Ponokalafi Taumafa - O se Supranormal Stimulus Mafaufau i le Anotusi o Neuroplasticity (2013)

Dr Don Hilton

Donald L. Hilton Jr., MD*

Matagaluega o Neurosurgery, The University of Texas Health Sciences Center i San Antonio, ISA

lē faʻatino

O le tagofia o mea ua fai ma vaisu o se vaeluaga o upu pe a faaaoga i amioga eseese tau feusuaʻiga (CSBs), e aofia ai le faʻaaogaina o ponokalafi. E ui lava i le faʻatupulaia o le taliaina o le masani ai ma le faʻaaogaina o vaisu e faʻavae i luga o le malamalamaga o le faʻatinoga o le faiga o le mesolimbic dopaminergic, o loʻo i ai le le mautonu e faaigoa le CSBs e ono avea ma vaisu. E ui e sili atu le gauai atu o taaloga faitupe (PG) ma le oona tele i suʻesuʻega o amioga ma amioga, o molimau e sili atu ona lagolagoina le faʻamatalaga o CSBs e avea ma vaisu. O lenei faʻamaoniga e telefaceted ma e faʻavae i luga o se malamalamaaga o le matafaioi o le suiteni o le neuronal i le neuroplasticity e aʻafia ai le tagofia o mea ua fai ma vaisu, e lagolagoina e le vaaiga o le amio a le talafaasolopito. O lenei aafiaga o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e mafai ona faʻateleina e ala i le faʻavaveina o le malosi ma le 'supranormal stimulus' (o se fuaitau na tusia e Nikolaas Tinbergen) o le tau e maua mai e ponokalafi i le Initaneti.

uputatala: faiʻai; vaisu; ponokalafi; neuroplasticity; feusuaiga

Na maua: 4 Mati 2013; Lomia: 19 Iulai 2013

Socioaffective Neuroscience & Psychology 2013

Donald L.Hotel. Lenei o le Open Access tusitusiga tufatufaina i lalo o tuutuuga o le Creative Commons Attribution 3.0 Unported (CC BY 3.0) Laisene (http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/), faʻatagaina uma le faʻaaogaina, tufatufaina atu, ma toe gaosia i totonu o soʻo se auala, peʻafai o le uluai galuega o loʻo taua lelei.

Upusii: Socioaffective Neuroscience & Psychology 2013, 3: 20767 - http://dx.doi.org/10.3402/snp.v3i0.20767

O le tele o popolega e uiga i amioga mataga faʻafeusuaiga (CSB) o se mea ua fai ma vaisu poʻo nisi maʻi mamaʻi atonu e fesoʻotaʻi ma le auala tatou te faʻamatalaina ai le taimi lava ia. E manino lava o le upu 'vaisu' ua faʻaaogaina ma le faʻaaogaina i le nomenclature o le mafaufau; tasi e leai se mea e sili atu nai lo le Fuainumera Faʻailoga ma Fuainumera Faʻamaumauga o Manatu o Mafaufauga (DSM) mo faʻamaoniga o lenei. I faʻamatalaga ua tuanai, o amioga faʻatuʻi na sili atu ona faʻamatalaina i vaega eseese; o le DSM-5 ua suia lenei ma ua faaopoopoina se faʻavasegaina e faʻaaoga ai le upu vaisu.

O tusi lesona a le DSM e le o masani ai, o lona uiga, e faʻavae i luga o suʻesuʻega amio ma faatalanoaga nai lo le taulaʻi atu i le biological etiology. O le aoga taua o le DSM e mafai ona galue o se tusi lesona mo fomaʻi i totonu o le fanua; e mafai ona latou iloa ma togafitia mafaufauga faalemafaufau, e aofia ai amioga ua fai ma vaisu, e faavae i luga o le mataʻituina ma le faatalanoaga, nai lo le faalagolago i suʻesuʻega o suʻesuʻega ma suʻesuʻega suʻesuʻe.

Ina ia malamalama i le mafuaaga ua fetaui ai le upu vaisu ma le tetee i lenei tulaga, e aoga le mafaufau i lona talafaasolopito i lona uiga. O se amataga, ma atonu o le muamua, faamaumauina le faʻaaogaina o le upu vaisu i se fomaʻi o se faʻamatalaga i le Journal of the American Medical Association i le 1906: 'E le afaina pe o tautala se isi e uiga i le opium o le maʻi, maʻi o le opiana, poʻo le faʻataʻitaʻiga o le opium' (Jelliffe, 1906). E ui lava o nisi ua feeseeseaʻi i le faʻaaogaina o le upu e faatatau i le faʻaaogaina o mea e faʻaleagaina ai, o loʻo i ai pea se taimi o le le mautonu e uiga i lona faʻaaogaina i mea o loʻo taua nei o ni faʻafitauli, gaioiga, poʻo ni vaisu masani.

I le 1983, na faʻaalia ai e Patrick Carnes le faaupuga 'tagofia o feusuaiga' e faʻavae i luga o faʻataʻitaʻiga amio (Carnes, 1983). O isi na lagolagoina se amio faʻataʻitaʻi mo vaisu o feusuaiga; mafaufau, mo se faʻataʻitaʻiga, le pepa talu ai nei na tusia e Garcia ma Thibaut, lea na taʻua ai, 'O le maoaʻe o le soʻona feusuaʻi e leai se faʻataʻitaʻiga e fiafia i lona faʻauigaina o se amioga ua fai ma vaisu, ae leʻo se faʻamalosi-faʻamalosi, poʻo se faʻatonutonu o le manaʻoga faʻamalosi' (Garcia & Thibaut, 2010).

Angres ma Bettanardi-Angres (2008) faʻamatalaga ua fai ma vaisu o 'le faʻaauauina pea o le faʻaaogaina o le faʻaleleia o le faʻaogaina o mea e fai ma vaisu poʻo amioga (eg gambling, CSBs) e ui i aʻafiaga leaga', ma Bostwick ma Bucci (2008) ua faʻaaogaina le igoa o le faʻaopoopoga i le anotusi o ponokalafi. O loʻo i ai le faʻaosofia o le faʻaaogaina o le taimi o le tagofia o feusuaiga i CSBs, ma le iloa o le faʻaosofia o feusuaiga e faigata, e aʻafia ai, faaosofia, ma mafaufauga mea e aafia ai faʻamatalaga o le biologic drive e toe gaosia. Mo se faʻataʻitaʻiga, Estellon ma Mouras (2012) o loʻo faʻamatalaina ai le faʻagasologa o le liua o mafaufauga o le mafaufau ma le mafaufau e pei ona faʻaaoga i le tagofia o feusuaiga.

O tagata fomaʻi faʻasolosolo faʻamalosi e faʻateleina le lagolagoina o le manatu o le iai o vaisu masani, e pei ona aoga ma faʻaauau pea ona faʻapupulaina faʻamaoniga o le cellular. O lenei faʻataʻitaʻiga e faʻavae i luga o se faʻavae faʻamalosiaga e mafua mai i se polokalama faʻasolosolo lelei o le mesolimbic, faʻatasi ai ma se masini vaʻaia a le dopamine e faʻaosoina mai le ogatotonu i isi faiga faʻapitoa e ola ai. O lenei gaioiga e mafai ai ona faʻaleleia atili le aʻoaʻoina o le neuronal e ala i suiga ole micro-ma macro-neuroplastic. O le tagofia o mea ua fai ma vaisu ua le toe faʻamalamalamaina e ala i taʻiala faʻavae.

O amioga a tagata soifua e uiga i meaʻai ma feusuaiga e sili atu ona faigata nai lo se faʻamalosaga faigofie-tali tali. Georgiadis (2012) na taʻua ai o feusuaiga a tagata e faʻaalia ai le 'manino o le aafia i nofoaga maualuga o meaʻai faʻapitoa o le gataifale, e ono faʻamaonia i le maualuga "galuega a le tagata," e pei o le mafaufauina'. E mafai e le pulega faʻavae mai i laufanua pito i luma ona faʻafesuiai le faʻaleleia o le mesencephalic dopaminergic e taulaʻi atu i le nofoaga autu o faʻatautaia o le telefoni. Ae ui lava i lea, o le malosi o masini e 'ai ma faʻatau ai, o loʻo faʻamaonia lelei i ituaiga o meaola e ola, ma laina e le o gaosia i fua o fua o le fugalaau, mo soʻo se mafuaʻaga, ua leai. E tusa lava pe o le a le maualuga o le tino o le tino e tutusa ai le feusuaiga ma isi faafiafiaga faafiafia, o le tuputupu ae o le fananau mai o fanau e iu lava ina avea pu ma ni mea faafiafia i ituaiga o meaola e olaola, e aofia ai tagata.

