Manatu faʻatulagaina ma le faʻamatalaga o le faʻalauiloaina o lagona i manu ma tagata (2009)

Neuropharmacology. Tusiga a le tusitala; avanoa ile PMC 2010 Ian 1.

Faʻasalalauina i faʻamaufaʻailoga mulimuli:

PMCID: PMC2635339

NIHMSID: NIHMS86826

O le lomiga mulimuli a le tagata faʻasalalau lomiga o lenei tusiga o loʻo avanoa i Neuropharmacology

Vaai i isi tala i le PMC faʻailoa le lomiga lolomi.

Alu i le:

lē faʻatino

O le fa'aalia fa'afuase'i o fa'alavelave fa'afuase'i i psychostimulants e mafai ona o'o atu ai i le fa'alogoina umi o a'afiaga a le vaila'au ma fa'ama'i. O ia suʻesuʻega e taua tele i manatu talu ai nei o vaisu o fualaau oona o loʻo faʻaalia ai le faʻaogaina o le nucleus accumbens (NAcc) dopamine (DA) i gaioiga faʻapitoa e faʻatasi ai ma isi suiga i le neurochemistry o lenei nucleus e faʻalauiloa ai le sailia o fualaau faasaina ma le pulea e le tagata lava ia. Peita'i, o fa'ata'ita'iga i rodents, primates e le o ni tagata ma tagata e le'i iloa i taimi uma uiga po'o biochemical sensitization pe a uma ona fa'aalia fualaau faasaina, ma masalomia le aoga o lenei fa'ata'ita'iga. I se taumafaiga e faʻafeiloaʻi faʻamatalaga manino i totonu o tusitusiga, o lenei iloiloga e iloilo ai tulaga e ono aʻafia ai le faʻaalia o le lagona i le taimi o suʻega. Aemaise lava, o le matafaioi o loʻo faʻatinoina e faʻailoga faʻapitoa e toe iloilo. O le tele o lipoti o lo'o lagolagoina malosi se sao taua mo fa'aosofiaga fa'atutu i le fa'aalia o le lagona. O su'esu'ega o lo'o fa'ailoa mai ai o fa'aosofiaga e feso'ota'i ma le iai po'o le leai o se vaila'au e mafai ona fa'afaigofie pe fa'alavelaveina le tali atu. O loʻo faʻamauina o le i ai poʻo le leai o ia mea faʻamalosi i le taimi o suʻega mo le faʻalogoina i manu ma suʻesuʻega a tagata e mafai ona matua aʻafia ai iʻuga na maua. E tatau ona mafaufau i lenei avanoa aemaise lava pe a faʻamatalaina iʻuga o suʻesuʻega e le mafai ona matauina le tali atu.

uputatala: fa'agata fa'agata, fa'asa'o, dopamine, vaisu o fualaau fa'asaina, fa'atonuga a le tagata lava ia, fa'amalosi Pavlovian conditioning, fa'afaigofieina, fa'atulagaina o taimi, fa'alogona.

1. Fa'alogona i manu ma tagata

O lo'o i ai le maliliega lautele e fa'apea o isumu e fa'aalia pea i le psychostimulants pei o le amphetamine o le a fa'aalia le fa'aleleia - fa'alogona - locomotor e tali atu pe a lu'iina i le vaila'au i se taimi mulimuli ane. I nei manu, o le gaioiga o le mesoaccumbens dopamine (DA) neurons i le luitau o fualaau faasaina ua faʻaleleia foi (mo iloiloga ogaoga o tusitusiga muamua, vaʻai. Kalivas ma Stewart, 1991; Vanderschuren ma Kalivas, 2000; Vezina, 2004). O aafiaga tumau ia i le iole. O le tali atu o locomotor maaleale ua lipotia mai e oo atu i le tasi le tausaga (Paulson et al., 1991) ma le faʻaleleia atili o le nucleus accumbens (NAcc) DA faʻafefe e oʻo atu i le tolu masina talu ona faʻaalia fualaau faasaina (Hamamura et al., 1991). E le gata i lea, o le tele o le amphetamine-induced DA o loʻo tafe i totonu o le NAcc e faʻateleina i le taimi pe a uma ona faʻaalia le vailaʻau (Vezina, 2007).

Ona o le taua o le mesocorticolimbic DA auala i le faʻatupuina o amioga manaʻo e aofia ai le sailia ma le taumafaina o fualaau faʻasaina, e mulimuli mai o le faʻaleleia umi o le gaioiga o nei auala e mafai ona oʻo atu ai i le faʻaleleia umi o le gaioiga o amioga. O lenei avanoa e taua tele i le faʻavaeina o se manatu faʻapitoa o mea ua fai ma vaisu o loʻo faʻaalia ai le faʻaogaina o le NAcc DA o loʻo galue faʻatasi ma isi suiga i le neurochemistry o lenei nucleus e faʻaleleia ai le manaʻoga o vailaʻau ma faʻalauteleina a latou sailiga ma le pulea e le tagata lava ia (Robinson ma Berridge, 1993). O le mea lea, o se numera tele o faiga, suʻesuʻega faʻasolosolo ma molecular biological level suʻesuʻega ua taulaʻi atu i auala e ono faʻavaeina ai le suiga o le gaioiga i totonu ole midbrain DA neurons ma na faiga latou te fegalegaleai ma (Hyman et al., 2006).

Ae ui i lea, o loʻo tumau pea, o le tele o faʻataʻitaʻiga lagolago mo le faʻaleleia atili o le DA e mafua mai i faʻataʻitaʻiga na faia i rodents, ae o suʻesuʻega na maua i primates e le o ni tagata ma tagata e le mautonu. Mo se faʻataʻitaʻiga, o suʻesuʻega neuroimaging aoga e fautua mai ai se faʻamatalaga i vaega limbic o le faʻaitiitia nai lo le faʻateleina o tali a le DA e faʻaosoina fualaau faasaina i tagata maʻi ua fai ma vaisu faʻatusatusa i faʻatonuga (faʻataʻitaʻiga, Volkow et al., 1997). O lenei mea na mafua ai finauga e faapea o le faʻalauiloaina o le NAcc DA tali atu o se masini mo le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma isi ituaiga o faʻamaʻi e faʻatapulaʻaina le taua aua e le oʻo atu i le tulaga o le tagata. O faʻamaoniga talu ai nei na aliaʻe, peitaʻi, o loʻo faʻaalia ai o le faʻamalolo o le amphetamine-induced DA mai le ventral striatum e mafai moni lava ona faʻaalia i mataupu a tagata (Boileau et al., 2006).

I lalo tatou te iloiloina muamua le faʻamaoniga mo amioga ma le dopaminergic sensitization i manu ma tagata e faʻatatau i le sailia o fualaau faasaina ma le tagofia o fualaau faasaina. O fa'amaoniga e fa'apea e mafai ona fa'atulafonoina le fa'aaliga o le fa'alogoina e ala i fa'ailoga fa'apitoa ona toe iloilo lea. O le toe iloiloga o tusitusiga a manu e faʻatapulaʻaina i lipoti o suʻega na faia i isumu aua o nei mea na maua ai le tele o faʻamaoniga faʻapitoa i nei vaega. I se taumafaiga e faʻafeiloaʻi faʻamatalaga manino i totonu o tusitusiga, matou te suʻesuʻeina faapitoa le avanoa e mafai ai ona faʻafaigofie le faʻaalia o le lagona i nisi tulaga ma faʻalavelave i isi. O lo'o finauina o ia a'afiaga e tatau ona mafaufauina pe a fa'amatalaina taunu'uga o su'esu'ega e le mafai ona mata'ituina le tali atu.

