Faʻamatalaga Faʻafeusuaiga Faʻafeusuaiga-Faʻatau poʻo le taui? Se Vaaiga mo le Faʻamatalaina o Faʻamatalaga Faʻamatalaga Faʻamalosi i le Faʻailogaina o Faʻafitauli Faʻafeusuaiga (2016)

I luma. Hum. Neurosci., 15 Aokuso 2016 | http://dx.doi.org/10.3389/fnhum.2016.00402

Mateusz Gola1,2 *, Małgorzata Wordecha2,3, Artur Marchewka3 ma Guillaume Sescousse4

  • 1Centre o Swartz mo Neuroscience Faʻatautaia, Institute for Neural Computations, University of California San Diego, San Diego, CA, ISA
  • 2Institute of Psychology, Polish Academy of Sciences, Warsaw, Polani
  • 3Laboratory of Brain Imaging, Neurobiology Centre, Nencki Institute of Experimental Biology o le Polish Academy of Sciences, Warsaw, Polani
  • 4Donders Institute for Brain, Cognition and Behavior, Université Radboud, Nijmegen, Netherlands

O loʻo i ai le numera tele o suʻesuʻega o le neuroimaging e faʻaaoga ai fualaau faʻanatura faʻafeusuaiga (VSS), aemaise lava i totonu o le atunuʻu o suʻesuʻega i amioga mataga faʻafeusuaiga (CSB). O se fesili tutotonu i lenei matāʻupu, pe o amio e pei o le tele o faʻataʻitaʻiga o ponokalafi o loʻo faʻasoa ai le masani masani o le faiʻai ma suʻesuʻega lautele ma amioga faʻafeusuaiga. Faʻalagolago i le faʻavasegaina o le VSS, e mafai ona faia ni vaʻaiga eseese i totonu o le faʻaleleia o le aʻoaʻoga faʻamalosi poʻo le aʻoaʻoga faʻamalosia o le faʻalogo, lea e faia ai se eseesega taua i le va o tuʻutuʻu ma e leʻi faʻalagolago fuamoa (e fesoʻotaʻi ma le faʻamoemoega o tau ma le faʻaaogaina o taui). O le suʻesuʻeina o 40 faʻataʻitaʻiga faʻaletagata e faʻaleleia ai le tagata, tatou te faʻaalia ai le le mautonu e uiga i le faʻamatalaga o VSS. O le mea lea, matou te lagona ai e taua tele le tuʻuina atu o le fesili pe tatau ona mafaufauina le VSS e avea ma mea faʻapitoa (faʻaaogaina) poʻo ni faʻasolosolo e le faʻaaogaina (taui). O iinei tatou te tuʻuina mai ai a tatou lava manatu, o le mea lea i le tele o falesuesue o VSS o loʻo faia ai se vaega o taui, e pei ona molimauina e:

(1) o le fiafia aʻo matamata i le VSS, atonu e faʻatasi ma faʻataʻitaʻiga masani;

(2) e faʻapitoa i le faia o taui e faʻatasi ma nei lagona faʻafiafia i le tali atu i le VSS;

(3) o le naunau e taumafai malosi e vaʻai i le VSS faʻapena tutusa mo isi fua faʻatatau e pei o tupe; ma

(4) faʻamaonia mo faʻamatalaga faʻapitoa o VSS.

Matou te faʻamoemoe o lenei mataupu o le a amataina ai se suʻesuʻega faasaienitisi i lenei mataupu taua ma le le amanaiaina ma faateleina le vaʻaia mo faʻamatalaga talafeagai o taunuʻuga o suesuega a le tagata e faʻaaoga ai le VSS.

O loʻo i ai se numera tele o suʻesuʻega o le neuroimaging e faʻaaoga ai fuainumera faatosina faʻafeusuaiga (VSS, Ata 1A). VSS e masani ona faʻaaogaina e pei o se mea manaia, faaosofia ai fuamini e maua ai se aoga taua (silasila Wierzba et al., 2015). O le gaioiga o le Brain e mafua mai i le VSS e masani lava ona faʻamatalaina i totonu o faʻasalalauga faʻalauiloa lauiloa e faʻamatalaina ai aʻoaʻoga po o amioga faʻaosofia e pei o le faʻamalosia o le aʻoaʻoga (Sutton ma Barto, 1998; Botvinick et al., 2009) poʻo le Polokalame Faʻasalalauga Faʻaosofia (Robinson ma Berridge, 1993; Berridge, 2012). O le taua tele, o nei aʻoaʻoga ua faia ai se eseesega taua fua faʻatupulaia (CS) ma e leai ni faʻamalositino fua (UCS), lea e fesoʻotaʻi ma le faʻamoemoe / faʻamoemoe i le taui ma le taui / faʻaaogaina o taui. O le mea lea, e taua le faia manino pe o le VSS e avea ma matafaioi a le CS po o le UCS, o lona uiga, pe o ni faʻamatalaga faatosina e vaʻai ai se tau o le a oʻo mai, pe o latou tauia e latou lava. O lenei lomiga na maitauina le le amanaiaina i suesuega talu ai, e ui lava i ona taua taua. Na matou iloiloina suʻesuʻega a le 40 o tagata na lolomiina i le va o 2013 ma 2016, faʻaaoga VSS i faʻatasi ma metotia o le neuroscience (fMRI, EEG, ERP, PET, MEG poʻo le TMS; 1B):

• Iva suʻesuʻega na faʻamatalaina VSS o faʻaaliga / CS: (Minnix et al., 2013; Politis et al., 2013; Steele et al., 2013; Kühn ma Gallinat, 2014; Oei et al., 2014; Voon et al., 2014; Wetherill et al., 2014; Prause et al., 2015; Seok ma Sohn, 2015).

• Sefuluono suʻesuʻega na faamatalaina VSS o taui / UCS: (Costumero et al., 2013, 2015a,b; Graf et al., 2013; Klucken et al., 2013, 2015, 2016; Sescousse et al., 2013a; Cassidy et al., 2014; Li et al., 2014; Mascaro et al., 2014; Oei et al., 2014; Lee et al., 2015; Banca et al., 2016; Brand et al., 2016; Schöne et al., 2016).

• O se tasi suʻesuʻega na faamatalaina VSS e pei o CS ma UCS: (Oei et al., 2014).

• E sefululima suʻesuʻega e leʻi faʻaaogaina soʻo se igoa: (Abler et al., 2013; Chung et al., 2013; Habermeyer et al., 2013; Hernández-González et al., 2013; Sylva et al., 2013; Wehrum et al., 2013; Borg et al., 2014; Prause et al., 2014; Kim ma Ieong, 2013, 2014; Wehrum-Osinsky et al., 2014; Flaisch et al., 2015; Amezcua-Gutiérrez et al., 2016; Kim et al., 2016; Knott et al., 2016).

 
Faʻaaliga 1
www.frontiersin.org  

Ata 1. (A) O paʻu lanumoana e faʻaalia ai le numera o suʻesuʻega a le tagata e faʻaaoga ai le neuroscience metotia (fMRI, EEG, ERP, PET, MEG poʻo le TMS) ma faʻalauiloaina feusuaiga (VSS) na lomia i le va o 2000 ma 2016 e tusa ai ma le PubMed (accessed on March 31st 2016). O pine mumu e faailoa mai ai le numera o suʻesuʻega o le neuroscience i amioga mataga faʻafeusuaiga (CSB): 1 i 2013 (Steele et al., 2013), 2 i le 2014 (Kühn ma Gallinat, 2014; Voon et al., 2014), 1 i le 2015 (Prause et al., 2015), ma le 3 i le 2016 (Banca et al., 2016; Brand et al., 2016; Klucken et al., 2016). (B) Numera o suʻesuʻega na lolomiina i le va o 2013 ma le 2016 faʻaliliu VSS e pei o le igoa, taui poʻo leai foi o nei igoa (e le o taʻua). Manatua i totonu Oei et al. (2014) O le VSS ua faʻamalamalamaina o le "taui taui" ma le "taui fuamalie", o lea na faitauina ai i vaega uma e lua "Cue" ma le "Taui".