O faʻamaoniga e lagolago ai le faʻamatalaga o vaisu masani e faʻateleina, faʻatasi ai ma le filo amio e na o le tasi le vaega o le tuputupu ae o le lagolago o suʻesuʻega lagolago. O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga faʻamaonia, faʻatasi ma amioga, e manino le fiafia, ae o aʻafiaga o le tino ma le kenera o le a sili atu ona talafeagai. E silia i le sefulu tausaga ua mavae, na amata ona faateleina le iloa e uiga i le i ai o vaisu faagasolo (Holden, 2001). O lenei faʻalauiloa ua iʻu ai se matua i le malamalama i le matafaioi o auala feololo mesolimbic dopaminergic i vailaʻau ma faʻamaʻi masani (Nestler, 2005, 2008), o se faiga na taualuga i le faʻamatalaga a le American Society of Addiction Medicine (ASAM) ia Aukuso 2011 (ua faʻaigoaina o le ASAM umi faʻamatalaina). O le faʻamatalaga fou a le ASAM o loʻo faʻamatalaina ai vaisu o se faʻamaʻi tumau o le faiʻai e aʻafia ai le taui, faʻaosofia, ma le manatuaina o mea, ma tuʻufaʻatasia uma vailaʻau ma amioga ua fai ma vaisu i lalo o le faamalu masani.

O le faʻaopoopoga o se vaega-vaega i vaisu amioga i le DSM-5 o loʻo faʻaalia foi lenei suiga o le faʻaaliga i luga o vaisu masani. Ae peitai, o lenei vaega-vae e aofia ai na o se tasi o mea ua fai ma vaisu, gaioiga faʻaleagaina (PG) (Reuter et al., 2005), aʻo faʻamamaina le Initaneti faʻafitauli o le le atoatoa, soona faʻaaogaina o meaʻai ma feusuaiga, ma isi faʻasologa o mea ua fai ma vaisu i se vaega ua faʻaulutalaina 'Aiaiga mo Faʻamatalaga Sili Atu,' pe le amanaʻiaina atoa. E ui ina o gatasi ma lata mai nei amio ma faʻamaumauga faʻamaumauga ua iloa nei o PG o se sili atu ona faʻataʻitaʻia o vailaʻau faʻasuaʻava ae le o le soʻonaʻi-faʻamalosia faʻaletonu (El-Guebaly, Mudry, Zohar, Tavares, & Potenza, 2011), ma faʻafefeina ai le igoa o le tagofia o mea ua fai ma vaisu, e le ogatasi le faafitia o le igoa tutusa i vaisu i luga o le Initaneti. O le mea tonu lea o le feteenai lea e lagolago ai le mea e manatu ai o aganuu ma faaupufai faʻapitoa e faʻaitiitia ai amioga faʻafeusuai.

O se mea e ofo ai o le tagofiaina o meaʻai e le aofia ai o se vaisu o amioga, e ui lava i suʻesuʻega e faʻaalia ai le siakiina o le resaminant dopaminergic i le oona (Wang et al., 2001), faatasi ai ma le mausali ua vaaia i le mateina ma le faʻamautuina o le numera o le tino (BMI) (Steele et al., 2010). O le manatu o le 'supranormal stimulus', o loʻo valaʻau i le vaitaimi o Nikolaas Tinbergen (Tinbergen, 1951), talu ai nei na faʻamatalaina i le tulaga o le loloto suamalie sili atu cocaine taui, lea e lagolagoina ai foi le faʻavae o meaʻai vaisu (Lenoir, Serre, Laurine, & Ahmed, 2007). Na iloa muamua lava e Tinbergen o manu felelei, butterflies, ma isi meaola e mafai ona faʻaaogaina e sui ai mea e le o ni mea e faʻaogaina e foliga mai e sili atu ona matagofie nai lo fua masani a le manu. O le mea moni, o le leai o se faʻatusatusaga o galuega faʻatino ma amio i le suʻesuʻega o mea faʻafeusuaiga a tagata, pe a faʻatusatusa atu i taaloga ma meaʻai e fai ma vaisu, ae e mafai ona finau e faapea o nei amioga taʻitasi e mafai ona aofia ai meaʻai faʻapitoa. Deirdre Barrett (2010) ua aofia ai ponokalafi e avea o se faataitaiga o se mea e faaosofia ai le supranormal.

Lagolago mo le i ai o vaisu faagasologa, e ui i lea, ua faateleina i lo tatou malamalamaaga i le synaptic ma le dendritic plasticity.
E i ai ni faʻamaoniga e lagolagoina ai le iai o vaisu o ponokalafi? E faʻalagolago i le mea e talia e se tagata, pe mafai foi ona malamalama, e fai ma faʻamaoniga, ma o se galuega lenei o le vaaiga ma le aʻoga. Vaʻaia e mafai ona faʻalauiloaina le faʻailoga, ma o tatou manatu e aʻafia i mea e pei o tatou lava aʻoaʻoga ma le olaga. O le mea e ono leai se uiga i le tasi e mafai ona avea ma faʻamaoniga mautinoa i le isi e faalagolago i eseesega o le poto e faʻamalosi i le fanua e fesiligia. E pei ona fai mai TS Eliot, 'O fea oi ai le malamalama ua tatou le maua i faamatalaga?' (TS Eliot, Choruses from O le Papa, faʻamatalaga amata, 1934).

Faʻamatalaga, poʻo faʻamatalaga, e avea ma malamalama ao faʻapipiʻiina i totonu o le mafaufau, ma aʻo faʻasolosolo aʻoaʻoga i talitonuga, poo faʻaaliga. Kuhn (1962 /2012) na maitauina e faapea, pe a tulaʻi mai ni faʻailoga e luʻitauina i faʻalavelave faʻafuaseʻi, o le au saienitisi latou te puipuia le tulaga quo seia oʻo ina manino mai o faʻamaoniga faʻamaonia ma tekono ua faʻauʻuina le tulaga quo, ua faʻapogai ai se suiga o mea. O fesuiaiga o fesuiaiga e le afaina, e pei o Galileo, Ignaz Semmelweis, ma isi na luitauina le tele o dogma na aoaoina.

O le faʻataʻitaʻiga muamua a le tagofia o mea ua fai ma vaisu na faʻamatalaina faʻavae lava i luga o amioga faʻavae. Le mea e faʻaigoaina e Kuhn ose faʻataʻitaʻiga "faʻafitauli" ua aliaʻe mai ma le neurosaieniti atinaʻeina le mea e matua tutusa - ma, e mautinoa lava i le maumauaʻi amio, o se tauvaga - faʻataʻitaʻiga ma le faʻaofiina o le aitia o amioga (faʻagasologa) vaisu. Mai le neuroscience vantage point, o nei mea e tutusa, ma e oʻo foi i isi talafaʻatusa, e pei o muamua sailiga faʻataʻitaʻiga faʻamatalaina vailaʻau vaʻaia foliga mai i nisi (Garcia & Thibaut, 2010) ia faʻailogaina ma i latou na faʻamalamalamaina vaisu amioga.

O le faʻalavelave o loʻo i ai i le faʻataʻitaʻiga lelei o amioga, aemaise i le faʻaigoaina o le CSBs o se mea ua fai ma vaisu. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se pepa e lagolagoina le mataupu o mea masani ua fai ma vaisu, faʻapitoa lava ona taulaʻi atu i ponokalafi (Hilton & Watts, 2011), finau mai o micro- ma macro-neuroplasticity e faʻamaonia le i ai o ia vaisu. O se tali (Reid, Kamuta, & Fong, 2011) faʻataua e faapea o suʻesuʻega o loʻo taua i le lagolagoina o le neuroplasticity i luga o amioga ua fai ma vaisu, o le faʻamaonia, e leai se aʻafiaga i le mafuaʻaga e uiga i mea ua fai ma vaisu. O le taulai atu i soʻo se suiga e ono aʻafia ai le tele o aʻafiaga faʻaleaga (maualuga maualuga o le lipid, ma isi mea), o le tali lea o le faʻaaogaina o se aʻafiaga e le aʻafia e uiga i le aʻoaʻoina. I le masalosalo o soo se mea masani e fai ma vaisu e mafua ai suiga o le morphologic, latou te faʻaaogaina faʻamaoniga e faʻamaonia ai le i ai o meaʻai poʻo le faʻamalositino, aemaise lava le manatu e mafai e nei amioga ona aʻafia ai suiga o le morphological i le faiʻai. O le mea e malie ai, latou te ioeina latou te sili atu ona talia 'se mafuaʻaga o le mafuaʻaga ... pe a aafia ai mea,' ma faʻaalia ai le tetee na fai e Kuhn i suiga i le mea tuai e mafai e na mea ona mafua ai ni vaisu moni. O lenei va i le va o amioga ma mea faʻalauiloa faʻalauiloa ua faʻaalia atili i la latou iloiloga o le taua o le biology biology i le fefaʻatauaʻiga o vaisu. O le amio a le aufaipisinisi, e faʻaitiitia ai le talafeagai o DeltaFosB, mo se faʻataʻitaʻiga, i le tagofia o mea ua fai ma vaisu, ma le manatu e le mafai e DeltaFosB ona faʻamalamalamaina fefaʻatauaiga ponokalafi ona e leai ni suʻesuʻega i tagata e suʻesuʻeina faapitoa le DeltaFosB i le tulaga o ponokalafi.