1.1. Fa'alogona i manu

O le Amphetamine e faʻateleina le maualuga o le DA i le pito ma le tino o le tino o le mesoaccumbens DA neurons e ala i le fesuiaʻiina o felauaiga a le DA ma puipuia lona faʻaogaina e ala i le DA transporter (Seiden et al., 1993). I le NAcc, o lenei aafiaga ua fesoʻotaʻi ma lona gafatia e gaosia ai le locomotor gaioiga ma lagolagoina le pulea e le tagata lava ia (Hoebel et al., 1983; Vezina ma Stewart, 1990). O aʻafiaga uma e lua o loʻo poloka e le tali faʻafeiloaʻi a le DA poʻo le 6-OHDA lesions o faʻamaʻi namu DA i le NAcc (Joyce ma Koob, 1981; Lyness et al., 1979; Phillips et al., 1994; Vezina, 1996).

I isumu na faʻaalia muamua i tui faʻasolosolo faʻafuaseʻi psychostimulant, o nei aʻafiaga e faʻaleleia (vaai pusa 1). Ua lipotia mai le locomotor ma'ale'ale umi ma le tali atu a le NAcc DA (Kalivas ma Stewart, 1991; Vanderschuren ma Kalivas, 2000; Vezina, 2004). I le tulaga mulimuli, o le faʻaleleia atili o vailaʻau e pei o le amphetamine e faʻateleina ai le maualuga o le DA i le NAcc o loʻo faʻatusalia ai le neuroadaptation e sili ona fesoʻotaʻi ma le faʻaalia o le faʻaalia o amioga. E faʻateleina i le taimi, ma ua matauina i vitro ma in vivo vaiaso i masina pe a maeʻa ona faʻaalia fualaau (Hamamura et al., 1991; Kolta et al., 1989; Paulson ma Robinson, 1995; Robinson, 1988, 1991; Segal ma Kuczenski, 1992; Wolf et al., 1994; Vezina, 2007; i, Kuczenski et al., 1997). O le faʻaogaina o le faʻalogoina e psychostimulants, i le isi itu, ua maua e tupu i totonu o le ventral tegmental area (VTA), nofoaga o tino sela o mesoaccumbens DA neurons. O locomotor ma le NAcc DA sensitization e gaosia e le amphetamine i le VTA i se auala faʻalagolago i le D1 DA (Bjijou et al., 1996; Cador et al., 1995; Dougherty ma Ellinwood, 1981; Hooks et al., 1992; Kalivas ma Weber, 1988; Perugini ma Vezina, 1994; Vezina, 1993, 1996; Vezina ma Stewart, 1990). E foliga mai o ituaiga uma e lua o lagona e maua mai i se faʻalavelave faʻafuaseʻi o mea na tutupu i le neuronal na amataina e ala i le faʻateleina o le maualuga o le DA i le VTA (Kalivas ma Duffy, 1991). O nei mea e mautinoa lava e aofia ai fegalegaleaiga glutamate-DA e pei o le faʻagaoioia o vaega uma e tolu glutamate receptor subtypes (NMDA, AMPA ma metabotropic) e manaʻomia mo le faʻaosoina o le locomotor sensitization e amphetamine (Vanderschuren ma Kalivas, 2000; Vezina ma Suto, 2003; Wolf, 1998).

pusa 1 

Tuutuuga ma Faauigaga

O loʻo iai foʻi faʻamaoniga faʻamaonia e faʻapea o le faʻaalia faifaipea i psychostimulants e taʻitaʻia ai le faʻaleleia atili o le pulea e le tagata lava ia. I le avea o se limbic-motor interface (Mogenson, 1987) mauaina o le tamaoaiga encoding projections mai le VTA ma forebrain itulagi e pei o le prefrontal cortex, hippocampus ma basolateral amygdala, le NAcc ua lelei tulaga e faia se vaega tutotonu i le faatupulaia o tali afi fetuutuunai i faaosofiaga talafeagai. Talu ai ona o le gaioiga i le mesoaccumbens DA neurons e fesoʻotaʻi e le gata i le gaioiga na gaosia ae faʻapea foʻi ma le pulega a le tagata lava ia e lagolagoina e fualaau faasaina e pei o le amphetamine, e talafeagai le faʻamoemoe o le faʻaalia o le gaioiga i nei neu o le a aʻafia ai le sailia o fualaau faasaina ma le puleaina o fualaau faasaina. Ua finauina o le gaioiga i mesoaccumbens DA neurons e faʻapipiʻiina ai le valence faʻaosofia o se vailaʻau (Robinson ma Berridge, 1993; Stewart et al., 1984; Vezina et al., 1999). Afai o le tulaga lea, o le faʻalogoina i nei neu e tatau ona faʻapenaina le faʻamalosia o le faʻamalosi e tulituliloa le vailaʻau ma na faʻaosofia e fesoʻotaʻi ma ia. O le tele o lipoti e lagolagoina ai lenei manatu ua faʻamautuina nei o le faʻaalia muamua i le tele o vailaʻau e taʻitaʻia ai le faʻaleleia o nofoaga e fiafia i ai (Gaiardi et al., 1991; Lett, 1989; Shippenberg ma Heidbreder, 1995) faʻapea foʻi ma le faʻafaigofieina o le mauaina o fualaau faʻasaina e le tagata lava ia (Horger et al., 1990, 1992; Piazza et al., 1989, 1991; Pierre ma Vezina, 1997; Valadez ma Schenk, 1994) ma, o le taimi lava e maua ai le amio, faʻaleleia le faʻaosofia e maua le vailaʻau (Lorrain et al., 2000; Mendk et al., 1998; Vezina et al., 2002). E pei ona matauina i locomotion maʻaleʻale ma NAcc DA faʻafefe, o le atinaʻeina o nei aʻafiaga i luga o le faʻaaogaina o fualaau faasaina e manaʻomia ai foi le faʻagaoioia o le D1 DA ma le glutamatergic receptors i le VTA (Pierre ma Vezina, 1998; Suto et al., 2002, 2003).

1.2. Fa'alogona i tagata

I le 10-15 tausaga ua tuanaʻi, ua atiaʻe auala faʻaogaina e pei o le positron emission tomography (PET) lea e faʻaogaina ai le leo faʻaigoaina o le benzamide ligands mo D2 / 3 DA faʻafeiloaʻi ma e mafai ona tuʻufaʻatasia i le magnetic resonance imaging (MRI). O nei mea ua faʻatagaina suʻesuʻega o aʻafiaga o vailaʻau faʻaleagaina i luga ole gaioiga ole DA ile muaʻi mafaufau o le tagata lea na ausia talu ai nei le faʻaogaina ole avanoa e faʻatagaina ai suʻesuʻega o vaega laiti eseese. E pei ona faʻavaeina i rodents, o nei suʻesuʻega ua faʻaalia ai o le maualuga o le maualuga o le DA e faʻateleina foi i le striatum tagata (aemaise lava i le vaʻaia o le vaʻaia) pe a maeʻa le puleaina o vailaʻau faʻaleagaina e aofia ai amphetamine (Volkow et al., 1994, 1997, 1999, 2001; Laruelle et al., 1995; Breier et al., 1997; Drevets et al., 2001; Leyton et al., 2002; Martinez et al., 2003, 2007; Abi-Dargham et al., 2003; Oswald et al., 2005; Riccardi et al., 2006a; Boileau et al., 2006, 2007; Munro et al., 2006; Casey et al., 2007) ma cocaine (Schlaepfer et al., 1997; Cox et al., 2006). O nei faʻatupuina o vailaʻau faʻateleina i le extracellular DA na maua e fesoʻotaʻi ma tulaga lelei o lagona ma le manaʻo faʻapea foʻi ma mea fou ma le sailiga o lagona.

