Faʻataʻitaʻiga mo le faʻalauiloaina o mafaufauga mo le togafitiga o le tagofiaina o feusuaiga: O se suʻesuʻega (2016)

* Tusitala fetaui: William Van Gordon; Vaega o Psychology, Iunivesite o Nottingham Trent, Nottingham, Nottinghamshire, NG1 4BU, UK; I-meli: william@awaketowisdom.co.uk

Edo Shonin Mark D. Griffiths

* Tusitala fetaui: William Van Gordon; Vaega o Psychology, Iunivesite o Nottingham Trent, Nottingham, Nottinghamshire, NG1 4BU, UK; I-meli: william@awaketowisdom.co.uk
 
 
O se faʻasalalauga avanoa e tufatufa atu i lalo o aiaiga o le Creative Commons Attribution License, lea e faatagaina ai le le faʻamaoniaina o le faʻaaogaina, tufatufaina atu, ma le toe gaosia i soo se auala mo faamoemoega e le o ni pisinisi, pe a tuʻuina atu le tusitala muamua ma le punaʻoa.

lē faʻatino

O vaisu o feusuaiga o se ma'i e mafai ona i ai ni a'afiaga ogaoga o galuega. Ole su'esu'ega lelei ole togafitiga mo vaisu tau feusuaiga o lo'o fa'agasolo i le taimi nei, ma o fa'alavelave e masani lava ona fa'avae i luga o ta'iala mo le togafitia o isi vaisu o amioga (fa'apea fo'i vaila'au). O le mea la lea, o loʻo i ai se manaʻoga e iloilo faʻapitoa togafitiga faʻapitoa e faʻatatau i faʻamaoniga patino o vaisu feusuaʻiga. Ua fautuaina e fa'apea, o fa'atonuga fa'avae o le mafaufau lona lua (SG-MBIs) e mafai ona avea ma se togafitiga talafeagai mo vaisu o feusuaiga aua i le fa'aopoopoina o le fesoasoani i tagata ta'ito'atasi e fa'ateleina le mamao mai le mana'o mo mea ma mea e mana'omia, o nisi SG-MBI e fa'apitoa e aofia ai mafaufauga fa'amoemoe. e fa'aleagaina ai le pipii atu i feusuaiga ma/po'o le tino o le tagata. O suʻesuʻega o loʻo i ai nei o loʻo faʻatautaia le suʻesuʻega muamua i le aoga o le mafaufau mo le togafitia o vaisu o feusuaiga.

Faatalanoaga

Sa fa'atautaia se su'esu'ega fa'aa'oa'oga loloto e aofia ai se ali'i matua o lo'o a'afia i vaisu tau feusua'iga na faia togafitiga ile fa'aogaina ole SG-MBI ua ta'ua ole Meditation Awareness Training (MAT). Ina ua maeʻa le MAT, na faʻaalia e le tagata auai le faʻaleleia atili o le falemaʻi i amioga faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga, faʻapea foʻi ma le faʻaitiitia o le atuatuvale ma le atuatuvale o le mafaufau. O le faʻalavelave MAT na taʻitaʻia ai foʻi le faʻaleleia atili o le moe, faʻamalieina galuega, ma le le faʻapipiʻiina o oe lava ma aafiaga. O taunu'uga lelei sa tausia ile 6 masina tulitatao.

Talanoaga ma le faaiuga

O suʻesuʻega o loʻo iai nei e faʻalauteleina ai tusitusiga e suʻesuʻe ai le faʻaogaina o le mafaufau mo le togafitia o vaisu o amioga, ma o suʻesuʻega e faʻaalia ai o le suʻesuʻega faʻapitoa i le matafaioi o le mafaufau mo le togafitia o vaisu o feusuaiga e talafeagai.

faʻatomuaga

Fuaiupu:

 
Vaega muamuaLe isi vaega

E ui lava e leʻi taliaina le tagofia o feusuaiga mo le faʻaofiina i le lomiga lata mai (lima) o le Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders (DSM-5) (American Psychiatric Association, 2013), o le tele o amioga fa'afeusuaiga e le o paraphilic na aofia i le DSM-III o se "Fa'aletonu Fa'afeusuaiga E Le'o Fa'amaotiina" (American Psychiatric Association, 1987). E le gata i lea, o le American Society of Addiction Medicine (2011) ma le Fa'avasegaga Fa'avaomalo o Fa'ama'i (10th ed.; Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi, 2007) talia o le soona fai feusuaiga e mafai ona avea ma faavae o se gasegase faafomai. Fuafuaga o vaisu tau feusuaiga e eseese tele e tusa ai ma itupa, tausaga, aganuu, faʻafeusuaiga, lafoga (faʻataʻitaʻiga, feusuaʻiga totogi, cybersex, ponokalafi, ma isi), ma faʻataʻitaʻiga faʻamaonia (e faapena foi ona eseese tele), ma va i le va o le 1% ma le 8 % i le faitau aofa'i lautele (fa'ata'ita'iga, Carnes, 1999; Kinsey, Pomeroy, & Martin, 1948; Saili, 2003; Sussman, Lisha, & Griffiths, 2011; Traeen, Spitznogle, & Beverfjord, 2004). O vaisu o feusuaiga (o nisi taimi e taʻua - faatasi ai ma le tele o isi igoa - o le hypersexuality disorder) ua faauigaina o le "ose tu'inanauga fa'afeusuaiga e fa'aalia e ala i le fa'ateleina o taimi ma le malosi o mafaufauga fa'afeusuaiga, fa'aosofia, fa'amalosi, ma amioga fa'atulafonoina e feso'ota'i ma se vaega fa'atopetope - o se tali fa'aletonu amio ma a'afiaga leaga."(Kafka, 2010, i. 385).

O vaisu o feusuaiga e fesoʻotaʻi ma (faatasi ai ma isi mea) faʻateleina amioga e lamatia ai (faʻataʻitaʻiga, faʻaaogaina o vailaʻau ma le tele o paaga feusuaʻiga), atuatuvalega ma le popole, faʻalavelave, tuulafoaiina, maualalo le taua o le tagata lava ia, ma sitaili faʻapipiʻi le saogalemu (silasila i iloiloga a Dhuffar & Griffiths, 2015; Rosenberg, Carnes, & O'Connor, 2014; Sussman et al., 2011). O faʻamaoniga autu e aofia ai taʻiala taʻitasi e ono o Griffiths '(2005) fa'ata'ita'iga a vaega o vaisu: (i) faʻalogo (e avea amioga fa'afeusuaiga ma gaioiga sili ona taua i le olaga o le tagata ma pulea ai o latou mafaufauga, lagona, ma amioga), (ii) suia o lagona (o aafiaga fa'apitoa e lipotia e tagata ta'ito'atasi o se taunuuga o le faia o amioga fa'afeusuaiga), (iii) faʻapalepale (le mana'oga mo le fa'atuputeleina o le maualuga po'o le malosi o amioga fa'afeusuaiga e ausia ai le mana'oga mo'omia), (iv) faauiina i tua (fa'atusa, fa'ailoga o le fa'au'uga o le psychophysiological – e pei o le itaitagofie ma le loto ita – pe a fa'agata le faiga o amioga fa'afeusuaiga), (v) feteenaiga (fete'ena'iga fa'atasi ma fete'ena'iga i totonu o le mafaufau ona o le fa'aaluina o le tele o le taimi e faia ai amioga fa'afeusuaiga), ma (vi) toe faʻafoʻi (le fa'anaunauga o le toe fa'afo'i fa'afia i fa'ata'ita'iga muamua o amioga fa'afeusuaiga e toe tupu pe a mae'a ni vaitaimi umi o le fa'amama po'o le pulea).

O faʻataʻitaʻiga o faʻalavelave e masani ona faʻaaogaina mo le togafitia o vaisu o feusuaiga o togafitiga o le mafaufau, faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga, mafaufauga faʻapitoa, togafitiga a le aiga, aʻoaʻoga faʻaosofia, 12-laasaga ma polokalame lagolago a tupulaga, fesoasoani a le tagata lava ia, meaʻai ma faʻamalositino faʻaleleia, ma le psychopharmacology (Dhuffar & Griffiths, 2015; Griffiths, 2012; Rosenberg et al., 2014). Ae ui i lea, o suʻesuʻega lelei o togafitiga mo vaisu o feusuaiga e le o faʻalauteleina ma o le tele o faʻalavelave faʻapitoa e faʻavae i luga o fautuaga mo le togafitia o isi amioga (faʻapea foʻi ma vailaʻau) vaisu (Rosenberg et al., 2014). O le mea la lea, o loʻo i ai se manaʻoga e suʻesuʻe faʻapitoa ma faʻataʻitaʻiga togafitiga faʻapitoa e faʻatatau i faʻamaoniga patino o vaisu feusuaiga.

O se atina'e lata mai i togafitiga mo vaila'au ma amioga ua fai ma vaisu o su'esu'ega fa'apitoa i le aoga fa'afoma'i o le mafaufau. O lo'o i ai ni fa'amatalaga fa'ailoa fa'afuase'i mo le fa'aogaina o le mafaufau i le togafitia o fa'afitauli o le fa'aaogaina o vaila'au/ava malosi (Witkiewitz, Marlatt, & Walker, 2005), faaletonu o taaloga faitupe (Griffiths, Shonin, & Van Gordon, 2016; Shonin, Van Gordon, & Griffiths, 2014a), fa'aleaga galuega (Shonin, Van Gordon, & Griffiths, 2014b), ma vaisu initaneti (Iskender & Akin, 2011). Ae ui i lea, e oʻo mai i le taimi nei, e leai se suʻesuʻega na suʻesuʻeina le faʻaogaina o le mafaufau mo le togafitia o faʻaopoopoga o feusuaiga. Ae ui i lea, Shonin, Van Gordon, ma Griffiths (2013) fautua mai o le mafaufau e ono avea ma se togafitiga talafeagai mo vaisu feusuaʻiga aua i le faaopoopo atu i le fesoasoani i tagata taʻitoʻatasi e faʻateleina le mamao mai le manaʻo mo mea faitino ma mea e manaʻomia, o nisi o augatupulaga lona lua e faʻatatau i le mafaufau (SG-MBIs) faʻapitoa faʻaoga mafaufauga e faʻamoemoe e faʻaleagaina. pipii i feusuaiga ma/poo le tino o le tagata.

