Cocaine Cues and Dopamine i le Dorsal Striatum: Faʻatulagaga o le Faʻasaʻa i le Cocaine Addiction (2006)

Faʻamatalaga: O le faʻamalosia o le Cii e tele e pei o le faia o cocaine (taʻavale leʻo)


  1. Christopher Wong3

+Faʻaalia Fiaiga

  1. 26(24): 6583-6588; doi: 10.1523/JNEUROSCI.1544-06.2006

lē faʻatino

O le malosi o fualaau faasaina o le faʻateleina o le dopamine i totonu o nucleus accumbens e mulimulitaia ai o latou aʻafiaga. Ae ui i lea, o suʻesuʻega faʻamaumauina na faʻaalia ai o le faʻaaogaina pea o fualaau faasaina e faʻatasi ai ma le vailaau (faʻasolosolo fua) e amata ona faateleina le dopamine ia i latou lava, o se aafiaga lea e mafai ona amataina ai amioga faʻatau fua. O iinei tatou te tofotofoina ai pe a tupu le ola o le dopamine i mea e tupuga mai ai i tagata soifua o mea ua fai ma vaisu i cocaine ma pe o lenei mea e fesootaʻi ma le gasegase o fualaau faasaina. Na matou tofotofoina le sefuluvalu mataupu o cocaine-addictive e faʻaaoga ai le faʻatautaia o falemaʻi ma [11C] raclopride (dopamine D2 leitio leitioli e nofouta i tauvaga ma le dopamine oona). Na matou fuaina suiga i le dopamine e ala i le faʻatusatusaina o le faʻamauina patino o [11C] raclopride pe a matamata tagata i se vitio le faaituau (vaaiga o le natura) ma latou matamata i se vitio cocaine (ata o mataupu ulaula ulaula). O le fusi o le [11C] i luga o le fale (caudate ma tuʻumena) ae le o le telefoni (lea o loʻo nofo ai le tumutumu) na matuā faʻaitiitia i le tulaga o le cocaine-cue ma le tele o lenei faʻaititia ua faʻafetaui ma lipoti a le tagata lava ia o le manaʻo. E le gata i lea, o mataupu e sili ona maualuga i luga o metotia o le toina i tua o le tino ma le malosi o mea ua fai ma vaisu ua faʻamaonia e vaʻai i taunuʻuga tau togafitiga, na i ai le tele o suiga o le dopamine i le pito i tua. O lenei mea e maua ai le faʻamaoniga e faapea o le dopamine i le pito i tua (o le itulagi o loʻo aʻafia i aʻoaʻoga masani ma i le faʻatinoga o galuega) e aofia ai ma le naunau ma o se vaega autu o le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Talu ai ona o le naunau tele o se mea taua i le toe faʻafoʻiina, o fuafuaga faʻavae e faʻasaina ai le faateleina o le dopamine mai tali tuʻufaʻatasia atonu o le a sili ona aoga i le inu o le koko.

faʻatomuaga

O vailaʻau o le faʻaleagaina o le dopamine (DA) i le nucleus accumbens (NAc), o se aafiaga lea e talitonuina e faʻavaeina ai o latou aʻafiaga (Di Chiara ma Imperato, 1988; Koob ma Bloom, 1988). Ae peitai, o lenei aafiaga matuia e le o faamatalaina ai le naunautaiga malosi mo le fualaau faasaina ma le faamalosia o le mea e tupu pe a aafia mataupu tau vaisu i fualaau faasaina e pei o nofoaga na latou ave ai fualaau faasaina, tagata na faaaoga muamua fualaau faasaina, ma mea e faaaoga i le faafoe le fualaau faasaina. O le faʻaaogaina o le manaʻoga e taua tele i le taamilosaga o le toe faʻafoʻi i le tagofia o vaisu (O'Brien et al., 1998). Ae ui i lea, ina ua mavae le sili atu ma le sefulu tausaga o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga i mea e maua ai le manaʻoga, e le o iloa lava le neurochemistry o le faiʻai i lalo (Childress et al., 2002). Talu ai ona o le TA o se tagata faʻasalalau e aafia i taui ma faʻamatalaga o taui (Poto ma Rompre, 1989; Schultz et al., 1997), Le faʻamaonia e le faʻamaumauga a le faʻamaonia e le faʻamaonia o vailaau o le malosi o le sui tauva mo le manaʻoga. O suʻesuʻega i manu suesue e lagolagoina lenei manatu: pe a faʻafetaui lelei fuamoa ma fualaau faʻamaonia, o le a latou maua ai le malosi e faʻaleleia ai le NA i le NAc ma i totonu o le taʻavale (avea o ni tulaga tuʻufaʻatasia), ma o nei tali mai le neurochmical e fesootaʻi ma fualaau faasaina. -o le tausisia o amioga i meaola (Di Ciano ma Everitt, 2004; Kiyatkin ma Stein, 1996; Phillips et al., 2003; Vanderschuren et al., 2005; Weiss et al., 2000). O le maualuga e mafai ai e le faʻaleleia atili o fualaau oona ona oʻo atu ai i le faʻateleina o le AT i le faiʻai ma faʻateleina ai le faʻateleina o aafiaga faʻaleagaga o le gasegase o fualaau faʻasaina e leʻi suʻesuʻeina i tagata soifua. O tekinolosi faʻamatalaga nei ua mafai ai ona tatou faʻataʻitaʻi pe o nei suʻesuʻega mai suʻesuʻega faʻamalamalamaga o loʻo faʻaliliu atu i le poto masani o fualaau faʻasaina o tagata pe a faʻaalia i fualaau faasaina.

O iinei tatou te suʻesuʻeina ai le manatu e faʻalauteleina ai le ATA i lalo ifo o le manaʻoga na maua e mataupu faʻapitoa pe a faʻaalia i fualaau faʻatau. Matou te maitauina o faʻamatalaga o le cocaine o le a faʻapupulaina ai le ATC extracellular i le faʻatusatusa i le faʻalauteleina o le manava o le koko ma o mataupu e sili atu ona leaga mea ua fai ma vaisu o le a sili atu le faateleina o le AD i le tali atu i tulaga faʻasolosolo e sili atu nai lo taʻaloga e leai se tuinanau ogaoga. Ina ia tofotofoina lenei manatu, matou te suesue ai i mataupu o le cocaine-addicts 18 ma le faʻatautaia o le gaosiga (PET) ma le [11C] raclopride, a DA D2 taliga liua senia i le tauvaga faatasi ai ma DA (Volkow et al., 1994). O mataupu na tofotofoina i le 2 aso eseese i lalo o le lua (2) tulaga faʻataʻitaʻi: i le taimi o le faʻaalia o se ata vitio (vaaiga faanatura) ma le taimi o le faia o se vitio cocaine-video (vaaiga faʻaalia o sauniuniga mo le ulaula tapaa)Childress et al., 1999). [11C] raclopride le fusifusia e sili ona toe gaosia (Volkow et al., 1993), ma ua faaalia ai o eseesega i le faʻamaoni faapitoa i le va o ni tuutuuga se lua e sili ona atagia mai ai vailaau faʻamalosia ma faʻataunuʻuina i amioga i le extracellular DA (Breier et al., 1997).