E ui o suʻesuʻega a tagata e malamalama sili atu ona faigata nai lo suʻesuʻega o loʻo faia i rodents, o faʻamaoniga e mafai ona tupu le faʻalogo i aʻafiaga o amioga o vailaʻau ua lipotia, e ui lava e aunoa ma ni faʻafitauli manino (mo se iloiloga taua o tusitusiga a le tagata, vaʻai. Leyton, 2007). Ina ua lava le maualuga o le amphetamine sa tuuina atu i mataupu e le faalagolago i fualaau faasaina (vaai pusa 2), fa'alogona i le tele o a'afiaga o vaila'au na matauina, e aofia ai fa'ailoga malosi o le malosi ma le maualuga o le malosi fa'apea fo'i ma le fa'amalosia o mata-emo ma tali fa'atupu lagona (Strakowski et al., 1996, 2001; Strakowski ma Sax, 1998; Boileau et al., 2006). I se tasi suʻesuʻega (Sax ma Strakowski, 1998), fa'afefeteina le fa'atupuina o vaila'au fa'atupuina le maualuga o lagona fa'atasi lelei ma uiga fa'aletagata o le sailiga fou. I le suʻesuʻega sili ona umi, faʻateleina le faʻateleina o le amphetamine-faʻateleina le malosi na matauina i le tausaga atoa mulimuli ane (Boileau et al., 2006). Faʻamatalaga i le tele o mataupu e fiafia i le amphetamine e le masani ona matauina i nei suʻesuʻega, o se sailiga e ogatasi ma faʻamaoniga e taʻu mai ai o le NAcc DA e fesoʻotaʻi atili atu i le faʻamalosia o fualaau faasaina ma faʻamatalaga latou te fesoʻotaʻi ai nai lo le fiafia e maua mai i le latou taumafaina. (Stewart et al., 1984; Stewart, 1992; Blackburn et al., 1992; Robinson ma Berridge, 1993; Berridge ma Robinson, 1998; Ikemoto ma Panksepp, 1999; Leyton, 2008). O le mea e malie ai, o le faapalepale i aafiaga euphoric o vailaʻau o le psychostimulant ua lipotia mai i tagata faʻalagolago i le koko e ui lava i le faʻaleleia o le sailia o fualaau faasaina (Volkow et al., 1997; Mendelson et al., 1998). O nei tagata taʻitoʻatasi ua lipotia mai foi e le mafai ona faʻaalia tali faʻapitoa poʻo tali physiological pe a maeʻa le 2-4 faʻatonuga o cocaine i aso taʻitasi (Nagoshi et al., 1992; Rothman et al., 1994; Gorelick ma Rothman, 1997).

pusa 2 

Fuafuaga fa'alagolago ile fa'alogoina e toe fai d-amphetamine i mataupu soifua maloloina

O suʻesuʻega e suʻesuʻeina ai le faʻaogaina o aʻafiaga a le DA o psychostimulants e laʻititi laʻititi i le numera ae o latou suʻesuʻega e fai si ogatusa ma faʻataʻitaʻiga o amioga na toe iloiloina i luga. Pe a faʻatautaia i mataupu e le o faʻaaogaina fualaau faasaina, e sili atu le tele o le amphetamine-induced ventral striatal DA faʻamalolo na matauina i le lua vaiaso ma le tasi le tausaga talu ona maeʻa le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina e tolu i luga o le vaiaso e tasi (Boileau et al., 2006). Ole tele ole fa'alogona a le DA e fa'amaopoopo lelei ma le fa'alogoina o le maualuga o le malosi ma le fua o le emo o mata fa'apea fo'i uiga o le su'esu'eina o mea fou. Ae ui i lea, pe a faʻatautaia i tagata mamaʻi faʻamaʻi ma se talaʻaga o le faʻalagolago i le koko, e itiiti ifo nai lo le sili atu le faʻamalolo o le DA na matauina i le tali atu i se luʻitau o le psychostimulant (Volkow et al., 1997; Martinez et al., 2007). O le mea taua, o lenei faʻaititia o le tali a le DA e le mafai ona faʻamatalaina o se le manuia o le faiga a le DA e tali atu ona o nei tagata taʻitoʻatasi e mafai ona faʻaalia le faʻatupuina o fualaau faʻasaina i le tuʻuina atu o le DA (lipoti filifilia i le pito i tua; Volkow et al., 2006; Wong et al., 2006).

E iai le tele o eseesega iloga i le va o su'esu'ega na faia i mataupu soifua maloloina ma le fa'aaogaina o fualaau fa'asaina e ono fa'atatau i fa'ai'uga eseese na lipotia. I le tulaga mulimuli, o mataupu na faʻaalia i le tele o vailaʻau ma e mafai e oʻo lava i tagata mamaʻi faʻamaʻi le malosi o lenei faʻaalia e mafai ona faʻalavelave i le faʻaalia mulimuli ane o le lagona. I le isumu, o le faʻaleleia o fualaau faasaina NAcc DA e le o matauina i aso e sosoo ai ma le faʻaalia ae nai vaiaso i masina mulimuli ane (Hamamura et al., 1991; Hurd et al., 1989; Segal ma Kuczenski, 1992; Paulson ma Robinson, 1995). Ole taimi e fa'amuta ai e mana'omia e mata'ituina ai le fa'alogona atonu e umi atu i tagata ma umi atu pe a mae'a fa'a'umi'umi malosi fa'ama'i fa'asaina (silasila i Dalia et al., 1998; Vezina et al., 2007). O le isi eseesega taua i le va o suʻesuʻega na faia i mataupu soifua maloloina ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina e ono aofia ai le tele o faʻaosofia o le siʻosiʻomaga o loʻo siomia ai le tagofia o vailaʻau ma mea e aofia ai tulaga suʻega. O faʻamatalaga faʻapipiʻi vailaʻau ma vailaʻau e le faʻaogaina e mafai ona eseʻese le aʻafiaina o le tali atu a le DA i nei vaega e lua. O le faʻaputuga o faʻamalosi e maua e le PET suʻega siosiomaga, mo se faʻataʻitaʻiga, o le a faʻamoemoeina e faʻaalia ai aafiaga eseese i tagata taʻitoʻatasi na maua fualaau faʻasaina i lo latou i ai, faʻatusatusa i isi na faʻafesoʻotaʻi nei faʻailoga ma le leai o se vailaʻau. O faʻamaoniga e lagolagoina ai lenei avanoa o loʻo otooto atu i lalo.

