Avea ma se feusuaʻiga: O le 'elefane i totonu o le potu' o le tuputupu aʻe o faiʻai o le tauleʻaleʻa (2017)

Atinaeina o le Cognitive Neuroscience

Volume 25, Iuni 2017, Pages 209-220

Atinaeina o le Cognitive Neuroscience

E mafai e le tusitala ona tatala le laulauAhna BallonoffSuleimanaAdrianaGalvánbK. PaigeHardencRonald E.Dahla

https://doi.org/10.1016/j.dcn.2016.09.004Maua aia ma mea anotusi

faatumutumuga

• E ui lava i le alualu i luma i le tuputupu aʻe o le tino o le talavou, e leʻi taulaʻi atu i le tuputupu aʻe o feusuaiga ma le fiafia.

• O faʻatulagaga o le matuʻaga o le falemaʻi e tatau ona mafaufau i le faʻamaeaina o le faiʻai i le taimi e tatau ai mo le fiafia ma le manuia o fanau.

• O le gasegase tau atinaʻe e ono mafai ona faʻaleleia ai le soifua maloloina o le tama talavou, o feusuaiga, ma le soifua maloloina.

lē faʻatino

O le amataga o le talavou o se taimi o suiga loloto i le faaosofia, cognition, amioga, ma mafutaga vafealoai. O faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻagasolo ai le faʻaogaina o fesoʻotaiga i le taimi nei atinaʻe faiai; ae ui i lea, e maofa lava le taulai atu i le taua o le talavou e avea o se taimi maʻaleʻale mo le faʻaleleia o lagona ma feusuaiga. A o talavou talavou, o le tasi oa latou galuega autu o le mauaina lea o le poto ma le poto masani lea o le a mafai ai ona latou faia galuega a tagata matutua, e aofia ai le auai i feusuaiga ma feusuaiga. I le toe iloiloga o tusitusiga talafeagai a le tagata ma manu, o lenei pepa o loʻo faʻamalamalama mai ai le auala e tatau ai ona tatou gasolo atu i tua atu o mafaufauga o le avea ma tamaʻitaʻi, o se seti o suiga faʻapitoa e taua tele mo le faʻatoaina o le tino. Nai lo lena, o le tamaititi e aofia ai foi se seti o suiga o le neurobiological e taua tele o le agafesootai, lagona, ma le mafaufau e tatau ai mo le manuia o le fanau. O le sini autū o lenei pepa o le faʻalauteleina o le suʻesuʻega ma faʻatalanoaga e uiga i le tuputupu aʻe o le tamaʻitaʻi ma le faʻafeusuaiga, i le faʻamoemoe o le faʻalauteleina o le malamalamaaga i feusuaiga ma le alofa faʻapitoa e pei o se atinaʻe taua o le soifua maloloina ma le manuia i le talavou.

uputatala

Atinaʻeina o Roma

Fausiaina o feusuaiga

Tupulaga Talavou

Atinaʻeina o le atinaʻe

Faʻaola

"I le taimi o le tamaitiiti, e faalagolago tagata i lo latou lava olaga i le aiga o le aiga; i le matua, latou te nafa ma le manuia o taitoalua ma tamaiti ma mo le tulituliloaina o mea e fiafia i ai ma le tulaga o le aiga faaipoipo. Mo le vaitau puupuu o le talavou, latou te le faalagolago tele e pei ona latou le amanaiaina pe o le ai ai. O le taimi lena e mafai ai e le tupulaga vavalalata ona faʻaauau se faʻasigaga o le a latou le maua i isi laasaga o le olaga ... "- (Schlegel ma Barry, 1991 Schlegel & Barry III, 1991, i. 68)

1. faʻatomuaga

O faʻataʻitaʻiga o le Neurodevelopmental ua faʻaalia ai le amataga o le talavou, ua iloga i le suiga o le soifuaga i le avea ma tagata matutua, o se taimi o suiga loloto i le faaosofia, cognition, amioga, ma fegalegaleaiga faʻaagafesootai. O nei faʻataʻitaʻiga na fesoasoani e iloa ai le taimi faʻapipiʻi o se taimi maʻaleʻale o aʻoaʻoga, aemaise lava i le vafealoaloai ma le faʻalagonaina o aʻoaʻoga talafeagai e faʻatautaia ai siosiomaga faʻaagafesootai fou ma le faʻaalia o lagona e faʻaalia ai e le tagata lava ia (Telzer 2016; Crone ma Dahl, 2012). Peitai, e ui lava i le tulaʻi mai o le tele o faʻataʻitaʻiga lelei e faʻaalia ai le taua o le lauiloa mo atinaʻe faʻanatura ma aʻoaʻoga fou, fetuunaiga (eg (Blakemore 2012; Braams et al., 2015; Crone ma Dahl, 2012; Giedd et al., 2006; James et al., 2012; Peper ma Dahl, 2013), o nei faʻataʻitaʻiga e tuʻuina atu ai ni iloiloga faatapulaa i le taua o le talavou e avea o se taimi maʻaleʻale mo le faʻaleleia o lagona ma feusuaiga. I nai mataupu pe a mafaufauina le alofa faʻafeusuai ma feusuaiga i nei atinaʻe atinaʻe, latou te taumafai e faamamafa le atinaʻeina o feusuaiga e pei o amioga le lelei (e pei o se tulaga lamatia o amioga feusuai) (Ewing et al., 2014; Goldenberg et al. 2013; James et al., 2012; Victor ma Hariri, 2015). E ui lava tatou te faʻaalia le taua o le mafaufau i faʻafitauli e le lelei le atinaʻeina e fesoʻotaʻi ma mea e lamatia pe faʻamaonia amio feusuaʻi, e tutusa lava le taua le mafaufau i tulaga masani, soifua maloloina o le fausiaina o feusuaiga ma feusuaiga, ma le faʻavaeina o le faʻavaeina o aʻoaʻoga e uiga i uiga fiafia ma feusuaiga.

O suʻesuʻega e faʻaaogaina ai se faʻafitauli o mea tau feusuaʻiga ua fesoasoani e faʻamaonia ai nisi o aʻafiaga loloto o le natura e fesootaʻi ma le soifua maloloina-faʻaleagaina feusuaiga filifiliga, peitai, o le mea e leaga ai, o nei suʻesuʻega ua fai si mea itiiti e faʻalauteleina ai lo matou malamalamaaga i faʻasologa masani o le atinaʻeina o feusuaiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, i tupulaga talavou matua matutua matutua (15-17), o aʻafiaga tau i le tagata lava ia na lipotia mai e le lelei le faʻatasi ma le faʻamalosia o le muaʻi faʻasologa (PFC) i le taimi o le galuega e taofia ai le taliina o fale suʻesuʻe (Goldenberg et al., 2013). I se tulaga talitutusa, i se suʻesuʻega a le 14-15 o le tupulaga talavou, o le faia o se filifiliga maualuga i feusuaiga i se fale suʻesuʻe e fesoʻotaʻi ma le faʻamalosia i le muaga o le tui (Hensel et al., 2015). O nei suʻesuʻega e fautuaina ai tagata taʻitoʻatasi e faʻateleina pulea lelei i le taimi o le taliina o le tali ma le faʻaitiitia o le faʻamalosia i le tuaina muamua e mafai ona faia ai nisi feusuaʻiga tau feusuaʻiga, ae fai sina mea e faʻaleleia atili ai lo matou malamalamaaga i faʻatulagaga masani o atinaʻe. O le alu i tua atu o se faʻalavelave lamatia i suʻesuʻega o neurodevelopmental e taua tele mo le faʻamalamalamaina o gaioiga faʻafesoʻotaʻi e fesoʻotaʻi ma le lelei o feusuaiga ma feusuaiga.

I tua atu o le aofaʻi o suʻesuʻega o le neuropevelopmental e faʻatalanoaina ai tulaga lamatia tau feusuaʻiga, o loʻo i ai le tele o taumafaiga e suʻeina ai le faʻavaeina o le fausaga o le faʻalauteleina o le faʻalauteleina o le faʻalauteleina o le fiafia ma le faʻamalosi i amioga alofa ma feusuaiga. A o talavou talavou ua amata le talavou, o se tasi oa latou galuega autu o le mauaina lea o le poto ma le poto masani o le a mafai ai ei latou ona faia le matafaioi a tagata matutua, e aofia ai le faia o feusuaiga ma feusuaiga (Crone ma Dahl, 2012). O mafutaga vavalalata a tagata talavou, e afua mai i le aoga tulagalua e solia mea e ono fegalegaleai ai tagata e lua, i mafutaga e aofia ai le taua tele o lagona, taimi, ma le malosi, e masani ona faalēaogaina e le taua. O le mea moni, o nei fesoʻotaʻiga e faʻalagolago i faʻamoemoega tau atinaʻe, ma o le autu autu mo tupulaga talavou e suʻe ai a latou feusuaiga ma maua aafiaga tau feusuaiga (Furman ma Shaffer, 2003; Furman et al., 2007). I le faʻamoemoe o le mauaina o tulaga faʻale-agafesootai ma le manumalo i le mafutaga a se paaga manaomia, ua matua faaosofia ai le tauleʻaleʻa e aʻoaʻo pe faʻafefea ona faʻatautaia fegalegaleaiga faʻasalalau feusuaʻi e aafia ai le faʻavaeina ma le faatumauina o sootaga faʻafeusuaʻi. O le mafai e le tagata ona faia ni amioga e faʻafaigofie ai fegalegaleaiga vavalalata ma maua ai avanoa mo feusuaiga ma le toe gaosia o le tulaga masani o le atinaʻega o le tamaititi.

O le tusitala, o se faagasologa o le natura e amata mai i le faiʻai, e aofia ai le afaina o suiga o le hormonal ma le loloto o le tino ma le suiga o le tino lea e mafua ai ona mafai ona toe gaosia (Sisk 2016; Sisk ma Foster, 2004). O le atinaʻeina o nisi elemene o feusuaʻiga faʻafeusuaiga, e aofia ai suiga i le tino faaletino, faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga, ma le orgasm, ua malamalama lelei. E ui lava o le tamaititi e faaosofia ai feusuaiga ma feusuaiga, ae o le tele lava o suʻesuʻega e suʻesuʻeina ai le tulaʻi mai o amioga tau feusuaʻiga i tama talavou. I le eseesega, o suesuega i luga o isi ituaiga e aofia ai le loloto o suʻesuʻega o le amataina o amioga tau feusuaiga ma matai e fesootaʻi ma le tamaʻitaʻi, ma faʻaalia ai o le tulaʻi mai o nei tala fou e manaʻomia ai le faʻateleina o le faʻatulagaga o suiga o atinaʻe i totonu o le faiʻai, faiga o le endocrine, ma le popolega. O le mea lea, o tagata suʻesuʻe i meaola e latou te iloa vave aafiaga tau feusuaʻiga e le gata o galuega faatino, ae faʻapea foi mea e faatino ai le physiologic e faʻaalia ai galuega faʻapitoa ma le faʻalogo (development) Nutsch et al., 2014, 2016; Will et al., 2015). O le tele o le malamalama e uiga i le aʻoga ma le tali atu faʻaalia o mea faʻapitoa e aofia ai i le amataina o le soifuaga o tagata ma aafiaga tau feusuaʻiga e faʻamaonia ai le taua tele o faʻataʻitaʻiga o loʻo i ai nei o le tuputupu ae o le tupulaga talavou. I le taimi lava e tasi, ao faʻaalia mai e le tamaʻi manu mea taua i le malamalama lelei i auala e faʻaleleia ai feusuaiga, latou te le faʻalauteleina lo tatou malamalamaaga i fegalegaleaiga alofa ma mea na tutupu, e le o latou suiga faʻaalia o suiga faʻapitoa i nei tulaga faʻalautele taua. E le gata i lea, o le faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga o meaola manu e ofoina atu naʻo se faʻavae o le tamaʻitaʻi e faʻavaeina ai feusuaiga, ma faʻapulaʻaina ai lo tatou malamalama i le eseesega ma le mama o le tosina atu, amio, ma le faʻamaoniga o loʻo iai i feusuaiga a tagata.

O tusi manu e avea o se faamanatu taua o le faamoemoega o le soifuaga o tagata matutua ma o le tali atu i le tali atu o mea uma e aofia i lagona alofa ma feusuaiga, lea na tele lava ina le amanaiaina i faataitaiga o le tuputupu ae o tagata talavou. E le gata i lea, o faʻataʻitaʻiga manu ma suʻesuʻega faʻatapulaʻaina a tagata e itiiti lava se mea e fai e suʻesuʻe ai pe faapefea ona faʻavasegaina e le aulelei ia avanoa mo le aʻoaʻoina e uiga i le uiga o uiga alofa ma feusuaiga (Fortenberry, 2013). I le tasi itu, o se tomai masani mo amioga faʻatamafai e mafai ona ausia i le itiiti o le tomai, poto poʻo le poto masani; i le isi itu, mai se vaaiga o le evolusione, tauvaga i agafesootai i le faatosinaina o se paaga ma le manuia i le fetaui e faalagolago tele i le puleaina o se tulaga faigata o tomai ma agafesootai ma amio. O le aʻoaʻoga talafeagai i le mauaina o tomai ma le atamai e faʻatautaia ai le fesoʻotaʻiina o fegalegaleaiga faʻafefealoai ma feusuaiga e faʻaalia ma le faʻataʻitaʻiga, e aʻafia i le faʻavae masani o le faʻalauteleina o agafesootai, afaina, ma le mafaufau i tagata. O le mea lea, o le matuitui o le lautele (ma le tuputupu aʻe masani o faatosinaga faʻalapotopotoga e aofia ai le fiafia i amioga tau feusuaiga ma feusuaiga) e ono foliga mai o se faamalama masani o le aʻoga-e le na o le auala faʻainisinia o amioga tau feusuaʻiga, ae e uiga foi i faiga faʻalagona faʻalagona ma agafesootai o se vaega o le faʻatonutonuina o moliaga, lagona maualuga ma le malosi e aofia i le atiaeina o se faasinomaga e pei o se feusuaiga.

I totonu o lenei pepa, matou te suʻesuʻeina pe faʻapefea ona tupu le atinaʻeina o le avanoa mo talavou e auai ai i avanoa talafeagai e aʻoaʻo ai e talafeagai i le faʻataʻitaʻiga o lagona faʻafeusuai ma feusuaiga. Matou te fautuaina ia suiga i lalo lapisi vaʻaia e fesoʻotaʻi ma fefaʻatauaʻiga i agafesootai ma faʻalagona e mafai ona tatalaina se faʻamalamalamaga lona lua (faʻasolosolo i le tasi i le aʻoga) mo le aʻoaʻoina e uiga i le alofa ma le vaʻaia o mafutaga Matou te faʻamaonia foi o nei faagasologa o aʻoaʻoga e amata i suiga o le tino ma le neurobiological lea e faʻamalosia ai le faʻamalosiaga, ae e sili atu le faʻatuatua i luga o le faʻalapotopotoga ma le va fealofani i lenei taimi. O le isi, o le faʻataʻitaʻiina o manu ma suʻesuʻega a tagata, o le a tatou iloiloina pe faʻafefea ona faʻafeiloaʻi, faʻaaogaina, ma faʻafouina le olaga o tupulaga talavou e auai i amioga faʻafeusuai ma feusuaiga. O le mea mulimuli, matou te faʻamaonia nisi o fesili taua, ma le le mautonu e uiga i le atinaʻeina o uiga masani o feusuaiga ma feusuaiga ma fegalegaleaiga, e aofia ai pe faʻapefea ona aʻafia le atinaʻeina e le vafealoaloaʻi o le talavou, lea ua faateleina ai le feusuaʻi ma le matua mai uiga faaleaganuu o le matua. I le pepa atoa, matou te faailoaina foi avanoa mo tagata sailiili e suʻe ai le tele o fesili e leʻi taliina. O le sini autu o lenei pepa o le faʻalauteleina lea o le suʻesuʻega ma le faʻatalanoaga e uiga i le tuputupu ae o le tamaʻitaʻi ma le faʻafeusuaiga, ma le faʻamoemoe o le faʻamalosiina o le gafatia o suʻesuʻega o le neuroscience e faʻaaogaina e faʻaleleia ai nei auala taua.

2. O le faʻamoemoe e aʻoaʻo e uiga i le alofa, fesoʻotaʻiga ma le faʻafeusuaʻi

E tele faʻataʻitaʻiga o le neurodevelopmental faʻamaonia o le neuroplasticity e tupu i le puberty tatala matala maʻaleʻale i totonu o le faiʻai, lea e sili ona taua i le tagata mo tulaga tulaga ese o aʻoaʻoga (Crone ma Dahl, 2012). I lona faʻaaogaina lautele, o le taimi neuroplasticity e aofia ai le tele o ituaiga o synaptic ma non-synaptic o loʻo faʻavaeina ai le gafatia o le faiʻai e faʻatautaia ai aʻoaʻoga, faʻatasi ai ma le manatu o 'matala maʻaleʻale' mo aʻoaʻoga faʻapitoa. Greenough et al (1987) 'aʻoga laiti-faʻatulagaga faʻatatau' ua fuafua e mafaufau le tamaititi pepe i ni ituaiga o aʻoaʻoga faapitoa, lea e mafua ai ona latou faʻaauau pea le faia ma le puleaina o mea e aʻoaʻoina ai (eg savali). O nei aʻoaʻoga, i le isi itu, e fesoasoani i le faitioga atinaʻe faʻanatura (Greenough et al., 1987). Suesuega lata mai i le molécula masini ma auala o le neuroplasticity ua alualu i luma vave ma ua faamamafaina ai lena taulealea atinaʻe faiai, amata i le amataga o le lalelei, e mafai ona avea ma sui tulaga ese o le mausali ma le palasitisi. O lenei tuufaatasiga e fatuina ai se faamalama taua o le avanoa mo le aoaoina ma le poto masani e fesuisuiai ai fesoʻotaiga i tua i auala tumau (Hensch 2014; Takesian ma Hensch, 2013; Werker ma Hensch, 2015).