Mea ma Metotia

Mataupu.

E valu sefulu ma le valu ni vaega o le cocaine-na fai ma vaisu na tali mai i se faʻasalalauga sa suʻesuʻeina. O mataupu na faʻataunuuina DSM-IV (Diagnostic ma Fuainumera Tusi Lesona o Faʻafitauli o Mafaufauga, Lomiga Lona Fa) faʻavae mo le faʻalagolago i le cocaine ma sa faʻaaoga malosi mo le le sili atu i le 6 masina talu ai (saoloto-faʻavae poʻo taʻe, a itiiti mai "fa kalama" i le vaiaso). Tuʻufaʻatasia aiaiga aofia ai nei poʻo le tuanaʻi faʻamai mafaufau isi nai lo cocaine faʻalagolago; taimi ua tuanaʻi pe o le taimi nei talafaʻasolopito o neura, fatu fatu, poʻo faʻamaʻi endocrinological; talaʻaga o le tiga o le ulu ma le leiloa> 30 min; ma gasegase o loʻo i ai nei ma le faʻamoemoeina i fualaʻau e ese mai i le cocaine poʻo le nikotini. Laulau 1 ua maua ai le faitau aofaʻi ma faʻamatalaga o faʻamatalaga ile mataupu. Na tusia le faʻatagaina na mauaina i mataupu uma.

 

Vaʻai i lenei laulau: 

Laulau 1. 

Taʻiala ma faʻataʻitaʻiga uiga o mataupu

Fua faʻataʻitaʻi.

Ina ia suʻesuʻeina le manaʻoina o le koko, matou te faʻaaogaina se faʻamatalaga puupuu o le Cocaine Craving Questionnaire (CCQ) (Tiffany et al., 1993), lea e iloiloina ai le manaʻoga o le koko i le taimi nei (manaʻoga e faʻaoga, faʻamoemoe ma fuafua e faʻaaoga, faʻamoemoe mo se taunuuga lelei, faʻamoemoe mo se toomaga mai le toso i tua poʻo faʻafitauli faʻalavelave, ma le leai o se faʻaaogaina o fualaau faʻatau) i luga o se numera analog ata e fitu. O le fuainumera maualalo na faʻaaogaina e avea ma fuataga o le manaʻoina o le koko. O le CCQ na maua muamua ma i le faaiuga o le vitio.

Ina ia suʻesuʻeina le matuia o mea ua fai ma vaisu cocaine na matou faʻaaoga ai le Faʻailoga o le Faʻasologa o Vaisu (ASI) (McLellan et al., 1992) ma le Fuataga o Iloiloga Faʻasologa Filifilia o Cocaine (CSSA) (Kampman et al., 1998). O le ASI na te iloiloina le ogaoga i vaega e fitu (fualaʻau, 'ava malosi, mafaufau, aiga, faʻaletulafono, fomaʻi, ma galuega) ma na maua i le faʻatalatalanoaga muamua. O le averesi o le faʻatalanoaga faʻavasega luga o nei fitu vaega na faʻaaogaina o se fuataga o le tagofia o le ogaoga. O le CSSA fuaina 18 faʻailoga o le vave taofiaina kokainina o loʻo faʻatulagaina i luga o le analog fua mai 0 i le 7. Na maua le CSSA ae leʻi faia suʻega.

PET suʻesuʻe.

Na matou faʻaaogaina se sipili maualuga maualuga + (resolution 4.5 × 4.5 × 4.5 mm i le afa-maualuga le afa-maualuga, 63 slices) ma [11C] raclopride faʻaaogaina metotia na faʻamatalaina muamua (Volkow et al., 1993). I le faapuupuuga, na vave amataina le faʻaaogaina o le 4-8 mCi (o le mea faapitoa 0.5-1.5 Ci / μm i le iuga o le osofaʻiga). E luasefulu fesuiaiga o le faʻaaogaina o faʻataʻitaʻiga na maua mai le taimi o le tuiina i le 54 min. Na faʻaaogaina le sampling samples e faʻatusatusa ai le aofaʻiga o carbon-11 ma e le suia [11C] raclopride i plasma. O mataupu na faʻapipiʻi i luga o le 2 aso eseese ma [11C] raclopride i lalo o le faʻatonuga o le faʻatulagaga (1) ao matamata i se vitio o vaaiga o le natura (tulaga le mautonu) ma (2) ao matamata i se vitio o loʻo faʻaalia ai mataupu ulaula cocaine (cocaine-cue condition). Na amataina vitio 10 min ao le i tuiina [11C] raclopride ma sa faaauau pea mo le 30 min ina ua uma le tuiina o le leitio. O le vitio le mautonu na faʻaalia ai vaega o tala faanatura, ma le vitio o le cocaine-video o loʻo faʻaalia ai ni vaega e le o faʻamatalaina e faʻaalia ai faʻataʻitaʻiga, sauniuniga, ma ulaula o le koko.

Suʻe ata.

Mo le faʻamaoniga o le itulagi, na matou faʻapotoina ai taimi o ata mai le 10-54 min ma faʻapipiʻiina i luga o le va o le vaalele. Na faʻaopoopoina fuafuaga i ni vaega se lua e maua ai ni 12 vaʻaia e aofia ai le paluga, moli, leotele, ma le cerebellum, na fuaina i luga o le fa, tolu, tasi, ma le lua vaalele. O le itu taumatau ma le itu tauagavale na ave i luga. O nei itulagi na faʻatatau i le faʻamalosi malosi ina ia maua ai faʻasalalauga o le C-11 faʻatasi ma le taimi. O nei vaitau o taimi-gaoioiga mo le faʻaogaina o le tino, faatasi ai ma pupuni o taimi-gaoioiga mo le faʻasolosolo e le suia i plasma, na faʻaaogaina e fuafua ai le faʻafeiloaʻiga faifai pea o [11C] raclopride mai le plasma i le faiʻai (K1) ma le tufatufaina o volumes (DV), e fetaui ma le fua tutusa o le fua faatatau o le tino i le concentration plasma, i le striatum ma le cerebellum, e faʻaaogaina ai faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga mo faiga faʻafouina (Logan et al., 1990). Ole fua ole DV i le striatum i le cerebellum e fetaui ma le [concentrated receptor (Bmax) / affinity (Kd)] + 1 ma e le mafai ona faʻafesoʻotaʻi i suiga i le toto o le cerebral (Logan et al., 1994). O le aafiaga o le vitio cocaine-video i le DA na fuafuaina e pei o le suiga o pasene i Bmax / Kd e tusa ai ma le vitio le tutusa.

Ina ia faʻamaonia le nofoaga i totonu o le nofoaga, lea na suia ai le AD, matou te suʻesuʻeina foi ata o ata DV e faʻaoga ai le faʻatulagaga o fuainumera (SPM)Friston et al., 1995). Faʻasalaina t sa faia suʻesuʻega e faʻatusatusa ai le tulaga le tutusa ma le cocaine-cue (p <0.05 le faʻasaʻoina, faitotoʻa> 100 voxels).

Suʻega faʻamaumauga.

