O se faʻataʻitaʻiga o le faʻataʻitaʻiga a le tauleʻaleʻa o faʻamatalaga o feusuaʻiga i a latou faʻasalalauga (2011)

J Feusuaʻi Res. 2011 Jul;48(4):309-15. doi: 10.1080/00224499.2010.497985.

Bleakley A, Hennessy M, Fishbein M.

puna

Annenberg Public Policy Center, Annenberg School for Communication, Iunivesite o Penisilevania, Philadelphia, PA19104, ISA. [imeli puipuia]

lē faʻatino

O lenei pepa o loʻo lipotia ai le tulaga o loʻo lipotia ai e tupulaga talavou ma'elega e saili mea tau feusuaiga i ala o faasalalauga, faailoa mai le ala o faasalalauga latou lipoti sailia, fuafuaina le sootaga i le va o le sailia o faamatalaga tau feusuaiga ma uiga alofa ma feusuaiga, ma faaalia ai o le sailia malosi o mataupu tau feusuaiga i punaoa o faasalalauga ua faamatalaina e se faamoemoe e saili ia anotusi e faaaoga ai le Integrative Model of Behavioral Va'aiga, se faiga fa'atatau. To fa'amaumauga ose fa'ata'ita'iga a le atunu'u e 810 tupulaga talavou e 13-18 tausaga le matutua. O fa'ai'uga o lo'o fa'aalia ai e limasefulu pasene o tupulaga talavou na lipotia mai o lo'o sailia ma le toto'a mataupu tau feusuaiga ia latou filifiliga fa'asalalau, lea e aofia ai ata tifaga, televise, musika, saite o ponokalafi i luga o le initaneti, ma mekasini. Sa sili atu le sailia e alii i mataupu tau feusuaiga nai lo tamaitai ma le eseesega o alii ma tamaitai na sili atu mo le sailia mai i luga o le initaneti saite ponokalafi, ata tifaga, ma televise. O le au'ili'iliga o auala e fa'aalia ai o le su'eina o mataupu tau feusuaiga e va'aia lelei e fa'amoemoega e su'e ma fa'amoemoe e fa'atosina e le fa'atonuga masani e su'e mea tau feusuaiga.

O le soifua maloloina tau feusuaiga ma le atinaʻeina o tupulaga talavou i le Iunaite Setete e masani ona faʻafefeina i lamatiaga mo se faʻamaʻi pipisi mai feusuaiga, faʻamaʻi HIV, ma/poʻo le maitaga e leʻi fuafuaina. O le fa'aalia i fa'asalalauga fa'afeusuaiga o se tasi lea o mea e fa'atupu ai amioga fa'afeusuaiga mata'utia. Manatu lautele (Hennessy et al., 2008) fa'apea fo'i ma fa'amaoniga fa'asaienisi (Bleakley et al., 2008; Brown et al., 2006; Collins, 2005; Hennessy et al., 2009; L'Engle et al., 2006; Somers & Tynan, 2006) fautua mai o le faʻaalia o mataupu tau feusuaiga i le aufaasālalau e fesoʻotaʻi ma le amataga o feusuaiga ma / poʻo le alualu i luma o gaioiga faʻafeusuaiga faʻapea foʻi ma le tele ma le taimi o feusuaiga (Aubrey et al., 2003) ma le tele o isi amioga fa'afeusuaiga. (Bleakley et al., 2008; Brown et al., 2006; Collins, 2005; Hennessy et al., 2009; L'Engle et al., 2006; Somers & Tynan, 2006). O le fa'aalia i mataupu tau feusuaiga i luga o le televise (fa'ata'ita'iga, ituaiga fa'afeusuaiga po'o polokalame fa'apitoa) e feso'ota'i fo'i ma fa'amoemoega e uiga i feusua'iga, manatu e uiga i amioga fa'afeusuaiga a tupulaga, ma uiga tu'ufau e uiga i feusuaiga (Annenberg Media Exposure Research Group (AMERG), 2008; Ashby et al., 2006; Brown & Tagata Fou, 1991; Brown et al., 2006; Collins et al., 2009; Pardun et al., 2005; Ward, 2002; Ward & Friedman, 2006).

E itiiti se mea e iloa e uiga i mea e a'afia ai le fa'aalia i mea tau feusuaiga. Bleakley et al. ua faaalia ai o le sootaga i le va o le aafia i mataupu tau feusuaiga ma gaoioiga tau feusuaiga e mafai ona iloa e ala i le tali mai: o le tele o feusuaiga e faia e tupulaga talavou, o le tele foi lea o le a latou aafia i feusuaiga i ala o faasalalauga ma o le tele foi o latou aafia i feusuaiga i ala o faasalalauga. , o le tele fo'i lea o lo latou alualu i luma i a latou faiga fa'afeusuaiga (Bleakley et al., 2008). O le taulaʻi atu i le tutusa i le va o amioga ma le faʻaalia e suia ai suʻesuʻega suʻesuʻega mai le fuafuaina o aʻafiaga faʻaalia i luga o amioga, o le sili atu masani "aafiaga faʻasalalau" vaaiga, i le togafitiga o le faʻaalia i mea tau faʻasalalauga faʻafeusuaiga o se amio i lana lava aia tatau (Slater, 2007). O le mea lea, o le faʻaalia o faʻasalalauga faʻafeusuaiga o se faʻagasologa malosi i lalo o le pule a tagata taʻitoʻatasi.

O le "fa'aogaina ma le fa'amalieina" fa'ata'ita'iga i su'esu'ega tau feso'ota'iga e maua ai se fa'avae talafeagai mo le malamalama pe fa'afefea ona a'afia amioga fa'afeusuaiga ma/po'o le poto masani i le fa'aalia o mataupu tau feusua'iga ma pe fa'afefea ona a'afia amioga a talavou i le sailia o feusuaiga i filifiliga fa'asalalau (Katz et al., 1974; Ruggiero, 2000). O se tasi o manatu o le faʻaogaina ma le faʻamalieina auala o le faʻaogaina o ala o faasalalauga e faʻamoemoe ma faʻaosofia: tagata o tagata faʻalogo mataalia e filifilia faʻasalalauga faʻapitoa ma faʻaaogaina e faʻamalieina ai o latou manaʻoga, mea e fiafia i ai, ma mea e fiafia i ai. Mai lenei va'aiga, o le fesuiaiga fa'alagolago o le tului o se amio fa'afeso'ota'i (ie, fa'aoga fa'asalalauga) e fa'afeagai ma se amio fa'alesoifua maloloina (fa'atusa, amioga fa'afeusuaiga). E ui lava o le faʻaaogaina ma le faʻamalieina e le o se faʻamatalaga faʻamalamalamaga e pei o se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga, o loʻo i ai se tino o tusitusiga e lagolagoina le tuʻufaʻatasia o ana mataupu i suʻesuʻega o aafiaga faʻasalalau (Rubin, 2002). O se iloiloga vave (Katz et al., 1973) ma lipoti o suʻesuʻega i le faʻaogaina o televise faʻalelotu (Abelman, 1987), le initaneti (Ko et al., 2005), fa'aaliga moni a le televise (Papacharissi & Mendelson, 2007), ma le leitio (Albarran et al., 2007), o lo'o fa'amamafaina uma le mea moni o se aofia toaga e filifili mai le tele o fa'asalalauga.