2. Fa'ailoga fa'apitoa ma le fa'aaliga o le fa'alogoina

Ua leva ona iloa e mafai ona o'o mai le fa'aaliga o le fa'amanino o amioga i lalo o le fa'atonuina malosi o le fa'amalosia o le si'osi'omaga. O le faʻamaoniga muamua mo lenei mea e sau mai faʻataʻitaʻiga e faʻaalia ai o isumu na faʻaalia muamua i le vailaʻau i se tasi siosiomaga (Paired) o loʻo faʻaalia ai se tali sili atu o locomotor i le vailaʻau i luga o se suʻega mo le faʻalogoina o loʻo faia i totonu o lenei siosiomaga faʻatusatusa i isumu na faʻaalia muamua i le vailaʻau i se isi mea (Unpaired ) po'o le Pulea o isumu na fa'aalia muamua ile masima ile si'osi'omaga e lua. O le mea moni, i lalo o nei tulaga, e le mafai e iole le fa'asoaina ona fa'aalia so'o se fa'amaoniga mo le fa'alogoina o le locomotor pe a fa'ata'ita'iina i le vaila'au, e ui lava na latou mauaina muamua le fa'ama'i fa'afoma'i i le vaila'au e pei o Paired rats. O ia faʻamatalaga faʻapitoa o le siosiomaga o locomotor sensitization ua lipotia mai i vailaʻau eseese e aofia ai morphine, amphetamine ma cocaine (Vezina ma Stewart, 1984; Stewart ma Vezina, 1987; Vezina et al., 1989; Pert et al., 1990; Stewart ma Vezina, 1991; Anagonstaras ma Robinson, 1996; Anagnostaras et al., 2002; Wang ma Hsiao, 2003; Mattson et al., 2008; mo iloiloga, vaai Stewart ma Vezina, 1988; Stewart, 1992). Talu ai nei, na faʻaaogaina ai lenei auala e faʻaalia ai le faʻaogaina o le siosiomaga o le amphetamine-induced NAcc DA o loʻo tafe mai foi (Guillory et al., 2006).

I nei suʻesuʻega, e masani ona faʻaaogaina se faiga faʻaituau e tuʻuina atu ai manu i se vailaʻau ma faʻatagaina ai fegalegaleaiga e fausia i le va o le vailaʻau faʻamalosi e le faʻamalosia (UCS) ma le siosiomaga faʻapipiʻiina stimulus (CS) lavelave (Ata 1). I fa'ata'ita'iga o gaioioiga o locomotor, e maua e iole i se vaega Pa'i vaila'au i potu e mata'ituina ai gaioiga i le aso e tasi ma saline i se isi si'osi'omaga (e masani lava i le fale) i le aso e soso'o ai. E tutusa le aofa'i o tui o vaila'au e maua e isumu i se vaega e le'i fa'atasi ae i le isi si'osi'omaga ma le masima i totonu o potu fa'atino; o nei isumu ua fa'apea ona fa'aalia i vaila'au ae le'i fa'atasi ma potu fa'atino. Ma le mea mulimuli, o le vaega lona tolu o manu Fa'atonu e fa'aalia tutusa i si'osi'omaga uma e lua ae e le mafai lava ona fa'atau fualaau. O lenei faiga e mafai ai ona faia le su'esu'ega mulimuli o le tali fa'amatu'u pe a tu'uina atu i ai i vaega uma le masima a'o le'i faia le su'ega ma fa'alogoina le tali atu pe a tu'iina uma e isumu se tui fa'asaina a'o le'i faia su'ega (Ata 1). E mautinoa lava, o le faʻaleleia atili o le tali atu o loʻo matauina i manu faʻapipiʻi i luga o nei suʻega uma e lua: faʻatulagaina o locomotion i luga o le suʻega mo le faʻatulagaina ma le faʻaogaina o le siosiomaga i luga o le suʻega mo le faʻalogoina (Ata 2).

Ata 1 

Fa'ata'otoga o faiga fa'aituau e masani ona fa'aogaina i le fa'avasegaina o vaila'au ma fa'ata'ita'iga fa'alogona. I le taimi o le Conditioning/Exposure phase, o manu e mafai ona tuʻuina atu i le tele o poloka o tui ma poloka taʻitasi e aofia ai tui e lua, ...
Ata 2 

I'uga na maua i su'ega mo le fa'atulagaina (A) ma lagona (B) i isumu na fa'aalia muamua i le saline (Pule) po'o le amphetamine (1.0 mg/kg, IP) pe Fa'atasi pe Le'i fa'atasi ma potu e mata'ituina ai gaioiga o locomotor. O fa'amatalaga o lo'o fa'aalia i le 2-itula le aofa'i ...

2.1. Excitatory Pavlovian conditioning ma le faʻaalia o le lagona

E le o se mea e ofo ai, o taumafaiga muamua e faʻatatau mo le faʻamalosia o le siosiomaga o le faʻaalia o le lagona faʻaalia na mafua ona o le aofaʻi o le vailaʻau UCS ma le faʻatupulaia o le tali atu i le vailaʻau CS (Hinson ma Poulos, 1981; Pert et al., 1990). I le isumu, o le tele o CS-elicited conditioned tali na faʻaalia i le mulimulitaia o vailaʻau-CS e aofia ai le gaioiga o le locomotor, faʻataʻitaʻiga ma amioga faʻasolosolo (Beninger ma Hahn, 1983; Vezina ma Stewart, 1984; Carey, 1986; Drew ma Glick, 1987; Hiroi ma White, 1989; Pert et al., 1990; Stewart ma Vezina, 1991; Anagnostaras ma Robinson, 1996) faʻapea foʻi ma le NAcc DA faʻafefe (Fontana et al., 1993; Lotofaafetai ma Atamai, 1994; Di Ciano et al., 1998; Ito et al., 2000). I se tulaga talitutusa, o le tele o tali a le CS-elicited ua lipotia mai i tagata, e aofia ai le tuʻinanau faʻapea foʻi ma le faʻateleina o le euphoria, malosi, fiafia i fualaau faasaina, manaʻo fualaau, fatu fatu ma le toto toto (systolic).Foltin ma Haney, 2000; Panlilio et al., 2005; Berger et al., 1996, Leyton et al., 2005; Boileau et al., 2007). O le faʻamalologa faʻamaʻi faʻamaʻi faʻamaonia o le DA na lipotia mai foi i tagata (Volkow et al., 2006; Wong et al., 2006; Boileau et al., 2007). Ae ui i lea, e ui o aʻafiaga o fualaau faʻasaina ua faʻatulagaina e faia ai ni matafaioi taua i le faʻaosofia o le sailia o vailaʻau i manu ma tagata (Stewart et al., 1984; Childress et al., 1988; Stewart, 2004), o latou sao i le faʻalauiloaina o le siosiomaga e le o manino. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le tuʻufaʻatasiga faigofie o se tali faʻatulagaina ma le vailaʻau UCS e le o taimi uma e faʻapipiʻi i le tali faʻapitoa (Anagnostaras ma Robinson, 1996). E le gata i lea, o nisi o faiga faʻaalia, e pei o le tuʻuina o le amphetamine i totonu o le VTA, e maua ai le locomotor ma le NAcc DA faʻalogo ae e le faʻaalia ai se tali le mautonu pe taʻitaʻia ai le atinaʻeina o se tali tuʻufaʻatasia, ina ia faʻaalia le faʻaalia o le faʻamatalaga tutoʻatasi (Vezina ma Stewart, 1990; Perugini ma Vezina, 1994; Vezina, 1996; Scott-Railton et al., 2006). E faʻapea foʻi, o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga i vitro e faʻaalia ai le tuʻuina atu o le DA e tatau ona faia pe a leai se faʻaosofiaga faʻapitoa (Castaneda et al., 1988; Robinson ma Becker, 1982), e mana'omia ai le iloiloina o isi fa'amatalaga pe fa'afefea ona fa'atulafonoina fa'amatalaga fa'alesiosiomaga e feso'ota'i vaila'au le fa'aaliga o le fa'alogoina. O nei su'esu'ega o lo'o fa'aalia manino mai ai o le fa'alogoina o se mea e le fa'atasi ma e mafai lava ona o'o mai i lalo o le fa'atonutonuina o le si'osi'omaga.