O eseesega i le va o tulaga ile amioga ma le PET o fuataga sa iloiloina ma fefaʻatasi t suega (lua-taila). Taimi o le taimi na faʻaaogaina e iloilo ai le faʻamaoniaga i le va o suiga a le DA ma amioga amio (CCQ, ASI, ma le CSSA).

i'uga

Aafiaga o siaki i le [11C] raclopride fua

Ona e leai se eseesega i le va o le itu tauagavale ma le itu tonu, matou te lipotia ai iuga mo le fuainumera o tau i le itu tauagavale ma le saʻo ma le tele o meaʻai. Le K1 fuataga e leʻi eseese i le va o tulaga mo soʻo se itu o le faiʻai (Laulau 2). O loʻo faʻaalia mai ai e le o aʻafia le faʻamaʻiina o le traca e le cocaine-cue condition.

 

Vaʻai i lenei laulau: 

Laulau 2. 

K1 (feʻaveaʻiga mai le plasma i le tino) ma le masini DV mo le faʻaituau ma le cocaine-cue ata faʻataʻitaʻiga ma t ma p taua mo a latou faatusatusaga (fealuaʻi lua-siʻu t suega)

O le VIP na sili atu ona maualalo i totonu o le cocaine nai lo le tulaga le mautonu i totonu o le kulimi (p <0.05) ma faʻaalia se tulaga i le faʻamalama (p <0.06) ae le eseese ile ventral striatum poʻo le cerebellum (Laulau 2). O suʻesuʻega a le SPM na faʻamaonia ai le faʻaitiitia o le faʻaitiitiga o le DV i le tafaoga (caudate ma le putamen) ae le o le telefoni (Mati. 1).

 

Ata 1. 

Faʻamaumauga faʻamaonia o loʻo maua i le SPM e faʻaalia ai le eseesega i le tufatufaina o le [11C] raclopride i le va o tulaga le mautonu ma le cocaine-cue (p <0.05, le faʻasaʻoina, faitotoʻa> 100 voxels). Manatua e leai ni eseesega i le ventral striatum (−8 canthomeatal vaalele).

O le Bmax / Kd, e atagia ai le D2 talini e le o nofoia e le gata o le DA, na sili atu ona maualalo i totonu o le cocaine nai lo le tulaga le mautonu i le pisa (t = 2.3; p <0.05) ma i putamen (t = 2.2; p <0.05) ae le eseese ile ventral striatum (t = 0.37; p = 0.71) (Mati. 2A). O lenei mea o loʻo faailoa mai ai le faʻailogaina o cocaine le faʻamaoniaina o le DA i totonu o le pito i tua.

 

Ata 2. 

A, Dopamine D2 mauaina o le faʻaavanoa (Bmax / Kd) i le paluga, moli, ma le telefoni mo le le mautonu ma le cocaine-cue conditions. B, Fua faʻatau (iloiloga ma le CCQ) aʻo leʻi oʻo i le (muamua) ma le maeʻa ai (post) faʻamatalaga o le le mautonu ma le vitio. C, Faʻasalaga o le palakalafa mo le fesoʻotaʻiga i le va o suiga i le DA (suiga o pasene i le Bmax / Kd mai le tulaga le mautonu) ma suiga i le manava o le koko (muamua ma le vaʻaia o eseesega o le CCQ). Tulaga faʻatusa o lona uiga o ± SDs. Faatusatusaga e tutusa lelei t suega (lua-taila) *p <0.05; **p <0.01.

Aafiaga o le cocaine e faʻaalia i luga o le manaʻoga ma le faʻamaopoopoina i amioga faʻavae

O le vitio o le cocaine-video na faʻapupulaina ai le maualuga o le manaʻoga (CCQ) mai 2.9 ± 1.4 i le 3.5 ± 1.4 (t = 2.9; p <0.01), a o le video faaituau e leʻi; togi i luma o le vitio na 2.8 ± 1.6 ma ina ua maeʻa le vitio 3.0 1.7 XNUMX (t = 1.1; p <0.30) (Mati. 2B). O fesuiaiga i le va o suiga i le manao ma le suiga o le DA e le eseese mo le itu tauagavale ma le itu taumatau ma o lea tatou te lipoti atu ai le faʻamalamalamaga mo le fua faatatau o fua. O nei faʻasalalauga sa taua tele i totonu o le faʻamalama (r = 0.69; p <0.002) ma i totonu o le fale (r = 0.54; p = 0.03) ae le o le faʻaaloalo (r = 0.36; p = 0.14) (Mati. 2C).

Faʻamatalaga faʻamalamalamaina i le va o suiga a le DA ma faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga na faʻaalia ai se fesoʻotaʻiga taua i le va o le CSSA ma le DA e sui i le faʻavaʻa (r = 0.55; p <0.01) ma se tulaga i putamen (r = 0.40; p = 0.10). I se tulaga talitutusa, o le togi i luga o le ASI na matua faʻamaopoopoina ma suiga o le DA i le saʻo saʻo (r = 0.47; p <0.05), agavale ma taumatau ventral striatum (r = 0.50; <0.04), ma se tulaga i le agavale caudate (r = 0.41; p = 0.09). O le tele o le faigata i le CSSA ma le ASI o le telē tele o suiga a le DA.

Le fesuiaiga i le va o fua o le D2 mauaina o le mauaina o le talini na maua i le taimi o le vitio le tutusa ma le fuainumera o le falemai (CCQ, CSSA, ma le ASI) e le taua.

Talanoaga

Aafiaga o cocaine faʻaaliga i le DA i le striatum

O iinei tatou te faʻaalia ai le faʻaopoopoga o le AT i totonu o le pito i tua o cocaine-o mea na fai ma vaisu o matamata i se vitio na faʻaalia ai le cocaine. O nei taunuuga e ogatasi ma suʻesuʻega microdialysis e faʻasalalau ai le faateleina o le extracellular DA i le pito i tua o le uaea e tali atu i siaki cocaine (Ito et al., 2002). Ae ui i lea, o suesuega i luga o le microdialysis na lipotia mai ai le faʻaleleia atili o le taʻavale i tua pe a faʻaalia i le taimi nei le faʻaogaina o le cocaine (Ito et al., 2002), ae o le faʻamatalaga le faʻamaoniaina na faʻateleina le AT nai lo le NAc (Neisewander et al., 1996). I a matou suʻesuʻega, o faʻamatalaga o cocaine sa le mautonu ona o mataupu e le manaʻomia ona tuʻuina atu ni tali e matamata ai i le vitio, ae o le cocaine cues sa faʻapupulaina ai le AT faʻalautele i le pito i tua o le fale ma e le o le tele o le ala (o loʻo i ai le NAc). E foliga mai e atagia ai le eseesega i le va o vailaau faʻamaʻi ma faʻamaʻi; aemaise lava, o le ogatotonu o loʻo aʻoaʻoina i le tali atu i faʻaaliga e vaʻaia ai le faʻatagaina o le faʻamaʻiina o vailaau faʻamaʻi, ae o mea e faʻaaogaina cocaine-addictive, faʻasalalau i vaaiga ma le "cocaine cues" e le valoia le faʻatagaina o le faʻamaʻiina, ae sili atu ia i latou e auai i amioga e manaʻomia e faʻatau ai le fualaau faasaina. O lona uiga, o le tuʻuina atu o cocaine o le a le otometi ona tupu, ae o le a avea ma tulaga mo le faʻaalia o faʻataʻitaʻiga i roi, e manaʻomia ai le faʻaaogaina o amioga. O le mea lea, o le faʻamalosia o le faʻaaogāina o le faʻasalaga i luga o le cocaine e foliga mai e tupu pe afai e talafeagai tali e maua mai ai le fualaau faʻasaina e ese mai i siaki cocaine e vaʻaia le faʻatagaina o le vailaʻau e tusa lava pe tali mai le tali a le amio (Vanderschuren et al., 2005). E o gatasi lenei ma le matafaioi a le vaega i tua o le filifiliga ma le amataina o taga (Greybiel et al., 1994).