O le amataga o le lauiloa e foliga mai o le a toe faʻalautele atili ai le gauai ma le faʻalogologo i fesoʻotaʻiga lautele ma faʻalagona-galu o gaosiga, lea e sili ona talafeagai i le fiafia i fegalegaleaiga alofa ma amio feusuaʻi (Dahl 2016; Nelson et al., 2016). Aemaise lava, o le tamaʻitaʻi e taʻitaʻia ai le atinaʻeina o tala agafesootai ma tali i ni faʻalapotopotoga faʻava-o-malo (fou)Brown et al., 2015). I le taimi lava lea e amata ai ona faʻaalu e tupulaga talavou le faateleina o le taimi ma a latou tupulaga, latou te maua ni lagona fou, lagona faʻafeusuaiga o le tosina atu lea e faaosofia ai le mafutaga-faafaigofie amioga. Tuuina mai e faapea o le faamoemoega o le soifuaga o le soifua manuia o le ausia lea o le matua faatupulaia, o lona uiga o le faapaleniina i le va o le eletise ma le mautu i totonu o le pusa tulaga ese uʻamea o le a fausia ai se faamalama o avanoa mo le aoaoina ma le faaosofia e talafeagai i amioga alofa ma feusuaiga. Mafaufau i tomai e tatau ona aoaoina e se tama talavou i lenei itu, e aofia ai le taulimaina o lagona e faatatau i le sailia o se tagata faatosina, fausia o fesootaiga tau fesootaiga ina ia mafai ona fesili atu i se tasi i se tafaoga faamasani, mauaina o lagona feusuai ma se tagata ese, taitaia taunuuga masani o le tafafao faamasani ma se isi pe itiiti ifo foi le lauiloa, feagai ma le teenaina poo le malepelepe, ma le faapaleniina o le manaʻoga o le ola aafiaga tau feusuaiga faatasi ai ma lagona faigata e fesootai ma le faatumauina o se mafutaga vavalalata. O le tele o ituaiga o feusuaiga masani ma feusuaiga e ono foliga mai o loʻo fatuina ai le atinaʻeina o fesoʻotaʻiga faʻavavelagi i le tumau ai i auala e lagolago ai olaga masani faʻafeusuaiga ma feusuaiga.

O se tasi o suiga pito i sili ona taua i le taimi o le fanau mai, o le faaosofia ma le naunau e auai alofa alofa. E ui o pepe laiti e vave aʻoaʻo i le taua o le faʻamausali mausali ma le alofa matua, e le o seʻia oʻo i le amataga o le suiga faʻasalalau ia maua e tagata talavou le fiafia i le alofa alofa. O le alofa faa-Romana ua manatu i ai e avea o se faasologa taua o le tuufaatasia, ma masani masani o tagata matutua o foliga vaaia e masani ona faafoliga foliga na latou feagai ma o latou matua ao pepe (Hazan ma Shaver, 1987). E le gata i lea, o le alofa faʻafealofani ma le alofa faʻatua e faʻafefeina ai fefaʻatauaiga, ma faia ai le faʻavaeina ma le tausiga o nei 'auʻaunaga ma mea lelei ma faʻafiafiaga (Bartels ma Zeki, 2004). E ui i le taua tele o le faʻamoemoe, uiga lelei, Neurohormone nofoaga e fusia ai, ma faʻaleagaina i le va o matua ma le alofa, ei ai foi tulaga taua (Bartels ma Zeki, 2004). O matua ma alofa alofa e faafaigofie ai le faafaileleina, maaleale, talileleia lelei, ae o le alofa alofa e aofia ai foi vaega eseese, e pei o le fefaasoaai o mana ma le manao i feusuaiga. Matou te fautuaina e faapea o suiga o le hormonal e fesootaʻi ma le tamaʻitaʻi e fesoasoani i le faʻaogaina o le neural transition lea e muamua ona aʻoaʻoina e le faiʻai e uiga i lenei ituaiga o alofa, ina ia mafai ai ona faʻatautaia le faʻaipoipo, fanau fanau, ma le tausia o fanau.

E ui lava ua faʻamautuina o le tele o auala faʻavaomalo e aofia i le alofa faʻafeusuai ma feusuaiga e maua ai se faʻavae taua, fesoʻotaʻiga, ma suiga i le taimi o le talavou, e itiiti se mea e iloa e uiga i le auala e fesoʻotaʻi ai ma se faʻavae masani o le faʻaleleia o lagona alofa ma feusuaiga. O le faʻamalosia o mea e iloa e uiga i faavae o le alofa ma le manaʻoga feusuaʻi / faʻanoanoa i tagata matutua ma faʻasalalauga i luga o le neurodevelopment pub pubal nisi fesili mataʻutia. E ui lava e le gata i le lautele o lenei pepa e aotele ai lenei vaega o tusitusiga, o faataitaiga a le tupulaga talavou e manino lava le taua tele o le toe fetuunaiga o le mafaufau i le taimi o le matua (Dennison et al., 2013; Giedd ma Denker, 2015). E ui lava i eseesega o feusuaiga i nei auala, o mafaufauga uma o le tupulaga talavou e faʻalauteleina i le taui o aʻoaʻoga (Galván, 2013). E ala i le faʻamalosia o le tamaoaiga o le dopamine, faʻaaogaina o taui ma le faʻaosofiaina, o lagona alofa ma feusuaiga, o sini autu ia e faʻatasi ma ni tali malolosi faʻalagona (Aron et al., 2005; Fisher et al., 2010). Amata i le lauiloa, o suiga i atinaʻe i fesoʻotaʻiga o faiʻai o loʻo aʻafia i le faʻamalosia, taui, ma fefaʻasoaʻiga-faʻalagona e ono fatuina ai se tulaga faʻaalia tulaga ese mo le alofa faʻafeusuai ma le faʻafeusuaiga e faʻapitoa i taui lelei.

O le alofa ma le manaʻoga i feusuaiga o ni mea faʻapena-faʻasalalauga faʻamalosiaga e mafai ona aʻafia ai le lalolagi atoa (Diamond ma Dickenson, 2012). Tuuina atu suiga o atinae e tutupu i le taimi o le talavou e fesootaʻi ma le gaioiga o lagona ma pulea lelei, na faʻatulagaina o le talavou o se taimi talafeagai e suʻesuʻe ai lagona ma lagona e fesootaʻi ma mafutaga mafana (Collins, 2003). O nei faʻaosofiaga fou o loʻo faʻatupulaʻia le tele o le faʻalogo i le taimi lava e tasi e atinaʻe ai e le autalavou se faʻalauteleina o le gafatia mo tulafono faatonutonu a le tagata lava ia o isi amioga faʻafiafia (Fortenberry, 2013). O le mea lea, o le mea moni, o le matuitui faaletino e tuʻuina atu ma le faʻalauiloaina o le palasitino ma le faʻateleina o le faaosofiaga e saili se tele o mea e faʻaosofia ai, taufaʻafefe, tauia tele, tala fou, ma le faateleina o sailiga o lagona e mafai ai e talavou ona maua nei tulaga maualuga- aafiaga oʻooʻo, e pei o le uluaʻi faʻapalapala pe auai i se kisi muamua, fiafia (Spielberg et al., 2014). Le faʻasalaga o dopamine ma faʻamaʻi e fesoʻotaʻi ma fegalegaleaiga faifaipea ma se paaga faapitoa e saofaga i le faʻaopoopoina o aʻoaʻoga faʻapitoa e faʻatupeina e uiga i amioga. O le taimi lava e pala ai se tagata talavou ma amata ona fausia se faiā ma se tasi, latou te atiina ae se tali a le paaga lea o le dopaminergic Taumafai e faʻamoemoeina ma sili atu le poto masani i lena paaga vavalalata patino (Alofa 2013; Ortigue et al., 2010). E pei lava o aʻoaʻoga uma, o le fiafia i paaga e manaʻomia le taimi, faʻapea foi ma le masani ai, ia atiina ae. O le taimi lava na faʻamautuina ai lenei tali a le paaga, o le faʻaosooso e faʻaosofia, o gaioiga faʻavae e mafua ai le faʻaleleia o aafiaga o le mafutaga vavalalata i ulugalii (Aron et al., 2000). Ona o le atinaeina o le neural tutupu mai i le tamaititi, o se paaga faapitoa-tali i uluaʻi fegalegaleaiga alofa, pe a oʻo uma lagona faʻalagona ma faaletino, o mea e sili ona fiafia, faʻamalieina, ma faamalieina. Ina ia mafai ona fiafia i feusuaiga ma feusuaiga lelei, e manaomia e talavou ona mananao, pei, agai i luma, ma aoao mai i gaoioiga maualuluga o le fai atu i se tasi i se aso muamua, pauu i le alofa, mauaina o se loto nutimomoia, ma toe taumafai.

O le alofa faa-Roma e aofia ai le faateleina o le faatoaagaina i le dopamine-tamaoaiga o loʻo i lalo o le gaosiga o lagona, taui, ma le faaosofia; i itu maualuga o le faiʻai o le faiʻai e fesootai ma fefaʻatauaʻiga masani ma le sui o ia lava; ma faaitiitia le faʻamalosia i le amygdala (Ortigue et al., 2010). E ui lava o manaʻoga / feusuaʻiga ma le alofa e aofia ai le tele o vaega o le faʻafouina, ae maise lava i totonu o eria o loʻo i ai, o loʻo i ai foi vaega faapitoa o le faʻafouina. Mo se faataitaiga, alofa alofa, e ui o se tasi e malosi i le alofa ma pe a uma ona latou aʻafia mai le malepe, ae le o le faʻafeusuaiga, e aofia ai le faʻaosoosoina o le faʻaosoosoina lautele (e masani ona fesoʻotaʻi ma le fiafia, taulaʻi atu le mafaufau, ma le faʻamalosia e tuliloa taui), ae o lagona feusuaʻi, ae le o le alofa, e aʻafia ai taʻitasi faatoaagaina (e fesoʻotaʻi ma le faaosofiaga ma le tau aogā tau) (Fisher et al., 2010; Diamond ma Dickenson, 2012). Ona o tapulaa i le atinaʻeina o galuega talafeagai mo le scanner, o le suʻesuʻeina o le neuroima e leʻi vaʻaia lelei le manaʻoga tau feusuaiga-o se faʻaosoosoga o le faʻamalosia o le tulaga e tulituliloaina feusuaʻiga-mai le fausiaina o feusuaiga-o se tulaga faʻapitoa o feusuaiga faʻafeusuaiga (Diamond ma Dickenson, 2012). O le tele o faʻataʻitaʻiga suʻesuʻe e faʻaaogaina ai fua o feusuaiga a tagata ese nai lo tagata pele, ma e foliga mai e sili atu le fiafia nai lo le manaʻo, ae e tumau pea le manino. O suʻesuʻega i le atinaʻeina o le alofa i totonu o le faiʻai o le tagata ua matuā faʻamapulaʻaina. O le tusitala e ofoina atu se tulaga tulaga ese o le fesuisuiaʻi o atinae pe a amata ona alofa le alofa. O le faʻamaloʻeseina o le faʻaogaina o auala faʻasolosolo e fesoasoani i le faʻaalia o le alofa faʻafeusuaiga ma le faitaʻaga faʻafeusuaiga e mafai ona fesoasoani e faʻalauteleina ai lo tatou malamalama i nei tulaga faʻamalosi. I le faʻaopoopoga, o suʻesuʻega e fesoasoani e faʻaogaina ai pe faapefea ona faʻafefea fesoʻotaʻiga e tutupu mai i le vaʻavaʻaʻi ma faʻamatalaga vave o le manaʻo, alofa faʻafeusuaiga, ma feusuaiga, o le a matua faateleina lo tatou malamalama pe faapefea ona avea le tulaga fesuisuiai o le tamaititi ma faʻalauiloaina o le faamalama o le atinaʻeina mo le aʻoaʻoina e uiga i nei gaoioiga faʻapitoa agafesootai .

E pei lava o soʻo se mea taua e aʻoaʻo ai, e maua e tupulaga talavou le aoga mai le lagolagoina ma lagolago e faʻamalosia ai togafitiga lelei. Matou te manaʻomia se malamalamaaga lelei e uiga i tulaga ma tuʻutuʻuga e fesoasoani i ni aʻoaʻoga lelei lelei e talafeagai ma le atinaʻeina o feusuaiga, faʻapea foʻi ma i latou e faʻaitiitia ai aʻafiaga o faʻatonuga le lelei. E pei lava ona tatou malamalama i le taua o le saunia o se siosiomaga saogalemu mo tamaiti laiti o loʻo aʻoaʻo e savavali (ma pa'ū faʻatele), e mafai ona tatou tuʻuina atu ni fesili e uiga i siosiomaga faʻatalanoa e fesoasoani ai i le autalavou e suʻe ma faʻataʻitaʻi ma o latou manaʻoga ma lagona mamana, ao atiina ae tomai mo le taulimaina o nei lagona ma le tuufaatasia oi latou i lo latou lava faasinomaga. E mafai ona tuʻuina atu e le saienisi faʻamatalaga ni malamalamaga taua e uiga i ituaiga o mea e mafai ona sili ona lelei e mafai ona lagolagoina ai le soifua maloloina o nei aʻoaʻoga maualuga mo tagata talavou uma, e aofia ai i latou o loʻo feagai ma o latou lagona muamua o le manaʻo, tosina atu, poʻo le faʻanoanoa, ma i latou ua uma tafaoga faamasani ma / poo feusuaiga.

3. Pubetal hormones, neurodevelopment, ma amioga

O le faateleina o Hormonal o se maatulimanu o le suiga i le fale. O ia lava hormones e fesoasoani i le atinaʻeina o uiga i le tulaga lua o tamaʻitaʻi e taua tele i le toe faatulagaina lapisi vaʻaia (Schulz ma Sisk, 2016; Sisk 2016; Sisk ma Zehr, 2005). O se taunuuga, o talavou e maua le malosi sili atu e saili ai taui, faaleleia atili le poto masani o taui, ma le faateleina o le faaosofia e auai i fegalegaleaiga faaagafesootai-e aofia ai le alofa ma le alofa amio feusuaʻi (Crone ma Dahl, 2012). E le gata i lea, o hormones pubelite e mafai ona saofagā i le siʻitia o le sailia o lagona-lagona e mafua ai ona sili atu le manaia o lagona vavalalata maualuga. I tala atu ammonia, o le tele o isi hormones ma neurotransmitters o loʻo faʻaaogaina pe faʻaleleia i le taimi o le augatupulaga, ma e aafia i le auala e masani ai tagata alofa alofa, e aofia ai faʻamaʻi, vasopressin, dopamine, serotonin, ma cortisol (De Boer et al., 2012). Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻateleina o hormones pubelity e faʻaleleia ai amio faʻaosofia ma lagona o le manaʻoga, faʻateleina le dopamine ma le faʻamalosia o lagona o alofa ma fesoʻotaʻiga (oxytocin)Alofa, 2013). I le tuufaatasiga, o nei suiga i hormones ma neurotransmitters e fausia ai se tulaga lelei o le natura mo le faafaileleina o le fiafia o tupulaga talavou e aoao e uiga i le alofa faapelepele ma le faatosinaina o feusuaiga. I lalo ifo, matou te toe iloiloina, sili atu ona maoti, o loʻo faʻaalia ai pe faʻapefea ona taua e lua ia hormones pubmalal - testosterone ma estradiol - fesoasoani i le faʻafeusuaiga ma le faʻaleleia o lagona i le talavou.

3.1. Testosterone

Testosterone na fesoʻotaʻi ma suiga i faʻamatalaga faʻasalalau faʻasalalau, faʻamanuiaina o le lagona, ma le sailia o lagona i le taimi o le matua. E masani ona mafaufauina e uiga i le osofaʻiga, o le testosterone foi ua faamatalaina o se hormone lautele, e faaosofia ai le sailia o le tulaga ma amioga-tausia amio e ala i le tele o auala eseese, e aofia ai suiga i le fefe, gaioiga popole, taufaamatau mataala, ma le taui mai le faʻatupulaia o tulaga faʻalapotopotoga (Eisenegger ma Naef, 2011). Faʻalauiloa Pubetal i testosterone ua fesoʻotai ma suiga i le faʻafouina o le neural i le taufaʻamataʻu i totonu o le amygdala (e fesoʻotaʻi ma le faʻafefe faʻatau) ma le nucleus accumbens (e fesoʻotaʻi ma le faʻaaogaina o taui) (Spielberg et al., 2014). E le gata i lea, o le maualuga o le testosterone ua fesoʻotaʻi ma le tele o aʻafiaga-o le faia o galuega suʻesuʻe ile tama ma teine ​​(Op de Macks et al., 2011; Peper ma Dahl, 2013). O le nucleus accumbens ma le amygdala, o fesoʻotaʻiga faʻasalalau lautele-gaosiga o faiʻai lea ua faʻateleina ona toe faʻatulagaina i le taimi o le talavou, o loʻo i ai le tele o tagata o faʻamaumauga o le testosterone (Nelson et al., 2005). O nei gaioiga e faʻaaoga i le testosterone e ono aʻafia ai suiga i amioga faʻafeusuaiga ma feusuaiga ao talavou. E ogatasi ma le manatu o le talavou o se vaitaimi maʻaleʻale mo le amioga amio o hormones totoma, faʻataʻitaʻiga o meaola e fai ma faʻataʻitaʻiga o le tali atu i amioga o hormones e ese i le va o manu muamua ma le faʻasalalau. E le pei o le faiʻai muamua, o le atigilima post-pubertal e amataina siamoni e faʻaagaoioi amioga faʻaleleia (Sisk ma Zehr, 2005).

E tele suʻesuʻega i aʻafiaga o le gaioiga o amioga tau feusuaiga ma matai i tamaʻitaʻi mamame. O se faʻataʻitaʻiga, i tama tane a Suria, ua faʻamautuina pe faʻafefea ona aʻafia e hormones i le fausaga ma le gaioiga o alalaupapa faʻapipiʻi e aofia ai le steroidal ma le faʻamalamalamaina o faʻamatalaga, ma le auala e suia ai e suiga suiga nei i le auala e tali atu ai alii i faʻaosoosoga faʻapitoa ma auai i amioga faʻafeusuai (Romao et al., 2002). E le gata i lea, o suʻesuʻega i mea e le masani ai tagata, ua iloagofie, e ese mai le tele o ituaiga meaola, o hormones o le eleele i primates e matua aafia ai feusuaiga vala, e sili ai agavaʻa e faʻataʻitaʻi (Wallen, 2001). Talu ai o aʻafiaga o hormones o loʻo faʻamalosia e faaosofia le faaosofiaina o feusuaiga, o lenei laina o suʻesuʻega e taʻu mai ai o le fesuiaʻiga i mea faʻalapotopotoga ma le faʻalapotopotoga o ni faʻalavelave ogaoga o le aʻoaʻoina e uiga i amioga tau feusuaiga (Wallen, 2001). O suʻesuʻega a le tagata e le o se tagata suʻesuʻe na faʻaalia ai le taua o le aʻoaʻoga e fesoʻotai ma le tamaititi ma aafiaga tau feusuaiga. E ui o loʻo alu endocrine tamaititi ma le faateleina o le testosterone e mafua ai le faateleina o feusuaiga, o le aafiaga o le fetaui lelei-fefaatauai i le taimi o feusuaiga ma se tamaitai-o le mea sili lea e vavalo i amioga i feusuaiga i le lumanai e aunoa ma le maualuga o le testosterone (Wallen, 2001). E oʻo lava i tamaʻitaʻi e leʻi oʻo i le tamaititi endocrine, latou te faʻateleina a latou amioga feusuaʻi pe a uma ona latou manuia i feusuaiga. I le tuufaatasiga, o le suesuega o meaola e faamamafa ai le taua o le aoaoina o mea na tutupu ia ogatusa ma le suiga o le hormonal, ma fautuaina ai ni fesili fou mo suesuega i tagata e uiga i le natura o le natura, neurodevelopmental, learning, ma suiga i le siosiomaga o le tuputupu ae o amioga feusuai ma feusuaiga ao talavou.

I totonu o tagata, tusa lava poʻo le faateleina o le testosterone ao faagasolo taimi o le tamaititi e aʻafia ai faʻaletonu tagata taʻitoʻatasi i faʻamalosi ma feusuaiga, e le manino. O le testosterone maualuluga e fetaui lelei ma le faateleina o mafaufauga tau feusuaiga i tamaiti, ae o le aafiaga e mou ese atu i faataitaiga e aofia ai le amataina o le gasologa o le gasologa o le aoauli ma tausaga (Campbell et al., 2005). O le faʻateleina o le testosterone i tamaʻitaʻi muamua na foliga mai e fesoʻotaʻi ma le faateleina o amioga tau feusuaiga, e aofia ai le paʻi atu i isi ma le aoauli (Finkelstein et al., 1998). I suʻesuʻega faʻasalalau, tutoʻatasi mai le tulaga o le laiga ma le matua, o teine ​​ma tama ma maualuga maualuga o le testosterone o le a sili atu ona latou faia feusuaiga (Halpern et al., 1997, 1998). I le eseesega, i totonu suʻesuʻega umi, suiga a le tagata i testosterone e fesoʻotaʻi ma ulugalii feusuaʻiga (uluai feusuaiga) mo teine, ae le mo tama (Halpern et al., 1997). Mo tama, o le tulaga lautele e sili atu lona fesootaʻi ma uluaʻi ulugalii nai lo le testosterone (Halpern et al., 1993). O nei suʻesuʻega ua faʻamaonia ai le faigata o le faʻasalalauina o aʻafiaga faʻapena-faʻasalalau o hormones mai le aʻafiaga o aʻafiaga faʻalauteleina o suiga o le tino. Mo tama, o le gafatia faaletino e gaosia ai gaosiga ma toe fananau mai i le amataga o le suiga lautele, e ui lava e toaitiiti tamaiti e faia amioga tau feusuaiga i lena taimi. I le gasologa o le talavou, o le maualuga o le testosterone, o tama e faasolosolo atu ma sili atu ona musika, o latou leo ​​e faaloloto ma o latou laulu e mafiafia. O nei uiga feusuaʻiga lua, e faigofie ona iloa ma e ono foliga mai e manaia pe manaʻoina e paaga faʻafeusuaiga, e mafai ona sili atu le sao i le tamaititi o le mauaina o feusuaiga nai lo le gaosia o le gafatia poʻo le suiga o le neuropevelopmental i le faʻaosofia e aʻafia ai le testosterone taʻitasi (Halpern et al., 1993). O le mea lea, e ui i le mea moni e faapea, o le faateleina o le testosterone e fesoʻotaʻi ma le faʻatupulaʻia o amioga faʻalafesoʻotaʻi, amioga faʻasolosolo sini, latou te le otometi ona faaliliuina i le faateleina o amioga tau feusuaiga poʻo gaoioiga.

O taunuʻuga mai suʻesuʻega na taumafai e talepe le sootaga i le va o le testosterone ma amioga tau feusuaʻiga i tagata matutua o loʻo atili faʻalavelaveina ai le ata. Mo se faʻataʻitaʻiga, o suʻesuʻega ma alii talavou matutua ua latou iloaina o le faia o se faiga faʻafeusuaiga e fesootaʻi ma le tele o feusuaiga masani ma le taimi e tasi faʻaitiitia i le testosterone (Burnham et al., 2003; Grey ma Campbell, 2009). Faatasi ai ma tamaitai matutua, faʻafetai testosterone le faʻaalia faʻamaoni taua ma amioga feusuaʻi (Roney ma Simmons, 2013), ae faʻaaloalo testosterone togafitiga i fafine ua maua e faateleina ai manaoga tau feusuaiga, gaoioiga tau feusuaiga, ma foliga vaaia o feusuaiga (Buster et al., 2005; Davis et al., 2006; Shifren et al., 2006). O nei faʻamatalaga e taʻu mai ai o le fegalegaleaiga i le va o le testosterone ma amioga tau feusuaʻiga e mafai ona faalagolago tele i le atinaʻe atinae, faʻapea foʻi i le vaʻaiga o le vaʻaiga.

O le mea matou te iloa e uiga i le testosterone ma amioga faʻafeusuaʻi faʻatasi fautua mai atonu e i ai ni faʻataʻitaʻiga aafiaga mo le testosterone e mafua ai le ono mafai ona faia feusuaʻiga, ae leai se vavalalata sootaga i le va o testosterone ma mulimuli ane feusuaiga. Talu ai o suiga tau atinae i vaega o neural ma le maualuga o aofaʻi o testosterone mauaina ma le faʻateleina o le testosterone i le taimi o le talavou, e tele lava mea tatou te aʻoaʻoina e uiga i le va o le testosterone ma le faʻaipoipo ma amioga faʻafeusuaiga i tagata. O le tele o suʻesuʻega taua o le va i le va o le testosterone, lagona faʻagaeʻetia, tuputupu aʻe ma mea taua e fesoʻotaʻi ma le aʻoaʻoina e uiga i amioga tau feusuaʻiga, o le a fesoasoani e faʻamanino ai le saofaga o le meaola faʻatasi ma agafesoʻotaʻi vaega e fesoasoani i feusuaʻiga amata ma mulimuli ane faia feusuaiga. A faʻapitoa lava, o suʻesuʻega faʻaumiumi e mafai ona faʻamatalaina ai suiga i uiga feusuaʻiga lona lua mai suiga i homone gonadal e mafai ona fesoasoani tele i le faʻailoaina o ni metotia faʻapitoa (Harden, Kretsch, Moore, & Mendle, 2014).

3.2. Estradiol

I le faaopoopo atu i le testosterone, faʻalauteleina i le estradiol ma progesterone saofagā i le toe faaleleia ma le faʻatoaagaina o le eletise faʻanoanoa mo alii ma tamaitai ao talavou. Ua maua uma le estradiol ma le progesterone i le faia o matafaioi taua i feusuaiga, agafesootai, ma amioga lamatia (Romao 2003; Tackett et al., 2015; Vermeersch et al., 2009). Pe a faatusatusa i isi hormones, i teine, o leradio e sili ona malosi le tuufaatasiga i le fausiaina o susu, o se amataga vave o le laititi (Drife, 1986). I le faatusatusa i tama (ma isi tamaiti uma) oe amata ona gaosia ni mea ao le i faia ni feusuaiga faatagata matutua, o teineiti e atiaeina lelei uiga feusuaʻiga lelei ae lei ausia le malosi atoatoa. O lenei mea e mafua ai i teine ​​maualuluga le amanaiaina i le va o tagata e pei o ni mea e manaia ma e manaʻomia aʻo lei oʻo i le matua pe o le aʻafia i suiga o le neurodevelopmental o le faʻaosofia e aʻafia ai le testosterone. E le o malamalama lelei le mafuaaga o le evolusione o lenei eseesega, ae faasino i le taua o le malamalama i le gaioiga o leradio ma le gasegase i amioga tau feusuaiga.

O suʻesuʻega faʻatapulaʻa na suʻesuʻeina le sootaga i le va o hormones i totonu o le fale atinaʻe faiai, amioga tau feusuaiga, ma le lamatiaga. Faatasi ai ma teine ​​aoga, ua faateleina le maualuga o le sitradiol i le faateleina mea papaʻe tuputupu ae ma faaitiitia le palakalafa mea enaena teuteuina (Herting et al., 2014). Ole aʻafiaina o galuega e faʻaogaina ai le suʻesuʻega estrogen ma le lamatiaga o le aveina o teine ​​talavou (Vermeersch et al., 2008). O le tele o suʻesuʻega o le neurodevelopmental i tagata na latou iloa ai le testosterone, nai lo le estradio, e pei o le hormone sili ona faʻamalosia ma taʻitasi gaioiga e fesoʻotaʻi ma le aʻafiaga o aʻafiaga ma faʻasalalauga lautele i tamaʻitaʻi (Op de Macks et al., 2011; Peper ma Dahl, 2013; Peters et al., 2015). O suʻesuʻega a le Primate, i le isi itu, fautua mai o le estrogene ma le progesterone, nai lo le testosterone, e fesoʻotaʻi ma suiga i amioga tau feusuaʻiga tamaʻitaʻi, ma o le mafutaga i le va o hormones ma amioga e faʻalagolago i le agafesootai (Wallen, 2001). O suʻega o lenei faʻataʻitaʻiga i totonu o tagata, o loʻo fautua mai ai foi o le estradio e fesoʻotaʻi ma le faʻaopoopoga o manaʻoga feusuaʻiga ma fesoʻotaʻiga e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia (Wallen, 2001). E le gata i lea, o le faʻaaliaina o teineiti muamua e faʻateleina le faateleina o estrogen e maua ai le fiafia ma le le fiafia i amio (Finkelstein et al., 1998). E ui lava o le toʻatele o teineiti e filifili e aua nei faia ni amioga tau feusuaʻiga ao faagasolo tausaga o le tamaititi, malamalama i le faiʻai, hormone, fesuiaiga o amioga o loʻo tutupu i lenei mataʻitusi malulu e mafai ona faʻaopopoina lo tatou malamalamaaga i mea e taʻitaʻia ai i le tele o taunuʻuga o amio.

4. Faʻafesoʻotaʻi tagata

O le aʻafiaga o hormones pubertal e le tupu i se masini mimiti. O le tele o eseesega o le tagata pe afai o le autalavou e auai i fegalegaleaiga alofa e ogatusa ma taimi faatulagaina, ae o mea taua faaleagafesootai ma faaleaganuu foi e taua tele i le fausiaina o feusuaiga a le autalavou (Collins, 2003). Mo se faʻataʻitaʻiga, i se suʻesuʻega se tasi, o le mafutaga i le va testosterone ma le masani ai i feusuaʻiga muamua na faʻatalanoaina fuainumeraina e ala i le le masani ona auai i sauniga lotu. O lenei suʻesuʻega e faʻaalia ai le malosi gafatia o le siʻosiʻomaga-faʻataʻitaʻiga o le faʻaleleia o amioga-atinaʻe ma le taua o faʻalapotopotoga faʻapitoa e pei o talavou neurohormonal suiga (Halpern et al., 1997). I le taimi lava e tasi, o le auai i sauniga lotu ua iloa e fesoʻotaʻi ma fesoʻotaʻiga ma le sailia o lagona uiga patino (Gaither ma Sellbom, 2010), lea na fesootaʻi i isi galuega ma eseesega i le testosterone ma estrogen tulaga (Campbell, 2010; Roberti, 2004) (e ui o lenei fesoʻotaʻiga e le ogatasi i faʻataʻitaʻiga uma faataitaiga Rosenblitt et al., 2001). O le mea lea, o le tele e aʻafia ai aʻafiaga o testosterone e ala i suiga o le agafesootai masani, e pei ona taʻitaʻia e suiga o le faaosofiaga, e le mautonu. O lenei mea o loʻo faamamafaina atili ai le tatou manatu muamua: O le faʻafefeteina o ituaiga eseese o faʻasalaga, faaosofiaga, ma suiga faʻaagafesootai i le taimi o le tamaititi e matua luʻitau tele lava. Ae ui i lea, o suʻesuʻega faʻaopopo na taulai i le iloa poʻo fea mea e mafai ona sili atu ona lelei ma faʻamaonia ai le siosiomaga o le faʻaleleia o le neurohormonal. Tuuina atu o suiga e tutupu i se numera o faʻaogaina o le tino e taua tele le malamalama pe faʻafefea ona aafia le failele o le faiʻai, galuega o faiʻai, ma le faʻafefea ona suia e nei suiga i le va o agafesootai i le aʻoaʻoina ma le amio. .

4.1. Matua

E faia e mātua se matafaioi autu i le tuʻuina atu o le lagolago ma faʻamatalaga e uiga i le faʻafiafiaga ma amio feusuaʻi. O le lelei o sootaga a matua ma fanau e aʻafia uma ai amioga tau feusuaiga ma atinaʻe faʻanatura ma faʻatoaagaina, faʻapitoa i le amygdala, lea e fesoʻotaʻi ma le faʻaaogaina o taui (Ernst et al., 2005), gaioiga faʻalagona (Whalen et al., 2013), ma le tali atu i le fefe (LeDoux, 2003). O le tulaga lelei o fesoʻotaʻiga o tina i le taimi o le tauleʻaleʻa na fesoʻotaʻi ma suiga i le ala o le faʻataunuʻu o faiʻai. Aemaise lava, o fesoʻotaiga lelei i le va o tina ma le tupulaga talavou ua fesoʻotai ma le faʻaitiitia o le volumetric tuputupu aʻe o le amygdala (Whittle et al., 2014). O nei taunuuga e taʻu mai ai e mafai e aʻafiaga o matua ona aʻafia atinaʻe faiai auala e fesoʻotaʻi ma tulafono faatonutonu.

O le matafaioi o le auai o matua i luga o le faileleina o failele e sui foi i le talavou. O tamaiti uma ma tamaiti matutua ei ai le maualuga o le tali atu i foliga o o latou tinā, ae o le amygdala o le toe tali atu i foliga o tagata ese mai le laʻitiiti ma le talavou. O nei taunuʻuga e taʻu mai ai, e ui lava e tumau pea le tali atu a le tina, o le fefe, ma le popole i tagata ese o le a faʻaitiitia i le atinaʻeina, faʻateleina suʻesuʻega lautele (Tottenham et al., 2012). Ua faʻamaonia foʻi suʻesuʻega e mafai ona faʻamalosi le auai o tina cortisol faʻamalosia le tali i tamaiti, ae e le tutusa le malosi o le faʻamalosi mo talavou (Hostinar et al., 2014). O loʻo taʻu mai i lenei mea o tina e galulue e puipui le popole mo tamaiti laiti, ma pe a mulimulitaia e fanau le ala masani o le atinaʻe e oʻo i le talavou, faatasi ai ma le faʻaitiitia o le fefe ma le popole e uiga i tagata fou ma tulaga ma faʻalauteleina suʻesuʻega, aʻafiaga faʻaleagaga o le suia o matua.

O le faʻamaopoopoina o suʻesuʻega e uiga i sootaga a matua ma tamaiti, o suʻesuʻega tau amio na maua ai fesoʻotaʻiga lelei a matua-talavou ma le faʻaitiitia o le faʻamoemoe e fai se feusuaiga ma mulimuli ane le matua i le taimi muamua o feusuaiga (Van de Bongardt et al., 2014), ma talavou latou te iloa o latou matua o loʻo popole e tuai le uluaʻi tafaoga (Longmore et al., 2009). O talavou e lipotia le iai o ni mafutaga vavalalata ma fesoʻotaiga vavalalata ma o latou matua e itiiti foi aafiaga tau feusuaiga, faʻateleina le faʻaaogaina o le condom (Parkes et al., 2011), mulimuli ane le feusuaʻiga faʻafeusuaiga (Tau ma Hyde, 2008), itiiti ifo maitaga talavou talavou e leʻi faʻatuatuaina (Miller et al., 2001) ma le itiiti ifo o paaga feusuaiga (Kan et al., 2010; Kerpelman et al., 2016).

E ui i le mea moni e faapea, o le suiga i le talavou e masani lava ona o faatasi ma le sili atu o le tutoatasi ma le itiiti o le vaavaaiga a matua, o lenei suesuega o le neuroscience ma amioga ua faamamafaina ai le manaomia o matua e aua nei toe tosoina mai le avea ma matua ao talavou, ae o le a suia mai le tuuina atu o le lagolago faalelagona i le saunia atili lagolagosua ma puipui e faafaigofie ai le isi laasaga o le atinae. O le mea e leaga ai, e itiiti ni punaoa o loʻo i ai e lagolago ai matua i le tausiga o talavou ma e itiiti lava ni punaoa e saunia ai i latou mo le suiga i le talavou matutua.

4.2. Taʻitaʻi

Ua faʻataʻitaʻiina foʻi tupulaga talavou e faʻataʻitaʻi filifiliga a talavou e uiga i amioga tau feusuaʻiga (Choukas-Bradley et al., 2014; Hampton et al., 2005; Suleiman ma Deardorff, 2015). O nisi suʻesuʻega ua faʻaalia ai o le i ai o paaga, poʻo le fautuaina foi o le auai o tupulaga, faʻalauteleina le faʻaleleia o femalagaiga o le tau o le tupulaga talavou, aemaise lava le faʻailoga faʻasalalau (VS), ma amioga faʻaletonu i se auala e le tupu mo tamaiti poʻo tagata matutua (Chein et al., 2011; Telzer et al., 2014). O se tasi o faʻamatalaga e uiga i lenei mea e mafai ona fautua mai ai o talavou e tulaga ese lava le lamatiaga e ono lamatia ai i le i ai o tupulaga, ae peitai, o le malamalama i le sootaga i le va o le faateleina o le activation o le VS ma le lamatiaina o le amio e mamao ese atu i luma. O nisi suʻesuʻega ua maua ai le faʻateleina o le VS e faʻatasi ma le tele o aʻafiaga e faia ai suʻesuʻega i le i ai o paaga (Chein et al., 2011), ae o isi suʻesuʻega e leʻi faʻafoʻiina lenei iuga (Peake et al., 2013). Nai lo o nei suʻesuʻega ua maua le faʻamalosia i le faʻasologa o meaʻai i le tino, o se vaega o le faiʻai e aofia ai le faia e le tagata o ia lava, e faʻatalanoa ai le sootaga i le va o le matutua o le tamaititi o loʻo aʻafia ai ma lo latou malosi e tetee atu i aʻafiaga a tupulaga,Peake et al., 2013). Ina ia atili faʻalavelave mea, o isi suʻesuʻega ua maua ai le faateleina o le activation o le VS i le faagasologa o le gaioiga o lagona, foliga fiafia ma le faanoanoa, ua fesootai ma faateleina tali atu a le tagata lava ia i aʻafiaga a tupulaga (Pfeifer et al., 2011). I le tuufaatasiga, o lenei suesuega e taʻu mai ai o le afaina ma le agafesootai o le vavalalata a le tupulaga e mafai ona oo atu ai i eseesega o le faatoagaina o le neural ma i eseesega o amioga. O suiga i luga o faiga faʻavae faʻapitoa ma agavaʻa faʻapitoa e amataina ai tupulaga talavou ia tatala ma fiafia i tala o agafesootai e fesootaʻi ma feusuaiga ma feusuaiga. O tafaoga faamasani ma fiafiaga a le tupulaga e aafia ai le faataʻitaʻiga a le talavou ma amioga a le taulealea i le faia o feusuaiga ma feusuaiga (Ali ma Dwyer, 2011; Baumgartner et al., 2011; Crockett et al., 2006; Kennett et al., 2012; Potard et al., 2008). I le faʻaopoopoga, o feusuaʻiga e matua malosi le faʻasalalauga; o loʻo iai faʻatasi ma tupulaga talavou platonic i feusuaʻiga muamua ma feusuaʻiga muamua, faʻateleina feusuaʻiga faʻafeusuaiga, ma sili atu feusuaʻiga faʻafeusuaiga (Ali ma Dwyer, 2011; Furman et al., 2007; Santor et al., 2000).

4.3. Faasalalauga

I le faaopoopo atu i fegalegaleaiga faʻaagafesootai "i le olaga moni, O savali e uiga i feusuaiga ma fegalegaleaiga alofa e tumau pea i le aufaasālalau. I luga o le 70% o le polokalama televise e aofia ai nisi ituaiga o mea tau feusuaʻiga poʻo talanoaga (Kunkel et al., 2005). E tusa ai ma le faʻamatalaga ma le faitau aofaʻi, i le va o 23 ma 95% o le 10-19 tausaga ua lipotia talu ona vaʻavaʻai i ponokalafi i luga o le initaneti, ma i le va o 28 ma 84% na lipotia mai e le manaʻomia le faʻaalia poʻo le le iloa (Peter ma Valkenburg, 2016; Wolak et al., 2007). O le aufaasālalau o Mass ua iloga o se "tafaoga sili ona lelei" ei ai aafiaga taua i le va fealoai, aemaise lava mo teineiti e sili atu le matutua nai lo a latou uo (Brown et al., 2005).

E ui lava i lenei tulaga taua i feusuaiga ma savali i le taimi o le talavou, e itiiti lava le iloa e uiga i le aafiaga o feusuaiga i luga o le faia o faiʻai. I le tele o tulaga, o faʻamaumauga a le aufaasālalau ua maua i aʻafiaga o aʻafiaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le aʻafiaga o faʻalavelave i le aufaʻasalalau faʻasalalau i tupulaga talavou ua maua e aʻafia ai faʻalautelega o atinae o faiga faʻalavelave faʻamuamua ma lalo ifo limbic fausaga, faʻapea foʻi le fesoʻotaʻiga i le va oi latou, ma e ono aʻafia ai i amioga sauā (Hummer 2015; Kalnin et al., 2011). E ui lava tatou te le o maitauina soʻo se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga na faʻatautaia faapitoa i luga o faʻasalalauga feusuaʻiga, e matua foliga mai o ata feusuaiga ma faʻafiafiaga, e tele mea uma mai faʻasalalauga lautele i ponokalafi, e aʻafia ai foʻi le atinaʻeina ma le amio. I le taimi lava e tasi, o eseesega o tagata taitoatasi i le neurodevelopment e mafai ona faʻaalia ai le faʻaalia i faasalalauga tau feusuaʻiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o alii talavou e sili atu le matutua o loʻo i ai se lagona maualuga e sailia ni tuʻinanau, e tele lava ina latou sailia faʻamaukalafi i luga o le initaneti ma le loto i ai, ma o loʻo i ai se fegalegaleaiga malosi i le va o le faʻateleina o faʻamatalaga mataga ma uiga feusuaʻi e le faʻasaina (Peter ma Valkenburg, 2016).

Saʻiliʻiliga o suʻesuʻega tau atinaʻe e tuʻufaʻatasia ai lo tatou malamalamaaga i le aʻafiaga o le aufaasālalau i luga o le atinaʻeina o le gataifale ma feusuaiga. Atinaʻeina o atinaʻe fou o suʻesuʻega o le neuroscience fou (eg Falk et al., 2015, 2012) faatasi ai ma suʻesuʻega tau amio e mafai ona fesoasoani ia i tatou ia malamalama atili i le faʻafouina o le neura e fesoʻotai ma talavou ma matamata i ituaiga eseese o feusuaʻiga ma feusuaʻiga ma sili atu ona malamalama i ituaiga o aafiaga faʻaleagaina e mafua mai nei faʻalapotopotoga faʻasalalau. O le faʻaaogaina o se atinaʻe atinae i fesoʻotaiga o fesoʻotaʻiga e mafai ona fesoasoani i le faʻaalia o le atinaʻeina o feusuaʻiga lelei ma feusuaʻiga faʻasalalau ma faateleina ai lo tatou malamalama i le ono le lelei faʻataʻitaʻiga e fesootaʻi ma le matamata i nisi faʻamatalaga leaga. I le matua o le faateleina o le avanoa i le tele o ituaiga o fefaasoaai ma feusuaʻiga matai ma le vave ona tulaʻi mai o ponokalafi moni faalemafaufau, o le manaomia mo nei malamalamaaga e faanatinati. Tuuina atu o le talavou o se vaitaimi taua o le tuputupu ae o le alofa ma le feusuai, tatou te manaomia se malamalamaaga sili atu i le sootaga i le va o le neurodevelopment, faʻaalia i feusuaʻiga alofa ma feusuaʻiga, ma isi amioga e mulimuli mai.

5. Folafolaina avanoa avanoa mo faaliliuga mo le atinaʻeina o le tino

E pei ona faamanino atu i luga, e tele avanoa mo tagata suʻesuʻeina o le neuroscientists e faʻalauteleina ai lo tatou malamalamaaga i le faʻavae masani o le tuputupu aʻe o tamaʻitaʻi ma le faʻafeusuaiga. E le gata i le faʻalauteleina o lo tatou malamalamaaga i auala masani o atinaʻe masani, e iai auala patino e mafai ai e le malamalamaaga o faʻavae loloto o le natura ona faʻamalamalamaina faiga faʻavae ma faiga e faʻamoemoe e faʻaleleia ai le soifua maloloina o tagata matutua ma le soifua maloloina. O le vaitaimi ua faʻamalamalamaina o le talavou e faaauau pea i le salafa o le kelope, ma malamalama i le aafiaga o lenei faʻalatalata i atinaʻe faʻanatura e mafai ona fesoasoani tele i lo tatou malamalamaaga i tau ma faʻamanuiaga e fesootaʻi atu i lenei tulaga matautia. E faʻapea foʻi, faʻalauteleina lo tatou malamalamaaga i le vaeluaina i le va o le tamaititi, talavou atinaʻe faiai, ma amio feusuaʻi e mafai ona faʻaalia ni mea fou, faiga faʻavae ma faiga faʻalauiloa e lagolago ma faʻaleleia nei auala. E tolu faataitaiga o nei avanoa o loʻo iloiloina i lalo.

5.1. Faataʻitaʻiga 1: faʻalautele le talavou

Faatasi ai ma tagata, o le talavou o se vaitaimi e fausia ai le va fealoai e amata mai i le hormonal, psychological, ma suiga faaletino lea e tupu mai i le talavou. O le iʻuga o le talavou e matua manino le manino. O le tele o foliga o le talavou e fausia i le va fealoai, ae, i luga o ituaiga meaola, e matauina o se "taimi e sauniuni ai mo le ola fananau mai," e vavalo ai le vaitau i le va o le mauaina o le saunia faaletino e auai ai i feusuaiga ma maua ai le faatagaga lautele e toe fanauina (Schlegel 1995, i. 16). I totonu o ituaiga meaola laiti, o talavou talavou e auai i faigaaiga ma amioga tau feusuaiga ae e seasea maua mai ni fanau (Schlegel, 1995). I totonu o tagata, o le umi ma aafiaga e fesootaʻi ma le talavou e ono eseese lava; e ui i lea, o le vaitaimi, e ala i le faateleina o le tutoʻatasi, ae o le saolotoga mai le matua atoa o matafaioi a tagata matutua, e faʻaleaganuʻu lautele (Schlegel, 1995).

O le tupulaga i aso nei o loʻo feagai ma se vaitau faʻapitoa i le va o taimi latou te mafai ai ona toe gaosia ma pe a toe faʻaleleia e fefaʻasoaaʻi ma e manaʻomia. I atunuu i le salafa o le kelope, o le matua o le matua ua faaauau pea ona teena (Matua ma al., 2003; Sørensen et al., 2012). Mo teineiti, o lenei mea na muamua fuaina i le paʻu i tausaga o le tamaʻitaʻi. Aʻo oʻo atu i le tafaoga o le gataifale, o lenei metric atonu e manatu faatauvaa i le tele o le tala faasolopito i le aofaʻi o tausaga i le amataga o le fale. O le averesi o le matua o le masani masani o le vaʻaia o tamaʻitaʻi, susu o le susu, ua faʻaitiitia vave nai lo le matua i le tausaga, ma o se taunuuga, o teineiti o loʻo faʻaaluina le tele o le taimi i le suiga o le 'Mendle, 2014). O le mea e mataʻina ai, o le faʻaitiitia o le matua o le amataina o le tausia o le susu e leʻi manino le fesoʻotaʻi ma le vave faʻaleleia o le fomaʻi feusuaʻiga fesoʻotaʻi faʻatasi ma tamaʻitaʻi, e aofia ai gonadotropins ma estrogen (Sørensen et al., 2012). I le eseesega, o le teenaina o le vave amataina o le tino o le tamaoaiga mo tama-o le tuputupu ae o le testicular-ua tutusa ma suiga masani i hormones e fesootai ma le tamaoaiga (Sørensen et al., 2012). O le eseesega i le alualu i luma masani i le va o tama ma teine ​​e le o malamalama lelei i ai, ae o loo faamamafa ai le taua o le malamalama i le aafiaga o nei faiga eseese i luga o le atinae o le eleele, i totonu ma le va o feusuaiga. Mo tamaʻitaʻi uma e toʻalua, o loʻo i ai se faʻagasologa o le faʻaitiitia o le matutua i tausaga e mafai ai e tagata ona toe gaosia. Talu ai ona o nisi o gaioiga o le faia o faiʻai e fesoʻotaʻi vavalalata ma suiga i hormones pubertal, e ono foliga mai (e ui lava o se fesili faʻamalosi mataʻina) o suiga faʻaletausaga o suiga faʻapitoa i le tamaititi ua amata foi ona amata muamua i le taimi muamua.

I le taimi lava e tasi na teena ai le tausaga o le gafa, o le tausaga lea e sili ona manaʻomia e le tupulaga talavou e fanauina ai tamaiti, ua faʻaauau pea ona faateleina. O le matua o tausaga na matua fanauina ai e tamaitai talavou i atunuu maualuluga o latou atunuu ua matua faateleina i le 40 tausaga ua tuanaʻi, ma o lenei tulaga ua amata nei i le tele o atunuu maualalo ma i totonu o atunuu maualalo (Bearinger et al., 2007; Bongaarts ma Blanc, 2015; Mathews ma Hamilton, 2009; Sedgh et al., 2015; Westoff 2003). I le taimi nei, i le salafa o le kelope, o le uiga o le matutua o fafine i lo latou ulumatua na amata mai le 20.9 tausaga i lalo o Sahara Aferika, i 25 tausaga i le US (Bongaarts ma Blanc, 2015; Mathews ma Hamilton, 2009).

Seia oʻo mai talu ai nei, o le taliaina lautele o le toe gaosia ua matua faʻamalosia lelei ma le faaipoipoga, ma o le ulumatua na masani ona fanau mai i totonu ole uluai tausaga talu ona faaipoipo. O lenei tulaga ua faʻalavelaveina foi i tausaga talu ai nei. Muamua, e sili atu le malosi nai lo le tausaga na fanau mai ai, o le matua o le faaipoipoga-ua matua faʻamalosia ma fesuiaiga o le tamaoaiga ma le tele o tagata-ua faateleina mo alii ma tamaitai i le salafa o le lalolagi (Westoff, 2003). Lona lua, ae maise lava i atunuu maualalo maualuga, o loʻo i ai se faʻagasolo i le le faʻaleleia o le faaipoipoga ma le fanauina o fanau, ma le tele o pepe fananau mai i fafo atu o ulugalii faaletulafono, e le maua ni ulugalii faaipoipo ona o le ulugalii faaipoipo, ma ulugalii faaipoipo o faatalitali umi ina ua uma le faaipoipoga mo le fanauina o fanau (Egelani ma al., 2013; Hayford et al., 2014). O loʻo i ai foi se numera faateleina o tagata o loʻo aʻafia i suiga o le soifuaga o le tamaʻitaʻi ae le auai i le faaipoipoga poʻo le avea ma matua, ae o loo i ai pea le faamalieina o olaga fiafia ma feusuaiga. Faʻatasi faʻatasi nei faiga e faʻamaonia ai le taua o le mauaina o se malamalamaaga lelei e uiga i le fesoʻotaʻiga o agafesootai, aganuu, ma mea faʻale-natura e aʻafia ai auala masani o feusuaiga ma feusuaiga. O lenei mea e faasino atu i le tele o fesili e le masani ai e uiga i le auala e fesootai ai le atinae o le tino ma le faalenatura ma mea o le natura e fesuisuiai ai ma faatosina ai amioga alofa ma feusuaiga.