I le talanoaina o latou manatu, Reid et al. faʻaigoaina a latou lava galuega ma 'alofia le faʻamaonia o feusuaiga e ono avea ma vaisu. Latou te vaʻaia ni faʻafitauli faʻafitauli o le mafaufau, tusa lava pe o le cocaine, meaai, ava malosi, poʻo le feusuaiga, o ni faʻafitauli ese (e pei o le DSM) ma o le mea lea e teteʻe ai i se faʻasalalauga lautele e pei o 'taumatemate e le o saienisi' (Reid et al., 2011). O lenei tulaga e le o se mea e ofo ai pe a mafaufauina i le uiga o le ata na aʻoaʻoina ai i latou, lea na sili atu ona taulai atu i amioga nai lo le tuufaatasia o faʻamatalaga o meaola faʻapitoa. Ua faʻamalosia le tagata suʻesuʻe ina ia suʻesuʻe le faʻamatalaga i luga o le tali a Reid e Hilton ma Watts i le taimi lava lea ma mulimuli ane i le tali. O se eseʻesega o mea na fai ma vaisu eseese na faʻaalia ai na faʻaosofia ai le faʻalavelave o Kuhnian, ona o nei manatu ua fusia i se fou fou ma le fesuisuiai o meaola-amio e faʻamatala ai vaisu i mea ma amio.

O se isi otootoga o finauga e faasaga i le manatu o feusuaʻiga e fai ma vaisu o loo maua i totonu O le tala sese o le tagofiaina o feusuaiga saunia e David Ley. O loʻo faʻamatalaina foi e le tusi ia CSBs mai se vaaiga i amioga, faʻatasi ai ma faʻamaoniga a le neurobiological e faʻailoa ai finauga i le i ai o vaisu masani na faʻateʻaina ma le upusii na taʻua muamua mai le tali a Reid i le tusitusiga a le Hilton-Watts: 'speculative not science.

O le mea e fiafia ai, o le faiʻai na vaaia e Ley o se 'pusa faʻapitoa' tele 'teleʻeseʻeseʻeseʻese' 'ua na ona tatou amata amata ona malamalama ... amioga faʻapenei e pei o le faʻafeusuaiga o le avea ma taufaʻailoga mo le tele o tausaga o le a oʻo mai' (Ley, 2012). E le gata i lea, o lenei vaeluaga o loʻo vaaia i le vevela o le neuroscience ma se mea lilo o le mealilo ma le 'taufaaleaga', ma se folafolaga o le a le mafai ona tatou malamalama i le feusuaʻiga faaletamaʻi mo le tele o tausaga; mautinoa e leʻo nei!

Nai lo le taulai atu pe o le amioga ua fai ma vaisu e aofia ai le tosoina o fualaau faasaina po o le matamata i le faaosofiaina o ata feusuaʻiga, o le faateleina o le malamalamaaga o masini feaveai e mafai ai ona tatou malamalama o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e aofia ma suia ai le biology i le synaptic level, lea e afaina ai amioga mulimuli ane. O le gasegase o le tagofia o mea ua fai ma vaisu o le taimi nei e uiga i le tali mai o le receptor leuronal, modulation, ma le mulimuli mai o le palasitino e tusa ai ma amioga faataumaoi ma toe fai.

O nisi e manaʻomia se tulaga maualuga maualuga o le faʻamaonia mo feusuaiga nai lo isi amio ma vailaau pe a oʻo mai i le faʻamalamalamaina o mea ua fai ma vaisu. Aua
O le mea lea, o le mea na tupu, o le faʻataʻitaʻiga, o se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa o le faʻataʻitaʻiga o le faʻamalamalamaina o le ponoina o ponokalafi e taʻua o le tagofia o mea ua fai ma vaisu, e tatau ona tatou faʻaaogaina se tasi o vaega o tamaiti, puipui le isi, 2012). E manino lava, o lenei suʻesuʻega e le mafai ona faʻatautaia, pe a fua atu i le amio lelei mataupu o loʻo aʻafia ai. Peitai, matou te talitonu e oʻo lava ia latou e lagolagoina lenei amioga faʻaalia, o le a taliaina le manatu o le tapaa e fai ma vaisu e aunoa ma le manaʻomia o le lumanaʻi, faʻavae-faʻavae suʻesuʻega. I nisi upu, o fea o faʻatusatusa faʻamoemoeina suʻesuʻega ma tapaa i tamaiti? O le mea e vaeluaina tamaiti, tuʻuina atu le afa sikaleti, puipuia isi, ma mulimuli ia latou umi? E leai, ioe, ma e le taitai, ma o lea e fai mai ai lava nisi o le ulaula e le faʻataua. Na taʻua e le toʻafitu pulega o tapaa i luma o le komiti lagolago a Henry Waxman i le Soifua Maloloina ma le Siosiomaga i le 1994: i le faasologa, fai mai taʻitasi 'Leai' pe a fesiligia pe o le ulaula e fai ma vaisu, e aofia ai le lagolagoina o molimau atamamai (UCSF Tobako Control Archives, 1994). Ae faʻavae i luga o se lautele faʻalapotopotoga o suʻesuʻega, toeititi lava tagata uma - le aofia ai nei tapaa faʻatonu ma latou tagata atamamai - talitonu o faʻamaoniga o loʻo i ai mo le tapaʻa faʻafitauli meatotino. Mo le mataupu lena, o fea o iai le tamaititi faʻatulagaina cocaine, heroin, ma le ava malosi suʻesuʻega?

O le eseesega autu o le ua tatou malamalama nei i le aʻoaʻoina o le neuroplasticity ma le neuronal receptor reactivity, e aofia ai le acetylcholine nicotinic, opioid, glutamate, ma le dopamine, sili atu nai lo le taimi ua tuanai. E mafai nei ona tatou iloa le tagofia o mea ua fai ma vaisu, e tusa lava pe ulaula, cocaine, poʻo feusuaiga, e ala i tioata o le talipupuni o le neura ma suiga mulimuli ane, ma e le naʻo se vaaiga faʻalapotopotoga.

Ina ia talia le faʻamaoniga lagolagoina le mataupu o le tagofia o feusuaiga, e tatau ona i ai se malamalamaʻaga o le taimi nei manatu o cellular aʻoaʻoina ma plasticity. Dendritic arborization ma isi sela suiga i luma gyral vaneina (Zatorre, Field, & Johansen-Berg, 2012) faʻatasi ma le aʻoaʻoina, ma le faʻavaeina o faʻailoga e leai se eseesega. O mea ua fai ma vaisu ua avea nei ma ituaiga malosiaga o aʻoaʻoga, ma le fesoʻotaʻiga o le neuroplasticity e afaina ai (Kauer & Malenka, 2007). O aʻoaʻoga e faʻaaoga i vaisu ua na o se faʻaopoopoga o aʻoaʻoga faʻavae i lenei faʻataʻitaʻiga, ma o lea e aofia ai faʻamatalaga tali tutusa ma neurotransmitters. Mo se faʻataʻitaʻiga, na maua DeltaFosB i le sili atu i le sefulu tausaga talu ai e maualuga le maualuga i luga o le vavao o le nucleus o loʻo aʻafia ai i le mafaufau o fualaau o vailaʻau faʻasaina (Kelz et al., 1999). O suʻesuʻega mulimuli ane na faʻaalia ai e siitia i totonu o nei lava tino o manu e faʻaalia ai le faʻaogaina o le faʻaaogaina o taui masani, e aofia ai meaʻai ma feusuaiga (Nestler, 2005).