Dopamine i le taʻavale ma le naunau

I lenei suʻesuʻega, matou te faʻaalia ai se fegalegaleaiga i le va o le manava o le cocaine ma le faʻalauteleina o le AT i totonu o le taʻavale (caudate and putamen). Talu ai ona o le suʻesuʻega autu mai i faʻamalosi a le AT e oʻo atu i le taʻavale o loʻo tulaʻi mai i le telega nigra (Haber ma Fudge, 1997), o lenei mea e aʻafia ai le auala DA i luga o le ala i le gaioiga o le manaʻoga. O lenei tulaga e ogatusa ma suʻesuʻega muamua na faia e faʻataʻitaʻi ai o le faʻamalosia o le suauu i le faʻamaʻiina o cocaine e fesoʻotaʻi ma le naunau e osofaʻi e le cocaine e pei o suʻesuʻeina e ala i le toto oxygenation level-dependent (BOLD) suiga ma faʻataʻitaʻiga faʻamaʻi maguma (fMRI) [fesootaiga le lelei (Breiter et al., 1997) faʻatasi ai ma se faʻasalalauga lelei (Risinger et al., 2005)] e ala i le methylphenidate administration e pei ona suʻesuʻeina e ala i suiga i le faiʻai o le glucose metabolism ma le PET [mafutaga lelei (Volkow et al., 1999)]. O le atuatuvale na mafua ona o le atuatuvale i tagata e fai ma saienisi o le cocaine sa fesootai foi ma le faatoaagaina mai o le taʻavale (e aofia ai le caudate) e pei ona iloiloina i le fMRI (Sinha et al., 2005). I se tulaga talitutusa, o se suʻesuʻega a le FMRI e faʻatusatusa ai tali i le va o le vaeluaga ma le cocaine e fesoʻotai i le faʻalauteleina o le faailoiloina o le BOLD i totonu o le tele o le vitio cocaine i le manaʻoga na faia e le vitio (Garavan et al., 2000).

O le faʻasalalauga e aofia ai ma le filifilia ma le amataina o taga (Greybiel et al., 1994), ma suʻesuʻega talu ai nei ua faʻaaogaina ai i le faʻatalanoaina o faʻaosofiaga-tali (masani) aʻoaʻoga, e aofia ai mea e tutupu i le faʻasolosolo o fualaau faʻasaina (White ma McDonald, 2002). O le mea lea, o le fegalegaleaiga i le va o galuega a le fomaʻi ma le gaoia o le koko e mafai ona atagia mai ai le natura masani (faʻanatura) o le manaʻo i vaisu (Tiffany, 1990). O nisi o suʻesuʻega faʻamatalaga ma suʻesuʻega faʻapitoa na latou tusia ai le aofia ai o le tele o fale ma faʻalauiloaina pea i cocaine (Letchworth et al., 2001; Porrino et al., 2004; Volkow et al., 2004). O le mea moni, i totonu o le falesuesue o meaola, o loʻo faʻagasolo ona faasolosolo ona sili atu ona faʻaauau le gaioiga o cocaine i le faʻasalalau o meaola e pei o le faʻateleina o taimi masani (Letchworth et al., 2001; Porrino et al., 2004). O le mea moni, o le talitonuga e faʻapea, o le faʻasalalauga o loʻo faʻasalalau le natura faʻaleaganuʻu o le faʻamalosia o fualaau faʻasaina i vaisu kokeni (Tiffany, 1990; Robbins ma Everitt, 1999).

DA aofia ai i le tulafono faatonutonu o le faaosofia ma le taui (po o le taumatematega o taui) (Poto ma Rompre, 1989; Schultz et al., 1997). I le suʻesuʻega o loʻo i ai, o le faʻaalia o le vitio cocaine o se "taui tauva" malosi (e ala i le umi o lona faʻasologa o talaʻaga), ae o mataupu i totonu o le suʻesuʻega na latou iloa o le a le avanoa le faʻamaʻi (cocaine moni). I lenei itu, o nei sailiiliga e talitutusa lava ma i latou o suʻesuʻega o mataupu soifua maloloina o loʻo faʻaalia ai meaai e le mafai ona latou 'ai, lea na tusia ai le AT faʻateleina i le pito i tua o mea na aʻafia ai le "manaʻo mo meaai." pe a uma ona faʻafefe i fualaau o meaʻai nai lo le faʻaalia o le cocaine, o le taʻiala o le faʻasalaga e talitutusa lava: o le tele o le AT, o le sili atu lea o le manaʻo (Volkow et al., 2002). O le a foliga mai o le faʻamalosia o le ATA o le taʻavale e aofia ai le "manaʻo" (manaʻo), lea o le a mafua ai le saunia e auai i amioga e tatau ai mo le mauaina o le mea e manaʻo i ai. O nei mea tutusa e maua mai ai le manatu faʻamaʻi lea i totonu o le faiʻai o le tagata, o vailaau faʻasaina e mafai ona faʻaaogāina ia lava neurobiological faʻataʻitaʻiga lea e faaosofia ai amio e manaʻomia mo le ola e mafua mai i faʻamaumauga o meaai.

O le gaoioi o le malosi ma le malosi o vaisu

O suiga a le DA na faʻaaogaina e fesoʻotaʻi ma fua faatatau o le matuia o mea ua fai ma vaisu (iloiloina ma le ASI ma le CSSA); o le tele foi o le malosi o mea ua fai ma vaisu, o le tele foi o le faateleina o le AT. Talu ai ona o le tele o le faʻaaogaina o aʻoaʻoga masani i le aʻoaʻoina o amioga masani, o lenei mafutaga e mafai ona atagia mai ai le faʻamalosia o masaniga pei o le faʻalauteleina o le alualu i luma. Talu ai o le CSSA o se fuataga lea na faʻaalia e vaʻai ai taunuʻuga tau togafitiga i mataupu o cocaine-addict (Kampman et al., 2002), o loʻo taʻu mai ai o le faʻaleleia o le polokalama a le DA i fualaau faasaina e mafai ona avea ma se tagata e olaola mo mea le lelei i mataupu o cocaine-addicts. O loʻo fautua mai ai foi o faʻafouina o le neurobiological i le tagofia o mea ua fai ma vaisu, o aʻafiaga a le neurobiological e mafua ai le faʻafouina o auala a le ATA e amata ai amio masani e taʻitaʻi atu ai i le faʻamalosia o fualaau faʻatau ma le faʻaaogaina. E foliga mai o nei fomaʻi o le neurobiological e faʻaalia ai le faʻaogaina o le corticostriatal ma corticomesencephalic glutamaticgic (Kalivas ma Volkow, 2005).