2.2. O le fa'afaigofieina ma le fa'agata fa'atulafonoina e mafai ona fa'atonutonuina le fa'aaliga o le fa'alogoina

Anagnostaras ma Robinson (1996) lipotia fa'amalosi su'esu'ega e lagolagoina ai le manatu e fa'apea o fa'aosofiaga e fai ma fa'agaioiga (fa'aigoa fo'i o fa'atupu fa'alavelave) e mafai ona fa'atatau i le fa'alogoina o le si'osi'omaga. O mea fa'afaigofie e tu'uina atu i luga o fa'aosofiaga e fa'atatau i fa'alavelave fa'afuase'i e mafai ai ona latou va'ai ma le mautinoa le tupu mai o se isi fa'aosofiaga. O le taimi lava e faʻamautu ai, o nei faʻamalosi e mafai ona faʻaaogaina e avea ma faʻasologa o taimi e ala i le faʻaogaina o le malosi faʻamalosi o isi faʻamalosi. E le pei o mea faʻamalosi faʻamalosi, e le faʻaalia e tagata faʻatautaia ni tali faʻapitoa ae naʻo le pulea o le gafatia o isi faʻaosofia e faia ai (Rescorla, 1985; Holani, 1992). I le tulaga o le fa'alogoina, Anagnostaras ma Robinson (1996) fa'aalia o se fa'alavelave fa'aosofia le si'osi'omaga e o'o mai e va'ai ai le i ai o se vaila'au e mafai fo'i ona maua le tomai e fa'atulaga ai le avanoa mo le tali ma'ale'ale i le aso o le su'ega e aunoa ma le mana'omia e fa'atupuina ai se tali fa'aoso fa'aoso mo ia lava. O le mea lea, o le tali atu maaleale na matauina naʻo manu na faʻataʻitaʻiina i le i ai o le faʻalavelave faʻaosofia faʻalavelave (Paired manu in Ata 1). E tatau ona maitauina o taunuuga o Anagnostaras ma Robinson (1996) fa'ailoa mai e le gata ina fa'atulaga e le au fa'atonu le avanoa mo CS ae e mafai fo'i ona faia mo vaila'au UCSs (silasila pusa 1).

O se mea e le'i amana'iaina o le fa'aopoopoina lea o le avanoa e fa'ailoa mai ai e le'i fa'atasia fa'atasi ma le vaila'au e mafai ona o'o mai e avea o ni mea fa'atosina (conditioned inhibitors).Rescorla, 1969; LoLordo ma Fairless, 1985) e puipuia ai le faʻaalia o le tali maʻaleʻale. E ese'ese laina o fa'amaoniga e lagolagoina lenei avanoa, na fa'atū mai e Stewart ma Vezina (1988, 1991; Stewart, 1992). Muamua, o le faiga faʻailoga faʻapitoa o loʻo otooto atu i totonu Ata 1 ma faʻaaogaina i suʻesuʻega faʻamalositino ma suʻesuʻega faʻamaʻi e iloa e faʻavaeina faʻamalosi manino e le fetaui ma le UCS e pei o ni inhibitors conditioned (Mackintosh, 1974). Lona lua, pe a faʻaaogaina i se faʻataʻitaʻiga faʻasologa, e faʻaitiitia ai le tali atu o inhibitors conditioned e le gata i mea faʻapipiʻi faʻamalosi ae faʻapea foʻi faʻamalosi e leʻi faʻatulagaina (Rescorla, 1969; Toma, 1972). O lea la, e pei ona faatu mai e Anagnostaras ma Robinson (1996) mo i latou e faafaigofieina, e mafai e le iniseti faʻapipiʻi i le auala lava e tasi ona faʻafetaui le tali atu i aʻafiaga e le faʻamaonia o se vailaʻau (Stewart, 1992). Tolu, faiga e iloa e tineia ai le fa'agata fa'atonu (Lysle ma Fowler, 1985; Kasprow et al., 1987; Hallam et al., 1990; Fowler et al., 1991) e mafai ona filifili faʻamalo le faʻaalia o le locomotor ma le NAcc DA sensitization e amphetamine e faʻaalia ai le tali atu i manu e leʻi faʻatasi (Guillory et al., 2006; Vaʻai foi Stewart ma Vezina, 1991). Mulimuli ane, Anagnostaras et al. (2002) na fa'aalia ai o le fa'aaogaina o le electroconvulsive te'i e fa'aosofia ai le amnesia toe fa'afo'i fa'agata le tali filifilia i iole le fetaui i luga o se su'ega mo le fa'alogoina, fa'apea o nei manu e masani lava ona ma'ale'ale ae taofia mai le fa'aalia atili o le tali atu. I le faaopoopo atu i le taofiofia o le taofiofia o le faʻaalia o le lagona, faʻamaoniga mo le faʻaogaina o le faʻalavelaveina o le atinaʻeina o le faapalepale i le analgesic (Siegel et al., 1981), fa'amafanafana (Fanselow ma Siamani, 1982) ma le maalili (Hinson ma Siegel, 1986) a'afiaga o isi vaila'au ua lipotia fo'i.

Fa'atasi, o su'esu'ega o lo'o i luga o lo'o fa'aalia ai o le fa'aaliga o le fa'alogona e mafai ona o'o mai i lalo o le fa'atonutonu malosi o le si'osi'omaga. O le mea lea, o le faʻaalia o le tali atu maʻaleʻale e mafai ona faʻalauiloaina e ala i mea na oʻo mai e vaʻai ai le i ai o vailaʻau ma faʻalavelaveina e faʻamalosi na oʻo mai e faʻaalia lona toesea. E le gata i lea, e leai se mafuaaga e masalomia ai o ia faiga e le tutusa. E ui lava e mautinoa e sili atu le lavelave, o ia mea faʻafaigofie ma faʻalavelave faʻaosofia o le a faʻamoemoeina foi e faʻaaoga malosi le pulea i luga o le faʻaalia o le lagona i tagata.