O le lona lua o augatupulaga o faʻalavelave faʻavae mafaufau na fautuaina e Shonin et al. fa'aaoga se fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga ese'ese nai lo fa'ata'ita'iga fa'avae o le mafaufau fa'atupu-muamua (FG-MBIs). FG-MBIs e faasino i faʻalavelave e pei ole Mindfulness-Based Stress Reduction ma Mindfulness-Based Cognitive Therapy ma e masani ona lesitala i Kabat-Zinn's (1994) faauigaina o le mafaufau e aofia ai le "gauai atu i se auala faapitoa: i le faamoemoe, i le taimi nei, ma le le faamasinoina” (1994, itulau. 4). SG-MBIs, e pei o le Meditation Awareness Training (MAT) intervention, tuʻufaʻatasia le tele o auala mafaufau loloto ma faʻapipiʻi i se faʻamatalaga o le mafaufau e faʻamaonia e sili atu ona fetaui ma le faʻavae masani a le Buddhist. O se faʻamatalaga SG-MBI fuafuaina o le mafaufau e faapea o le "le fa'agasologa o le fa'atinoina o se fa'alauiloa atoatoa, tuusa'o, ma le malosi o fa'alavelave fa'apitoa e (i) itu faaleagaga, ma (ii) fa'atumauina mai le tasi taimi i le isi."(Van Gordon, Shonin, & Griffiths, 2015a). O le mea lea, o le faaupuga "faʻalauiloa tuusaʻo" i le faʻasologa o le SG-MBI e feteenai tonu ma le faʻaogaina o le faaupuga "le faʻamasinoina" i le faʻamatalaga FG-MBI. E tusa ai ma Van Gordon et al. (2015a), nai lo le aʻoaʻoina o tagata auai ina ia le faʻamasinoina, o se mafuaʻaga e mafai ai e le SG-MBI ona sili atu ona fetaui i le togafitiga o vaisu o amioga ona latou te faʻamalosia le mafaufau faʻapitoa ina ia (i) nofouta lelei i taimi pupuu ma umi. taunuuga o a latou gaioiga ma (ii) faʻamalosia faaleagaga e fesoʻotaʻi ma le mafaufau o se auala o le olaga, nai lo se togafiti faʻapitoa e faʻaoga i nisi tulaga ae le o isi.

O lenei pepa e fai ma sui o le suʻesuʻega muamua e suʻesuʻe ai le aoga o le mafaufau mo le togafitia o vaisu feusuaiga. Aemaise lava, o loʻo tuʻuina mai ai se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga loloto o se tama matua o loʻo mafatia i amioga faʻafeusuaiga faʻamaʻi ma vaisu o loʻo faia togafitiga faʻaaogaina le SG-MBI.

Ata Vignette ma Iloiloga

Fuaiupu:
 
Vaega muamuaLe isi vaega
Tala'aga tau falema'i

O “Atamu” ua silia i le tolusefulu ma ona tupu tausaga ma o se alii Peretania nofofua, tete’a, papalagi e aunoa ma ni tagata e faalagolago i ai. O lona tala fa'asolopito o le mafaufau e aofia ai vaitau e lua o fa'alavelave fa'anoanoa (e tusa ma le 6 masina) na tupu i le 3 tausaga talu ai (Fa'afitauli Tele o le Depressive, Fa'asologa Fa'aauau, Malosi; DSM-IV-TR Code 296.31) ma le 5 tausaga talu ai (Ma'i Fa'anoanoa Tele, Vaega Tasi, Malu; 296.21). I vaega uma e lua, na tuʻuina atu vailaʻau faʻamaʻi. O le tala faasolopito o le falemaʻi o Atamu e ese le mataʻina, ae na ia faʻamatalaina e 42 masina talu ai, a o faaipoipo pea, na ia "na amata ona fai ma vaisu i feusuaiga.” E ese mai i le auai i se vaega fesoasoani a le tagata lava ia mo le 6-vaiaso pe a ma le 1 tausaga talu ai, na te leʻi sailia muamua se togafitiga mo ana amioga faʻafeusuaiga.

Tala faʻasolopito

 
Talaʻaga o galuega

E faigaluega Atamu i se tulaga faatau e aofia ai femalagaaiga masani i totonu o le fale ma nofo i faletalimalo i le po. O lana matafaioi e mafai ai e ia ona faʻaaogaina se taavale a le kamupani e faʻaalu atoa ma tuʻuina atu ia te ia le tele o fetuunaiga i tulaga o galuega. E masani ona ia fa'aaluina po e tolu i le vaiaso i totonu o se faletalimalo ma e masani ona ia asiasi i ofisa o le kamupani i le aso e tasi i le vaiaso. Ua fa'afaigaluegaina Atamu i lana matafaioi i le taimi nei mo le 1 tausaga talu ai. Sa ia faatinoina muamua ni matafaioi eseese faatau ma faamaeaina se polokalame faaleaoaoga faauu e 4 tausaga pe a tuua le iunivesite. O avanoa mo le siitia ma le tagata faigaluega a Atamu o loʻo i ai nei o loʻo faʻasalalau i le atunuʻu, ae faʻamalosia tagata faigaluega e talosaga (ma e masani ona ave i ai le faʻamuamua). I le 2 tausaga talu ai, na faʻamalosia ai Atamu e le pulega sinia e talosaga mo ni avanoa se lua i totonu, ae na filifili e le faia ona o ia "lelei” i lana matafaioi o loo iai nei.

Talafaasolopito o aiga

Na tausia Atamu e ona matua moni e galulue uma i galuega a le malo. Na teteʻa mātua o Atamu ina ua 16 ona tausaga, ma na toe faaipoipo uma mātua. Ua faamatalaina e Atamu ona matua o “alofa ma lagolago,” ma ua ia lagona na lelei le tausia aʻe o ia ma lona tei e toʻatasi (o se tuafafine laʻitiiti). O loʻo lelei lana va ma paaga a lona matua ma e iai "fa'aaogaina” i le mea moni o loo i ai i le taimi nei le itiiti o fesootaiga i le va o lona tina moni ma lona tama. E leʻi taʻuina atu e Atamu faʻamatalaga o ona faʻafitauli o le mafaufau i soʻo se tasi o lona aiga.

Talafaasolopito

Na faauu Atamu mai se iunivesite a Peretania ma se faailoga BSc lea na ia pasi ai ma faailoga maualuga lona lua. I le taimi o le faauuga, sa ia mafaufau e faamaea a Masters of Administration Business ae na filifili e ave galuega totogi. Sa auai o ia i aoga a le setete ma o ona togi A-level na mafai ai ona ia auai i lana filifiliga muamua i le iunivesite.

Talafesootai

Seʻia oo i le taimi o lana teteʻa, o le tele o faiga masani a Atamu e aofia ai le la feiloaʻi ma lana avā ma isi ulugalii faaipoipo. Na feiloai Atamu i lona toalua pe a ma le 2 tausaga talu ona tuua le iunivesite ma faaipoipo mo le 4 tausaga. Talu mai le teteʻa, sa nofofua pea Atamu ma o ana fegalegaleaiga faʻaagafesootai i le taimi nei e masani lava ona aofia ai le feiloai ma (i) paaga mai galuega, (ii) se tasi o uo tane umi na ia iloa talu mai le iunivesite, (iii) tagata lauiloa ma le le iloa (tele o isi. fa'apolofesa fa'apisinisi) e feiloa'i i faletalimalo, ma (iv) tagata ta'ito'atasi e fegalegaleai i ai ona o le fa'afitauli o ana amioga fa'afeusuaiga.

Tala'aga fa'alelotu

E leʻi faamatalaina e Atamu ona mātua moni o ni tagata lotu. Na latou faavasegaina i latou lava o Kerisiano Anglican ma e tusa ai ma le tala a Atamu, e na o le Kerisimasi na auai i le lotu. Na taʻua e Atamu a o iai i le iunivesite, "Na amata ona ou fiafia i loʻu itu faaleagaga” ma amata ai ona ia suʻesuʻeina atili le faa-Kerisiano. Peitaʻi, na lē fiafia Atamu i nisi o tu ma aga faa-Kerisiano, ma filifili ai e iai se “tele le eseesega i le va o aoaoga a Keriso ma aoaoga a le Ekalesia.” O le iʻuga, na atiina aʻe ai e Atamu le fiafia i le lotu Puta. Na ia taumafai e mafaufau loloto ma asiasi atu i atunuu Puta o Thailand ma Nepal (e aofia ai le asiasi atu i malumalu Puta i nei atunuu). E masani ona alu Atamu i se nofoaga tutotonu o le Buddhist i Peretania mo se vaitaimi o le 6 masina i le ogatotonu o lona luasefulu. Na fiafia o ia e aʻoaʻo e uiga i le lotu Puta ae na amata ona le fiafia ona na ia iloa o faiaʻoga "matalua ma papa'u.” E tumau pea le fiafia o Atamu i le faiga o le lotu Puta ae e itiiti lava se fesootaiga ma le lotu Puta i le 3 tausaga talu ai.

Mata'ituina o amioga

I lana uluai iloiloga ma le psychotherapist (ma i fonotaga taitasi mulimuli ane), sa iloa lelei e Atamu le tagata, nofoaga, taimi, ma tulaga. Sa lelei ona fa'aalia ma ofuina ni la'ei fa'alelei fa'apitoa (o le tele o mea o lavalava o lo'o fa'aalia ai se igoa fa'ailoga). O ona foliga na sele mama ma sa ia faʻaaogaina se mea faʻapipiʻi i luga o lona lauulu e leʻi leva ona oti. Sa ofuina e Atamu le cologne ma lana telefoni fe'avea'i ma le matamata na foliga mai o ni fa'ata'ita'iga lata mai ma maualuga. Na faia e Atamu le taumafaiga lava lea e tasi i ona foliga vaaia i taimi taitasi o togafitiga mulimuli ane.

I le uluai iloiloga (ma le vasega lona lua ma le tolu faalevaiaso), sa feololo mata o Atamu, ma e ui na ia faafitia le lagona vaivai, ae na foliga mai ua vaivai. O le fua faatatau sili a le psychotherapist e 6 futu (183 cm) le maualuga o Atamu ma e 85–87.5 kg le mamafa. E fetaui lea ma le Fa'asinomaga Massa o le Tino o le 26–27, o lona uiga e la'ititi la'ititi le mamafa o Atamu. E leai ni pe'a vaaia po o ni tatui o Atamu. E aunoa ma le fesiligia, na ia liliu lana telefoni i le leo i le amataga o le vasega o iloiloga (ma i vasega taitasi e sosoo ai).