O supraphysiologic level of DeltaFosB foliga mai o loʻo faʻaalia ai tulaga o mafaufauga masani o vaisu masani (Nestler, 2008). O DeltaFosB e le gata o se faailoga, ae o se tagata e faʻamalosia le amio faʻamalosi (e pei o se neuroplasticity enabler) ua faʻaalia lelei. E lua ni fesoʻotaʻiga vavalalata na faʻaaogaina e faʻaaogaina ai le DeltaFosB e ese mai i suiga o amio. O le tasi e aofia ai le gaosia o laina o fefaatauaiga o fefaatauaiga e filifilia ai le DeltaFosB aemaise lava i vaega tetele, ma le lona lua e aofia ai le fesiitaiga o kenera e ala i vailaʻau vevela e fesootaʻi atu i meaola matutua, ma o le mea lea e faaosofia ai le uiga o le DeltaFosB. O nei meaola e fesuisuiaʻi manu o loʻo faʻaalia ai amioga faʻafefiloi o meaʻai (Olausson et al., 2006), o le uila o loʻo tamoe (Werme et al., 2002), ma feusuaiga (Wallace et al., 2008). Mo se faʻataʻitaʻiga, ina ua faʻaalia le DeltaFosB na tuʻuina atu e ala i nei viral viral in animal laboratory, na latou faʻaalia se faʻaleleia supraphysiologic o le faia o feusuaiga (Hedges, Chakravarty, Nestler, Meisel, 2009; Wallace et al., 2008). I le isi itu, o le faʻaleagaina o DeltaFosB faʻaititia ai le faatinoga (Pitchers et al., 2010), ma faʻamaonia ai o loʻo i ai sona sao i le tulaga faʻapitoa o le physiologic homeostasis.

Ua aliali mai nei o DeltaFosB o se kiliva mole fuainumera e faʻaaogaina i luga o isi seti fausaga, lea e faʻatalanoa ai suiga i le neuroplastic i nei mea; i se isi faaupuga, latou te faʻaleleia le aʻoaʻoina o le neuronal. DeltaFosB faʻapupulaina le maualuga o le viliina o le sidistic i le vavao vavao i totonu o le faʻalavelave faʻateleina i meaola ua fai ma vaisu i taimi taimi umi o le faʻamalosi e ala i le faaosofiaina o le protein Cdk5, ma avea ai ma se alalaupapa i le faʻalauteleina o le neuroplasticity (Bibb et al., 2001; Norrholm et al., 2003). O le DeltaFosB ua faʻaalia e galue i se lapataiga faʻaalia lelei i le Calcium / Calmodulin-Dependent Protein Kinase II e faʻamalosia ai tali tuusaʻo e le mafai ona faʻaaogaina i totonu o le koko. O le mea taua, o lenei mafutaga na faʻaalia foi, mo le taimi muamua, i le mafaufauina o cocaine tagata (Robison et al., 2013).

O faʻamatalaga lata mai ua faʻaalia ai o le DeltaFosB e taua tele i lenei faiga faʻapitoa palasitisi e ala i lona aʻafiaga i le faiga o le taui o le manolimbic i tau feusuaiga ma fualaau faasaina, o se aafiaga o loʻo faʻatalanoaina e le D1 dopamine i le nucleus accumbens (Pitchers et al., 2013). O le Dopamine e taua tele i le tuʻuina atu o le agavaʻa i faʻailoga tau feusuaʻiga (Berridge & Robinson, 1998), ma talu ai nei suʻesuʻega lagolagoina le physiologic matafaioi i feusuaʻiga gaioiga faʻapea foi ma lona aʻafiaga ma fegalegaleʻaga ma le hypothalamic oxytocinergic sisitema (Baskerville, Allard, Wayman, & Douglas., 2009; Succu et al., 2007). Lenei aʻafiaga na lautele faʻasao i le salafa o le filala (Kleitz-Nelson, Dominguez, & Ball, 2010; Kleitz-Nelson, Dominguez, Cornil, & Ball, 2010, Pfaus, 2010), faʻamautinoa o le feusuaiga, lea e taua mo le ola olaola, e tumau pea le alofa. O le tauafafine o se taunuuga o le vailaau o le vailaau mo togafitiga o vailaau e masani ona masani ai i le togafitiga, ma e fesootai i le 'faaosofia o le faaosofia o le ola maloloina' (Politis et al., 2013). O mea e fai ma vaisu, ioe, e mafai ona faamatalaina o le soifua maloloina le lelei. Nai lo le manaʻo i mea e faʻaleleia ai le ola, o le mea ua fai ma vaisu e faaosofia e manaʻo e tusa lava pe o manino le afaina, o se gaioiga e le mafai ona faʻaaogaina lea e faʻamatalaina ai le tulaga faʻafefe.

Matou te vaʻaia lenei neuroplasticity i le cellular level e ala i le dendritic arborization ma isi cellular suiga e maua ai le neuroplastic 'scaffold' o ituaiga mo fou synapses e fausia ai. O tulaga ogaoga ogaoga e fesoʻotaʻi ma le faʻamalieina mulimuli ane na maua ai nei suiga micromorphologic, e pei ona faʻaalia e ituaiga eseese o faʻataʻitaʻiga-pei o cocaine (Robinson & Kolb, 1999), amphetamine (Li, Kolb, & Robinson, 2003), masima (Roitman, Na, Anderson, Jones, & Berstein, 2002), ma feusuaiga (Pitchers, Balfour et al., 2012). O le faʻaogaina o le suamalie ma le faʻaogaina o le tino, ua faʻaalia i le malosi o le faʻatautaia o gaʻo tutusa lava e faʻaaogaina e le cocaine, ma o lenei faʻauigaga o loʻo faʻaaogaina e le taʻaloga o le dopamine, o loʻo fautua mai o le tagofia o vailaau faʻasaina e faʻaaogaina ai auala faʻamalosi anamua e taua mo le ola (Liedtke et al., 2011).

Glutamate receipor trafficking o se faʻamatalaga o le gaosiga o le palasitisi. O le feusuaʻiga, i le avea ma taui malosi o le faiʻai, ua faʻaalia ai le faʻateleina o le siʻitia o le siʻosiʻomaga o le NMDA-AMPA, o se faʻataʻitaʻiga o le faʻamalosia o le tino ma le aʻoga mulimuli ane o nei synapses, e mulimuli ane e le tutusa, tutusa ma mea e tupu i le cocaine faʻaaoga (Pitchers, Schmid et al., 2012). Aemaise lava, o lenei fesuiaiga o suiga ua vave ma tumau, ma na maua i totonu o le tumutumu o neu alofilima e afaina i le pito i luma, o se vaega e taua i le faasalalauina o CSBs (Pitchers, Schmid et al., 2012). I lenei tulaga, o le feusuaiga e tulagaese i taui masani, i le le maua o le taui o meaai e le mafua ai le suiga faifai pea i le gagana faafomai (Chen et al., 2008). O le mea mataʻutia, o fesuiaiga e le mafai ona faʻaaogaina i le lua o le tino ma le glutamate receptor trafficking sa faʻamaonia ma le faʻateleina o le faʻafeusuaiga ma le faʻaleleia o le amphetamine, o le isi uiga taua o vaisu. E tusa lava pe a mavae aso 28, pe a toe suia nei suiga, o le gasegase o le gasegase o le amphetamine i le sexually persistent (Pitchers et al., 2013), atili faʻamalosia le faʻamaoniga mo vaisu masani.

Neuroplasticity o se taunuuga o le aʻoaʻoina e le gata i suiga microcellular, e pei o le faʻamalosia, ae faʻatasi foi ma le faʻamaina o le gataifale (Zatorre et al., 2012). Tele suesuega i le luasefulu tausaga talu ai ua faamautuina le mea moni o le aʻoaʻoina faaletino suia le faiʻai. O ituaiga eseese aʻoaʻoga pei o musika (Elbert, Pantev, Wienbruch, Rockstroh, & Taub, 1995; Schwenkreis et al., 2007), faʻamasino (Draganski et al., 2004), taʻavale laʻupasese (Maguire, Woollett, & Spires, 2006), ma suʻesuʻega loloto (Draganski et al., 2006) ua uma ona faʻaalia e afaina ai morphologic suiga i gyri, ma le le lelei neuroplasticity ua vaʻaia ma le faʻaaogaina (Coq & Xerri, 1999).

E o gatasi ma le faamatalaga a Kauer ma Malenka, i le latou pepa i luga o le synaptic plasticity ma vaisu, o lena 'mea ua fai ma vaisu o se pathologic ae mamana ituaiga o aʻoaʻoga ma manatuaga' (Kauer & Malenka, 2007). O le mea lea e le o se mea e ofo ai le iloa o aʻoaʻoga o mea ua fai ma vaisu e faʻamaopoopo faʻatasi ma le atosia cortical macroscopically. Tatalo o suʻesuʻega uma e uiga i mea ua fai ma vaisu ua faʻaalia i le tele o vaega o le faiʻai, ae maise lava i latou e fesoʻotai ma le puleaina o le pito i luma ma nofoaga autu o le faʻafetai. E moni lenei mea mo vailaʻau faʻasaina e pei o cocaine (Franklin et al., 2002), methamphetamine (Thompson et al., 2004), ma opioids (Lyoo et al., 2005), faʻapea foi ma tulaga faʻale-amio e fesoʻotaʻi ma le faʻamalosia o le faʻaogaina o taui masani ma amio e pei o meaai (Pannacciulli et al., 2006), feusuaiga (Schiffer et al., 2007), ma vaisu i Initaneti (Yuan, Quin, Lui, & Tian, 2011; Zhou et al., 2011).

Toe faʻaleleia mai le tagofia o mea ua fai ma vaisu ua faʻatasi ma suiga lelei e le mafai ona suia, e pei o le toe foi atu i le sili atu masani o le tamaoaiga ma le toe faʻaleleia mai le tagofia o methamphetamine (Kim et al., 2006), ma le faʻalauteleina o le mea enaena ina ua maeʻa le togafitiga o mafaufauga (Hölzel et al., 2011). O lenei suiga e lagolago i le mafuaʻaga e ui lava i le manatu saʻo o mamanu suʻesuʻega o nei pepa, e pei ona faʻaalia mai i le aʻoaʻoina o mataupu faʻa-palasitia na taʻua muamua.

O tatou faiʻai e masani lava ona sailia se mea fou, ma o feusuaiga e mafai ona faʻatupuina ai se malosiaga taui ma le fou. O mea taua na tutupu o loʻo faʻaalia ai amioga masani e mafai ona ola ai, ma e iai foʻi ma faʻamaoniga o le olaola e fesoʻotaʻi ma le dopamine i tuaa. O le naunautaʻiga o le Dopamine na amataina i le amataga o amniote mai le primence mesencephalon i le telencephalon faigata laʻitiiti i le gasologa o le filogeni (Yamamoto & Vernier, 2011). O le mea moni lava, o feusuaiga faʻafeusuai a tagata soifua ma isi faatosinaga o volumination ma taui faʻatauga e sili atu ona faigata (Georgiadis, 2012) nai lo le unicellular trophism, ae o le tele muamua o mafutaga o le faʻasologa o salusolimamin dopaminergic e faʻasoa ai nei masini masani.

'O le gasegase o le' hyperpersex ', ao faʻamatalaina amioga, e le oʻo i le faaupuga' tagofia o feusuaiga 'i le faʻamatalaina o le tulaga o loʻo i ai nei o le malamalama i CSBs. E lua tausaga o suʻesuʻega e uiga i le auala e suia ai le faiʻai i mea uma e lua, ma e le gata i lea, o le a le mafai ona faʻaaogaina le tele o le manaia o le toto i le tino, 2006), mai aʻoaʻoga mai le neuroplastic.

Ponokalafi o se suʻesuʻega lelei atoatoa mo lenei ituaiga o tusi aʻoaʻoga e faʻaogaina ma se puʻega manaia faʻamalosi. O le sailiili ma le faʻataʻitaʻiga o le suʻesuʻega, saili mo le mataupu e sili ona lelei masturbatory, o se faʻamalositino i aʻoaʻoga e le mafai ona faʻaaoga. O le mea moni, o le faʻamatalaga o le manatu a Tinbergen e uiga i le 'supranormal stimulus' (Tinbergen, 1951), faʻatasi ai ma pipi paʻu-faʻaleleia o fata o loʻo faʻaalia i se mea e le mafaamatalaina i tagata o loʻo galulue i le faʻamoemoe e tasi pei o Tinbergen's ma Magnus faʻataʻitaʻi faʻamalosia tamaitai pepe; o tane o ituaiga taʻitasi e sili ona fiafia i le fausaga e masani ona tupu (Magnus, 1958; Tinbergen, 1951). I lenei tulaga, o le faʻalauteleina tala fou maua ai, faʻatusa faʻamatalaina, o se pheromone-pei aʻafiaga i tagata tagata, pei o mogamoga, o le 'o le taofiofia faʻatulagaina' ma 'faʻalavelaveina muamua feusuaʻi fesoʻotaʻiga i le va o itupa e ala i le faʻafouina o le ea' (Gaston, Shorey, & Saario, 1967).

Mafaufau i le manatu o ni tagata se toʻalua, ma le fiafia e faʻapipiʻi ia latou komepiuta, ma taumafai e manumalo i se taui faʻamalosia faʻamalosi. E faʻaalu uma itula i le po i la latou galuega, ma i ai mo sina vaitaimi, e oʻo i le tulaga o le vaivai. O galuega ma sootaga a le tagata lava ia e aʻafia ai, ae le mafai ona taofia. O le tasi o loʻo tilotilo i ponokalafi, saili mo na o le saʻo saʻo mo le feusuaiga; o le isi o loo tumu i se taaloga poker i luga o le initoneti. O le tasi taui o le masturbatory, ma le tupe, ae na o le DSM-5 na faʻavasegaina na o le poker e fai ma vaisu. O nei mea uma e le o faʻasalalau ma e le ogatasi faʻasalalauga.

E oo lava i manatu o tagata lautele e foliga mai o loo taumafai e faamatala lenei mea olaola, e pei ona i ai i lenei faamatalaga mai ia Naomi Wolf; 'Mo le taimi muamua i le talafaasolo- pito o tagata, o le ata' mana ma uiga faatosina ua suia ai le moni o tamaitai le lavalava. O aso nei, o tamaitai faalilolilo e na o se porn leaga '(Wolf, 2003). E pei foi o le 'butterfly porn' a Tinbergen ma Magnus 'na tauva ma le tauva mo le vaʻavaʻai tane i le tau o fafine moni (Magnus, 1958; Tinbergen, 1951), tatou te vaʻai i lenei lava faʻalavelave e tupu i totonu o tagata.

Tusa lava pe mafai ona avea ma vaisu ponokalafi, o le fesili e tumau mo nisi, e mafai ona afaina? O le aano o le sili ona lauiloa ponokalafi o loʻo faʻaumatia nei e foliga mai e matua faʻaalia ai le osofaʻiga i fafine (Bridges, Wosnitzer, Scharrer, Chyng, & Liberman, 2010), ma, i ponokalafi faʻafeusuaiga, tane (Kendall, 2007). O le Hald meta-analysis e lagolagoina le manatu o ponokalafi e faʻatupuina moni uiga o le osofaʻiga i fafine (Hald, Malamuth, & Yuen, 2010), pei o le pepa mai Foubert ma paʻaga (Foubert, Brosi, & Bannon, 2011). Ua maeʻa le lipoti a le Hald, 'I le faatusatusa atu i le uluai faʻatalanoaga, o faʻamatalaga o loʻo i ai nei, o le taua tele o fefaʻatauaʻiga i le va o ponokalafi ma faʻaaogaina o faʻasauā e faasaga i fafine i suʻesuʻega e le masani ai' (Hald et al., 2010). O gatasi ma lenei mamanu o le osofaʻiga i ponokalafi, le Bridges et al.'s (2010) suʻesuʻega na maua ai se ata faataitai o vaaiga mai le pito i luga o le 250 ma faʻatauina ata tifaga mai le 2004 i le 2005 na faʻaalia ai 41% o vaaiga na faʻaalia ai le saʻo ma sosoo ai ma le faʻafofoga tautala, ma faʻaalia ai le fafine e le gata i se tulaga e le mautonu ma le faʻaleagaina, ae i siama o coliform pathogenic atonu o pathogenic (Bridges et al., 2010).

O lenei faʻamatalaga e iai ni aʻafiaga le lelei, i le toatele o alii kolisi, ma le faatupulaia o numera o tamaitai, faʻaaoga faʻamalosikalafi i taimi uma (Carroll et al., 2008). Ioe, ponokalafi ua pasi mai le faʻapalepale ma taliaina i mea e fiafia i ai, ma le tele o iunivesite o loʻo talimalo nei ma lagolagoina le 'feusuaiga vaiaso'. I le faʻateʻaina o soʻo se manatu i ponokalafi o se Victorian amio faʻamaoni, solitulafono-mamafa avega i Muamua Teuteuga aia, soʻo se teteʻe atu i ponokalafi e le manatu mamafa i ai. O le mea lea, ono afaina ai le mafaufau o le tagata ma lona mafaufau lelei e le talanoaina.

Talu ai o nei talavou, e ala i faʻata a le faiʻai, 'faʻafetaui ma le faʻaosofia tulaga o tagata taʻitoʻatasi' i nei ata tifaga (Mouras et al., 2008), o le osofaʻiga ua sili atu ona tupu i ponokalafi atonu e faʻaalia ai le le lelei o lagona, aganuʻu, ma le faitauga o tagata. O nei mataupu e tatau ona sili atu le faʻaaloalo mo le malosi o vaisu masani, lea e mafai, ao latou mea e fai, 'suia le faailoga o le natura' (William Shakespeare, Hamlet, Tulafono 3, Scene 4). O feusuaiga, e pei o fualaau oona, tuʻuina lona faailoga i luga o sosoʻo o le neuronal, dendrites, ma le gyri ao faʻamalosia ai le suiga o le neuroplastic, ma faʻamaonia ai le igoa o le tagofia o mea ua fai ma vaisu pe a faʻamalosi ma faʻamalamalamaina.

Paradigm sifi e masani ona sili ona vaʻaia faʻasolopito, pe a maeʻa i latou e pipiʻi i faʻaupuga tuai ua le toe aoga. I taimi o sifi, o faʻalavelave ma vevesi na muamua ai, faʻanumeraina le taua o le sifi i le taimi nei. E ui i lea, o le fou tuʻufaʻatasiga o faʻavae ua tuʻufaʻatasia ai vaisu i mea uma ma amioga ua amata ona faʻamaonia ia lava, e pei ona vaaia i le fou faʻamatalaga a le ASAM. O le monotaga a le DSM i le faʻauigaina o tapulaʻa uma o gasegase o le mafaufau, e aofia ai pe mafai ona maua se fesoasoani pe leai ni mafaufauga faʻaleaganuʻu, o se iʻuga o le feteʻenaʻi i le lata mai lomiga. E le o se mea e ofo ai, o Thomas Insel, o le faʻatonusili o le National Institute of Mental Health, na tagiauē ona o le faaauau pea o le le lava o le DSM i le taʻua ai, "O se auala faʻataʻitaʻi e faʻavae i luga o le biology faʻapea foi ma faʻailoga e le tatau ona taofiofia e vaega nei o le DSM. … ”(Aperila 29, 2013, http://www.nimh.nih.gov/about/director/2013/transforming-diagnosis.shtml). O le faʻateʻaina o se sao taua i gasegase o le mafaufau e ala i le filemu o le DSM ma le faʻaauauina o le tulaga le talitonuina o le Atua o loʻo faʻamamafaina ma faʻatelevaveina le iloa o se fou tuʻufaʻatasiga fou o loʻo aliaʻe mai. Lenei o loʻo faʻaalia i se taimi lata mai Scientific American tusitusiga decrying le DSM 'autu faʻatonu: e leai se tala e uiga i mea moni faʻavae o le mafaufau le atoatoa' (Jabr, 2013). E pei ona taua e Bruce Cuthbert, 'E tele mea tatou te malamalama i ai e uiga i le faiʻai nai lo le masani. Ua tatou i ai moni lava i le ogatotonu o se suiga tele '(Jabr, 2013). O le mea moni, o se suiga faʻafefe, ma o le malamalama i le mana o le supranormal stimulus i le uiga o suiga e le mafai ona suia, e faʻaauau pea ona faʻaalia, o le eseesega o le a sili atu ona manino.

Feeseeseaiga o le tului ma le faʻatupega

E le i maua e le tusitala soʻo se tupe poo ni faʻamanuiaga mai le alamanuia poʻo se isi lava mea e tusitusi ai lenei toe iloiloga.

mau faasino

  1. Angres D. H, Bettinardi-Angres K. Le faʻamaʻi o le tagofia o mea ua fai ma vaisu: Origins, togafitiga, ma le toe faʻaleleia. Maʻi-masina-Masina. 2008; 54: 696-721. [PubMed]
  2. Barrett D. Supranormal stimulus: Faʻafefea ona unaʻia e le uluaʻi manatu lo latou tuputupu aʻe. Niu Ioka: WW Norton & Company; 2010.
  3. Baskerville T. A, Allard J, Wayman C, Douglas AJ Dopamine O fegalegaleaiga o le oxtocin i totonu o le penile erection. Europa a le Neuroscience. 2009; 30 (11): 2151-2164. [PubMed]
  4. Berridge K. C, Robinson TE O le a le matafaioi a le dopamine i le taui: Aafiaga faʻapitoa, faʻaaogaina o taui, poʻo le faʻaosofia o le soifua maloloina? Iloiloga o le Brain Research. 1998; 28: 309-369. [PubMed]
  5. Bibb J. A, Chen J, Taylor J. R, Svenningsson P, Nisha A, Snyder G. L, et al. O aʻafiaga o le masani ona faʻaalia i le cocaine e faʻatulafonoina e le protein o le Cdk5. Natura. 2001; 410 (6826): 376-380. [PubMed]
  6. Bostwick J. M, Bucci JE Faʻafeusuaiga i luga o le Initaneti ua faʻasoa ma naltrexone. Mayo Clinic Proceedings. 2008; 83 (2): 226-230. [PubMed]
  7. Bridges A. J, Wosnitzer R, Faʻasaʻo E, Chyng S, Liberia R. Aggression ma amio feusuaʻi i le sili atu ona faʻataʻitaʻiina ata vitio: O le faʻalauteleina o faʻamatalaga o suʻesuʻega. Faʻaleagaina o Fafine. 2010; 16 (10): 1065-1085. [PubMed]
  8. Carnes P. Mai i ata lafoia. Aai Autu, MN: Hazelden; 1983.
  9. Carroll J, Padilla-Walker L. M, Nelson L. J, Olson C. D, McNamara B. C, Madsen SD Generation XXX: O le taliaina ma le faʻaaogaina o ponokalafi i tagata matutua ua matutua. Lautusi o le Autalavou Suesuega. 2008; 23 (1): 6-30.
  10. Chen B. T, Bowers M. S, Martin M, Hopf F. W, Guillory A. M, Carelli R. M, et al. O cocaine ae le o se taui faʻanoanoa ile puleaina poʻo le faʻaaogaina o cocaine e maua ai le LTP tumau ile VTA. Neuron. 2008; 59: 288-297. [PMC free article] [PubMed]
  11. Faʻasaienisi leaga a Clark-Flory T. Santorum. Faleoloa 2012. Mati 12. Toe aumai ia Iuni 14, 2013, mai le http://www.salon.com/2012/03/20/santorums_bad_porn_science/
  12. Coq J. O, Xerri C. Tactile faʻaleagavaʻa ma le faʻamapulaʻaina o le lagona e faʻaleagaina le muaʻi vaʻaia o le faafanua i totonu o le pasefika muamua o le paga o tagata matutua matutua. Faʻamatalaga o le Brain Research. 1999; 129: 518-531. [PubMed]
  13. Draganski B, Gaser C, Busch V, Schuierer G, Bogdahn U, Me A. Neuroplasticity: Suiga i mea faʻafefeteina na aʻafia e ala i aʻoaʻoga. Natura. 2004; 427: 311-312. [PubMed]
  14. Draganski B, Gaser C, Kempermann G, Kuhn H. G, Winkler J, Buchel C, et al. O faʻalavelave faʻaletino ma faʻava-o-fanua o suiga o faiʻai ua suia i le taimi aʻoga tele. Journal of Neuroscience. 2006; 26 (23): 6314-6317. [PubMed]
  15. Elbert T, Pantev C, Wienbruch C, Rockstroh B, Taufaʻa E. Faʻateleina le faʻaaogaina o le lima tauagavale i manoa manoa e fesoʻotai ma le faʻateleina o le faʻaogaina o tamatamailima. Saienisi. 1995; 270: 305-307. [PubMed]
  16. El-Guebaly N, Mudry T, Zohar J, Tavares H, Potenza MN Matafaioi malolosi i mea ua fai ma vaisu: O le mataupu o taaloga faitupe. Togafitiga. 2011; 107 (10): 1726-1734. [PMC free article] [PubMed]
  17. Estellon V, Mouras H. Feusuaiga feusuaiga: Malamalamaaga mai psychoanalysis ma aoga neuroimaging. Socioaffective Neuroscience & Psychology. 2012; 2: 11814. [PMC free article] [PubMed]
  18. Foubert J. D, Brosi M. W, Bannon RS Ponokalafi vaʻai i tagata faʻauso: Aʻafiaga i le tuʻufaʻatasia o tagata, faʻamalosi talafatu taliaina ma amioga faʻamoemoe e faia feusuaiga faʻaoʻolima. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia. 2011; 18 (4): 212–231.
  19. Franklin T. E, Acton P. D, Maldjian J. A, Gray J. D, Croft J. R, Dackis C. A, et al. Faʻitiʻitia le faʻatupuina o le mamafa o mea i totonu o le iniseti, faʻataʻitaʻi, cingular, ma faaletino faaletino o tagata maʻi cocaine. Biological Psychiatry. 2002; 51 (2): 134-142. [PubMed]
  20. Garcia F. D, Thibaut F. Faʻafeusuaiga masani. American Journal of Drug and Alcohol Abuse. 2010; 36 (5): 254-260. [PubMed]
  21. Gaston L. K, Shorey H. H, Saario CA Faʻatonu le pulea o tagata e ala i le faʻaaogaina o pheromones e faʻafefe ai le faʻatautaia i le va o itupa. Natura. 1967; 213: 1155. [PubMed]
  22. Georgiadis JR Suiga o le toto o le toto o le toto e fesootaʻi ma faʻamalosia le inisam i fafine soifua maloloina. Europa a le Neuroscience. 2006; 24 (11): 3305-3316. [PubMed]
  23. Georgiadis JR Faia o ... agavao? I le matafaioi o le cerebral cortex i gaoioiga tau feusuaiga a tagata. Socioaffective Neuroscience and Psychology. 2012; 2: 17337. [PMC free article] [PubMed]
  24. Hald G. M, Malamuth N. M, Yuen C. Atakalafi ma uiga e lagolagoina ai le saua i fafine: Toe vaʻaia le mafutaga i suʻesuʻega e leai ni mea. Faʻasalaga ma Amio. 2010; 36 (1): 14-20. [PubMed]
  25. Hedges V. L, Chakravarty S, Nestler E. J, Meisel RL Delta FosB faʻamatalaga i totonu o le nucleus accumbens e faʻaleleia le tau feusuaʻiga i tamaʻitaʻi a Suria. Genes Brain and Behavior. 2009; 8 (4): 442-449. [PMC free article] [PubMed]
  26. Hilton D. L, Watts C. Ponokalafi: O se mafaufauga e le mafaufau. Tausiga o Neurology Taʻitoʻatasi International. 2011; 2: 19. [PMC free article] [PubMed]
  27. Holden C. Faafeiloaʻiga Faʻasalaga: O i ai i latou? Saienisi. 2001; 294 (5544): 980. [PubMed]
  28. Hölzel B. K, Carmody J, Vangel M, Congleton C, Yerramsetti S. M, Gard T, et al. O le faʻatinoina o le mafaufau e taʻitaʻiina ai le faateleina o le faiʻai o le atunuʻu eleelea. Suesuega Tomai Faapitoa. 2011; 191 (1): 36-43. [PMC free article] [PubMed]
  29. Jabr F. Beyond faʻailoga: O le lata mai lomiga o le psychiatry's standard guideebook faʻatamala le biology o faʻalemafaufau gasegase. E ono suia e suʻesuʻega fou. American Scientific. 2013 Me;: 17.
  30. Jelliffe SM Drug mausa. Journal of the American Medical Association. 1906 Mar 3;: 643.
  31. Kauer J. A, Malenka JC Synaptic mataiva ma vaisu. Natura Neuroscience. 2007; 8: 844-858. [PubMed]
  32. Kelz M. B, Chen J, Carlezon W. A, Whisler K, Gilden L, Beckmann A. M, et al. O le faʻamatalaga o le faʻailoga deltaFosB i le faiʻai e taofiofi ai le lagona lelei i le cocaine. Natura. 1999; 401: 272-276. [PubMed]
  33. Kendall CN Le faʻaleagaina o tama ma tamaʻitaʻi ata mataga: O le tutusa o le tutusa o feusuaiga. I: Guinn D, faatonu. Ponokalafi: Avetaavaleina o le manaʻoga i feusuaiga faʻavaomalo. Los Angeles, CA: Failautusi o le Afafine Mataʻutia; 2007. International Law Law Law Institute / DePaul College of Law.
  34. Kim S. J, Lyoo I. K, Hwang J, Chung A, Sung Y. H, Kim J, et al. Muamua le lauulu-mea suiga i le taimi puupuu ma taimi uumi agavaʻa methamphetamine tagata leaga. International Journal of Neuropsychopharmacology. 2006; 9: 221-228. [PubMed]
  35. Kleitz-Nelson H. K, Dominguez J. M, Polokalame o le Ball GF Dopamine i le medial preoptic vaega e fesootaʻi ma gaoioiga faʻasalaga ma faatosinaga tau feusuaiga. Neuroscience Neuroscience. 2010; 124 (6): 773-779. [PMC free article] [PubMed]
  36. Kleitz-Nelson H. K, Dominguez J. M, Cornil C. A, Ball GJ O le lagona faaosofia o feusuaiga e fesootaʻi atu i le faamatuu atu o dopamine i totonu o le vailaau vavalalata i le medial? Amioga Neuroscience. 2010; 124 (2): 300-304. [PMC free article] [PubMed]
  37. Kuhn TS O le fausaga o fouvalega faasaienisi. 50th anniversary ed. Chicago: Iunivesite o Chicago Press; 2012. (Originally published 1962)
  38. Lenoir M, Serre F, Lauriane C, Ahmed SH O le manogi suamalie e sili atu le tau o le koko. PLoS tasi. 2007; 2 (8): e698. [PMC free article] [PubMed]
  39. Ley DJ Le talafatu o le tagofia o feusuaiga Lanham, MD: Rowman & Littlefield; 2012
  40. Li Y, Kolb B, Robinson TE O le tulaga o le amphetamine faifaipea na mafua ai suiga i le tele o vailaau o le dendritic i luga o neo-spiny neurons i totonu o le tumutumu o le tumutumu ma le kalu-putamen. Neurospsychopharmacology. 2003; 28: 1082-1085. [PubMed]
  41. Liedtke W. B, McKinley M. J, Walker L. L, Zhang H, Pfenning A. R, Drago J, et al. O le fesoʻotaʻiga o kenefiti o mea ua fai ma vaisu i le generator hypothalamic e suia ai le faʻasologa ma le faamalieina o se faʻalauiloa masani, le manava o le sodium. Taualumaga a le National Academy of Sciences. 2011; 108 (30): 12509-12514. [PMC free article] [PubMed]
  42. Lyoo K, Pollack M. H, Silveri M. M, Ahn K. H, Diaz C. I, Hwang J, et al. O le pito i luma ma le tino o le paʻu o le tino e faʻaitiitia ai i le faalagolago i ai. Psychopharmacology. 2005; 184 (2): 139-144. [PubMed]
  43. Magnus DBE Iloiloga faʻamalositino o nisi 'faailoga-sili ona lelei' faailoga-fuamoa i le mating behavior of the fritillary butterfly. Argynnis paphia; Taualumaga a le 10th International Congress on Entomology; 1958. pp. 405-418.
  44. Maguire E. A, Woollett K, Spiers HJ London taʻavale taxi ma pasi pasi: O se fausaga o le MRI ma le suʻesuʻeina o neuropsychological. Hippocampus. 2006; 16: 1091-1101. [PubMed]
  45. Mouras H, Stoleru L, Moulier V, Peregrini-Issac M, Rouxel R, Grandjean B, et al. Faʻatoagaina o le faʻaata-neuron system e ata vitio e vavalo le tikeri o le fausiaina: O se suʻesuʻega a le fMRI. NeuroImage. 2008; 42 (3): 1142-1150. [PubMed]
  46. Nestler EJ E i ai se auala masani mole mole mole mo le tagofia o vaisu? Natura Neuroscience. 2005; 9 (11): 1445-1449. [PubMed]
  47. Nestler EJ Faʻamatalaga o le tagofia o mea ua fai ma vaisu: Matafaioi a le DFosB. Galuega Faʻamatalaga a le Royal Society. 2008; 363: 3245-3256. [PMC free article] [PubMed]
  48. Norrholm S. D, Bibb J. A, Nestler E. J, Ouimet C. C, Taylor J. R, Greengard P. O le faateleina o le siakiina o sendendic in nucleus accumbens e faalagolago lea i le gaoioiga a le aiga o le cyclin-5 . Neuroscience. 2003; 116: 19-22. [PMC free article] [PubMed]
  49. O Olausson P, Jentsch J. D, Tonrson N, Neve R. L, Nestler E. J, Tayor JR DeltaFosB i totonu o le nucleus accumbens e faatonutonu ai meaʻai e faʻamalosia ai amioga taua ma uunaʻiga. Journal of Neuroscience. 2006; 26 (36): 9196-9204. [PubMed]
  50. Pannacciulli N, Del Parigi A, Chen K, Le DSN T, Reiman R. M, Tataranni PA Brain mea e le masani ai i le tino o manu: Suesuega o morphometry. NeuroImage. 2006; 31 (4): 1419-1425. [PubMed]
  51. Pitchers K. K, Balfour M. E, Lehman M. N, Richtand N. M, Yu L, Coolen LM Neuroplasticity i le system mesolimbic e mafua mai i le taui faalenatura ma le taui mulimuli ane o le faʻamaonia. Biological Psychiatry. 2012; 67: 872-879. [PMC free article] [PubMed]
  52. Pitchers K. K, Frohmader K. S, Vialou V, Mouzon E, Nestler E. J, Lehman M. N, et al. ΔFosB i le nucleus accumbens e taua tele mo le faʻamalosia o aafiaga o taui tau feusuaʻiga. Genes Brain and Behavior. 2010; 9 (7): 831-840. [PMC free article] [PubMed]
  53. Pitchers K. K, Schmid S, Sebastiano A. R, Wang X, Laviolette S. R, Lehman M. N, et al. O taui faʻaleaganuʻu faʻapitoa e suia ai le tufatufaina o le receptor AMPA ma le NMDA i le nucleus accumbens. PloS One. 2012; 7 (4): e34700. [PMC free article] [PubMed]
  54. Pitchers K. K, Vialou V, Nestler E. J, Laviolette S. R, Lehman M. N, Coolen LM O taui faalenatura ma fualaau faasaina e faia i luga o faiga masani faafomaʻi e le masani ai ma le DeltaFosB e avea o se failauga sili. Journal of Neuroscience. 2013; 33 (8): 3434-3442. [PMC free article] [PubMed]
  55. Pfaus JG Dopamine: Fesoasoani i tama e kopi mo le 200 miliona tausaga: Faʻamatalaga faʻamatalaga a Kleitz-Nelson et al. (2010) Neuroscience Faʻasalalau. 2010; 124 (6): 877-880. [PubMed]
  56. Politis M, Loane C, Wu K, O'Sullivan S. S, Woodhead Z, Kiferle L, et al. Tali le Neural i vaʻaiga feusuaʻi vaʻaia i le togafitiga o le dopamine fesoʻotaʻi feusuaʻiga i Parkinson faamaʻi. Faiai 2013; 136 (Pt.2): 400–411. [PubMed]
  57. Reid R. C, Carpenter B. N, Fong TW Neuroscience research e le lagolagoina le lagolagoina o le tele o ponokalafi e mafua ai le faaleagaina o le faiʻai. Tausiga o Neurology Taʻitoʻatasi International. 2011; 2: 64. [PMC free article] [PubMed]
  58. Reuter J, Raedler T, Rose M, Hand I, Glascher J, Buchel C. Ole taaalo faʻapitoa e faʻaitiitia ai le faʻagaoioia o le faiga o le taui mesolimbic. Natura Neuroscience. 2005; 8: 147-148. [PubMed]
  59. Robinson T. E, Kolb B. O suiga i le natura o dendrites ma vailaʻau o le dendritic i le tumutumu o le accumbens ma le muamua o le cortex e mulimuli i togafitiga faifaipea ma le amphetamine o le cocaine. Europa a le Neuroscience. 1999; 11: 1598-1604. [PubMed]
  60. Roitman M. F, Na E, Anderson G, Jones T. A, Berstein IL O le faʻaaogaina o le masima masima o le dendritic morphology i le nucleus accumbens ma e faʻapitoaina ai tamaʻi i le amphetamine. Journal of Neuroscience. 2002; 22 (11) RC225: 1-5. [PubMed]
  61. Robison A. J, Violou V, Mazei-Robison M, Feng J, Kourrich S, Collins M, et al. O tali masani ma faʻatulagaga i cocaine masani e manaʻomia ai se faʻalavelave faʻalelei e aofia ai le DeltaFosB ma le Calcium / Calmodulin-Dependent Protein Kinase II i totonu o le tumutumu o tumutumu. Journal of Neuroscience. 2013; 33 (10): 4295-4307. [PMC free article] [PubMed]
  62. Schiffer B, Peschel T, Paul T, Gizewshi E, Lafoaʻi M, Leygraf N, et al. Faʻasologa o mea faiʻai i le faiʻai i le frontostriatal system ma le cerebellum i le pedophilia. Journal of Psychiatric Research. 2007; 41 (9): 754-762. [PubMed]
  63. Schwenkreis P, El Tom S, Ragert P, Pleger B, Tegenthoff M, Dinsel HR Iloiloga o le sensorimotor cortical representations asymmetries ma tomai tau afi i tagata taaalo vaiolini. Europa a le Neuroscience. 2007; 26: 3291-3302. [PubMed]
  64. Steele K. E, Prokopowicz G. P, Schweitzer M. A, Magunsuon T. E, Lidor A. O, Kuwabawa M. D, et al. Suiga o le ogatotonu o le talini o le dopamine ao le i oʻo i le maea ai o le taotoga. Tetele Taʻaloga. 2010; 20 (3): 369-374. [PubMed]
  65. Suʻesuʻega o le talini o le dopamine i totonu o le mea faʻasolosolo o le vaʻaia o le fuaina o tane e mafua ai le faʻasaina o penile ma faʻapupulaina le dopamine extracellular i le nucleus accumbens: Faʻatinoina o le ogatotonu tutotonu. Neuropharmacology. 2007; 52 (3): 1034-1043. [PubMed]
  66. Thompson P. M, Hayashi K. M, Simon S. L, Geaga J. A, Hong M. S, Sui Y, et al. Faʻalavelave faʻalavelave i le mafaufau o tagata soifua e faʻaaoga methamphetamine. Journal of Neuroscience. 2004; 24 (26): 6028-6036. [PubMed]
  67. Tinbergen N. O le suʻesuʻega o le atinaʻe. Oxford: Clarendon Press; 1951.
  68. UCSF Tapaa Control Archives. Telefoni / Kessler Faʻalogo, Tape 7: tulafono a le FDA o oloa tau tapaa. 1994. Toe aumai mai Iuni 14, 2013, mai http://archive.org/details/tobacco_mmp91f00.
  69. Wallace D. L, Vialou V, Rios L, Carle-Florence T. L, Chakravarty S, Arvind Kumar A, et al. O le aʻafiaga a DeltaFosB i le tumutumu o loʻo aʻafia ai i luga o amioga faʻapitoa masani. Journal of Neuroscience. 2008; 28 (4): 10272-19277. [PMC free article] [PubMed]
  70. Wang G. J, Volkow N. D, Logan J, Pappas N. R, Wong C. T, Zhu W, et al. Brain dopamine ma le gaʻo. Lancet. 2001; 357 (9253): 354-357. [PubMed]
  71. Werme M, Messer C, Olson L, Gilden L, Thoren P, Nestler E. J, et al. DeltaFosB faʻafoe le faʻataʻavaleina o le uila. Journal of Neuroscience. 2002; 22 (18): 8133-8138. [PubMed]
  72. Wolf N. O le tala fatu; Niu Ioka Mekasini; 2003. Oketopa 20, Maʻea Iuni 14, 2013, mai http://nymag.com/nymetro/news/trends/n_9437/
  73. Yamamoto K, Vernier P. O le atinaʻeina o le komamine dopamine i faʻataʻitaʻiga. Faʻasalalau i le Neuroanatomy. 2011; 5: 21. [PMC free article] [PubMed]
  74. Yuan K, Quin W, Lui Y, Tian J. Initaneti mea fai vaisu: Neuroimaging sailiiliga. Fesootaʻiga & Faʻaaogaina o Paiolo. 2011; 4 (6): 637-639. [PMC free article] [PubMed]
  75. Zatorre R. J, Field R. D, Johansen-Berg H. Pipiʻi i le lanu sinasina ma le paʻepaʻe: Neuroimaging suiga i le faatulagaga o faiʻai i le taimi o le aʻoga. Natura Neuroscience. 2012; 15: 528-536. [PMC free article] [PubMed]
  76. Zhou Y, Lin F, Du Y, Qin L, Zhao Z, Xu J, et al. Mea faʻapitoa i le grey i vaisu i luga o le Initaneti: Suesuega o morphometry. Tusi a Europa o le Radiology. 2011; 79 (1): 92-95. [PubMed]

*Donald L. Hilton Jr. 4410 Medical Drive

Suite 610

San Antonio, Texas, 77829

ISA

Email: [imeli puipuia]