A fa'atatau i mataupu tau feusua'iga, o le fa'aogaina ma le fa'amalieina o fa'ata'ita'iga e fa'apea o nisi o tupulaga talavou e su'e ma le loto i ai mataupu tau feusuaiga ia latou filifiliga fa'asalalau, ma fa'atupuina ai le fa'ateleina o le fa'aalia i feusuaiga. E tele su'esu'ega su'esu'ega e fa'aalia ai e lipoti mai e talavou matutua le mauaina o fa'amatalaga e uiga i feusuaiga mai ala fa'asalalau. Mo se faʻataʻitaʻiga, Bradner et al. va'ava'ai i fa'amaumauga mai le Su'esu'ega a le Atunu'u o Adolescent Male ina ua 22-26 tausaga le matutua o ē na tali mai (Bradner et al., 2000). E ivasefulu lua pasene na lipotia mai le mauaina o faamatalaga e uiga i le AIDS mai le aufaasālalau (faʻamatalaina o le televise, mekasini, poʻo le leitio), 59% na lipotia mai le faʻaogaina o ala faʻasalalau e maua ai faʻamatalaga e uiga i STI, ma le 78% na lipotia mai le faʻaaogaina o ala o faasalalauga e maua ai faʻamatalaga e uiga i condom. Ae ui i lea, e le o manino pe o le a le tele o faʻamatalaga na maua mai ala faʻasalalau na maua mai i le sailiga faʻamalosi poʻo le faʻaalia faʻafuaseʻi. I se isi suʻesuʻega, 57% o talavou mai se faʻataʻitaʻiga faigofie i le eria o Philadelphia (N = 459) lipotia aʻoaʻoga e uiga i feusuaiga mai le aufaasālalau (Bleakley et al, 2009). Faatasi ai ma i latou na lipotia le faʻaaogaina o ala o faasalalauga e avea ma puna o faʻamatalaga e uiga i feusuaiga, televise ma ata tifaga na taʻua e sili ona faʻamatalaga.

E na'o le lua su'esu'ega e va'ai ai le a'afia o talavou i mea tau feusua'iga i le aufaasālalau. O se suʻesuʻega a Kim et al. na maua ai o le faʻateleina o le faʻaalia i mataupu tau feusuaiga e fesoʻotaʻi lelei ma ia fesuiaiga e pei o le faʻatagaina e uo o feusuaiga, faʻafeusuaiga le faʻafeusuaiga, i ai se televise i totonu o le potumoe, taimi e le vaʻaia pe a uma le aʻoga, auai i taʻaloga, matamata tele i le televise, vaʻavaʻai televise, faʻaosofia e aʻoaʻo mai televise, ma le tele o uiga faʻapitoa e pei o tausaga, taʻaloga, ma itupa (Kim et al., 2006). O suʻesuʻega mai le suʻesuʻega lona lua lea na faʻaogaina ai foʻi suiga o le psycho-social e pei o tagata vavalo e ogatasi ma nei taunuuga, e ui lava e le o faʻataʻitaʻiga uma na maua (Bleakley et al., 2008). E ese mai i nei suʻesuʻega e lua, e laʻititi lava le iloa e le au suʻesuʻe e uiga i faʻamoemoega o le faʻaalia i mea faʻasalalau faʻafeusuaiga e pei o se amioga ma e sili atu foi e uiga i le sailia faapitoa o mataupu tau feusuaiga e avea o se vaʻaiga o le aofaʻi o faʻaaliga i totonu o feusuaiga.

Va'aiga Fa'amoemoe e Su'e Fa'asalalauga Fa'afeusuaiga

O le Integrative Model of Behavioral Prediction o loʻo faʻaogaina iinei e malamalama ai ma vaʻai amioga faʻatonu a le tagata lava ia o loʻo suʻeina mataupu tau feusuaiga i le aufaasālalau (Fishbein & Ajzen, 2010). E tusa ai ma le faʻataʻitaʻiga, o le amio e faʻatatau i faʻamoemoega, e ui lava atonu e le mafai e se tasi ona faʻatino i taimi uma lona faʻamoemoe ona o mea tau le siosiomaga ma poʻo le leai o se tomai ma tomai e ono faigata ai le faʻatinoga pe a le mafai. O le fa'amoemoe e fa'atino se amio fa'apitoa o se galuega o le fa'afiafiaina po'o le le fiafia o se tasi i le fa'atinoina o le amio (fa'atusa, uiga), manatu e uiga i manatu ma mea e fai e isi e fa'atatau i le fa'atinoina o le amio (ie, fa'atonuga masani), ma talitonuga e uiga i le gafatia o se tasi e fai. fa'atino le amio pe a iai ni pa pupuni i le faia o lea mea (fa'ata'ita'iga, fa'amalositino). I le aotelega, o le Integrative Model e manatu o le sailia malosi o mataupu tau feusuaʻiga o le a vaʻaia e faʻamoemoega ma o uiga, faʻatonuga masani, ma le malosi o le tagata lava ia i le faʻatinoina o le amio o le a sili atu ona vaʻai ai le faʻamoemoe o le tagata tetee e suʻe faʻamalosi mea tau feusuaiga. O lenei pepa (1) o loʻo tuʻuina atu ai faʻamatalaga i le tulaga o loʻo lipotia ai e tupulaga talavou ma'elega e saili mea tau feusuaiga i ala o faasalalauga, (2) faailoa mai po o fea ala o faasalalauga latou te lipotia o loo sailia, (3) fuafuaina le sootaga i le va o le sailia o mataupu tau feusuaiga ma uiga alofa ma feusuaiga, ma le (4) fuafua le lelei o le sailia malosi o mataupu tau feusuaiga i punaoa eseese o faasalalauga e faamatalaina e se fa'amoemoe e su'e ia mea.