O Atamu e mautinoa ma lelei le tautala. Na ia fesoasoani ia te ia lava i le masi ma le kofe (na ia inuina ni ipu kofe se lua i le taimi o le 90-min le sauniga). E ui lava e leʻi faʻaalia e Atamu ni faʻafitauli i le faʻaalia o ia lava, o le tala o ana faʻafitauli faʻafeusuaiga na tuʻuina atu i le uluai sauniga na foliga mai na faʻataʻitaʻiina. Ina ua talanoaina auʻiliʻili ona faailoga, sa umi se taimi na talanoa ai Atamu nai lo o le mea e manaʻomia, ma taumafai e toe iloilo faamatalaga tāua. O nisi taimi na te tautala ai i fafo (fa'atusa, e aunoa ma le fa'atali mo le foma'i mafaufau e fa'ai'u le latou fa'asalaga). O le tele o fa'alavelave fa'apenei - e foliga mai o se taumafaiga e sui le mataupu - na fa'atupula'ia pe tusa ma le 50% ina ua amata le talanoaga e fa'atatau i uiga patino o ana amioga fa'afeusuaiga. I nei taimi, na faia ai e Atamu se tino e sili atu ona teteʻe ma ua soona mautinoa ma puipuia ai le tuaoi. O lenei amio na foliga mai o se taumafaiga e nana ai le maasiasi ma/poo le ufiufi o lona tausalaina.

I lana uluai iloiloga, na taʻua ai e Atamu “Ou te lagona le le mautonu e talanoa i nei mea uma"Ma le"o oe le tagata muamua na ou talanoa lelei i ai.” I nisi o taimi, e foliga mai o loʻo faʻaalia ni faʻailoga maualalo (faʻataʻitaʻiga, le mautonu, vaivai, ma itaitagofie), ma i nisi taimi, e maalili ma faʻafuaseʻi. Ina ua fesiligia e le fomaʻi mafaufau i lenei manatu mulimuli, na faatoese Atamu ma faamatala atu e faapea "E tele a'u mea i la'u ipu i le taimi nei. "

Tuuina atu faasea

Na faamatala e Atamu e tusa ma le 4 tausaga talu ai (ie, 1 tausaga a o lei tatala lana faaipoipoga), sa ia faia ni laasaga e taumafai ai e faamalosia se “ola feusua'i leaga” ma le lē taulau o le faaipoipoga. Na faailoa atu e Atamu lana avā e matamata i ata matagā tau feusuaʻiga a o leʻi faia feusuaʻiga. Na ia taʻua e leʻi sili ona fiafia o ia ma lona toʻalua i ponokalafi aʻo leʻi oʻo i le taimi nei. Na lipotia mai e Atamu e faapea, mo se vaitaimi e tusa ma le 2 masina, ua faateleina le tele ma le umi o feusuaiga ma lana ava. Peitaʻi, sa puupuu le aafiaga ona e tusa ai ma le faamatalaga a Atamu, o lana avā “ua le fiafia i ai.” Ae i le isi itu, na maua e Atamu ata matagā tau feusuaʻiga e faaosofia ai feusuaʻiga ma na faaauau pea ona matamata i ai e aunoa ma le iloa e lona toʻalua.

Na amata ona fa'aputuina e Atamu se fa'aputuga o ata mataga fa'akomepiuta i luga o le initaneti ma le tuimotu ma amata ona fa'aaogaina e fai ma fa'aituau mo le masturbation. I le ono masina talu ona amata ona matamata o ia i ponokalafi (ie, 6 masina a o leʻi teteʻa), sa faʻalima taimi i le vaiaso ona teteʻe Atamu. Na ia taʻua e tusa o le taimi lea na amata ai foi ona faʻaosofia feusuaʻiga e ala i le matamata i tamaloloa o loʻo faʻataʻitaʻiina i latou lava, ma e ala i le matamata i ata tifaga faʻafeusuaiga (seia oʻo mai i le taimi nei, e masani lava ona faʻamatala e Atamu o ia o se tagata faʻafeusuaiga). Na amata ona ia fa'aopoopoina ata tifaga fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga i lana faila i luga o le initaneti ma le tuimotu, ma filifili ai o ia o se fa'afeusuaiga.

Na taʻua e Atamu e tusa ma le 5 masina a o leʻi teteʻa, “ua le lava ponokalafi” ma "Sa tatau ona ou suʻesuʻeina aʻu lava i feusuaiga." Na ia taʻua lena mea "E leʻi fia iloa e loʻu toʻalua o lea na amata ai ona ou faʻaogaina ni tamaʻitaʻi ma tamaʻitaʻi." Na faamatala e Atamu o le taimi lea, o le a ia feiloai ai ma se faafeao pe a ma le faatasi i le lua vaiaso. Na ia lipotia e ui lava ina le manuia lana faaipoipoga, ae na le mafai ona teteʻa ina ua iloa e lona toʻalua o loʻo matamata i ata mataga faʻafeusuaiga i luga o lana komepiuta. Na tuua e Atamu lana komepiuta e tatala le faitotoa ae na ia tuua le ata i luga o le initaneti e taina. O le ata na vaaia e lona faletua o le “fefe” ma siitia ese mai lo latou fale i le 5 aso mulimuli ane.

Na faamatala e Atamu e faapea, mo se vaitaimi pe tusa ma le 18 masina talu ona tatala le faaipoipoga, sa “i le pulea” ma sa fiafia i lona saʻolotoga tau feusuaʻiga fou. Na ia fausia se fesoʻotaʻiga o feusuaʻiga tamaʻitaʻi ma tama i le salafa o le atunuʻu, e aofia ai se vaega toʻaitiiti o tagata taʻitoʻatasi na la faia ni faiga faʻafeusuaiga i luga o se tulaga e le totogia (faʻapitoa). Na ta'ua e Atamu i lena taimi (fa'ata'ita'iga, 18 masina a'o le'i tu'uina atu mo togafitiga), o lona totogi fa'alemasina e le'o toe totogiina le tau o ana faiga fa'afeusuaiga e masani ona tau £350 i le vaiaso. O lea la, na ia filifili ai e faatau atu lona fale e maua ai se tupe faavae ma siitia atu ai i fale mautotogi.

I le uluai fonotaga iloiloga ma le mulimuli i le tele o faʻamalosiaga, na faʻaalia ai e Atamu e tusa ai ma ana amioga faʻafeusuaiga o loʻo i ai nei, e masani ona ia (i) faʻaaogaina auaunaga a se faʻataʻitaʻiga faʻaono i le vaiaso (e masani lava ona umi le 30-60 min, ma o latou tumau mo le 60 min e masani lava ona fa'alua Atamu ejaculating), (ii) fa'aalu £500 i le vaiaso i 'au'aunaga fa'ata'ita'i, (iii) faia feusua'iga e le'i totogia faatolu i le vaiaso (a'e mai se vaita'ele suiga e o'o atu i le 10 tane ma tama'ita'i masani. pa'aga feusua'i), (iv) faia feusua'iga i luga o le initaneti (e masani ona aofia ai le masturbation) fa'alima i le vaiaso, (v) matamata "gay pe tuusa'o vitio feusuaiga” mo le tusa ma le 60 minute i aso taitasi i le tolu i le fa vaega eseese e matamata ai (ie, o le 15-20-min le umi), ma (vi) fa'alima taimi i le vaiaso a'o matamata i ata mataga. Na taʻua e Atamu e na te puipuia i taimi uma feusuaʻiga ma e pei ona ia iloa, e leʻi maua lava o ia i se maʻi pipisi. Na ia fa'amaonia mai na te le'i faia lava ni fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga ma (pe matamata i ata leaga e aofia ai) tagata i lalo ifo o le 18 tausaga.

Na faamatala e Atamu faapea i le tausaga ua mavae, na ia lagonaina i nisi taimi “gaogao ma taugofie” ina ua uma se feiloaiga tau feusuaiga. Na ia ta’ua e faapea “Ou te iloa e tatau ona ou sui [ae] ou te fiafia tele i ai.” Ua taumafai Atamu e faaitiitia le tele o taimi o feusuaiga ma tupe faaalu i le tele o taimi i le 12 masina talu ai. Peitaʻi, na ia faamatala mai e faapea “so'o se taimi lava ou te taumafai ai e tipi i tua e tumau mo ni nai aso, po'o nisi taimi i le vaiaso, ae o'o ina tele ma o le a ou i'u ai [i le totogiina o feusuaiga ma / poʻo le masturbating] faafitu pe valu taimi ile 48 itula."Na ia fai mai"Ou te iloa e sese le faia faapea o se tagata Puta. "

Na fa'ailoa e Atamu e masani ona ia tete'e (fa'ata'ita'iga, a'o matamata i se ata mataga) e fesoasoani ai ia te ia e moe, ma e masani ona moe mo le 5-6 itula i le po. Na ia lipotia talu ai nei, na ia "ua amata ona faatamala” ma sa ia faaaogāina lana telefoni feaveaʻi ma lana komepiuta feaveaʻi mo mea tau feusuaʻiga. Na faamatala e Atamu se'i vagana ua tuuina atu e se tagata na te feiloai i luga o le initaneti se faailoga malosi o se tafaoga faamasani o le a taitai atu ai i feusuaiga (faataitaiga, e ala i le auina atu o ata e faaosofia ai feusuaiga), na te musu e feiloai patino. Na ia fa’ailoa o lana faiga fa’afeusuaiga o lo’o i ai nei e ono fa’aitiitia ai ona avanoa e feiloa’i ai ma pa’aga mo se taimi umi ae na ia fa’amatala e faapea “Ou te le o mautinoa ua ou sauni mo se ava po o se paaga ogaoga i lenei laasaga o loʻu olaga. "

Na teena e Atamu so o se manatu e pule i le ola faapea foi ma taaloga faitupe, vailaau, po o le faalagolago i le ava malosi (ae na ia faamatala atu o le tele o ana feusuaiga e o faatasi ma se ituaiga o inu ava malosi). Na te ulaina i nisi taimi o sikaleti ae na ia taʻua o lona faʻaaogaina e mo "faamoemoega lautele” ma e lē faalagolago o ia i le nicotine. E masani ona ula Atamu i le 5-10 sikaleti i le aso, e tele lava pe a fegalegaleai i le afiafi po o le feiloai i paaga feusuai i le ao po o le afiafi.