2.3. O aʻafiaga mo le faʻaalia o le lagona i tagata

E manaia le toe iloiloina o nisi o suʻesuʻega na lipotia mai i suʻesuʻega faʻamaʻi faʻamaʻi a tagata e tusa ai ma mea na maua i luga. E ui lava e le na o le pau lea o le eseesega, o se tasi o eseesega sili ona mataʻutia i le va o faʻataʻitaʻiga na faia i mataupu soifua maloloina ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina e faʻatatau i faʻaosofia o loʻo siomia ai le faʻaogaina o vailaʻau i le taimi o le faʻaalia ma tulaga faʻavae i le taimi o suʻega. I le tulaga o le faʻaosofia e fesoʻotaʻi ma le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina o tagata taʻitoʻatasi ma le faʻatauina ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina atonu e matua ese lava mai i latou o loʻo i ai i le taimi o suʻega, o le avanoa mo le faʻalavelave poʻo le leai o se faʻafaigofieina o amioga maʻaleʻale ma le tali atu a le DA e mafai ona faʻalavelave i le faʻamatalaga. o le fa'alogoina i le su'ega (fa'ata'ita'iga, Nagoshi et al., 1992; Rothman et al., 1994; Gorelick ma Rothman, 1997; Volkow et al., 1997; Mendelson et al., 1998). I le isi itu, pe a faʻaaogaina fualaau faʻasaina e naʻo tagata e leai ni vailaʻau i le i ai o faʻataʻitaʻiga o suʻega, o tulaga mo le faʻafaigofieina o amioga maʻaleʻale ma le tali atu a le DA e mafai ona faʻaalia le faʻaalia o le lagona i le suʻega (faʻataʻitaʻiga, Strakowski et al., 1996, 2001; Strakowski ma Sax, 1998; Boileau et al., 2006). E ogatasi ma lenei faauigaga, ina ua fa'aavanoaina fa'amalosi e fa'atatau i mataupu o le fa'aaogaina o fualaau fa'asaina i taimi o su'ega (fa'ata, mata sele, vaomago, ma le pauta cocaine) ma fa'atagaina tagata e saunia le pauta i se tasi pe lua laina ma fa'aulu i totonu o le isu. latou masani masani, faʻaaogaina fualaau faʻasaina psychostimulant ua maeʻa faʻatasi lelei ma le tali a le DA (striatal DA).Cox et al., 2006). O faʻataʻitaʻiga tutusa e leʻi iai nei faʻamatalaga (o le luʻitau o fualaau faasaina na tuʻuina atu e aunoa ma se faʻalavelave e ala i se kapoti e le faʻamatalaina o se vailaʻau; e leai ni mea faʻasaina poʻo ni faʻataʻitaʻiga o vailaʻau o loʻo i ai), o le faʻaaogaina o vailaʻau faʻamaʻi psychostimulant na valoia se tali laʻititi a le DA (Casey et al., 2007). O le mea e malie ai, o se suʻesuʻega talu ai nei na lipotia mai ai faʻamalosi e fesoʻotaʻi ma vailaʻau - e le pei o latou i totonu Cox et al. (2006) - e leʻi taʻitaʻia ai le faʻaaogaina o fualaau faasaina, ua le mafai ona faʻamalosia le faʻaleleia o le faʻamalolo o le DA i le faʻaaogaina o fualaau faasaina (Volkow et al., 2008). O nei suʻesuʻega ua toe faʻamaonia ai le taua o le faʻamalosia o le siosiomaga i le tali atu o fualaau faasaina i le taofia o se faʻamalosia faʻamoemoe e iloa e faʻaitiitia ai le tali atu a le DA (Schultz et al., 1997).

3. Faaiuga

O le fa'aputuina o tusitusiga a manu e fa'ailoa mai ai o le fa'aaliga o le fa'alogoina e mafai ona a'afia i le tele o fa'afitauli nai lo le masani ona mafaufauina. E fa'apitoa le taua o vaega o le fa'aogaina o fualaau fa'asaina a'o le'i faia le su'ega (fa'ata'ita'iga, le malosi o le fa'aalia o fualaau fa'asaina ma le umi o le fa'aui i tua) fa'apea fo'i ma le iai po'o le leai o ni fa'ailoga fa'atatau i vaila'au i le taimi o su'ega (mo iloiloga, va'ai Leyton, 2007; Vezina et al., 2007). I lenei iloiloga, o loʻo tuʻuina atu faʻamaoniga e faʻaalia ai o le faʻaalia o le faʻaalia i vailaʻau o le faʻaleagaina e mafai ona oʻo mai i lalo o le malosi o le faʻamalosia o le siosiomaga. O fa'aosofiaga e va'ai ai le maua o le vaila'au (fa'atonu, fa'atupu fa'alavelave) e fa'atupuina le tali ma'ale'ale a'o fa'aosofiaga e va'ai ai lona to'esea (inhibited conditioned) e fa'alavelaveina le fa'aaliga o le lagona. E ui ina faʻatapulaʻa i le locomotor e tali atu i rodents, o nei faʻaiʻuga na faʻalauteleina talu ai nei e aofia ai le faʻalavelave faʻalavelave o tali neurochemical maʻaleʻale.

O lo'o finau i'inei o a'afiaga fa'apenei e tupu i tagata. O faʻaiʻuga o le tele o faʻataʻitaʻiga i tagata o loʻo fautua mai ai o le i ai o faʻamatalaga e vaʻai ai le maua o fualaau faasaina e fesoʻotaʻi ma le faʻaalia o le tali atu ae o le leai o nei faʻaaliga poʻo le i ai o faʻamalosi e vavalo ai le leai o se vailaʻau e fesoʻotaʻi ma le leai o se tali maʻaleʻale. O ia faʻailoga e mafai ona aʻafia ai le faʻaalia o le faʻalogo e mafai ona aʻafia ai le faʻafitauli i vaisu, o le faʻasolosolo ma le faʻaitiitia o le toe faʻafoʻi, ma le faʻateleina o le salience o loʻo pipii atu i faʻamatalaga fualaau. O suʻesuʻega e le faʻatonutonuina nei mea e ono le iloa ai le faʻalogoina e tusa lava pe o loʻo iai le neuroadaptation talafeagai ma o latou gafatia e matua suia ai amioga o loʻo iai.

Faʻafetai

O lenei iloiloga na mafai ona maua i fesoasoani mai le National Institutes of Health (DA09397, PV) ma le Canadian Institutes for Health Research (MOP-36429 ma MOP-64426, ML).

Faamatalaga Faʻamatalaga

Le Faʻalauiloa a le Lomitusi: O le PDF lenei o se tusitusiga e leʻi faʻaaogaina lea na taliaina mo le lolomiina. I le avea ai ma se tautua mo o tatou tagata faʻatau, o loʻo tatou saunia lenei uluai kopi o tusitusiga. O le tusitusiga o le a faʻaaogaina le kopiina, faʻavasegaina, ma le toe iloiloga o le faʻamaoniga ao leʻi faʻasalalauina i lona tulaga mulimuli. Faamolemole ia matau i le faagasologa o le gaosiga e mafai ona maua ai mea sese e mafai ona aafia ai le anotusi, ma o tulafono uma e le faatagaina e faatatau i le tusi o talaaga.