O aga masani faʻalelalolagi o le vave oʻo mai ma le faʻasalaga mulimuli ane, e maua ai avanoa lelei mo tupulaga talavou ia umi se vaitaimi mo le faʻateleina o le matua, ausia o aʻoaʻoga, ma le faʻamautuina ae leʻi mafaufau i le atoaga o matafaioi ma matafaioi a tagata matutua. I le taimi lava e tasi, o le toʻatele o tagata o loʻo faʻaaluina nei le sefulu tausaga poʻo le sili atu oo latou olaga o loʻo lagona le ola faʻasolosolo, physiologically, ma faaosofia ai le auai i feusuaiga ma feusuaiga i fafo atu o le tala o le toe gaosia. I le avea ai o lea, tatou te manaʻomia ia sili atu le malamalama i taunuʻuga o amioga ma le faʻavaeina o le faʻavaeina o aʻafiaga o aʻafiaga e fesootaʻi ma vave alofa alofa ma aafiaga tau feusuaiga, ina ia mafai ai e tupulaga talavou ona lagolago ma faʻamautuina lea e faafaigofie ai togafitiga lelei.

5.2. Faataitaiga 2: Faʻatulagaina o faʻasologa

I le gasologa o tausaga talavou, o le toatele o tupulaga talavou ua avea ma feusuaiga. I le lalolagi atoa, o le averesi o tausaga o le ulugalii feusuaʻiga e mai le 16.5 i le 24.5 tausaga mo tama ma mai le 15.5 i le 21.5 tausaga mo tamaitai (Wellings et al., 2006). I le malamalama o le toʻatele o tupulaga talavou e faia feusuaʻiga ae latou te leʻi mananao i matua, e toʻatele tagata talavou e filifilia le faʻailoga. E ui lava o condom, pulou pepe, diaphragms, ma nisi masini inisinia (IUDs) e faʻamalosia ai le faʻanofoina o le nonmonone, o metotia autu o le faʻaaogaina o tui e faʻaaogaina e talavou e aofia ai hormoni. O le faʻaaogaina o faiga faavae a le lalolagi talu ai nei e faʻateleina le faʻaaogaina o faʻamaʻi faʻamalosi e mafai ona toe faʻaaogaina (LARCs) i tupulaga talavou ua faʻalauiloaina ai le faʻaogaina o nisi metotia e le o ni faʻamalo, e pei o le hormone IUDs, ma ua faʻateleina le faʻateleina o le faʻaaogaina o le IUDs, implants, ma injectables o loʻo aofia ai progestin (Ott et al., 2014). Aumai le faʻamaoniga o aʻafiaga o le hormones e aʻafia ai le neurodevelopment, e taua le faʻamaonia pe a faʻapea ma pe a oʻo i taimi e ono iai ni aʻafiaga le lelei o le faʻalavelaveina o masaniga masani o hormonal, aemaise lava le aʻafiaga i le atinaʻeina o fale, i taimi o faʻalavelave mataʻutia. I le taimi nei, matou te le o nofouta i faʻamatalaga faʻasalalau e suʻe ai nei aafiaga.

E ui i le tele o isi filifiliga ma le faʻalauteleina o LARCs, tuufaatasiga o fomaʻi tautala (COCs), o loʻo i ai uma le estrogene ma le faʻataʻitaʻiga, o loʻo tumau pea i se tasi o auala sili ona faʻaaogaina i le va o tamaitai talavou (Ott et al., 2014). COC, o loʻo sili ona aoga mo le puipuia o le maitaga pe'ā faʻaaogaina saʻo, ua maua e matuā faʻaitiitia uma ai saoloto ma le aofaʻi testosterone maualuga e oo atu i le 50% i fafine matutua (Zimmerman et al., 2013). O lenei taofiga o le testosterone ua manatu o le punavai autu o faitioga e fesootaʻi ma COCs, e aofia ai le faʻaitiitia o le soifua maloloina ma le lelei o le ola, faʻaitiitia le libido, faʻaleagaina o le mafaufau, ma faʻaitiitia le ponaivi o le ponaivi (Zimmerman et al., 2013). E ui lava o fafine i luga o COCs i le lautele lalolalo testosterone maualuga, suʻesuʻega faaopoopo ua fautuaina e faapea liuga i le testosterone pe a galulue tamaitai i se tauvaga e tumau pea e ui lava i le faaaogaina e COC (Edwards ma O'Neal, 2009). O le isi foi, o lenei mea o loʻo taʻu mai ai fesili faʻapitoa e uiga i le faʻaaogaina e le COC o aʻafiaga o le testosterone i tamaitai talavou o loʻo i ai i le lotolotoi o le tuputupu aʻe o le testosterone faʻalauteleina e fesootaʻi ma le tamaititi (Braams et al., 2015).

I le faaopoopo atu i aʻafiaga leaga na lipotia mai e tamaitai matutua, o loʻo i ai nisi aʻafiaga faʻaleagaina o le faʻaitiitia o le testosterone i le taimi o le talavou. Tuuina atu o le testosterone ua faaalia e faaosofia ai le faateleina o le fiafia i le faatupuina o aafiaga, le taofia o le testosterone i le taimi o le vaitausaga po o le talavou e mafai ona faaitiitia ai le faaosofiaina e auai i le tele o tulaga lamatia-amioga e lagolagoina ai le alualu i luma o auala. E tutusa foi le mafai e le faia o le testosterone o le a le faatapulaaina ai le lelei poʻo le leaga o le aʻafia, aua e ui o le maualuga o le testosterone levels e mafai ona taofia i tamaitai talavou o loʻo aveina COCs, a latou testosterone tali e mafai ona faʻaauau pea ona faʻaleleia. O le malamalama i le aʻafiaga o le taofiofi o le testosterone i le talavou i luga o le atinaʻeina o le sami o le a taua tele e fesoasoani ai ia sili atu ona malamalama i auala e mafai ona saofagā i se tasi o nei gaioiga talafeagai. E le gata i lea, o malamalamaaga i aafiaga o le faʻasolosolo taimi uma o le testosterone, faʻatasi ma le faʻasalaga faʻasalalau o le lauiloa, e mafai foi ona fesoasoani e faʻaleleia le faʻaleleia ao faʻavaeina e kamupani vailaau togafitiga fou fou. O se nofoaga lea e mafai ai e faʻataʻitaʻiga o neurodevelopment manu ona tuʻuina atu ni manatu taua e mafai ona tofotofoina mulimuli ane i tagata. Matou te fia faʻamalamalama manino atu o la matou sini e le o le faʻalauiloaina o ni pa puipui fou i tamaitai talavou o loʻo sailia ni togafitiga faʻamaoni, ae o loʻo fautuaina e maua nisi faʻamatalaga e uiga i fegalegaleaiga i le va o faʻamaʻi faʻamaʻi ma auala o le neurodevelopmental o le a fesoasoani e faateleina le saogalemu, malosi ma le aʻafiaga o fomaʻi faʻamalosi mo tamaitai talavou.

5.3. Faataitaiga 3: Fausiaina o fanau ma matua

O le faʻavaomalo o le lalolagi i le taimi mulimuli ane o le fananau mai, o se faʻataʻitaʻiga lelei, talu ai o loʻo i ai se maliega manino o le vave fanauina, ao le i oʻo i le matua o le 15, ei ai aʻafiaga i le soifua maloloina, tamaoaiga, aʻoaʻoga ma agafesootai o tina ma pepe (Brooks-Gunn & Furstenberg, 1986; Gibb et al., 2014; Hofferth ma Reid, 2001; Brooks-Gunn ma Furstenberg, 1986). E ui lava i lenei malamalamaaga i luga o taunuuga, e itiiti lava so tatou malamalamaaga i aʻafiaga o le atinaʻeina o aʻafiaga o le vave fanau. Mo le 100 tausaga, ua tatou malamalama o le maʻitaga, fanau fanau, lactation, ma le matua e aofia ai se faasologa sao o suiga i mea faʻavave. O le maʻitaga e aofia ai le tele o faʻatupulaia human chorionic gonadotropin (HCG), estrog, ma progesterone. O le gaioiga o loʻo mulimuli mai i le faʻaauauina pea o le gaosiga o le gaosia o le estrogen ma le gasetero faʻatasi ma le faʻaopoopoga o faʻamaʻi, endorphins, ma prolactin. I le eseesega, o le lactation e aofia ai se faʻavave vave ma le mamafa i le ammonia ma faʻateleina i le prolactin (Russell et al., 2001). O faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai o le loto fuatiaifo, faʻamalosi, tuinanau o amioga a le tina, e aofia ai le sailia ma le toe maua mai o tamaiti, e matua fesootaʻi ma le aʻafiaga o hormones o le maʻitaga e faʻamalosia ai le atinaʻeina ma le faʻafouina o le mesolimbic polokalame o le dopamine (Numan ma Stolzenberg, 2009). O lenei mea e faʻamalamalamaina ai pe faapefea ona fesoʻotaʻi ma taui, o le dopamine auala e tali atu ai e taua foi mo le aʻoaʻoina e uiga i matua. I se taumafaiga e faʻafesoʻotaʻi mai meaola i ata o tagata, sa tofotofoina Mose-Kolko ma ana uo, ae na le mafai ona maua, o le tulaga faatina na aafia ai le telefoni taʻitasi tali i le faʻamoemoe o se taui tautupe (Mose-Kolko et al., 2016). O le leai o se mea e mafai ai ona faʻaalia le taua o le atinaʻeina o faʻataʻitaʻiga e faʻaleleia ai le vaʻaia e suʻe ai le manatu e uiga i le aʻafiaga o le maitaga i mafaufauga o le gaosiga o le faiai, ona o le taui tau tupe e matuā eseese lava mai le taui o le vafealoai ma lagona e aʻafia ai ma le faafaileleina o se pepe. O tamaitai o vaitausaga uma e faamatalaina ai le tele o suiga faaletino ma le mafaufau e fesootaʻi ma suiga o mea faʻafeiloaʻiga e fesootaʻi ma le fanauina o fanau, ae e itiiti se mea e iloa ai pe faʻapefea ona aafia i nei faʻalavelave hormonal i le taimi o le suiga o le pubelial, poʻo le mulimuli i ai, e aʻafia ai alagaina o le neurodevelopmental.

O le malamalama i le aʻafiaga o le tolopoina o le fananau mai e tutusa lava lona taua ma le malamalama i le aʻafiaga o le vave fanauina o pepe. Faʻasalalau i totonu o le eleele, faʻamalamalamaina le tele o le tulaga pulea lelei ma faiga faʻasoaga faʻafefealoai ma aʻafiaga o loʻo galulue ma faʻamalosia i lalo o tulaga eseese, ua maua e faaauau pea i le sefulu tausaga lona tolu o le olaga (Crone ma Dahl, 2012). E oʻo mai lava i le taimi talu ai nei i le talafaasolopito o le tagata, o le taimi lea o le toʻatele o tagata e auai i matāʻaiga, faʻapipiʻiina, ma faʻamalosia matua. O le taimi lata mai nei e faatuai ai le avea ma matua, masani lava i totonu o le fa sefulu tausaga o le olaga, o loo tuuina mai ai ni fesili taua e uiga i fegalegaleaiga i le va o le biology ma le poto masani i le aafia ai o atinae o neura. E le gata i lea, o le faateleina o le teteʻa i le va o le faʻatupulaʻia o le faʻatoʻateleina ma le fananau muamua e maua ai avanoa mo tama ma tamaʻitaʻi ina ia iai se taimi faʻalautele pe a faʻalauteleina pule tutoatasi ma tutoatasi ia tulituliloa aʻoaʻoga ma isi sini o le olaga. E faaitiitia ai foi le manaomia mo le vave vavalalata ae o le a maua ai se avanoa mo tupulaga talavou e saili ai feusuaiga ma feusuaiga ma ni tagata eseese. I atunuu maualuluga maualalo e pei o le US ma Europa, o le toatele o le tupulaga talavou o loʻo i ai feusuaiga ma feusuaiga ao le i faia se tautinoga i se paaga nofofua (Guttmacher Institute, 2014). E le gata i lea, i totonu o atunuu o loʻo vaʻaia le va o le tamaititi ma le fananau mai, ua amata ona faʻataunuʻuina, e pei o Sahara Aferika ma Amerika i Saute, pe tusa o le 25-30% o teineiti teine ​​talavou e faia ni feusuaʻiga ao le i faʻatasi (Guttmacher Institute ma le International Planned Parenthood Federation, 2010). E mafai e le atinaʻeina o mea tau atinaʻe ona fesoasoani e faʻamalamalama le eseesega o auala e fesoʻotai ai ma tupulaga talavou e tele le malosi ma le loloto o le vavalalata alofa ma le lautele o tagata, ma le tupulaga talavou e umi, mafutaga vavalalata ma na o ni nai tagata. E mafai foi ona faʻamalamalamaina eseʻesega faʻasolosolo i totonu o tagata o loʻo auai i matua i le uluaʻi tolu tausaga o le soifuaga ma i latou e tuai.

I le faaopoopo atu i tamaitai, e maua ai foi e tamaloloa ni suiga o le hormonal e fesootaʻi ma le matua ma le matua. I totonu o le US, o alii nofofua nofofua oeo loo sailia ni feusuaiga ma ni paaga taitoalua oeo loo sailia ni mafutaga i fafo atu o a latou paaga muamua ei ai tulaga maualuga o testosterone e faatusatusa i alii i sootaga vavalalata ma e le gata i lea, o tamalii oe tama, e tusa lava po o le a le sootaga, ei ai le pito maualalo testosterone tulaga (Grey ma Campbell, 2009). O le mea e mataʻina ai, o lenei masaniga faʻasalalau e taofia i nisi o atunuu, ae le o isi, o loʻo faʻatoga atu i fesili taua le faʻapogai o taʻiala ma le fesoʻotaʻiga vavalalata i le va o hormones and context (Grey ma Campbell, 2009). O le tuʻuina atu o se atinaʻe atinaʻe i luga o lenei suʻesuʻega e uiga i le fananau mai ma le avea ma matua e taʻu mai ai o le saoasaoa o le matuuga o le neural mai le tauleʻaleʻa i le matua e le o faʻamautuina atoatoa e le faʻamaoni ontogenetic taimi faʻatulagaina ae o loʻo faʻatulagaina e le manaʻoga o se faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga. I le avea ai o se aufaʻatasi o le vaomatua o faaipoipoga ma le avea ma matua, i nisi tulaga, o le a tatau ai ona tatou malamalama atili i le aafiaga o lenei mea i "uiga masani" o le atinaeina o le neural i le vaitau lona sefulu o le olaga.

6. Faaiuga

O suʻesuʻega, faiga faʻavae, ma le faʻatinoga o taulaʻiga i feusuaʻiga taufeusuaʻiga ma feusuaʻiga, e masani ona sili atu ona faʻateleina e ala i faʻasalalauga ma faʻasalalauga nai lo le saienisi. Avanoa o le tausaga lona lua o le olaga e vaʻavaʻai ai le vaitau lea e toetoe lava o tupulaga talavou uma o loʻo matutua, ma e toatele e fiafia i ai ma faia feusuaiga ma feusuaiga, masani ona faʻaaoga faʻailoga faʻasalaga, ma e ono oʻo i le maʻitaga poʻo le fananau mai, suʻesuʻega i fesoʻotaʻiga vavalalata i le va o nei mea tutupu, agafesootai, ma atinaʻe faʻanatura o le a faʻalauteleina ai lo tatou malamalama i le atinaʻeina o le tupulaga talavou, ma o le a faʻaalia ai taumafaiga e faʻaleleia atili nei auala. Faʻapitoa faʻasaienisi faʻasaienisi, e aofia ai le atinaʻeina o le atinaʻe, ua ofoina mai ai se auala e faʻalauteleina ai lo tatou malamalamaaga i uluaʻi feusuaʻiga ma feusuaiga ma faʻaleleia atili ai lo tatou malamalamaaga i ituaiga o malamalamaga faʻapitoa e lagolagoina ai faʻataʻitaʻiga lelei.

Mo se faʻataʻitaʻiga, o le gasegase o le atinaʻe e maua ai le avanoa e faʻamalamalama ai tulaga e faʻateleina ai le vave o feusuaiga ma feusuaʻiga o tulaga faʻalautele, amioga faʻaleleia maloloina, nai lo amioga faʻaletonu. O le suʻesuʻeina o suʻesuʻega e uiga i fesoʻotaiga vavalalata a le tupulaga, o le a faʻamalosia e ala i le tele o auala faʻavae e faʻavasegaina ai tupulaga o loʻo faʻaalia ai lo tatou malamalamaaga i ituaiga eseese o le faʻafouina o le neural lea e tupu i le i ai o le vaʻaia o paaga fiafia. Ole suʻesuʻeina ole suʻesuʻeina ole suʻega ole matutua e faʻamalamalamaina ai le taua o le faʻaosoina o le neural e fesoʻotai ma ituaiga alofa, ma o le a fesoasoani tele le malamalama pe faapefea ona fetaui lelei ma le alualu i luma o le tamaititi. E le lava la matou suʻesuʻega e taʻu mai ai o lagona faʻalogona o le alofa faʻapelepele e suia mai le tauleʻaleʻa i le matua, ma o le iloa atili e uiga i faʻavae loloto o le neura ma faʻavaega o atinae o lenei suiga, o le a fesoasoani e faʻamatalaina le taimi ma ituaiga o lagolago ma mea e manaʻomia. O le suiga faʻapitonuʻu foi e ofoina atu ai se avanoa fiafia e suʻesuʻe ai pe faʻafefea ona suia lagona o le alofa ma le faʻafeusuaiga i tupulaga. O tupulaga talavou latou te faia se suiga mai fegalegaleaiga e matua saoloto lava mai feusuaiga ma faatosinaga i se tulaga o se tasi o mea e sili ona maualuga. Aʻo tatou faʻaauau pea ona atinaʻe ni faʻataʻitaʻiga o le neurodevelopmental e faʻatautaia ai faatosinaga a tupulaga, o le atinaʻeina o le neuroscience e mafai ona maua ai se malamalamaga tulaga ese i lenei suiga faʻale-aganuʻu.

Matou te iloa o le fuafua e faʻatautaia suʻesuʻega i feusuaʻiga faʻafeusuai ma le feusuaʻi e leʻo faʻalavelaveina. O matua ma mataupu o tagata suʻesuʻe e ono i ai ni atugaluga e uiga i le fesili i tagata talavou e uiga io latou lagona o le alofa, tosina ma le faitaʻaga. E taua tele le faia o ni mea e faʻaleleia ai le atinaʻe, faʻamaonia auala e aoina ai faʻamatalaga saʻo e uiga i uiga, uiga, ma uiga lelei o feusuaiga ma feusuaiga. O le faia o lenei mea lelei o le a manaʻomia ai le faʻaeteete totoa, talu ai o talavou e itiiti ifo nai lo tagata matutua e ō gatasi ma kulupu mausali o mea tau feusuaiga poʻo le tagata e iloagofie ai tagata (Savin-Williams et al., 2012; van Anders, 2015). E oʻo lava i le faʻamaonia pe o se mafutaga o le "alofa" e mafai ona luitauina, aemaise lava pe a le ioeina e paaga talavou le auala e faʻavasegaina ai a latou sootaga. E pei o lea, o le maualuga maualuga o le alofa o se tamaititi mo se uo e ono avanoa i le va o le platonic, fausiaina, ma le feusuaiga, ma tatou te manaʻomia ni metotia e mafai ona puʻe saʻo ai le natura malosi oa latou tupulaga. Matou te iloa foi ona o le fesoʻotaʻiga vavalalata i le va o meaola sex, hormones, ma le atinaʻeina o le neural, atonu o loʻo i ai se vateatea tele o fesuiaiga o neural i le va ma totonu o feusuaiga e talafeagai ma le fiafia ma amio feusuaʻi. Ina ia talanoa i lenei mea, o le a talafeagai le mamanuina o le sailiga suʻesuʻega e suʻesuʻe ai nei eseesega. E ui i nei luitau, matou te talitonu o aoga o nei laina o le suʻesuʻega e aoga.

Tupulaga Talavou ei ai le gafatia o mafaufauga e faʻatautaia vave ai le alofa ma aafiaga tau feusuaiga saogalemu, ae latou te manaʻomia le lagolago talafeagai e faia lelei ai (Harden et al., 2014a, b). O se sini autu mo talavou o le aoao lea i le auala e auai ma taitaia ai feusuaiga alofa ma feusuaiga. E le gata i lea, o nei uluaʻi mafutaga vavalalata ei ai o latou taua taua mo le atinaʻeina o faʻamatalaga, aʻoaʻoga e uiga i amioga tau feusuaiga, ma sootaga i sootaga i le lumanaʻi (Furman ma Shaffer, 2003). Matua, fomaʻi, ma faiaoga e mafai ona tuʻuina avanoa talafeagai e aʻoaʻo ai i lenei eria, ae i le taimi lava e tasi, o le tele o aʻoaʻoga talafeagai e sau mai i le poto masani a le tagata lava ia (Fortenberry, 2014). Malamalama lelei o faavae o le neuroveloppement of the development development traits of behavioral romance ma feusuaiga e maua ai se folafolaga sili mo le faailoaina o fuafuaga ma taumafaiga e lagolago ai ni uiga sili ona lelei.

O le gasegase o le atinaʻe, ma le sili atu ona faʻafesoʻotaʻi faʻapitoa le faasaienisi o le atinaʻeina, ua lelei ona faʻatulagaina e aveesea le faʻafeusuaiga o le tauleʻaleʻa mai le taamilosaga maulalo o le tagata matua i luma o le atinaʻe masani. Neuroimaging ei ai le avanoa e sili atu ai ona logoina lo tatou malamalama pe afai o fesoʻotaʻiga vavalalata vave e sili atu ona fetaui lelei ma le taui poʻo le gaioiga o le tagata lava ia. I se tulaga talitutusa, na tuuina mai i lena lauiloa le amataga o le alofa alofa, o suʻesuʻega faʻasolosolo i le taimi nei e mafai ona fesoasoani ia i tatou e sili atu ona tatou vaʻaia le faʻavaeina o faʻailoga eseese o ituaiga alofa ma faʻalauteleina a tatou mamanu faʻapitoa. E le gata i lea, o le gasegase o le atinaʻe e maua ai le avanoa ofoofogia e suʻesuʻe ai pe o le alofa faʻafeusuaiga ma le faʻafeusuaiga o se mea o le mafaufau o le tauleʻaleʻa faʻamoemoe ia aoao e uiga ma / pe faapefea foi le aafiaga o amioga faʻafeusuai ma feusuaiga e afua mai i le eseesega o auala faʻavae. Ma le mea mulimuli, e mafai foi ona maua ai faʻamatalaga taua e faʻaalia ai le alualu i luma i tekinolosi faʻanatura ma faateleina lo tatou malamalama i le taimi o le fananau mai. Aʻo tatou malamalama atili i faʻamalosiaga ma faʻatatauga o nei tulaga vavalalata, ma maualuga le vavalalata i le talavou, e mafai ona tatou suia le talanoaga e uiga i ituaiga polokalama ma faiga faʻavae tatou te manaʻomia e sili ona lelei. O lenei mea e ofoina atu ai se auala e faʻaleleia ai faʻataʻitaʻiga lelei i le tauleʻaleʻa. O lo tatou le mafai ona sili atu ona malamalama i le maualuga o le alofa ma le feusuaiga a le taulealea e le taofia ai i latou ona tupu. Tupulaga Talavou e amata ona aʻoaʻoina e uiga i le alofa ma feusuaiga, ma o le a fesoasoani ia i tatou uma ia malamalama atili i lenei faagasologa o aʻoaʻoga.

mau faasino

Ali ma Dwyer, 2011

MM Ali, DS DwyerFuafuaina aʻafiaga a tupulaga i amioga tau feusuaʻiga i tupulaga talavou

J. Adolesc., 34 (1) (2011), itulau 183-190, 10.1016 / j.adolescence.2009.12.008

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Aron et al., 2000

A. Aron, CC Norman, EN Aron, C. McKenna, RE HeymanUlugaliʻi 'fefaʻasoaaʻi auai i le tala fou ma le faʻaosofia gaioiga ma le malamalama lelei i le va fealoaʻi

J. Pers. Soc. Psychol., 78 (2) (2000), pp. 273-284, 10.1037 // 0022-3514.78.2.273

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Aron et al., 2005

A. Aron, H. Fisher, DJ Mashek, G. Strong, H. Li, LL BrownTaui, uunaʻiga, ma lagona e fesoʻotai ma le vaʻaia o le alofa loloto

J. Neurophysiol., 94 (1) (2005), i. 327

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Bartels ma Zeki, 2004

A. Bartels, S. ZekiO le fesuiaiga o le alofa o le tina ma le alofa

Neuroimage, 21 (3) (2004), pp. 1155-1166, 10.1016 / j.neuroimage.2003.11.003

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Baumgartner et al., 2011

SE Baumgartner, PM Valkenburg, J. PeterLe aʻafiaga ole faʻamatalaina male faʻatonuina o faiga masani a tupulaga i talavou 'aʻafia amioga le lelei i luga ole laiga

Cyberpsychol. Faʻatasi. Soc. Networking, 14 (12) (2011), pp. 753-758, 10.1089 / cyber.2010.0510

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Bearinger et al., 2007

LH Bearinger, RE Sieving, J. Ferguson, V. SharmaManatu faaalia i luga o le feusuaiga ma le soifua maloloina o talavou: patters, prevention and potential

Lancet, 369 (2007), pp. 1220-1231, 10.1016/S0140-6736(07)60367-5

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Blakemore, 2012

SJ BlakemoreVaʻavaʻai le atinaʻe o faiʻai: o le mafaufau o le tauleʻaleʻa

Neuroimage, 61 (2) (2012), pp. 397-406, 10.1016 / j.neuroimage.2011.11.080

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Bongaarts ma Blanc, 2015

J. Bongaarts, AK BlancFuafuaina le matua o le matutua o tina i le fanau mai o le la tama muamua mai suʻesuʻega a le aiga

Popul. Soifua Maloloina, 13 (1) (2015), i. 1, 10.1186/s12963-015-0058-9

Braams et al., 2015

B. Braams, A. van Duijvenvoorde, JS Peper, EA CroneSuiga tumau i le tulaga lamatia o le taulealea: o se suʻesuʻega maeʻaeʻa o tali faʻafano i taui, atinaʻe lautele, ma amioga faʻaletonu

J. Neurosci., 35 (18) (2015), pp. 7226-7238, 10.1523 / JNEUROSCI. 4764-14.2015

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Brooks-Gunn ma Furstenberg, 1986

J. Brooks-Gunn, FF FurstenbergTamaiti a le fanau talavou: tulaga faaletino, aʻoga, ma le mafaufau

Dev. Faʻaaliga, 6 (3) (1986), pp. 224-251, 10.1016/0273-2297(86)90013-4

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Brown et al., 2005

JD Brown, CT Halpern, KL L'EngleMasini faasalalau mamafa e avea o se tafaoga sili o feusuaiga mo le vave amataina o teineiti

J. Adolesc. Soifua Maloloina, 36 (5) (2005), pp. 420-427, 10.1016 / j.jadohealth.2004.06.003

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Brown et al., 2015

GR Brown, KD Kulbarsh, KA Spencer, C. DuvalO le faʻaogaina o le pipiʻi i hormones testicular e faʻaalia ai le tali i siosiomaga vaʻaia ma agafesootai i tama matutua

Toto. Behav., 73 (2015), pp. 135-141, 10.1016 / j.yhbeh.2015.07.003

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Burnham et al., 2003

TC Burnham, JF Chapman, PB Gray, MH McIntyre, SF Lipson, PT EllisonO tane i totonu, o fegalegaleaiga alofa e maualalo le testosterone

Toto. Behav., 44 (2) (2003), pp. 119-122, 10.1016/s0018-506x(03)00125-9

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Buster et al., 2005

JE Buster, SA Kingsberg, O. Aguirre, C. Brown, JG Breaux, A. Buch, CassonTestosterone patch mo le maualalo o manaʻoga faʻafeusuaiga i fafine tafafao faamasani: o se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa

Tali. Gynecol., 105 (5 Pt 1) (2005), pp. 944-952, 10.1097 / 01.aog.0000158103.27672.0d

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Campbell et al., 2005

BC Campbell, H. Prossinger, M. MbzivoO le taimi o le matutua ma le amataina o amioga tau feusuaʻiga i tama aʻoga a Zimbabwe

Faʻau. Feusuaiga. Behav., 34 (5) (2005), pp. 505-516, 10.1007/s10508-005-6276-7

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Campbell, 2010

A.1 CampbellOxytocin ma agafesootai tagata

Tagata. Soc. Toma. Faʻaaliga, 14 (3) (2010), pp. 281-295, 10.1177/1088868310363594

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Chein et al., 2011

J. Chein, D. Albert, L. O'Brien, K. Uckert, L. SteinbergFaʻateleina tupulaga tamaititi tulaga lamatia faia i le faʻalauteleina o gaioiga i le faiʻai taui taui

Dev. Sci., 14 (2) (2011), pp. F1-F10, 10.1111 / j. 1467-7687.2010.01035.x

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Choukas-Bradley et al., 2014

S. Choukas-Bradley, M. Giletta, L. Widman, GL Cohen, MJ PrinsteinFaʻataʻitaʻiga faʻamaonia le ono mafai ona aafia i aʻafiaga a tupulaga ma faatosinaga o amioga taufeusuaiga a le tamaʻitaʻi: o se suʻesuʻega amata

Dev. Faaletino. (2014), 10.1037 / a0037300

Collins, 2003

WA CollinsE sili atu nai lo talafatu: o le atinaʻe taua o fegalegaleaiga alofa i le taimi o le talavou

J. Res. Tupulaga Talavou, 13 (1) (2003), pp. 1-24, 10.1111 / 1532-7795.1301001

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Crockett et al., 2006

LJ Crockett, M. Raffaelli, YLL. ShenFesootaiga o tulafono faatonutonu a le tagata lava ia ma tulaga lamatia o le amio le talafeagai i feusuaiga: auala e ala i taʻaloga a tupulaga ma le vave faaaogaina

J. Res. Tupulaga Talavou, 16 (4) (2006), pp. 503-525, 10.1111 / j. 1532-7795.2006.00505.x

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Crone ma Dahl, 2012

EA Crone, RE DahlMalamalama i le talavou e avea o se vaitaimi o le fegalegaleaiga-fegalegaleaiga ma sini e fetuunai

Nat. Rev. Neurosci., 13 (9) (2012), itulau 636-650, 10.1038 / nrn3313

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Dahl, 2016

RE DahlO le gasegase o le tuputupu ae o le talavou: toe iloilo, toe faamamaina, ma faalauteleina faataitaiga semina

Dev. Cogn. Neurosci., 17 (2016), pp. 101-102, 10.1016 / j.dcn.2015.12.016

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Davis et al., 2006

SR Davis, MJ van der Mooren, RH van Lunsen, P. Lopes, C. Ribot, J. Ribot, DW PurdieLe malosi ma le saogalemu o se pusa testosterone mo le togafitiga o le manaʻoga faʻafeusuaiga e le gasegase i le taotoga o fafine moa: o se mea faʻapitoa, e faʻataʻitaʻiina ile placebo

Menopause (New York NY), 13 (3) (2006), pp. 387-396, 10.1097 / 01.gme.0000179049.08371.c7

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

De Boer et al., 2012

A. De Boer, EM Van Buel, GJ Ter HorstO le alofa e sili atu nai lo na o le sogi: o se neurobiological perspective i luga o le alofa ma le alofa

Neuroscience, 201 (2012), pp. 114-124, 10.1016 / j.neuroscience.2011.11.017

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Dennison et al., 2013

M. Dennison, S. Whittle, M. Yücel, N. Vijayakumar, A. Kline, J. Simmons, NB AllenFaʻataʻatiaina le matuitui o le faiai o le faiʻai i le taimi o le talavou: faʻamaoniga o le hemisphere- ma feusuaʻiga faʻapitoa umi

Dev. Sci., 16 (5) (2013), pp. 772-791, 10.1111 / desc.12057

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Diamond ma Dickenson, 2012

LM Diamond, JA DickensonLe faʻaogaina o le alofa ma le manao: iloiloga ma faatonuga i le lumanai

Falemaʻi. Neuropsychiatry, 9 (2012), pp. 39-46

Tagaʻi Tusitala i Scopus

Drife, 1986

JO DrifeFaʻalauteleina o le tino i le lalelei

Ann. NY Acad. Sci., 464 (1 Endocrinology) (1986), pp. 58-65, 10.1111 / j.1749-6632.1986.tb15993.x

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Edwards ma O'Neal, 2009

DA Edwards, JL O'NealO fomaʻi faʻamaʻi e faʻaitiitia ai le testosterone ole paʻu ae e le afaina ai le maualuga o le testosterone e fesoʻotaʻi ma tauvaga afeleti

Toto. Behav., 56 (2) (2009), pp. 195-198, 10.1016 / j.yhbeh.2009.01.008

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Eisenegger ma Naef, 2011

C. Eisenegger, M. NaefFaʻaopoopoina le endocrinology amioga ma le faʻataʻitaʻiga o mea tau tamaoaiga: testosterone ma le faia o filifiliga faʻavae

J. Vis. Exp., 49 (2011), 10.3791/2065

Egelani ma al., 2013

P. Egelani, LL Wu, EF1 ShaferFaʻaauau le faʻamalositino i uluaʻi fananau mai: o le a le matafaioi mo le sola ese mai le faaipoipoga?

Faʻafanua, 50 (6) (2013), pp. 2075-2104, 10.1007/s13524-013-0241-1

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Ernst et al., 2005

M. Ernst, EE Nelson, S. Jazbec, EB McClure, CS Monk, E. Leibenluft, DS PineAmygdala ma le nucleus faʻapupula i tali i le mauaina ma le leai o gaioiga i tagata matutua ma tagata talavou

Neuroimage, 25 (4) (2005), pp. 1279-1291, 10.1016 / j.neuroimage.2004.12.038

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Ewing et al., 2014

SWF Ewing, JM Houck, AD BryanO le faʻafouina o le eleele i le taimi o le taliina o tali e fesoʻotaʻi ma taimi o le tauleʻaleʻa o le lamatiaga o le gaioiga ma le faʻaaogaina o mea

Faʻaaoga. Faʻatasi. (2014), 10.1016 / j.addbeh.2014.12.007

Falk et al., 2012

EB Falk, ET Berkman, MD LiebermanMai le tali atu i le talitutusa o le faitau aofaʻi o amioga a tagata, o loʻo vaʻaia ai faʻalapotopotoga o le aufaasālalau maualuga

Toma. Sci., 23 (5) (2012), pp. 439-445, 10.1177/0956797611434964

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Falk et al., 2015

EB Falk, MB ODonnell, CN Cascio, F. Tinney, Y. Kang, MD Lieberman, VJ StrecherO le faʻamalosia o le tagata lava ia e suia ai le tali o le mafaufau i savali soifua maloloina ma suiga mulimuli ane o amio

Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. (2015), i. 201500247

(10.1073 / pnas.1500247112 / - / DCSupplemental)

Finkelstein et al., 1998

JW Finkelstein, EJ Susman, VM Chinchilli, MR DArcangelo, SJ Kunselman, J. Schwab, HE KulinAafiaga o le estrogene poʻo le testosterone i luga o tali a le tagata lava ia na lipotia mai ma amioga i le tauleʻaleʻa o le mongonata 1

J. Clin. Endocrinol. Metab., 83 (7) (1998), pp. 2281-2285, 10.1210 / jcem.83.7.4961

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Fisher et al., 2010

HE Fisher, LL Brown, A. Aron, G. Strong, D. MashekTaui, mea ua fai ma vaisu, ma faʻalapotopotoga o tulafono faatonutonu e fesootaʻi ma le teena i le alofa

J. Neurophysiol., 104 (1) (2010), pp. 51-60, 10.1152 / jn.00784.2009

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Fortenberry, 2013

JD FortenberryFaʻaaloalo ma le tauleʻaleʻa

Toto. Behav., 64 (2) (2013), pp. 280-287, 10.1016 / j.yhbeh.2013.03.007

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Fortenberry, 2014

JD FortenberryFefaʻasoaʻiga i feusuaiga, mea tau feusuaiga, ma le soifua maloloina o le talavou

New Dir. Child Adolesc. Dev., 2014 (144) (2014), pp. 71-86, 10.1002 / cad.20061

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Furman ma Shaffer, 2003

W. Furman, L. ShafferO le matafaioi o fegalegaleaiga alofa i le tuputupu aʻe o talavou

P. Florsheim (Ed.), Tupulaga Talavou Feusuaʻiga ma Feusuaiga Faʻaalia: Theory, Research, and Practical Implications, Lawrence Erlbaum Associates Publishers, New Jersey (2003), pp. 3-22

Tagaʻi Tusitala i Scopus

Furman et al., 2007

W. Furman, M. Ho, S. LowO le auala papaʻe o le tamaʻitaʻi lagona alofa: tafaoga ma faʻafetaui

R. Engels, M. Kerr, H. Stattin (Eds.), Mataupu Autu i Suesuega Atinaʻe: Uo, Tagata Alofa, ma Vaega, John Wiley & Sons, Ltd, West Sussex, Egelani (2007), i. 61-80

Gaither ma Sellbom, 2010

GA Gaither, M.1 SellbomLe lagona feusuaiga sailia le lapoʻa: faatuatuaina ma le faʻamaoni i totonu o se tamaʻitaʻi aʻoga a le kolisi

J. Tagata. Iloilo, 81 (2) (2010), pp. 157-167, 10.1207 / S15327752JPA8102_07

Galván, 2013

A. GalvánO le mafaufau o le tupulaga talavou e lagona lelei i taui

Curr. Faatonu. Toma. Sci., 22 (2) (2013), pp. 88-93, 10.1177/0963721413480859

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Gibb et al., 2014

SJ Gibb, DM Fergusson, LJ Horwood, JM BodenUluai laʻina ma taunuʻuga tau tamaoaiga umi-taimi: o maua mai se suʻesuʻega umi o le 30 tausaga

J. Res. Tupulaga Talavou, 25 (1) (2014), pp. 163-172, 10.1111 / jora.12122

Giedd ma Denker, 2015

JN Giedd, AH FaʻatauO le mafaufau o le tagata matua: malamalamaaga mai le neuroimaging

JP Bourguignon (Ed.), Brain Crosstalk i le Puberty and Adolescence, Springer (2015), pp. 85-96, 10.1007/978-3-319-09168-6_7

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Giedd et al., 2006

JN Giedd, LS Clasen, R. Lenroot, D. Greenstein, GL Wallace, S. Ordaz, GP ChrousosFaʻaauau le aʻafiaga i le faia o faiʻai

Mol. Cell. Endocrinol., 254-255 (2006), pp. 154-162, 10.1016 / j.mce.2006.04.016

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Goldenberg et al., 2013

D. Goldenberg, EH Telzer, MD Lieberman, A. Fuligni, A. GalvánAuala faʻavaitaimi o le faʻaosoosoina o le manaʻoga i talavou talavou e lamatia ai feusuaʻiga

Dev. Cogn. Neurosci., 6 (2013), pp. 23-29, 10.1016 / j.dcn.2013.06.002

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Grey ma Campbell, 2009

PB Gray, BC CampbellO le tamaʻi tama tane, o le paʻu faʻatasi ma le tama

PT Ellison, PB Gray (Eds.), Endocrinology of Relationships, Harvard University Press Cambridge, MA, Boston, MA (2009), pp. 270-293

CrossRef

Greenough et al., 1987

WT Greenough, JE Black, CS WallaceAafiaga ma le atinaʻe o faiʻai

Child Dev., 58 (1987), pp. 539-559

(0009-3920/87/5803-0017)

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Guttmacher Institute ma le International Planned Parenthood Federation, 2010

Guttmacher Institute, & Faʻavaomalo Fuafua Fuafua MatuaFaʻamatalaga: Faʻamatalaga o le Soifua Maloloina o Feusuaiga ma Fanau Fafine i Tamaitai Talavou i le Atinaʻeina o le Lalolagi

Guttmacher Institute, Washington DC (2010)

(Toe aumai mai http://www.guttmacher.org/pubs/FB-Adolescents-SRH.pdf)

Guttmacher Institute, 2014

Guttmacher InstitutePepa Faʻamaonia: Soifua Maloloina o Tamaʻitaʻi a Amerika

Guttmacher Institute, Washington DC (2014)

(Toe aumai mai https://www.guttmacher.org/sites/default/files/pdfs/pubs/FB-ATSRH.pdf)

Halpern et al., 1993

CT Halpern, JR Udry, B. Campbell, C.1 SuchindranTestosterone ma le atinaʻe lautele e fai ma faʻamatalaga o feusuaiga: se faʻataʻotoga faʻavae o alii talavou

Tomaʻi. Med., 55 (5) (1993), pp. 436-447

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Halpern et al., 1997

CT Halpern, JR Udry, C. SuchindranTestosterone o loʻo valoia le amataina o le manava i tama talavou

Tomaʻi. Med., 59 (2) (1997), pp. 161-171

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Halpern et al., 1998

CT Halpern, JR Udry, C. SuchindranMasima masina o le testosterone faaolaola e vaʻaia ai gaoioiga faʻafeusuaiga i tama talavou

Faʻau. Feusuaiga. Behav., 27 (5) (1998), pp. 445-465, 10.1023 / A: 1018700529128

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Hampton et al., 2005

MR Hampton, B. Jeffery, B. McWatters, P. SmithUunaia o mafaufauga o le tupulaga i le le fiafia o matua ma amioga a le tupulaga i lo latou amataina o feusuaiga

E mafai. J. Hum. Feusuaiga., 14 (3-4) (2005), pp. 105-121

Tagaʻi Tusitala i Scopus

Harden et al., 2014a

KP HardenO se faʻafeusuaʻiga lelei mo le suʻesuʻeina o feusuaʻiga a le taulealea

Vaaiga. Toma. Sci., 9 (5) (2014), pp. 455-469, 10.1037 / 0022-3514.85.2.197

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Harden et al., 2014b

KP Harden, N. Kretsch, SR Moore, J. MendleIloiloga faʻamalamalama: aafiaga faʻaleagamoni i luga o le lamatiaga mo faʻamaʻiina o le maʻi i le taimi o le talavou ma le talavou

Fa. J. Eai. Disord., 47 (7) (2014), pp. 718-726, 10.1002 / eat.22317

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Hayford et al., 2014

SR Hayford, KB Guzzo, PJ SmockLe faaitiitia o le faaipoipoga ma le avea ma matua? Trends i le taimi o le ulumatua o le ulugalii faaipoipo, 1945-2002

Family Relationship, 76 (3) (2014), pp. 520-538, 10.1111 / jomf.12114

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Hazan ma Shaver, 1987

C. Hazan, P. ShaverAlofa faa-Romani e pei o se faasologa o le sootaga

J. Pers. Soc. Psychol., 52 (3) (1987), i. 511, 10.1037 / 0022-3514.52.3.511

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Hensch, 2014

TK HenschO mea taua e faʻaaogaina mo le faiʻai palakalasi

Cell, 156 (1) (2014), pp. 17-19, 10.1016 / j.cell.2013.12.034

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Hensel et al., 2015

DJ Hensel, TA Hummer, LR Acrurio, TW James, JD FortenberryFaʻafaigofieina o le aoga neuroimaging e malamalama ai tamaʻitaʻi tamaʻitaʻi faia faʻaiuga filifiliga

J. Adolesc. Soifua Maloloina, 56 (2015), pp. 389-395, 10.1016 / j.jadohealth.2014.11.00

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Herting et al., 2014

MM Herting, P. Gautam, JM Spielberg, E. Kan, RE Dahl, ER SowellO le matafaioi o le testosterone ma le estradiol i le faiʻai o le suia o le suiga i le vaitau o le talavou: o se suʻesuʻega umi a le MRI

Hum. Brain Mapp., 35 (11) (2014), pp. 5622-5645, 10.1002 / hbm.22575

Hofferth ma Reid, 2001

SL Hofferth, L. ReidO aʻafiaga o le vave fananau mai ile aʻoga ile taimi

Fam. Fuafuaga. Vaaiga, 33 (6) (2001), pp. 259-267

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Hostinar et al., 2014

CE Hostinar, AE Johnson, MR GunnarO le lagolago a matua e le aoga tele i le faʻamalosiina o le gaosiga o le faʻamalosi o cortisol mo talavou e faʻatusatusa i tamaiti

Dev. Sci., 18 (2) (2014), pp. 218-297, 10.1111 / desc.1219

Hummer, 2015

TA HummerFaasalaga a le aufaasālalau i le atinaʻeina o faiʻai: o mea ua faʻaalia mai le namu ma mea o loʻo i luma

Am. Faʻatasi. Sci., 59 (14) (2015), pp. 1790-1806, 10.1177/0002764215596553

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

James et al., 2012

J. James, BJ Ellis, GL Schlomer, J. GarberFaʻasalaga faʻapitoa i feusuaiga e vave oʻo i le ulugalii, ulugalii feusuaʻiga, ma tulaga lamatia o feusuaiga:: faʻataʻitaʻiga o se faʻaopoopoga o mea e tutupu i le evolusione-atinae

Dev. Psychol., 48 (3) (2012), pp. 687-702, 10.1037 / a0026427

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Kalnin et al., 2011

AJ Kalnin, CR Edwards, Y. Ms. Wang, WG Kronenberger, TA Hummer, KM Mosier, MathewsO le fefaʻasoaaʻiina o le matafaioi a le aufaasālalau faʻaalia ma le faʻamalosia-amio faʻavevesi i le faia o le faiʻai o le tauleʻaleʻa i le taimi o le galuega a Stroop

Fomaʻi Res .: Neuroimaging, 192 (1) (2011), pp. 12-19, 10.1016 / j.pscychresns.2010.11.005

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Kan et al., 2010

ML Kan, YA Cheng, NS Landale, SM McHaleFaʻamatalaga umi o suiga i numera o paʻaga feusuaiga i le va o le talavou ma le matua

J. Adolesc. Soifua Maloloina, 46 (1) (2010), pp. 25-31, 10.1016 / j.jadohealth.2009.05.002

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Kennett et al., 2012

DJ Kennett, TP Humphreys, KE1 SchultzMaoaʻe feusuaʻiga ma le aʻafiaga o aiga, aʻoaʻoga faʻafeusuaiga, aufaasālalau ma tupulaga

Sex Sex Education, 12 (3) (2012), itulau 351-368, 10.1080/14681811.2011.615624

Tagaʻi Tusitala i Scopus

Kerpelman et al., 2016

JL Kerpelman, AD McElwain, JF Pittman, FM Adler-BaederFaʻasoa i amioga mataga tau feusuaʻiga: manatu o le tauleʻaleʻa mo ia lava ma le vaʻai matua-tamaitiiti

Youth Soc., 48 (1) (2016), pp. 101-125, 10.1177/0044118 × 1347961

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Kunkel et al., 2005

D. Kunkel, K. Eyal, K. Finnerty, E. Biely, E. DonnersteinFeusuaiga i le TV 4 2005: O le Lipoti a le Kaiser Family Foundation

J. Henry (Ed.), Kamupani o le Kaiser Family Foundation, Manlo Park, CA: Kalefonia (2005)

LeDoux, 2003

J. LeDouxLe mafaufau mafaufau, fefe, ma le amygdala

Cell. Mol. Neurobiol., 23 (4) (2003), itulau 727-738, 10.1023 / A: 1025048802629

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Longmore et al., 2009

MA Longmore, AL Eng, PC Giordano, WD ManningMatua ma talavou 'feusuaiga amataina

J. Marriage Family, 71 (4) (2009), pp. 969-982, 10.1111 / j.1741-3737.2009.00647.x

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Alofa, 2013

TM AlofaOxytocin, uunaiga ma le matafaioi o le dopamine

Pharmacol. Biochem. Behav., 119 (2013), pp. 49-60, 10.1016 / j.pbb.2013.06.011

Mathews ma Hamilton, 2009

TJ Mathews, BE HamiltonTaʻitaʻitauina o Fanau Fanau: Faʻateleina Tamaitai o loʻo I ai La Latou Tama Muamua Mulimuli ane i le Olaga. US Department of Health ma Auaunaga Tagata

Centres for Control Control and Prevention, National Center for Health Statistics USA (2009)

(Toe aumai mai http://www.cdc.gov/nchs/data/databriefs/db21.pd)

Mendle, 2014

J. MendleI tua atu o le taimi o le lautele, o ni faatonuga fou mo le suesueina o eseesega o tagata taitoatasi i le atinaeina

Curr. Faatonu. Toma. Sci., 23 (3) (2014), pp. 215-219, 10.1177/0963721414530144

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Miller et al., 2001

BC Miller, B. Benson, KA GalbraithFegalegaleaiga faaleaiga ma tamaʻitaʻi maitaga: o se suʻesuʻega suʻesuʻe

Dev. Faʻaaliga, 21 (1) (2001), pp. 1-38, 10.1006 / drev.2000.0513

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Mose-Kolko et al., 2016

EL Moses-Kolko, EE Forbes, S. Stepp, D. Fraser, KE Keenan, AE Guyer, AE HipwellO le faatosinaga o le tulaga faatina i luga o auala masani mo le taulimaina o taui i tupe maua maualalo, laiti, tamaitai talavou

Psychoneuroendocrinology, 66 (2016), pp. 130-137, 10.1016 / j.psyneuen.2016.01.009

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Nelson et al., 2005

EE Nelson, E. Leibenluft, E. McClure, DS PineO le faʻalautelega faʻale-aganuʻu o le talavou: o se faʻavasegaga o le mafaufau e uiga i le faagasologa ma lona fesoʻotaʻiga i le mafaufau

Toma. Med., 35 (02) (2005), itulau 163-174, 10.1017 / S0033291704003915

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Nelson et al., 2016

EE Nelson, JM Jarcho, AE GuyerFaʻalauteleina o agafesootai ma le atinaʻe o faiʻai: faʻalauteleina ma faʻafouina le mafaufau

Dev. Faʻamau. Neurosci., 17 (2016), pp. 118-127, 10.1016 / j.dcn.2015.12.008

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Numan ma Stolzenberg, 2009

M. Numan, DS1 StolzenbergVaʻaia muamua mea e fesoʻotai ai ma le manava o le dopamine i le faʻatautaia o le amataina ma le tausiga o amioga a tina i tama

I luma. Neuroendocrinol., 30 (1) (2009), pp. 46-64, 10.1016 / j.yfrne.2008.10.002

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Nutsch et al., 2014

VL Nutsch, RG Will, T. Hattori, DJ Tobiansky, JM DominguezO aafiaga tau feusuaiga e aʻafia ai gaioiga faʻamalosi i totonu o le oxide syntase-o loʻo aofia ai ni neurons i le medial preoptic area

Neurosci. Lett., 579 (2014), pp. 92-96, 10.1016 / j.neulet.2014.07.021

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Nutsch et al., 2016

VL Nutsch, RG Will, CL Robison, JR Martz, DJ Tobiansky, JM DominguezFaʻafesoʻotaʻi o faʻataʻitaʻiga a le Fos ma le D2 pei o le dopamine i totonu o le medial preoptic area: aʻafiaga o lagona feusuai

I luma. Faʻatasi. Neurosci., 10 (2016), 10.3389 / fnbeh.2016.00075

Op de Macks et al., 2011

ZA Op de Macks, BG Moor, S. Overgaauw, B. Güroglu, RE Dahl, EA CroneTestosterone maualuga e fetaui lelei ma le faʻaleleia atili o le 'auʻaunaga faʻapitoa i le tali atu i taui tau tupe i le tupulaga talavou

Dev. Faʻamau. Neurosci., 1 (4) (2011), pp. 506-516, 10.1016 / j.dcn.2011.06.003

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Ortigue et al., 2010

S. Ortigue, F. Bianchi-Demicheli, N. Patel, C. Frum, JW LewisNeuroimaging of love: FMRI meta- faʻataʻitaʻiga molimau i vaaiga fou i vailaau faʻafeusuaiga

J. Feusuaiga. Med., 7 (11) (2010), itulau 3541-3552, 10.1111 / j.1743-6109.2010.01999.x

meaDownload PDFCrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Ott et al., 2014

MA Ott, GS Sucato, Komiti mo le AutalavouTeteʻe mo tupulaga talavou

Pediatrics, 134 (4) (2014), pp. E1257-e1281, 10.1542 / peds.2014-2300

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Matua ma al., 2003

AS Matua, G. Teilmann, A. Juul, NE Skakkebaek, J. Toppari, JP1 BourguignonLe taimi o le masani ai o le matua ma le vaitau o le vaʻaia o feusuaiga: fesuiaiga i le salafa o le lalolagi, faiga faʻaletupe, ma suiga pe a maeʻa

Endocr. Faʻaaliga, 24 (5) (2003), pp. 668-693, 10.1210 / er.2002-0019

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Parkes et al., 2011

A. Parkes, M. Henderson, D. Wight, C. NixonPe o fesoʻotaʻiga matua faʻatasi ma le talavou i le vave faia o feusuaʻiga, ave faʻatasi ma le fegalegaleaiga ma paaga feusuaʻiga?

Vaaiga. Faʻaipoipo Fefe. Soifua Maloloina, 43 (1) (2011), pp. 30-40, 10.1363/4303011

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Peake et al., 2013

SJ Peake, TJ Dishion, EA Stormshak, WE Moore, JH PfeiferFaʻalavelave faʻafuaseʻi ma le faʻasalalau lautele i le talavou: faʻaogaina o le faʻaogaina o aʻafiaga o loʻo aʻafia ai tupulaga a aʻafiaga i filifiliga

Neuroimage, 82 (2013), pp. 23-34, 10.1016 / j.neuroimage.2013.05.061

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Peper ma Dahl, 2013

JS Peper, RE DahlLe mafaufau o le tupulaga talavou: faʻalogo i hormones - fefaʻatauaiga o le faiʻai-amioga i le taimi o le talavou

Curr. Faatonu. Toma. Sci., 22 (2) (2013), pp. 134-139, 10.1177/0963721412473755

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Peter ma Valkenburg, 2016

J. Peter, PM ValkenburgTupulaga Talavou ma ponokalafi: o se toe iloiloga o 20 tausaga o suʻesuʻega

J. Sex Res. (2016), 10.1080/00224499.2016.1143441

Peters et al., 2015

S. Peters, DJ Jolles, AC Van Duijvenvoorde, EA Crone, JS PeperLe fesoʻotaʻiga i le va o le testosterone ma le amygdala-orbitofrontal cortex fesoʻotaʻiga i le faʻaaogaina o ava malosi

Psychoneuroendocrinology, 53 (2015), pp. 117-126, 10.1016 / j.psyneuen.2015.01.004

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Pfeifer et al., 2011

JH Pfeifer, CL Masten III, WE Moore, TM Oswald, JC Mazziotta, M. Iacoboni, M. DaprettoUlu i le talavou: teteʻe i aʻafiaga a tupulaga, amioga le talafeagai, ma suiga i le neu i le gaioiga faʻalagona

Neuron, 69 (5) (2011), pp. 1029-1036, 10.1016 / j.neuron.2011.02.019

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Potard et al., 2008

C. Potard, R. Courtois, E. RuschLe faatosinaga a tupulaga i amio lamatia matautia i le taimi o le talavou

Eur. J. Contraception Role. Soifua Maloloina, 13 (3) (2008), pp. 264-270, 10.1080/13625180802273530

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Tau ma Hyde, 2008

MN Price, JS HydeAʻo le toʻalua e le sili atu nai lo le tasi: tagata vavalo i le vave faia o feusuaʻiga i le talavou e faʻaaoga ai se faʻataʻitaʻiga faʻaletonu lamatiaga

J. Youth Adolesc., 38 (8) (2008), itulau 1059-1071, 10.1007/s10964-008-9351-2

Roberti, 2004

JW RobertiO se toe iloiloga o amioga ma le faʻaleleia o meaola o le sailia o lagona

J. Res. Tagata., 38 (3) (2004), pp. 256-279, 10.1016/s0092-6566(03)00067-9

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Romao et al., 2002

RD Romeo, HN Richardson, CL LiskFaʻaolaina ma le matua o le faiʻai o le tane ma amio feusuai: toe faʻafoʻisia se gaioiga amio

Neurosci. Biobehav. Faʻaaliga, 26 (3) (2002), pp. 381-391, 10.1016/s0149-7634(02)00009-x

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Romao, 2003

RD RomeoFaʻaauau: o se vaitaimi o faʻalapotopotoga ma faʻamalosiaga o hormones i le neurobehavioural development

J. Neuroendocrinol., 15 (12) (2003), pp. 1185-1192, 10.1111 / j. 1365-2826.2003.01106.x

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Roney ma Simmons, 2013

JR Roney, ZL SimmonsHormonal o loʻo valoia le faaosofiaina o feusuaʻiga i le vaʻaia o matagi

Toto. Behav., 63 (4) (2013), pp. 636-645, 10.1016 / j.yhbeh.2013.02.013

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Rosenblitt et al., 2001

JC Rosenblitt, H. Soler, SE Johnson, DM QuadagnoSensation saili ma hormones i alii ma tamaitai: sailiili i le sootaga

Toto. Behav., 40 (3) (2001), pp. 396-402, 10.1006 / hbeh.2001.1704

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Russell et al., 2001

JA Russell, AJ Douglas, CD IngramLaʻasaga ole fatu ole suiga ole fomaʻi ile fesuiaiga o amioga ma le neuroendocrine i le taimi ole maitaga ma le lactation. O se vaaiga lautele

Alualu i luma i le Brain Research, 133 (2001), pp. 1-38, 10.1016/S0079-6123(01)33002-9

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Sørensen et al., 2012

K. Sørensen, A. Mouritsen, L. Aksglaede, CP Hagen, SS Mogensen, A. JuulFaʻamatalaga faʻalelalolagi lata mai nei i le taimi lautele: faʻafitauli mo le iloiloga ma le faʻamaonia o le laititi o tausaga

Toto. Res. Paediatr., 77 (3) (2012), pp. 137-145, 10.1159/000323361

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Santor et al., 2000

DA Santor, D. Messervey, V.1 KusumakarFuaina o aʻafiaga a tupulaga, lauiloa, ma le faʻamaonia i tama ma teine ​​talavou: vavalalata amioga a le aʻoga, amioga tau feusuaʻiga, ma vailaau faʻaleagaina

J. Youth Adolesc., 29 (2) (2000), itulau 163-182, 10.1023 / A: 1005152515264

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Savin-Williams et al., 2012

RC Savin-Williams, K. Joyner, G. RiegerFaʻaauau ma le mausali o faʻataʻitaʻiga tau feusuaiga i le tagata lava ia i le taimi o le talavou matua

Faʻau. Feusuaiga. Behav., 41 (1) (2012), pp. 103-110, 10.1007 / s10508-012-9913-y

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Schlegel ma Barry, 1991

A. Schlegel, H. Barry IIITupulaga Talavou: O se Suesuega Anethopolo

Free Press, Niu Ioka (1991)

Schlegel, 1995

A. SchlegelLe pulega faʻaleaganuʻu o feusuaʻiga tama talavou

PR Abramson (Ed.), Natura Feusuaiga, Aganuu Feusuaiga, Iunivesite a Chicago Press Chicago, Chicago, IL (1995), pp. 177-194

Schulz ma Sisk, 2016

KM Schulz, CL SiskO faʻatulagaga faʻatautaia o hormones fomaʻi i le mafaufau ma le faʻaleleia o amioga

Neurosci. Biobehav. Faʻaaliga (2016), 10.1016 / j.neubiorev.2016. 07.03

Sedgh et al., 2015

G. Sedgh, LB Finer, A. Bankole, MA Eilers, S. SinghO le maʻitaga talavou, fananau mai, ma le faʻavau pepe i luga o atunuʻu: tulaga ma faʻagasologa lata mai

J. Adolesc. Soifua Maloloina, 56 (2) (2015), pp. 223-230, 10.1016 / j.jadohealth.2014.09.007

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Shifren et al., 2006

JL Shifren, SR Davis, M. Moreau, A. Waldbaum, C. Bouchard, L. DeRogatis, S. O'NeillTestosterone patch mo le togafitiga o le manaʻoga faʻafeusuaiga faʻamalosi i le natura o fafine e leai ni paopao: iʻuga mai le suʻesuʻega INTIMATE NM1

Menopause, 13 (5) (2006), pp. 770-779, 10.1097 / 01.gme.0000227400.60816.52

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Sisk ma Foster, 2004

CL Sisk, DL FosterO le faavae o le laititi ma le talavou

Nat. Neurosci., 7 (10) (2004), pp. 1040-1047, 10.1038 / nn1326

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Sisk ma Zehr, 2005

CL Sisk, JL ZehrO hormones Pubertal e faʻatulagaina le mafaufau ma le amio a le tauleʻaleʻa

I luma. Neuroendocrinol., 26 (3) (2005), pp. 163-174, 10.1016 / j.yfrne.2005.10.003

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Sisk, 2016

CL SiskO le tagata matua e faalagolago ile soifuaga o amioga i le va o tagata ma feusuaiga i mamame

Curr. Faaiʻu. Neurobiol., 38 (2016), pp. 63-68, 10.1016 / j.conb.2016.02.00

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Spielberg et al., 2014

JM Spielberg, TM Olino, EE Forbes, RE DahlMataʻu fiafia i le tauleʻaleʻa: pe faʻateleina le faʻaleleia o le faʻatautaia o mea taufaʻatau?

Dev. Cogn. Neurosci., 8 (2014), pp. 86-95, 10.1016 / j.dcn.2014.01.004

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Suleiman ma Deardorff, 2015

AB Suleiman, J. DeardorffO le tele o tulaga o aʻafiaga a tupulaga i aafiaga o le alofa ma le feusuaʻi tamaʻitaʻi: o se faʻamatalaga ma le agavaʻa

Faʻau. Feusuaiga. Behav., 44 (3) (2015), pp. 765-775, 10.1007 / s10508-014-0394-z

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Tackett et al., 2015

JL Tackett, KW Reardon, K. Herzhoff, E. Page-Gould, KP Harden, RA JosephsEstradiol ma cortisol fegalegaleaiga i le tupulaga talavou mai fafo o togafitiga o le mafaufau

Psychoneuroendocrinology, 55 (2015), pp. 146-153, 10.1016 / j.psyneuen.2015.02.014

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Takesian ma Hensch, 2013

AE Takesian, TK HenschPaleniina o le gasegase / tumau i luga o le faia o faiʻai

Prog. Brain Res., 207 (2013), pp. 3-34, 10.1016/B978-0-444-63327-9.00001-1

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Telzer et al., 2014

EH Telzer, AJ Fuligni, MD Lieberman, M. Mierikiki, A. GalvánO le lelei o mafutaga a le tupulaga talavou e faʻafetaui ai lagona faʻaletonu e ono lamatia ai le ave

Social Cognit. Neurosci aʻafia. nsu064 (2014), 10.1093 / scan / nsu064

Telezer, 2016

EH TelzerE mafai ona faʻaleleia le faʻamanuiaga o le Dopaminergic i le soifua maloloina o le talavou: o se vaaiga fou i luga o le faiga o le faʻagasologa o le faʻamalosia o tagata

Dev. Faʻamau. Neurosci., 17 (2016), pp. 57-67, 10.1016 / j.dcn.2015.10.01

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Tottenham et al., 2012

N. Tottenham, M. Shapiro, EH Telzer, KL HumphreysAmygdala tali i tina

Dev. Sci., 15 (3) (2012), pp. 307-319, 10.1111 / j.1467-7687.2011.01128.x

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Van de Bongardt et al., 2014

D. Van de Bongardt, H. de Graaf, E. Reitz, M. DekovićMatua o ni tagata faʻataʻitaʻi o faʻauʻumi fesoʻotaʻiga i le va o feusuaʻiga a taʻiala ma faiga masani a tamaiti talavou Dutch

J. Adolesc. Soifua Maloloina, 55 (3) (2014), pp. 388-393, 10.1016 / j.jadohealth.2014.02.017

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Vermeersch et al., 2008

H. Vermeersch, G. T'sjoen, J.-M. Kaufman, J. VinckeEstradiol, testosterone, feeseeseaiga eseese ma le malosi ma le le soona osofaia-ave i teine ​​talavou

Psychoneuroendocrinology, 33 (7) (2008), pp. 897-908, 10.1016 / j.psyneuen.2008.03.016

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Vermeersch et al., 2009

H. Vermeersch, G. Tosjoen, J. Kaufman, J. VinckeLe mafutaga i le va o hormones faʻatasi ma le faʻaleagaina o amioga (BIS) ma le faʻamalosia o amio (BAS) i tama ma teine ​​talavou

Tagata. Tagata Taʻitoʻatasi e Eseese, 47 (1) (2009), pp. 3-7, 10.1016 / j.paid.2009.01.034

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Victor ma Hariri, 2015

EC Victor, AR HaririO se mafaufauga le lelei i amioga tau feusuaʻiga i le tauleʻaleʻa ma le matutua o tagata matutua

Dev. Falemaʻi. (2015), itulau 1-17, 10.1017 / s0954579415001042

Tagaʻi Tusitala i Scopus

Wallen, 2001

K. WallenFeusuaiga ma le tala: hormones ma le faʻamalosi o feusuaiga

Toto. Behav., 40 (2) (2001), pp. 339-357, 10.1006 / hbeh.2001.1696

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Wellings et al., 2006

K. Wellings, M. Collumbian, E. Staymaker, S. Singh, Z. Hodges, O. PatelFeusuaiga i totonu o le faʻamatalaga: o se vaaiga i le lalolagi

Lancet Sex. Faʻatoʻa. Health Ser. (2006)

Werker ma Hensch, 2015

JF Werker, TK HenschTaimi faʻatupu i le tautala tautala: faatonuga fou

Ann. Rev. Rev. Psychol., 66 (1) (2015), i. 173, 10.1146 / annurev-psych-010814-015104

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Westoff., 2003

WestoffTrends i le faaipoipoga ma le vave fanauina o fanau i atunuu atiae

DHS Comparative Reports, ORC Macro, Calverton, MD (2003)

Whalen et al., 2013

PJ Whalen, H. Raila, R. Bennett, A. Mattek, A. Brown, J. Taylor, PalmerNeuroscience ma foliga vaaia o lagona: o le matafaioi o fegalegaleaiga amygdala-forefrontal

Faʻaaliga Rev., 5 (1) (2013), pp. 78-83, 10.1177/1754073912457231

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Whittle et al., 2014

S. Whittle, JG Simmons, M. Dennison, N. Vijayakumar, O. Schwartz, MB Yap, NB AllenO matua lelei e vaʻaia le atinaʻeina o le faiva o le faigata: o se suʻesuʻega umi

Dev. Faʻamau. Neurosci., 8 (2014), pp. 7-17, 10.1016 / j.dcn.2013.10.006

meaDownload PDFTagaʻi Tusitala i Scopus

Will et al., 2015

RG Will, VL Nutsch, JM Turner, T. Hattori, DJ Tobiansky, JM DominguezO faʻamalosi i totonu o le medial preoptic area e faʻafesuiaʻi ai le gaogao ejaculation i se faʻaoga faʻalagolago i le poto masani

Faʻatasi. Neurosci., 129 (1) (2015), i. 68, 10.1037 / bne0000026

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Wolak et al., 2007

J. Wolak, K. Mitchell, D. FinkelhorLe manaʻoina ma manaʻo e faʻafeiloai i luga o ata tifaga i luga o le initaneti i se faʻataʻitaʻiga a le atunuʻu o le aufaipese i le initaneti

Pediatrics, 119 (2) (2007), pp. 247-257, 10.1542 / peds.2006-1891

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

van Anders, 2015

SM van AndersE le gata i feusuaiga: o le tuufaatasia o le itupa / feusuaiga ma le tele o feusuaiga e ala i fefaatauaiga o feusuaiga

Faʻau. Feusuaiga. Behav., 44 (5) (2015), pp. 1177-1213, 10.1007/s10508-015-0490-8

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus

Zimmerman et al., 2013

Y. Zimmerman, MJC Eijkemans, HJT Coelingh Bennink, MA Blankenstein, BCJM FauserO le aʻafiaga o le faʻamalosia o le faʻamalosia o tautalaga i luga o le testosterone maualuga i tamaitai soifua maloloina: O se iloiloga faʻaletausaga ma faʻataʻitaʻiga-suʻesuʻega

Faigaluega Tagata. Faʻafou (2013), pp. 76-105, 10.1093 / humupd / dmt038

CrossRefTagaʻi Tusitala i Scopus