Nucleus accumbens ma le naunau

O lenei suʻesuʻega e leʻi maua ai se faʻatautaia i le va o le manaʻoga ma le suiga o le DA i le televise (lea o loʻo i ai le NAc). E le o se mea na tupu talu ai o suʻesuʻega i meaola falesuesue ua faʻaalia o le NAc o se vaega o le eletise neural lea e faʻataʻitaʻia ai le toe faʻafoʻiina o le suʻeina o le kokeni (Fuchs et al., 2004). O lenei mea e mafai ona faʻamaonia ai o le aʻafia o le NAC i le manaʻoga o le nondopaminergic. O le mea moni lava, o le faʻaaogaina o fualaau faasaina i totonu o le NAC na aafia tuusaʻo lava i le faʻataʻitaʻiina o fualaau faʻatau fualaau, lea o se aafiaga e le taofia e le DA antagonists (Di Ciano ma Everitt, 2004). Ae ui i lea, o nisi tagata sailiili (Lotofaafetai ma Atamai, 1994; Kiyatkin ma Stein, 1996; Duvauchelle et al., 2000; Ito et al., 2000; Weiss et al., 2000), e ui lava e le o mea uma (Brown ma Fibiger, 1992; Bradberry et al., 2000), ua faʻaalia le AT faʻatele i le NAc ma le faʻaalia o le koko. E pei ona talanoaina, e mafai ona atagia mai ai tulaga na tuʻuina atu ai faʻaaliga (e feteʻenaʻi ma le le faʻafefe). E le gata i lea, o aʻafiaga i totonu o suʻesuʻega tuusaʻo e eseese galuega mai ia i latou i totonu o suʻesuʻega o loʻo iai nei; aua latou te faailogaina le maua o le cocaine, latou te avea o se mea e faaosofia ai le faailoga tagata, ae afai latou te fefaʻasoaʻi pe fesoʻotaʻi ma le faʻamatalaga o le koko (e pei ona i ai i totonu o le suʻesuʻega nei), o loʻo faʻaosoina fua. Ae peitai, e mafai foi ona latou atagia le eseesega o ituaiga (tagata vs rodents), ata faataitai (vitio o loo faaalia ai faailoilo ma le i ai o foliga vaaia), ma metotia mo le fuaina o le AT (PET vs microdialysis ma voltammetry).

Faʻamaumauga o suʻesuʻega

O le faʻatapulaʻaina o le fanua faʻapitoa o le PET auala na faʻamalosia ai i matou e fuaina le tele o tupe maua nai lo le NAc. E le gata i lea, o lona tulaga faaletonu faaletino na mafai ai ona matou iloa suiga ole LA i se vaitaimi o 20-30 minute, ma faatapulaa ai lo matou gafatia e iloa ai le alualu i luma le umi o le AT, e pei ona lipotia mai mo le cocaine ma le voltammetry (Phillips et al., 2003). E le gata i lea,11C] raclopride auala aupito sili ona fetaui lelei e iloagofie ai le tatalaina o le AT i itulagi o le maualuga D2 ma o le a le mafai ona maua ai le faʻaaliga o le suiga i le amygdala, lea na faʻaalia ai suʻesuʻega a manu i luga o le DNA,Weiss et al., 2000).

E ui lava tatou te faʻaalia o le fesuisuiai o le tele o le suiga a le DA e aʻafia e le cocaine e fesoʻotai ma le malosi o le faiga o mea ua fai ma vaisu, e mafai foi ona atagia ai le eseesega o le faʻafoʻiina o gaʻo a le AT atonu e muamua atu i le faʻaaogaina o vailaʻau. I lenei suʻesuʻega, o 17 o mataupu a le 18 o tama tane ia, ma e manaʻomia suʻesuʻega i le lumanaʻi e suʻesuʻe ai eseesega o tamaʻitaʻi.

faaiuga

Talu ai ona o le ATM o loʻo faateleina i le tele o le malosi na mafua mai i fualaau oona ua valoia le malosi o mea ua fai ma vaisu, o lenei mea ua maua ai le faamaoniga o le taua o le aʻafiaga o le auala a le ATA i le manaʻoga ma le tosina mai i tagata. O loʻo fautua mai ai foi e faapea o mea faʻapitoa e mafai ona taofia ai le faateleina o le malosi o le AD, e mafai ona avea ma faʻatulagaga talafeagai mo le atinaʻeina o togafitiga faafomaʻi e togafitia ai vaisu cocaine.

Faʻaopopo faaopoopo faʻamaonia.

O sailiiliga tutusa o le faateleina o le dopamine i le ogatotonu o le tino i le taimi o le manava o le cocaine na lipotia mai o ni uluai faamatalaga e ala i Wong et al. (2003).

Faamatalaga Faʻamatalaga

  • Maua ia Aperila 10, 2006.
  • Toe maua le May 8, 2006.
  • Talia Me 14, 2006.
  • O lenei galuega na lagolagoina e le National Institute of Health Health Interamu Research Program (National Institute on Alcohol Abuse and Alcoholism), e le United States Department of Energy Grant DE-AC01-76CH00016, ma le National Institute on Drug Abused Grant DA06278-15. Matou te faafetai ia David Schlyer, David Alexoff, Paul Vaska, Colleen Shea, Youwen Xu, Pauline Carter, Kith Pradhan, Karen Apelskog, Cheryl Kassed, ma Jim Swanson mo a latou foai.

  • E tatau ona tuʻuina atu le sao i le Dr. Nora D Volkow, National Institute on Drug Abused, 6001 Executive Boulevard, Room 5274, Bethesda, MD 20892. Imeli: [imeli puipuia]