Fa'ailoga fa'ama'i

O amioga faʻafeusuaiga faʻafitauli a Atamu na muaʻi faʻaalia e se vaega o le atuatuvale tele na tupu i le 18 masina aʻo leʻi amataina lana vaisu feusuaʻiga (Na oʻo Atamu i se vaega lona lua o le atuatuvale tele na tupu i le 6 masina talu ona amata lana amio faʻafeusuaiga faʻafitauli). E tusa ai ma le faasologa o taimi, e foliga mai o le fai ma vaisu o Atamu i feusuaiga o se faʻaaliga (faʻataʻitaʻiga, nai lo le mafuaʻaga) o se faʻafitauli o le mafaufau. Na suʻesuʻeina Atamu e faʻaaoga ai le DSM-5 tuʻutuʻuga na faʻamaonia ai le manatu o le psychotherapist o loʻo feagai nei o ia ma se faʻalavelave faʻalavelave, ma o lana suʻesuʻega muamua o le Ma'i Fa'anoanoa Tele (Toe'u, Fa'amama) sa i ai pea. I le faaopoopo atu i le faaletonu o le moe, o le isi itu taua o le talaaga o le falemaʻi o Atamu Faafitauli Faalelotu po o Faafitauli Faaleagaga (DSM-5 code V62.89) e iʻu ai i (i) faʻalavelave faʻalavelave e aofia ai le leiloa poʻo le fesiligia o le faʻatuatua ma (ii) le fesiligia o tulaga taua faaleagaga.

Fuafuaga o taunuuga o togafitiga

O le 45-aitema Su'ega Su'esu'ega o Vaisu Fa'afeusuaiga – Toe Fa'afouina (SAST-R; Carnes, Green, & Carnes, 2010) sa fa'atinoina e iloilo ai amioga fa'afeusuaiga e fai ma vaisu. O mea SAST-R o loʻo faʻamauina pe o loʻo i ai pe leai foi, ma o le tali "ioe" i le ono pe sili atu o mea 20 i luga o le fua autu e faʻaalia ai le ono avea ma vaisu o feusuaiga. E su'esu'eina e vaega laiti le tele o vaisu o feusuaiga ma e mana'omia pe lua pe tolu tali "ioe" (i fesili e fa pe lima) e fa'ailoa ai se fa'afitauli i lena itu patino. O faʻataʻitaʻiga o mea SAST-R o le "Pe i ai se tasi na afaina i lagona ona o lau amioga feusuai?"Ma le"Pe e te manatu ea e sili atu le malosi o lou tuʻinanau o feusuaiga nai lo oe?” O le togi faavae a Atamu i luga o le fua autu o le 16 (mai le 20 e mafai), e faʻaalia ai na ia ausia tulaga faʻamaonia mo vaisu feusuaʻiga. Na ia tali atu i le "ioe" tali i le tele o fesili laiti, e taʻu mai ai o faʻamaoniga nei o vaega taua ia o ana faʻafitauli faʻafeusuaiga: (i) faʻalavelave, (ii) leiloa le pulea, (iii) faʻalavelave faʻalavelave, ma (iv). ) a'afia ai fa'alavelave.

O le 21-aitema Fa'avauvau, Fa'apopoleina, ma le Fa'anoanoa (DASS; Lovibond & Lovibond, 1995) su'esu'eina le fa'atiga fa'alagona ma e aofia ai vaega laiti o le atuatuvale, popole, ma le atuatuvale. O le fua e sikoa i luga ole fua fa'ailoga Likert (mai le: 0 = E le aoga ia te au i le 3 = Faʻaoga tele ia te aʻu poʻo le tele o taimi) ma mea fa'aalia e pei o “Na ou lagona ua leai se uiga o le olaga.” O le DASS ua maeʻa e tusa ai ma le 7 aso o loʻo taʻua muamua ma togi mo vaega taʻitasi e tolu e mafai ona tuʻufaʻatasia e tuʻuina atu ai se iloiloga atoa o mafatiaga o le mafaufau (Van Gordon et al., 2013). E tusa ai ma le DASS tusi lesona (Lovibond & Lovibond, 1995), o fa'atiga pasene (ma togi fa'atatau) mo fa'ama'i ogaoga e fa'apea: 0–78 (M ≤ 13) = masani, 78–87 (M = 14–18) = agamalu, 87–95 (M =19–28) = feololo, ma >95 (M ≥ 28 = ogaoga). O le togi fa'avae a Atamu e 24 (fa'atusa, feololo).

le Faapuupuuina Galuega i le Fuafuaga Lautele (AJIGS; Russel et al., 2004) o se fua e valu aitema o le faamalieina i galuega. O le fua o loʻo i ai faʻamatalaga poʻo fuaitau pupuu e faʻatatau i le galuega o loʻo faigaluega ai se tagata i le taimi nei: “faamalie ai aʻu,” “sili atu nai lo le tele,” “lelei,” “le fiafia,” “lelei,” “fiafia,” “mativa,” ma “le mana’omia.” Mo mea taitasi, e fesiligia i latou e tali mai pe latou te ioe (“ioe”), e le o mautinoa (“?”), pe le ioe (“leai”). O le togi o le tolu e tofia mo le "ioe," tasi mo le "?," ma le zero mo le "leai." O mea ta'ito'atasi e fa'aputuina e maua ai le sikoa fa'alelalolagi ae fa'aleaga upu e fa'afeagai le togi. O togi maualuluga e fa'ailoa mai ai le maualuga o le fa'amalieina o galuega. O le togi a Atamu i le taumafaina e fitu (mai le 24 e mafai), e faʻaalia ai le maualalo o le faʻamalieina o galuega.

O mea e fitu Fua le Fa'apipi'i (NAS; Sahdra, Ciarrochi, Parker, Marshall, & Heaven, 2015; Sahdra, Shaver, & Brown, 2010) e fa'avae i luga o se fa'ata'ita'iga Puta o ma'i mafaufau ma iloilo le tulaga o lo'o pipi'i atu ai se tagata i vaega eseese o le mafaufau, agafesootai, ma meafaitino o latou olaga. Ona o le faaletonu, o le NAS foi e fuaina le tele o tagata e "faʻapipiʻi ia i latou lava" aua e tusa ai ma le talitonuga o le Buddhist, o le pipii atu i mafaufauga poʻo fafo e faʻalagolago i se lagona mausali o le tagata lava ia (Van Gordon, Shonin, Griffiths, & Singh, 2015b). O le fua e fausia i luga o le manatu Buddhist e le o iai le tagata lava ia ma o le pipii atu ia te ia lava (ma le mafaufau ma mea faitino) o le mea lea e avea ai ma se tulaga maladaptive [vaai Shonin, Van Gordon, & Griffiths.2014c) mo se faʻamatalaga auʻiliʻili pe faʻapefea ona ese le faʻaogaina o le faʻapipiʻi i le lotu Buddhism pe a faʻatusatusa i le Western Psychology]. O le NAS e sikoa i luga ole fua Likert ono-point (mai le 1 = le ioe malosi i le 6 = ioe malosi) ma fa'aalia aitema e pei o le “Pe a uma ni aafiaga fiafia, ua lelei ona ou agai i luma i le mea e sosoo ai.” O togi maualuluga e atagia mai ai tulaga maualalo o le fa'apipi'i (po'o le maualuga maualuga o le le fa'apipi'i). O le togi faavae a Atamu e 16 (mai le 42 e mafai).

O mea e fitu Pittsburgh Sleep Quality Index (PSQI; Buysse, Reynolds, Monk, Berman, & Kupfer, 1989) su'esu'eina le lelei o le moe i le masina ua tuana'i i vaega o le tulaga lelei o le moe, moe umi, umi o le moe, moe lelei, fa'alavelave moe, fa'aogaina o vaila'au moe, ma fa'aletonu i le ao. O le PSQI e sikoa i luga ole fua fa'ailoga Likert (0 = leai se faigata ma le 3 = faigata tele) ma fa'aalia aitema e pei o le “i le masina ua tuana'i, e fa'afefea ona e fuaina lou lelei moe i le aotelega?” Ole togi ole lalolagi ole ≥5 e ta'u mai ai le leaga ole moe. O le togi faavae a Atamu e 14 (mai le 21 e mafai).

le Fua o le ausiaina o sini (GAS; Kiresuk & Sherman, 1968) su'esu'eina le ausiaina o sini mo togafitiga ma aofia ai le tagata o tausia ma le foma'i e malilie i se faasologa o sini. O le maualuga o le ausiaina o sini e fuafua i faʻamatalaga o amioga o le faʻatinoga. Fa'ailoga e amata mai i le −2 (regression) e o'o i le 0 (fa'amoemoe taunu'u maua) i le +2 (fa'amoemoe i'uga sili atu) mo sini ta'itasi ua malilie i ai. O sikoa mo sini ta'itasi e tu'ufa'atasia ona fa'aogaina lea o le ki o le liuaina o le GAS e fa'atatau ai se sikoa fa'alelalolagi. I le su'esu'ega o le falema'i o lo'o i ai nei, e lima sini tutusa le mamafa na fa'atulagaina. O le togi o le 50 e fa'ailoa mai ai se tulaga fa'amoemoeina o le ausiaina o sini ae o le maualuga o sikoa e fa'ailoa mai ai le maualuga o le ausiaina o sini.

Suiga i fua fa'atatau o lo'o mulimuli mai - e fa'atatau i le 14-aso na muamua atu - na su'esu'eina i le fa'aogaina o le susu-susu i aso ta'itasi e Atamu (fa'atatau o lo'o fa'aalia i puipui): (i) taimi fa'aalu e matamata ai i luga o le initaneti ma le tuimotu o ata ponokalafi (13.5 hr) , (ii) taimi e fa'aalu i faiga fa'afeusuaiga i luga ole laiga (10 hr), (iii) taimi fa'afeusuaiga totogi (12 fonotaga), ma le (iv) fa'aalu i 'au'aunaga fa'aui (£1,050). O taunu'uga ta'itasi uma na ta'ua i luga na iloiloina i taimi eseese e fa: (i) laina fa'avae (t1), (ii) vaeluagalemu o togafitiga (t2 [vaiaso 5]), (iii) faamutaina togafitiga (t3 [vaiaso 10]), ma le (iv) 6 masina tulitatao (t4). O fua uma o lo'o ta'ua i luga o ni meafaigāluega su'esu'e ma mea lelei fa'a-psychometric.