Fa'ata'ita'iga ma Metotia

O se faʻataʻitaʻiga o talavou (N = 810) tausaga 13-18 tausaga na faʻamaeʻaina se suʻesuʻega i luga ole laiga ole 15-20 minute. O le fa'ata'ita'iga na fa'auluina e ala i se kamupani su'esu'e su'esu'e (Knowledge Networks) lea na fa'aogaina se metotia fa'ailoga numera e maua ai se sui o le atunu'u o le au tali. O le sampling frame, fa'afouina i kuata ta'i kuata, o le aofa'i o telefoni a le Iunaite Setete. O le metotia o loʻo faʻamatalaina i se isi mea (Knowledge Networks, 2008). Mo lenei suʻesuʻega faʻapitoa na faʻafaigaluegaina tupulaga talavou e Knowledge Networks i auala e tolu. Muamua, o tagata tali mai 18 tausaga le matutua o lo'o avea ma sui o le latou laulau fa'alenu'u (fa'amauina e ala i numera numera) maua le su'esu'ega (n = 335) ma fa'amae'aina e le 52%. Lona lua, Knowledge Networks o loʻo tausia se sui o le 13-17 tausaga le matutua (n = 792) oe na mauaina foi le suʻesuʻega, lea e 70% na maeʻa. Mulimuli ane, sa vala'aulia fo'i talavou e le'o iai i le laulau ae sa i totonu o le aiga o se sui matua o le laulau e fa'atumu le su'esu'ega (n = 491); 16.8% ua mae'a le su'esu'ega. O i latou na tali mai e tusa ma le 16 tausaga (SD: 1.58), 52% o tamaitai ae 75% o papae.

Fa'amatalaina o mea tau Feusuaiga

Na tuuina atu i le au tali le faauigaga lenei o mataupu tau feusuaiga: “I lenei suʻesuʻega, o mataupu tau feusuaʻiga o loʻo faauigaina o le talanoa pe faʻaalia: faʻafesoʻotaʻi/faiga; ofu tino; le lavalava; fa'afeusuaiga (tu'u gutu, anal, po'o le va'a); fa'afeusuaiga saogalemu (condom, fa'atonuga fanau, ma isi); solitulafono tau feusua'iga (toso teine) po'o le fa'afeusuaiga (tautane pe fa'afafine)." Ina ua maua lenei faauigaga na fesiligia ai le au tali: “O lenei matou te fia iloa pe faapefea ona e faaaogaina ala o faasalalauga e aoao ai e uiga i feusuaiga. Mafaufau e uiga i le 30 aso ua tuanaʻi: o le a le tele na e suʻeina ma le malosi mo mea tau feusuaiga i totonu o faʻasalalauga taʻitasi nei? O vaega o tali o le “Leai,” “O sina,” “O nisi,” ma le “Tele.” O le lisi o faʻasalalauga e aofia ai faʻaaliga televise, musika poʻo musika vitio, mekasini e pei o Playgirl poʻo Playboy, isi ituaiga o mekasini, ata tifaga, upega tafaʻilagi i luga o le initaneti, upega tafaʻilagi ponokalafi, potu talatalanoa i luga o le initaneti, ma podcasts.

Saili Amioga

O le su'esu'eina o mataupu tau feusuaiga na faia e ala i le fa'aputuina o le aofa'i o puna'oa na fa'ailoa mai ai e le tagata na tete'e na ia sa'ilia mataupu tau feusuaiga (fa'atusa, na lipotia e lē na tete'e le sailia o sina mea itiiti, nisi, po'o le tele ma le leai o se lipoti o le sailia). Tulaga taua na amata mai i le 0 (saili mai le leai o ni puna/ leai se sailiga) i le 9 (saili mai punaoa uma). O se fa'avasegaga fa'avasegaina o lenei fesuiaiga na faia fo'i ina ia fa'atusalia ai le tau o le "0" e leai se su'esu'ega malosi, ma o le tau o le "1" o lo'o fa'atusalia mai le sailia mai le itiiti ifo i le 1 o fa'apogai o lo'o i luga (Mean = .51, SD = .50) .

Amioga mua'i fa'atasi ma Amio

Na matou faʻatautaia foʻi se seti o mea faʻapitoa faʻameamea e faʻavae i luga o suʻesuʻega muamua (Jakobsen, 1997; O'Donnell L. et al., 2006; O'Sullivan et al., 2007). Mai nei mea, o se vaega o nei amioga a'o le'i faia le fa'aipoipoga na fa'asolo lelei mai i tulaga fa'atasi uma e fa'aaoga ai le KR20 alpha coefficient (Streiner, 2003) ma se fa'alavelave fa'atonu (eg Guttman scale) fa'aaoga le Loevinger's H. H o se fua fa'atatau o le tu'ufa'atasia o lo'o fa'amatalaina e mea o lo'o fa'atonuina i luga o se fua "faigata" e le'i va'aia e fa'apea o mea uma pe a mae'a le fa'aletonu muamua e le manuia ma mea uma a'o le'i pasia le fa'aletonu muamua (Ringdal et al., 1999). Afai e fuaina aitema e faʻaaoga ai lenei faʻamatalaga, ona fetaui lea o togi faʻamaufaʻailoga faʻapitoa ma le pasiina o le numera o mea faigata-faʻatulagaina e laʻititi ifo pe tutusa ma le sikoa mataʻituina ma toilalo uma mea faigata-faʻatulagaina e sili atu nai lo le tau o le sikoa matauina. E pei ona taʻua e Ringdal et al. (1999, itulau 27) aotele, “…H ua faauigaina ose faasinoupu mo le tulaga e mafai ai ona sa'o le fa'atonuina o mataupu e ala i k mea.”

Sa tutusa le faigata o mea mo alii ma tamaitai, ma i le faasologa o le faateleina o faigata: fusi, uu lima, sogi, fusi, pa'i i lavalava, pa'i i susu/fatafata o pa'i, pa'i i itutino, va'ai le lavalava, ma sa le lavalava fa'atasi ma ia. O le fa'asinomaga na amata mai i le 0 i le 9, ma o le averesi tau mo alii e 4.03 (SD = 3.06) ae mo tamaitai e 4.54. (SD = 3.06), o se eseesega taua tele i le va o auala. (I le averesi, o tamaʻitaʻi i le faʻataʻitaʻiga e tusa ma le afa tausaga le matutua nai lo tama). E le gata i lea, 19.6% o le faʻataʻitaʻiga na lipotia mai o loʻo faia feusuaʻiga. E ivasefulutolu pasene o talavou na faia feusua'iga i le va o le 16-18 tausaga.

