lē faʻatino
O le sini o lenei iloiloga o le suʻesuʻeina lea o suʻesuʻega taua na lolomiina i mekasini a le gagana Peretania i le va o le 1995 ma le 2015 i luga o le taatele, tagata vavalo, ma aafiaga o le faaaogaina e ponokalafi o ponokalafi. O lenei suʻesuʻega na faʻaalia ai o talavou e faʻaaoga ponokalafi, ae o le taatele o fua faatatau ua matua eseese lava. O talavou na masani ona faʻaaoga soʻoga i ponokalafi o tama, i le sili atu o le tulaga faʻavaitaimi, tagata saili lagona, ma vaivai ma faʻalavelave aiga. O le faʻaaogaina o ponokalafi na fesoʻotaʻi ma sili atu le faʻatagaina amioga feusuaʻiga ma taumafai e fesoʻotaʻi ma sili atu itupa-stereotypical feusuaʻi talitonuga. E foliga mai foʻi e fesoʻotaʻi ma le tulaʻi mai o feusuaʻiga, sili atu le poto masani i amioga faʻafeusuaiga faʻasamasamanoa, ma le tele o feusuaʻiga tau feusuaʻiga, e le gata i tuʻaiga o amioga ma faʻalavelave. O mea na maua i lenei iloiloga e manaʻomia ona vaʻaia i talaʻaga o eseesega faʻaletino ma faʻalemafaufau, faʻapea foi ma le tele o faʻailoga i tusitusiga, ia o loʻo taofia ai nei le faʻatatauina o mafuaʻaga mafuaʻaga e uiga i aʻafiaga o ponokalafi i talavou.
- PMID: 27105446
- FAIA: 10.1080/00224499.2016.1143441
Ona o le faigofie ona faʻaaogaina o ponokalafi i luga o le Initaneti mo talavou, faʻatasi ai ma atugaluga e uiga i faʻalavelave matuia (faʻataʻitaʻiga, Davis, 2012; Dombrowski, Gischlar, & Durst, 2007; Mattebo, Larsson, Tydén, & Häggström-Nordin, 2013), faʻateleina suʻesuʻega i luga o talavou 'faʻaaogaina o ponokalafi na faʻateleina i tausaga talu ai nei. Talu mai le 2005, sili atu nai lo 65 empirical tusiga na aliali mai, ma le tumutumuga o 11 tusitusiga i le 2011. I le tali atu i lenei vave faʻateleina o suʻesuʻega i luga o talavou ma ponokalafi, tele tagata suʻesuʻe na toe iloiloina le fanua (Bloom & Hagedorn, 2015; Dombrowski et al., 2007; Owens, Behun, Manning, & Reid, 2012; Springate & Omar, 2013). Ae ui i lea, o iloiloga na oʻo mai i ni faʻafeagai, faʻapitoa e uiga i le fesili pe o faʻataʻitaʻiga e fesoʻotaʻi ma uiga feusuaʻiga ma amioga a le tauleʻaleʻa. I le tasi itu, Dombrowski et al. (2007, i. 155) ma Owens et al. (2012, i. 116) na faʻauʻuina e faʻapea, sei vagana ai le faʻasauāina feusuaiga, e leai ni faʻamaoniga manino e uiga pe o le a le tele e fesootaʻi ai ponokalafi ma amioga a le tauleʻaleʻa ma amio. I le isi itu, toe iloiloga e lua talu ai Bloom ma Hagedorn (2015, i. 88) ma Spurate ma Omar (2013, i. 470), lea na tagofia ai se vaega itiiti ifo o le filifilia o tusitusiga nai lo Owens et al., Ma matauina o le faaaogaina e pono o ponokalafi o tupulaga talavou e le talafeagai ma o latou uiga ma amio.
Tuuina atu nei faaiuga feteenai i iloiloga oi ai i luga o ponokalafi ma le autalavou, faapea foi ma le televave o le siitia o lomiga i totonu o le fanua, o se iloiloga lata mai e foliga mai ua vave ma talafeagai. O le sini autu o la tatou iloiloga o le tuʻuina atu lea o tala faʻataʻatia o tusitusiga i ponokalafi ma tagatanuu mai le 1995 i le 2015. Aemaise lava, tatou te toe asia le fesili o le masani ai ma tagata vavalo o le faʻaaogaina e pono o ponokalafi. E le gata i lea, tatou te suʻesuʻeina pe o le a le tele e fesootaʻi ai ponokalafi ma uiga feusuai a tupulaga talavou, o le atinaʻeina o le tagata lava ia, ma amioga tau feusuaiga. Na matou filifilia le vaitaimi 1995 i le 2015 aua na o le oʻo mai o le Initaneti i le ogatotonu o 1990s na sili atu le salalau o aʻoaʻoga i tupulaga talavou ma ponokalafi. E le pei o iloiloga muamua, tatou te gauai atu ma le totoa i metotia o le aoina mai o faʻamaumauga, faʻasologa o suʻesuʻega, ma faʻataʻitaʻiga. I la matou vaai, o le fanua i lona atoaga, faapea foi ma taunuuga faapitoa o suesuega, e mafai ona iloiloina ma le uiga lelei pe a tatou mafaufau i uiga masani o suʻesuʻega. E moni lava lenei mea mo se matāʻupu lea e aʻafia ai le suʻesuʻeina e le tulaga puipuia o lona tupulaga, tupulaga talavou, ma e matua faigata lava ona o le uiga mataʻutia o lona autu, ponokalafi.
O le sini lona lua o lenei iloiloga o le faʻapipiʻiina lea o taunuuga o suʻesuʻega o loʻo i ai nei i se faʻataʻitaʻiga lata mai nei mo suʻesuʻega o aʻafiaga a le aufaasālalau. O iloiloga talu ai, e ui lava ina taua, e masani lava ona fai ma aotelega ia tusitusiga nai lo le faatulagaina lelei. Aemaise lava, o laina iloga e lua o suʻesuʻega-suʻesuʻega i le faʻaaogaina e pono o faʻamaloilo ma suʻesuʻega e uiga i le faʻaaogaina o ponokalafi ma suʻesuʻega e uiga i ona aʻafiaga-e le o faʻatusalia lelei pe sa teʻa ese. Ae ui i lea, o suʻesuʻega talu ai nei i le aufaʻasalalau suesuega (faʻataʻitaʻiga, Slater, 2007; Valkenburg & Peter, 2013) ua faʻamalosia le manaʻomia mo ni faʻataʻitaʻiga e sili atu ona faʻataʻitaʻi e malamalama atili ai i le taimi ma le faʻafefe o faʻamatalaga a le aufaasālalau e fesoʻotaʻi ma uiga ma amioga a tagata taʻitoʻatasi. O le tuufaatasia o faʻamaumauga e uiga i faʻataʻitaʻiga o ponokalafi a le tupulaga ma ona aʻafiaga i se faʻataʻitaʻiga e tasi, o le a mafai ona tatou le faʻaogaina faʻasalalau tusitusiga mai se manatu faʻapitoa ae ia maua ai foi ni faaletonu e musuia ai suʻesuʻega i le lumanaʻi.
Faʻatasi ma tusitusiga muamua (Peter & Valkenburg, 2011d, pp. 1015-1016), matou te faʻamalamalamaina ponokalafi e pei o ata na gaosia pe faʻaaogaina e le tagata e faʻaaogaina ai ata po o vitiō (ata) e faʻamoemoe e faʻaipoipo le tagata matamata. O nei ata vitio ma ata e masani lava ona faʻaalia ai feusuaiga, e pei o le masturbation ma le faʻafeusuaiga, faʻapea foʻi ma le vavalalata ma le faʻamalosi, i se auala e le mafaamatalaina, e masani lava ona i ai se vavalalata ile tino. O le tele o ponokalafi o loʻo maua i luga o le Initaneti, lea o loʻo atagia i le tele o suʻesuʻega i lenei iloiloga. Ae ui i lea, matou te le faʻamaonia lenei iloiloga i ponokalafi i luga o le initaneti e faafaigofie ai le faatusatusa ma le faalauteleina o Owens et al's (2012) iloiloga, o le sili ona maeʻa iloiloina o le autu i le taimi nei. I le faʻaopoopoga (i luga o le initaneti faʻaopoopoga mea), matou te tuʻuina atu faʻamatalaga pe o se suʻesuʻega na feagai ma Initaneti ponokalafi poʻo ponokalafi i isi ala o faʻasalalauga. I le autalavou o lona uiga o talavou e 10 i le 17 tausaga (poʻo ni faʻataʻitaʻiga a le au talavou o loʻo i lalo o le 18 tausaga le matutua). Na matou filifilia le 10 tausaga le matutua o ni tuaoi maualalo ona o lenei tausaga ulugali amata, lea e masani ona o faʻatasi ma le faʻateleina o le fiafia i feusuaiga (Kail & Cavanaugh, 2010, i. 296). Matou te faʻatapulaʻaina lenei iloiloga i tagata e laiti ifo i le 18 tausaga le matutua, talu ai, i atunuʻu e faʻatagaina ai ponokalafi, o ponokalafi e masani lava ona tatau ona tufatufaina pe faʻaalia i naʻo tagata e 18 pe sili atu. I le iuga, pei o muamua iloiloga na faʻaalia ai o le tele o suʻesuʻega i luga o talavou ma ponokalafi e tele-empirical (Bloom & Hagedorn, 2015; Owens et al., 2012), o la tatou iloiloga e masani lava ona tagofia lenei ituaiga o suʻesuʻega. O le mea lea, matou te filifili ai foi le faʻatulagaina o le faʻatulagaina ma le faʻatulagaina o mea e sili ona fetaui mo suʻesuʻega faʻapitoa. Ae peitai, tatou te faʻatusatusa taunuuga o suʻesuʻega faʻapitoa-faʻapitoa ma i latou o suʻesuʻega faʻapitoa.
I isi vaega e lua o loʻo sosoo mai, matou te tuʻuina atu se faʻamatalaga mo uiga faʻaogaina o suʻesuʻega matou te faʻatotonuina ma otootoina le faʻataʻitaʻiga masani lea matou te taumafai ai e faʻatautaia suʻesuʻega o ponokalafi a tupulaga talavou ma ona aʻafiaga. A maeʻa ona faʻamatalaina a matou auala mo le filifilia o tusitusiga, matou te iloiloina muamua uiga masani o suʻesuʻega eseese. O le malamalama i le tulaga masani o le faatufugaga o le fanua e taua tele le iloilo lelei o le aoga o taunuuga. I le taʻialaina e la tatou faʻataʻitaʻiga faʻapitoa, matou te faʻamatalaina mulimuli ane mea na maua i luga o le faʻateleina ma le au faʻataʻitaʻiga o ponokalafi e faʻaaogaina faʻapea foi ona fesoʻotaiga ma uiga tau feusuaʻiga a le tauleʻaleʻa, a latou lava faiga faʻafeusuaiga (e pei o mataupu e fesoʻotaʻi ma le atinaʻe o le feusuaiga, e pei o feusuaiga le mautonu ma le faamalieina o feusuaiga), ma amio feusuai. Ona matou faʻatusatusa lea o faʻamaumauga faʻasalalau ma faʻamaumauga mai suʻesuʻega agavaʻa. O le iloiloga e faaiu i se iloiloga taua o taunuʻuga ma fautuaga mo suʻesuʻega i le lumanaʻi. I vaega eseese o le tusiga, tatou te faatulagaina ia tusitusiga i luga o tuutuuga vavalo ma faitioina fesuiaiga. Matou te faʻaaogaina nei fuainumera i se fuainumera fuainumera nai lo le mafuaʻaga: Afai e lipoti mai e se tasi se faʻasologa i le va o se tagata vaʻai ma se fesuiaiga o le fesuiaiga, e mafai e le tasi ona faʻaaoga le tagata vavalo e fuafua le fesuiaiga o le fesuiaiga, tutoatasi mai iloiloga o mafuaʻaga (e pei o Hayes, 2005).
Uiga Faaleagaga o le Aofaʻi Suesuega i luga o Tupulaga Talavou ma Ponokalafi
Talu ai o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻi i le faʻaaogaina o ponokalafi e le talafeagai lelei - e masani ona faʻatulafonoina le faʻaalia o ata mataga i tamaiti laiti-e masani ona faʻamoemoe tagata suʻesuʻe i suʻesuʻega e suʻesuʻe ai le mataupu, pei o suʻesuʻega i isi mataupu maaleale (eg, Beebe, Harrison, Mcrae, Anderson, & Fulkerson, 1998; Owens et al., 2012). A iloiloina suʻesuʻega-faʻavae suʻesuʻega, a itiiti mai e tolu uiga o ia suʻesuʻega e taua a o latou fesoʻotaʻi saʻo i metotia faʻafitauli i suʻesuʻega i mataupu maaleale e ono lamatia ai le aoga ma lautele o faʻaiuga (eg, Bradburn, Sudman, & Wansink, 2004; Tourangeau & Yan, 2007).
O le muamua uiga o se suʻesuʻega e ono lamatia ai le aoga ma lautele o ana sailiiliga o le auala suʻesuʻega (eg, faʻafesagaʻi, telefoni, poʻo le komupiuta faʻatonutonuina) faʻatasi ai ma le faʻatautaia o le fesili (ie, pule lava ia ma faʻatalanoaga faʻatautaia) . O fesili maʻaleʻale, e pei o fesili e uiga i ponokalafi faʻaaogaina, e masani ona faʻalavelave ma aofia ai le faʻamataʻu i le faʻailoaina atu (Tourangeau & Yan, 2007), mautinoa mo talavou oe ono lagona le le toʻamalie e faʻaalia ai vavalalata mataupu, talu ai o loʻo latou atiaʻe lava feusuaiga (Buzwell & Rosenthal, 1996; Peter & Valkenburg, 2011a). O se taunuuga, o le saʻo o le lipoti e mafai ona faʻaititia, ae o le a le mafai ona faʻaalia le aitema (Bradburn et al., 2004; Tourangeau & Yan, 2007). O suʻesuʻega i luga o le aʻafiaga o le fuaina o suʻesuʻega i luga o le lipotia o amio maʻaleʻale ua faʻaalia ai le faʻaaogaina e le komipiuta o ituaiga suʻega (faʻataʻitaʻiga, faʻatautalanoaga i luga ole komepiuta poʻo suʻesuʻega i luga o le initaneti) e sili atu le saʻo o lipotia nai lo isi metotia o suʻesuʻega (Mustanski, 2001; Tourangeau & Smith, 1996), faʻapena i suʻesuʻega i tama talavou (Beebe et al., 1998; Roma, 1997). E faʻapea foʻi, o le saʻo o le lipotia e sili atu ma o le a le maua le tali i le taimi e fai ai le suʻega a le tagata lava ia nai lo le taimi e faʻatautaia ai e le tagata suʻesuʻe le fesili (Mustanski, 2001; Tourangeau & Smith, 1996), e aofia ai foʻi ma tagata talavou (Roma, 1997). I lenei iloiloga, o lea tatou te faʻatusatusaina ai le faʻatulagaga o le fuataga ma le ituaiga o pulega o le fuagafanua.
O se uiga lona lua o se suʻesuʻega e mafai ona lamatia ai le faʻamaonia ma le le mautonu o ona taunuuga o le sampling procedure (ie, alia, quota, poʻo mea faʻapitoa) faʻatasi ai ma le numera o tagata faʻafeiloaʻi ua valaʻaulia o ē mulimuli ane faia se suʻesuʻega (ie, tali o tali). O lenei uiga tonu e fesoʻotai saʻo lava i le le mautonu o taunuuga ma, ao taua i ituaiga uma o suʻega, e matua taua lava i suʻesuʻega tau feusuaiga. O suʻesuʻega faʻapitoa na tusia ai ni faʻafitauli eseese o le filifilia e le tagata lava ia i suʻesuʻega i feusuaiga. O tagata taʻitoʻatasi oeo loʻo naunau e auai i suʻesuʻega faʻafeusuaiga, e pei o se faʻataʻitaʻiga, sili atu ona aafia i feusuaiga, sili atu le faʻafeusuai o feusuaiga ma le sili atu o feusuaiga, ma faʻaalia ai le sailia o tagata e faʻafeusuaiga (eg, Wiederman, 1993, 1999). Soʻo se suʻesuʻega e valaʻaulia ai le filifilia e le tagata lava ia (faʻapitoa, e ala i le valaʻauina i luga o Uepi saite) poʻo le maualalo o le tali o le tali e mafai ona maua ai ni mea e le mautonu. I lenei iloiloga, o lea tatou te faatusatusa ai le sampling faapea foi ma le tali o fua faatatau o fuagafanua. Mo suʻesuʻega a le komiti, tatou te faʻatusatusaina foi fua faatatau o fua faatatau.
O le vaega taua lona tolu o se suʻesuʻega o lona mamanu (faʻafuaiupu, cross-sectional and longitudinal), faʻatasi ai ma fuainumera fuainumera faʻaaogaina mo le suʻesuʻeina o faʻamatalaga. O ata o felafolafoaiga e faailoa ai pe, i se taimi atofaina, o ponokalafi e faʻaoga ma se fesuiaiga faapitoa o le fiafia. E le gata i le sili atu ma le lua taimi eseese, e le gata i le sili atu ma le lua taimi eseese o le taimi, o ponokalafi e fesootaʻi ma se isi fesuiaiga, ae o le a foi le faatulagaga faaletino i le va o ia suiga e lua i totonu o le mafutaga (ie, pe suia muamua le isi i le isi pe o le lua e fesoʻotaʻi tutusa ma le taimi). E ui i lea, e ui lava e iai le maualuga o le agavaa o le lotolotoi i totonu o le atunuʻu, ae o loʻo le mafai ona latou faʻataʻitaʻiina isi faʻamatalaga e uiga i le fesoʻotaʻiga i le va o ponokalafi faʻaaogaina ma nisi faʻamaoniga eseese i le tutusa o le malosi e pei o ata faataitai. O le mea lea e taua ai le amanaia le tele o fuainumera o fuainumera faamaumauina e taofiofia ai isi faʻamatalaga, mo se faʻataʻitaʻiga, e auala atu i fuainumera faʻamaumauga faʻasolosolo poʻo le aofia ai o fetuʻunaʻiga taupulepulega. I lenei iloiloga, tatou te faʻatusatusa ai le mamanu o suʻesuʻega ma faʻamaumauga o fuainumera faʻamaumauga, faatasi ai ma le aofia ai o fetuunaiga taupulepulega.
O se Fesoʻotaʻiga Vavalalata i Tusiga e uiga i Ponokalafi ma Tauleʻaleʻa
Suesuega lautele-faasaienisi i luga o le autalavou 'faaaogaina o ponokalafi e tele aʻoaʻoga, lautele suesuega musuia, mo se faʻataʻitaʻiga, e atinaʻe ai mafaufauga (eg, Bonino, Ciairano, Rabaglietti, & Cattelino, 2006; Doornwaard, van den Eijnden, Overbeek, & ter Bogt, 2015), fesoʻotaʻiga suʻesuʻega (eg, Lo & Wei, 2005; Peter & Valkenburg, 2006a), ma feusuaiga (faʻataʻitaʻiga, Chen, Leung, Chen, & Yang, 2013; To, Ngai, & Iu Kan, 2012). O le eseʻese amio pulea amataga o le suʻesuʻega foi faʻaalia i se eseʻese togafitiga o teori. E ui lava o le a le faʻatagaina le valaʻau o tusitusiga i luga o talavou 'ponokalafi faʻaaogaina atheoretical, e taua le maitauina o se matua tele numera o suʻesuʻega e leʻi faʻamoemoeina i faʻavaeina talitonuga faʻavae. I suʻesuʻega na faʻaaogaina ai faʻavae tulaga faʻavae, o auala na filifilia e matua ese lava. Sa faʻaaoga e tagata suʻesuʻe, mo se faʻataʻitaʻiga, le faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻi a le aufaʻasalalau (eg, Brown & LʻEngle, 2009; Peter & Valkenburg, 2006a; Vandenbosch & Eggermont, 2013b), faasologa o amio feusuaiga (Chen et al., 2013; Peter & Valkenburg, 2008a, 2009a; To et al., 2012), agafesoʻotaʻi mafaufau malamalama (Peter & Valkenburg, 2011b, 2011c; Ybarra, Mitchell, Hamburger, Diener-West, & Leaf, 2011), le talitonuga o gaioiga fuafuaina (Hardy, Steelman, Coyne, & Ridge, 2013), tekonolosi faʻafefealofani, faʻaaogaina ma le faamalieina o manatu (Mesch, 2009; Mesch & Maman, 2009), o le hedonic-valence model (Peter & Valkenburg, 2008a), ego-identit-status theory (Peter & Valkenburg, 2008a), talitonuga faifai pea (Peter & Valkenburg, 2009a, 2010b), sosaiete faʻatusatusaga lautele (Peter & Valkenburg, 2009b), o tusitusiga tau feusuaiga auala (Peter & Valkenburg, 2010b), ma le galueaina o manatu (Weber, Quiring, & Daschmann, 2012).
I le eseesega o le eseesega i totonu o le fanua, e foliga mai e aoga le faatulagaina o se toe iloiloga o tusitusiga i totonu o se faatulagaga masani e mafai ona taliaina ma le mataalia ia suesuega uma e uiga i le vavalo o ata o ponokalafi a le tupulaga talavou ma suʻesuʻega i le auala e fesootai ai lenei faʻaoga ma nisi o fuaitau faʻapitoa, e pei amioga feusuai ma amioga. O le mea sili, o le faʻavae e tatau ona faʻapipiʻi auala, e pei o le faʻataʻitaʻiga o le aufaasālalau, faasologa o amio feusuaʻi, ma mafaufauga o agafesootai, lea e masani ona faʻaaogaina i suesuega i le faʻaaogaina e le tauleʻalo ponokalafi. Ma le mea mulimuli, o le faʻavae faʻavae e tatau ona fesoasoani i le faʻaogaina o suʻesuʻega o loʻo i ai nei e pei o se malamalamaʻaga, faʻafeeseeseaiga, ma le tatalaina o fesili e faʻaalia manino i se auala taua e faʻaolaina ai suʻesuʻega i le lumanaʻi.
O se faʻavae faʻavae e fetaui ma nei manaʻoga o le faʻaeseesega gofie i ala o faʻasalalauga ata faʻataʻitaʻi (DSMM; Valkenburg & Peter, 2013). Faʻafetaui ma isi ala o faʻasalalauga aafiaga aʻoaʻoga (eg, Anderson & Bushman, 2002; Slater, 2007), o le DSMM e faʻapipiʻi le vavalo ma faʻamaonia suiga eseese o le aufaasālalau faʻaaogaina i se faʻataʻitaʻiga se tasi ma e foliga mai e fetaui mo le faʻatinoga o suʻesuʻega i luga o talavou ma ponokalafi. E le gata i lea, o le DSMM o loʻo faʻapupulaina faʻavae i luga o faʻamatalaga autu, e pei o le faʻataʻitaʻiga o le aufaasālalau ma le aʻoaʻoga o aʻoaʻoga. Aemaise lava, o le DSMM o loʻo tuʻuina atu ni faʻavae se fa ia e talafeagai foi i suʻesuʻega i luga o talavou ma ponokalafi.
O le muamua manatu o le DSMM o le tolu ituaiga o fesuiaʻiga (ie, tuʻufaʻatasiga, atinaʻe, ma agafesoʻotaʻi) vavalo faʻasalalau faʻaoga (Valkenburg & Peter, 2013). E ui lava o uluaʻi iloiloga o tusitusiga na feagai ma talavou 'faʻaaogaina o ponokalafi (faʻapea, Bloom & Hagedorn, 2015), tatou te le maua lava se malamalamaga faʻapitoa e uiga i ituaiga o talavou e faʻaalia i latou i ponokalafi. I lenei iloiloga, ua tatou faatusatusaina ai le tulaga o mea, atinae, ma le vafealoaloai o le faaaogaina e pono o ponokalafi.