Fa'atulagaina o mataupu

Fuaiupu:
 
Vaega muamuaLe isi vaega

O le uluai faailoaga a Atamu o lona fiafia i ponokalafi na foliga mai sa lelei le faamoemoe (faatusa, o se laasaga ua faia e fesoasoani ai i le toe faaleleia o lana faaipoipoga). Ae ui i lea, i le faʻaleagaina o lana faaipoipoga ma le iloa o lona toʻalua e le fiafia i feusuaiga, na ia oʻo ai i le masturbating i le faʻaaogaina o ponokalafi ma faʻafesoʻotaʻi i nisi taimi ma tagata faʻafeusuaiga e avea ma auala sili ona taua mo le faʻamalieina o ana feusuaiga. Pe tusa ma le 12 masina, sa faaalia ai e Atamu se tulaga talafeagai o le pulea o amioga i ana tuinanauga tau feusuaiga, ma e foliga mai o lona faaaogaina o ponokalafi ma taufeusuaiga sa lei avea ma vaisu ma faafitauli seia oo ina ua tatala lana faaipoipoga.

Nai lo le saʻilia o ni paaga faifaipea pe a uma ona teteʻa, na loka Atamu i ana amioga feusuaʻiga ma faʻatagaina ai ona faʻateleina. E le maalofia, o ana amioga faʻafeusuaiga na amata ona le talafeagai ma oʻo mai ai se faʻamatalaga faʻaalia o vaisu. O le matamata i ponokalafi po'o le faia o feso'ota'iga fa'afeusuaiga totogi (po'o fa'atalanoa) na a'afia ai ni lagona lelei ma lagona. O nei mea, i le isi itu, na mafua ai ona manatua lelei (Baker, Piper, McCarthy, Majeskie, & Fiore, 2004). O le faʻafesoʻotaʻi mulimuli ane ma faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga na faʻaosoina ai nei manatuaga ma iʻu ai i le manaʻo e toe faʻafeiloaʻi le tali aʻafia ma lagona. Na faamalieina le tuʻinanau e ala i le faʻaauau pea i le ituaiga tutusa o amioga faʻafeusuaiga lea, e faaopoopo atu i le manaʻomia o suiga i lagona, na taʻitaʻia ai le faʻaogaina o manatuaga faʻaopoopo faʻatasi (Houlihan & Brewer, 2015). Na faʻaauau pea ona faʻamalosia e Atamu lana mamanu o amioga faʻafeusuaiga faʻafitauli seia oʻo ina oʻo i le va o tagata ma feteʻenaʻiga i totonu o le mafaufau i se tulaga e le mafai ona ia faʻafitia o lana amio e le mafai ona tumau i se taimi umi.

O le uluai faaaogaina e Atamu o ponokalafi ma feusuaiga faafeao atonu e le fesootai ma ona faailoga autu o le atuatuvale. Ae ui i lea, i le taimi na ia sailia ai le fesoasoani a se fomaʻi mafaufau, feusuaʻiga ma amioga faʻafeusuaiga (i) ua avea ma auala e aloese ai mai lagona o le atuatuvale (ma isi faʻafitauli i lona olaga), ma (ii) ua faʻateleina ai ona uiga maualalo. ma fa'aalia ai lagona ta'usalaina.

Faʻamaumauga o mea taua

O le teteʻa o mātua o Atamu a o talavou o ia, e mautinoa na oo ai se avega mamafa. Ae ui i lea, na sau Atamu (i le taimi nei ma le taimi o le teteʻa a ona matua) e talia ma fai mai "sa latou faia le mea sili latou te mafaia e faaitiitia ai le aafiaga ia [a'u ma lo'u tuafafine].” O faailoga muamua o feteenaiga iloga i totonu o le mafaufau na tulai mai a o i ai Atamu i le iunivesite ma sa feagai ma se "moomooga faaleagaga.” E leʻi faamalieina manaʻoga faaleagaga o Atamu e ala i ana feiloaʻiga ma le faa-Kerisiano po o le lotu Puta, ma na foliga mai na atili faateleina ai ona popolega faalemafaufau ma faaleagaga. E tusa ai ma Van Gordon, Shonin, ma Griffiths (2016), o le vaivai faaleagaga e mafai ona avea ma se vaega autu o le psychopathology ma atonu sa i ai sona sao i le amataga o le atuatuvale o Atamu ma amioga feusuai.

Puipuiga ma fa'afitauli

O le fiafia o Atamu i le atinaʻeina faaleagaga (aemaise lava le lotu Puta) e mafai ona faʻaaogaina e avea o se puipuiga. O le mea moni, na faʻamaonia e Atamu o lona faʻauluuluga muamua mo le faʻalatalata atu i le psychotherapist ona o lo latou tomai i le faʻaogaina o le faʻaogaina o mataupu ma faiga masani a le Buddhist. E leʻi fesoasoani le tulaga lē manaʻomia o le galuega a Atamu i lona tulaga. E le o lu'itauina Atamu i lana matafaioi o lo'o i ai nei lea e itiiti lava lana vaavaaiga. O lona mafuaaga autu o le teena o le talosaga mo avanoa mo le alualu i luma i totonu ona o le faateleina o le matafaioi o le a faalavelave i ana feusuaiga. Peitaʻi, afai e mafai ona toe faaolaola le naunau o Atamu i lana galuega, e mafai foʻi ona avea se matafaioi e sili atu ona tele tiute tauave ma puipuiga.

Faʻalavelave

Fuaiupu:
 
Vaega muamuaLe isi vaega

Faatasi ai ma le leai o ni uiga faʻapitoa, o le manaʻo o Atamu mo feusuaiga na faʻaalia ai le talafeagai o se faʻataʻitaʻiga toe faʻaleleia o mafaufauga. E tusa ai ma le mafaufau loloto, o le tausisia o le tuʻinanau ma tulaga le lelei o le aʻafiaga e fesoasoani e faʻamaonia ai nei mea faʻapitoa o le mafaufau, ina ia faʻaitiitia ai le taumafaina ma mafai ona tuʻuina atu (Van Gordon et al., 2015b). I le maeʻa ai o le faʻatagaina, na maua ai e Atamu le faʻaogaina o le MAT faʻalelalolagi na faʻatautaia e le tusitala lona lua (o se faiaoga o le mafaufau ma le mafaufau loloto). O loʻo mulimulitaʻia e le MAT se auala faʻapitoa i le mafaufau loloto lea e avea ai le mafaufau ma se vaega taua - ae le faia le taulaiga faʻapitoa - o le polokalame (Van Gordon, Shonin, Sumich, Sundin, & Griffiths, 2014).

I le faaopoopo atu i le mafaufau, MAT o loʻo tuʻufaʻatasia faiga e masani ona mulimulitaʻia e le lotu Buddhist mafaufau loloto e aofia ai metotia e faʻatatau i le faʻaleleia: (i) tagatanuu, (ii) manino manino, (iii) faʻalauiloa ma le agaalofa, (iv) mafaufau loloto (faʻataʻitaʻiga, i totonu manatu maaleale e pei o le gaogao ma le le tumau), (v) onosai, (vi) limafoai (faataitaiga, o le taimi ma le malosi o le tagata), ma le (vii) vaaiga i le olaga. O vasega taʻitasi e 10 i vaiaso taʻitasi na auai ai Atamu na tumau mo le 90 min ma e aofia ai vaega e tolu: (i) talanoaga ma le fomaʻi (pe tusa ma le 40 min), (ii) o se vaega aʻoaʻoina (pe tusa ma le 20 min), ma (iii) se mafaufauga faʻatonutonu. (pe tusa o le 20 min). O se malologa e 10-minu sa faatulagaina i le taimi lava a o lei faia le mafaufau loloto taiala, ma na maua e Atamu se CD o mafaufauga taiala e faafaigofie ai le faia o le tagata lava ia i aso taitasi.

Amio Taualoa

O le su'esu'ega na maua ai le fa'atagaga mai le komiti fa'aa'oa'oga a le au tusitala. Na tu'uina atu e le sui auai le fa'atagaga tusitusia mo a latou fa'amaumauga ina ia lomia i totonu o se api talaaga fa'alea'oa'oga i le fa'ailoga fa'ailoa.

Laasaga vave fa'alavelave (vaiaso 1-2)

O le vaega muamua o le fesoasoani na taulaʻi i le faʻavaeina o soʻotaga faʻapitoa, faʻapea foʻi ma tulaga faʻapitoa faʻapitoa e pei o le faʻalogo faʻalogo, faʻalogo lelei, lagona saʻo, faʻaaloalo, ma le faʻamaoni (Wells, 1997). Sa fa'apea fo'i ona fa'aaogaina le Psychoeducation i le taimi o lenei togafitiga e fa'amalosia ai le malamalama o Atamu e uiga i le (i) vaisu ma le fa'aogaina o fa'amatalaga o vaisu, (ii) psychotherapy e tusa ai ma se fa'avae mafaufau loloto, ma (iii) le mafua'aga, taatele, ma fa'ailoga o le amio fa'afeusuaiga.

I le vaiaso lona lua o togafitiga, e lima GAS sini talafeagai na faʻatulagaina e Atamu (ma na malilie i ai le psychotherapist): (i) 50% faʻaititia i le tele o taimi totogi ma feusuaʻiga masani, (ii) faʻaumatia le faʻaaogaina o ponokalafi ma le initaneti- 'upega tafa'ilagi o feusuaiga, (iii) fa'atapula'aina o feso'ota'iga tau feusua'iga i ni pa'aga fa'afeusuaiga se to'atolu po'o ni pa'aga fa'asamasamanoa ia na lagona e Atamu e sili atu ona 'anoa feusua'iga, (iv) talosaga mo se tasi avanoa faigaluega i totonu po'o fafo i vaiaso ta'itasi, ma (v) fa'aaoga masani fa'amalositino. . O se sini o le fa'aitiitia o tupe fa'aalu fa'afeusuaiga na fa'aitiitiga ona sa fa'atatauina ose mea e ono fa'amalosia ai amioga fa'afeusuaiga mata'utia (fa'ata'ita'iga, fa'aaogaina o fafine talitane i auala e masani ona totogi tau maualalo mo a latou auaunaga tau feusua'iga nai lo le fa'afeao).

O se isi itu taua o le vaega muamua o le fa'aogaina o le fa'ailoaina atu lea o Atamu i le fa'ata'ita'iga o le fa'alauiloa mafaufau aemaise lava le fa'ailoaina o le manava. Na aʻoaʻoina o ia e faʻaoga le manava e fai ma taula faʻapitoa e ala i le taulaʻi atu i le 50% o lona iloa i lona manava ma le 50% i luga o mea o loʻo tupu i le taimi nei. I lenei faiga, na amata ai e Atamu ona atiaʻe faavae talafeagai mo le atinaʻeina o mafaufauga faʻapea foi ma se auala e puʻeina ai mafaufauga faʻapitoa.

Vaega ole fa'alavelave (vaiaso 3-8)

O le vaega o le vaeluagalemu e aofia ai elemene autu e lima na faʻatautaia faʻatasi ma aʻoaʻoga mafaufau:

1.