mau faasino

  • Abi-Dargham A, Kegeles LS, Martinez D, Innis RB, Laruelle M. Dopamine faʻasalalauga o aʻafiaga faʻamalosia lelei o le amphetamine i le faʻaosofiaina o tagata volenitia soifua maloloina: taunuuga mai se vaega tele. Europa Neuropsychopharmacology. 2003;13:459–468. [PubMed]
  • Anagnostaras SG, Robinson TE. Faʻalogoina i le psychomotor e faʻaosofia ai aafiaga o le amphetamine: faʻafetaui e ala i aʻoaʻoga masani. Neuroscience Neuroscience. 1996; 110: 1397-1414. [PubMed]
  • Anagnostaras SG, Schallert T, Robinson TE. Manatu o mafaufauga e puleaina ai le mafaufau o le psychomotor amphetamin-induced. Neuropsychopharmacology. 2002; 26: 703-715. [PubMed]
  • Beninger RJ, Hahn BL. Pimozide poloka le fa'avaeina ae le o le fa'aaliga o le amphetamine e gaosia le siosiomaga-fa'apitoa fa'apitoa. Saienisi. 1983;220:1304–1306. [PubMed]
  • Berger SP, Hall S, Mickalian JD, Reid MS, Crawford CA, Delucchi K, et al. Haloperidol antagonism o faʻailoga-elicited cocaine manaʻo. Le Lancet. 1996;347:504–508. [PubMed]
  • Berridge KC, Robinson TE. O le a le matafaioi a le dopamine i le taui: faʻalavelave faʻaleagaina, aʻoaʻoga taui, poʻo le faʻamalosi faʻamalosi? Su'esu'ega Fai'ai Su'esu'ega Fai'ai. 1998;28:309–369. [PubMed]
  • Bindra D. Fa'afefea ona fa'atupu amio fa'afetaui: O se fa'aaliga-fa'aosofiaga fa'asaga i le tali-fa'amalosia. O le Saienisi Amio ma Fai'ai. 1978;1:41–52.
  • Bjijou Y, Stinus L, Le Moal M, Cador M. Faʻamaoniga mo le filifilia o le auai o le dopamine D1 receptors i le ventral tegmental area i le faʻaogaina o amioga faʻaosoina e intra-ventral tegmental area tui o d-amphetamine. Journal of Pharmacology and Experimental Therapeutics. 1996;277:1177–1187. [PubMed]
  • Blackburn JR, Pfaus JG, Phillips AG. O le Dopamine e galue i le mana'o ma le puipuia o amioga. Alualu i luma i le Neurobiology. 1992;39:247–279. [PubMed]
  • Boileau I, Dagher A, Leyton M, Gunn RN, Baker GB, Diksic M, Benkelfat C. Faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga i mea faʻamalosi i tagata: A [11C] raclopride / PET suʻesuʻega i volenitia soifua maloloina. Fa'amaumauga a le General Psychiatry. 2006;63:1386–1395. [PubMed]
  • Boileau I, Dagher A, Leyton M, Welfeld K, Booij L, Diksic M, Benkelfat C. Faʻasaʻoina o le dopamine i totonu o tagata: A PET [11C] suʻesuʻega raclopride ma amphetamine. Tusitala o le Neuroscience. 2007;27:3998–4003. [PubMed]
  • Breier A, Su TP, Saunders R, Carson RE, Kolachana BS, de Bartolomeis A, Weinberger DR, Weisenfeld N, Malhotra AK, Eckelman WC, Pickar D. Schizophrenia e fesoʻotaʻi ma le maualuga o le amphetamine-induced synaptic dopamine concentrations: Faʻamaoniga mai se tala. positron emission tomography metotia. Taualumaga a le National Academy of Science. 1997;94:2569–2574. [PMC free article] [PubMed]
  • Cador M, Bjijou Y, Stinus L. Faʻamaoniga o le tutoʻatasi atoatoa o le neurobiological substrates o le faʻaogaina ma le faʻaalia o le faʻaalia o amioga i le amphetamine. Neuroscience. 1995;65:385–395. [PubMed]
  • Carey RJ. Fa'atonu amio fa'asolo i isumu fa'atasi ma manu'a 6-hydroxydopamine tu'utasi o le substantia nigra. Su'esu'ega Fai'ai. 1986;365:379–382. [PubMed]
  • Casey KF, Benkelfat C, Dagher A, Baker GB, Leyton M. O le faʻamalosia o fualaau faʻasaina ma le siosiomaga o le aiga e vaʻai ai le tali atu o le dopamine striatal i le d-amphetamine: A PET [11C] suʻesuʻega raclopride. Kolisi Kanata o Neuropsychopharmacology Banff; Kanata: 2007. itulau. 15.
  • Castaneda E, Becker JB, Robinson TE. O aʻafiaga umi o togafitiga faʻasolosolo amphetamine i vivo i luga o le amphetamine, KCl ma le faʻamalosi eletise na faʻaalia ai le tuʻuina atu o le dopamine in vitro. Life Sciences. 1988;42:2447–2456. [PubMed]
  • Fafine AR, McLellan AT, Ehrman R, O'Brien CP. Tali faʻatulagaina masani i le cocaine ma le opioid faʻalagolago: O se sao i le toe faʻafoʻi? I: Ray BA, faatonu. O a'oa'oga i le fa'aaogaina o vaila'au. NIDA Research Monograph, NIDA; Uosigitone, DC: 1988. itulau 25–43. [PubMed]
  • Cox SML, Benkelfat C, Dagher A, Delaney JS, McKenzie SA, Kolivakis T, Casey KF, Leyton M. Cocaine pulea e le tagata lava ia: O se suʻesuʻega PET o fegalegaleaiga serotonin-dopamine. Kolisi Amerika o Neuropsychopharmacology Hollywood; Florida: 2006. 3 – 7 Tesema 2006.
  • Dalia AD, Norman MK, Tabet MR, Schlueter KT, Tsibulsky VL, Norman AB. Faʻaleleia le tumau o le faʻalogoina o amioga faʻaosoina i koko i isumu e ala i le faʻaogaina o le faapalepale. Su'esu'ega Fai'ai. 1998;797:29–34. [PubMed]
  • Di Ciano P, Blaha CD, Phillips AG. Faʻavasegaina suiga o le faʻamaofiofi o le dopamine oxidation i totonu o le tumutumu o miti e ala i fuamoa e fefiloi ma le pulea e le tagata lava ia poʻo le amo faʻatasi o le d-amphetamine. Europa a le Neuroscience. 1998; 10: 1121-1127. [PubMed]
  • Dougherty GG, Jr., Ellinwood EH., Jr. Chronic d-amphetamine i le nucleus accumbens: Leai o le faapalepale poʻo le faʻafeiloaʻi o le gaioiga o locomotor. Life Sciences. 1981;28:2295–2298. [PubMed]
  • Drevets WC, Gautier CH, Tau JC, Kupfer DJ, Kinahan PE, Grace AA, Tau JL, Mathis CA. Amphetamine-induced dopamine faʻamalolo i totonu o le ventral striatum tagata faʻatasi ma le euphoria. Biological Psychiatry. 2001;49:81–96. [PubMed]
  • Drew KL, Glick SD. Fa'ata'ita'iga masani o le amphetamine-fa'aosoina fa'alatalata ma nonlateralized gaioiga i isumu. Psychopharmacology. 1987;92:52–57. [PubMed]