O le manatu lona lua o le DSMM o tali na taua (ie, suiga o le setete e mafua mai i faʻasalalauga; Valkenburg & Peter, 2013) faʻatalanoa le sootaga i le va o le aufaasālalau ma le faʻavasegaina o fua eseese. O nei tali e mafai ona faʻamalosi (e pei o le lautele o loʻo faʻaaogaina e le aufaasālalau ma faʻapipiʻi taumafaiga faʻamalosi e malamalama ai i faʻamatalaga o le aufaasālalau), lagona (e pei o tali uma e le afaina i mataupu o le aufaasālalau), ma le fiafia (ie, le tikeri o le physiological fiafia i tali i le aufaasālalau). E ui o Owens et al. (2012) faʻatamaʻia le fesoʻotaʻiga vavalalata sootaga mai la latou toe iloiloga, talitonuga i luga o faʻasalalauga aʻafiaga na faʻamatalaina le taua o faʻavae faiga, ma faʻapea fesoʻotaʻiga le faʻafesoʻotaʻiga, mo lo matou malamalama pe faʻapefea ona faʻaaogaina e le aufaasālalau mea e ono valoia ai le fesuiaiga o fuataga (eg, Anderson & Bushman, 2002). O le mea lea matou te faʻatusatusa ai le tele o vailaau faʻafesoʻotaʻi, lagona, ma faʻataʻitaʻiga o le aufaasālalau suʻesuʻeina i tusitusiga i tamaiti ma ponokalafi.
O le lona tolu o manatu o le DSMM o suiga o aga, agaʻi i luma, ma agafesoʻotaʻi e ono le gata i le valoia o le faʻaogaina o ala o faasalalauga ae faʻapena foi le tele e faʻaaoga ai e le aufaasālalau talaʻi o fesuiaiga o fuataga (Valkenburg & Peter, 2013). Malamuth ma paaga (eg, Malamuth, Addison, & Koss, 2000; Malamuth & Huppin, 2005) aemaise lava ua faamamafaina le taua o le amanaia o eseesega a tagata taitoatasi pe a suesue i ponokalafi e avea o se tagata vavalo i le faitioina o eseesega o le fiafia. O le manatu lona tolu o le DSMM e faʻaalia lenei faamamafa. I lenei iloiloga, o lea tatou te faʻaogaina ai ma faʻatusatusa le eseesega o le faʻavaeina, atinaʻe, ma le faʻalauteleina o suiga faʻalapotopotoga na suʻesuʻeina i totonu o tusitusiga.
O le fa ma le faʻaiuga o le DSMM o le faʻaogaina o faʻasalalauga ma fesuiaiga o fesuiaʻiga e fesoʻotaʻi i se auala fefaʻatauaiga, o lona uiga o le manatu e (suiga i) fesuiaʻiga fesuiaʻiga o loʻo valoia e ala o faʻasalalauga e mafai foi ona latou valoʻia le faʻaogaina o ala o faʻasalalauga (Valkenburg & Peter, 2013). O iloiloga talu ai nei o tusitusiga na latou faʻaaogaina lenei manatu e naʻo le pito i lalo. O le aufaasālalau o loʻo faʻaaogaina tusi, e ui i lea, ua faateleina le gauai atu i fesoʻotaʻiga tau fefaʻatauaʻiga i le va o le aufaasālalau ma le faʻavasegaina o fesuiaiga aua e foliga mai e faʻamatalaina le uiga o le faʻaaogaina o le aufaasālalau e sili atu le moni ma le faʻamaoni nai lo manatu le mafaʻatasi ma le vaʻaia o faʻasalalauga (Bandura, 2009; Slater, 2007). O le mea lea tatou te matauina ai pe o suʻesuʻega fefaʻatauaʻiga i le va o ponokalafi e faʻaoga ma faitioga o fesuiaiga ua suʻesuʻeina.
faiga
Sa matou sailia uma le Initaneti o le Saienisi (SSCI database) ma le PsycINFO faatasi ai ma le sailiga o suʻesuʻega (porn * MA tamaʻitaʻi *) OR (porn * AND teen *) OR (porn * MA talavou) mo suʻesuʻega faʻamalosi e uiga i tamaʻitaʻi ma ponokalafi na lomia i le vaitaimi 1995 i le 2015 (aso e gata ai Tesema 15, 2015). I totonu o le Initaneti o Saienisi, e mafai ona i ai le sailiga i totonu autu (ie, suafa, faʻamatalaga, tusitala o tusitala, ma upu autu faaopoopo). I le PsycINFO, sa matou sailia fanua ulutala, faʻamatalaga, upu ulutala, manatu autu, ma uluai igoa. Na faʻatapulaʻa la matou sailiga i tusiga talatalanoa toe iloilo. Na matou filifili mo tusitala tala aua o latou masani lava o le autu autu mo suesuega loloto ma mautinoa le itiiti ifo o le faatusatusaga. Na matou filifilia ni api talaaga a le tupulaga ona o le iloiloga a tupulaga e masani lava ona faʻamaonia ai le tulaga taua o aʻoaʻoga o tusiga.
O la matou sailiga na maua ai muamua mea 349 i le Initaneti o Saienisi ma 271 tusiga i le PsycINFO. Muamua, matou siakiina pe na lolomiina se tusiga i le Igilisi. Matou te aofia ai faʻamatalaga faʻa-Igilisi, ona e sili atu ona faigofie ona maua mo le tele o aʻoaʻoga, lea e sili atu ona manino ma manino ai a matou iloiloga. O lea na matou le aofia ai mataupu nei: I totonu o le Upega o Suʻesuʻega faasaienisi, matou te aveeseina le valu i Siamani, fa i le faaSipaniolo, lua i Falani, tasi i le gagana Turki, ma le tasi i Dutch; i le filifiliga a PsycINFO, na matou vavaeeseina le 13 i le gagana Siamani, valu i le gagana Sipaniolo, fitu i Farani, fa i le gagana Saina, toalua i le gagana Iapani, lua i le gagana Turkish, tasi i le Czech, tasi i le gagana Italia, ma le tasi i le faaPotukale.
Le isi, matou tuʻua ese tusitusiga e tusa ai ma le tasi pe sili atu o faʻavae nei. Muamua, na matou tuʻuina ese tusitusiga e leʻi feutanaʻi ma talavou e i le va o le 10 ma le 17 tausaga le matutua. Afai o se tusitusiga aofia ai tagata taʻitoʻatasi e laiti ifo i le 10 ma / pe sili atu nai lo 17 tausaga le matutua (poʻo eseese matutua faʻataʻitaʻiga), o le uiga tausaga o le (talavou) faʻataʻitaʻiga sa i luga o le 10 ma lalo 18 mo se suʻesuʻega e aofia ai ; 113 tusitusiga i le Upega Tafaʻilagi o Saienisi ma 43 tusitusiga i le PsycINFO na faʻateʻaina. Lona lua, na matou aveʻesea tusitusiga e leʻo iai ni faʻamatalaga taua: 31 tusitusiga i le Upega Tafaʻilagi ma 49 tala i le PsycINFO. Lona tolu, na matou tuʻuina ese tusitusiga na faʻatauaina faʻapitoa i luga o se aofaʻi faʻapitoa o talavou (eg, delinquents, falemaʻi faʻataʻitaʻi): 14 tusitusiga i le Upega Tafaʻilagi Saienisi ma 17 tusitusiga i le PsycINFO. O le aofia ai ma nei faitau aofai o tagata o le a folasia mai ai se fesuiaiga o suiga. Lona fa, na matou tuʻuʻesea tusitusiga e leʻo tele na feutanaʻi ma talavou 'ponokalafi faʻaaogaina: 115 tusitusiga i le Upega Tafaʻilagi Saienisi ma 66 tala i le PsycINFO. E masani lava, o ia tusitusiga na i ai le upu ponokalafi naʻo upu faʻaupu ae leai se isi faʻamatalaga taua i ai; taulai atu i mataupu e pei o ponokalafi a tamaiti poo le tagofia o le Initaneti; pe na i ai foi, tautalaga, poʻo isi ituaiga o suʻega tusiga. O le seti o tala e mafua mai i la matou sailiga sa foliga tutusa lava i le Initaneti o le Saienisi ma le PsycINFO, e ui lava ina telē i luga ole Initaneti o Saienisi. O le mea lea, sa i ai sa matou suʻega tutoatasi e iloilo mo 10% o mataupu na maua i luga o le Upega Taienisi pe, e tusa ai ma a matou taʻiala, e tatau ona aofia i la matou iloiloga. O le faʻalagolago i le fesoʻotaʻiga o 100%.
I le aotelega, o tusiga faʻatulagaina o le 64 ma mea taua e iva e agavaa e aofia ai i le toe iloiloga. Ae peitaʻi, pe a faitauina faʻasalalauga e aofia ai, matou te maua ni faʻasino i ni suʻesuʻega sili se lua e leʻi tupu mai i la matou sailiga. O lea matou te aofia ai foi se suʻesuʻega faʻatusatusa e Lo, Neilan, Sun, ma Chiang (1999; taʻua i Lo ma Wei 2005) ma se faʻatusatusaga o suʻesuʻega a Vandenbosch ma Eggermont (2013b; na taua i Vanden Abeele, Campbell, Eggermont, ma Roe, 2014). I le aotelega, na matou iloiloina 75 suʻesuʻega, 66 aofaʻiga (vaʻai Faʻaopopoga i Faʻamatalaga Faʻapitoa i luga ole laiga) ma iva suʻesuʻega suʻesuʻega (Abiala & Hernwall, 2013; Arrington-Sanders et al., 2015; Cameron et al., 2005; Kinsman, Nyanzi, & Vaitaele, 2000; Lavoie, Robitaille, & Herbert, 2000; Lofgren-Mårtenson & Månsson, 2010; Marston & Lewis, 2014; Mattebo, Larsson, Tydén, Olsson, & Häggström-Nordin, 2012; Rothman, Kaczmarsky, Burke, Jansen, & Baughman, 2015).
E naʻo le lua mataupu mai la tatou filifiliga na lolomiina i le vaitaimi 1995-1999 ma na o le fa i le vaitaimi 2000-2004. I le vaitaimi 2005-2009, e ui i lea, na tulai le numera o mataupu lolomi i le 20, ma i le vaitau i le va o 2010 i le 2014 i le 41. I le 2015 (seia oo ia Tesema 15), e valu mataupu na lolomiina. O le tele o mea faʻatatau ma gaioiga (n = 35) na amata mai i Europa. Mai nei tusitusiga, e 15 mai i Netherlands, fitu mai Suetena, lima mai Peleseuma, lua mai Eleni, ma le tasi mai le Czech Republic, Siamani, Peretania Tele, Italia, ma Suisilani. Tasi le suʻesuʻega na aumaia i luga o faʻamaumauga mai le tele o atunuʻu o Europa (Ševčíková, Šerek, Barbovschi, & Daneback, 2014). E sefulu ma le ono mataupu na afua mai i Asia (ono i Hong Kong, e toafa i Taiwan, lua i Korea, ma le tasi i Cambodia, Saina, Malaysia, ma Thailand). E sefulufa mataupu na aumai mai le Iunaite Setete ma tasi mai Kanata. E lima suʻesuʻega na faia i Aferika (lua i Etiopia ma tasi i Morocco, Nigeria, ma Uganda), ma e lua mataupu na o mai mai Ausetalia ma Isaraelu.
Faatasi ai ma nai tuusaunoaga (Arrington-Sanders et al., 2015; Bekele, Van Aken, & Dubas, 2011; Mattebo, Tydén, Häggström-Nordin, Nilsson, & Larsson, 2013; Odeyemi, Onajole, & Ogunowo, 2009; Skoog, Stattin, & Kerr, 2009; Vandenbosch & Eggermont, 2013a), o tusiga na taulai atu i alii ma tamaitai talavou. O nisi o mataupu na feagai ma talavou (eg, Atwood et al., 2012; Ma & Shek, 2013; Shek & Ma, 2012a, 2012b); o isi e faʻatotonuga i le ogatotonu (eg, Skoog et al., 2009) poʻo le tuai o tagata talavou (eg, Chen et al., 2013; Lolo, 2007; Luder et al., 2011; Weber et al., 2012). Ae o le tele lava o tusiga, e ui i lea, e taulaʻi atu i samples o le tupulaga talavou ei ai le tele o tausaga, e pei ona faaalia i le Faʻaopoopoga mo suʻesuʻega faʻatusatusa.
E tele suʻesuʻega na faʻalagolago i faʻataʻitaʻiga tutusa. O le faataitaiga tutusa a Dutch na faʻaaogaina i tusiga a Peter ma Valkenburg (2006a, 2006b, 2007); o le isi i Peter ma Valkenburg (2008a, 2008b, 2009a, 2009b, 2010a, 2010b); ma le lona tolu i Peter ma Valkenburg (2011b, 2011c, 2011d). Mitchell, Finkelhor, ma Wolak (2003), Ybarra ma Mitchell (2005) ma Mitchell, Wolak, ma Finkelhor (2007) faʻalagolago i le faʻataʻitaʻiga tutusa a le au talavou Amerika (Youth Internet Security Survey 1). Mitchell et al. (2007) ma Wolak, Mitchell, ma Finkelhor (2007) faʻaaoga le 2 le 'Autalavou Internet Security Survey', ao Jones, Mitchell, ma Finkelhor (2012) tuʻufaʻatasia le Suʻesuʻega o le Saogalemu i le Initaneti a le Autalavou 1 ma le 2 faʻatasi ai ma le faʻasalalau lona tolu o lena suʻesuʻega. Shek ma Ma (2012a, 2012b, 2014) ma Ma ma Shek (2013) faʻataʻitaʻi i se tasi faʻataʻitaʻiga o talavou i Hong Kong; ma Mattebo, Tydén, et al. (2013) ma Mattebo, Tydén, Häggström-Nordin, Nilsson, ma Larsson (2014) faʻavae la latou galuega ile tasi faʻataʻitaʻiga o talavou ile Suetena. Mesch (2009) ma Mesako ma Mamea (2009) na faʻaaoga uma le 2004 National Youth Youth Survey, ao To et al. (2012) ma To, Iu Kan, ma Ngai (2015) faʻalagolago i le faʻataʻitaʻiga lava e tasi o talavou i Hong Kong. Mulimuli ane, o suʻesuʻega a Doornwaard, van den Eijnden, et al. (2015) ma Doornwaard, Bickham, Rich, ter Bogt, ma le van den Eijnden (2015) faʻalagolago i se faʻataʻitaʻiga se tasi o le tupulaga talavou Holani. I le aotelega, o la tatou iloiloga e faavae i luga o le 49 faʻataʻitaʻiga moni mo suʻesuʻega faʻatusatusa ma le iva o faʻataʻitaʻiga moni mo suʻesuʻega agavaʻa.
Matou te faitauina faʻamaumauga faʻasolosolo ma taulai atu i sini e lua o le toe iloiloga. Afai o faʻamatalaga e talafeagai e faʻasalalau ai se tasi o sini e lua o la tatou iloiloga e leʻi taʻua manino mai i mataupu, matou te taumafai e maua lenei faʻamatalaga mai faʻamatalaga faʻalautele poʻo faʻasino i isi pepa. Mo le mauaina o faʻamatalaga i le tele o faʻatusatusaga, na matou fuafuaina Cohen's d (Cohen, 1988) mo sailiga taua i iloiloga eseese, pe'ā tuʻuina atu ia fuainumera faʻasologa, e pei o Pearson's r po o tulaga faigata, na lipotia foi mo nei sailiiliga. E taua le maitau o le Cohen d o tau o loʻo lipotia mai i lenei iloiloga o loʻo i ai faʻataʻitaʻiga muamua faʻatusatusa, ona e faʻavae naʻo luga o fuainumera o loʻo maua i faʻamaumauga. E le mafai ona latou suitulaga i faʻatautaia faʻatautaia o tala e tolu a Cohen's d. E tusa ai ma tauaofiaga, tatou te mafaufau ia Cohen's d tau faʻatusa e vaʻaia i le va o 0.20 ma 0.49 (tutusa r tau faʻataʻitaʻiga i le va o 0.10 ma 0.24) fesoʻotaʻiga vavalalata, faʻamaonia i le va o 0.50 ma 0.79 (tutusa r tau faʻatautaia i le va o 0.25 ma 0.37) fesoʻotaʻiga vavalalata, ma faʻamaumauga o 0.80 ma luga (tutusa r tau o 0.38 ma le maualuga) sootaga malolosi. Matou te faitauina tusiga agavaa ma le taulaʻi i le auala na faʻatusatusa ai a latou taunuʻuga ma faʻamaumauga o le aofaʻi o tusiga.
i'uga
Uiga Faaleagaga o le Aofaʻi Suesuega i luga o Tupulaga Talavou ma Ponokalafi
O loʻo i ai i le Faʻaopoopoga le aotelega o suʻesuʻega faʻapitoa-faʻamalosi e uiga i tauleʻaleʻa ma ponokalafi na lomia i le va o 1995 ma 2015 i tala faʻamaumauga a le tupulaga. E pei ona faaalia i le Faʻaopoopoga, o suʻesuʻega faʻamalosi-faʻamalosi e uiga i tauleʻaleʻa ma ponokalafi na faʻavae faapitoa i luga o suʻesuʻega. E tusa ai ma le fuainumera o suʻesuʻega, o le tele o suʻesuʻega na faʻaaogaina suʻesuʻega pepa ma penitala (49%) poʻo suʻesuʻega i le initaneti (20%). (O fua nei ma fuainumera na faʻatatau i le numera o faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega moni.) I mea uma, o 12% o suʻesuʻega na faʻalagolago i suʻesuʻega faʻaipoipo ma 8% i luga o telefoni i luga o telefoni, aʻo isi faʻatalatalanoaga a le komipiuta. na tupu na o le faalua (i le tolu mataupu, e le manino le faiga suʻesuʻe). O le tele lava o fesili na faia e le tagata lava ia (73%), e ese mai i le failautusi na faʻatonutonu (20%). O le tele o fesili na pulea e le tagata lava ia na maeʻa i le fale poʻo i totonu o le potuaoga poʻo le aʻoga. Faatasi ai ma ni suʻesuʻega se tolu, e le manino le faiga o suʻesuʻega ma le pulega.
O le tele o suʻesuʻega (59%) faʻalagolago i se faʻataʻitaʻiga ma nisi vaega aliali (e masani lava i le taimi muamua o le sampling, mo se faʻataʻitaʻiga, aʻoga poʻo aiga); O le 4% o suʻesuʻega sa faʻavae i luga o faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga, faʻamalamalamaina o ni faʻataʻitaʻiga, e faʻavae i luga o fuainumera aloaia, faʻasalalauga mo ni faʻataʻitaʻiga faʻapitoa, e pei o le matua, faʻavae o le tino, ma tulaga faʻaaʻoaʻoga, na faʻatulagaina aʻo lei aoina faʻamaumauga ma faʻatatau i le faʻamaumauga o faʻamatalaga. O le 37% o suʻesuʻega na faʻalagolago i faʻamatalaga talafeagai, ua faʻamatalaina o ni faʻataʻitaʻiga e le i ai se fuainumera po o se mea e faʻaaogaina (faʻataʻitaʻiga, pe a auina atu valaaulia i tagata asiasi uma o se Uepi saite). O faʻataʻitaʻiga tetele (faʻamatalaina i luga o le faavae o tagata na faʻaaogaina mo suʻesuʻega i totonu o se suʻesuʻega) e ese mai N = 97 (Skoog et al., 2009) i N = 11,712 (Ševčíková et al., 2014), ma le tele o le tele o N = 896. O le averesi faʻataʻitaʻiga tele na N = 1,498 ma le fesuiaʻiga masani o 1,930, faʻailoa mai le tele o le eseʻese o faʻataʻitaʻiga tele. Tali tali na lipotia mai i lalo ifo o le afa o suʻesuʻega ma aofia i le va o 10% (mo matua; Hardy et al., 2013) ma le 98.7% (Mesch & Maman, 2009), faatasi ai ma se fuainumera tali tali tutusa ole 82% ma se fua faatatau tali tali ole 74% (SD = 24.35). I suʻesuʻega faʻa umi, o le faʻauiga i le va o le 5% (Brown & LʻEngle, 2009) ma le 46% (Peter & Valkenburg, 2008a), faʻatasi ai ma se vili o le 22% ma le avega masani o 23% (SD = 11.80).
E tusa ai ma le mamanu, 80% o suʻesuʻega sa i ai se mamanu faʻasolosolo ma 20% sa i ai se mamanu umi; 64% o tusiga na faʻalagolago i luga o le tele o sikuea masani (OLS), lologa, poʻo le faʻaogaina o le televave, ma 21% faʻaaogaina le faʻataʻitaʻiga o le faʻatulagaina o le equation (SEM). I le faʻaopoopoga, o le 15% o mataupu na tuʻuina atu i luga o taunuʻuga e faʻavae faʻavae i luga o fuainumera faʻapitoa poʻo faʻavae. (O pasene mo fuainumera fuainumera na faʻaaogaina na fuafuaina i luga o le numera atoa o fuainumera faʻasologa.) E tusa ai ma suiga o le faʻatonutonuga, o mataupu e matua ese lava, mai le puleaina mo na o demographics (eg, Bonino et al., 2006) i le auiliiliina o seti o eseesega taupulepulega, e aofia ai le numera o tagata lautele, amio, feusuaiga, ma le Initaneti (eg, Luder et al., 2011). I tusitusiga faʻavae luga o koluse-sectional mamanu, o le 'eseʻese i le tele taulaʻi, faʻataʻitaʻiga, ma fuainumera metotia na faigata ai ona faʻailoa se tonu tonu hierarchy o faʻatonutonuina variables faʻaaogaina. Peitaʻi, e foliga saogalemu mai le faʻapea o faʻamaumauga o tagata, Initaneti faʻaaogaina-fesoʻotaʻiga fesuiaʻiga (eg, taimi masani, ituaiga, ma le nofoaga o le faʻaaogaina), ma aiga-fesoʻotaʻi suiga (eg, faʻavae aiga, matua faʻataʻitaʻiga, aiga sootaga) sa masani ona faʻatonutonu mo . I tusitusiga faʻavae i luga o ata faʻataʻatitia, o se masani masani e faʻatonutonu mo muamua tulaga o le fesuiaiga o fesuiaʻiga (ie, autoregressive effects; vaʻai Faʻaopopoga), ma le tele o suʻesuʻega puleaina mo, pe aofia ai, faʻaopoopo suiga i le suʻesuʻega (Beyens, Vandenbosch, & Eggermont, 2015; Brown ma LʻEngle, 2009; Peter & Valkenburg, 2011b, 2011c, 2011d; Vandenbosch, 2015). Afai e leʻi suʻesuʻeina ni aafiaga faʻaletulafono, pe o ni tagata vavalo malolosi o le faitalia (feteʻenaʻi, osofaʻiga lautele nai lo le feusuai i feusuaiga; Ybarra et al., 2011) o vaega o le faʻataʻitaʻiga pe na le mafai ona faʻatonutonu mo tulaga muamua o le fesuiaʻiga o faʻatonuga (ie, feusuaʻiga amata; Vandenbosch & Eggermont, 2013b).
Faaiuga: Talosagaina o Fesili Faʻatasi ma Faʻasologa o Fefaʻatauaʻiga
O le tele o suʻesuʻega i luga o talavou ma ponokalafi na mulimuli mai i faʻamatalaga mai suʻesuʻega suʻesuʻe ma faʻaaoga pepa ma penitala poʻo luga o luga o luga o le initaneti ma fesili e faʻatautaia e le tagata lava ia. Toeitiiti lua vaetolu o suʻesuʻega (63%) faʻalagolago i faʻataʻitaʻiga ma nisi o mea faʻafuasei poʻo se mea. O fua faʻatatau o tali na maualuga tele, masalo ona o le tele o suʻesuʻega sa faia i se aʻoga, ae o lenei fuainumera e faʻavae i luga o faʻamatalaga faatapulaa. O fua faatatau o fuainumera i suʻesuʻega uumi taimi na maualuga foi.
I le aotelega, o lona uiga, o nisi faʻamatalaga ma le faʻaeteete i luga o le faavae o le tuufaatasiga o taunuuga e foliga mai e mafai. E tusa ai ma le mamanu, peitaʻi, o le puleʻaga o faʻasologa o fefaʻatauaiga, faʻatasi ai ma le faʻamaopoopoina o uiga o fuafuaga umi, ole a ole atu mo lapataiga i le tusia o faʻamaumauga o mafuaʻaga. O lenei manatu e foliga mai e sili atu le taua ona o le finauga lata mai (e pei o Brown, 2011; Steinberg & Monahan, 2011) e uiga i le iloiloga o le faʻaitiitia o le faʻaogaina o tulafono, lea e puleaina ai suʻesuʻega i tamaʻitaʻi ma ponokalafi, e tatau ona suia i le suʻega o sikuea sikoa, e sili atu le lelei o faʻamatalaga eseese o mea e faʻaaogaina ai e le autalavou ia ponokalafi.