mau faasino

  1. Bradberry CW, Barrett-Larimore RL, Jatlow P, Rubino SR (2000) Aafiaga o cocaine ma cocaine e taʻitaʻia e le tagata lava ia i luga o le extracellular dopamine i mesolimbic ma le sensorimotor striatum i rhesus singkeys. J Neurosci 20: 3874-3883.
  2. Brenda A, Su TP, Saunders R, Carson RE, Kolachana BS, Bartolomeis A, Weinberger DR, Weisenfeld N, Malhotra AK, Eckelman WC, Pickar D (1997) Schizophrenia e fesoʻotaʻi ma le maualuga o le synaptic dopamine concentrations: amatalia mai se metotia o metotia elemene o le gaosiga o oloa. Faʻaalia Natl Acad Sci USA 94: 2569-2574.
  3. Breiter HC, Gollub RL, Weisskoff RM, Kennedy DN, Makris N, Berke JD, Goodman JM, Kantor HL, Gastfriend DR, Riorden JP, Mathew RT, Rosen BR, Hyman SE (1997) E tele aafiaga o cocaine i luga ole gaioiga o le tagata. lagona. Neuron 19: 591-611.
  4. Brown EE, Fibiger HC (1992) Faʻaogaina o le cocaine e faʻalagolago i le cocaine: leai se faʻaopoopoga e faʻatupulaia i le tuʻuina atu o dopamine. Neuroscience 48: 621-629.
  5. Childress AR, Mozley PD, McElgin W, Fitzgerald J, Reivich M, O'Brien CP (1999) Faʻagaoioia le limbic i le taimi na manaʻomia ai le cocaine. Am J Psychiatry 156: 11-18.
  6. Childress AR, Franklin T, Listerud J, Acton P, O'Brien CP (2002) Neuroimaging o cocaine faanaunauga taʻutaʻu: faamutaina, stimulant pulega ma vailaʻau faʻaali foliga. I: Neuropsychopharmacology: o le lona lima o augatupulaga o le alualu i luma. 1575–1590. (Davis KL, Charney D, Coyle JT, Nemeroft C, eds) Filatelefaia: Lippincott Williams & Wilkins.
  7. Di Chiara G, Imperato A (1988) Fualaau faasaina e tagata e sili ona maualuga le faateleina o le synaptic concentamine concentrations i le mesolimbic system of rats saoloto. Faʻaalia Natl Acad Sci USA 85: 5274-5278.
  8. Di Ciano P, Everitt BJ (2004) O fesoʻotaiga vavalalata i le va o le amygdala ma le nucleus accumbens o loʻo aʻafia ai amioga a le kiona. J Neurosci 24: 7167-7173.
  9. Duvauchelle CL, Ikegami A, Castaneda E (2000) Faʻalauteleina le faʻatulagaina o amioga ma gaioiga o le dopamine e maua mai i le cocaine e le afaina. Behav Neurosci 114: 1156-1166.
  10. Friston KJ, Holmes AP, Worsley KJ, Poline JB, Frith CD, Frackowiak RSJ (1995) Faʻamaumauga faʻasologa o fuainumera i ata faʻatinoga: o se auala lautele. Humu Mapp 2: 189-210.
  11. Fuchs RA, Evans KA, Park MP, See RE (2004) Faʻasalaga ese o le komiti o le cortex o le cortex i le faʻailogaina o le cocaine ma le siaki-toe amataina o le kokeni e saili i tamaʻi. J Neurosci 24: 6600-6610.
  12. Garaga H, Pankiewicz J, Bloom A, Cho JK, Sperry L, Ross TJ, Salmeron BJ, Risinger R, Kelley D, Stein EA (2000) Faʻailoaina le manava o le cocaine: faʻasologa o le neuroanatomical mo tagata faʻatau fualaau ma fualaau faasaina. Am J Psychiatry 157: 1789-1798.
  13. Lotofaasolo A, RA (1994) Vailaʻau faʻamaʻi ma amioga e aʻafia i amio i faʻamaʻi eletise e fesoʻotaʻi i le dopamine i le taimi o le puleaina o le cocaine o loʻo i totonu o pua. J Neurosci 14: 4130-4146.
  14. Greybiel AM, Aosaki T, Flaherty AW, Kimura M (1994) O le gataifale basal ma le fetuutuunaiga o le afi. Saienisi 265: 1826-1831.
  15. Haber SN, Fudge JL (1997) O le praluation substantia nigra ma le VTA: vaʻaiga faʻatasi ma galuega. Crit Rev Neurobiol 11: 323-342.
  16. Ito R, Dalley JW, Howes SR, Robbins TW, Everitt BJ (2000) Lafoaʻi i totonu o le tuʻuina atu o le dopamine i totonu o le tumutumu o le tumutumu ma le atigi gutu i le tali atu i siaki cocaine ma ao faagasolo taimi e sailia ai cocaine i tama. J Neurosci 20: 7489-7495.
  17. Ito R, Dalley JW, Robbins TW, Resitalaina pea o le Dittamine (2002) Dopamine i totonu o le fale i le taimi o le suʻesuʻeina o le cocaine i lalo o le vaavaaiga o se vailaʻau e fesoʻotaʻi faʻamaʻi. J Neurosci 22: 6247-6253.
  18. Kalivas PW, Volkow ND (2005) O le faavae faʻaleagaina o le tagofia o mea ua fai ma vaisu: o se togafitiga o le faaosofia ma le filifiliga. Am J Psychiatry 162: 1403-1413.
  19. Kampman KM, Volpicelli JR, McGinnis DE, Alterman AI, Weinrieb RM, DʻAngelo L, Epperson LE (1998) Faʻatuatuaina ma le faʻamaonia o le Cocaine Selective Severity Assessment. Addict Behav 23: 449–461.
  20. Kampman KM, Volpicelli JR, Mulvaney F, Rukstalis M, Alterman AI, Pettinati H, Weinrieb RM, O'Brien CP (2002) O le cocaine o le aveʻesea o le ogaoga ma le pipisi oona pipisi faʻaiʻuga mai togafitiga ulufale vavalo taunuʻuga i vailaʻau faʻataʻitaʻiga mo cocaine faʻalagolago. Addict Behav 27: 251–260.
  21. Kiyatkin EA, Stein EA (1996) Faʻavasegaina suiga i le faʻalavelave faʻamaonia o le dopamine o loʻo faʻatuina e le cocaine oona i totonu o manoa. Neurosci Lett 211: 73-76.
  22. Koob GF, Bloom FE (1988) Faʻatonu ma mole molelaʻau o le faʻalagolago i fualaau faasaina. Saienisi 242: 715-723.
  23. Letchworth SR, Nader MA, Smith HR, Friedman DP, Porrino LJ (2001) Le alualu i luma o suiga i le dopamine transporter e fusifusia ai le tulaga o le nofoaga e mafua mai i le puleaina o le cocaine i rhesus singkeys. J Neurosci 21: 2799-2807.