O le tino ma le pala: O lenei vaega o le faiga na faʻaaogaina i luga o sutras Buddhist lea e aofia ai mafaufauga auiliili i le tuufaatasiga o le tino ma lona pala pe a mavae le oti. O le sini o le fesoasoani lea ia Atamu ia malamalama atili e uiga i le natura moni o le mea o loo ia manao ai (ie, o le tino). Mo se faʻataʻitaʻiga, o se tasi o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga e aofia ai le faʻaleagaina o le mafaufau o le tino ma faʻamaonia ona vaega o loʻo i totonu ia i latou lava e le manaʻomia tele (faʻataʻitaʻiga, fao, lauulu, mucus, feces, urine, pus, vomit, toto, uaua, paʻu, ponaivi, nifo, aano, afu, ma isi). O le isi manatunatuga taʻitaʻia e aofia ai le vaai faalemafaufau i le faagasologa o le pala e oo i le tino pe a mavae le oti (o se vaega o le malamalama i le natura moni o le tino ma le lumanaʻi le maalofia o loo faatalitali i ai).

2.

Togafitiga fa'aalia o le mafaufau loloto: Na feagai Atamu ma faigata i le faʻaaogaina o lenei metotia i fafo atu o togafitiga faʻapitoa, ma sa ia talosagaina se auala sili atu ona tuusaʻo ma lagolago. O le mea lea, na faia ai se fa'ata'ita'iga fa'atonutonu lea na nofo ai Atamu fa'afeagai ma le foma'i ma se komepiuta komepiuta na tape le leo. Sa fa'atonuina o ia i le mafaufau loloto a'o ta'alo se tasi o ana ata tifaga i luga o le initaneti (e le mafai e le psychotherapist ona va'ai i le ata). Sa talosagaina Atamu e moeiini ona mata ae ia va'ava'ai ma fa'apuupuu le pupula e tilotilo i le ata. Na faʻatonuina o ia e faʻafesoʻotaʻi i le mafaufau ma le somatic faʻagasologa na faʻaosoina e le ata e pei o "naʻo mea faʻapitoa." I se isi faaupuga, na aʻoaʻoina Atamu e faʻatatau i na faiga ma fegalegaleai ma i latou e avea o se tagata matamata auai. Na fa'apea na fa'aalia Atamu e mafai ona ia fa'aogaina le mafaufau ma galue i tu'inanauga tau feusua'iga e aunoa ma le fa'atonuina o lona mafaufau ma lana amio.

3.

Mafaufauga alofa ma le agalelei: Na faailoa atu iā Atamu le alofa mutimutivale ma le manatunatu loloto mo le alofa faamaoni ona o māfuaaga eseese, ae o le fuafuaga autū o le faailoa atu lea o mafatiaga o isi, e aofia ai ma tagata na ia totogia e feusuaʻi. Na faalaeiauina Atamu e vaai i na tagata o ni tagata (e iai o latou faafitauli ma faamoemoega) ae lē na o ni mea e faamalieina ai ona tuʻinanauga tau feusuaʻiga.

4.

Mafaufauga loloto: Na taʻitaʻia Atamu i le faʻaaogaina o mafaufauga faʻamoemoe e faʻaleagaina ai se talitonuga o le tagata lava ia (poʻo soʻo se mea faʻapitoa) o loʻo i ai lava (vaʻai vaega o Talanoaga mo nisi faʻamatalaga).

5.

Feusuaiga i le talaaga: O lenei itu o le togafitiga a Atamu na tele lava ina talanoaina ma taulai atu i le fesoasoani ia Atamu e faavasega nisi o ona malamalamaaga ma aafiaga mafaufau loloto. O metotia e pei o le suʻesuʻeina faʻataʻitaʻia, faʻamatalaga talafeagai, ma le Socratic fesili na faʻaaogaina e fesoasoani ai ia Atamu e suʻe le moni o ona manatu e uiga i feusuaiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, na taʻitaʻia Atamu e talia e faapea (i) o le manaʻo e fai feusuaʻiga o se mea masani ma faʻamalosia e le natura, (ii) e leai se aofaʻi saʻo o feusuaiga (faʻataʻitaʻiga, e eseese tagata uma), (iii) feusuaiga o se vaega taua o le olaga , ae e tele isi vaega taua (e talitonuina e sili atu), (iv) pe a malilie tagata matutua e toʻalua e faia feusuaʻiga, e masani lava o latou mafaufau (ie, nai lo le ituaiga o feusuaiga e faia) e iloa ai pe o le feiloaiga. e lelei pe fa'alumaina, (v) mai le vaaiga a le lotu Puta, o le fa'aaogaina o auaunaga a tagata matutua e fa'afeao'i e le o se mea sese, pe afai e leai se tasi e afaina (ioe, e tele - e aofia ai filosofia - lagolago ma faitioga e mafai ona faʻaaogaina. i lea tulaga), ma (vi) feusuaiga i totonu o le tulaga o se mafutaga umi e foliga mai e sili atu le saogalemu ma sili atu ona anoa.

Fa'amuta fa'agata (vaiaso 9-10)

O le vaega mulimuli o togafitiga na taulai atu i le sauniaina o Atamu mo le faamutaina o togafitiga. A'o ia lagona ua matua fa'aleleia atili lona soifua manuia fa'ale-mafaufau ma le pulea o tu'inanauga tau feusua'iga, ae na fa'aalia e Atamu popolega i le toe fa'afo'i mai ona o le le toe maua o se fa'afeso'ota'iga fa'afeagai. Ina ia fesoasoani e faaitiitia na popolega, na fautuaina Atamu e faaauau pea lana masaniga o le mafaufau loloto i aso taitasi ma ia tausia se tusi i aso taitasi o amioga feusuai, tulaga popole, ma le moe. Na fa'atulagaina pepa fa'ata'ita'iga mo le fa'afetauiina lea na malie Atamu e fa'asino i ai i le ta'ilua vaiaso. Mulimuli ane, na talanoaina ai se taualumaga mo faalavelave faafuasei, na malilie i ai aso ma taimi mo fesootaiga i luga o le telefoni, ma e tolu 90-min booster sauniga sa faatulagaina i le 4-vaiaso taimi.

i'uga

Fuaiupu:
 
Vaega muamuaLe isi vaega

A mae'a le MAT (ie, t3), Na suʻesuʻeina Atamu e faasaga i le DSM-5 faʻataʻitaʻiga faʻamaonia mo le tele o le atuatuvale. Na ia fa'aalia se suiga tele ile falema'i (fa'ata'ita'iga, i lalo ole fa'ailoga ole su'esu'ega) lea na tausia ile 6-masina tulitatao (ie, t4). E pei ona faaalia i le Ata 1, lona t3 ma t4 togi i isi fua fa'atatau uma na fa'apea fo'i na fa'ailoa mai na manuia le fa'alavelave. Na tali Atamu "ioe" i le lima o mea SAST-R o loʻo taʻu mai ai ua le o toe mafatia o ia i amioga faʻafeusuaiga faʻamalosi. O ana togi i le maeʻa ai o togafitiga i le DASS na faʻaalia ai se tulaga "masani" o faʻamaʻi ogaoga, ma lona t3 sikoa i luga uma o le AJIGS ma le NAS na faaluaina pe a faʻatusatusa i le laina faʻavae (faʻatasi ai ma se agaʻi atu i le faʻaleleia atili ile t4). o Atamu t3 sikoa i le PSQI na matua faʻaititia (mai t1 = 14 i t3 = 8), ae o loʻo i luga aʻe o le faitotoʻa (o le ≥5) mo le moe e leai se faʻafitauli. O isi fa'aleleia atili o le moe na fa'aalia i le va t3 ma t4, ma le sikoa a Atamu PSQI o le lima i le 6-masina tulitatao sa i fafo atu o le tipi mo le lelei "masani" moe.

ata  

Ata 1. Suiga i togi fesuia'i taunu'uga ile taimi, ole fea t1 = laina faavae, t2 = vaiaso 5, t3 = vaiaso 10 (fa'agata togafitiga), t4 = 6-masina tulitatao. O laina togitogi e fa'ailoa mai ai le tipi mo le "masani" fa'a'ailoga matuia (pe a maua) i le faitau aofa'i o tagata matutua

i le va o t3 ma t4, Na aloese Atamu mai le matamata i ponokalafi ma le faaaogaina o upega tafaʻilagi i luga o le initaneti. O ana tupe fa'aalu i faiga fa'afeusuaiga na fa'aitiitia i le 60% i le va t1 ma t3 (i le £ 420 i le 14 aso; tolu feiloaiga totogi i le vaiaso), ma le 73% i le va t1 ma t4 (£280 i le 14 aso; lua feiloaiga totogi i le vaiaso). Na faapena foi ona faaitiitia e Atamu le numera o tagata i lana fesootaiga o paaga feusuai e lei totogiina (mai t1 = 10, ia t3-t4 = 3), ma le va t3 ma t4, e masani ona ia feiloaʻi ma se paaga feusuaʻi lē totogia se toʻatasi i vaiaso taʻitasi (pe a faatusatusa i fonotaga e tolu i vaiaso taʻitasi i t1). O le sikoa a le GAS ina ua mae'a togafitiga a Atamu o le 74 e fetaui ma le ausia i luma o sikoa uma. I t4, na lipotia mai e Atamu e faapea na ia (i) maua se siitaga i totonu lea e tatau ona amata i le 2 masina, (ii) sa auai i se vaega o le lotu Buddhist i vaiaso taitasi, ma (iii) ua le toe lagona le nofosala e uiga i lana feusuaiga. amio e “e aoga mo au ma e sili atu ona anoa. "

Talanoaga

Fuaiupu:
 
Vaega muamuaLe isi vaega

O lenei pepa o loʻo lipotia ai suʻesuʻega mai le suʻesuʻega muamua a le falemaʻi e suʻesuʻe ai le aoga o le mafaufau mo le togafitia o vaisu o feusuaiga. O le fa'aogaina o lo'o fa'aaogaina i le su'esu'ega nei (ie, MAT) e a'afia i le tupulaga lona lua o fa'atonuga e fa'atatau i le mafaufau ma e mulimulita'i i se auala atoatoa i le a'oa'oina ma le fa'ata'ita'iga. O le tama matua na auai (Atamu) na faʻaalia le faʻaleleia atili o le falemaʻi i amioga faʻafeusuaiga faʻamaʻi faʻapea foʻi ma le faʻavaivai ma le faʻafitauli o le mafaufau. O le faʻaleleia atili o togafitiga na matauina foi i le lelei o le moe, faʻamalieina galuega, ma le le faʻapipiʻiina o oe lava ma aafiaga. O taunu'uga lelei sa tausia ile 6 masina tulitatao.