Faʻaauau o le Faʻaaogaina o Talakalafi
O tamaiti talavou e faʻaaogaina ponokalafi na suʻesuʻeina i suʻesuʻega e ala i le taulai atu i (a) le faʻaaogaina, (b) faʻaaoga tatau, ma (c) soʻo se faʻaaogaina o ponokalafi (e pei o le, e le faʻamaonia ai le vaʻaia ma le le iloa ma le faʻaaoga). Laulau 1 o loʻo faʻaalia ai le faʻaaogaina o ponokalafi a le tupulaga i le tele o suʻesuʻega na lipotia ai. Tagata talavou 'o le faʻaaogaina ma le le faʻaaogaina o ponokalafi e masani lava ona suʻesuʻeina e le o manaʻomia (faʻataʻitaʻiga, Mitchell et al., 2003; Wolak et al., 2007) poʻo faʻalavelave faʻafuaseʻi (faʻataʻitaʻiga, Lologa, 2007; Tsaliki, 2011) faʻatagaina i ponokalafi i luga o Initaneti. O lenei ituaiga faʻaaliga e mafai ona tupu, mo se faʻataʻitaʻiga, e ala i le tatalaina o feʻau e leʻi faʻaalia poʻo le mauaina o imeli meli (Chen et al., 2013; Mitchell et al., 2003), faaseseina o tuatusi Upega Tafaʻilagi, sailia ni faaupuga e iai se uiga feusuai ma se uiga e le faʻafeusuaiga (Lologa, 2007), poʻo le faʻafuaseʻi ona faʻaaogaina ata ma mea faʻapitoa (Chen et al., 2013; Ševčíková et al., 2014). O fua faʻatatau mo le faʻaalia o le faʻaalia i luga o ponokalafi i luga o le Initaneti na amata mai i le 19% na maua i le 10- i le 12-tausaga i Amerika (Mitchell et al., 2007) i le 60% i teineiti a Ausetalia ma 84% i totonu o tama a Ausetalia oe matutua 16 i 17 (Lologa, 2007); ma fuainumera foliga mai ua paʻu i tausaga talu ai nei, a itiiti mai i le Iunaite Setete (Jones et al., 2012). O suʻesuʻega talu ai nei na maua ai le 41% o tupulaga talavou o Taiwanese e aunoa ma se faʻaalia i ponokalafi i luga o Initaneti (Chen et al., 2013), ao 68% o talavou i le Iunaite Setete na latou fetaiaʻi ma le le iloa i ponokalafi (Hardy et al., 2013).
Faʻatinoga ma le Faʻaaogāina o Tagata Taʻitaʻi Talavou 'Faaaogaina o Ponokalafi (Faʻaaogaina, Manatu, Soo se mea) (na o suʻesuʻega na faʻaalia)
Faʻaaogaina le faʻaaogaina o ponokalafi e masani lava ona suʻesuʻeina e pei ona fuafuaina (eg, Luder et al., 2011), faʻamoemoe (eg, Peter & Valkenburg, 2006a) faʻafeiloaʻi i ponokalafi faʻasalalauga, e masani ona aofia ai le suʻesuʻega malosi mo mea (Tsaliki, 2011). O le tele o fuainumera o le faamoemoe e faʻaalia i ponokalafi na fesuisuiai foi. A o Ybarra ma Mitchell (2005) na maua 7% o le 10- i le 17-tausaga le matutua i le Iunaite Setete e avea ma tagata e faʻaaogaina le ponokalafi i luga o faʻasalalau masani (8% i le Initaneti), Chen et al. (2013) na lipotia mai o 59% o Taieseese 10- e ala ile 12th-grade students na faʻaaogaina ma le faʻaaogaina ponokalafi i le tausaga talu ai.
O suʻesuʻega na feagai ma soʻo se ponokalafi faʻaaogaina o talavou e aunoa ma le faʻamasaniga i le va o le mafaufauina ma le le fuafuaina faʻafuaseʻi o ponokalafi na oʻo mai foi i le faʻaaogaina o iʻuga. O fua faatatau masani i le va o le 7% (aafia ai i ponokalafi; Dong, Cao, Cheng, Cui, & Li, 2013; ponokalafi faʻaaogaina i luga o Initaneti ma i tu ma aga faʻasalalau i tausaga ua tuanaʻi; Shek & Ma, 2012a) i le 71% (faʻaogaina o ponokalafi i luga o le Initaneti ile tausaga talu ai; Chen et al., 2013). Weber et al. (2012) mauaina e 93% tama ma 52% teine mai le 16 i le 19 tausaga na matamata i se ata mataga i le ono masina ae le i faia le suʻesuʻega. O fua faatatau masani mo le olaga atoa o ponokalafi e afua mai i le 25% o tamaiti Taiwanese (Initaneti ponokalafi; Cheng, Ma, & Missari, 2014) i le 98% faʻatasi ma tama tama Siamani ma 81% i totonu o teine Siamani (ata tifaga leaga; Weber et al., 2012).
Toeitiiti lava suʻesuʻega uma i le taimi nei ua taulai atu i le tasi le taimi o fuataga a teine talavou i ponokalafi, ma ua le amanaia le faʻaaogaina o lenei faʻaaogaina i le taimi. Faʻatalatalanoa lenei vaʻaiga suʻesuʻe, Doornwaard, van den Eijnden, et al. (2015) talu ai nei na suʻesuʻeina ai faʻataʻitaʻiga na faʻaaogaina e le autalavou 'i luga o le Initaneti. Latou te maua ni auala se fa o ponokalafi e faʻaogaina mo tama: o se mea e le faʻaaoga pe le masani ona faʻaaogaina; o se faʻataʻitaʻiga lea na matua faʻateleina ai ponokalafi; se faasologa o le faaaogaina i nisi taimi; ma se auala e faʻaititia ai le faʻaaoga. E tolu ituaiga o faʻataʻitaʻiga e faʻaaogaina mo teineiti: o se tagata e le faʻaaogaina mea faʻamalosi poʻo le faʻaaogaina o faʻataʻitaʻiga; se faʻaoga faʻaaoga faʻaaogaina malosi; ma se faʻagasologa faʻamalosi faʻaaogaina faʻasologa.
Faaiuga: Tamaiti Taʻutaʻu Faʻaaoga Ponokalafi, Ae o Faʻamatalaga Faʻateleina e Feteʻenaʻi Tele
O faʻamatalaga e uiga i le faʻaogaina o le faʻaaogaina e le autalavou o ponokalafi e tele lava, e tusa lava pe suʻesuʻeina suʻesuʻega ma le le iloa, faʻamoemoe, pe faʻaaogaina ponokalafi. O suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai e le itiiti ifo i le toʻatele o talavou uma latou te faʻaaogaina ponokalafi, ae o fua saʻo e uiga i ponokalafi a tama talavou e foliga mai e faigata ona maua mai tusitusiga.
O le eseesega o faʻamatalaga e uiga i le faʻaaogaina o ponokalafi a le tupulaga talavou, e tolu mafuaaga. Muamua, e pei Laulau 1 ma le Faʻaopoopoga o loʻo faʻaalia, o suʻesuʻega e eseese auala, aemaise lava i le tulaga o le sampling method, sample sample, faʻataʻitaʻiga o mea, faʻatulagaina o suʻesuʻega / pulega, ma le faʻatinoina o ponokalafi faʻaaogaina. O se taunuuga, o le tele o fuainumera e uiga i ponokalafi atonu e patino i le suʻesuʻega faapitoa ma e faigata ona faʻatusatusa i suʻesuʻega. Lona lua, i le vaitau mai le 1995 i le 2015, lea na tatou toe iloiloina iinei, ua faia ai le suiga i le Initaneti-ma o loʻo maua ai e tupulaga talavou le initaneti. O se sailiga na aoga i le amataga o le 2000s e ono le toe i ai i le aso. Tolu ma le mea mulimuli, aʻo le manino le mamanu i suʻesuʻega, o le aganuu (faʻataʻitaʻiga, aʻoaʻoga faʻafeusuaiga, faʻasalalauga tau feusuaiga) o suʻesuʻega atonu o le a aafia ai le tele o taimi e faʻaaogaina ai e le autalavou (lipoti) le ponokalafi. E faʻapefea ona tutusa nei tulaga e tolu-eseesega o auala, fesuiaiga o tekinolosi, ma aganuu-o le faʻaaogaina o le faʻaogaina o ponokalafi a tupulaga talavou e manaʻomia ai le gauai faʻapitoa i suʻesuʻega i le lumanaʻi. I le taimi nei, e le mafai ona taofiofia e faapea o soʻo se faʻamatalaga e uiga i le tele o fuainumera o tauleʻaleʻa e faʻafeiloaʻi i ponokalafi e faʻamaasiasi e le itiiti ifo ma le tolu mea na taʻua.
Failautusi o Tagata Talavou 'Faaaogaina o Ponokalafi
O fualaau o ata o ponokalafi a le autalavou e faatatau i fesuiaiga o fuaitau lea e faaaoga ai e talavou le ponokalafi. I mea na matou faailoaina o se tagata vavalo, matou te mulimuli i le tulimataʻiga ma le faʻamatalaga i le suʻesuʻega faapitoa. Ina ia faʻaitiitia le ono lamatiaga o sailiga, tatou te le lipotia lipoti o iloiloga faʻapitoa ma taulai atu nai lo na o fuataga o suʻega eseese. Mo suʻesuʻega umi, matou te lipotia lipoti mai faʻataʻitaʻiga e lua fesuiaiga ae na o taimi lava e aofia ai le faʻamalosia o aʻafiaga (e pei o le pulea o tau muamua o le fua faʻatau).
I mea o loʻo mulimuli mai, tatou te le aofia ai tagata na vaʻai i le faʻaaogaina ma le le iloa o ponokalafi na suʻesuʻeina i tusitusiga. E talafeagai le fesiligia pe o se gaoioiga e aofia ai se vaega avanoa o le a fesuisuiaʻi faʻalelei i tupulaga talavou. E le gata i lea, e le o manino pe o se tali lelei i se fesili e uiga i le le iloa le faʻaalia o se auala e faʻafefe ai le tele o tali e le manaʻomia i se fesili e uiga i le faʻaalia. I le mea mulimuli, i le faʻamatalaga o le faʻalauiloaina e aunoa ma le iloa, e le lava le faʻamaonia o tusitusiga pe, pe a maeʻa le fesoʻotaʻiga muamua, e le toe i ai se taimi e faʻatautaia ai. A uma, pe a filifili talavou e faaauau le mataʻituina o ponokalafi na feagai, e faigata ona iloa le faʻaauau pea o lenei faʻaauau pea ona le iloa pe faʻalavelave.
O le uluaʻi faʻamatalaga a le DSMM (Valkenburg & Peter, 2013) o le faʻaogaina o ala o faʻataʻitaʻiga o loʻo valoia e suiga o agaifanua, atinaʻe, ma agafesoʻotaʻi. E tusa ai ma tuutuuga o vaʻaiga o ponokalafi faʻaaogaina, e lima vaega o fesuiaʻiga na suʻesuʻeina (le aofia ai suʻesuʻega i le le fuafuaina le faʻaaogaina): demographics, uiga o uiga, masani-fesoʻotaʻi fesuiaʻiga, feusuaiga fiafia, ma Initaneti amio. Ae mo le faitau aofai o tagata, o le tele o suʻesuʻega ua faʻaalia ai o tama talavou na masani ona latou faʻaaogaina ponokalafi nai lo tamaʻitaʻi talavou (Holt, Bossler, & May, 2012; Lo et al., 1999; Lo & Wei, 2005; Mesako, 2009; Mesch & Maman, 2009; Peter & Valkenburg, 2006a, 2011d; Ševčíková et al., 2014; Shek & Ma, 2012a; Tsitsika et al., 2009; Wolak et al., 2007; Ybarra & Mitchell, 2005). Ae peitai, o se suʻesuʻega faatusatusa i le atunuu i totonu o atunuu Europa, ua faailoa mai ai o eseesega o feusuaiga i le faaaogaina o ponokalafi e le o manino i atunuu sili atu ona saoloto nai lo atunuu e le taugofie (Ševčíková et al., 2014). Vandenbosch (2015) e leai ni feeseeseaiga i le va o tagata talavou a Dutch i le alofa-, puleʻaga, poʻo faʻamalosikalafi i luga o le Initoneti. O tamaʻitaʻi poʻo tamaʻitaʻi e faʻafeusuaʻi ma tamaʻitaʻi ua maua e faʻaaogaina ponokalafi i luga o le Initaneti e sili atu nai lo le tamaʻitaʻi ma le tamaʻitaʻi (Luder et al., 2011; Peter & Valkenburg, 2011d). O tamaiti talavou e sili atu le maualuga o aʻoaʻoga tau aʻoaʻoga e sili atu ona latou feagai ma faʻataʻitaʻiga i luga o le Initaneti i totonu o suʻesuʻega Dutch (Vandenbosch, 2015). I se tulaga talitutusa, o teineiti e sili atu ona maualuga le aʻoaʻoina o le Initaneti i ata suʻesuʻe a Suetena (Luder et al., 2011). I se isi suʻesuʻega Dutch, e ui i lea, o tulaga aʻoaʻoga na le fesoʻotaʻi ma le faʻaaogaina o Initaneti ponokalafi (Peter & Valkenburg, 2011d).
E tusa ai ma uiga o le tagata, o le malosi o molimau ua aliaʻe mai e faʻaaoga e tupulaga matutua le faʻaaogaina o ponokalafi e masani ona sili atu nai lo o latou tagata (Beyens et al., 2015; Luder et al., 2011; Peter & Valkenburg, 2006a, 2011d; Ševčíková et al., 2014), e ui o se suʻesuʻega talu ai nei na lipotia mai ai le leai o se faʻalogona o le sailia o lagona i luga o autu i ponokalafi i luga o le Initaneti (e pei o le alofa, puleʻaga, faʻamalosi) lea na faʻaalia ai tupulaga talavou (Vandenbosch, 2015). I se tulaga talitutusa, o tagata talavou ma le faʻaitiitia o le pulea e le tagata lava ia na faʻaaogaina ai le tele o ponokalafi i luga o Initaneti 2012). O talavou na le faʻamalieina o latou olaga na tele foi ina faʻaaoga Initaneti ponokalafi (Peter & Valkenburg, 2006a), o se koluse-vaega sailiga na toe faia i se suʻesuʻega faʻaumiumi (Peter & Valkenburg, 2011d). I aʻoga Korea e lua, o talavou na i ai se faʻaititia o le manatu o le tagata lava ia na latou faʻaaoga foi ponokalafi i taimi uma (Kim, 2001, 2011). I se suʻesuʻega a Isaraelu, i se faʻaeseesega, o le talitonuina o ia lava na maua e le fesoʻotaʻi ma le faʻaaogaina e talavou o ponokalafi i luga o le Initaneti (Mesch & Maman, 2009). E itiiti le iloa o le tutoatasi na fesootaʻi ma le faʻaaoga soo o ponokalafi (Weber et al., 2012), e pei o le sili atu le malosi o le tagata lava ia (Kim, 2001, 2011). Ma le mea mulimuli, o talavou e iai le hyperfeminine poo le hypermasculine matai tamaʻitaʻi e sili atu ona ono aafia i ata mataga i luga o le Initaneti nai lo talavou e aunoa ma se tulaga o le hypergender (Vandenbosch, 2015).
O fesuiaiga masani e masani ona faasino atu i mataupu e taulimaina le tulaga e tausisia e le autalavou ma teena tulafono ma tulaga taua i se sosaiete ua tuuina atu. E tusa ai ma nei fesuiaiga, faʻataʻitaʻiga o le faʻamavaeina o talavou (Wolak et al., 2007; Ybarra & Mitchell, 2005) ma le autalavou e faʻaaogaina vailaʻau (Ybarra & Mitchell, 2005) ua lipotia mai le faʻaaogaina o ponokalafi soʻo. O le faʻaaogaina o ponokalafi na faʻaaoga foi e sili ona iloga i le vaega o talavou ua taʻua o le "solitulafono tele" (Hasking, Scheier, & Ben Abdallah, 2011, i. 26). I le eseesega, talavou faʻalelotu (Hardy et al., 2013) ma i latou i aoga faʻalelotu (Mesch, 2009; Mesch & Maman, 2009) faʻaaogaina ponokalafi e le faʻaitiʻitia, aemaise lava ona o le faʻalotu ua faʻaalia e fesoʻotaʻi ma le maualuga o le pulea e le tagata lava ia, tele uiga leaga e uiga i ponokalafi, ma le lagona o le matamata i ponokalafi e soli ai faʻamoemoega masani ma tulaga masani (Hardy et al., 2013). E lua suʻesuʻega a Dutch, e ui i lea, e leai se aʻafiaga o le faʻalelotu i le faʻaaogaina o ponokalafi Initaneti (Peter & Valkenburg, 2006a; Vandenbosch, 2015). Pe o le autalavou na lesitalaina i le aʻoga ma nonofo faʻatasi ma matua uma e leai foi se fesoʻotaʻiga ma ponokalafi faʻaaoga (Lopez, Mukaire, & Mataya, 2015). Mulimuli ane, uiga le lelei i le aoga (Mesch, 2009; Mesch & Maman, 2009) faʻapea foʻi ma le i ai o uo e auai i gaoioiga faʻavalea (Holt et al., 2012) na fesootaʻi atu i se faʻaaoga sili atu o ponokalafi i le Initaneti.
Ae mo tuʻinanau a talavou, o i latou e tele lo latou fiafia i feusuaʻiga, faʻapea foʻi ma i latou na faʻaaoga mea o loʻo faia i feusuaʻiga i isi ala o faʻasalalauga, na tele ina aʻafia i ponokalafi i luga o Initaneti (Peter & Valkenburg, 2006a). Mulimuli ane, i le tulaga o amioga i luga o le Initaneti, o le faʻaaogaina o le ponokalafi i le initaneti na sili atu ona maualuga i latou o loʻo i ai tomai sili atu i se suʻesuʻega i atunuʻu uma o Europa (Ševčíková et al., 2014), ae le fesootai i tomai faʻapipiʻi a le tauleʻaleʻa i se suʻesuʻega Amerika (Holt et al., 2012). O le faaaogaina o ponokalafi i luga o le Initaneti na foliga mai e maualalo pe a faapipiiina le masini faamama (Wolak et al., 2007). Tagata talavou e faʻaaogaina ponokalafi i luga o le Initaneti e masani ona faʻaaogaina le Initaneti i taimi uma (Ševčíková et al., 2014) ma mo gaoioiga eseese, e pei o le faila faila (Wolak et al., 2007), aʻoaʻoga faʻafeusuaiga (Tsitsika et al., 2009), talanoa i tagata ese (Wolak et al., 2007), Initaneti i taaloga, ma le faatauina o oloa (Tsitsika et al., 2009).
I tulaga o tagata atinaʻe o faʻamatalaga o ponokalafi faʻaaogaina, o suʻesuʻega ua taulai atu i vaega e tolu o fesuiaiga: matua / matuitui matua, aafiaga tau feusuaʻiga, ma tomai tau atinae. E tusa ai ma le matua, o aʻafiaga e le ogatasi ua tupu mai. E ui o suʻesuʻega e fa na faʻaalia ai o ponokalafi ua faʻaaogaina ma le matua (Ševčíková et al., 2014; Shek & Ma, 2012a; Wolak et al., 2007; Ybarra & Mitchell, 2005), o isi suʻesuʻega e lima e leʻi maua ai se alualu i luma (Holt et al., 2012; Mesako, 2009; Mesch & Maman, 2009; Peter & Valkenburg, 2006a, 2011d). O se suʻesuʻega lata mai na lipotia mai ai le tele o faʻasalalauga i ponokalafi i luga o le initoneti mo tupulaga talavou ma sili atu le faʻaalia i le puleaina o ata mataga mo tamaiti matutua (Vandenbosch, 2015). Mo le matua matua, i se faatusatusaga, o taunuuga e sili atu ona faifai pea. O le tele o taimi faʻaaogaina ponokalafi i le Initaneti sa maua uma mo tama (Beyens et al., 2015; Peter & Valkenburg, 2006a) ma teine (Luder et al., 2011) faʻatasi ai ma le matua oʻooʻo o le matutua. E tusa ai ma tulaga tau feusuaiga, o taunuuga e le mautonu. O le tele o aafiaga tau feusuaʻiga na fesootaʻi ma le faʻaaoga soo o faʻamatakalafi i le Initaneti i se suʻesuʻega se tasi (Ševčíková et al., 2014) ma le faʻaaogaina soʻo o le Initaneti ponokalafi (i teine) i le isi (Peter & Valkenburg, 2006a). A o le agavaʻa agavaʻa, agavaʻa-agavaʻa agavaʻa (ie, agavaʻa e foia ai faʻafitauli, seti sini, faia lelei filifiliga filifiliga ma gaioi e tusa ai) na fesoʻotaʻi ma sili atu masani ponokalafi faʻaaogaina. I se faatusatusaga, lelei uiga lelei atinae talavou (eg, agafesootai agavaʻa, lava-agavaʻa, ma agavaʻa agavaʻa) na fesoʻotaʻi ma le laʻititi masani o ponokalafi faʻaaogaina, i luga o le Initaneti ma i le laʻititi masani faʻasalalauga (Shek & Ma, 2012a).
E tusa ai ma le vaʻaia o faʻamatalaga faʻaagafesootai o ponokalafi, na feutagaʻi ai le au suʻesuʻe ma fesuiaiga o aiga ma tupulaga e pei foi o le faʻaleagaina. Le itiiti le tautinoga i le aiga (Mesch, 2009; Mesch & Maman, 2009), aiga matitiva galulue i le lautele (Shek & Ma, 2014), ma faʻapitoa lava laʻititi le fealofani i le faʻagaioiga o le aiga (Shek & Ma, 2012a) na fesoʻotaʻi uma ma le faʻaaogaina malosi o ponokalafi. O le mea lava e tasi na tupu mo se le lelei lagona faʻafesoʻotaʻi ma le tagata tausi (mo Initaneti ponokalafi; Ybarra & Mitchell, 2005) ma se tausi maʻi na faʻaaogaina le amio faʻamalosi (mo ponokalafi masani; Ybarra & Mitchell, 2005). I se faʻaopopoga, o feteʻenaʻiga a aiga ma le lelei o fesoʻotaʻiga a aiga na fesoʻotaʻi ma le tele o ponokalafi faʻaaogaina i luga o Initaneti ma faʻasalalauga faʻaleaganuʻu, e ui ina faʻatonutonuina e le laʻititi le lelei atinae o talavou (Ma & Shek, 2013). Faʻaleagaina uiga faʻasoa e faʻapitoa ma faʻateleina faʻaaogaina ponokalafi faʻaaoga (Mesch, 2009; Shek & Ma, 2012a). Faʻasalaga faʻamalosia matua (Ševčíková et al., 2014) ma faʻapipiʻi le poloka komipiuta (Wolak et al., 2007) na fesoʻotaʻi ma le faʻaititia o ponokalafi faʻaaogaina luga o le Initaneti. I se faatusatusaga, o fesuiaiga o le puleaina o matua ma matua o talanoa e uiga i Initaneti ponokalafi ma a latou fanau na maua e le fesootai ma talavou 'faaaogaina o ponokalafi Initaneti (Peter & Valkenburg, 2006a; Wolak et al., 2007).
E faʻatatau i uo, o le tele o taimi e faʻaaoga ai ponokalafi faʻaaogaina i luga o le upega tafaʻilagi na maua a o toʻatele o uo talavou sa laiti (Peter & Valkenburg, 2006a), ina ua faʻaaogaina e le autalavou le Initaneti i fale oa latou uo (Wolak et al., 2007), pe a latou fesoʻotaʻi soo atu ma a latou uo e uiga i ponokalafi (naʻo tane; Weber et al., 2012), ma pe a faʻaalia tupulaga e faʻaogaina ponokalafi (mo na o tamaʻitaʻi; Weber et al., 2012). O se suʻesuʻega i le faʻaaogaina o ponokalafi i luga o telefoni feʻaveaʻi na faʻaalia ai foi le lauiloa i tafaoga taʻalo, taʻutaʻua ma le faʻafeagai ma le tupulaga, manaoga mo le taʻutaʻua, ma aʻafiaga a tupulaga o fesoʻotaʻiga ma faʻataʻitaʻiga masani (Vanden Abeele et al., 2014). Faʻapipiʻiina i uo, peitaʻi, ua maua e leai se fesoʻotaʻiga ma talavou 'faʻaaogaina o Initaneti ponokalafi (Mesch & Maman, 2009). Mulimuli ane, e faatatau i le faʻasalaga, Wolak et al. (2007) na iloa ai e sili atu le faʻaaogaina e le autalavou o le Initaneti taukalafi pe a faʻasauāina i luga o le initaneti ma afaina ai o latou olaga tuusao.
Faaiuga: O le Tupulaga Talavou Tupulaga Taumatau o le Tagata, Faʻateleina Atili, Sensation-Findker, Faʻasalaga Fegalegaleaiga Faaleaiga
Suesuega na suʻesuʻeina le anoanoaʻi o valoʻaga o le faʻaaogaina e talavou o ponokalafi. Peitaʻi, o faʻamatalaga tuʻufaʻatasia o mea o loʻo valoʻia mai o le faʻaaogaina e ponokalafi o ponokalafi e faʻatapulaʻa lava. E ui lava e le o iai ni tulaga masani e taliaina e uiga i le aofaʻi o toe kopi e manaʻomia e faʻamautu ai ni faʻamatalaga tuʻufaʻatasia, ae o loʻo iai le maliega e tatau ona toe faʻataʻitaʻi faʻalua sailiiliga ma sili atu i le tele o taimi (eg, Casadevall & Fang, 2010). I lenei iloiloga, tatou te faʻamalamalamaina le faʻaopoopoga o faʻamaoniga o le tali lava lea e tasi e maua mai e le itiiti ifo ma le tolu ni au suʻesuʻega eseese i ni atunuʻu eseese se tolu pe tusa ma le tolu faʻataʻitaʻiga tutusa (poʻo le faʻamalamalamaina) vavalalata i le leai o se numera tele o iuga tetee. Faʻatasi ai ma lenei talaaga e mafai ai ona matou faʻamaonia e faʻapea, o tagata e sili ona faʻaaogaina ponokalafi o tamaʻitaʻi, o loʻo sili atu le alualu i luma, o talavou e saili lagona faʻamaoni ma fegalegaleaiga faʻaletonu pe faʻalavelave. Ae ui i lea, e taua le maitauina e mafai e sui o faʻataʻitaʻiga o ponokalafi ona faʻaaogaina le avanoa i ponokalafi po o le aganuu o suiga o ponokalafi. Mo se faʻataʻitaʻiga, afai e na o le Initaneti e mafai ona maua na o le faʻalauiloa poʻo le tomai, oi latou e mafai ona maua ponokalafi i luga o le Initaneti e ono ese le malosi mai i latou e mafai ona maua pe afai e maua le Initaneti i tagata uma. I se tulaga talitutusa, afai o le ponokalafi e masani ona faʻatulagaina i se aganuu, o lona faʻaaogaina e mafai ona valoia e se eseesega o seti o fesuiaiga nai lo le taimi e manatu ai o se mea sese.
Faaaogaina o Ponokalafi Faʻaaogaina ma Ulugalii 'Uiga Feusuaʻi, Atinaʻeina o le Tagata Lava Ia, ma Amioga
E talitutusa ma a tatou iloiloga o faʻamatalaga o faʻataʻitaʻiga o ponokalafi a tupulaga talavou, i lenei vaega matou te lipotia foi na o sailiiliga o iloiloga eseese. E pei ona faia muamua, matou te lipotia lipoti mai faʻataʻitaʻiga e na o le lua ni fesuiaiga i fua umi umi pe afai e aofia ai ma le tele o aʻafiaga.
Uiga Faafeusuaiga
E tusa ai ma uiga tau feusuaiga, o le suʻesuʻega e faʻaogatotonu i ni uiga se lua: uiga faʻafeusuai ma uiga faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga. Matou te faʻaaoga le fuaitau uiga feusuaʻi e avea o se taimi faamalu mo uiga lelei e uiga i feusuaiga ma paaga masani, e masani lava i totonu o se tulaga le tuusao poo fafo atu o se mafutaga mafana. I totonu o tusitusiga, o amioga faʻafeusuai e faʻatagaina i fuataga e pei o uiga feusuai (Lo et al., 1999), mea faigaluega uiga i feusuaiga (Peter & Valkenburg, 2010b), uiga agaʻi i le faia o feusuaiga le masani ai (Peter & Valkenburg, 2008b), poʻo ni uiga agaʻi i amioga faʻataga i feusuaiga (Lo & Wei, 2005). Le umi talitonuga faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga e faʻatatau i talitonuga o loʻo pulepuletutu ai talitonuga faʻaleaganuʻu o tama ma fafine faʻapea foʻi ma feusuaiga. Fua i tusitusiga e aofia ai alualu i luma itupa-matafaioi uiga (Brown & LʻEngle, 2009), manatu o fafine o feusuaʻiga mea (Peter & Valkenburg, 2007, 2009a), talitonuga faʻataʻitaʻiga e uiga i le tamaʻitaʻi e uiga i le le atoatoa o le malosi i feusuaiga (To et al., 2012), ma talitonuga e uiga i le tutusa o alii ma tamaitai (To et al., 2015).
Faasao Uiga Faafeusuaiga
O molimau maumaututu na aliaʻe mai, o le faaaogaina e ponokalafi o ponokalafi e fesoʻotaʻi ma le malosi o le tuinanau o amioga feusuaiga (Brown & LʻEngle, 2009, na o tama; Doornwaard, Bickham, et al., 2015, na o tama; Lo et al., 1999; Lo & Wei, 2005; Peter & Valkenburg, 2006b, 2008b, 2010b; To et al., 2015; To et al., 2012). O le tele o faʻamaoniga e faʻavae i luga o suʻesuʻega faʻasalalau (Lo et al., 1999; Lo & Wei, 2005; Peter & Valkenburg, 2006b, 2008b; To et al., 2015; To et al., 2012). O le tele o faʻasalalauga i suʻesuʻega faʻasolosolo na amata mai i Cohen's d = 0.45 (Lo ma isi., 1999) i d = 0.72 (Pita & Valkenburg, 2008b), ma se averesi o d = 0.56 i luga o suʻesuʻega. I suʻesuʻega faʻa umi, naʻo pau le 'anoa' aʻafiaga mafai ona fuafuaina o d = 0.39 (Pita & Valkenburg, 2010b). Mo faʻauigaina o nei iʻuga, e taua le maitauina o le tufatufaina o fesuiaʻiga i suʻesuʻega e masani ona faʻailoa mai ai o talavou i le averesi na taumafai e teteʻe i amioga faʻafeusuaiga tuʻinanau (Brown & LʻEngle, 2009; Doornwaard, van den Eijnden, et al., 2015; Peter & Valkenburg, 2008b, 2010b; To et al., 2012) poʻo le le faʻavaivai (Lo et al., 1999; Lo & Wei, 2005; Peter & Valkenburg, 2006b). E leai se tasi o suʻesuʻega na maua, i le averesi, o tupulaga talavou na latou ioeina uiga feusuai.
O le manatu lona lua o le DSMM o le mafaufau, lagona, ma le faʻaosofia o tali o loʻo faʻatalanoa le fesoʻotaʻiga i le va o faʻasalalauga faʻasalalau ma fesuiaiga o suiga. Nisi o suʻesuʻega ua maua ai le mautinoa le moni o ponokalafi (Peter & Valkenburg, 2006b), aemaise lava lona iloa i le va fealoaʻi vaʻaia (ie, tutusa i le moni-lalolagi feusuaʻiga) ma iloa aoga o se punavai o feusuaʻiga faʻamatalaga (Peter & Valkenburg, 2010b), faʻatalanoa le fesoʻotaʻiga i le va o le faʻaogaina o ponokalafi i luga o le Initaneti ma uiga faʻanoanoa. E i ai foi faailoga lena talavou 'sili atu ona malolosi ma setete ioe tali atu i ponokalafi (ie, a tuʻufaʻatasi o physiological, affective, le mafaufau, ma tali amioga ponokalafi Initoneti;. Ina' ua al, 2012) o se vaega na faʻasalalau lenei sootaga. Aafiaga poʻo fegalegaleaiga faʻasolosolo i le va o ponokalafi faʻaaogaina ma le aufaasālalau e mai i Cohen's d = 0.52 (mo aga fesoʻotaʻiga; Peter & Valkenburg, 2010b) i d = 1.00 (Pita & Valkenburg, 2006b), ma se averesi o d = 0.79. O le tufatufaina o fesuiaʻiga i le lua suʻesuʻega faʻailoa mai ai, i le averesi, talavou e leʻi vaʻaia ponokalafi e pei o (lautele) faʻatatau pe o se aoga faʻavae mo feusuaiga faʻamatalaga.
O le fautuaga lona tolu a le DSMM o le fesuiaiga, atinaʻe, ma fefaʻatauaʻiga faʻapitoa atonu e le gata ina vavalo ai le faʻaaogaina o ala o faasalalauga ae faʻaalia foi le lautele o le faʻaogaina e le aufaasālalau e valoia ai fuainumera o fuainumera. E oʻo mai i le taimi nei, o le aufaʻatasia o le fegalegaleaiga i le va o ponokalafi e faʻaaogaina ma uiga tuusaʻo e leʻi suʻesuʻeina soo. E tusa ai ma le uiga o le ola faʻatasi o le tino (o se faʻataʻitaʻiga e pei o le DSMM), Brown ma L'Engle (2009) faʻapea foʻi ma Doornwaard, Bickham, et al. (2015) maua ai se faʻasaga i le va o ponokalafi faʻaaogaina ma amioga faʻafeusuai mo tama. Peter ma Valkenburg (2010b), i se faatusatusaga, e leai se gaioiga faʻaalia o le soifuaga o tagata talavou ma le faʻafeusuaiga masani (o se tagata faʻaleleia atinae). To et al. (2015) na lipotia mai e faapea, o le sootaga i le va o le Initaneti taufaasese ma uiga feusuai (ie, feusuaʻiga e faʻatatau i le tino) e sili atu le malosi pe afai e sili atu le talanoa o le tauleʻaleʻa ma matua e uiga i feusuaiga ma lagona ai le tele o faatosinaga a tupulaga e uiga i le faʻaogaina o ponokalafi.
E tusa ai ma fesoʻotaʻiga faʻamaonia i le va o ponokalafi e faʻaaogaina ma uiga faʻatagaina (manatu fa i le DSMM), o faʻamatalaga e tapulaa. O suʻesuʻega umi na taʻua muamua e Peter ma Valkenburg (2010b) ma Doornwaard, Bickham, et al. (2015) iloa ai, i le aluga o taimi, o le faʻaaogaina o ponokalafi i luga o le Initaneti na vaʻai mai ai uiga faʻaalia, aʻo le gauai atu uiga e leʻi valoia le faʻaaogaina o ponokalafi.
Gender-Stereotypical Sexual Beliefs
Lua koluse-vaevaega (Peter & Valkenburg, 2007; To et al., 2012) ma lua suʻesuʻega umi (Brown & LʻEngle, 2009; Peter & Valkenburg, 2009a) ua faaalia ai o le faaaogaina e pono o ponokalafi o tupulaga talavou e fesootaʻi atu i talitonuga sili ona malolosi o talitonuga tau feusuaiga. O se suʻesuʻega faʻaseʻega lona tolu na maua ai le fesoʻotaʻiga i le va o le faʻaaogaina o ponokalafi i luga o le Initaneti ma talitonuga lautele e uiga i le tulaga tutusa o alii ma tamaitai, na sili atu le leaga ao talanoa talavou i taimi uma e uiga i feusuaiga ma o latou matua. Ae ui i lea, o se fesootaiga tuusaʻo i le va o ponokalafi e faʻaoga ma le tutusa o alii ma tamaitai e le oi ai i lena suesuega (To et al., 2015). E faʻapena foi, o le lona tolu suʻesuʻega faʻa umi na le maua ai se fesoʻotaʻiga i le va o le tele o talavou faʻaaoga Initaneti ponokalafi ma itupa-stereotypical feusuaiga talitonuga (Peter & Valkenburg, 2011b). I suʻesuʻega na tuʻuina atu ai faʻamaumauga e faʻatusatusa ai le tele o le aoga, o aʻafiaga e mafua mai i Cohen's d = 0.10 (To et al., 2015) i d = 0.74 (Pita & Valkenburg, 2009a), e mafua ai le averesi o Cohen's d o le 0.42. O tufatufa atu o fesuiaiga i suʻesuʻega na faaalia ai o tupulaga talavou i le averesi e le o iai ni talitonuga faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga.
E lua suʻesuʻega na faʻaalia ai le fesoʻotaʻiga i le va o faʻataʻitaʻiga o ponokalafi ma le tele o fuainumera o faʻatalanoaga (faʻatalanoaga e lua o le DSMM) e ala i se tali patino: O le tali ma le mautinoa o tali i ponokalafi na faʻatalanoaina le fegalegaleaiga i le va o le faʻaogaina o ponokalafi i luga o le Initaneti ma talitonuga faʻamaonia i To et al's study (2012). O le matamata i ponokalafi na faafesootai lenei sootaga i le Peter ma Valkenburg (2009a) suesuega. O le tele o le aafiaga o ponokarafi e faaaoga i le fiafia i Peter ma Valkenburg's (2009a) suʻesuʻe o Cohen's d = 1.21.
O le aufaʻatonu na suʻesuʻeina (manatu tolu o le DSMM) na faʻaosoina le le tutusa o fegalegaleaiga i le va o ponokalafi faʻaaogaina ma itupa-stereotypical feusuaiga talitonuga. I le tasi itu, o le 'itupa olaola a le autalavou (o se tuʻufaʻatasiga masani) e leʻi faʻateleina pe faʻaitiitia ai le sootaga i le va o ponokalafi faʻaaogaina ma talitonuga masani (Brown & LʻEngle, 2009; Peter & Valkenburg, 2009a), e faʻapena foi tausaga o talavou (ose tagata e faʻataʻitaʻia le atinaʻe) (Peter & Valkenburg, 2009a). I le isi itu, o fesoʻotaʻiga ma matua e uiga i feusuaiga (o se tagata faʻapisinisi) e foliga mai na tuʻuina atu le fesoʻotaʻiga i le va o le faʻaaogaina o ponokalafi i luga o le Initaneti ma talitonuga e uiga i le tulaga tutusa o alii ma tamaitai e sili atu le leaga (To et al., 2015).
Ae mo fefaʻatauaiga felafolafoaʻiga (manatu fā o le DSMM), o le tasi suʻesuʻega umi na maua ai faʻamaoniga o fefaʻatauaiga i le va o le faʻaaogaina o Initaneti ponokalafi ma itupa-stereotypical feusuaiga talitonuga (Peter & Valkenburg, 2009a). O le faʻaaogaina o ponokalafi i luga o le Initaneti ua le gata ina valoia ai talitonuga malolosi i luga o le taimi ae o talitonuga faʻataʻitaʻiga na valoia foi le masani ona faʻaaogaina ponokalafi i luga o le taimi (Cohen's d = 0.68). O lenei fesoʻotaʻiga sa sili atu le malosi mo tama nai lo tamaʻitaʻi talavou ma na faʻatalanoa e ala i le fiafia i ponokalafi.
Fefaʻatauaʻiga Faʻatasi o Feusuaiga
Tolu longitudinal ma tolu cross-sectional suʻesuʻega na feagai ma le fesoʻotaʻiga i le va o talavou 'ponokalafi faʻaaogaina ma a latou lava feusuaʻiga-faʻapitoa (ie, itu ma galuega e fesoʻotaʻi ma le atinaʻeina o le feusuaʻi lava). O nisi faʻamaoniga ua aliaʻe mai o le faʻaaogaina e talavou o Initaneti ponokalafi e fesoʻotaʻi ma sili atu le mautinoa feusuaʻiga, o lona uiga, o le a le lautele e le malamalama ai talavou e uiga io latou talitonuga feusuaiga ma tulaga faatauaina (Peter & Valkenburg, 2008b, 2010a), e ui lava o le le mautinoa o le maualuga o le tulaga maualalo. E eseese le eseesega i le va o Cohen's d = 0.32 i totonu ole suʻesuʻega (Peter & Valkenburg, 2008b) ma d = 0.20 i se suesuega umi (Peter & Valkenburg, 2010a). E tasi le suʻesuʻega na maua ai le faʻaaogaina o le initaneti i luga o le Initaneti, e ala i le faʻaaogaina o le tagata lava ia ma le faʻavaomaloina o foliga vaaia, faʻatasi ai ma le maitauina o tino (Cohen's d = 0.35; Vandenbosch & Eggermont, 2013a). O le siakiina o le tino na maualalo i tamaʻitaʻi i lena suʻesuʻega.
Ua faʻaalia foʻi suʻesuʻega e sili atu le faʻaaogaina o ponokalafi faʻataʻitaʻiga e fesoʻotai, faʻatasi ai ma le tele o le numera o Cohen's d = 0.62, i feusuaiga faʻananau (ie, o se malosi faʻalauiloaina gaioiga i feusuaʻiga mataupu, o nisi taimi i le faʻateʻaina o isi mafaufauga; Peter & Valkenburg, 2008a), faʻapea foʻi ma le fausiaina o feusuaiga (To et al., 2012). I le averesi, talavou 'tulaga o feusuaʻiga naunautai sa feololo (Peter & Valkenburg, 2008a), ao le faitaaga i feusuaiga na tupu e aunoa ma se taimi (To et al., 2012). Ma le mea mulimuli, faʻaaogaina ponokalafi ua maua e fesoʻotai ma le le fiafia i feusuaiga i le taimi, Cohen's d = 0.24 (Galu 1 i le Galu 2) ma le 0.28 (Galu 1 i le Galu 3) (Peter & Valkenburg, 2009b), faatasi ai ma le tupulaga talavou e le tutusa ma le le faamalieina pe faamalieina foi i a latou feusuaiga. I le isi itu o faailoga eseese o le atinaeina o le tagata lava ia, o le averesi o le aoga o le Cohen's d = 0.28 ina ua tuʻufaʻatasia le sili atu o feusuaʻiga ma d = 0.35 pe a faʻapea na faʻaaofia ai le faʻananau i feusuaiga.
E le itiiti ifo ma le fa mataupu ua faailoa mai ai o le sootaga i le va o le ponokalafi o ponokalafi ma le atinaʻeina o le tagata lava ia e le o se faʻataʻitaʻiga ae o le aufaasālalau (tuʻufaʻaiga lua o le DSMM). To et al.'S (2012) suesuega na faaalia ai o le malosi ma le mautinoa o tali e fai mai a o matamata i le Initaneti o ponokalafi o nisi vaega o le aufaasālalauina o le fesootaiga i le va o ponokalafi ma le feusuaiga. Peter ma Valkenburg (2008a) na faʻaalia ai o le fausiaina o feusuaiga na faʻatalanoa le sootaga i le va o le faʻaaogaina o ponokalafi i luga o le Initaneti ma feusuaiga masani, faatasi ai ma le tele o le aofaʻi o Cohen's d = 1.28 i le va o ponokalafi faʻaaogaina ma feusuaʻiga. O tusitala lava ia na latou mauaina foi o le aafia ai i ponokalafi na avea ma puluvaga i le va o le faaaogaina o ponokalafi Initaneti ma le le mautinoa i feusuaiga, Cohen's d = 1.09 (Pita & Valkenburg, 2010a). Ae ui i lea, o auala a nei aufaasālalau na latou faailoa mai, i se tulaga, o talavou na lipotia mai e le o faapitoa le faʻafeusuaiga i le, pe aafia ai i ponokalafi. Mulimuli ane, Vandenbosch ma Eggermont (2013a) na faʻaalia ai le faʻataʻitaʻiina o le tagata lava ia (Cohen's d = 0.32, ma ponokalafi faʻaaogaina) ma le latou faʻatonuina o foliga vaaia lelei (Cohen's d = 0.37, ma ponokalafi faʻaaogaina) faʻatalanoa le fesoʻotaʻiga i le va o le faʻaaogaina o Initaneti ponokalafi ma le vaʻavaʻai tino. Le averesi Cohen's d aua o le tele o tagata faufautua o 0.77.
Sa taulaʻi le au suʻesuʻe i feusuaʻiga o meaola, aafiaga tau feusuaiga, ma tausaga o ni tagata feololo i le sootaga i le va o ponokalafi faaaoga ma le faia o feusuaiga (atinaeina tolu o le DSMM). Ina ua matamata tamaʻitaʻi talavou sili ponokalafi, na atili ai ona latou fesoʻotaʻi ma mea nai lo tama talavou faia (Peter & Valkenburg, 2010a). Peitai, o le fesoʻotaʻiga i le va o le faʻaaogaina o Initaneti ponokalafi ma feusuaʻiga faʻamalosi, faʻapea foi ma le faʻatalanoaga e ala i feusuaʻiga, o le tutusa mo tama talavou ma teineiti (Peter & Valkenburg, 2008a). E tusa ai ma tulaga masani tau feusuaʻiga (se fesuiaiga tau atinae), Peter ma Valkenburg (2009b) na faaalia ai o talavou e leai ni a latou lava mea tau feusuaiga, faapea foi ma i latou oe na iloa a latou uo e pei o le leai o se poto masani, na atili le faamalieina i latou i a latou feusuaiga ao latou matamata atili i ponokalafi i luga o le Initoneti. Mo tausaga o le tupulaga talavou, o sootaga uma i le va o ponokalafi ma le faʻaleleia o le tagata lava ia e tutusa lava mo vaitausaga eseese.
E tolu suʻesuʻega faʻa umi na suʻesuʻe ai fefaʻatauaʻiga i le va o talavou 'faʻaaogaina o ponokalafi Initaneti ma le faia o feusuaʻiga (faʻatatauina fa o le DSMM) ae latou te leʻi mauaina ni molimau maumaututu mo ia sootaga. O le faʻaaogaina o Initaneti ponokalafi na valoia le sili atu feusuaʻiga faʻamaoni, sili atu le mautinoa feusuaiga, ma sili atu le fiafia feusuaiga, ae le o feusuaʻiga poʻo feusuaʻiga le mautinoa poʻo feusuaiga le fiafia na masani ona valoʻia le faʻaaogaina o Initaneti ponokalafi (Peter & Valkenburg, 2008a, 2009b, 2010a).
Feusuaiga Faalefeusuaiga
Suesuega i le sootaga i le va o le tauleʻaleʻa 'faaaogaina o ponokalafi ma a latou amio feusuai e mafai ona vaevaeina i ni vaega se fa: (a) o le faʻaalia o feusuaiga ma le poto masani i faiga faʻafeusuaiga eseese; (b) amioga faʻafeusuaiga faatausala (ie, amioga faʻafeusuaiga ma amioga tau feusuaiga e aunoa ma se faʻatautaiga faʻavae); (c) amioga lamatia tau feusuaʻiga (e pei o amioga tau feusuaiga lea e mafai ona faateleina ai le ono tulai mai o taunuuga le lelei); ma (d) le faʻamalosia o le faʻafeusuaiga feusuaʻiga faʻapea foʻi ma le faʻaleagaina o feusuaiga.
Fa suʻesuʻega umi (Brown & LʻEngle, 2009; Cheng et al., 2014; Doornwaard, Bickham, et al., 2015; Vandenbosch & Eggermont, 2013b) ma le lima suʻesuʻega sikuea (Atwood et al., 2012; Bogale & Seme, 2014; Luder et al., 2011; Manaf et al., 2014; Mattebo et al., 2014) ua latou tagofia le fegalegaleaiga i le va o ponokalafi e faaaoga ma le tutupu o feusuaiga faapea foi ma le poto masani i faiga eseese tau feusuaiga. E le gata i lea, ae o le faʻamaoniga ua aliali mai o le tele o faʻataʻitaʻiga o ponokalafi e fesoʻotaʻi ma se tulaga sili atu le maualuga o le faia o feusuaiga (Atwood et al., 2012; Bogale & Seme, 2014; Brown ma LʻEngle, 2009; Manaf et al., 2014). Aemaise lava, pe a faʻaaogaina e le tupulaga talavou ponokalafi, e foliga mai o le a amata ona faia feusuaʻiga (Cheng et al., 2014; Vandenbosch & Eggermont, 2013b). Ae peitai, o lenei mafutaga, e sili atu ona malosi mo teine nai lo tama (Cheng et al., 2014) ma naʻo talavou na feosofi mai i le amataga o le pubertal stage (Vandenbosch & Eggermont, 2013b). Luder et al. (2011) e leʻi maua se fesoʻotaʻiga i le va o ponokalafi faʻaaogaina ma uluaʻi amataga o feusuaiga. Ma le mea mulimuli, e leʻi maua e tagata suʻesuʻe ni fegalegaleaiga faifaipea i le va o ponokalafi e faʻaogaina ma se aafiaga sili atu i faiga masani tau feusuaiga (Doornwaard, Bickham, et al., 2015; Mattebo et al., 2014). I suʻesuʻega i le faʻaalia o feusuaiga, o le toʻatele o talavou, oe na laʻititi mai le 12 i le 24, e leʻi faia ni feusuaʻiga. O aʻafiaga lelei e mafai ona fuafuaina mo na o le lua suʻesuʻega, faatasi ai ma Cohen's d = .35 i Atwood et al.'s (2012) suʻesuʻe ma le Cohen's d = 0.45 i Bogale ma Seme (2014), e mafua ai le tele o le aofaʻiga o le d = 0.40.
E tusa ai ma amioga tau feusuaiga, o se suʻesuʻega umi o Taiwanese (Cheng et al., 2014) ma tolu suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai o faʻataʻitaʻiga o ponokalafi a tupulaga talavou e fesoʻotaʻi ma le tele o faʻamatalaga i amio faʻafeusuaiga, i Taiwan uma (Lo et al., 1999; Lo & Wei, 2005) ma i Suetena (Mattebo et al., 2014). O le toʻatele o talavou e leai se poto masani i amioga faʻafeusuai. E mafai ona fuafua ni laasaga lelei mo na o le lua mataupu o Taiuani, e mafua ai le tele o le aoga o le Cohen's d = 0.55.
O faʻamaoniga mo se faʻatasi i le va o faʻataʻitaʻiga o ponokalafi ma faʻataʻitaʻiga faʻafeusuaʻiga na fefiloi. E lua suʻesuʻega faʻasalalau ua maua ai fesootaiga lelei i le va o ponokalafi faʻaaogaina ma amio faʻafeusuaiga. Mo se faataitaiga, Luder et al. (2011) na iloa ai o tama talavou e masani ona faʻaaogaina ponokalafi e foliga mai e le mafai ona latou faʻaaoga se condom i le taimi o a latou feusuaʻiga mulimuli, aʻo tamaitai talavou e le o le mataupu lea. Van Ouytsel, Ponnet, ma Walrave (2014) na lipotia mai se mafutaga i le va o faʻamalosi masani faʻaaogaina ponokalafi ma feusuaiga (e pei o le lafoina o ata feusuaʻiga po o ata vitio o le tagata lava ia). Ae ui i lea, i a latou suʻesuʻega umi na faia e Peter ma Valkenburg (2011c) e leai se fesoʻotaʻiga i le va o faʻataʻitaʻiga o ponokalafi o tamaʻitaʻi ma le leai o se puipuiga ma se paaga masani. E faapena foi, i Luder et al. (2011) suʻesuʻega faʻasolosolo, faʻaaogaina ponokalafi e leai se fesoʻotaʻiga i se maualuga maualuga o paʻaga feusuaʻiga ma muamua feusuaʻiga ao le i oʻo i le 15 tausaga. I le isi itu o suʻesuʻega, o le toʻatele o talavou e leʻi auai i amioga faʻaletonu o feusuaiga, e ui lava o eseesega o loʻo tutupu e matua eseese lava i totonu o suʻesuʻega.
E tusa ai ma le faʻamalosiina o feusuaʻiga tau feusuaʻiga, o le faʻaaogaina o mekasini ponokalafi ma mea taʻavale na maua e fesoʻotaʻi ma le faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga i se tupulaga poʻo le faʻamalosia o se tasi e faia feusuaʻiga i se suʻesuʻega faʻasalalauga i le va o talavou talavou Italia, ao matamata i ata mataga ma ata vitio e leʻo (Bonino et al., 2006). O feusuaiga ma meaola ma tausaga na pulea mo. I se suesuega umi a le US (Brown & LʻEngle, 2009), o le faʻaaogaina o faʻamatalaga manino mai feusuaʻiga e ala i ata, mekasini, ma komepiuta e fesoʻotai faʻatasi ma tamaiti, faʻatasi ai ma le faʻasauāina faʻafeusuaiga (eg, paʻi pe feʻaveaʻi faasaga i se tasi o le aoga i se faiga faʻafeusuaiga, faʻasusuina se tamaititi aoga i se auala feusuaʻi). O amioga faavae, o tausaga, ituaiga, tulaga tau i le tamaoaiga, aoaoga a matua, matua matutua, ma le sailia o lagona na pulea mo.
I se isi suesuega a Amerika (Ybarra et al., 2011), o le faaaogaina o ponokalafi mataga e fesootaʻi ma le faʻaauau o osofaiga tau feusuaiga, i le tino ma tekonolosi, ma le faʻaaogaina o ponokalafi i le lautele, e le o le pulea o demokalame, faʻasalalauga lautele, faʻaaogaina tekinolosi, faʻamaoniga o le mafaufau, faʻaleagaina, tali faamaoni, ma nofo toʻatasi ao tali. O tamaiti talavou e faʻaaogaina ponokalafi mataga na faʻaaogaina e pei o le vaaia i se ata tifaga X, i totonu o se mekasini, poʻo luga o se Upega Tafaʻilagi "o se tagata na faʻaleagaina e le isi tagata ao latou faia se mea e feusuaʻi" (Ybarra et al., 2011, i. 5). O le osofaʻiga i feusuaiga a le tagata na faʻaaogaina e pei o le sogi, paʻi, poʻo le faia o "soʻo se mea feusuaʻi ma se isi tagata pe a le manaʻo lena tagata" (Ybarra et al., 2011, i. 5). O le faʻaaogaina o tekinolosi e faʻaaoga i luga o tekonolosi sa faʻaaogaina i ni mea e pei o le "soʻo se tasi e fai se mea tau feusuaʻiga i luga o le initaneti pe a le manaʻo le isi tagata e fai" ma auina atu "se savali o le ata o le feusuaiga i se auala pe a le manaʻo le tagata mauaina "(Ybarra et al., 2011, i. 5). O le tulai mai o le gaioiga masani tau feusuaiga e eseese i le va o 60% i le galu lona lua i Brown ma L'Engle's (2009) suʻesuʻe ma 4% i suʻesuʻega a Bonino et al. (2006) ma Ybarra et al. (2011). I le suʻesuʻega a Ybarra et al. (2011), i le averesi o le maualuga o le 3% o faʻamalosikalaga faʻamalosi a le tauleʻaleʻa. I luga o le faavae o faʻamaumauga i suʻesuʻega, o aʻafiaga aoga e le mafai ona fuafuaina.
E tolu suʻesuʻega faʻasalalau na maua ai foi e faapea o le faʻasalaga (feusuaiga) e fesoʻotaʻi ma ponokalafi faʻaaogaina. O se suʻesuʻega na faia i Etiopia (Bekele et al., 2011) na faʻaalia se faʻasologa o fuainumera faʻasolosolo i le va o tamaʻitaʻi aʻoga faʻaaogaina ponokalafi ponokalafi ma a latou faʻafefe o sauaga faʻafeusuaiga (r = 0.61, Cohen's d = 1.54). O lenei faʻapotopotoga na taua foi mo vaega eseese o le aofaʻiga o sauaga faʻafeusuaiga faʻasotoma faʻasino (ie, avea ma tagata aʻafia i feusuaiga solitulafono, feusuaiga, faʻamalosi faʻamalosi, ma feusuaiga osofaʻiga). I le tulaga o le malosi aafiaga tele, e maitauina o "Matamata ata tifaga matamata na faamalosia e se uo tama aʻoga" o se aitema i luga o le tulaga feusuaiga, e pei foi o "Ua faia feusuaʻiga o se taunuuga o le matamata i ata mataga" i luga o le fua feusuaiga faamalosi (Bekele et al., 2011, pp. 614-615). E tusa ai ma le suʻesuʻega mai Itiopia, o le suʻesuʻega na taʻua muamua mai Italia na faʻaalia ai o tamaitai talavou o loʻo matamata i mekasini matagā ma ata vitio e masani ona sili atu ona afaina i faiga sauā (Bonino et al., 2006). Peitai, e tumau pea le le manino pe o iloiloga talafeagai (silasila i le Table 4 i Bonino et al., 2006, i. 282) e televave ma pulea mo le matua (e pei ona fautuaina i le anotusi i luga o le 281). O le faitauina o mekasini ponokalafi ma le taʻavale e le afaina i le avea ma se tagata na afaina i faiga faʻafeusuaiga (Bonino et al., 2006). Ma le mea mulimuli, i se suʻesuʻega na faia i Saina, sa faʻaogaina faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga i le sili atu o le faʻamalosia (faʻataʻitaʻiga, ituaiga faʻaleagaga masani ma le faʻamalologa, e aofia ai le faʻaleagaina o feusuaiga) i tamaʻitaʻi ma tamaʻitaʻi talavou (Dong et al., 2013).
Ole eseesega o fuainumera na eseese i le va o suʻesuʻega: 8% o tamaʻitaʻi talavou i le suʻesuʻega a Bonino et al. (2006) na lipotia mai ua faʻasauāina e le tupulaga a latou uo, ma o le 10% o teine na lipotia mai ua faʻamalosia e faia feusuaʻiga. I le suʻesuʻega a Dong et al. (2013), 17% faʻataʻitaʻiina le polyvictimization, aʻo 68% o le tamaʻitaʻi talavou i le suʻesuʻega a Bekele et al. (2011) faʻaalia i se tasi o faʻataʻitaʻiga o feusuaʻiga tau feusuaʻiga io latou olaga atoa.
Leai se tasi o suʻesuʻega i luga o talavou 'ponokalafi faʻaaogaina ma a latou amioga tau feusuaʻiga na suʻesuʻeina tagata faufautua (manatu lua o le DSMM). Ae mo tagata faʻataʻitaʻi (manatu tolu o le DSMM), o le avanoa molimau o loʻo faʻailoa mai ai le fesoʻotaʻiga i le va o ponokalafi faʻaaogaina ma le faʻatupuina o feusuaiga faʻamalosi e ono sili atu le malosi i tama nai lo teine (Brown & LʻEngle, 2009). I le eseesega, o le fegalegaleaiga i le va o ponokalafi ma le faʻaleagaina o feusuaiga ua faʻaalia ma faʻaalia i teineiti (Bekele et al., 2011; Bonino et al., 2006). O le fegalegaleaiga i le va o ponokalafi ma le faʻaaogaina o feusuaiga sa sili atu ona malosi i teine nai lo tama (Cheng et al., 2014). O lenei faʻafesoʻotaʻiga sa faʻataʻitaʻia foi e le matua o le matua: Faatasi ai ma i latou i le amataga o le matutua o le olaga matua, o ponokalafi faʻaaoga na fesoʻotaʻi ma le maualuga ono ono amataina feusuaiga. I se isi itu, i latou i se taimi mulimuli ane o le matua matua, na fesoʻotaʻi ma le maualalo ono mafai ona faia (Vandenbosch & Eggermont, 2013b). I totonu o le suʻesuʻega e tasi, o le sootaga i le va o ponokalafi ma faʻataʻitaʻiga na faʻaalia na o tamaʻitaʻi talavou (Cheng et al., 2014). O fegalegaleaiga faʻatautaia i le va o ponokalafi e faʻaaogaina ma le tupu mai o nisi o amioga feusuaʻiga (fautuaga e fa o le DSMM) sa na o Vandenbosch ma Eggermont na suʻesuʻeina (2013b) ma Doornwaard, Bickham, et al. (2015), o le na le maua se faʻamaoniga o amioga feusuaʻi e aafia ai le faʻaaogaina o ponokalafi.
Faaiuga: Ponokalafi e fesootaʻi ma uiga tau feusuaiga ma nisi o amioga feusuaʻi, ae le mafai ona faʻamalosi
I le aotelega, o suʻesuʻega o loʻo i ai nei ua faʻamaonia ai le faʻamaonia o faʻataʻitaʻiga o ponokalafi a tupulaga talavou e fesoʻotaʻi ma a latou uiga feusuaʻi. Ua iai se molimau malosi e uiga i le fegalegaleaiga i le va o ponokalafi e faʻaaogaina ma le malosi o feusuaiga faʻafeusuai, lea e tusa ai ma Cohen's (1988) tulaga faʻataʻatitia, vavalalata i suʻesuʻega faʻasolosolo. Ae ui i lea, o tauleʻaleʻa talavou e uiga i uiga faitaʻaga ma feusuaiga e maualalo maualalo. O lona uiga, e foliga mai e sili atu ona talafeagai le talanoa i se faʻafegalegaleaiga i le va o faʻateleina faʻaaogaina ponokalafi faʻaletino ma le faʻamaoni (nai lo le sili atu le malie) uiga feusuai.
E tusa ai ma le sootaga i le va o ponokalafi e faʻaaogaina ma le malosi o talitonuga tau feusuaiga, e foliga mai e faʻaalia ai le faʻaaogaina o ponokalafi a tupulaga talavou e fesoʻotai ma talitonuga le faʻagasolosolo i feusuaiga (lea e foliga mai o fetalaiga sili ona talafeagai na tuʻuina atu i tufatufaina o fesuiaiga). Ae ui i lea, o le tele o le sootaga i le va o faʻateleina o ponokalafi faʻaaogaina ma le tele o talitonuga faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga e laiti. E tusa ai ma le suʻesuʻeina o suʻesuʻega ma faʻataʻitaʻiga laiti, o le fesoʻotaʻiga i le va o ponokalafi e faʻaaogaina ma faʻamalosia atili ai talitonuga tau feusuaiga faʻafeusuaiga e tatau ai ona gauai atu i suʻesuʻega i le lumanaʻi.
O nisi suʻesuʻega ua fautua mai ai o le sootaga i le va o ponokalafi e faʻaaogaina ma uiga uma o feusuaʻiga ma faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga e faʻatautaia e ala i faʻamatalaga o mafaufauga ma lagona. Ae ui i lea, o faʻamaoniga faʻatupulaia o loʻo misi ona o le eseese o le aufaasālalau. E oʻo mai i le taimi nei, o suʻesuʻega e leʻi faʻatuina ai faʻamaoniga tumau o le aufaʻasalalauga (e pei o le mea moni), o le fesoʻotaʻiga i le va o ponokalafi e faʻaogaina ma uiga uma o feusuaʻiga ma talitonuga faʻafeusuaiga. E ui e le foliga mai e faʻafetaui le fesoʻotaʻiga, e pei o le atinaʻega (eg, tausaga) e iai ni faʻamatalaga muamua (tusa lava pe leai se faʻamaoniga) ua faʻaalia e faapea o suiga faʻale-aganuʻu, pei o fesoʻotaʻiga faamatua e uiga i feusuaiga, e mafai ona faia se matafaioi. E leai se tele o faʻamaoniga o le fefaʻatauaʻiga i le va o faʻataʻitaʻiga o ponokalafi ma faʻataʻitaʻiga faʻafeusuaiga. Ae ui i lea, o se suʻesuʻega se tasi na maua ai fefaʻatauaʻiga i le va o ponokalafi faʻaaogaina ma talitonuga faʻataʻitaʻiga o alii ma tamaitai.
Suʻesuʻega o loʻo iai nei ile faʻatatauina ole faʻaaogaina o ponokalafi a le autalavou ma manatu eseese e fesoʻotaʻi ma le faia o feusuaʻiga a talavou, ae e leʻi faʻamautuina lava se faʻamatalaga faʻavae: O le tele o mea na maua e faʻavae i luga o suʻesuʻega o lea lava faʻataʻitaʻiga (Peter & Valkenburg, 2008b, 2009b, 2010a), ma manatu na suʻesuʻe e fesuisuiaʻi pea. E faʻapena foi, o faʻaiʻuga e uiga i le tali e faʻapea ona faʻatonuina le fesoʻotaʻiga i le va o ponokalafi faʻaaogaina ma le faia o feusuaʻiga e le mafai: Le afa o taunuʻuga na faʻavae i luga o le tutusa faʻataʻitaʻiga (Peter & Valkenburg, 2008a, 2010a), ma o le faʻamaoniga o tali faʻamaoni e taua o le auititi o tagata faufautua. E leai se faʻamaoniga tumau na faʻaalia e tusa lava pe sili atu le malosi o le faʻaaogaina o ponokalafi ma le atinaʻeina o le tagata lava ia mo alii ma tamaitai talavou. E le gata i lea, ao suʻesuʻeina se suʻesuʻega se tasi e faapea, o le faʻafeusuaiga masani a le tauleʻaleʻa na faʻaititia ai le malosi o le sootaga i le va o ponokalafi ma le faʻaleleia o le tagata lava ia, o le matua e leʻi maua e faʻalelei ai. Leai se faʻamaoniga o aafiaga tau fefaʻatauaiga.
I le lautele, o suʻesuʻega na matou iloiloina na faʻaalia ai o le faʻaaogaina o ponokalafi a tupulaga talavou e fesootaʻi ma le faʻafeusuaiga, sili atu le poto masani i amioga faʻafeusuaiga, ma le sili atu ona maualuga le auai i feusuaʻiga tau feusuaʻiga faʻapea foi le iloa, aemaise lava tamaitai talavou. E leai se faʻamaoniga e sili atu le faʻaaogaina o ponokalafi faʻaaogaina e fesoʻotai ma le sili atu le poto masani faʻatasi ma eseesega feusuaiga. E le gata i lea, o faʻamaoniga faifai pea, malosi, ma faʻamaonia o se sootaga i le va o ponokalafi ma faʻaogaina o amioga lamatia o feusuaiga ua misi.
O suʻesuʻega e leʻi tuʻuina atu ai ni malamalamaaga i le aufaasālalau o le sootaga i le va o le ponokalafi o ponokalafi faʻaaogaina ma a latou amioga tau feusuaiga, e leai foʻi se faʻamaoniga o aafiaga tau pisinisi. O le fesoʻotaʻiga i le va o ponokalafi ma le faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga sa sili atu ona malolosi mo tama, ae o le va i le va o ponokalafi ma le faʻaleagaina o feusuaʻiga sa faʻaalia tele lava mo teineiti. O le fegalegaleaiga i le va o ponokalafi ma le faʻaaogaina o feusuaiga sa sili atu le malosi mo teineiti ma tupulaga talavou i se amataga vave. Na faaalia foi e tama teine se sootaga malosi atu i le va o ponokalafi e faʻaoga ma amioga faʻafeusuaiga i se tasi suʻesuʻega. Ae ui i lea, o le mea masani, o lo tatou iloa e uiga i tagata faʻataʻitaʻiga o le fefaʻatauaʻiga i le va o ponokalafi faʻaaogaina ma amioga tau feusuaʻiga e ese lava ma e leai se uiga faʻapitoa.
O faʻamatalaga e uiga i faʻataʻitaʻiga o ponokalafi a tupulaga ma a latou amio feusuaʻiga e tatau ona iloa e tusa ai ma faʻamatalaga nei: Muamua, o aʻafiaga mo le sootaga i ponokalafi ma le faʻaalia o feusuaiga faʻapea foi ma le masani ai i amioga faʻafeusuaiga e laiti ma vavalalata, . Ae ui i lea, o le fuaina o le tele o aʻafiaga na faavae i luga o na o ni nai suʻesuʻega na maua ai fuainumera talafeagai. O aʻafiaga o loʻo i ai i le taimi nei e naʻo le vevela, e le atoatoa le faʻatusatusa muamua. Lona lua, i le averesi talavou latou te lei auai i taimi uma i feusuaiga po o amioga le mama. O lona uiga o faʻataʻitaʻiga o ponokalafi o tupulaga talavou e fesoʻotaʻi ma se fua maualalo o nei amio nai lo le tele o latou faʻalavelave. Lona tolu, o faʻataʻitaʻiga mo le faʻamaualuga o feusuaʻiga tau feusuaʻiga ma le faʻasalaga feusuaʻiga eseese eseese i totonu o suʻesuʻega. O suʻesuʻega i le lumanaʻi e manaʻomia le faʻaleleia o galuega i luga o le faʻatusatusaina o manatu faʻavae ma le faʻatinoina o uiga o feusuaiga ma feusuaiga. Fa, ae o faʻasalalauga uma e maua i le va o faʻataʻitaʻiga o ponokalafi ma amioga tau feusuaʻiga o le a aoga mai se auala sili atu i le faʻaaogaina o faʻamatalaga ma le faʻaaogaina o faʻamatalaga ponokalafi, o lenei mea e sili ona talafeagai mo le sootaga i ponokalafi ma feusuaʻiga tau feusuaiga. O fuafaatatau na faʻaaogaina e suʻesuʻe ai lenei faʻapotopotoga na matua eseese lava, ma e manaʻomia ona tatou iloa atili uiga o ponokalafi e fesoʻotaʻi ma osofaʻiga tau feusuaiga, ma e le o, e faʻamalamalama atili ai lenei mafutaga. I se tulaga talitutusa, e tatau ona tatou iloa atili e uiga i faiga e mafua ai le sootaga i le va o ponokalafi ma le faʻaleagaina o feusuaiga ina ia malamalama atili pe aisea ua maua ai lenei sootaga i tusitusiga.
Faatusatusa i Sailiiliga mai le Suʻesuʻega Agavaa
O nisi o sailiiliga suʻesuʻega o le tele o suʻesuʻega i le faʻaaogaina o ponokalafi i le tauleʻaleʻa na faʻapipiʻiina foi i suʻesuʻega agavaʻa e uiga i le mataupu. Mo se faʻataʻitaʻiga, e tutusa ma suʻesuʻega faʻatau, suʻesuʻega agavaʻa ua faʻaalia ai e faʻaaogaina e le tauleʻaleʻa ponokalafi i se tulaga faʻafuaseʻi ma le faamoemoe (Cameron et al., 2005; Lofgren-Mårtenson & Månsson, 2010). I se tulaga talitutusa, o loʻo i ai faʻamaoniga tumau i suʻesuʻega agavaʻa e masani ona faʻaaogaina e tama talavou le ponokalafi i taimi uma nai lo tamaitai talavou (Cameron et al., 2005; Lofgren-Mårtenson & Månsson, 2010). Suesuega agavaʻa, i se faʻaopopoga, na maua ai mafuaʻaga mo lenei feusuaiga eseʻese i ponokalafi faʻaaogaina. Faʻatusatusa i teine, tama e masani ona faʻaaoga ponokalafi ona o le fiailoa, mo feusuaiga faʻaosofia (Abiala & Hernwall, 2013; Arrington-Sanders et al., 2015; Cameron et al., 2005; Lofgren-Mårtenson & Månsson, 2010), ma mo faafiafiaga (Rothman et al., 2015). E foliga mai foi e faʻaaoga e tama tama ponokalafi le tele o taimi mo le mea o Lofgren-Mårtenson ma Månsson (2010) ua taua "fegalegaleaiga faaagafesootai," le matamataina o ponokalafi faatasi ai ma isi tamaiti. E ui lava o tama e masani ona faitio i ponokalafi, o teine e sili atu ona faʻailogaina e ponokalafi: E tele lava ina latou faʻagutugisa ma leaga (Cameron et al., 2005) ma faʻalatalata mai i se manatu le lelei (Abiala & Hernwall, 2013; Lofgren-Mårtenson & Månsson, 2010).
E ui o le suʻesuʻega agavaʻa e leʻi tuʻuina atu faʻamatalaga e uiga i isi tagata vavalo (faʻataʻitaʻiga, atinaʻe poʻo agafesootai) o ponokalafi faʻaaogaina, na faʻamalamalamaina ai ni mataupu se lua na le amanaiaina e le tele o suʻesuʻega. Muamua, e sili atu ona faʻasino manino atu galuega o ponokalafi e faʻaaogaina mo tupulaga talavou e le faʻafeusuaiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se suʻesuʻega talu ai nei a le US na maua ai e le tagata e toʻatasi le tagata e faʻaaogaina ponokalafi e faʻatautaia a latou lava faʻaipoipoga ma ia fuafua lo latou nofo sauni mo feusuaiga (Arrington-Sanders et al., 2015). Lona lua, o suʻesuʻega agavaʻa ua suʻesuʻeina mataupu patino o ponokalafi na filifilia e le au talavou. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le taulaga, maualalo, tupe maua, Black ma Hispanic talavou e masani ona matamata i ponokalafi na faʻaalia ai le faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga, ae na latou fesoʻotai atu foi i faiga sili ona matautia o ponokalafi, e pei o le faalumaina o le lautele, aiga, nofo pologa, ma le bukkake (Rothman et al ., 2015).
O suʻesuʻega agavaʻa ua talanoaina foi le sootaga i le va o ponokalafi faaaoga ma itupa-stereotypical feusuaiga talitonuga. Lua Suʻesuʻega suʻesuʻega, mo se faʻataʻitaʻiga, na faʻaalia ai o aliʻi ma tamaʻitaʻi talavou na faitio i le le tutusa o faʻaaliga o aliʻi ma fafine i ponokalafi (Lofgren-Mårtenson & Månsson, 2010), faʻatasi ai ma le faʻataʻitaʻiga o tamaʻitaʻi o loʻo taʻutaʻua ma sili atu le taua (Mattebo et al., 2012). I le vaʻaiga muamua, o nei taunuʻuga e foliga mai e feteʻenaʻi ma le mauaina mai le tele o suʻesuʻega o ponokalafi faʻaogaina e fesoʻotaʻi ma sili atu itupa-stereotypical feusuaʻi talitonuga (Brown & LʻEngle, 2009; Peter & Valkenburg, 2007, 2009a; To et al., 2012). Peitaʻi, i suʻesuʻega taua uma, o talavou na taofia, i le averesi, ae o loʻo agaʻi pea i luma talitonuga e uiga i itupa. O le tele o taimi e faʻaaoga ai ponokalafi atonu e fesoʻotaʻi ma itupa-stereotypical talitonuga i le lagona e faʻavaivaia alualu i luma talitonuga e uiga i itupa, sili atu pe a aʻoaʻo talavou e fiafia i mea (Peter & Valkenburg, 2009a). Ae, o se fesili taua mo suʻesuʻega i le lumanaʻi o le a avea pe o uiga taua e uiga i feusuaiga a alii ma tamaitai i ponokalafi e mafai ona faʻafetaui le sootaga i le va o ponokalafi faʻaaogaina ma talitonuga faʻafeusuaiga faʻatusa o alii ma tamaitai.
E tusa ai ma le faia o feusuaʻiga a le fanau talavou, o suʻesuʻega taua na faʻasino atu i le le fiafia i auala e faʻatalata ai le fanau talavou i ponokalafi (Lofgren-Mårtenson & Månsson, 2010; Mattebo et al., 2012). Na lipotia mai e tamaʻitaʻi talavou uma lagona faʻafeusuaiga ma le tiga, ma tamaʻitaʻi talavou na faʻamatalaina lagona lelei ma le le lelei i ponokalafi (Mattebo et al., 2012). O lenei le talafeagai e tutusa ma feusuaʻiga le mautinoa lea na fesoʻotaʻi ma ponokalafi faʻaaogaina i le tele o suʻesuʻega (Peter & Valkenburg, 2008b, 2010a). O le faalumaina e lagona e le tupulaga talavou pe a fetaiai ma ponokalafi e mafai ona liua i le le mautonu e uiga i mea latou te lagona ma mananao i feusuaiga. E leai se isi faʻaopoopoga i le va o le aofaʻi ma le agavaa o suʻesuʻega i isi vaega o le atinaʻe o le tagata lava ia. Ae ui i lea, o nisi o suʻesuʻega agavaa na maua ai, ao teine talavou, aemaise lava, faitioina o manatu e le mafai ona ausia i ponokalafi (Mattebo et al., 2012), na latou taʻutino mai foʻi na aʻafia i latou i nei talitonuga (Lofgren-Mårtenson & Månsson, 2010), ma manatu ia i latou o se puna o faamatalaga tau feusuaiga (Kinsman et al., 2000), ma sili atu ona lagona le uunaia e savali feusuaʻiga i ponokalafi (Mattebo et al., 2012).
E tusa ai ma le sootaga i le va o ponokalafi ma le faʻaaogaina o amioga feusuai, o suʻesuʻega talu ai nei na faʻataʻitaʻiina ai e mafai e talavou ona aʻoaʻoina faʻataʻitaʻiga faʻafeusuaiga poʻo faiga faʻafeusuaiga mai ponokalafi (Lavoie et al., 2000; Marston & Lewis, 2014), faatasi ai ma nisi o talavou e faataitai i mea latou te matamata i ponokalafi (Arrington-Sanders et al., 2015; Rothman et al., 2015). O nei sailiiliga fautua mai nisi fesoʻotaʻiga i le va o ponokalafi faʻaaogaina ma feusuaiga, e pei ona faʻaalia e le tele o suʻesuʻega (eg, Brown & LʻEngle 2009; Vandenbosch & Eggermont, 2013b), ma faʻasino atu foʻi i le tusitusiga ponokalafi o se faʻavae o faʻasino mo feusuaʻiga (Lofgren-Mårtenson & Månsson, 2010). Aemaise lava, o nisi talavou e foliga mai ua latou faaaogaina ponokalafi o se "tusi lesona mo feusuaiga" (Arrington-Sanders et al., 2015), mo se faʻataʻitaʻiga, ia aʻoaʻo e uiga i gaioiga tau feusuaʻiga, tulaga tau feusuaʻiga, tulaga tau feusuaʻiga, ma le faʻatinoina o metotia patino tau feusuaʻiga, faapea foʻi ma le auala e amio ai i taimi o feusuaiga (Arrington-Sanders et al., 2015; Rothman et al., 2015). I totonu o se suʻesuʻega a Kanata, na faʻasino mai ai foi e teine talavou e mafai e tama ona iloa osofaiga tau feusuaiga mai ponokalafi, lea na foliga mai ua malilie tamaiti (Lavoie et al., 2000). E ui o tagata auai i suʻesuʻega Suetena na faʻamamafaina na latou mafaia ona iloa le eseesega i le va o tala o le ponokalafi ma le moni o feusuaiga, na latou manatu foʻi i isi taimi o ponokalafi o se faʻavae faʻatuatuaina o faʻamatalaga (Lofgren-Mårtenson & Månsson, 2010).
O nei sailiga dovetail ma tele aofaʻiga suʻesuʻega na faʻaalia ai le iloa moni (Peter & Valkenburg, 2006b), aemaise ai o le aoga aoga o ponokalafi o se mafuaʻaga o feusuaʻiga faʻamatalaga (Peter & Valkenburg, 2010b), e mafai ona faʻamatalaina pe aisea e faʻaaogaina ai ponokalafi e faʻaogaina i uiga feusuaʻi. I nei faʻatusatusaga faʻatusatusa, o tupulaga talavou i le averesi latou te lei iloa faʻamaonia ponokalafi. O le tele o faʻataʻitaʻiga o ponokalafi faʻaaogaina, e ui i lea, na mafua ai ona latou manatu o lenei mea e "itiiti le talafeagai," lea na fesootaʻi atu i le tele o uiga feusuai. Ina ia faʻalauteleina lo tatou malamalamaaga i le matafaioi a ponokalafi e avea ma puna o faʻamatalaga tau feusuaiga, o le a faia i suʻesuʻega i le lumanaʻi ia tulaga ia e faʻaaogaina ai e ituaiga talavou le ponokalafi e aʻoaʻo ai e uiga i feusuaiga ma feusuaiga.
I le aotelega, aʻo suʻesuʻega faʻasolosolo ma agavaa i luga o talavou ma ponokalafi e eseese i totonu o suʻesuʻega faʻapitoa na filifilia, o latou taunuuga e masani ona tumau pe fetaui nai lo le feteʻenaʻi. I le tele o mataupu, o le faʻatusatusaga o sailiiliga mai suʻesuʻega faʻatau ma agavaa o loʻo faʻavaeina ai foi fesili taua mo suʻesuʻega i le lumanaʻi. O le taua tele o le faʻaalia o tulaga e faʻaogaina ai sootaga i le va o ponokalafi ma amioga feusuai, faʻaleleia o le tagata lava ia, ma amio e tele atu pe laiti, faʻapea foi ma ituaiga o talavou e sili atu pe itiiti le vaʻaia o nei sootaga.
Iloiloga Taua o Suiga
O la matou toe iloiloga o le 20 tausaga talu ai o suʻesuʻega i luga o talavou ma ponokalafi ua faʻaalia ai o talavou e faʻaaogaina ponokalafi e ui lava o le taatele fua e matua eseese lava. O talavou e masani ona faʻaaoga tusi ma ata o ponokalafi o tama, lagona-saili talavou i se sili atu pubertal tulaga ma vaivai pe faʻafitauli aiga sootaga. O ponokalafi faʻaaogaina e fesoʻotaʻi ma sili atu le faʻatagaina amioga feusuaʻiga ma malosiʻaga itupa-stereotypical feusuaiga talitonuga. Faʻataʻitaʻiga a le autalavou faʻaaoga e fesoʻotaʻi foʻi ma le tulaʻi mai o feusuaʻiga, sili atu le poto masani i amioga faʻafeusuaiga masani, ma le tele o feusuaʻiga, i tulaga o faʻatinoga ma faʻalavelave. E faʻatusatusa i le uluaʻi iloiloga o le mataupu (Owens et al., 2012), o la matou iloiloga o loʻo fautua mai ai, i le taimi nei, o nisi faʻamatalaga faʻatupulaia o le fausiaina lea e uiga i tagata taʻutaʻua o le faʻaaogaina e pono o ponokalafi ma ona fesoʻotaʻiga ma uiga feusuai ma amio feusuai. Ae ui i lea, o lenei faʻamaoniga o loʻo i ai pea le amataga, aua e manaʻomia le faʻamatalaina i le uiga o le itiiti ifo ma le fa faletonu ma le fa faaseʻe lautele lautele i tusitusiga.
Faiva
O le mea muamua lava i tusitusiga i luga o talavou ma ponokalafi e faatatau lea i le faʻatinoina o faʻataʻitaʻiga ponokalafi. E pei ona manino mai Laulau 1, na faʻaaogaina e tagata suʻesuʻe ponokalafi i le tele o auala eseese, e faigata ai ona faʻatusatusa mea na maua. Faʻagaioiga e fesuisuiaʻi, mo se faʻataʻitaʻiga, i ituaiga faʻaaogaina (ie, fuafuaina, le fuafuaina, soʻo se faʻaaogaina); o le taimi e faʻatulaga ai le faʻaogaina (faʻataʻitaʻiga, 30 aso ua tuanaʻi, ono masina ua tuanaʻi, tausaga ua tuanaʻi, atoa lava); pe o le taulaʻiga o luga o Initaneti-faʻavae ponokalafi poʻo isi ituaiga; ma pe Playboy-o loʻo i totonu o le iloiloga le faʻaaogaina o ponokalafi i tafatafa o isi faʻamatalaga manino (eg, Lo et al., 1999; Van Ouytsel et al., 2014; Ybarra et al., 2011). O le mea lea e manaʻomia ai a tatou faʻatusatusaga, faʻamaonia faʻataʻitaʻiga o faʻaaogaina ponokalafi. O le mea lelei, o nei faiga e faʻasalalau, ae ona o le eseesega i tulaga faaleaganuu o ponokalafi ma feusuaiga, ua tele lava ua maua pe a faatusatusa ia fua eseese i aganuu eseese. I lenei tulaga, o le a taua foi le amanaia o le faateleina o le faaaogaina e le autalavou o le Initaneti.
Pe a mamanuina ma faʻamaonia ia ituaiga faiga, o le a taua tele le taumafai e iloilo foi mea o le a aafia ai tupulaga talavou i ponokalafi pe a latou faʻaaogaina ponokalafi. Owens et al. (2012) ua uma ona faailoa atu tatou te iloa e toetoe lava a leai se mea e uiga i tagata matutua o loʻo fiafia i taimi e faʻaaoga ai ponokalafi. I nai tausaga mulimuli ane, matou te maitauina o lenei mataupu e leʻi fofoina lava. I le taimi nei, ua tatou iloa mai se tasi o suʻesuʻega agavaa e faʻaaogaina ai e talavou le faʻaaogaina o ponokalafi faʻapea foʻi ma le sili atu ona matautia o ituaiga ponokalafi (Rothman et al., 2015). Ybarra et als's (2011) aʻoga, e ui i lea, o le fautuaina o lenei tulaga ese e taua: O le feusuaiga i feusuaiga e na o le matamata i ponokalafi mataga ae na o le le matamata i ponokalafi. Seiloga o se suʻesuʻega sili atu i le ponokalafi o faʻataʻitaʻiga e faʻaaogaina e le tauleʻaleʻa e mafai ai ona tatou malamalama moni pe aisea e tosina atu i ai tamaiti, poʻo le faʻamalosia e, ponokalafi ma pe faʻafefea ona fesootaʻi ma a latou uiga tau feusuaiga, atinaʻeina o le tagata lava ia, ma amioga.
O le lona lua le faʻaletonu e faatatau i le maualuga numera o koluse-sectional mamanu i le fanua. E ui o le aotelega o le tele o suʻesuʻega e foliga mai e mautu i le faiga o suʻesuʻega ma le faʻataʻitaʻiga, faʻapea foi ma le faia o faʻataʻitaʻiga ma tali atu, o le puleaina o tisaini e taofia ai le faia o faʻamatalaga e uiga i sootaga i le va o ponokalafi ma amioga tau feusuaʻiga. . E ui lava o le faʻateleina o numera longitudinal mamanu faʻaopopo metotia faigata i tusitusiga, o ia mamanu le foʻia ai lenei faʻafitauli. E le gata ina tatou le lava lagolagoina faʻamaoniga mai faʻataʻitaʻiga suʻesuʻega, ae e manaʻomia foi ona tatou mataala faʻasolosolo i le faʻatonutonuina o fesuiaʻiga i fuainumera faʻamaumauga aua i taimi uumi ata faʻataʻavalevale faʻalapotopotoga e mafai foi ona o le faʻamaopoopoina o le suʻesuʻega. O le tele o suʻesuʻega faʻa umi e aofia ai aafiaga autoregressive ma nisi suʻesuʻega aofia ai faʻaopoopo pulega fesuiaʻiga (vaʻai, peitaʻi, o se faitioga talu ai nei o autoregressive aafiaga i Hamaker, Kuiper, & Grasman, 2015). I le lautele, e ui i lea, o le faʻaogaina o fesuiaiga taupulepulega e foliga mai o loʻo taʻitaʻia e suʻesuʻega faapitoa o suʻesuʻega ma le maua o fesuiaiga nai lo le tuʻuina atu o faʻamatalaga masani ma faʻamalosia. E le gata i lea, na o ni nai suʻesuʻega e oʻo mai i le taimi nei ua latou manatu o ni mea taua e le mafaamatalaina, e pei o feusuaʻiga masani ma le faʻauluuluga o le fale, e pei o le fesuiaiga o suiga. O eseesega o meaola, e pei o le testosterone poʻo le cortisol, e seasea ona suʻesuʻeina. I le malamalama o nei mea taua taua, e foliga mai e le o toe mamao e faamatala ai sootaga ua faavaeina i lenei iloiloga i le uiga o ponokalafi e faaaoga ai suiga i uiga feusuai, atinae o le tagata lava ia, ma amioga.
O le lona tolu o faʻataʻitaʻiga taua i le taimi nei suʻesuʻega o loʻo faʻalavelaveina ai le loloto o le malamalamaaga o talavou 'ponokalafi faʻaaogaina ma lona faʻatamaia o le leai o se sili atu faʻasolosolo maoaʻe talitonuga manatu. Na matou faʻatulagaina ni tusitusiga i luga o faʻavae o se ata lata mai o le tuʻufaʻatasia mai ala o faʻasalalauga suʻesuʻega, le DSMM (Valkenburg & Peter, 2013). Faatasi ai ma lenei faʻataʻitaʻiga, na matou taumafai ai e faʻamalosi faʻamatalaga uma faʻamatalaga e uiga i ponokalafi faʻaaogaina, faapea foi ma faiga faavae ma tagata faʻatusa o faʻasagaga o ponokalafi faʻaaogaina ma fefaʻatauaʻiga. E tusa ai ma le fautuaga muamua a le DSMM, matou te faailoaina le eseesega, atinae, ma le vafealoaloai o faʻamatalaga ponokalafi. Peitai, o faʻamaoniga o le faiga faavae (manatu lona lua o le DSMM) ma tagata faʻataʻitaʻiga o faʻasagaga o ponokalafi faʻaaogaina (fautuaga lona tolu o le DSMM) faʻapea ai ma fefaʻatauaiga faʻatautaia (fautuaga lona fa o le DSMM) e le mafaitaulia ma, pe a maua, e le ogatasi. O suʻesuʻega na tuʻuina mai ai nisi o faʻamatalaga i tali o lagona, lagona, ma le fiafia, o loʻo faʻatalanoaina le sootaga i le va o ponokalafi e faʻaogaina ma uiga faʻatagaina, talitonuga faʻafeusuaiga faʻatasi ma le itupa, ma le atinaʻe o le tagata lava ia. Ae ui i lea, o loʻo tatou misia le malamalama faʻatupulaia e uiga i nei tali mai le tele o suʻesuʻega po o faʻamatalaga, faia i nofoaga eseese faaleaganuu ma tagata suʻesuʻe eseese e maua ai se lagona o le moni ma le faʻamaoni o taunuuga o loʻo iai. O suʻesuʻega e uiga i le tuʻufaʻatasia, atinaʻe, ma agafesoʻotaʻi tagata lautele o sootaga o ponokalafi o loʻo faʻaaogaina nei o se faʻataʻitaʻiga o tagata e filifilia ma e le talafeagai le taunuʻuga ae le o se polokalame suʻesuʻe. Ma le mea mulimuli, o suʻesuʻega ua le taulai atu i fefaʻatauaiga faʻatautaia i le va o ponokalafi e faʻaoga ma faitioga eseese. O suʻesuʻega e faʻapipiʻi ma le totoa i le faatosinaga o ponokalafi e faʻaaogaina i amioga tau feusuaʻiga, faʻaleleia o le tagata lava ia, ma le amio, ae sili atu i le taua tutusa ma le taua o le fesili e uiga i feusuaiga, amioga faʻafeusuaiga, ma amioga e ono aʻafia i ponokarafi faʻaaoga i se auala faʻapisinisi.
Le leai o se sili atu alualu i luma teori manatu i le taimi nei suʻesuʻega faʻatasi ai ma le le lava o talafeagai faʻaiuga e tele faʻalavelave faʻalavelave. I le maeʻa ai o le 20 tausaga o suʻesuʻega, e itiiti lava se mea ua tatou iloa e uiga i le faʻaaogaina o ponokalafi, mo se faʻataʻitaʻiga, amioga faʻafeusuaiga ma amioga. Peitaʻi, e aunoa ma le iloaina o le mafuaʻaga e faʻaaoga ai ponokalafi faʻatasi ma isi fesuiaʻiga, e le mafai ona tatou faʻafetauiina le soʻotaga manaʻomia ma faʻaosofia mea manaʻomia. E le gata i lea, matou te le iloa foi poʻo fea o ituaiga talavou o faʻatalanoaga o ponokalafi faʻaaogaina e sili ona malosi-ma o a ituaiga o talavou latou te vaivai pe leai foi. A o le faʻatusatusaga o aofaʻiga ma agavaʻa suʻesuʻega suʻesuʻega ua faʻaalia, o nisi o sili ona taua aitia suʻesuʻega fesili faʻatatau i le mataupu o ai e mafai ona tali atu i savali i ponokalafi ma o ai e faigofie ona aʻafia. I le iuga, tatou le maua faʻamaoniga o pe o le ramifications o ponokalafi faʻaaogaina mafai mafai ona avea o se multidirectional, taamilosaga gaioiga (ie, transactional) nai lo o se unidirectional ma unilinear tasi. Tele felafolafoaiga a le lautele e uiga i le faaaogaina e ponokalafi o ponokalafi e matele lava i le faalagolago i se faigofie a manuki-vaai-manuki-fai manatu o le auala talavou feagai ma ponokalafi ma le auala e aafia ai latou. Ina ia faʻailoa ia finauga, e manaʻomia le poto e uiga i fefaʻatauaʻiga o ponokalafi faʻaaogaina.
O le lona fa lona faʻaletonu pepelo i le leai o se moni atinaʻe vaaiga. Faʻatasi ai ma le matua o le tama, o lenei iloiloga na maitauina ai le atinaʻeina o tagata talavou i ponokalafi. Lua suesuega faasino i le moderating matafaioi o pubertal matua (Vandenbosch & Eggermont, 2013b) ma aafiaga tau feusuaiga (Peter & Valkenburg, 2009b) i faʻamatalaga o le faʻaaogaina e le autalavou o ponokalafi. Ae ui lava i lea, tatou te le malamalama pe o le a le uiga o ponokalafi o lona uiga i talavou i le uiga o le tele o mafaufauga loloto, lagona, ma agafesootai o tagata talavou i le taimi o le talavou.
I lenei mataupu, e foliga mai e taua le faʻatusatusa o le faʻaaogaina e tagata talavou ma tagata matutua o ponokalafi ma ona aʻafiaga mo vaega e lua. O le utiuti o loʻo iai nei suʻesuʻega e taʻu mai ai o tagata matutua ma talavou e le eseese i le latou faaaogaina o Initaneti ponokalafi (Peter & Valkenburg, 2011d). Peitai, o faʻatasiga i le va o ponokalafi faʻaaogaina ma amioga lamatia feusuaʻiga faʻapea foi ma se faʻapitoa stereotypical itupa talitonu (faʻailoga teteʻe) na maua i tagata matutua ae le o totonu o talavou (Peter & Valkenburg, 2011b, 2011c). I le taimi lava e tasi, o taunuuga o le fegalegaleaiga i le va o ponokalafi a le tupulaga talavou ma le faʻatagaina o amioga feusuai e le mafai ona faʻamaonia i suesuega talu ai nei e uiga i le faʻaaogaina e tagata matutua o ponokalafi (eg, Wright, 2013, 2014a). E le o manino i le taimi nei pe o faʻaaogaina ponokalafi le tutusa ma le eseesega o aʻafiaga mo tupulaga talavou ma tagata matutua. O faatusatusaga masani i le va o talavou ma tagata matutua e ono mafai ai ona faaleleia se malamalamaga atinae e le gata i ponokalafi e faaaoga i le talavou ae faapena foi i le gasologa o le olaga.
Faʻasalaga
I le faʻaopopo atu i faʻamaoniga sili ona patino i tusitusiga o loʻo i ai nei i luga o talavou ma ponokalafi, e fa faʻailoga lautele i vaega tetele o le suʻesuʻega (silasila foʻi Peteru, 2013). Muamua, o suʻesuʻega e afaina mai se aganuʻu faaleaganuu. E silia ma le lua vaetolu o tusiga na matou iloiloina na sau mai Europa, Amerika i Matu, po o Ausetalia. E le gata i lea, o 63% o tusiga na amata mai na o ni nai atunuu (ie, Netherlands, United States, Suetena, Hong Kong / Saina, ma Peleseuma). E ui lava o le lima o tusiga na matou iloiloina na feutagaʻi ma atunuu o Aferika, e leai so matou silafia e uiga i Aferika e pei ona i ai e uiga i Europa, Amerika i Matu, ma isi atunuu Asia, aemaise lava Hong Kong / China ma Taiuani. Matou te le iloa lava se mea e uiga i le taulealea ma ponokalafi i totonu Tutotonu ma Amerika i Saute, o le tele o atunuu Asia, Rusia, ma Sasaʻe Tutotonu (sei vagana ai Isaraelu).
O taunuʻuga o lenei toe iloiloga e mafai foʻi ona faʻaituau i eseesega faaleaganuu i feusuaiga a tamaʻitaʻi ma fefaʻatauaʻiga i tamaʻitaʻi i totonu o atunuu o loʻo puleaina le suʻesuʻega o faʻataʻitaʻiga a ponoga a tamaʻitaʻi. O Netherlands ma Suetena, mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo faʻamatalaina i ni auala tuusao i le tauleʻaleʻa talavou ma ponokalafi. O le malosi o le faʻasoa mai nei atunuu e lua i le aotelega o taunuʻuga o lenei iloiloga e mafai ona faʻamaonia ai le faʻasalalauina oa tatou sailiga i atunuu e sili atu ona mausali. O lea tatou te manaʻomia ai le malamalama mai le tele ma le tele o atunuu eseese, ma e sili atu mai suʻesuʻega faʻatusatusa faʻatasi, e malamalama ai i aganuu o le faʻaaogaina e le tauleʻalo ponokalafi.
Lona lua, o suʻesuʻega o loʻo iai i le taimi nei e afaina mai i le faʻaleagaina o le heteronormativity. Faatasi ai ma se tasi (Arrington-Sanders et al., 2015), o suʻesuʻega uma lava o loʻo taulai atu ma le totoʻa i ponokalafi faʻafeusuaiga ma, o le mea lea, o suʻesuʻega e masani ona faʻaaogaina ai feusuaiga faʻafeagai-feusuaiga. E ui lava o nisi suʻesuʻega ua maua ai e faʻaaogaina e alii ma tamaitai talavou faʻamatalaga ponokalafi le tele o taimi nai lo tamaʻitaʻi ma tamaʻitaʻi (Luder et al., 2011; Peter & Valkenburg, 2011d), o lo tatou iloa e uiga i galuega tauave, uiga, ma aʻafiaga o ponokalafi e faʻaaogaina i le va o tamaʻitaʻi, tamaʻitaʻi, ma talavou tuai e faʻatapulaʻaina. E faavae i luga o mea na maua e Arrington-Sanders et al. (2015), ui i lea, o le tele o mafaufauga faʻapitoa o le faʻaaogaina o suʻesuʻega o loʻo iai i le taimi nei e mafai ona faʻaalia e ala i le suʻesuʻeina o tupulaga talavou e le o se tamaʻitaʻi.
Lona tolu, o suʻesuʻega tatou te iloiloina e foliga mai e iai se faʻafeeseeseaiga, e taulaʻi i lamatiaga ma lamatiaga o ponokalafi o le tupulaga talavou nai lo avanoa ma tulaga lelei o le faʻaaogaina o ponokalafi, e pei o le fiafia i feusuaiga (eg, Tsaliki, 2011). O le tulimataʻiga o suʻesuʻega i aʻafiaga lē lelei o le ponokalafi e faʻaogaina e mafai ona faʻamaonia e mafaufauga faʻapitoa ma tuatusi popolega faʻalautele faʻalauteleina i le lautele. E ui i lea, ina ia maua se manatu e uiga i mea e faʻaaogaina e le tupulaga talavou i ponokalafi, e foliga mai e manaʻomia le fesili pe mafai ona fesootaʻi faʻamalosikalafi, mo se faʻataʻitaʻiga, faʻatasi ai ma le sili atu o le malamalama i feusuaiga (mo se faʻasalaga, tagaʻi i le Et et al., 2012), feusuaʻi malosi-faʻamalosia, poʻo feusuaʻi manatu faʻapitoa. O ia fesili e mafai foi ona fesoasoani e fesiligia le aʻafia mafaufauga i le tele o taimi nei suʻesuʻega o talavou e masani ona afaina i savali i ponokalafi. E le gata o le manatu o talavou vaivai faʻafitia latou faʻitalia ma faitioga faitio (Buckingham & Bragg, 2004), e foliga mai foʻi e feteʻenaʻi ma talu ai nei suʻesuʻega na faʻatusatusa talavou ma tagata matutua ma maua fegalegaleaiga i le va o ponokalafi faʻaaogaina ma itupa-stereotypical talitonuga faʻapea foʻi ma feusuaʻiga amioga lamatia naʻo tagata matutua (Peter & Valkenburg, 2011b, 2011c).
Lona fa, o loʻo i ai nei suʻesuʻega i luga o le faʻaaogaina e le fanau talavou o ponokalafi e faʻaituʻau i le tulaga o le tulaga. Ole tele o suʻesuʻega e matele lava ina le amanaʻiaina o le suiga o feusuaiga talavou o se vaega o tele lautele agafesoʻotaʻi ma aganuu suiga, mo se faʻataʻitaʻiga, le faʻamalamalamaina o oe lava ma feusuaʻiga vavalalata ma le faʻatulagaina o feusuaʻiga filifiliga, sili atu i le tele o atunuʻu i Sisifo. O feusuaiga faʻatamaititi ua le toe puleaina atoatoa e pulega faʻaleaganuʻu ae o le mea sili, o se fesili a lou lava tofo ma le fiafia (Attwood & Smith, 2011). I lenei manatu, o fegalegaleaiga o loʻo maua i le va o ponokalafi e faʻaaogaina ma uiga faʻatagaina, faʻaletonu o feusuaiga, o le tupuga ma le tele o amioga tau feusuaʻiga, ma le poto masani i feusuaʻiga e mafai foi ona malamalama o se vaega o suiga sili atu o aganuu.
Suesuega i le lumanai
Mai eseesega sese i tusitusiga, o le tele o mea manaʻomia mo suʻesuʻega i le lumanaʻi e mafai ona maua mai. Muamua, e manaʻomia nisi suʻesuʻega uumi, faʻatasi ai ma se faʻaogaina, faʻasolosolo ma togafitiga faʻamalositino o le faʻaogaina o fetuunaiga. I lenei tulaga, e mafai foi ona aoga le mafaufau e uiga i suʻesuʻega umi o suʻesuʻega i le tele o tausaga e faʻataʻitaʻi ai le atinaʻeina o ponokalafi a tupulaga ma uiga talafeagai, atinaʻeina o le tagata lava ia, ma amioga. O le mea e lelei ai, o suʻesuʻega masani e tatau ona fesoʻotaʻi ma suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga i le va o le autalavou matutua e faʻaaoga ai fesili e mafua ai. I le faaopoopo atu i ai, e foliga mai e faʻaeteete le aloese mai suʻesuʻega e faʻaaoga ai faʻataʻitaʻiga faʻapitoa ma talia suʻesuʻega e faʻavae i na ituaiga samples pe afai e mafai ona faʻaalia e latou te le faʻaituau iʻuga.
Lona lua, o le fanua e manaʻomia le tuuto ia lava i le fausiaina o fale ma suʻega. E tele suʻesuʻega e faʻalagolago i le theoretical ad hoc reasoning ma empirical masani nai lo le faʻavaeina o talitonuga o se mafuaaga mo a latou suʻesuʻega. I le lumanaʻi tagata suʻesuʻe, o le mea lea, manaʻomia le taumafai e faʻataʻitaʻi tuʻufaʻatasia teori manatu faʻataʻitaʻi o suʻesuʻega ma faʻaititia ma faʻatulagaina le tele o manatu o loʻo suʻesuʻeina. I lenei iloiloga, na matou ofoina atu ai le tasi tuʻufaʻatasia o faʻataʻitaʻiga, o le DSMM (Valkenburg & Peter, 2013), lea na faʻaaogaina i suʻesuʻega talu ai nei (Beyens et al., 2015; Vanden Abeele et al., 2014) ma ono mafai ona faʻataʻitaʻia le lumanaʻi suʻesuʻega. Peitaʻi, o isi faʻavae, pei o le faʻataʻitaʻi faʻataʻitaʻi faʻataʻitaʻi (Steele & Brown, 1995), faasologa o amioga feusuaiga (Byrne, 1976; Faigafaiva, 1986), poʻo le 3A (Wright, 2014b), e talafeagai foi.
Tolu, o suʻesuʻega e manaʻomia le gauai atili atu i mea o loʻo i totonu o ponokalafi e faʻaaogaina e le autalavou. E tatau ona tatou iloa le taatele ma le vavalo o le faʻaogaina o mea matamatakalafi faʻapitoa e pei o mea ua tatou iloa nei e uiga i le faʻaaogaina o ponokalafi lautele. I lenei tulaga, atonu e taua foi le suesue i le a le tele ma le auala e mafai ai ona atiina ae ata eseese ponokalafi.
Fa, talu ai le tele o suiga tau atinae i le talavou, o sailiga i le lumanaʻi e manaʻomia le tuliloaina o se atinaʻega faʻalauiloa i luga o le faʻaaogaina e pono o ponokalafi. O faʻatusatusaga ma isi vaega o le matutua, e pei o (talavou) tagata matutua e mafai ona latou faʻateleina lo tatou iloa e uiga i le faʻaaogaina o ponokalafi o tagata matutua ma ona aʻafiaga atonu e patino mo lenei vaitausaga pe faʻaaoga foi i isi tausaga.
Lima, tatou te manaʻomia le suʻesuʻeina Westernize e uiga i talavou ma ponokalafi e sili atu le malolosi nai lo le taimi nei. E pei ona faʻamatalaina, o lo tatou malamalamaga o loʻo i ai nei e le faʻaituau i atunuu i Sisifo poʻo Westernized. A o iai i le tele o atunuu i lenei lalolagi, ponokalafi e le tusa ai ma le tulafono ma e matua faigata lava ona suesue, pe a le mafai, tatou te talitonu o le a sili atu le eseese o foliga i talavou ma ponokalafi o le a luʻitauina ma faatamaoaigaina mea ua tatou iloa nei e uiga i le autu.
Lona ono, e tatau i tagata suʻesuʻe ona tuʻuina atu atili le mafaufau i le faʻaaogaina o ponokalafi i le itupa o tamaʻitaʻi, tamaʻitaʻi, ma teine faʻaipoipoga, e tutusa ma suʻesuʻega na faia i tagata matutua (eg, Duggan & McCreary, 2004; Traeen, Nilsen, & Stigum, 2006). E pei o Arrington-Sanders et al. (2015) ua fautuaina, o le mauaina o faamatalaga tau feusuaiga, o le malamalama e uiga i feusuaiga, ma le talitonuga e uiga i le tagata e uiga i feusuaiga e ono eseese mo tagata e tutusa i le itupa e tosina talavou, lea o le a aafia ai pe faapefea ona latou faaaogaina ponokalafi.
Fitu, e manaʻomia e le fanua ona sili atu ona matala i fesili e uiga i le lelei o le faʻaaogaina e le autalavou o ponokalafi, faʻapitoa o fiafiaga tau feusuaʻiga, ma faʻatalanoa le tele o manatu e uiga i mea e ono mafai ona vavalalata faʻapea foi ma le maufetuunaʻi i ponokalafi. Faatasi ai ma se vaaiga e sili atu ona siomia e uiga i le faaaogaina e pono o ponokalafi o ponokalafi e mafai ona tatou ausia se malamalamaaga sili atu o uiga o ponokalafi o lona uiga i talavou.
Valu ma mulimuli ane, a itiiti mai i se tulaga faʻalauiloa, e tatau ona tatou aʻoaʻoina le faʻaaogaina e le autalavou o ponokalafi i le tala o le tele o atinaʻe lautele ma aganuu. O le tele o felafolafoaiga e uiga i tagata talavou ma ponokalafi e mafai ona aoga mai le mafaufauina o talavou i le faaaogaina o ponokalafi e avea o se vaega o ni atinaʻe tetele ae le o se mea na tupu.
I le faaiuga, suesuega i talavou ma ponokalafi na alualu i luma tele i le past 20 tausaga, aemaise lava i le empirical tulaga. Peitai, i la matou vaai, o suʻesuʻega i le lumanaʻi e manaʻomia ona talanoaina ni mea taua e valu e pei ona taʻua muamua e tuu ai lo matou malamalamaaga e uiga i talavou ma ponokalafi i se malosiaga, alualu i luma faaleatunuu, ma le faaituau mafaufau ma tatala mafaufau. Matou te talitonu o lenei taumafaiga e manaʻomia e le gata i le alualu i luma o le aʻoaʻoga felafolafoaʻiga e uiga i ponokalafi ma talavou ae ia mafai foi ona logoina tagata lautele lautele.
Faʻaopoopoga Mea
O faʻamatalaga faʻamatalaga mo lenei tusiga e mafai ona maua e ala ile mauaina o le tagata lomitusi Uepi saite.
faʻaopoopoga
mau faasino
- Ata, K., & Hernwall, P. (2013). Tweese fefaʻatauaʻiga faʻamaufaʻailogaina i luga o le initaneti: Faʻataʻitaʻiga a tamaʻitaʻi ma tamaʻitaʻi a Suetena i luga o faʻamatalaga i le initaneti. Lautusi o le Autalavou Suesuega, 16 (8), 951-969. Tui:10.1080/13676261.2013.780124
,
- Anderson, CA, & Bushman, BJ (2002). Faiga tagata. Iloiloga Faaletausaga o le Psychology, 53, 27-51. Tui:10.1146 / annurev.psych.53.100901.135231
,
- Arrington-Sanders, R., Pusa, GW, Morgan, A., Ogunbajo, A., Trent, M., & Fortenberry, JD (2015). O le matafaioi o faʻamatalaga manino i feusuaiga i le faʻafeusuaiga o le itupa tutusa-na tosina mai ai alii talavou Black. Faʻamatalaga o amioga tau feusuaiga, 44 (3), 597-608. Tui:10.1007 / s10508-014-0416-x
,
- Attwood, F., & Samita, C. (2011). Suʻesuʻeina agaifanua a le tupulaga talavou: O se faʻamatalaga. Education feusuaʻiga, 11 (3), 235-242. Tui:10.1080/14681811.2011.590040
,
- Atwood, KA, Zimmerman, R., Cupp, PK, Fongkaew, W., Miller, BA, Byrnes, HF, ... Chookhare, W. (2012). Faʻataʻotaʻiga o amioga amata, faʻamoemoega, ma le faʻafeusuaiga i tupulaga talavou Taialani. Talaaga o le Tupulaga Talavou, 32 (3), 364-386. Tui:10.1177/0272431610393248
,
- Bandura, A. (2009). Mafaufauga faʻafefealoai faʻapitoa po o fesoʻotaʻiga tele, i J. Bryant & MB Oliver (Eds.), Faasalalauga: Aafiaga i teuga ma suʻesuʻega (pp. 94-124). New York, NY: Taylor & Francis.
- Ofagapi, TJ, Harrison, PA, McRae, JA, Anderson, RE, & Fulkerson, JA (1998). O se iloiloga o suʻega a le komipiuta-fesoasoani i faʻatalanoaga i se aʻoga. Faʻamatalaga a le Malo i le kuata, 62 (4), 623-632. Tui:10.1086/297863
,
- Bekele, AB, Van Aken, MAG, & Dubas, JS (2011). Faʻaleagaina o feusuaiga i totonu o tamaʻitaʻi aʻoga maualuga i Etiopia i sasaʻe. Feteʻenaʻiga ma Tagata Manua, 26 (5), 608-630. Tui:10.1891 / 0886-6708.26.5.608
,
- Beyens, I., Vandenbosch, L., & Eggermont, S. (2015). O tamaiti talavou matutua e faʻaalia i ponokalafi i luga o le initaneti: O sootaga i le taimi faʻapitoa, sailiga o lagona, ma le faʻatinoga o aʻoaʻoga. Talaaga o le Tupulaga Talavou, 35 (8), 1045-1068. Tui:10.1177/0272431614548069
,
- Bleakley, A., Hennessy, M., & Fishbein, M. (2011). O se faʻataʻitaʻiga o le 'aloʻameʻa' sailia o mea tau feusuaʻiga i a latou faʻasalalauga. Journal of Sex Research, 48 (4), 309-315. Tui:10.1080/00224499.2010.497985
,
- Bloom, ZD, & Hagedorn, WB (2015). Tamaʻitaʻi talavou ma ponokalafi faʻaonapo nei: O aʻafiaga mo le faaipoipoga ma fesoasoani a aiga. Talaaga o Aiga, 23 (1), 82-89. Tui:10.1177/1066480714555672
,
- Bogale, A., & Seme, A. (2014). O faiga faʻafeusuaiga faʻamuamua ma ona tagata vavalo i totonu o le aʻoga talavou o Shendi town, West Gojjam area, i sasaʻe o Itiopia i sisifo. Soifua Maloloina, 11, 49. Tui:10.1186/1742-4755-11-49
,
- Bonino, S., Ciarano, S., Rabaglietti, E., & Cattelino, E. (2006). Faaaogaina o ponokalafi ma le lipotia o le tagata lava ia i le feusuai i feusuaiga i tupulaga talavou. Faʻamatalaga a le Europa o le Psychology Atinaʻe, 3 (3), 265-288. Tui:10.1080/17405620600562359
,
- Bradburn, NM, Sudman, S., & Wansink, B. (2004). Talosaga fesili: O le taʻiala mautinoa i le mamanu fesili: Mo suʻesuʻega tau maketi, palota faaupufai, ma fesili tau soifua maloloina ma soifua maloloina (Faʻaaliga ed.). San Francisco, CA: Jossey-Bass.
- Lanu enaena, JD (2011). E taua tele le aufaasālalau: Faʻamatalaga i Steinberg ma Monahan (2011). Atinaʻe o Atinaʻe, 47 (2), 580-581. Tui:10.1037 / A0022553
,
- Lanu enaena, JD, & L'Engle, KL (2009). X-faʻamaonia: Faʻafeusuaiga uiga ma amioga e fesoʻotai ma le US i le taimi o le tupulaga talavou e faʻaalia ai faʻasalalauga manino. Fesootaiga Fesootaiga, 36 (1), 129-151. Tui:10.1177/0093650208326465
,
- Buckingham, D., & Bragg, S. (2004). Tagata talavou, tafaoga, ma le aufaasālalau: O mea moni o le olaga? Basingstoke, Peretania: Palgrave Macmillan.
,
- Buzwell, S., & Rosenthal, D. (1996). Fausiaina o se uiga tau feusuaiga: Tausalaga o le tagata lava ia ma le lamatiaga o feusuaiga. Journal of Research on Adolescence, 6(4), 489-513.
,
- Byrne, D. (1976). Social psychology ma le suʻesuʻeina o amioga tau feusuaiga. Tino ma le Social Psychology Bulletin, 3(1), 3-30. Tui:10.1177/014616727600300102
,
- Cameron, KA, Salazar, LF, Bernhardt, JM, Burgess-Whitman, N., Wingood, GM, & DiClemente, RJ (2005). Taulaga a tamaiti talavou i feusuaiga i luga o le upega tafailagi: Faʻaiʻuga mai i le faʻalapotopotoga faʻalauiloa ile laiga. Tala o le Autalavou, 28 (4), 535-540. Tui:10.1016 / j.adolescence.2004.10.00
,
- Casadevall, A., & Fang, FC (2010). Faʻataʻitaʻiga faasaienisi. Infection ma le Immunity, 78 (12), 4972-4975. Tui:10.1128 / IAI.00908-10
,
- Chen, A.-S., Leung, M., Chen, C.-H., & Yang, SC (2013). Faʻaaliga i Initaneti faʻamalosikalafi i tupulaga Taialani. Agafesootai ma le Tagata, 41 (1), 157-164. Tui:10.2224 / sbp.2013.41.1.157
,
- Cheng, S., Ma, J., & Missari, S. (2014). O aʻafiaga o le faʻaaogaina i luga o le Initaneti 'uluaʻi ulugalii fiafia ma feusuaiga i Taiwan. International Sociology, 29 (4), 324-347. Tui:10.1177/0268580914538084
,
- Cohen, J. (1988). Iloiloga o le malosiaga o fuainumera faamaumauina mo le faasaienisi amioga (2nd ed.). Hillsdale, NJ: Erlbaum.
- O Cowan, G., & Campbell, RR (1995). Faʻailoga e mafua ai uiga i tupulaga talavou. Journal of Sex Research, 32 (2), 145-153. Tui:10.1080/00224499509551784
,
- Davis, V. (2012). Faʻafesoʻotaʻi ae le puipuia? Metotia ma mātua mo faʻamatalaga e suʻe ai mataupu tau le saogalemu numera. Cyberpsychology, Faʻaalia, ma Fesoʻotaiga Faʻalafesootai, 15 (12), 669-674. Tui:10.1089 / cyber.2012.0179
,
- Dombrowski, SC, Gischlar, KL, & Taimi, T. (2007). Puipuia o tupulaga talavou mai ponokalafi ma le gaioiga tau feusuaiga i luga o le cyber: O se faafitauli ogaoga o le Initaneti. Faʻamatalaga Faʻasalaga o Tamaiti, 16 (3), 153-170. Tui:10.1002 / car.939
,
- Dong, F., Cao, F., Cheng, P., Cui, N., & Li, Y. (2013). Faʻaauau ma aʻafiaga faʻapitoa o le faʻasalaga tele i tama talavou Saina. Scandinavian Journal of Psychology, 54 (5), 415-422. Tui:10.1111 / sjop.12059
,
- Faʻailoa, SM, Bickham, DS, Rich, M., Bogt, TFM, & van den Eijnden, RJJM (2015). Tagata talavou 'faʻaaogaina mea faʻapitoa i le Initaneti ma o latou uiga feusuaiga ma amioga: Faʻafetaui le atinaʻe ma le faʻatinoga o aʻafiaga. Atinaʻe o Atinaʻe, 51 (10), 1476-1488. Tui:10.1037 / dev0000040
,
- Faʻailoa, SM, van den Eijnden, RJJM, Overbeek, G., & Bogt, TFM (2015). Faʻamatalaga faʻasolosolo faʻasolosolo o tupulaga talavou e faʻaaoga ai mea faʻapitoa i le Initaneti. Journal of Sex Research, 52 (3), 269-281. Tui:10.1080/00224499.2013.866195
,
- Duggan, SJ, & McCreary, DR (2004). Tino, ata o meaʻai, ma le avega mo le muscularity i le gay male alii tane: O le faatosinaga o ata o le aufaasālalau. Lisi o le Fausua, 47 (3-4), 45-58. Tui:10.1300/J082v47n03_03
,
- Fisher, WA (1986). O se auala e mafaufau ai i feusuaiga a tagata: O le faasologa o amioga feusuai, i D. Byrne & K. Kelley (Eds.), Isi auala e suʻesuʻe ai amioga tau feusuaʻiga (pp. 131-171). Hillsdale, NJ: Erlbaum.
- Lolo, M. (2007). Faʻaaliga i ponokalafi i le va o talavou i Ausetalia. Journal of Sociology, 43 (1), 45-60. Tui:10.1177/1440783307073934
,
- Häggström-Nordin, E., Borneskog, C., Eriksson, M., & Tydén, T. (2011). Feusuaiga ma le faʻaaogaina o tamaiti i aoga maualuga a Suetena i aai e lua: Faatusatusaga i le va o tamaʻitaʻi, polokalama suʻesuʻe, ma le tele o taimi. Faʻamatalaga a le Europa mo le Faʻasagaina ma le Faʻafoeina o le Soifua Maloloina: Faʻamaumauga aloaia a le Sosaiete a Europa o le Faʻasao, 16 (1), 36-46. Tui:10.3109/13625187.2010.536922
,
- Hamaker, EL, Kuiper, RM, & Grasman, RPPP (2015). O se faitioga o le faʻataʻitaʻiga o le faʻataʻitaʻiga o le faʻataʻitaʻiga. Faiga Faʻavae Mafaufauga, 20 (1), 102-116. Tui:10.1037 / a0038889
,
- Faigata, SA, Steelman, MA, Coyne, SM, & Ridge, RD (2013). Taʻitaʻi talavou e avea o se mea puipuia e faasaga i ponokalafi faʻaaoga. Lisi Faʻaaoga o Psychology Faʻapitoa, 34 (3), 131-139. Tui:10.1016 / j.appdev.2012.12.002
,
- Fuʻa, PA, Faamatalaga, LM, & Ben Abdallah, A. (2011). O vasega tolu e tolu o teteʻe a le au talavou ma tulaga faʻalavelave mo le auai i vasega taitasi. Amio Leaga, 37 (1), 19-35. Tui:10.1002 / ab.20365
,
- Hayes, AF (2005). Metotia faʻafuainumera mo le saienisi faʻamatalaga. Mahwah, NJ: Erlbaum.
- Holt, TJ, Possil, AM, & Mae, DC (2012). Faʻaitiitia le pulea e le tagata o ia lava, faʻasolosolo vaʻavaʻai a tupulaga, ma le vavalalata a le tupulaga talavou. Amerika Journal of Criminal Justice, 37 (3), 378-395. Tui:10.1007/s12103-011-9117-3
,
- Jones, LM, Mitchell, KJ, & Finkelhor, D. (2012). Trends in victimization Internet Internet: Sailiiliga mai le autalavou talavou e toatolu i le Initaneti suesuega o le saogalemu 2000-2010. Tala o le Soifua Maloloina o le Autalavou, 50 (2), 179-186. Tui:10.1016 / j.jadohealth.2011.09.015
,
- Kadri, N., Penelloun, R., Kendili, I., Khoubila, A., & Moussaoui, D. (2013). Initaneti ma feusuaiga i Morocco, mai masani masani i le cyber i togafitiga faafomaʻi. Feusuaiga, 22 (2), e49-e53. Tui:10.1016 / j.sexol.2012.08.006
,
- Faʻailoga, RV, & Cavanaugh, JC (2010). Atinaʻeina o tagata: O se vaaiga i le ola (5th ed.). Boston, MA: Aoaoina o le Cengage.
- Kim, Y.-H. (2001). Faʻafitauli o le soifua maloloina o le tupulaga talavou a Korea ma a latou fegalegaleaiga ma le filifilia o le mafaufau. Tala o le Soifua Maloloina o le Autalavou, 29 (4), 298-306. Tui:10.1016/S1054-139X(01)00218-X
,
- Kim, Y.-H. (2011). Tulāfono o le soifua maloloina o tamaiti ma ana mafutaga faʻatasi ai ma faʻafitauli o le mafaufau. Europa Europa o le Soifua Maloloina, 19 (4), 205-209.
,
- Kinsman, J., Nyanzi, S., & Vaitaele, R. (2000). Soʻotaga o le vafealoaloai ma le taua o feusuaiga: O le poto masani o teineiti aʻoga i nuʻuo Masaka, Uganda. Aganuu, Soifua Maloloina, ma Feusuaiga, 2 (2), 151-166. Tui:10.1080/136910500300778
,
- Lavoie, F., Robitaille, L., & Herbert, M. (2000). Teena e vavalalata mafutaga ma osofaʻiga: Suesuega suʻesuʻe. Faʻaleagaina o Fafine, 6 (1), 6-36. Tui:10.1177/10778010022181688
,
- Faʻauta, V., Neilan, E., La, M., & Chiang, S. (1999). Faʻaalia o talavou i Taiwanese i faʻataʻitaʻiga ponokalafi ma lona aʻafiaga i uiga feusuaʻiga ma amio. Asia Journal of Communication, 9 (1), 50-71. Tui:10.1080/01292989909359614
,
- Faʻauta, V., & Matou, R. (2005). Faʻaaliga i luga o ponokalafi i luga o Initaneti ma Taiwanese uiga feusuaʻiga a le tauleʻaleʻa. Lautusi o Faasalalauga ma Palemene Faasalalau, 49 (2), 221-237. Tui:10.1207 / s15506878jobem4902_5
,
- Lofgren-Mårtenson, L., & Månsson, S.-A. (2010). Lust, alofa, ma le ola: O se suʻesuʻega agavaa o faʻataʻitaʻiga a tupulaga ma Suetena Suʻesuʻega ma ponokalafi. Journal of Sex Research, 47 (6), 568-579. Tui:10.1080/00224490903151374
,
- Lopez, JR, Mukaire, PE, & Mataya, RH (2015). Uiga o le tupulaga talavou feusuaiga ma le soifua maloloina o fanau ma amioga matautia i totonu o nuu i tua o Kemupotia. Soifua Maloloina, 12, 83. Tui:10.1186/s12978-015-0052-5
,
- Luder, M.-T., Peti, I., Berchtold, A., Akre, C., Michaud, P.-A., & Suris, J.-C. (2011). Fegalegaleaiga i luga o ponokalafi i luga o le initaneti ma feusuaiga i le va o tamaiti talavou: tala pepelo po o le mea moni? Faʻamatalaga o amioga tau feusuaiga, 40 (5), 1027-1035. Tui:10.1007/s10508-010-9714-0
,
- Ma, CMS, & Shek, DTL (2013). Manatua o mea tau ponokalafi i tupulaga talavou i Hong Kong. Lautusi o Pediatric and Adolescent Gynecology, 26 (Faʻatonu 3), S18-25. Tui:10.1016 / j.jpag.2013.03.011
,
- Malamuth, NM, Addison, T., & Kos, M. (2000). Ponokalafi ma le feusuaiga feusuaiga: E i ai ni faʻalagolago i aʻafiaga ma e mafai ona tatou malamalama i ai? Iloiloga Faaletausaga o Suesuega Feusuaiga, 11, 26-91. Tui:10.1080/10532528.2000.10559784
,
- Malamuth, NM, & Huppin, M. (2005). Ponokalafi ma talavou: O le taua o eseesega o tagata taitoatasi. Tomaʻi Faʻataʻitaʻi Fomaʻi Clinics, 16(2), 315-326. Tui:10.1016 / j.admecli.2005.02.004
,
- Manaf, MRA, Tahir, MM, Sidi, H., Midin, M., Nik Jaafar, NR, Das, S., & Malek, AMA (2014). Gagana o le ulugalii ma ona tulaga taua i tupulaga talavou Malaysia. Malamalama Faʻapitoa, 55 (Faʻatonu 1), S82-88. Tui:10.1016 / j.comppsych.2013.03.008
,
- Marston, C., & Lewis, R. (2014). Tetee i le va o tagata talavou ma aʻafiaga mo le faʻalauiloaina o le soifua maloloina: O se suʻesuʻega agavaa i Peretania. BMJ Open, 4 (8), e004996. Tui:10.1136 / bmjopen-2014-004996
,
- Mattebo, M., Larsson, M., Tydén, T., & Häggström-Nordin, E. (2013). Tomai Faapitoa 'vaaiga i le aafiaga o ponokalafi i luga o tagata talavou Suetena. Soifua Maloloina Soifua Maloloina, 31 (3), 196-205. Tui:10.1111 / phn.12058
,
- Mattebo, M., Larsson, M., Tydén, T., Olsson, T., & Häggström-Nordin, E. (2012). Hercules ma Barbie? O mafaufauga i luga o le faatosinaga a ponokalafi ma lona salalau i le aufaasālalau ma le sosaiete i vaega o talavou i Suetena. Faʻamatalaga Europa o le Faʻasaoina ma le Fausia o le Soifua Maloloina, 17 (1), 40-49. Tui:10.3109/13625187.2011.617853
,
- Mattebo, M., Tydén, T., Häggström-Nordin, E., Nilsson, KW, & Larsson, M. (2013). Faʻaaogaina o ponokarafi, mea tau feusuaʻiga, soifuaga, ma le soifua maloloina i le va o tamaʻitaʻi talavou i Suetena. Tusi o talaaga o le Atinaʻeina ma le Pediatrics, 34 (7), 460-468. Tui:10.1097/DBP.0b013e31829c44a2
,
- Mattebo, M., Tydén, T., Häggström-Nordin, E., Nilsson, KW, & Larsson, M. (2014). Ponokalafi ma aafiaga tau feusuaiga i tamaiti aoga maualuga i Suetena. Lautusi o Atinaʻe & Amioga Pediatrics, 35 (3), 179-188. Tui:10.1097 / DBP.0000000000000034
,
- Mesako, GS (2009). Fegalegaleaiga lautele ma le Initaneti faʻaalia o ponokalafi i tupulaga talavou. Tala o le Autalavou, 32 (3), 601-618. Tui:10.1016 / j.adolescence.2008.06.004
,
- Mesako, GS, & Tina, TL (2009). Manatu i luga o le initaneti i luga o le initaneti i tupulaga talavou: Pe tuuaʻia le Initaneti? Verhaltenstherapie & Verhaltensmedizin, 30 (3), 352-367. Tui:10.1037 / t01038-000
,
- Mitchell, KJ, Finkelhor, D., & Wolak, J. (2003). Le faʻaalia o le talavou i mea e le manaʻomia i feusuaiga i luga o le Initaneti: O se suʻesuʻega a le atunuʻu o aʻafiaga, aʻafiaga, ma le puipuiga. Talavou ma le Sosaiete, 34(3), 330-358. Tui:10.1177 / 0044118X02250123
,
- Mitchell, KJ, Wolak, J., & Finkelhor, D. (2007). Trends i lipoti a le autalavou e uiga i feusuaʻiga, feusuaiga, ma le le manaʻomia o le faʻaalia i ponokalafi luga ole Initaneti. Tala o le Soifua Maloloina o le Autalavou, 40 (2), 116-126. Tui:10.1016 / j.jadohealth.2006.05.021
,
- Mustanski, BS (2001). Faʻamasalaina: Faʻasalalau le Initaneti mo le aoina o faʻamaumauga tau feusuaiga. Journal of Sex Research, 38 (4), 292-301. Tui:10.1080/00224490109552100
,
- Odeyemi, K., Onajole, A., & Warowo, B. (2009). Feusuaiga ma amioga faʻaosofia i totonu o aʻoga tamaitai talavou i le maketi Mushin, Lagos, Nigeria. International Journal of Adolescents Medicine and Health, 21 (1), 101-110. Tui:10.1515 / IJAMH.2009.21.1.101
,
- Owens, EW, Behun, RJ, Manning, JC, & Reid, RC (2012). Le aʻafiaga o ponokalafi i luga o le tupulaga talavou: O se toe iloiloga o le suʻesuʻega. Faʻasalaga Feusuaiga ma le Faʻalosia, 19 (1-2), 99-122. Tui:10.1080/10720162.2012.660431
,
- Peteru, J. (2013). Faasalalauga ma feusuaiga. I D. Lemish (Ed.), O le Routledge International Handbook of Children, Adolescents ma Media, (pp. 217-223). Lonetona, Peretania: Routledge.
- Peteru, J., & Valkenburg, PM (2006a). Taʻitaʻi talavou i faʻamatalaga manino faʻafeusuaiga i le Initaneti. Fesootaiga Fesootaiga, 33 (2), 178-204. Tui:10.1177/0093650205285369
,
- Peteru, J., & Valkenburg, PM (2006b). Tagata talavou e faʻaalia i mea tau feusuaʻiga i luga o le initaneti ma uiga faʻafiafiaga e uiga i feusuaiga. Journal of Communication, 56 (4), 639-660. Tui:10.1111 / j.1460-2466.2006.00313.x
,
- Peteru, J., & Valkenburg, PM (2007). Taʻitaʻi talavou i se faʻalapotopotoga o le aufaasālalau-sexualized ma manatu o fafine o mea tau feusuaʻiga. Fegalegaleaiga o Feusuaiga, 56(5), 381-395. Tui:10.1007 / s11199-006-9176-y
,
- Peteru, J., & Valkenburg, PM (2008a). Taʻitaʻiga o tamaiti talavou i mea faʻapitoa i le Initaneti ma feusuaʻiga masani: O le tolu-wave panel. Failautusi o le mafaufau, 11 (2), 207-234. Tui:10.1080/15213260801994238
,
- Peteru, J., & Valkenburg, PM (2008b). Faʻafeiloaʻi o tamaiti talavou i mea faʻapitoa i luga o le Initaneti, le mautonu i feusuaiga, ma uiga e uiga i suʻesuʻega faʻafeusuaiga e leʻi faʻatagaina: E iai se fesoʻotaʻiga? Fesootaiga Fesootaiga, 35 (5), 579-601. Tui:10.1177/0093650208321754
,
- Peteru, J., & Valkenburg, PM (2009a). Taʻitaʻi talavou i faʻamatalaga manino i luga o feusuaʻiga ma manatu o fafine e pei o mea tau feusuaʻiga: Iloilo mafuaʻaga ma faiga faʻavae. Journal of Communication, 59(3), 407-433. Tui:10.1111 / j.1460-2466.2009.01422.x
,
- Peteru, J., & Valkenburg, PM (2009b). Taʻitaʻia o tamaiti talavou i mea faʻapitoa i le Initaneti ma le faamalieina o feusuaiga: O se suʻesuʻega umi. Suesueina o Fesootaiga a Tagata, 35 (2), 171-194. Tui:10.1111 / j.1468-2958.2009.01343.x
,
- Peteru, J., & Valkenburg, PM (2010a). Faʻaaogaina o le faʻaaogaina o mea faʻainitaneti faʻapitoa i feusuaiga ma le le mautonu: O le matafaioi o le auai ma le itupa. Fesootaiga Monographs, 77 (3), 357-375. Tui:10.1080/03637751.2010.498791
,
- Peteru, J., & Valkenburg, PM (2010b). Faʻagasologa o loʻo aʻafia ai aʻafiaga o le faʻaaogaina e le autalavou o faʻamatalaga manino o le Initaneti: O le matafaioi o le iloa moni. Fesootaiga Fesootaiga, 37 (3), 375-399. Tui:10.1177/0093650210362464
,
- Peteru, J., & Valkenburg, PM (2011a). Le aʻafiaga o le "faʻamagalo" faʻamatalaga i luga o le lipotia o uiga maʻaleʻale i fuataga: O le matafaioi o le vafealoaloai e manaʻomia le tali atu ma le atinaeina. Faʻamatalaga a le Malo i le kuata, 75 (4), 779-787. Tui:10.1093 / Poq / Nfr041
,
- Peteru, J., & Valkenburg, PM (2011b). O le faatosinaga o mea faitino i luga o le Initaneti ma tupulaga i luga o talitonuga faʻamalosi e uiga i feusuaʻiga a tamaitai: O mea tutusa ma eseesega i le va o tagata matutua ma tagata matutua. Cyberpsychology, Faʻaalia, ma Fesoʻotaiga Faʻalafesootai, 14 (9), 511-517. Tui:10.1089 / cyber.2010.0189
,
- Peteru, J., & Valkenburg, PM (2011c). Ole aʻafiaga o faʻamatalaga manino i luga o le Initaneti e uiga ile amioga faʻafeusuaiga: O se faʻatusatusaga ole talavou ma tagata matutua. Lafoga o le Soifua Maloloina Fesootaiga, 16(7), 750-765. Tui:10.1080/10810730.2011.551996
,
- Peteru, J., & Valkenburg, PM (2011d). Le faʻaaogaina o mea faʻainitaneti faʻamatalaga faʻafeusuaʻiga ma ona faʻaoga: O se faʻatusatusaga uumi o tama talavou ma tagata matutua. Faʻamatalaga o amioga tau feusuaiga, 40 (5), 1015-1025. Tui:10.1007 / s10508-010-9644-x
,
- Roma, D. (1997). "Talanoa" komepiuta: O se auala faʻalagolago ma le faʻapitoa e taitaia ai faʻatalatalanoaga i mataupu maʻaleʻale ma tamaiti. Journal of Sex Research, 34(1), 3-9. Tui:10.1080/00224499709551859
,
- Rothman, EF, Kaczmarsky, C., Burke, N., Jansen, E., & Baughman, A. (2015). "E aunoa ma se tau ... Ou te le iloa le afa o mea ua ou iloa i le taimi nei": O se suʻesuʻega agavaa o ponokalafi faʻaaogaina i totonu o faʻataʻitaʻiga o le taulaga, maualalo, maualalo, talavou Black ma Hispaniki. Journal of Sex Research, 52 (7), 736-746. Tui:10.1080/00224499.2014.960908
,
- Ševčíková, A., & Daneback, K. (2014). Faaaogaina ponokalafi i luga o le initaneti i le talavou: Tausaga ma eseesega o alii ma tamaitai. Faʻamatalaga a le Europa o le Psychology Atinaʻe, 11 (6), 674-686. Tui:10.1080/17405629.2014.926808
,
- Ševčíková, A., Šerek, J., Barbovschi, M., & Daneback, K. (2014). O matafaioi o uiga taʻitoʻatasi ma le faʻasaʻolotoina i le faʻaalia ma le le mafaufauina o faʻamatalaga i feusuaiga i luga o le initaneti i le va o le autalavou a Europa: O se auala tele. Feusuaiga ma Faiga Faʻavae Faiga Faʻavae, 11 (2), 104-115. Tui:10.1007/s13178-013-0141-6
,
- Shek, DTL, & Ma, CMS (2012a). Faʻaaogaina o mea tau ponokalafi i tupulaga talavou i Hong Kong: Faʻamaumauga o talaʻaga ma psychosocial. Faʻasalalauga Faʻavaomalo i luga o le le atoatoa ma le atinaʻe o tagata, 11 (2), 143-150. Tui:10.1515 / ijdhd-2012-0024
,
- Shek, DTL, & Ma, CMS (2012b). Manatua o mea tau ponokalafi i totonu o Hong Kong ao talavou: O se kopi. Scientific World Journal, 2012, 1-8. Tui:10.1100/2012/406063
,
- Shek, DTL, & Ma, CMS (2014). Faʻaaogaina o le faʻatulagaina o faʻatusatusaga faʻataʻitaʻiga e suʻesuʻe ai le faʻaaogaina o mea tau ponokalafi i tamaiti talavou Saina i Hong Kong. Faʻasalalauga Faʻavaomalo i luga o le le atoatoa ma le atinaʻe o tagata, 13 (2), 239-245. Tui:10.1515 / ijdhd-2014-0309
,
- Skoog, T., Stattin, H., & Kerr, M. (2009). O le matafaioi o le taimi faʻalauiloa i mea e faia e tama talavou i luga o le initaneti. Journal of Research on Adolescence, 19 (1), 1-7. Tui:10.1111 / j.1532-7795.2009.00578.x
,
- Slater, MD (2007). Toe faʻamalosia o tifaga: O le soʻosoʻatasi o le filifilia o le aufaasālalau ma le aufaasālalau ma o latou aʻafiaga i amioga a tagata taʻitoʻatasi ma faʻasinomaga. Fesoʻotaʻiga Fesootaiga, 17 (3), 281-303. Tui:10.1111 / j.1468-2885.2007.00296.x
,
- Springate, J., & Omar, HA (2013). Le aʻafiaga o le Initaneti i luga o le soifua maloloina o tamaʻitaʻi: O se iloiloga puupuu. Faʻamatalaga Faʻavaomalo o le Soifua Maloloina o le Tamaititi ma le Autalavou, 6 (4), 469-471.
- Steele, JR, & Lanu enaena, JD (1995). Atinaʻe talavou aganuu: Suesueina o ala o faasalalauga i le tulaga o le olaga i aso faisoo. Lautusi o le Autalavou ma le Tupulaga Talavou, 24 (5), 551-576. Tui:10.1007 / BF01537056
,
- Steinberg, L., & Monahan, KC (2011). O le faʻaalia o tagata talavou i faʻasalalauga vavalalata e le faanatinati le amataina o feusuaiga. Atinaʻe o Atinaʻe, 47 (2), 562-576. Tui:10.1037 / A0020613
,
- I, S., Iu Kan, S., & Ngai, SS (2015). O aʻafiaga fefaʻatauaʻiga i le va o faʻasalalauga i mea faʻainitaneti faʻapitoa i luga o le initaneti ma tagata taʻitoʻatasi, aiga, ma tulaga faʻapitoa i luga o aʻoaʻoga a tamaiti aʻoga a le aoga maualuga i Hong Kong e uiga i le tutusa o tagata ma le feusuaʻiga faaletagata. Talavou ma le Sosaiete, 47 (6), 747-768. Tui:10.1177 / 0044118X13490764
,
- I, S., Ngai, SS, & Iu Kan, S. (2012). Taʻitaʻia ma faʻasalalauga aafiaga o le mauaina o faʻamatalaga manino i luga o le initaneti i luga o uiga o le autalavou, Hong Kong, uiga, ma amioga e faatatau i feusuaiga. Toe Iloiloina o le Fanau ma le Autalavou, 34 (11), 2156-2163. Tui:10.1016 / j.childyouth.2012.07.019
,
- Tourangeau, R., & Samita, TUA (1996). Talosagaina o fesili maʻaleʻale: O le aʻafiaga o le faʻatulagaina o faʻamaumauga, numera fesili, ma le mataupu o fesili. Faʻamatalaga a le Malo i le kuata, 60(2), 275-304. Tui:10.1086/297751
,
- Tourangeau, R., & Yan, T. (2007). Fesili faʻapitoa i suʻesuʻega. Failautusi Faʻapitoa, 133 (5), 859-883. Tui:10.1037 / 0033-2909.133.5.859
,
- Traeen, B., Nilsen, TS, & Stigum, H. (2006). Faaaogaina o ponokalafi i luga o faasalalauga faaleaganuu ma luga ole Initoneti i Nouei. Journal of Sex Research, 43 (3), 245-254. Tui:10.1080/00224490609552323
,
- Tsaliki, L. (2011). Taʻalo i le porn: Gagana Eleni suʻesuʻega i ponokalafi. Education feusuaʻiga, 11 (3), 293-302. Tui:10.1080/14681811.2011.590087
,
- Tsitsika, A., Faʻasalaga, E., Kormas, G., Konstantoulaki, E., Constantopoulos, A., & Kafetzis, D. (2009). Faʻaaogaina le upega tafaʻilagi i luga o le upega tafaʻilagi a tupulaga talavou: O se iloiloga faʻavasegaina o le faʻaogaina o mea faʻapitoa o le faʻaoga ma le mafaufauga o le mafaufau. CyberPsychology ma Amio, 12 (5), 545-550. Tui:10.1089 / cpb.2008.0346
,
- Valkenburg, PM, & Peteru, J. (2013). O le eseesega o mea e ono mafai ona faʻaalia i faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga. Journal of Communication, 63 (2), 221-243. Tui:10.1111 / jcom.12024
,
- Van Ouytsel, J., Ponnet, K., & Walrave, M. (2014). O mafutaga i le va o le tauleʻaleʻa 'faʻaaogaina ponokalafi ma ata vitio ma a latou amioga feusuaʻi. Cyberpsychology, Faʻafailele ma Fegalegaleaiga Faʻaagafesootai, 17 (12), 772-778. Tui:10.1089 / cyber.2014.0365
,
- Vanden Abeele, M., Campbell, SW, Eggermont, S., & Roe, K. (2014). Feusuaiga, faʻaaogaina o porn telefoni, ma faʻalapotopotoga a tupulaga: Tamaʻitaʻi ma teineiti na latou lauiloa, e manaʻomia mo le lauiloa, ma le malamalama o tupulaga. Failautusi o le mafaufau, 17 (1), 6-33. Tui:10.1080/15213269.2013.801725
,
- Vandenbosch, L. (2015). Vaʻaia o le faʻalauiloaina o talavou i ituaiga eseese o mea faʻainitaneti faʻafeusuaiga: O se suʻesuʻega umi. Initaneti i Amio a le Tagata, 50, 439-448. Tui:10.1016 / j.chb.2015.04.032
,
- Vandenbosch, L., & Eggermont, S. (2013a). Faʻasalalauga o tama talavou: O faʻasalalau faʻasalalau ma faʻataʻitaʻiga o tamaʻitaʻi o faʻalauiloa foliga, faʻatinoina o le tagata lava ia, ma le vaavaaia o tino. Alii ma Alii, 16 (3), 283-306. Tui:10.1177 / 1097184X13477866
,
- Vandenbosch, L., & Eggermont, S. (2013b). Faʻapitonuʻu faʻamatalaga faʻafeusuaiga ma le faʻaipoipoina feusuaiga: Fesoʻotaʻiga vavalalata ma le faʻatinoina o le matafaioi o le faʻalapotopotoga. Journal of Research on Adolescence, 23 (4), 621-634. Tui:10.1111 / jora.12008
,
- Weber, M., Uma, O., & Daschmann, G. (2012). Tagata matutua, matua, ma ponokalafi: Suʻesuʻeina o le faʻaalia o tama talavou i mea faʻapitoa ma feusuaʻiga ma mea faʻapitoa. Feusuaiga ma Aganuu, 16 (4), 408-427. Tui:10.1007/s12119-012-9132-7
,
- Wiederman, MW (1993). Taʻitaʻiga ma uiga tau feusuaʻiga o tagata e le tali atu i mea e aafia ai feusuaiga i se suʻesuʻega a le atunuʻu. Journal of Sex Research, 30 (1), 27-35. Tui:10.1080/00224499309551675
,
- Wiederman, MW (1999). Faʻasalaga ofo fua i suʻesuʻega tau feusuaiga e faʻaaoga ai tamaiti aoga kolisi. Journal of Sex Research, 36 (1), 59-66. Tui:10.1080/00224499909551968
,
- Wolak, J., Mitchell, K., & Finkelhor, D. (2007). E leʻi manaʻoina ma manaʻo e faʻafeiloai i luga o le initaneti i se faʻataʻitaʻiga a le atunuʻu o le aufaitautusi i luga ole Initaneti. Pediatrics, 119 (2), 247-257. Tui:10.1542 / peds.2006-1891
,
- Wright, PJ (2013). US tane ma ponokalafi, 1973-2010: Faʻatauga, faʻatau, tagata vavalo. Journal of Sex Research, 50 (1), 60-71. Tui:10.1080/00224499.2011.628132
,
- Wright, PJ (2014a). Uiga a tagata Amelika e uiga i feusuaiga e leʻi faaipoipo ma ponokalafi: O se iloiloga a le atunuʻu. Faʻamatalaga o amioga tau feusuaiga, 44 (1), 89-97. Tui:10.1007/s10508-014-0353-8
,
- Wright, PJ (2014b). Ponokalafi ma le feusuaiga faʻatasi o tamaiti: malamalama i le taimi nei ma se lumanaʻi lumanai. Journal of Children and Media, 8 (3), 305-312. Tui:10.1080/17482798.2014.923606
,
- Ybarra, ML, & Mitchell, KJ (2005). Faʻaaliga i luga o le Initaneti i ponokalafi i tamaiti ma talavou: O se suʻesuʻega a le atunuʻu. CyberPsychology ma Amio, 8 (5), 473-486. Tui:10.1089 / cpb.2005.8.473
,
- Ybarra, ML, Mitchell, KJ, Hamburger, M., Diener-West, M., & Leʻa, PJ (2011). Faʻaaogaina X-mea ma le faʻamalosia o amio feusuai i tamaiti ma talavou: E i ai se fesoʻotaʻiga? Amio Leaga, 37 (1), 1-18. Tui:10.1002 / Ab.20367
,