O le Taiala o le Faʻasalalauga Faʻatauvaʻa, o loʻo faʻatulagaina e Robinson ma Berridge (1993), faʻamalamalamaina vaega taua e lua o amioga faaosofia- "manaʻo" ma le "fiafia". O le vaega mulimuli e fesootai tonu i le poto masani le tau o le taui (UCS), ao le muamua e fesoʻotaʻi ma le faamoemoeina tau o le taui, e masani ona tauaveina e se vailaau vaʻaia (CS). O suʻesuʻega i le vailaʻau ma le faʻafefiloi o mea tau tupe e faʻaalia ai le tele o tali i totonu o le 'auʻaunaga faʻapitoa faʻapea foʻi ma le faʻatupulaʻia o le faʻaosofiaina o amioga (ie, taimi le faʻavavevave, sili atu le maualuga) i tagata taʻutino, ae o tali i le taui lava ia e le feliuliuai pe faʻafefeteina i luga o le taimi (Berridge, 2012; Robinson et al., 2015).

O le mea lea, o le faʻamatalaga o le VSS e pei o faʻamatalaga po o taui i faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e le na o se felafolafoaiga faʻafefete, aua e taua tele mo le faʻamatalaina o taunuuga o le neuroimaging. O se tasi o taunuuga tāua o loʻo i luga o le faʻagasologa o le suʻesuʻeina o le neuroscientific i amioga mataga faʻafeusuaiga (CSB; Alofa ma al., 2015; Kraus et al., 2016a,b; Ata 1). O se fesili tutotonu i totonu o lenei matata pe o CSBs (e pei o le tele o faʻataʻitaʻiga ponokalafi Gola et al., 2016a,b) fefaʻasoaaʻi masani masani o le faiʻai i mea lautele suʻesuʻeina ma vaisu faʻatusa (Alofa ma al., 2015; Gola ma Potenza, 2016; Gola et al., 2016c; Kraus et al., 2016b). Faʻalagolago i le faʻavasegaina o le VSS, e mafai ona faʻatulagaina vaʻaiga eseese. Afai e manatu se tasi o le VSS o se vaega o le faʻatinoga, ona faʻaalia lea o le faʻatinoga o le gaioiga faʻavaomalo i totonu o mataupu e aʻafia ai le CSB (pe a faʻatusatusa i pulega) e tautala mo le lagolagoina o le mafaufau i mea ua fai ma vaisu, ae i lalo ifo o le manatu o VSS o se taui, o le faʻafeagai faʻafeagai (faʻaitiitia le gaioiga faʻaalia o le tino) o le a tautala e lagolagoina le manatu lava e tasi. O le mea lea matou te lagona ai e taua tele le tuʻuina atu o le fesili pe tatau ona iloiloina le VSS e avea o ni faʻaaliga (CS) poʻo ni taui (UCS) i suʻesuʻega a tagata. O iinei tatou te tuuina atu ai a tatou lava vaaiga, ma le faamoemoe o le a amataina se talanoaga faasaienisi i lenei autu.

O le taliina o lenei fesili tatou te manatu e taua tele le faʻamalamalamaina o le uiga o le VSS i le olaga moni vs. i totonu o le falesuesue (Ata 2). I le tele o tulaga moni o le olaga, VSS e pei o le tino le lava o se paaga faʻafeusuaiga e faʻalauteleina le faʻafeusuaiga faalefeusuaiga ma taʻitaʻia ai amioga e amataina ai le faia o feusuaʻiga tau feusuaʻiga ma faʻamaeʻaina i le orgasm (Georgiadis ma Kringelbach, 2012; Gola et al., 2015a). I lenei tulaga, matou te finau e faapea o le VSS o se vaega taua (CS), ao avea le tausaafia ma vaega o le (primary) taui (UCS). O le mafaufauga e tali tutusa i le tele o tulaga o feusuaʻiga masani. Ole tele o VSS masani o ata ponokalafi poʻo ata (cue / CS), lea e faʻaleleia ai lagona faʻafeusuaiga, ma taitai atu ai i le masturbation e faaiʻu i le orgasm (taui / UCS). I le eseesega, i taimi o suʻega suʻesuʻega, e masani ona le mafai ona faʻatagaina mataupu e faʻataʻitaʻiina (e pei o le masturbation) ma le natura UCS-orgasm-e le avanoa. E tusa lava pe mafai ona faʻatagaina mataupu e faʻaaogaina i le taimi o le suʻesuʻega, o tulaga falesuesue e sili atu le toʻa nai lo le masani masani o le ponokalafi poʻo le faʻasalaga faʻafeusuaiga. O le mea lea, o tagata taitoatasi o loʻo auai i suʻesuʻega suʻesuʻega e le faʻamoemoeina se isi taui nai lo le faʻaalia i VSS. O le mea lea, tatou te manatu i le faia o suʻesuʻega a le VSS o se taui (UCS; Ata 2). O le faʻamatalaga o le VSS o ni taui i le tulaga o suʻesuʻega suʻesuʻe suʻesuʻega e maua mai i le tele o valoʻaga. I totonu o mataupu soifua maloloina e tatau ona tatou matauina: (1) le fiafia i le matamataina o le VSS, atonu e mafai ona o mai faatasi ma le gaioiga masani; (2) e faʻapitoa i le faia o taui e faʻatasi ma nei lagona faʻafiafia i le tali atu i le VSS; (3) o le naunau e taumafai malosi e vaʻai i le VSS faʻapena tutusa mo isi fua faʻatatau e pei o tupe; ma le (4) tuʻutuʻuga o faʻaaliga (CS) vaʻaiga o VSS. I lalo ifo, tatou te iloiloina faʻamaoniga e lagolagoina nei valoʻaga.

 
Faʻaaliga 2
www.frontiersin.org  

Ata 2. Vasega faʻanatura faʻafeusuaiga (VSS) e fai ma faʻaaliga i le olaga moni, ae o taui i le galuega. E tusa ai ma la tatou vaaiga, i le tele o tulaga moni o le olaga (e pei o feusuaiga ma le paaga poʻo le faʻataʻitaʻiina o ponokalafi) VSS e pei o le tino le lava o se paaga faʻafeusuaiga poʻo se ponokalafi e avea ma se vaega o le (CS). VSS faʻateleina le faʻaosofia o feusuaiga ma taʻitaʻia ai amioga e faʻavaeina ai mea tau feusuaʻiga ma faʻatasi ma le taui-ie, orgasm (UCS). I le eseesega, i le tele o potu suʻesuʻega e le avanoa le gaioiga faʻafeusuaiga ma le orgasm. Matou te fai mai o le VSS o loʻo i ai se taui o le taui (UCS), faʻapena foi i nisi o tulaga moni e pei o le asiasiga i se kalapu kalapu. I totonu o ia nofoaga, e le faʻamoemoe tagata taitoatasi i se isi taui nai lo le faʻaalia i le VSS, ma e naunau e faʻaalu se taumafaiga pe totogi se tupe e maua ai le VSS e manaʻomia, aʻo e mafai ona faʻatagaina mo faʻamatalaga o nei VSS. Mo le faʻamoemoe o le faʻataʻitaʻiga oa matou manatu, o lenei ata o loʻo faʻaalia ai se faʻataʻitaʻiga faigofie o le olaga moni lea e mafai ai ona faʻaalia nisi faʻamatalaga o le VSS, pe a faʻapea, o ponokalafi e mafai ona taʻitaʻia ai le faia o feusuaiga po o le leaga. Ata o ata faataitai: Lies Thru a Lens; O le kalapu kalapu i Montreal, Quebec, i le nuu o Hen Henri; Lola Bel Aire, taʻavale mai le Miss Extreic World 2008, CC SAUNIA E 2.0. Mo faʻamatalaga laisene e iloa ai: CC BY 2.0 (https://creativecommons.org/licenses/by/2.0/).

 

I faʻasalalauga e aoina faʻasalalauga faʻasalalauga o le VSS, o mataupu e lipoti mai e le aunoa o le mataʻituina o le VSS o se mea e sili ona fiafia i ai pe a fetaui ma mataupu 'feusuaʻiga (Chivers ma Bailey, 2005; Rupp ma Wallen, 2009; Jacob et al., 2011; Wierzba et al., 2015). I le faʻaopoopoga, o nei faʻataʻitaʻiga o le hedonic na faʻaalia e tuʻufaʻatasia ma faʻataʻitaʻiga faʻaalia e pei ona fuaina e le penile plethysmography i tane auai (Stoléru et al., 1999; Redone ma al., 2000; Ferretti et al., 2005). O le agactile i le va o tama e alu sina taimi e faigofie ai ona maitauina i le VSS tumau e pei o ata vitio poʻo ata uumi o ata (Ferretti et al., 2005), peitaʻi e ui lava i faʻamatalaga puupuu o ata feusuaʻiga masani e fesoʻotaʻi ma le fiafiaga ma le agaga fiafia (Ferretti et al., 2005; Wierzba et al., 2015).

O le tele o suʻesuʻega ua faʻaalia ai o le VSS vaʻavaʻaia e faʻaalia ai le tele o galuega faʻavae (Arnow et al., 2002; Stark et al., 2005; Sabatinelli et al., 2007; Demos et al., 2012; Georgiadis ma Kringelbach, 2012; Stoléru et al., 2012; Wehrum-Osinsky et al., 2014). E faigata ona iloilo pe o faʻatino galuega faʻapitoa e atagia mai ai faʻatau manaʻo po o taui e faatatau i ai fiafia i nei suʻesuʻega na faʻamaonia ai le iloa o le telefoni e tali atu i faʻamatalaga uma (CS) ma taui (UCS; Flagel et al., 2011; Liu et al., 2011) Ae ui i lea, o le fesoʻotaʻiga ua maitauina i le va o galuega faʻavae ma le faʻamaonia o le faʻamaonia na mafua mai i le VSS i suʻesuʻega eseese (Walter et al., 2008; Sescousse et al., 2010, 2013b) fiafia i le manatu e faapea o le VSS e galue e pei o ni mea faʻaleleia. I lenei tulaga, o le VSS o loʻo iai se matafaioi faʻapitoa e avea o taui tau tupe: latou te faʻagaoioia ia eria tutusa e fai ma faiʻai e aofia ai le telefoni feaveaʻi, ma faʻaosofia ai tali faʻatonu o le mafaufau ma amioga faaosofia (Sescousse et al., 2010, 2013b, 2015). O le eseesega autu o le VSS o taui sili ia (e pei o, o lo oi ai se tau aoga ma le tau le maua), ao tupe o se taui lona lua (o lona aoga e aʻoaʻoina i le fesuiaʻiga i isi taui). O lenei eseesega e tau atu ai i se faiga eseʻese o le faʻatulagaga i luga o le polokalama o le taui o le faiʻai, ma eseese malosiaga o le faʻatoaina (Sescousse et al., 2010, 2013b, 2015).

E ui lava o le tele o suʻesuʻega e faʻaaoga ai le VSS e faʻaaoga ai le maimoaina o faʻataʻitaʻiga, o nisi o suʻesuʻega ua faʻaaogaina nisi fuafuaga faʻapitoa faʻataʻitaʻiga e faʻamoemoe ai le naunautai o tagata auai e taumafai malosi i le VSS. I se faasologa o suʻesuʻega, ua matou faʻaaogaina se suiga fou o le faʻatupega o le faʻatuai o le faʻatupeina o tupe (Knutson et al., 2001) e aofia ai VSS (Sescousse et al., 2010, 2013a, 2015; Gola et al., 2015b, 2016c). I lenei galuega matāʻupu mataupu e lua ituaiga o faʻamatalaga e vaʻai i VSS poʻo tupe maua. O nei faailo o loʻo mulimuli mai ai se galuega faʻaituau lea e tatau ai ona taomi le mataupu saʻo (mai le lua) i totonu o le taimi faatapulaaina o le 1 s. O le mauaina o se tupe maua poʻo le VSS e faʻalagolago i la latou faʻatinoga i luga o lenei galuega, ina ia mafai ai ona faauigaina taimi e tali ai o se tulaga le mautonu o le faaosofiaga ia maua nei taui. O le mea taua, o faʻamatalaga e vaʻai VSS e faʻaalia ai taimi tali tutusa e pei o na taumatematega tau tupe, faʻataʻitaʻiina o loʻo naunau le au auai e taumafai malosi e vaʻai i le VSS, ma o latou faʻamalosi e talitutusa lava mo taui uma (Sescousse et al., 2010). O lenei naunautaiga e faia taumafaiga, o se uiga iloga lea o taui (Thorndike, 1965), ua maitauina i isi suʻesuʻega e faʻaaoga ai taumafaiga (ae faʻatuai foi) faʻaititia o faʻataʻitaʻiga ma le VSS (Prévost et al., 2010). E le gata i lea, ua tatou faʻaalia na eseesega a le tagata i le taumafaiga na faia mo le tupe vs. VSS ua faʻamalosia lelei ma le vaʻai o le mafaufau e faʻaalia e ala i faʻasalalauga tutusa i totonu o le telefoni (Sescousse et al., 2015; Gola et al., 2016c). O lenei fetuutuunaiga lelei o le gaioiga ma gaioiga faʻaalia e le VSS e vaʻaia ai faʻamatalaga o loʻo faʻamaonia atili ai e faapea o VSS o loʻo i ai taui faʻapitoa.

O le mea mulimuli, o suʻesuʻega lata mai na faʻaalia ai CS faʻapitoa (pei o mamanu lanu po o togitogi) faʻatasi ma le VSS tausia lo latou soifua maloloina e tusa lava pe latou te le o vaʻaia VSS (Banca et al., 2016; Klucken et al., 2016). I le suʻesuʻega e Banca et al. (2016), mamanu ata vaaia e maua ai le tau faʻatatau lelei (CS +) poʻo le tau faʻatusatusa (CS-) e ala i le toe faʻafetaui ma le VSS poʻo le faʻamalosiina o aʻafiaga. I le laasaga lenei o le suʻega, o mataupu e tatau ona faia filifiliga i le va o na CS ma tala fou faʻapitoa, ao CS uma ua vaeluaina ma faʻalauteleina avanoa o tupe maua (ae le o VSS). E ui i le tutusa o CS i le tulaga tutusa o tupe maua, ae o CS + na sili atu ona filifilia nai lo le CS-i le averesi (e tele lava i mataupu ma le CSB), o loʻo faʻaalia ai le malosi o meatotino a VSS.

E pei ona faʻaalia i luga, o loʻo i ai se tino tumau o faʻamaoniga e lagolagoina ai la matou manatu e faʻapea, i totonu o falesuesue o le VSS, o le a avea ma taui o le taui nai lo le faʻailoa. E le gata i lea, e oʻo lava i le olaga i aso faisoo, e le o taimi uma e faia ai e le VSS se matafaioi e fai mo le gaioiga faʻafeusuaiga ma le gasegase. Aʻo leʻi leva le atinaʻeina o ataata, e fiafia tagata i ata tusi e pei o ata ma ata vali e faʻaalia ai le fiafia. Masalo (tutusa foi ma ona po nei) o lenei ituaiga o faatufugaga o se punavai o le fiafia ae le o le faia mo le faia o feusuaiga. I le vaitau o le pueina o ata, na faʻaalia ai e tagata le naunau e totogi ata ma vitio i faʻamatalaga elemene ma ponokalafi, ona maua ai e le aufaipese i luga o le initaneti le faigofie ma le saoloto i se ituaiga VSS (Cooper, 1998). Masalo o le tele o VSS faʻaonapo nei (e pei o ponokalafi i luga o le initaneti) e fai ma faʻataʻitaʻiga mo le nofo toʻatasi poʻo le faia o feusuaʻiga, ae o nisi tulaga e sailia le VSS mo i latou lava, toe faʻaalia la latou tau aoga. O se faʻataʻitaʻiga lelei i le olaga i aso faisoo o kalena ma ata mataga, e faʻatau e tagata ma faʻaalia i totonu o latou fale faigaluega poʻo le fale. I se tulaga talitutusa, o le lauiloa o taʻaloga kalapu, lea e naunau tagata e totogi e matamata ai i siva taaalo ma e le faatagaina i latou e auai i feusuaiga, ia faʻaalia le malosi o le VSS o se faʻasolosolo faʻamalosi (Ata 2).

E faavae i manatu o loʻo i luga, matou te finau e faapea, o le VSS e faia se taui-nai lo le faʻaaogaina-i le tele o faʻataʻitaʻiga setups lea e le avanoa ai le gaioiga faʻafeusuaiga ma le iʻuga. E pei ona matou faʻataʻitaʻiina i luga, o le matamataina o le VSS o se faʻamafanafanaga lea e naunau tagata e galulue ma faʻatali mo (Prévost et al., 2010), ma faʻagasolo ai le tasi o taui o le faiʻai o faiʻai e pei o tupe maua (Sescousse et al., 2010, 2013a, 2015; Gola et al., 2015b, 2016c). E iai foʻi aʻafiaga le faʻamalosi e fesoʻotaʻi ma le VSS e ala i Pavlovian paʻu e maua mai ai le tau faʻatau (Sescousse et al., 2010, 2013a, 2015; Banca et al., 2016; Gola et al., 2016c; Klucken et al., 2016). O lenei faʻamuamua o le VSS o ni taui ae le o faʻamatalaga e manaʻomia ai le suʻega-ma atonu o le toe faʻamatalaina-o taunuʻuga na lipotia i uluai suʻesuʻega e faʻamatala ai le VSS e pei o faʻamaumauga. E mautinoa lava e ono i ai se aafiaga malosi i le faʻamatalaina o suʻesuʻega o le neuroimaging suʻesuʻeina o mea e pei o le neurobiological i le va o le CSB ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu; mo se faʻataʻitaʻiga, e faʻavae i luga o le faʻalauiloaina o le Faʻasologa o le Faʻasologa o le Faʻasalalauga Faʻatino, o le a faʻamoemoeina le faʻafeagai o le faʻatinoga o le gaioioiga mo le VSS e faʻatatau pe o latou manatu faʻapitoa e avea o se taui poʻo se taui (e fai ma faʻataʻitaʻiga o se uiga faʻamatalaga faapena: Prause et al., 2015, 2016; Vaʻai foi Gola, 2016 mo talanoaga). Afai i le tele o faʻatulagaga faataitai, ao tatou fefinauai, VSS e fai ma taui o le taui, ona faʻaitiitia (nai lo le faateleina) faʻaalia o le gaioiga faʻaalia i le VSS i tagata taʻitoʻatasi o faʻafitauli faʻaaogaina ponokalafi (Gola et al., 2016a) o le a saunoa e lagolagoina le talitonuga o vaisu (Robinson et al., 2015). Matou te faʻamoemoe o lenei mea e faʻatasi ma le faʻateleina o le faʻaleleia o le telefoni mo le CS o loʻo vaʻai i le VSS, faʻapea foʻi ma le faʻaopoopoga o taumafaiga poʻo le faʻaitiitia o taimi o tali e maua ai nei VSS. I suʻesuʻega i le lumanaʻi, matou te faʻamoemoe o le matafaioi o loʻo faia e VSS i faʻamaumauga faʻapitoa o loʻo faʻaaogaina o le a maua ai le tele o le vaʻaia, ma o le faʻaliliuga talafeagai o taunuuga o le a faia e tusa ai.

Faamatalaga Faaopoopo

Metotia o Filifiliga Suesue

Sa matou suʻesuʻeina le database mai le 2000 i le 2016 e faʻamaonia ai le gagana neuroscience (upu autu: fMRI, EEG, ERP, PET, MEG poʻo le TMS) faʻatasi ai ma VSS (keywords: VSS, faʻasologa o feusuaiga, erotic stimuli, ata feusuaʻiga, erotic pictures, sexual images , ata mataga, ata feusuaʻiga, ata vitio). E na o le atoa faʻasalalauga faʻasalalau na filifilia (leai se faʻasalalauga). Mo suʻesuʻega na lolomiina i le va o le 2013 (tausaga o le lomiga muamua i faʻafitauli faʻapitoa o ponokalafi) ma le 2016 matou vaevaeina i vaega e tolu e faalagolago ile VSS e pei o: (1) "cue / CS"; (2) "faʻamalosia / tauleleia faʻamanuiaga / UCS"; ma (3) i se isi itu.

Faiga Faʻapitoa

O iinei tatou te mananaʻo e faʻamaonia ai le tele o mataupu lea, pe a fai e suʻesuʻeina lelei, e mafai ona tuʻuina atu faʻamatalaga taua i le felafolafoaiga i luga o faʻamatalaga o suʻesuʻega e faʻaaoga ai le VSS ma fesoasoani e faalautele le taua o suʻesuʻega i le lumanaʻi.

O se tasi o itu tāua o le suʻeina lea o le eseesega i le amio ma le tali mai i le va o le VSS pe a faʻaaogaina e fai ma faʻaaliga ma taui. E mafai ona faia e ala i le faʻatusatusaina o faʻataʻitaʻiga e lua lea e avea ai le VSS o se taui (o le tele o faʻataʻitaʻiga o loʻo i ai nei) poʻo le faʻaaogaina (faʻatagaina o mataupu e faʻataunuʻu i le taimi poʻo le maea o le suʻesuʻega).

O le isi manatu lelei o le amioga ma le faiʻai e gaoioi e le VSS i tulaga faʻapitoa faataitai e mafai ona atagia mai ai i le isi itu le inhibitory control. E mafai ona aveese lenei pule faʻamaonia i le faaiuga o le suʻega, pe a maeʻa mataupu e ono amata ona sailia ni feusuaiga pe amataina se gaoioiga faʻafeusuaiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se suʻesuʻega tuai suʻesuʻega Brown et al. (1976) ua faaalia ai i totonu o tamaʻitaʻi tane, o VSS o loʻo maimoa i totonu o le fale suesue na faʻaaogaina le masturbation i le 24.5% o mataupu i le aso o le suʻega, aʻo isi aso e naʻo le 12.5% oi latou na auai i le faʻafeusuaiga. O lenei suʻesuʻega ua fautua mai ai mo se vaega o mataupu, o le mataʻituina o le VSS i totonu o le fale suesue atonu o se mea e mafua ai le faaosofiaina o feusuaiga e tatau ona taofia. I le suʻesuʻeina o se avanoa, o le a taua tele le puleaina o feusuaiga pe a maeʻa suʻesuʻega. E le gata i lea, e siitia ai le tele o fesili: pe ese lenei vavaega mai isi tagata auai, ie, i le tulaga o le faitaaga ole feusuaiga (Gola et al., 2015a)? Ma afai o lea, nai lo le aafia ai o faiʻai?

Matou te faʻamoemoe o nei fesili o le a musuia ai tagata sailiili ma o le a laugaina i suʻesuʻega i le lumanaʻi.

Tusitala Tusitala

Na talanoaina e tusitala uma le manatu. MG saunia fuainumera. MW ma MG faia se toe iloiloga o tusitusiga. Na tusia e MG ma GS le tusitusiga. AM ma MW na saunoa i luga o tusitusiga.

faatupeina

MG na lagolagosua e le Opus faamatuu mai le Nofoaga Autu faasaienisi i Polani (2014 / 15 / B / HS6 / 03792; MG) ma sikolasipi a le Matagaluega o Saienisi ma le Maualuga o Aoaoga a le Malo Tele o Polani (469 / STYP / 10 / 2015); MW na lagolagosua e le Opus faamatuu mai le Nofoaga Autu a le National Science Center i Polani (2014 / 15 / B / HS6 / 03792; MG); GS na lagolagoina e se Veni fesoasoani mai le Netherlands Research Organization (NWO, leai le 016.155.218).

Feteʻenaʻiga o Tupulaga e Tetee ai

Fai mai tusitala o le suʻesuʻega sa faia i le leai o soʻo se fefaʻatauaʻiga faʻapisinisi pe tau tupe e mafai ona avea o se feteenaʻiga e ono aʻafia ai.

Na lipotia e le au suʻe RS ma TK la latou fefaʻasoaʻiga, ma na taʻua e le Pule Faʻatonu o le faagasologa e ui lava na ausia tulaga o se iloiloga saʻo ma faʻamoemoe.

mau faasino

Abler, B., Kumpfmüller, D., Grön, G., Walter, M., Stingl, J., ma Seeringer, A. (2013). E faʻasaʻoina i totonu o le neural le faʻaosoosoina o lagona i lalo o vaega eseese o hormones sexually. PLoS se tasi 8: e54447. doi: 10.1371 / journal.pone.0054447

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Amezcua-Gutiérrez, C., Ruiz-Díaz, M., Hernández-González, M., Guevara, MA, Å gmo, A., ma Sanz-Martin, A. (2016). Aafiaga o lagona feusuaʻi i luga o le faʻasolosolo faʻasolosolo i le taimi o le faʻagasologa o le 'olo o le pule i le alii talavou. J. Sex Res. 1-11. doi: 10.1080 / 00224499.2015.1130211 [Epub luma o lomiga].

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Arnow, BA, Desmond, JE, Banner, LL, Glover, GH, Solomon, A., Polan, ML, et al. (2002). Le faʻamalosia o le tino ma le fausiaina o feusuaiga i le soifua maloloina, tamaʻitaʻi tane. fāiʻai 125, 1014-1023. doi: 10.1093 / brain / awf108

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Banca, P., Morris, LS, Mitchell, S., Harrison, NA, Potenza, MN, ma Voon, V. (2016). Faʻasalaga, faʻapitoa ma gauai atu i taui tau feusuaʻiga. J. Psychiatr. Res. 72, 91-101. doi: 10.1016 / j.jpsychires.2015.10.017

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Berridge, KC (2012). Mai le sese o le vavalalata i le soifua maloloina: mesolimbic fuafuaina o le faʻamalosia o taui. Eur. J. Neurosci. 35, 1124-1143. Pule: 10.1111 / j.1460-9568.2012.07990.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Borg, C., de Jong, PJ, ma Georgiadis, JR (2014). Ole tali malosi ile tali ile gaioiga ile feusuaʻiga vaaia eseese e ese mai le avea o se faʻatinoga o feusuaʻiga porn i tamaitai. Soc. Cogn. Afaina. Neurosci. 9, 158-166. Pule: 10.1093 / scan / nss117

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Botvinick, MM, Niv, Y., ma Barto, AC (2009). Faʻavae faʻale-aganuʻu faʻavae ma ona faavae faʻavae: o se faʻaleleia atili o le aʻoaʻoga. Cognition 113, 262-280. doi: 10.1016 / j.cognition.2008.08.011

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Brand, M., Snagowski, J., Laier, C., ma Maderwald, S. (2016). O le gaioiga faʻasalalau o le gaioiga pe a matamata le matamataina o ata ponokalafi e faʻatasi ma faʻamaoniga o vaisu i luga o le Initaneti. Neuroimage 129, 224-232. doi: 10.1016 / j.neuroimage.2016.01.033

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Brown, M., Amoroso, DM, ma Ware, EE (1976). Aafiaga o le matamata i ponokalafi. J. Soc. Toma. 98, 235-245. Pule: 10.1080 / 00224545.1976.9923394

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Cassidy, CM, Brodeur, MB, Lepage, M., ma Malla, A. (2014). Faia taunuʻuga o le taui-taui i le vhizophrenia-faʻafitauli o le fusi o alalaʻau faʻaleleia le faʻaaogaina o cannabis? O se suesuega o le tali atu i le physiological i taui masani ma fualaau faasaina. J. Psychiatry Neurosci. 39, 339-347. doi: 10.1503 / jpn.130207

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Chivers, ML, ma Bailey, JM (2005). Se eseʻesega o feusuaiga i uiga e faʻaalia ai le tali masani. Biol. Toma. 70, 115-120. Pule: 10.1016 / j.biopsycho.2004.12.002

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Chung, WS, Lim, SM, Yoo, JH, ma Yoon, H. (2013). Eseesega o alii ma tamaitai i le faia o faiʻai i le vaaia o feusuaʻiga leo-vaaia; e masani ona maua e tamaitai ma alii le tulaga tutusa o le fiafia i le tali atu i le vitio lava e tasi? Fa. J. Impot. Res. 25, 138-142. doi: 10.1038 / ijir.2012.47

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Cooper, A. (1998). Feusuaiga ma le initaneti: faimalaga i le meleniuma fou. Cyberpsychol. Faʻatasi. 1, 187-193. Pule: 10.1089 / cpb.1998.1.187

CrossRef Full Text | Scholar Google

Costumero, V., Barrós-Loscertales, A., Bustamante, JC, Fuentes, P., Rosell-Negre, P., Ventura-Campos, N., et al. (2015a). O se faamalama fou e malamalama ai i eseesega o tagata taitoatasi i le tauia o le mafaufau mai le gafatia o fesoʻotaʻiga. Brain Struct. Lelei. 220, 1807–1821. doi: 10.1007/s00429-014-0760-6

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Costumero, V., Bustamante, JC, Rosell-Negre, P., Fuentes, P., Llopis, JJ, Ávila, C., et al. (2015b). Faʻaitiitia le gaioiga i fesoʻotaʻiga faʻatinoina aʻo faagasolo le gasologa o taui e faʻafeiloaʻi e ala i le faʻasaʻoina o mea e fai ma vaisu cocaine. Faʻaaoga. Biol. doi: 10.1111 / adb.12329 [Epub luma o le lomiga].

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Costumero, V., Barrós-Loscertales, A., Bustamante, JC, Ventura-Campos, N., Fuentes, P., Rosell-Negre, P., et al. (2013). O le tauleleia o taui e fesoʻotaʻi ma le faiʻai i le taimi o le gaosiga o le faʻamalosi. PLoS se tasi 8: e66940. doi: 10.1371 / journal.pone.0066940

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Demos, KE, Heatherton, TF, ma Kelley, WM (2012). O eseesega o tagata taʻitoʻatasi i gaoioiga faʻapitoa i meaʻai ma ata feusuaʻiga e faʻaalia ai le mamafa o le tamaoaiga ma amioga tau feusuaiga. J. Neurosci. 32, 5549-5552. doi: 10.1523 / jneurosci.5958-11.2012

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Ferretti, A., Caulo, M., Del Gratta, C., Di Matteo, R., Merla, A., Montorsi, F., et al. (2005). Dynamics o le faʻafeusuaiga o tane: vaega maʻoti o le faia o le faiʻai faʻaalia e le fMRI. Neuroimage 26, 1086-1096. doi: 10.1016 / j.neuroimage.2005.03.025

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Flagel, SB, Clark, JJ, Robinson, TE, Mayo, L., Czuj, A., Willuhn, I., et al. (2011). O se filifiliga filifilia mo le dopamine i le faʻamalosia--taui taui. natura 469, 53-57. Nu: 10.1038 / nature09588