O lenei suʻesuʻega o loʻo faʻamamafaina ai le manaʻoga mo le faʻavasegaina o taunuʻuga o togafitiga i luga o faʻavae i lea mataupu. O se taunuuga lelei semanu o le faaalia lea e Atamu o lona fiafia i le sailia o se paaga mafutaga umi ma le aloese mai le totogiina ma le le totogiina o feusuaiga masani. Ae ui i lea, o le tagata na auai na manino mai o se mafutaga umi e le oi luga oa latou fuafuaga patino, ma o lea na tatau ai ona fetuunai sini faʻapitoa e tusa ai. E ui lava na faʻaauau pea ona faʻaogaina e Atamu faʻataʻitaʻiga faʻafeusuaiga pe a maeʻa togafitiga, o lona faʻaogaina o ia mea na sili atu ona maualalo, ma o togi i le SAST-R na faʻaalia ai e le o toe fai ma vaisu i feusuaiga. E lē gata i lea, o le tele o isi vala uma o amioga faaleituaiga a Atamu ua faaalia ai ua mafai nei ona ia pulea ona tuʻinanauga tau feusuaʻiga.

O se auala faʻainisinia autu ua fuafuaina o le mafaufau e faʻapupulaina le mamao mai le faʻamalosia o vaisu, ma faʻafaigofie ai se faʻagasologa o le "faʻamalosi faʻafefe" (Appel & Kim-Appel, 2009). I se isi faaupuga, o le matauina o se uiga faʻamalosi e fesoasoani e faʻamaonia ai ma mafai ai e ia ona faʻaumatia i lona lava loto. Ae ui i lea, o le mea moni, o le malosi o le tuinanau o feusuaiga e mafai ona faauigaina e le lava le mafaufau na o ia, ma e manaʻomia isi togafitiga faʻapitoa. O le mea moni, e tusa ai ma tusitusiga masani a le Buddhist, e masani lava e tele tausaga mo se tagata e faʻataʻitaʻi ai i le faʻataʻitaʻiga mafaufau (Shonin et al., 2014c). O loʻo faʻaalia ai o tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai faʻafitauli faʻafitauli o amioga (ma isi faʻafitauli o le soifua maloloina o le mafaufau) e foliga mai e le mafai ona faʻatupuina le faʻavae talafeagai i le mafaufau (faʻapea, e mafai ai ona latou faʻatonuina le faʻaogaina o le mafaufau) pe a uma ona auai i na o le 8-10 aʻoaʻoga mafaufau.

E tusa ai ma Shonin et al. (2013, 2014a), pe a faʻaaogaina le mafaufau loloto e togafitia ai amioga ua fai ma vaisu, e taua e le gata o le fesoasoani i tagata taʻitoʻatasi e aʻoaʻo pe faʻafefea ona mafaufau loloto i le tuʻinanau (faʻataʻitaʻiga, e ala i le faʻataʻitaʻiina o le mafaufau), ae ia faʻamalosia foi i latou e faʻaogaina auala mafaufau loloto e faʻaleagaina saʻo ai le pipii atu i le mea o vaisu. . SG-MBIs, lea e masani ona tuʻufaʻatasia le tele o auala faʻapitoa, o le mea lea e ono fetaui lelei i le togafitia o vaisu o amioga. I le faʻaopoopoga i le faʻamoemoeina o le tuʻinanau mo fesoʻotaʻiga faʻafeusuaiga (faʻataʻitaʻiga, e ala i le faʻaaogaina o mafaufauga i luga o le natura tuʻufaʻatasia ma le le tumau o le tino), MAT e aofia ai foʻi mafaufauga e faʻamoemoe e faʻaleagaina ai le talitonuga i se tagata faʻapitoa ma tutoʻatasi (Van Gordon et al., 2014). O le mafuaaga o lenei faiga e mafua mai Ontological Addiction Theory (OAT) lea ua avea ai le “ontological addiction” o le mafuaaga autu lea o le faaletonu o le mafaufau ma amioga (Shonin et al., 2013).

Ontological addiction ua faauigaina o le "o le le naunau e lafoaʻi se talitonuga sese ma le loloto o le 'auai' poʻo le 'au' faʻapea foʻi ma le 'faʻaleagaina o galuega' e afua mai i sea talitonuga."(Shonin et al., 2013, i. 64). O le talitonuina o le tagata lava ia e manatu e "sese" ona o le "tagata lava ia" e na o le faalagolago i isi mea ofoofogia uma i le atulaulau. Afai e faʻavaivaia le talitonuga i le i ai o le tagata lava ia, ona le mafai lea, e faʻapea foʻi le talitonu i le i ai o soʻo se mea e manaʻo i ai le "tagata". E tusa ai ma le OAT, o feusuaiga e mautinoa lava e le o se mea le aoga, ae pei o isi gaioiga uma, e tatau ona faia e aunoa ma le faʻaogaina o mea faʻapitoa ma faʻalagona e pei o feusuaiga (poʻo se tino o le tagata) ua tuʻuina atu i ai se uiga matagofie e le talafeagai ma. e sili atu lona taua (Shonin et al., 2014c).

E pei ona matauina i isi suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o le MAT e aofia ai tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai amioga ua fai ma vaisu [faʻataʻitaʻiga, faʻafitauli tau tupe (Shonin et al., 2014a); le faigaluega (Shonin et al., 2014b)], o isi auala e ono mafai ai e le MAT ona faʻaaogaina togafitiga o: (i) toʻafilemu mafaufau loloto e taʻitaʻia ai le faʻaitiitia o le faʻaosofia o le tutoʻatasi, faʻaosofia o le mafaufau, ma le le mautonu, (ii) "suiga fiafia" lea e faʻateleina ai le fiafia faʻapitoa ma le mafaufau e maua mai le mafaufau loloto. malosi e tolopo ai le faamalieina o feusuaiga, (iii) faateleina le maualuga o le alofa agalelei, agaalofa, ma le alofa o le tagata ia te ia lava e faʻaleleia ai le faʻalauiloaina o amioga ma faʻaleagaina ai fuafuaga faʻaleagaina, ma (iv) fafagaina faaleagaga e faʻateleina ai lagona faʻamoemoe faʻapea foʻi ma le galue ma le olaga faamalieina. .

I le taimi nei, o suʻesuʻega e suʻesuʻeina le faʻaogaina o le mafaufau e faʻatatau i amioga faʻafeusuaiga o loʻo taulaʻi manino i le faʻaleleia atili o feusuaiga ma / poʻo le fiafia (faʻataʻitaʻiga, Brotto, Basson, & Luria, 2008; Brotto et al., 2012). O lenei suʻesuʻega e faʻalauteleina ai lenei tusitusiga e ala i le lipotia o le faʻaogaina o le mafaufau e avea o se togafitiga faʻapitoa mo le togafitia o vaisu feusuaiga. E pei o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga uma, o le tasi-mataupu mamanu, ma le leai o se tulaga faʻatonutonu, o lona uiga o suʻesuʻega e le mafai ona faʻasalalau i isi tagata o loʻo mafatia i vaisu feusuaiga. O le suʻesuʻega na faʻatapulaʻaina foi e ala i le faʻaaogaina o le 14 aso mo le iloiloina o vaega o amioga faʻafeusuaiga, aua o lenei vaitau atonu e le atagia ai amioga umi. Ae ui i lea, o taunuuga lelei o togafitiga a Atamu o loʻo faʻaalia ai e faʻamaonia atili le suʻesuʻeina o le falemaʻi o le aoga o le MAT mo le togafitia o vaisu feusuaʻiga.

Fesoasoani a le au tusitala
Fuaiupu:
 
Vaega muamuaLe isi vaega

Matou te faʻamaonia o tusitala uma o lenei tusiga na maua avanoa i faʻamaumauga suʻesuʻe, e nafa ma mea uma o loʻo i totonu o le tusiga, ma e iai le pule i le sauniaina o tusitusiga ma le filifiliga e tuʻuina atu tusitusiga mo le lolomiina.

Feeseeseaiga o tului
Fuaiupu:
 
Vaega muamuaLe isi vaega

E leai ni mea e tauva ai le au tusitala e faailoa atu.

Amio Taualoa
Fuaiupu:
 
Vaega muamuaLe isi vaega

O le suʻesuʻega na maua le faʻamaoniga faʻapitoa mai le komiti o amio a le Nottingham Trent University College of Business Law and Social Sciences. Matou te fa'amaonia na tu'uina atu e le sui auai le fa'atagaga tusitusia atoa mo a latou fa'amaumauga e fa'asalalau i totonu o se api talaaga fa'alea'oa'oga i se faiga e le ta'ua. Matou te faʻamaonia o faʻamatalaga / faʻamatalaga uma a le tagata auai ua aveesea mai tusitusiga e tusa ai.

mau faasino

Fuaiupu:
 