  24. Loia J, Fowler JS, Volkow ND, Wolf AP, Dewey SL, Schlyer DJ, MacGregor RR, Hitzemann R, Bendriem B, Gatley SJ (1990) Iloiloina ata o le radioligandina e mafai ona toe faʻaaogaina mai fua faʻatatau o le taimi e faʻatatau i [N-11C- methyl] - (-) - suʻesuʻega PETI cocaine i mataupu a tagata. J Cereb Blood Flow Metab 10: 740-747.
  25. Loia J, Volkow ND, Fowler JS, Wang GJ, Dewey SL, MacGregor R, Schlyer D, Gatley SJ, Pappas N, King P (1994) O aafiaga o le toto i le [11C] raclopride ua fusifusia i totonu o le faiʻai: faataitaiga faataitai ma kinetic auiliiliga o faamatalaga PET. J Cereb Blood Flow Metab 14: 995-1010.
  26. McLellan AT, Kushner H, Metzger D, Peters R, Smith I, Grissom G, Pettinati H, Argeriou M (1992) O le lomiga lona lima o le Faasino Igoa o le Vaivaiga o Toto. J Faʻatauga Faʻaleagaina Tusia 9: 199-213.
  27. Neisewander JL, O'Dell LE, Tran-Nguyen LT, Castaneda E, Fuchs RA (1996) O le Dopamine o loʻo sosolo i totonu o vaega o loʻo maua i le taimi o le faʻamamaina ma le toe faʻafouina o le cocaine self-administration amioga. Neuropsychopharmacology 15: 506-514.
  28. O'Brien CP, Childress AR, Ehrman R, Robbins SJ (1998) Tuutuuga tulaga i le faʻaogaina o fualaʻau faʻasaina: e mafai ona latou faʻamatalaina le faʻamalosia? J Psychopharmacol 12: 15-22.
  29. Phillips PE, Stuber GD, Heien ML, Wightman RM, Carelli RM (2003) Lafoaʻiina o le doped subsecond dopamine e faʻateleina ai le sailia o cocaine. Natura 422: 614-618.
  30. Porrino LJ, Lyons D, Smith HR, Daunais JB, Nader MA (2004) Cocaine self-administration e maua ai le faʻaauau pea o le aʻafia o limbic, association, ma sensorimotor vaega tetele. J Neurosci 24: 3554-3562.
  31. Riorer RC, Salmeron BJ, Ross TJ, Amene SL, Sanfilipo M, Hoffmann RG, Bloom AS, Garavan H, Stein EA (2005) E fetaui ma le maualuga ma le manaia o le Neural during cocaine self-administration using BOLD fMRI. NeuroImage 26: 1097-1108.
  32. Robbins TW, Everitt BJ (1999) Faʻataʻitaʻiga o vailaʻau: o masaniga leaga e faʻaopoopoina. Natura 398: 567-570.
  33. Schultz W, Dayan P, Montague PR (1997) O se vaega o le valoʻaga ma le taui. Saienisi 275: 1593-1599.
  34. Sinha R, Lacadie C, Skudlarski P, Fulbright RK, Rounsaville BJ, Kosten TR, Wexler BE (2005) Gaioiga Neural e fesoʻotai ma le manaʻoga o le koko o le koko: o se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o le faʻataʻitaʻiga o le magnetic resonance. Psychopharmacology (Berl) 183: 171-180.
  35. Tiffany ST (1990) O se faʻataʻitaʻiga masani o fualaau faʻasaina ma le faʻaaogaina o fualaau faʻatau: o le gaioiga faʻamalosi ma le faʻaaogaina o mea e fai. Psychol Rev 97: 147-168.
  36. Tiffany ST, Singleton E, Haertzen CA, Henningfield JE (1993) O le atinaʻeina o se fesili i le cocaine craving questionnaire. Taulaina o le ava malosi i le 34: 19-28.
  37. Vanderschuren LJ, Di Ciano P, Everitt BJ (2005) Faʻaaogāina o le taʻavale i le siakiina o cocaine e pulea. J Neurosci 25: 8665-8670.
  38. Volkow ND, Fowler JS, Wang GJ, Dewey SL, Schlyer D, MacGregor R, Logan J, Alexoff D, Shea C, Hitzemann R (1993) Reproducibility of repeated doses of carbon-11-raclopride binding in the human brain. J Nucl Med 34: 609-613.
  39. Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, Logan J, Schlyer D, Hitzemann R, Lieberman J, Angrist B, Pappas N, MacGregor R (1994) Faʻataʻotoga o le dopamine faʻatasi ma [11C] raclopride i le faiʻai o le tagata. Synapse 16: 255-262.
  40. Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, Hitzemann R, Angrist B, Gatley SJ, Logan J, Ding YS, Pappas N (1999) Faʻalapotopotoga o feusuaʻiga o le methylphenidate ma suiga i le saʻo o le metabolism i tagata e fai mea inu cocaine: aʻafiaga i vaisu . Am J Psychiatry 156: 19-26.
  41. Volkow N, Wang GJ, Fowler JS, Logan J, Jayne M, Franceschi D, Wong C, Gatley SJ, Gifford AN, Ding YS, Pappas N (2002) O le "Nonedonic" le faaosofiaina o mea taumafa i tagata e aofia ai le dopamine i le gataifale ma le methylphenidate faʻapupulaina lenei aafiaga. Synapse 44: 175-180.
  42. Volkow ND, Fowler JS, Wang GJ, Swanson JM (2004) Dopamine i le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu: e mafua mai i suʻesuʻega faʻataʻitaʻi ma togafitiga. Mol Psychiatry 9: 557-569.
  43. O le 2000 Puleaina o le siakiina o le cocaine e ala i fualaau faasaina e aʻafia ai fualaau oona: aʻafiaga i le toe faʻafoʻiina o le taʻavale-faʻafeiloaʻi ma le extracellular dopamine levels i amygdala ma nucleus accumbens. Faʻaalia Natl Acad Sci USA 97: 4321-4326.
  44. White NM, McDonald RJ (2002) Faʻamanatuga faʻafefe tutusa i le mafaufau o le rat. Neurobiol Aoao le Mem 77: 125-184.
  45. Poto RA, Rompre PP (1989) Brain dopamine ma le taui. Annu Rev Psychol 40: 191-225.
  46. Wong DF, Lee JS, Maini A, Zhou Y, Kuwait H, Endres C, Brasiki J, Dogan AS, Schretlen D, Alexander M, Kimes E, Ernst M, Jasinski D, Lonetona ED, Zukin S (2003) tuinanau ma le tuʻuina atu o le dopamine: auala ma faʻasologa. J Nucl Med 44: 67.