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Flanch, T., Imhof, M., Schmälzle, R., Wentz, KU, Ibach, B., ma Schupp, HT (2015). Manatu manino ma le manino i ata ma upu: se suʻesuʻega a le MMRI o le faʻaosoosoina o le faʻaleleia o lagona. I luma. Toma. 6: 1861. Pule: 10.3389 / fpsyg.2015.01861

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Georgiadis, JR, ma Kringelbach, ML (2012). O le faataamilosaga o feusuaiga a le tagata: faiʻai e iloa ai faʻamaoniga e fesootaʻi ai feusuaiga ma isi fiafiaga. Prog. Neurobiol. 98, 49-81. doi: 10.1016 / j.pneurobio.2012.05.004

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Gola, M. (2016). Faʻitiʻitia le LPP mo ata feusuaʻiga i faafitauli e mafai e tagata faʻapitoa o ponokalafi ona ogatusa ma vaisu vaisu. O mea uma e faalagolago i le faʻataʻitaʻiga. (Faʻamatalaga e uiga i Faʻatauga, Steele, Staley, Sabatinelli, ma Hajcak, 2015). Biol. Toma. doi: 10.1016 / j.biopsycho.2016.05.003 [Epub luma o le lomiga].

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Gola, M., Kowalewska, E., Wierzba, M., Wordecha, M., ma Marchewka, A. (2015a). Faʻafeiloaʻiga Polani o le suʻesuʻeina o feusuaʻiga feusuaʻiga SAI-PL ma le faʻamaoniga mo alii. Psychiatria 12, 245-254.

Gola, M., Miyakoshi, M., ma Sescousse, G. (2015b). Feusuaiga, le mautonu ma le atuatuvale: faauigaina i le va o le televise ma le amygdala le gaioiga i uiga feusuai. J. Neurosci. 35, 15227-15229. doi: 10.1523 / jneurosci.3273-15.2015

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Gola, M., Lewczuk, K., ma Skorko, M. (2016a). O le a le mea e taua: o le aofaʻi poʻo le lelei o le ponokalafi e faʻaaoga? Faʻamatalaga o mafaufauga ma amioga e sailia ai togafitiga mo faafitauli faʻaaogaina ponokalafi. J. Feusuaiga. Med. 13, 815-824. Pule: 10.1016 / j.jsxm.2016.02.169

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Gola, M., Skorko, M., Kowalewska, E., Kołodziej, A., Sikora, M., Wodyk, M., et al. (2016b). Faʻafeiloaʻiga FaʻaPalani o suʻesuʻega suʻesuʻega o vaisu suʻesuʻega-toe faʻaleleia. Pol. Fomaʻi 41, 1-21. Pule: 10.12740 / PP / OnlineFirst / 61414

CrossRef Full Text

Gola, M., Wordecha, M., Sescousse, G., Lew-Starowicz, M., Kossowski, B., Wypych, M., et al. (2016c). Pe mafai ea ona avea vaisu ma vaisu? O se suʻesuʻega a le MMRI o tagata o loʻo sailia togafitiga mo faʻafitauli o faʻaaogaina ponokalafi. bioRxiv 057083. Pule: 10.1101 / 057083

CrossRef Full Text | Scholar Google

Gola, M., ma Potenza, MN (2016). Paroxetine togafitiga faʻafitauli o ponokalafi e faʻaaogaina: se faʻasologa o mataupu. J. Behav. Faʻaaoga. 1-4. doi: 10.1556 / 2006.5.2016.046 [Epub luma o lomiga].

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Graf, H., Abler, B., Hartmann, A., Metzger, CD, ma Walter, M. (2013). Faʻataʻitaʻiga o le faʻaogaina o fesoʻotaiga i lalo o le faʻamalosia o faʻamaʻi i mataupu tau soifua maloloina. Fa. J. Neuropsychopharmacol. 16, 1219-1230. Pule: 10.1017 / s1461145712001368

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Habermeyer, B., Esposito, F., Händel, N., Lemoine, P., Klarhöfer, M., Mager, R., et al. (2013). Faʻagasologa o le faʻaaogaina o aʻafiaga elemene i le pedophilia ma le puleaina: suʻesuʻega e faʻatonutonu ai mataupu. BMC Psychiatry 13:88. doi: 10.1186/1471-244x-13-88

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Hernández-González, M., Amezcua Gutiérrez, C., Matini, AS, Sánchez, KR, ma Guevara, MA (2013). Faʻasalaga faʻafeusuaiga e faʻaitiitia ai le faʻatasigaina o galuega i le va o nofoaga faʻapitoa i alii talavou. J. Sex Marital Ther. 39, 264-279. Pule: 10.1080 / 0092623x.2012.665815

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Iakopo, GA, Arntz, A., Domes, G., Reiss, N., ma Siep, N. (2011). Lelei faʻamalosi ata faʻamalositino mo suʻesuʻega faʻalagona i tamaʻitaʻi tamaʻitaʻi. Maualuga Resitala. 190, 348-351. Nu: 10.1016 / j.psychres.2011.05.044

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Kim, GW, ma Ieong, GW (2013). O se suʻesuʻega faatusatusa o mamanu e faʻaleleia ai le faiai e fesootaʻi ma le faʻafeusuaiga i le va o alii ma tamaitai e faʻaaogaina le ata o le resonance magneto 3.0-T. Feusuaiga. Soifua Maloloina 11, 11-16. doi: 10.1071 / SH13127

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Kim, GW, ma Ieong, GW (2014). Faʻatonuga o loʻo i lalo o le fausiaina o feusuaiga e fesootaʻi atu i le maualuga o feusuaiga: o se faʻatusatusaga o suʻesuʻega o feusuaʻiga male male-male-female transopotal male maleusopausal male menopausal. Neuroreport 25, 693-700. doi: 10.1097 / wnr.0000000000000159

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Kim, TH, Kim, GW, Kim, SK, ma Ieong, GW (2016). Faʻasalaga faʻafeusuaiga e faʻaleleia ai le tino i tamaʻitaʻi feusuaʻiga tamaʻitaʻi. Fa. J. Impot. Res. 28, 31-38. doi: 10.1038 / ijir.2015.29

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Klucken, T., Kruse, O., Wehrum-Osinsky, S., Hennig, J., Schweckendiek, J., ma Stark, R. (2015). Aafiaga o le COMT Val158Met-polymorphism i luga o le faʻaogaina o le faʻaogaina ma le amygdala / pito i luma lelei le fesoʻotaiga. Hum. Brain Mapp. 36, 1093-1101. Nu: 10.1002 / hbm.22688

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Klucken, T., Wehrum, S., Schweckendiek, J., Merz, CJ, Hennig, J., Vaitl, D., et al. (2013). O le 5-HTTLPR polymorphism e fesoʻotai ma tali o le hemodynamic suiga i le taimi o le faʻamafanafanaga. Hum. Brain Mapp. 34, 2549-2560. Nu: 10.1002 / hbm.22085

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Klucken, T., Wehrum-Osinsky, S., Schweckendiek, J., Kruse, O., ma Stark, R. (2016). Fesuiaiga o le manava oona ma le fesoʻotaʻiga i totonu o mataupu e iai amioga mataga tau feusuaʻiga. J. Feusuaiga. Med. 13, 627-636. Pule: 10.1016 / j.jsxm.2016.01.013

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Knott, V., Impey, D., Fisher, D., Delpero, E., ma Fedoroff, P. (2016). Popo Pedophilic ono mafai ona tali atu i fua o tagata matutua. Brain Res. 1632, 127-140. doi: 10.1016 / j.brainres.2015.12.004

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Knutson, B., Adams, CM, Fong, GW, ma Hommer, D. (2001). O le faʻamoemoe o le faʻaopoopoga o le tau tupe e filifilia ma le filifilia e le gata i lea. J. Neurosci. 21: RC159.

PubMed Abstract | Scholar Google

Kraus, SW, Voon, V., ma Potenza, MN (2016a). Neurobiology o amioga mataga faʻafeusuaiga: faʻalauiloaina le saienisi. Neuropsychopharmacology 41, 385-386. doi: 10.1038 / npp.2015.300

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Kraus, SW, Voon, V., ma Potenza, MN (2016b). Pe tatau ona avea le amio pulea feusuaʻiga ma vaisu? onāga i vailāʻau doi: 10.1111 / add.13297 [Epub luma o le lomiga].

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Kühn, S., ma Gallinat, J. (2014). Faʻavae o Brain ma le fesoʻotaiga vavalalata e fesootaʻi ma ponoga ponokalafi: o le faiʻai i luga o le porn. JAMA Fomaʻi 71, 827-834. Pule: 10.1001 / jamapsychiatry.2014.93

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Lee, SW, Jeong, BS, Choi, J., ma Kim, JW (2015). Eseesega o feusuaiga i fegalegaleaiga i le va o le nucleus accumbens ma le visual cortex e ala i le manino o fualaau oona: o se suesuega a le MMRI. Fa. J. Impot. Res. 27, 161-166. doi: 10.1038 / ijir.2015.8

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Li, Y., Sescousse, G., ma Dreher, JC (2014). O faʻamoemoega o cortisol e fesoʻotaʻi ma se tulaga faʻafanofaʻatasi i tulaga tau tupe e le o ni tupe i totonu o tagata taʻavale faʻaleaga. I luma. Faʻatasi. Neurosci. 8: 83. doi: 10.3389 / fnbeh.2014.00083

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Liu, X., Hairston, J., Schrier, M., ma Fan, J. (2011). O fesoʻotaʻiga lautele ma vaʻaia e faʻalagolago ai i le tauvaga ma le faʻatulagaina o laʻasaga: o se faʻataʻitaʻiga-suʻesuʻega o suʻesuʻega o le neuroimaging. Neurosci. Biobehav. Faaa. 35, 1219-1236. doi: 10.1016 / j.neubiorev.2010.12.012

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Alofa, T., Laier, C., Brand, M., Hatch, L., ma Hajela, R. (2015). Neuroscience o le initaneti vaisu vaisu: o se toe iloiloga ma faʻafouina. Faʻatasi. Sci. (Basel) 5, 388-433. Pule: 10.3390 / bs5030388

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Mascaro, JS, Hackett, PD, ma Rilling, JK (2014). Eseesega o tali mai i pepe ile fomaʻi ma tamaʻi tamaʻi tama ma tama e leai ni tama ma a latou faʻasalaga. Psychoneuroendocrinology 46, 153-163. Pule: 10.1016 / j.psyneuen.2014.04.014

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Minnix, JA, Versace, F., Robinson, JD, Lam, CY, Engelmann, JM, Cui, Y., et al. (2013). O le gasegase lelei o le gafatia (LPP) i le tali atu i le fesuisuiai o ituaiga o lagona o lagona ma sikaleti i totonu o tagata ulaula: o le faʻatusatusaina o mea. Fa. J. Psychophysiol. 89, 18-25. Nu: 10.1016 / j.ijpsycho.2013.04.019

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Oei, NY, Both, S., van Heemst, D., ma van der Grond, J. (2014). O le maualuga o le faʻamalosia o cortisol elevoker e faʻatautaia ai le gaioiga o le polokalama ao faagasolo le gaioiga o le gaioiga o feusuaiga. Psychoneuroendocrinology 39, 111-120. Pule: 10.1016 / j.psyneuen.2013.10.005

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Politis, M., Loane, C., Wu, K., O'Sullivan, SS, Woodhead, Z., Kiferle, L., et al. (2013). Tali atu i le talitutusa i ata vaaia o feusuaiga i le dopamine togafitiga faʻafeusuaiga e fesootaʻi ma togafitiga i le maʻi o Parkinson. fāiʻai 136, 400-411. doi: 10.1093 / brain / aws326

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Prause, N., Staley, C., ma Roberts, V. (2014). Fafaʻamaufaʻailoga o le faʻailoga papafa ma le faʻalauteleina o tulaga faʻafeusuaiga. Psychophysiology 51, 226-235. doi: 10.1111 / psyp.12173

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Prause, N., Steele, VR, Staley, C., Sabatinelli, D., ma Hajcak, G. (2015). Faʻataʻitaʻiga o tuai o gaioiga lelei e ala i ata feusuaʻiga i tagata faʻafitauli ma faʻafitauli e le ogatasi ma "vaisu o ata". Biol. Toma. 109, 192-199. Pule: 10.1016 / j.biopsycho.2015.06.005

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Prause, N., Steele, VR, Staley, C., Sabatinelli, D., ma Hajcak, G. (2016). Tatalo ma al. (2015) faʻasalaga aupito fou o vaisu vaisu. Biol. Toma. doi: 10.1016 / j.biopsycho.2016.05.007 [Epub luma o le lomiga].

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Prévost, C., Pessiglione, M., Metereau, E., Cléry-Melin, ML, ma Dreher, JC (2010). Vaevaega faʻavae vavaevaʻa mo le tuai ma le faia o filifiliga tau. J. Neurosci. 30, 14080-14090. Nu: 10.1523 / JNEUROSCI.2752-10.2010

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Redouté, J., Stoléru, S., Grégoire, M., Costes, N., Cinotti, L., Lavenne, F., et al. (2000). Faʻataʻitaʻiina o masini o mea faʻapitoa i feusuaiga i tama tane. Hum. Brain Mapp. 11, 162–177. doi: 10.1002/1097-0193(200011)11:3<162::AID-HBM30>3.0.CO;2-A

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Robinson, TE, ma Berridge, KC (1993). O le faavae faʻavae o fualaau oona: o se faʻaosofiaga-faʻalauiloa manatu o vaisu. Brain Res. Brain Res. Faaa. 18, 247–291. doi: 10.1016/0165-0173(93)90013-p

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Robinson, MJF, Fischer, AM, Ahuja, A., Lesser, EN, Maniates, H. (2015). "Matafaioi o le" manaʻo "ma le" fiafia "i le faaosofiaina o amioga: taaloga tau tupe, meaʻai ma vailaʻau faʻasaina", i Neuroscience Neuroscience of Motivation, Vol. 27: Aʻoaʻoga o loʻo i totonu o le Neurosciences Behavioral, eds EH Simpson ma PD Balsam (Switzerland: Springer International Publishing), 105-136. Maua i le initaneti i le: http://link.springer.com/chapter/10.1007/7854_2015_387

Scholar Google

Rupp, HA, ma le Wallen, K. (2009). Fefaʻasoaʻiga o mataupu tau feusuaʻiga mo mea faʻapitoa o feusuaiga. Faʻau. Feusuaiga. Faʻatasi. 38, 417–426. doi: 10.1007/s10508-008-9402-5

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Sabatinelli, D., Bradley, MM, Lang, PJ, Costa, VD, ma Versace, F. (2007). O le fiafia nai lo le faʻafeiloaʻi e faʻamalosia ai le tino o accumbens ma le medial frontfront cortex. J. Neurophysiol. 98, 1374-1379. doi: 10.1152 / jn.00230.2007

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Schöne, B., Schomberg, J., Gruber, T., ma Quirin, M. (2016). Faʻafeiloaʻi faʻasalafa faʻasalafa faʻasalalau faʻasalalau: faʻaaogaina o le electrophysiological o le faʻaosofiaina o le faʻamalosi. Faʻaaliga. Brain Res. 234, 559–567. doi: 10.1007/s00221-015-4483-6

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Seok, JW, ma Sohn, JH (2015). Faʻatonu o le manaʻoga tau feusuaʻiga i tagata taʻitoʻatasi o loʻo feagai ma amioga faʻafeusuaiga faʻafitauli. I luma. Faʻatasi. Neurosci. 9: 321. doi: 10.3389 / fnbeh.2015.00321