Vaega muamuaLe isi vaega
 American Psychiatric Association. (1987). Su'esu'ega ma fuainumera tusi lesona o fa'afitauli o le mafaufau (3rd ed., toe fa'afouina). Uosigitone, DC: American Psychiatric Association.
 American Psychiatric Association. (2013). Su'esu'ega ma fa'amaumauga fa'amaumauga o fa'afitauli o le mafaufau (5th ed.). Uosigitone, DC: American Psychiatric Association. CrossRef
 American Society of Addiction Medicine. (2011). Fa'amatalaga o faiga fa'avae lautele ile fa'amatalaga ole vaisu. Toe maua mai http://www.asam.org/for-the-public/definition-of-addiction
 Appel, J., & Kim-Appel, D. (2009). Mafaufau: Aafiaga mo le faʻaaogaina o vailaʻau ma vaisu. International Journal of Mental Health Addiction, 7, 506-512. doi:10.1007/s11469-009-9199-z CrossRef
 Baker, T. B., Piper, M. E., McCarthy, D. E., Majeskie, M. R., & Fiore, M. C. (2004). Toe faʻaleleia le faʻaosofia o vaisu: O se faʻataʻitaʻiga faʻaogaina o le faʻamalosia le lelei. Iloiloga Faalemafaufau, 111, 33–51. doi:10.1037/0033-295X.111.1.33 CrossRef, Medline
 Brotto, L. A., Basson, R., & Luria, M. (2008). O se vaega e fa'atatau i le mafaufau e fa'atatau i fa'alavelave fa'afeusuaiga i fafine. The Journal of Sexual Medicine, 5, 1646–1659. doi:10.1111/j.1743-6109.2008.00850.x CrossRef, Medline
 Brotto, L. A., Erskine, Y., Carey, M., Ehlen, T., Finlayson, S., Heywood, M., Kwon, J., McAlpine, J., Stuart, G., Thomson, S., & Miller, D. A. (2012). O se fa'atonuga fa'amafaufau fa'amafaufau fa'atatau e fa'aleleia atili ai le fa'atinoina o faiga fa'afeusuaiga fa'asaga i le fa'atalitali i le lisi o fafine ua togafitia mo le kanesa gynecologic. Gynecologic Oncology, 125, 320–325. doi:10.1016/j.ygyno.2012.01.035 CrossRef, Medline
 Buysse, D. J., Reynolds, C. F., Monk, T. H., Berman, S. R., & Kupfer, D. J. (1989). Le pittsburgh sleep quality index: O se meafaigaluega fou mo togafitiga faʻapitoa ma suʻesuʻega. Su'esu'ega Fa'afoma'i, 28, 193-213. doi:10.1016/0165-1781(89)90047-4 CrossRef, Medline
 Carnes, P. J. (1999). Cybersex, soifua maloloina tau feusuaiga, ma le suiga o aganuu. Vaisu Fa'afeusuaiga ma le Fa'amalosi, 6, 77–78. doi:10.1080/10720169908400181 CrossRef
 Carnes, P. J., Green, B. A., & Carnes, S. (2010). E tutusa ae ese: Toe faʻafoʻi le suʻega suʻega o vaisu tau feusuaiga (SAST) e atagia ai le faʻasalalauga ma le itupa. Vaisu Fa'afeusuaiga ma le Fa'amalosi, 17, 7–30. doi:10.1080/10720161003604087 CrossRef
 Dhuffar, M., & Griffiths, M. D. (2015). O se iloiloga faʻapitoa o vaisu i luga o le initaneti ma togafitiga faʻapitoa e faʻaaoga ai le iloiloga CONSORT. Lipoti o Vaisu i le taimi nei, 2, 163–174. doi:10.1007/s40429-015-0055-x CrossRef
 Griffiths, M. D. (2005). O se 'vaega' fa'ata'ita'iga o vaisu i totonu o se fa'avae biopsychosocial. Journal of Substance Use, 10, 191–197. doi:10.1080/14659890500114359 CrossRef
 Griffiths, M. D. (2012). Vaisu i feusuaiga i luga ole Initaneti: O se toe iloiloga o suʻesuʻega faʻapitoa. Su'esu'ega o Vaisu ma A'oa'oga, 20, 111–124. doi:10.3109/16066359.2011.588351 CrossRef
 Griffiths, M. D., Shonin, E., & Van Gordon, W. (2016). Mafaufau e fai ma togafitiga mo le faaletonu o taaloga faitupe. Journal of Gambling and Commercial Gaming Research, 1, 47–52. doi:10.17536/jgcgr.2016.004 CrossRef
 Houlihan, S. D., & Brewer, J. A. (2015). Le faʻasaienisi faʻaalia o le mafaufau o se togafitiga mo vaisu. I E. Y. Shonin, W. Van Gordon, & M. D. Griffiths (Eds.), Mindfulness ma isi auala e maua mai i le Buddhist i le soifua maloloina o le mafaufau ma vaisu (itulau 191–210). Niu Ioka, NY: Springer.
 Iskender, M., & Akin, A. (2011). Agaalofa ma vaisu i luga ole initaneti. Turkish Online Journal of Educational Technology, 10, 215–221.
 Kabat-Zinn, J. (1994). Po'o fea lava e te alu i ai, o lo'o i ai oe: Mafaufau loloto i le olaga i aso faisoo. Niu Ioka, NY: Hyperion.
 Kafka, M. P. (2010). Ma'i fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga: O se su'esu'ega fuafuaina mo le DSM-5. Archives of Feusuaiga Amioga, 39, 377–400. doi:10.1007/s10508-009-9574-7 CrossRef, Medline
 Kinsey, A. C., Pomeroy, W. B., & Martin, C. E. (1948). Amioga fa'afeusuaiga i le tama tane. Philadelphia, PA: WB Saunders.
 Kiresuk, T. J., & Sherman, R. E. (1968). Fuafuaina o le ausiaina o sini: O se auala lautele mo le iloiloina o polokalame atoatoa o le soifua maloloina o le mafaufau o nuu. Community Mental Health Journal, 4, 443–453. doi:10.1007/BF01530764 CrossRef, Medline
 Lovibond, S. H., & Lovibond, P. F. (1995). Tusi tusi mo fua o le atuatuvale popole popole. Sini: Psychology Foundation.
 Rosenberg, K. P., Carnes, P. J., & O'Connor, S. (2014). Iloiloga ma togafitiga o vaisu i feusuaiga. Journal of Sex and Marital Therapy, 40, 77–91. doi:10.1080/0092623X.2012.701268 CrossRef, Medline
 Russel, S. S., Spitzmuller, C., Lin, L. F., Stanton, J. M., Smith, P. C., & Ironson, G. H. (2004). E mafai foi ona sili atu le pu'upu'u: Ole galuega fa'apu'upu'u ile fua lautele. Fuafuaga Faaleaoaoga ma le Mafaufau, 64, 878–893. doi:10.1177/0013164404264841 CrossRef
 Sahdra, B., Ciarrochi, J., Parker, P., Marshall, S., & Heaven, P. (2015). O le lagona alofa ma le le pipi'i e va'ai tuto'atasi filifiliga a aumea o amioga fa'atagata a tupulaga. Frontiers in Psychology, 6, 263, doi:10.3389/fpsyg.2015.00263 CrossRef, Medline
 Sahdra, B. K., Shaver, P. R., & Brown, K. W. (2010). O se fua e fua ai le le fa'apipi'i: O se fa'aopoopoga Puta i su'esu'ega i sisifo i le fa'apipi'i ma le fa'aogaina o galuega. Journal of Personality Assessment, 92, 116–127. doi:10.1080/00223890903425960 CrossRef, Medline
 Seegers, J. (2003). Le fa'ateleina o fa'ailoga o vaisu fa'afeusuaiga i le lotoa a le kolisi. Vaisu Fa'afeusuaiga ma Fa'amalosi, 10, 247–258. doi:10.1080/713775413 CrossRef
 Shonin, E., Van Gordon, W., & Griffiths, M. D. (2013). filosofia Puta mo le togafitia o faafitauli tau taaloga faitupe. Tusitala o Vaisu Amio, 2, 63–71. doi:10.1556/JBA.2.2013.001 fesoʻotaʻiga
 Shonin, E., Van Gordon, W., & Griffiths, M. D. (2014a). Cognitive behavioral therapy (CBT) ma le mafaufau loloto aʻoaʻoga faʻalauiloa (MAT) mo le togafitia o le schizophrenia faʻatasi ma le pathological gambling: O se suʻesuʻega suʻesuʻega. International Journal of Mental Health and Addiction, 12, 181–196. doi:10.1007/s11469-014-9513-2 CrossRef
 Shonin, E., Van Gordon, W., & Griffiths, M. D. (2014b). O le togafitiga o le fa'aogaina o galuega fa'atasi ai ma a'oa'oga fa'alauiloa mafaufau loloto: O se su'esu'ega fa'atatau. Saili: The Journal of Science and Healing, 10, 193–195. doi:10.1016/j.explore.2014.02.004 CrossRef
 Shonin, E., Van Gordon, W., & Griffiths, M. D. (2014c). Le faʻatupuina o le matafaioi a le Buddhism i le mafaufau faʻapitoa: agai i le tuʻufaʻatasia lelei. Psychology of Religion and Spirituality, 6, 123–137. doi:10.1037/a0035859 CrossRef
 Sussman, S., Lisha, N., & Griffiths, M. D. (2011). Faʻateleina o vaisu: O se faʻafitauli o le toʻatele poʻo le toʻaitiiti? Iloiloga ma le Soifua Maloloina, 34, 3–56. doi:10.1177/0163278710380124 CrossRef, Medline
 Traeen, B., Spitznogle, K., & Beverfjord, A. (2004). Uiga ma le faʻaogaina o ponokalafi i le faitau aofaʻi o Nouei 2002. Journal of Sex Research, 41, 193–200. doi:10.1080/00224490409552227 CrossRef, Medline
 Van Gordon, W., Shonin, E., & Griffiths, M. D. (2016). Aʻoaʻoga faʻalauiloa mafaufauga mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo maua i le fibromyalgia syndrome: O se faʻamatalaga faʻamalamalamaga faʻapitoa o mea na oʻo i ai le tagata auai. Mafaufau, 7, 409–419. doi:10.1007/s12671-015-0458-8 CrossRef
 Van Gordon, W., Shonin, E., & Griffiths, M. (2015a). Tu'u atu i se tupulaga lona lua o fa'atonuga fa'avae mafaufau. Ausetalia ma Niu Sila Journal of Psychiatry, 49, 591–592. doi:10.1177/0004867415577437 CrossRef, Medline
 Van Gordon, W., Shonin, E., Griffiths, M. D., & Singh, N. N. (2015b). E tasi lava le mafaufau: Aisea e tatau ai ona galulue faatasi le saienisi ma le lotu Puta. Mafaufau, 6, 49–56. doi:10.1007/s12671-014-0379-y CrossRef
 Van Gordon, W., Shonin, E., Sumich, A., Sundin, E., & Griffiths, M. D. (2014). A'oa'oga fa'alaua'itele o le mafaufau loloto (MAT) mo le soifua manuia o le mafaufau i se fa'ata'ita'iga fa'apitoa a tamaiti a'oga iunivesete: O se su'esu'ega pailate fa'atonutonu. Mafaufau, 5, 381–391. doi:10.1007/s12671-012-0191-5
 Wells, A. (1997). Togafitiga faʻapitoa o faʻalavelave popole: O se tusi lesona faʻataʻitaʻiga ma taʻiala faʻavae. Chichester: Wiley.
 Witkiewitz, K., Marlatt, G. A., & Walker, D. (2005). Puipuiga o le toe fa'afo'i fa'atatau ile mafaufau mo fa'aletonu ole fa'aaogāina ole 'ava mālosi. Journal of Cognitive Psychotherapy, 19, 211-228. doi:10.1891/jcop.2005.19.3.211 CrossRef
 WHO. (2007). Fa'avasegaga fa'ava-o-malo o fa'ama'i (10th ed.). Sineva: Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi.