Ponokalafi amioga tau feusuaʻiga ma amioga lamatia i le iunivesite (2015)

C. Bulota,, , B. Leurentb, , F. Collierc,

Feusuaiga

Volume 24, Mataupu 4, Oketopa-Tesema 2015, itulau e78-e83

aotelega

faʻatomuaga

O pisinisi o ponokalafi o se faatosinaga lautele i talavou, toetoe o i latou uma o loo faʻaalia i luga o le initaneti, pe o le loto i ai poʻo le le fiafia ma i se tausaga e sili atu pe itiiti le matua. E i ai se faʻafegalegaleaiga i le va o le aafia i ponokalafi ma nisi ituaiga o amioga lamatia?

faiga

E valu selau ma le sefululua Lille tamaiti aoga na tali atu ma le le amanaiaina i se fesili na tuuina atu ia i latou i le taimi o le feutagaiga i se nofoaga tutotonu o le soifua maloloina. Polokalame logistic ma linear regressions na faʻaaoga mo suʻesuʻega fuainumera.

Sailiiliga

Toeitiiti lava o tagata uma ma 80% o fafine sa faʻaalia i ponokalafi. O le averesi o tausaga o le faʻamatalaga muamua o 15.2 tausaga.

O le faʻasalaga i le matua o loʻo fesoʻotaʻi ma gaoioiga tau feusuaʻiga i se tausaga laʻitiiti ma faʻateleina le naunau e sailia paaga masani ma faʻaaogaina le cannabis tele. O le tausaga o le afaina o le a le i ai i le isi lima foliga mai ei ai se aafiaga i le aofaʻi o paaga feusuaiga, o le faʻaaogaina o le faʻamalosi, inu ava po o le tapaa, faʻaaogaina togafitiga ma le lamatiaga e uiga i faʻamaʻi pipisi i feusuaiga.

O le matamata soo i ata ponokalafi e fesootaʻi ma gaoioiga tau feusuaʻiga i tausaga laiti, o le tele o paaga feusuaiga, o le naunau e saili paaga masani, o le faʻaaogaina o le faʻamalosi, o se tulaga maualalo o le puipuia o faʻamaʻi pipisi mai feusuaiga ma maitaga e le manaʻomia ma mulimuli ane , o le taumafa maualuga o le ava malosi ma le cannabis. I le faaiuga, o nei sailiiliga e tatau ona amanaia, ma e tatau ona taʻitaʻia i latou e aafia i le soifua maloloina tau feusuaʻiga ma aʻoaʻoga faʻafeusuaiga e faʻalautele ai le tele o faʻamatalaga latou te tuʻuina atu i talavou.

uputatala

  • Ponokalafi;
  • Tamaiti aoga;
  • Feusuaiga amio;
  • Amioga faʻaletonu;
  • Faʻasoloina mai feusuaiga (STI)

Fuaitau mai le suʻesuʻega:

"Valu sefulu ono pasene o tamaiti aʻoga ua maua i IPN, tele i luga ole laiga. Ole tele ole faʻailoaina e sili atu mo tamaloloa nai lo fafine (98.7% vs 78.8%), ae o aliʻi e faʻaalia foʻi i le amataga o tausaga: o le averesi o tausaga e amata ai ona faʻaalia aliʻi e 14.5, ae mo fafine, e 15.8. Toeititi tasi le tamaititi aʻoga i setete e lua na latou le fiafia e faʻaalia i IPNs. A kuata o tamaiti aʻoga matamata ponokalafi nofoaga 1 i le 4 taimi i le masina ma 9% o latou faʻaumatia ponokalafi sili atu ma le tasi i le vaiaso. O le tele o taimi e faʻaalia ai e eseese tele i le va o aliʻi ma fafine. E atili manino le mea lea pe a oʻo mai i le '' aufaʻatau masani '', o se mea e faʻatatau i le 18.4% o aliʻi, ae naʻo le 1.6% o fafine.

"O le aʻafiaga o le faʻateleina o taimi e faʻaalia ai IPN sa suʻesuʻeina i totonu o le '' tagata faʻatau masani" (sili atu ma le tasi i le masina) ma "tagata masani a latou tagata faʻatau" (sili atu ma le tasi ile vaiaso). E iai se fesoʻotaʻiga taua ile tausaga. o le muamua faʻafeusuaiga tagata a se tagata. Lenei e faʻaititia e 3 i le 4 masina o loʻo iai le faʻaaogaina masani o IPNs. E fesoʻotaʻi foʻi lenei mea ma le toʻatele o paʻaga feusuaʻi, i se naunautaʻiga e saili ni paʻaga masani, aua le faʻaaogaina condom e ui lava i le leai o se suʻega, e faʻataʻitaʻi ai le tuiina o anal, ma mulimuli ane ai i le faʻaitiitia o taimi e faʻaaoga ai le puipuiga. ”

Talanoaga

O lenei suʻesuʻega na faia i se iunivesite a le iunivesite, e aofia ai aoga tumaoti, o le auai lea e ofo fua mai ma ua faʻaagaga mo tamaiti aʻoga mai aiga o loʻo auai i le tulaga manuia o le tamaoaiga. O le mea lea, i lenei tulaga, masalo o se mea e le filifilia. Peitai, o sailiiliga na faia ona o lenei galuega e tele lava ina ogatasi ma suesuega talu ai nei e uiga i amioga a le autalavou matutua (Beltzer ma Bajos, 2008; Beltzer et al., 2010; ESCAPAD, 2011; Beck et al., 2013).

O le galuega atoa o loʻo faia i lenei eria o le mea moni ua autasi i le faʻamaeʻaina o ponokalafi o se faatosinaga lautele i tupulaga talavou ma e faʻaaoga e tamaloloa i le taimi muamua ma sili atu nai lo tamaitai (Bajos et al., 2008; Brown ma L'Engle, 2008, Haggstrom-Nordin, 2009, Wallmyr ma Welin, 2005, Ybarra ma Mitchell, 2006; Haldet al., 2005; Morgan, 2013).

E faʻamaonia foi lenei mea e suʻesuʻega na faia e le inisitituti suʻesuʻe (IFOP, 2009, 2013).

Faʻatasi i le va o le faʻaaogaina o ponokalafi ma amioga tau feusuaiga

E foliga mai ua tuuina mai o le faaaogaina o ponokalafi e talavou po o talavou matutua e aafia ai a latou amio feusuai.

O tagata talavou e faʻaaogaina ponokalafi, i le aotelega, e sili atu paaga (Braun-Courville ma Rojas, 2009, Morgan, 2011, Kraus ma Russell, 2008), feusuaiga i le taimi muamua (Odeyemi et al., 2009; Morgan, 2011; Kraus ma Russell, 2008), eseʻese faiga faʻafeusuaiga, faʻatasi ai ma le faʻaauau le faʻaauau masani o le faʻaaogaina o le faʻataʻitaʻi (Haggstrom-Nordin, 2005, Brown ma L'Engle, 2009, Braun-Courville ma Rojas, 2009).

E leai se tasi o nei mea e foliga mai o se ulutala i le itu o le ola manuia o le olaga feusuai. O le mea moni, o se suʻesuʻega a Amerika o tamaiti 800 o loʻo faʻaalia ai o le maualuga o le taimi o le faʻaaogaina o IPN e fesoʻotaʻi ma se tulaga maualalo o le faamalieina o feusuaiga (Morgan, 2011).

I se isi galuega a Amerika, o le suʻesuʻega na taulai atu i le matua o tausaga o le faʻaalia o talavou. I tama, o le faʻaalia i le matua o le matua e mafua ai le tele o amioga faʻafeusuai ma le faʻalauteleina o le faʻaaogaina o faʻataʻitaʻiga ma le gaioiga. I teineiti, o le a, i se isi itu, ei ai se aafiaga ia latou tulaga tau feusuaiga e ala i le faia ia latou le maualalo (Brownand L 'Engle, 2009).

Faʻatasi i le va o le faʻaaogaina o ponokalafi ma amioga faʻaletonu

O lenei suʻesuʻega e foliga mai e faʻavaeina se fesoʻotaʻiga taua i le va o le faʻaaogaina o ponokalafi ma nisi o tulaga lamatia, ae le mafai ona faʻamatalaina le faʻatonuga ma le natura o lenei fesoʻotaʻiga i le va o mafuaaga ma taunuʻuga. E tele galuega e faamaonia ai lenei sootaga. O se suʻesuʻega a le 2005 American ua faʻaalia ai o talavou oe matamata i ata mataga ata mataga ua latou auai ma le loto i ai i amioga e sili ona leaga ma faʻaaogaina ai mea e sili atu le mafaufau (Ybarra ma Mitchell, 2005).

I le 2011, o se suʻega Suetena na faʻaalia ai foi o le masani ona faʻaaogaina ponokalafi e alii talavou matutua e fesoʻotaʻi atu i le masani ona taumafa ava malosi (Svedin et al., 2011).

O tagata masani o ponokalafi e sili atu feusuaʻiga (Braun-Courville ma Rojas, 2009; Morgan, 2011, Kraus ma Russell, 2008).

Ae ui i lea, e le fetaui lenei mea e ala i le tele o fesoasoani i puipuiga mai STI e ala i le faʻaaogaina o le condoms. O le mea lea, o le fegalegaleaiga i le va o le faʻaaogaina o ponokalafi ma le faʻaaogaina o tulaga lamatia pe a oʻo mai i le STI, ua faʻataʻitaʻiina, a itiiti mai e tusa ai ma tagata (Tydén ma Rogala, 2004; Luder et al., 2011). E finau lenei mea pe a oʻo i tamaitai (Peter and Valkenburg, 2011).

E pei ona faʻaalia i luga, o le mea moni o le faʻaaogaina i le condom e le masani ona i ai i ia tulaga, o feusuaiga e aofia ai le faʻafeusuaiga tamaʻitaʻi e mafai ona manatu o se amioga lamatia. O se Suʻesuʻega Suetena na faia i luga o le 18 tausaga le matua ua faʻamaonia le mea moni e faapea, o '' toatele o tagata faʻatau '' ponokalafi e tele atu sootaga e aofia ai le faʻaalia o tamaʻitaʻi ma e le lelei le puipuia (naʻo 39% faʻaaoga le condom) (Haggstrom-Nordin, 2005 ).