Amioga Feso'ota'iga Fa'aualofa

Sa fausia foi se faasino igoa o mafutaga alofa e fua ai le fiafia i tupulaga talavou o le isi itupa. Sa matou fa'aogaina aitema mai su'esu'ega lava e tasi o lo'o ta'ua i luga ma fa'asolo lelei mea mai se fa'amaopoopo (fa'aoga le KR20 alpha) ma se fa'atonuga faigata (fa'aaogaina o le Loevinger's. H). O le faʻatonuga e leʻi eseese i le va o itupa ma mea e tusa ai ma le faʻateleina o faigata: e te fiafia i se tasi faʻafeusuaiga, na e manatu ia te oe lava o se ulugalii, na e fefaʻasoaaʻi meaalofa, na e faʻaalia le alofa o le tasi i le isi, o loʻo i ai sau paaga alofa, ma o oe. ua feiloai i matua o lau paaga alofa. O lenei fa'ailoga e amata mai i le 0 i le 6 ma o le averesi mo alii e 2. 86 (SD = 1.89) ma le averesi mo tamaitai o le 3.29 (SD = 1.98); o nei auala sa mafai ona iloa e le tasi le isi.

Fuafuaga Fa'ata'ita'i Tu'ufa'atasi mo Su'esu'ega Fa'afeusuaiga

O fua fa'atatau e fa'apea: Manatu: E fa'apefea ona e su'eina fa'afeusuaiga i totonu o le aufaasālalau i le isi 30 aso?, Fa'ailogaina o le "-3" = e matua'i le mafai lava i le "3" = e foliga mai (Mean: -1.71; SD: 1.83). Uiga: "E te manatu o lau suʻesuʻe malosi mo mea tau feusuaiga i le aufaasālalau i le isi 30 aso o le a ...." ma o faʻamatalaga na iloiloina o semantic differential aitema Faigofie/faigata, Leaga/lelei, Faavalevalea/poto, Le manaia/manaia, Le fiafia/fiafia, Faigata/faigofie, ma Faʻaleagaina/manuia, faʻailoga uma mai le "−3" i le "3" ( Uiga: −0.26; SD: 1.38; Alefa=0.84). Malosiaga masani: O le tele o tagata e taua ia te aʻu e manatu e tatau / e le tatau ona ou suʻeina faʻafeusuaiga i totonu o le aufaasālalau i le isi 30 aso, faʻailoga mai le "−3" = E le tatau ona "3" = E tatau, O le tele o tagata e pei o aʻu o le a le /o le a va'ava'ai malosi mo mea tau feusua'iga i le aufaasālalau i le isi 30 aso, fa'ailoga "−3" = O le a le va'ai toto'a i le "3" = O le a va'ava'ai malosi, ma le tele o tagata e pei o a'u e le'i/e le'i va'ava'ai toto'a mo mea tau feusuaiga. i le aufaasālalau i le 6 masina talu ai, faʻailogaina o le "1" = Aua le "7" = Maua (Mean: -1.17; SD: 1.61; Alpha = 0.81). Malosiaga o le tagata lava ia: Afai ou te manaʻo moni lava i ai, ou te mautinoa e mafai ona ou vaʻavaʻai i mea tau feusuaiga i le aufaasālalau i le isi 30 aso, faʻailogaina o le "-3" = mautinoa e le mafai ona ou "3" = mautinoa ou te mafaia (Mean: 1.42; SD: 2.10).

Fuainumera Faamaumauga

Na fa'atautaia su'esu'ega fa'amatalaga e fa'aaoga ai su'ega Chi-square e su'esu'e ai le eseesega i le taimi ole su'esu'eina ma le malosi o mea tau feusua'iga ile matua ma le itupa. O su'esu'ega fa'amaopoopo e feso'ota'i le su'esu'eina o amioga ma a tatou taunu'uga tau feusua'iga. O feso'ota'iga o lo'o fa'aalia i le matua ona o le eseesega o le tuputupu a'e o le matua, mo se fa'ata'ita'iga pe fa'afefea ona fa'atupuina faiga fa'afeusuaiga i tupulaga matutua. Mulimuli ane, sa fa'aaogaina le au'ili'iliga o auala e su'e ai le Fa'ata'ita'iga Fa'atasi ma le su'esu'eina malosi o fa'asalalauga fa'afeusuaiga e pei o le amio. Sa faia su'esu'ega a vaega e su'esu'e ai fegalegaleaiga o tausaga ma itupa. Na fa'aogaina Mplus mo su'esu'ega ala aua e mafai ai mo fa'ata'ita'iga fa'atasi uma ma fa'aauau fa'asalalauga ma fa'alagolago i fesuiaiga.

i'uga

Amioga Sa'iliga

Limasefulu tasi pasene o le faʻataʻitaʻiga na lipotia mai o loʻo sailia ma le malosi mea tau feusuaiga mai le itiiti ifo ma le tasi le ala faʻasalalau. E pei ona faʻaalia i Laulau 1, o le puna e sili ona taʻua o ata tifaga, sosoo ai ma televise, musika, upega tafaʻilagi ponokalafi, mekasini, upega tafaʻilagi i luga o le initaneti mo feusuaiga, mekasini pei o Playgirl/Playboy, potu talatalanoaga i luga ole laiga, ma podcasts. O tane e sili atu ona su'e mai so'o se punavai nai lo tamaitai (63.4% ma le 39.5% i le faasologa; χ2= 45.99, p <.05) ma tane na sailia mai se numera maualuga maualuga o faʻapogai (t=4.78, p <.05). E leai se eseesega tele o tausaga i le sailiga mai soʻo se punavai poʻo le numera o faʻapogai na faʻaaogaina e suʻe ai feusuaiga (F=0.76, df=5, p=0.58).

Laulau 1  

Pasene o le Sa'iliga mataalia o Mataupu tau Feusuaiga ile Itupa

Feso'ota'iga o le Sa'iliga Fa'aagaoioiga o Mataupu Fa'afeusuaiga ma Amioga Fa'afeusuaiga ma Fa'afeusuaiga

Laulau 2 o lo'o tu'uina mai ai fa'atasiga fa'afeusuaiga o le su'eina o mea tau feusua'iga mai so'o se fa'apogai ma taunu'uga e 3: o le fua fa'atatau o amioga, le fua o le amio a'o le'i fa'aipoipo, ma feusua'iga i le olaga atoa. O le sailia o mataupu tau feusuaiga sa fa'amaopoopoina ma le fa'asinomaga a'o le'i faia fa'atasi ma le fa'asinomaga o amioga i tulaga maualuga mo tama, ae maise tama laiti, fa'atusatusa i tama'ita'i i vaitausaga tutusa. O le fesoʻotaʻiga i le va o le lipotia o feusuaʻiga i le olaga atoa ma le sailia o feusuaiga faʻasalalau na sili atu ona malosi mo tama talavou matutua 16-18 tausaga (r = .53) nai lo le faʻamaopoopoina mo tamaitai matutua 16-18 tausaga (r = .30). O tupulaga talavou na lipotia mai le faia o feusuaiga i totonu o latou olaga atoa, 68% na lipotia mai le sailia o mea tau feusuaiga. O tupulaga talavou e le'i faia ni faiga fa'afeusuaiga, 47% o lo'o taumafai malosi i mea tau feusuaiga (χ2=21.38, df = 1, p <.05).

Laulau 2  

Bivariate Polychoric Correlations o le Su'esu'eina ma le mataalia o mataupu tau feusuaiga mai so'o se Puna ma Taunuuga Fa'afeusuaiga, e le Vaega o Vaitausaga ma Itupa.

Su'esu'ega Fa'ata'ita'iga Tu'ufa'atasi mo Su'esu'ega Fa'afeusuaiga

O le sailia o mataupu tau feusuaiga i totonu o ala o faasalalauga mai soo se punaoa na valoia ma le sa'o atoatoa mai le faamoemoe o se tasi e saili ma le malosi i mataupu tau feusuaiga i le aufaasālalau. Le su'esu'ega ala i Ata 1 fa'aalia o fa'amoemoega e su'e fa'afeusuaiga na valoia e uiga, fa'amanino fa'atonuga, ma le malosi o le tagata lava ia; so'otaga uma e taua fa'afuainumera i le tulaga p<.05. O le R2 mo le faamoemoe mai le tolu Integrative Model mediators e .60. O su'esu'ega ua fa'ailoa mai ai o le fa'amoemoe e su'esu'e fa'amalosi mea tau feusua'iga e tele lava ina a'afia e ala masani, fa'apea fo'i ma uiga, iloiloga. O aʻafiaga leaga o le malosi o le tagata lava ia i luga o faʻamoemoega e suʻe (β = -0.08) na faʻamoemoeina pe a faia e le tele o tali. fa'amoemoe e fai le amio o lo'o fesiligia (Fishbein & Ajzen, 2010, itulau 66); manatua o le averesi o le faʻamoemoega fua mo le faʻataʻitaʻiga e −1.71 i luga o le fua mai le −3 i le +3. O le onosefulu pasene o le eseesega i le sailia o mataupu tau feusuaiga na faʻamatalaina e le faʻamoemoe e saili.

Ata 1  

I'uga Su'esu'ega o Ala mo Fa'ata'ita'iga Tu'ufa'atasi ile Su'esu'eina o mea tau Feusuaiga (N = 784)

Fa'ata'ita'iga Tu'ufa'atasi Iloiloga Vaega

O le fiafia i le eseesega o le itupa / tausaga i le va o le sailiga ma le alofa ma le faʻafeusuaiga fua faʻatatau na mafua ai se suʻesuʻega ala o le Integrative Model. Na vaevaeina le faʻataʻitaʻiga i vaega e fa (e pei ona faʻaalia i le Laulau 2): ali'i 13-15 tausaga (n = 153), ali'i 16-18 tausaga (n = 219), tama'ita'i 13-15 tausaga (n = 132), ma fafine 16-18 tausaga (n = 280). E ui ina eseese le tele o coefficient, ae o le mamanu na tumau pea mo vaega taitasi. O lona uiga, o fa'amoemoega e feso'ota'i muamua lava ma fa'atonuga masani, soso'o ai ma uiga. O fa'amoemoega na valoia le su'eina o amioga i vaega uma e fa. O le eseesega e tasi o le sootaga i le va o le malosi o le tagata lava ia ma faamoemoega, ma le malosi o le tagata lava ia ma amioga, ua le toe taua tele i soo se vaega. E foliga mai e mafua ona o laʻititi laʻititi laʻititi i vaega faʻatusatusa i le taimi e faʻataʻitaʻiina ai le faʻataʻitaʻiga atoa. O fuainumera fetaui mo le faʻataʻitaʻiga vaega sa lelei, e ui lava e le lelei e pei o le faʻataʻitaʻiga atoa: χ2=11.340, df=7, p=.12; RMSEA=0.06; CFI=0.99; TLI=0.97.

Talanoaga

Na lipotia mai e tupulaga talavou le sailia o mataupu tau feusuaiga mai le tele o ala o faasalalauga. Ae o ata tifaga, televise, musika, ma saite o ponokalafi i luga o le initaneti na pito i luga le lisi. Sa i ai le eseesega o itupa i le aofaʻi o sailiga na lipotia ma suʻesuʻe mai faʻasalalauga faʻapitoa. Na lipotia mai e tama e sili atu le sailia nai lo tamaitai i luga o faʻasalalauga uma. O le eseesega i le va o alii ma tamaitai na sili ona maoae pe a oo mai i le sailia mai saite o ponokalafi i luga o le initaneti, ata tifaga, ma televise. E manino lava o tupulaga talavou o loʻo faʻaalia i latou lava i mataupu tau feusuaiga, e ui o le faʻailoaina o mafuaʻaga a le au tetee e le mafai ona maua mai i nei faʻamatalaga. E talafeagai fo'i ona o le 'ese'esega o le su'eina o tane ma fafine atonu e eseese mafua'aga ma/po'o fa'aosofiaga mo le su'eina o mea tau feusuaiga. Mo se fa'ata'ita'iga, o le su'eina e ali'i o mataupu tau feusua'iga mai saite o ponokalafi i luga ole laiga e ta'u mai ai latou te fiafia i fa'asalalauga fa'asalalau. E le gata i lea, o fesoʻotaʻiga i le va o le sailia o mea tau feusuaʻiga ma amioga faʻafeusuaiga, amioga aʻo leʻi faaipoipo, ma feusuaiga i le olaga atoa, i le faasologa, e sili atu i tama talavou laiti ma matutua atu pe a faʻatusatusa i tamaitai o le matua tutusa. E ui ina le mafai ona fa'atatauina le fa'atasiga i le va o le su'eina ma le feusua'i ona o se fa'ata'ita'iga la'ititi o le 13-15 tausaga le matutua na lipotia le faiaiga, o le su'ega e sili atu ona taatele mo tama ma talavou laiti. O lenei mafutaga e mafai ona atagia mai ai se tuufaatasiga o mea e lua: o le atinaʻeina o faʻasalalauga, i le faʻaalia i mataupu tau feusuaiga i totonu o le aufaasālalau e sili atu ona aʻafiaga i tupulaga talavou pe a faʻatusatusa i tupulaga matutua, ma le taimi o le amataina i le lalolagi o mafutaga alofa. Ae ui i lea, talu ai o faʻamaumauga na aoina e faʻasolosolo-vaega, o le mafuaʻaga o le faʻatonuga o lenei faʻalapotopotoga e le mautonu.

