga ma faʻafitauli. Faʻamaumauga o le Paʻu ma Faanoanoa 6: 001-005. Link: https://www.peertechz.com/articles/ADA-6-143.php
  20. Gündüz NTuran H.Polat A. (2019) Faʻailoaina o feusuaʻiga faʻaalia e pei o le tele o le taotoga i se Tamaʻitaʻi Maʻi Ina ua maeʻa Taʻitaʻiga Lobe Epileptic: O Se Lipoti Tulaga Ese. Noro Psikiyatr Ars 56: 316-318. So'oga: https://bit.ly/3jxOHwu
  21. Rathore CHenning OJLuef G.Radhakrishnan K. (2019) Le afaina i feusuaiga i tagata e maua i le maʻilili. Amioga Epilepsy 100: 106495. Soʻotaga: https://bit.ly/3jzP3CT
  22. Chapman KRSpitznagel MB (2019) Fuafuaina o feusuaiga disinhibition i dementia: O se iloiloga faʻavasega. Int J Geriatr Psychiatry 34: 1747-1757. So'oga: https://bit.ly/3izM77U
  23. Nordvig ASGoldberg DJHuei EDMiller BL (2019) O le mafaufau vaega o feusuaʻiga vavalalata i dementia tagata mamaʻi: se neurophysiological iloiloina. Neurocase 25: 66-74. So'oga: https://bit.ly/2Sudl5r
  24. Fuss JBriken PStein DJLochner C (2019) Faʻamalosi amioga faʻafeusuaiga faʻaletonu i le ogaoga-faʻamalosia faʻamaʻi: Faʻatele ma fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻi. J Behav Addict 8: 242-248. So'oga: https://bit.ly/3cXteL0
  25. BKoós MTóth-Király IOrosz GDemetrovics Z (2019) Suʻesuʻeina o Fesagaʻiga a Tagata Matutua ADHD Faʻailoga, Feusuaʻiga, ma Faʻafitauli Faʻataʻitaʻiga Faʻaoga Faʻaaoga i Tane ma Fafine i luga o le Largescale, Le Faʻataʻitaʻi Faʻataʻitaʻiga. J Sex Med 16: 489-499. So'oga: https://bit.ly/2StOsqC
  26. Garcia-Ruiz PJ (2018) Faʻafitauli o le puleaina o le malosi ma le Dopamine-fesoʻotaʻi Foafoa: Pathogenesis ma le Faʻavae, Short Review, ma Hypothesis. Luma Neurol 9: 1041. Soʻotaga: https://bit.ly/2SpWOzc
  27. Castellini G, Rellini AH, Appignanesi C, Pinucci I, Fattorini M, et al. (2018) Faʻasese poʻo le Masani? Le Fealoaʻiga i le va o Paraphilic mafaufauga ma amioga, feusuaʻiga, ma Psychopathology i se faʻataʻitaʻiga o Iunivesite Tamaiti aʻoga. J Sex Med 15: 1824-1825. So'oga: https://bit.ly/36yXPxk
  28. Jarial KDSPurkayastha M.Dutta P.Mukherjee KKBhansali A. (2018) O le feusuaʻi ma le fafine i le maeʻa ai o le muaʻi fesoʻotaʻiga o le alatoto. Neurol Initia 66: 868-871. So'oga: https://bit.ly/3lbQrMr
  29. Boccadoro L (1996) SESAMO: Faʻamatalaga o Feusuaiga Faʻavasega Suʻesuʻega Suʻesuʻega, Faʻamatalaga eseese e tusa ai ma talaaga o le mafaufau i soifuaga lautele. OS Organizzazioni Faʻapitoa, Firenze.
  30. Perrotta G (2019) Psicologia lautele. Luxco ed.
  31. Sarkis SA (2014) ADHD ma Feusuaiga: O se Faʻatalanoaga Ma Ari Tuckman, su psychologytoday.com, Psychology Aso Nei. Link: https://bit.ly/2HYlvB5
  32. Park BY, Wilson G, Berger J, Christman M, Reina B, et al. (2016) O le Initaneti Ponokalafi mafua ai le le lelei Feusuaiga? O se Iloiloga ma Lipoti Togafitiga. Behav Sci (Basel); 6: 17. Soʻotaga: https://bit.ly/3jwzgod
  33. Porto R (2016) O loʻo fai ma masani masani le masani ai i mea tau feusuaʻiga. Faʻafeusuaiga 25: 160-165. Link: https://bit.ly/3daPXUd
  34. Btthe B, Tóth-Király I, Potenza MN, Griffiths MD, Orosz G, et al. (2019) Toe Iloilo le Mataʻaga o le Le Faʻamalosi ma le Faʻamalosi i Faʻafitauli Faʻafeusuaiga Faʻafeagai. Tusi o talaaga o feusuaiga Suesuega 56: 166-179. Link: https://bit.ly/30wCZuC
  35. Gola M, Draps M (2018) Faʻamalosi tino i gaioiga i amioga mataga faʻamalosi. Tuaʻiga i Fomaʻi 9: 546. Soʻotaga: https://bit.ly/33xFizI
  36. Volkow ND, Koob GF, McLellan T (2016) Neurobiologic alualu i luma mai le faiʻai faʻamaʻi faʻataʻitaʻi o vaisu. Le Tusi Fou Faʻafomaʻi a Egelani 374: 363-371. Link: https://bit.ly/3iwsf5J
  37. Miner MH, Raymond N, Mueller BA, Lloyd M, Lim KO (2009) Uluai suʻesuʻega o le le mautonu ma uiga neuroanatomical o amioga mataga faʻamalosi. Psychiatry Res 174: 146-151. Link: https://bit.ly/34nPJFc
  38. Kuhn S, Gallinat J (2014) Faʻavaeina ole faiʻai ma fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻi fesoʻotaʻi ma ponokalafi faʻaaogaina. Le Brain i luga o le Porn JAMA Psychiatry 71: 827-834. Link: https://bit.ly/2GhtSaw
  39. Voon V, Mole TB, Banca P, Porter L, Morris L, et al. (2014) Neural tuʻusaʻoina o feusuaʻiga faʻaalia gaioiga i tagata taʻitoʻatasi ma ma aunoa ma le faamalosia amioga faʻafeusuaiga. PLoS se tasi 9: e102419. So'oga: https://bit.ly/36wUWwZ
  40. Doran K, Tau J (2014) Ponokalafi ma le Faaipoipoga. Tusi o Tala o Aiga ma Ecomomic Mataupu 35: 489-498. Link: https://bit.ly/3iwsOwn
  41. Bergner RM, Bridges AJ (2002) Le taua o le aafia ai o ponokalafi mamafa mo paaga alofa: Suʻesuʻega ma togafitiga faʻafitauli. J Faʻafeusuaiga faʻaipoipoga Ther 28: 193-206. Link: https://bit.ly/2Srwm8v
  42. Boies SC, Cooper A, Osborne CS (2014) Fesuiaʻiga i le initaneti faʻafitauli ma psychosocial gaioiga i luga o le initaneti gaioiga feusuaiga: aʻafiaga mo agafesoʻotaʻi ma feusuaiga atinae o talavou matutua. Cyberpsychol Behav 7: 207-230. So'oga: https://bit.ly/3jIOIO8
  43. De Sousa A, Lodha P (2017) Neurobiology o Ponokalafi Vaisu - O se iloiloga faʻafomaʻi. Telangana Journal of Psychiatry 3: 66-70. Link: https://www.tjponline.org/articles/Neurobiology-of-pornography-addiction-a-clinical-review/161
  44. Perrotta G (2019) Psicologia dinamica. Luxco ed.
  45. Boncinelli V, Rossetto M, Veglia F (2018) Sessuologia clinica, Erickson, I ed.
  46. Cantelmi T, Lambiase E (2016) O se auiliiliga o le Borderline Personality Disorder mataupu ma le malosi feusuaʻiga mataga e tusa ai ma Interpersonal Motivational Systems ma Metacognitive gaioiga faʻataʻitaʻiga. Modelli della Mente.