Mataupu e taʻua ai lenei tusiga

  • Nipping Cue Reactivity i Bud: Paclofen Faʻasaina le Faʻatoagaina Faʻasalalau Faʻatonu e Subliminal Drug Cues Journal of Neuroscience, 2 Aperila 2014, 34 (14): 5038-5043
  • Dopamine ma le Malamalama o le Lalo o se Ponesi Folafolaina Science Psychology, 1 Aperila 2014, 25 (4): 1003-1009
  • O le faʻaaogaina o le faʻaogaina o le tino e faʻateleina ai le le mautonu e ala i suiga i faailo o faʻataʻitaʻiga taua i faʻataʻitaʻiga faʻafitauli Journal of Neuroscience, 26 Mati 2014, 34 (13): 4750-4755
  • Taumafa o meaʻai-vaisu i fua o le 2 cohorts o le ogatotonu ma luga atu o tamaitai Le American Journal of Clinical Nutrition, 1 Mati 2014, 99 (3): 578-586
  • O le cerebral e fai ma sui o le manaia o le matagofie Journal of Neurophysiology, 1 Fepuari 2014, 111 (3): 488-498
  • Sini tutusa o le Substantia Nigra ma Ventral Faʻasologa o le Dopamine Neurons i le Taui ma le Aversion Journal of Neuroscience, 15 Ianuari 2014, 34 (3): 817-822
  • Extrastriatal dopaminergic suiga i le faʻamaʻi o le faʻamaʻi a Parkinson ma faʻaletonu o le gaioi Tusi o tala o Neurology, Neurosurgery & Psychiatry, 1 Ianuari 2014, 85 (1): 23-30
  • Caine-Faʻaoso Cocaine "Faʻananau": Matafaioi o le Dopamine i le Accumbens Core Journal of Neuroscience, 28 Aokuso 2013, 33 (35): 13989-14000
  • Gene x Abstinence Aafiaga i Vailaau Faʻatau Fua Faʻatonu i Mea Faʻasao: Faʻamatalaga Faʻatasi Journal of Neuroscience, 12 Iuni 2013, 33 (24): 10027-10036
  • Laʻasaga o le Lafoaʻi o Laʻau i le Vailaʻau Faʻataʻitaʻi Vaʻaia o le Spring Harbor Perspectives in Medicine, 1 May 2013, 3 (5): a011916
  • Fegalegaleaiga i le va o Nucleus Accumbens ma le Auditory Cortices Faʻamatalaina le Taui o taui tau musika Saienisi, 12 Aperila 2013, 340 (6129): 216-219
  • Matafaioi a le dopaminergic innervation o ulutala accumbens shell ma le telefatelaral caudate-putamen i le mea na maua mai i le morphine o loʻo saili i le faʻasolosolo umi o le faʻasaʻo ma le D1- ma le D2 e pei o le faʻaaogaina o masini faʻatoʻaga Journal of Psychopharmacology, 1 Fepuari 2013, 27 (2): 181-191
  • O le faʻaeteete o le mafaufau e faʻaitiitia ai le naunau o tagata ulaula i le neural ma le lipoti mai e le tagata lava ia Faʻafesoʻotaʻi ma le Faʻaleagaina Neuroscience, 1 Ianuari 2013, 8 (1): 73-84
  • Tali i le Faʻasinomaga ma le Vulnerability i le Cocaine Togafitiga: O le Saolotoga o se Model Animal Model Faʻasolosolo. Vaʻaia o le Spring Harbor Perspectives in Medicine, 1 Novema 2012, 2 (11): a011940
  • Matafaioi Eseese o le Tafuna ma Midlateral Striatum i le Cocaine Faanatinati Sailia Journal of Neuroscience, 28 Mati 2012, 32 (13): 4645-4650
  • O faʻamatalaga faʻaliliu o le ZBP1 i neurons e faʻamaofiofia ai le faʻamalosia o cocaine Aʻoaʻoga & Manatua, 12 Ianuari 2012, 19 (2): 35-42
  • Togafitiga: I fafo atu o le komiti totogi o dopamine PNAS, 13 Setema 2011, 108 (37): 15037-15042
  • Cue-faʻatosina striatal dopamine faʻamaloloina i Parkinson's faʻamaʻi-fesoʻotaʻi osooso-faamalosia amioga Brain, 1 Aperila 2011, 134 (4): 969-978
  • Neuropharmacology o le tagofia o mea ua fai ma vaisu ma pe faʻapefea ona faʻamaonia togafitiga Failautusi a Peretania Peretania, 1 Tesema 2010, 96 (1): 93-110
  • Seteʻese mai le Sini-Faʻasaga i Cocaine Faʻasalalau Sailia o Suʻesuʻega Faʻalautele i Rats Journal of Neuroscience, 17 Novema 2010, 30 (46): 15457-15463
  • Comorbidity o le ADHD ma le Faʻaaogaina o Faʻafitauli (Substance Use Disorder) (SUD): O se Vaaiga Faʻavavevave Faʻamaumauga o Faʻalavelave Faʻafitauli, 1 Setema 2010, 14 (2): 109-120
  • O le auala muamua ole auala e mulimulitaʻia tulafono faatonutonu o le manaʻoga PNAS, 17 Aokuso 2010, 107 (33): 14811-14816
  • O le faʻalavelaveina o mafaufauga o nofoaga e aʻafia e fualaau faasaina e faʻavaivaia ai le tuumuli o le manaʻoga i se faʻalagolago i le faʻavae PNAS, 6 Iulai 2010, 107 (27): 12345-12350
  • Taui, Togafitiga, ma lagona Fefaʻatauaiga Faatonutonu e Fesootai ma le Faʻasalaga i le Alofa Journal of Neurophysiology, 1 Iulai 2010, 104 (1): 51-60
  • Manatu le lelei i vaisu o cocaine: molimau a le laboratory ma aʻafiaga i amioga o le koko Brain, 1 May 2010, 133 (5): 1484-1493
  • Dopamine, Taui, ma Frontostriatal Circuitry i Impulse Pulea Faʻaletonu i Parkinson's Faamaʻi: Malamalamaaga mai Functional Imaging Gasegase EEG ma Neuroscience, 1 Aperila 2010, 41 (2): 87-93
  • Talia ma le manaʻo i fualaau faʻasaina ma le leai o fualaau faʻatau i tagata gaioiolosi galue: o le STRAP-R fesili Journal of Psychopharmacology, 1 Fepuari 2010, 24 (2): 257-266
  • Cue-Induced Dopamine Faʻasalalau Faʻatagaga Faʻasologa o Cocaine Faʻasologa: Positron Studies Exemptions Studies i Uiga o le Loto Faʻamalosi Journal of Neuroscience, 13 May 2009, 29 (19): 6176-6185
  • Tali atu i le Dopaminergic i Upu Faʻamaʻi i le Cocaine Addiction Journal of Neuroscience, 6 May 2009, 29 (18): 6001-6006
  • Faʻateleina le tuʻuina atu o le dopamine i tagata maʻi o le Parkinson i le vaʻaiga faʻapitoa: o le [11C] raclopride PET suʻesuʻe Brain, 1 May 2009, 132 (5): 1376-1385
  • O le puleaina o le cocaine e suia ai le vafealoai o le tele o polokalama manatua i taimi o le faʻaumatia Aʻoaʻoga & Manatua, 23 Aperila 2009, 16 (5): 296-299
  • Faʻamaumauga o Brain e fesoʻotaʻi ma le Faʻaogaina o Meafaigaluega ma le Faʻatinoga O le Faʻataʻitaʻiga e Faʻaalia le Nicotine Dependence Journal of Neuroscience, 15 Aperila 2009, 29 (15): 4922-4929
  • O le tele o faʻamaoniga o le faʻaleagaina o le le mautonu-faʻalavelave faʻalavelave e faʻatalanoaina e ni vaega faʻapitoa o neura Brain, 1 Aperila 2009, 132 (4): 853-868
  • O loʻo faʻafeiloaʻi i luga o vailaʻau faʻasolosolo i mea e fai ma vaisu ma oona: faʻamaoniga o togafitiga Faʻamatalaga Faʻamatalaga a le Royal Society B: Faʻamatalaga Faʻamatalaga, 12 Oketopa 2008, 363 (1507): 3191-3200
  • Faʻaaogaina o le aʻafiaga o loʻo aʻafia ai le faʻaletonu e atiae ai le malosi o fualaau faʻatau ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu Faʻamatalaga Faʻamatalaga a le Royal Society B: Faʻamatalaga Faʻamatalaga, 12 Oketopa 2008, 363 (1507): 3125-3135
  • Faʻaaogaina o le Lateral Ae Le Medial Dorsal Striatum E faʻamavae le aafiaga o le faʻaleleia o Pavlovian Stimuli i luga o le taliina o mea faigaluega Journal of Neuroscience, 19 Tesema 2007, 27 (51): 13977-13981
  • Tuʻuina atu o le Dopamine Tuʻuina i Tagata: O le Vasega o le Vaivaʻa o le Avanoa [11C] Suesuega Raclopride ma Amphetamine Journal of Neuroscience, 11 Aperila 2007, 27 (15): 3998-4003
  • O le Nucleus Accumbens ma le Pavlovian Reward Learning Le Neuroscientist, 1 Aperila 2007, 13 (2): 148-159
  • O le Ethanol o loʻo faʻaaogaina le faʻaleleia o le NR2B-NMDA i le taimi nei i le Dorsal Striatum: O aʻafiaga mo le inu o le ava malosi. Journal of Neuroscience, 28 Mati 2007, 27 (13): 3593-3602