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Sescousse, G., Barbalat, G., Domenech, P., ma Dreher, JC (2013a). Le mautonu i le lagona lelei i ituaiga eseese o taui i taaloga faitupe. fāiʻai 136, 2527-2538. doi: 10.1093 / brain / awt126

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Sescousse, G., Caldú, X., Segura, B., ma Dreher, JC (2013b). Faʻagasologa o taui muamua ma le lua: o se fua faʻatatau tolu-iloiloga ma le toe iloiloga o suʻesuʻega e faʻaaogaina ai le tagata. Neurosci. Biobehav. Faaa. 37, 681-696. doi: 10.1016 / j.neubiorev.2013.02.002

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Sescousse, G., Li, Y., ma Dreher, JC (2015). O se tupe masani mo le fuafuaina o tulaga taua i totonu o le tagata soifua. Soc. Cogn. Afaina. Neurosci. 10, 467-473. Pule: 10.1093 / scan / nsu074

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Sescousse, G., Redouté, J., ma Dreher, JC (2010). O le faʻataʻitaʻiga o le tau aogā faʻatauga i totonu o le cortex orbitofrontal cortex. J. Neurosci. 30, 13095-13104. Nu: 10.1523 / JNEUROSCI.3501-10.2010

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Stark, R., Schienle, A., Girod, C., Walter, B., Kirsch, P., Blecker, C., et al. (2005). Erotic ma le inosia-faatosinaina o eseʻesega ata i tali o le hemodynamic a le faiʻai. Biol. Toma. 70, 19-29. Pule: 10.1016 / j.biopsycho.2004.11.014

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Steele, VR, Staley, C., Fong, T., ma Prause, N. (2013). O manaʻoga feusuaiga, ae le o feusuaiga, e fesoʻotaʻi ma tali mai le neurophysiological e mafua mai i ata feusuaʻiga. Socioaffect. Neurosci. Toma. 3:20770. doi: 10.3402/snp.v3i0.20770

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Stoléru, S., Fonteille, V., Cornélis, C., Joyal, C., ma Moulier, V. (2012). Suesueina o le faʻamalosia o galuega faʻafeusuaiga o le faitaaga ma le iniseti i tane soifua ma fafine soifua maloloina: o se toe iloiloga ma faʻataʻitaʻiga. Neurosci. Biobehav. Faaa. 36, 1481-1509. doi: 10.1016 / j.neubiorev.2012.03.006

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Stoléru, S., Grégoire, M., Gérard, D., Decety, J., Lafarge, E., Cinotti, L., et al. (1999). Neuroanatomical correlation o le faʻaalia o lagona feusuaʻi i tama tane. Faʻau. Feusuaiga. Faʻatasi. 28, 1-21. doi: 10.1023 / A: 1018733420467

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Sutton, R., ma Barto, A. (1998). Faʻaleleia le aʻoaʻoina: o se folasaga. IEEE Trans. Neural Netw. 9, 1054-1054. Pule: 10.1109 / TNN.1998.712192

CrossRef Full Text

Sylva, D., Safron, A., Rosenthal, AM, Reber, PJ, Parrish, TB, ma Bailey, JM (2013). Faʻafeiloaʻi i le Neural o le faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga i tamaʻitaʻi ma tamaʻitaʻi faʻafeusuaiga ma tamaʻitaʻi. Toto. Faʻatasi. 64, 673-684. doi: 10.1016 / j.yhbeh.2013.08.003

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Voon, V., Mole, TB, Banca, P., Porter, L., Morris, L., Mitchell, S., et al. (2014). Faʻasalaga i le Neural o le gaioiga faʻafeusuai i tagata taʻitoʻatasi ma e aunoa ma ni amioga mataga faʻafeusuaiga. PLoS se tasi 9: e102419. doi: 10.1371 / journal.pone.0102419

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Walter, M., Bermpohl, F., Mouras, H., Schiltz, K., Tempelmann, C., Rotte, M., et al. (2008). Faʻaseseʻese aʻafiaga masani faʻafeusuaiga ma faʻalagona lautele ile fMRI-faʻasolosolo ma le manaia o le tino i le taimi o le vaʻavaʻai ata. Neuroimage 40, 1482-1494. doi: 10.1016 / j.neuroimage.2008.01.040

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Wehrum, S., Klucken, T., Kagerer, S., Walter, B., Hermann, A., Vaitl, D., et al. (2013). Ituaiga masani o tagata ma eseesega i le gaosiga o le gaosiga o meaola faʻafeusuaiga. J. Feusuaiga. Med. 10, 1328-1342. Pule: 10.1111 / jsm.12096

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Wehrum-Osinsky, S., Klucken, T., Kagerer, S., Walter, B., Hermann, A., ma Stark, R. (2014). I le vaaiga lona lua: o le mausali o tali mai le taliga e uiga i fualaau faanatura mataga. J. Feusuaiga. Med. 11, 2720-2737. Pule: 10.1111 / jsm.12653

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Wetherill, RR, Childress, AR, Jagannathan, K., Bender, J., Young, KA, Suh, JJ, et al. (2014). Tali atu i le Neural i le faʻailoaina o le cannabis ma isi faʻaaliga faʻafelagona lagona i tagata taʻitoʻatasi e faalagolago i le cannabis. Psychopharmacology (Berl) 231, 1397–1407. doi: 10.1007/s00213-013-3342-z

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Wierzba, M., Riegel, M., Pucz, A., Leśniewska, Z., Dragan, W., Gola, M., et al. (2015). Erotic e faʻaoga mo le faʻaogaina o ata o le nencki (NAPS): suʻesuʻega faʻatusatusa i feusuaiga. I luma. Toma. 6: 1336. Pule: 10.3389 / fpsyg.2015.01336

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Upu Faʻatino: faʻaalia mea tau feusuaʻiga, faʻaogaina o le tino, amioga faʻafeusuaiga faʻamalosi, vaisu amioga, tausiga faʻamalosi, aʻoaʻoga faʻamalosia, amioga feusuaʻi

Faʻamatalaga: Gola M, Wordecha M, Marchewka A ma Sescousse G (2016) Vaavaaiga Faʻafeusuaiga Mataga-Faʻailoga poʻo le Taui? O se Vaaiga mo le Faʻamatalaina o Faʻamatalaga Faʻamatalaga Faʻamaʻi i Faʻaipoipoga Feusuaiga a Tagata. I luma. Hum. Neurosci. 10: 402. doi: 10.3389 / fnhum.2016.00402

Na maua: 27 Aperila 2016; Talia: 26 Iulai 2016;
Lomia: 15 Aukuso 2016.

Faatonutonu e:

Mikhail Lebedev, Iunivesite o Duke, ISA

Toe iloiloina e:

Rudolf Stark, Iunivesite o Giessen, Siamani
Tim Klucken, Iunivesite o Giessen, Siamani
Janniko Georgiadis, Falemai a le Iunivesite Tutotonu Groningen, Netherlands
Shane W. Kraus, Matagaluega o Veterans Affairs ma le Iunivesite o Massachusetts, ISA

Puletaofia © 2016 Gola, Wordecha, Marchewka ma Sescousse. O se faʻasalalauga avanoa lea e tufatufa atu i lalo o tuutuuga o le Laisene Creative Commons (CC BY). O le faʻaaogaina, tufatufa ma le toe gaosia i isi fonotaga e faatagaina, pe afai o le uluai tusitala poʻo le tagata e laiseneina ua faʻatagaina ma o le uluaʻi lomiga i totonu o lenei api o talaaga o loʻo taʻua, e tusa ai ma aʻoaʻoga faʻapitoa taliaina. Leai se faʻaaogaina, tufatufa poʻo le toe gaosia e faʻatagaina lea e le tausisia nei tuutuuga.

* Faauuga: Mateusz Gola, [imeli puipuia]