O mafua'aga e su'esu'e ai e le tupulaga mo mataupu tau feusuaiga e mafai ona eseese, e amata mai i le aoina o fa'amatalaga i le sailia o fa'amaoniga masani mo a latou amio. E mafai foi ona sili atu le fiafia o talavou malolosi i feusuaiga i feusuaiga ona o isi tulaga faaleagafesootai po o le siosiomaga e pei o fesootaiga ma uo po o tagata o le aiga e uiga i feusuaiga. O le su'esu'eina malosi o mataupu tau feusuaiga e ono feso'ota'i ma amioga fa'afeusuaiga a se talavou e ala i lona va'aiga ma le fa'aalia. Autalavou ua aafia i mataupu tau feusuaiga ona sa latou sailia atonu e ese mai isi na aafia i feusuaiga e aunoa ma le sailia ma le loto i ai. O ia talavou atonu e sili atu ona faaosofia ona o le faateleina o lagona alofa ma/poo feusuaiga. O le faʻailoaina o talitonuga faʻapitoa o amioga e faʻavaeina ai le sailia o mataupu tau feusuaʻiga e taua foi aua e ono mafai ona suia ma o le mea lea e taulaʻi ai le faʻaogaina o amioga (Fishbein & Yzer, 2003). E pei o le fa'aogaina o le condom (Albarracín et al., 2001; Sheeran & Taylor, 1999), ulaula (Van De Ven et al., 2007), faamalositino ma faamalositino (Hagger et al., 2001;Hausenblas, Carron & Mack, 1997), taumafa maloloina (Conner, Norman & Bell, 2002), inu tele (Cooke, Sniehotta & Schüz, 2007) ma isi amioga fa'alesoifua maloloina (Hardeman et al., 2002), o le su'esu'eina mataalia o mataupu tau feusuaiga mai so'o se ala fa'asalalau na valoia ma le sa'o lelei mai le fa'amoemoe o se tasi e su'esu'e fa'amalosi i mea tau feusua'iga. O fa'ai'uga mai le au'ili'iliga o le ala na fa'aalia ai o fa'amoemoega e su'e mataupu tau feusua'iga na va'ai mai i uiga, fa'atonuga masani, ma le malosi o le tagata lava ia. Ae ui i lea, o le fa'amoemoe e su'e fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga e matua'i a'afia lava i iloiloga masani: o le a le mea e manatu le itu tete'e o lo'o faia e isi ma mea taua e manatu isi e tatau ona faia e le tagata tetee.

E pei ona ta'ua muamua, e le iloa e le au su'esu'e pe fia le tele o le eseesega o le fa'aalia uma o le fa'asalalauga fa'afeusuaiga e fa'atatau i le su'eina o amioga. Ose fesili taua lea e mana'omia ona su'esu'eina ma su'esu'ega i le lumana'i. Afai o le su'esu'eina mataalia o mataupu tau feusuaiga e maua ai se aofaiga tele o le lautele o le aʻafia o se talavou i mataupu tau feusuaiga, e mafai ona tatou manatu o le faʻaalia o se amioga e faʻatonuina e le tagata lava ia ma faʻaosofia e le manaʻomia o faʻamatalaga poʻo le faʻamaonia, aʻo leʻi faia ma/poʻo le maeʻa ona faia se mafutaga ma feusuaiga. amio. I le isi itu, afai o le faʻaalia i feusuaiga e le o vaʻaia lelei e ala i le suʻesuʻeina malosi o mataupu tau feusuaiga, faʻataʻitaʻiga o le faʻaalia e taulaʻi i isi mea e pei o le aufaasālalau ma le siosiomaga o le aiga (faʻataʻitaʻiga, pe a iai nisi o faʻasalalauga i tua, maua se televise i totonu o le potumoe o le tama talavou, tulafono a le aiga e uiga i televise ma isi fa'aoga fa'asalalau) atonu e sili atu ona malamalama.

O lenei suʻesuʻega e iai ni tapulaʻa. O le mea pito sili ona taua, o le amio, faʻatonuga, ma le pulea o talitonuga e faʻavae (ma fuafua) uiga, faʻamalosi masani, ma le malosi o le tagata lava ia e uiga i le sailia o mataupu tau feusuaiga e leʻi faʻamaonia e lenei suʻesuʻega. A'o fa'ai'uga na fa'ailoa mai o le Fa'ata'ita'iga Fa'atasi ma le manuia na valoia le amio su'esu'e, ina ia malamalama atoatoa aisea su'esu'e a tupulaga talavou mo mataupu tau feusuaiga i ala o faasalalauga, e tatau ona iloa amioga talafeagai, masani ma le pulea o talitonuga e iu lava ina faavae ai le faamoemoe o se tasi e saili ma faapea ona latou sailia amioga (Fishbein & Ajzen, 2010). E le gata i lea, o le faʻataʻitaʻiga sa sili ona Paʻepaʻe. E mana'omia se fa'ata'ita'iga fa'atasi ai ma le to'atele o talavou Aferika-Amerika ma le Hisapanika e fa'amautu ai pe o iai nei fa'ata'ita'iga i tu'uga eseese o fa'atagata ma fa'atagata. Mulimuli ane, ona o le taimi ma mea tau tupe, o fua o le faʻaalia i mataupu tau feusuaiga sa le mafai ona aoina. I se aotelega, na lipotia mai e le au talavou le sailia ma le malosi o mataupu tau feusuaiga i le aufaasālalau. E ui lava e le o iloa le tele o le sailiga malosi e fesoʻotaʻi ma lo latou faʻaalia atoatoa i mataupu tau feusuaiga i ala o faasalalauga e le o iloa, o nei taunuuga e taʻu mai ai le manaʻoga e aʻoaʻo atili e uiga i mea e vaʻai ai le aofaʻi atoa o le aʻafia o talavou i mataupu tau feusuaʻiga ma ia malamalama i le faʻaalia/amio sootaga e tusa ai. i faiga fa'afeusuaiga ma isi taunu'uga tau atina'e e pei o le auai i mafutaga fa'afealofani.

tautinoga

O lenei lomiga na mafai ona faia e Grant Number 5R01HD044136 mai le National Institute of Child Health and Human Development (NICHD). O mea o loʻo aofia ai na o le matafaioi a tusitala ma e le avea ma sui o manatu aloaia o le NICHD.

mau faasino

  1. Abelman R. Fa'aoga ma fa'amaliega fa'alelotu ma televise. Journal of Broadcasting and Electronic Media. 1987;31:293–307.
  2. Albarracín D, Johnson BT, Fishbein M, Muellerleile PA. A'oa'oga o gaioiga fa'atatau ma amio fuafuaina e fai ma fa'ata'ita'iga o le fa'aogaina o le condom: O se meta-su'esu'ega. Psychological Bulletin. 2001;127(1):142–161. [PubMed]
  3. Albarran A, Anderson T, Bejar L, Bussart A, Daggert E, Gibson S, Gorman M, Greer D, Guo M, Horst J, Khalaf T, Lay J, McCracken M, Mott B, Way H. O le a le mea na tupu i la matou aofia ? Leitio ma tekonolosi fou fa'aoga ma fa'amalieina i tupulaga talavou matutua fa'aoga. Tusitala o Suesuega Leitio. 2007;14:92–101.
  4. Annenberg Media Exposure Research Group (AMERG) Faʻafesoʻotaʻi fua o faʻasalalauga faʻaalia i lagona feusuaʻiga ma amioga: O se iloiloga. Fesootaiga ma Fuafuaga. 2008;2(1):23–42.
  5. Ashby S, Arcari C, Edmonson B. Televise matamata ma le lamatiaga o le amataina o feusuaiga e talavou talavou. Fa'amaumauga mo Pediatric ma Adolescent Medicine. 2006;160:375–380. [PubMed]
  6. Aubrey J, Harrison K, Kramer L, Yellin J. Eseesega faʻatusatusa i le taimi: O eseesega o alii ma tamaitai i faʻamoemoega faʻafeusuaiga a tamaiti aʻoga kolisi e pei ona valoia e ala i le faʻaalia i le televise faʻafeusuaiga. Su'esu'ega Feso'ota'i. 2003;30(4):432–460.
  7. Bleakley A, Hennessy M, Fishbein M, Jordan A. E faʻafefea ona fesoʻotaʻi le puna o faʻamatalaga tau feusuaiga i talitonuga o talavou e uiga i feusuaiga. American Journal of Health Amio. 2009;33(1):37–48. [PMC free article] [PubMed]
  8. Bleakley A, Hennessy M, Fishbein M, Jordan A. E galue i auala uma e lua: le sootaga i le va o le faʻaalia o mea tau feusuaiga i totonu o le aufaasālalau ma amioga faʻafeusuaiga talavou. Media Psychology. 2008;11(4):443–461. [PMC free article] [PubMed]
  9. Bradner C, Ku L, Lindberg L. Older, ae le o le poto: pe faʻafefea ona maua e tamaloloa faʻamatalaga e uiga i le AIDS ma faʻamaʻi pipisi i feusuaiga pe a uma le aoga maualuga. Vaaiga Fuafuaga a Aiga. 2000;32:33–38. [PubMed]
  10. Brown J, Newcomer S. Matamata i le televise ma amioga tau feusuaiga a talavou. Tusitala o Faigafaafeusuaiga. 1991;21:77–91. [PubMed]
  11. Brown JD, L'Engle KL, Pardun CJ, Guo G, Kenneavy K, Jackson C. Sexy media matter: O le faʻaalia i mea tau feusuaiga i musika, tifaga, televise, ma mekasini e vaʻai i tua ma le paʻepaʻe o amioga faʻafeusuaiga. Pediatrics. 2006;117(4):1018–1027. [PubMed]
  12. Collins R. Sex i luga o le televise ma lona aafiaga i talavou Amerika: talaaga ma taunuuga mai le RAND Television and Adolescent Sexuality Study. Falema'i Fa'afoma'i Fa'afoma'i Tamaiti ma Talavou o Amerika i Matu. 2005;14:371–385. [PubMed]
  13. Collins R, Elliot M, Miu A. Faʻafesoʻotaʻi faʻasalalauga faʻasalalauga i aʻafiaga o faʻasalalauga: O le RAND televise ma feusuaiga a talavou (TAS) suʻesuʻega. I totonu: Jordan A, Dunkle D, Manganello J, Fishbein M, faatonu. Feau Faasalalau ma le Soifua Maloloina. 2009. Aulia mai.
  14. Cooke R, Sniehotta F, Schüz B. Va'aiga o le inu ava malosi e fa'aaoga ma fa'alautele le TPB: su'esu'eina le a'afiaga o le fa'anoanoa ma fa'amatalaga masani. Ava ma le ava malosi. 2007;42:84–91. [PubMed]
  15. Conner M, Norman P, Bell R. O le talitonuga o le amio fuafuaina ma le 'ai maloloina. Soifua Maloloina Psychology. 2002;21:194–201. [PubMed]
  16. Fishbein M, Ajzen I. Va'ai ma le Suia o Amio: O se Faiga Fa'atatau. Taylor ma Francis; Niu Ioka: 2010.
  17. Fishbein M, Yzer M. Faʻaaogaina o le aʻoaʻoga e faʻataʻitaʻiina ai faʻaoga lelei o le soifua maloloina. Feso'ota'iga A'oa'oga. 2003;13(2):164–183.
  18. Hagger M, Chatzisarantis N, Biddle S, Orbell S. Faʻasologa o faʻamoemoega faʻamalositino ma amioga a tamaiti: faʻamaonia faʻamaonia ma aʻafiaga umi. Psychology ma le Soifua Maloloina. 2001;16:391–407.
  19. Hardeman W, Johnston M, Johnston D, Bonetti D, Wareham N, Kinmonth A. Faʻaaogaina o le Theory of Fuafuaga Fuafuaga i suiga suiga o amioga: O se iloiloga faʻatulagaina. Psychology ma le Soifua Maloloina. 2002;17(2):123–158.
  20. Hausenblas HA, Carron AV, Mack DE. Faʻaaogaina o aʻoaʻoga o gaioiga faʻapitoa ma amioga fuafuaina e faʻatino ai amioga: O se meta-suʻesuʻega. Journal of Sports and Exercise Psychology. 1997;19(1):36–51.
  21. Hennessy M, Bleakley A, Fishbein M, Busse P. O le a le tali fa'atonutonu talafeagai i fa'aletonu o la'ei? Fale fa'asala mo le TV feusua'iga ma sauaga. Journal of Broadcasting and Electronic Media. 2008;52:387–407.
  22. Hennessy M, Bleakley A, Fishbein M, Jordan A. Fuafuaina le umi o fesoʻotaʻiga i le va o amioga faʻafeusuaiga talavou ma le faʻaalia i mea tau faʻasalalauga faʻafeusuaiga. Tusitala o Su'esu'ega Fa'afeusuaiga. 2009;46:586–596. [PMC free article] [PubMed]
  23. Jakobsen R. Laasaga o le alualu i luma i fegalegaleaiga faʻafeusuaiga e le o faʻalavelave i le va o talavou talavou: o se faʻaogaina o le suʻesuʻega o le fua a Mokken. Tusitala Faava-o-malo o le Atinae o Amio. 1997;27:537–553.
  24. Katz E, Blumler J, Gurevitch M. Faʻaaogaina ma suʻesuʻega faʻamalieina. Manatu Lautele i Kuata. 1973;37:509–523.
  25. Katz E, Blumler J, Gurevitch M. Faʻaaogaina o fesoʻotaʻiga tele e le tagata. I: Blumler J, Katz E, faatonu. Le fa'aogaina o feso'ota'iga tele: va'aiga i le taimi nei i su'esu'ega fa'amalieina. Sage; Beverly Hills: 1974. itulau 19–32.
  26. Kim J, Collins R, Kanouse D, Elliott M, Berry S, Hunter S, Miu A. Sauniuniga tau feusuaʻiga, faiga faʻavae a le aiga, ma isi faʻamatalaga o le faʻaalia o tupulaga talavou i mea tau feusuaiga i le televise faʻafiafiaga masani. Media Psychology. 2006;8:449–471.
  27. Lipoti a le Knowledge Networks Field: Su'esu'ega i aafiaga o ala o faasalalauga i amioga e faatatau i le AIDS na faia mo le Iunivesite o Penisilevania. Menlo Park, CA: 2008.
  28. Ko H, Cho C, Robert M. Fa'aoga ma fa'amalieina le Initaneti. Tusitala o Faasalalauga. 2005;34:57–70.
  29. L'Engle KL, Jackson C, Brown JD. Fa'ata'ita'iga o le mafaufau o tupulaga talavou i le amataina o feusua'iga. Va'aiga ile Soifua Maloloina ole Fa'afeusuaiga ma Fanau. 2006;38(2):97–105. [PubMed]
  30. O'Donnell L, Stueve A, Wilson-Simmons R, Dash K, Agronick G, Jean Baptiste V. Amioga lamatia faʻafeusuaiga i tupulaga talavou i le taulaga. Journal of Early Adolescence. 2006;26:87–109.
  31. O'Sullivan LF, Cheng MM, Harris KM, Brooks-Gunn J. Ou te manaʻo e uu lou lima: o le alualu i luma o agafesootai, faʻafeusuaiga ma feusuaiga i mafutaga a talavou. Vaaiga Sex Reprod Health. 2007;39(2):100–107. [PubMed]
  32. Papacharissi Z, Mendelson A. O se suʻesuʻega suʻesuʻe o mea moni apili: faʻaoga ma faʻamalieina o ata TV moni. Journal of Broadcasting and Electronic Media. 2007;51:355–370.
  33. Pardun C, L'Engle K, Brown J. Fa'afeso'ota'i fa'aaliga i taunu'uga: 'Amata'i talavou 'aina o mea tau feusua'iga i le ono fa'asalalauga. Fesootaiga Mass & Sosaiete. 2005;8(2):75–91.
  34. Ringdal G, Jordhøy M, Kaasa S. Fuaina o le lelei o le tausiga faʻapitoa: mea tau le mafaufau o le FAMCARE fua. Su'esu'ega Tulaga o le Ola. 2003;12:167–176. [PubMed]
  35. Ringdal K, Ringdal G, Kaasa S, Bjordal K, Wisløff F, Sundstrøm S, Hjermstad M. Iloiloina le ogatasi o meatotino psychometric o fua HRQoL i totonu o le EORTC QLQ-C30 i luga o le faitau aofaʻi e ala i le Mokken scaling model. Su'esu'ega Tulaga o le Ola. 1999;8:25–43. [PubMed]
  36. Rubin A. Le va'aiga fa'aoga-ma-fa'amalieina o a'afiaga fa'asalalau. I: Bryant J, Zillman D, faatonu. A'afiaga o ala o fa'asalalauga: A'afiaga i A'oa'oga ma Su'esu'ega. Lawrence Erlbaum; Mahwah: 2002. itulau 525–548.
  37. Ruggiero T. Fa'aoga ma fa'amaliega a'oa'oga i le 21st seneturi. Fesootaiga Mass & Sosaiete. 2000;3(1):3–37.
  38. Slater M. Reinforcing spirals: Le a'afiaga o le filifilia o ala o faasalalauga ma aafiaga o ala o faasalalauga ma o latou aafiaga i amioga a le tagata lava ia ma le faasinomaga lautele. Feso'ota'iga A'oa'oga. 2007;17:281–303.
  39. Sheeran P, Taylor S. Va'ai fa'amoemoe e fa'aaoga le condom: o se fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga ma fa'atusatusaga o a'oa'oga o fa'atinoga fa'atatau ma amio fuafuaina. Journal of Applied Social Psychology. 1999;29:1624–1675.
  40. Somers CL, Tynan JJ. Faʻaaogaina o talanoaga faʻafeusuaiga ma anotusi i luga o le televise ma taunuʻuga tau feusuaʻiga talavou: suʻesuʻega faʻale-aganuʻu. O le talavou. 2006;41(161):15–38. [PubMed]
  41. Streiner D. Amata i le amataga: o se folasaga i le coefficient alpha ma le tumau i totonu. Tusitala o Iloiloga o Tagata. 2003;80:99–103. [PubMed]
  42. Van De Ven M, Rutger E, Otten R, Van Den Eijnden R. O se suʻega umi o le aʻoaʻoga o le amio fuafuaina o loʻo valoia ai le amataina o le ulaula i le va o le asthmatic ma le le o le asthmatic talavou. Tusitala o Fa'afomai Amio. 2007;30:435–445. [PubMed]
  43. Ward L. Pe aafia ai ea i luga o le televise uiga ma manatu o tagata matutua ua alia'e mai e uiga i sootaga tau feusuaiga? Fa'amaoniga fa'atasi ma fa'ata'ita'iga. Journal of Youth and Adolescence. 2002;31:1–15.
  44. Ward LM, Friedman K. Fa'aaogaina o le TV e fai ma ta'iala: Feso'ota'iga i le va o le matamata i le televise ma uiga ma amioga fa'afeusuaiga a talavou. Tusitala o Su'esu'ega i le Autalavou. 2006;16(1):133–156.