  • Eikelboom R, Stewart J. O le faʻatulagaina o tali faʻaletino faʻaosoina fualaau. Iloiloga Faalemafaufau. 1982;89:507–528. [PubMed]
  • Fanselow MS, Siamani C. Tuuina atu ma le manino le le tutusa o le morphine ma le tulaga o le suʻega: Faʻaumatia ma le faʻaitiitia o le faapalepale i le taofiofia o aʻafiaga o le morphine i le gaioiga o le locomotor. Amioga ma Neural Biology. 1982;35:231–241. [PubMed]
  • Foltin RW, Haney M. Aafiaga faʻapitoa o suauu faʻaogaina o loʻo sosoʻo faatasi ma le ulaula ulaula i totonu o tagata. Psychopharmacology. 2000; 149: 24-33. [PubMed]
  • Fontana DJ, Post RM, Pert A. Conditioned fa'atuputeleina i le mesolimbic dopamine overflow e feso'ota'i ma cocaine. Su'esu'ega Fai'ai. 1993;629:31–39. [PubMed]
  • Fowler H, Lysle DT, DeVito PL. Fa'asa'o fa'aoso ma fa'agata fa'agata o le fefe: Fa'agasologa le tutusa e pei ona fa'aalia i le fa'aumatia. I totonu: Denny MR, faatonu. Fefe, Aloese ma phobias: O se suʻesuʻega faʻavae. Lawrence Erlbaum Associates; Hillsdale, NJ: 1991. itulau 317–362.
  • Gaiardi M, Bartoletti M, Bacchi A, Gubellini C, Costa M, Babbini M. Matafaioi o le faʻaalia faifaipea i le morphine i le fuafuaina o ona aʻafiaga: nofoaga ma le tofo suʻesuʻega faʻatulagaina i isumu. Psychopharmacology. 1991;103:183–186. [PubMed]
  • Gorelick DA, Rothman RB. Fa'aosofia lagona i tagata. Biological Psychiatry. 1997;42:230–231. [PubMed]
  • Gratton A, Poto RA. Suiga e fesoʻotaʻi ma vailaʻau ma amioga i faʻailoga eletise e fesoʻotaʻi ma le dopamine i le taimi o le pulea e le tagata lava ia cocaine. Tusitala o le Neuroscience. 1994;14:4130–4146. [PubMed]
  • Guillory AM, Suto N, You ZB, Vezina P. O aʻafiaga o le faʻalavelave faʻapipiʻi i luga o le neurotransmitter e tafe i totonu o le nucleus accumbens. Sosaiete mo Neuroscience Abstracts. 2006;32:483.3. Manuscript i le tuuina atu.
  • Hallam SC, Matzel LD, Sloat J, Miller RR. Fa'afiafiaga ma le fa'asaina e avea o se galuega o le fa'aumatiaina o le fa'ailo fa'aoso fa'aaogaina i a'oa'oga fa'asaina a Pavlovian. Aoaoina ma le Faaosofiaga. 1990;21:59–84.
  • Hamamura T, Akiyama K, Akimoto K, Kashihara K, Okumura K, Ujike H, Otsuki S. Faʻatasi faʻatasi a le D1 poʻo le D2 dopamine antagonist faʻatasi ma le methamphetamine e puipuia ai le faʻaogaina o le methamphetamine ma le suiga o le neurochemical, suʻesuʻeina e in vivo intracerebral fa'amama toto. Su'esu'ega Fai'ai. 1991;546:40–6. [PubMed]
  • Hinson RE, Poulos CX. Faʻamatalaga i aʻafiaga o amioga a cocaine: Faʻaleleia e le Pavlovian conditioning. Pharmacology Biochemistry ma Amio. 1981;15:559–562. [PubMed]
  • Hinson RE, Siegel S. Pavlovian faʻalavelave faʻalavelave ma le faʻapalepale i le pentobarbital-induced hypothermia i isumu. Journal of Experimental Psychology: Faasologa o Amioga Manu. 1986;12:363–370. [PubMed]
  • Hiroi N, White NM. Fa'ata'ita'iga fa'apitoa: Fa'amatalaga o amioga a le UCS ma su'esu'ega fa'afoma'i ole suiga ole neural. Pharmacology Biochemistry ma Amio. 1989;32:249–258. [PubMed]
  • Hoebel BG, Monaco AP, Hernandez L, Aulisi EF, Stanley BG, Lenard L. Tuiina saʻo o le amphetamine i le faiʻai. Psychopharmacology. 1983;81:158–163. [PubMed]
  • Holani PC. Fa'atulagaina o taimi i Pavlovian conditioning. I totonu: Medin DL, faatonu. Le mafaufau o le aʻoaʻoina ma le faʻaosofia. A'oa'oga Fa'asalalau; San Diego, CA: 1992. itulau 69–125.
  • Hooks MS, Jones GH, Liem BJ, Justice JB., Jr. Faʻamatalaga ma eseesega o tagata taʻitoʻatasi i le intraperitoneal amphetamine, cocaine poʻo le caffeine pe a maeʻa faʻamaʻi faʻamaʻi intracranial amphetamine. Pharmacology Biochemistry ma Amio. 1992;43:815–823. [PubMed]
  • Horger BA, Giles MK, Schenk S. A'o le'i fa'aalia i le amphetamine ma le nicotine e fa'amanino ai isumu e fa'atonu e ia lava se fua maualalo o cocaine. Psychopharmacology. 1992;107:271–276. [PubMed]
  • Horger BA, Shelton K, Schenk S. O le muaʻi faʻaalia e faʻaalia ai isumu i aafiaga tauia o cocaine. Pharmacology Biochemistry ma Amio. 1990;37:707–711. [PubMed]
  • Hurd YL, Weiss F, Koob GF, Anden NE, Ungerstedt U. Cocaine faʻamalosia ma extracellular dopamine o loʻo tafe i rat nucleus accumbens: O se suʻesuʻega i vivo microdialysis. Su'esu'ega Fai'ai. 1989;498:199–203. [PubMed]
  • Hyman SE, Malenka RC, Nestler EJ. Neural mechanisms of addiction: Le matafaioi o le aʻoaʻoina ma le manatua e faʻatatau i taui. Iloiloga Faaletausaga o Neuroscience. 2006;29:565–598. [PubMed]
  • Ikemoto S, Panksepp J. O le matafaioi a le nucleus accumbens dopamine i amioga faaosofia: o se faʻaliliuga tuʻufaʻatasia ma faʻamatalaga faapitoa i le sailia o taui. Su'esu'ega Fai'ai Iloiloga Su'esu'ega. 1999;31:6–41. [PubMed]
  • Ito R, Dailey JW, Howes SR, Robbins TW, Everitt BJ. O le vavaeeseina i le faʻasaʻoina o le dopamine i totonu o le nucleus accumbens core ma le atigi i le tali atu i faʻailoga cocaine ma le taimi o le suʻeina o le koko i le iole. Tusitala o le Neuroscience. 2000;20:7489–7495. [PubMed]
  • Johanson CE, Uhlenhuth EH. Mana'oga vaila'au ma lagona i tagata: Iloiloga faifaipea o le d-amphetamine. Pharmacology Biochemistry ma Amio. 1981;14:159–163. [PubMed]
  • Joyce EM, Koob GF. Amphetamine-, scopolamine- ma le caffeine-fa'aosoina gaioiga o locomotor pe a maeʻa faʻamaʻi 6-hydroxydopamine o le mesolimbic dopamine system. Psychopharmacology. 1981;73:311–313. [PubMed]
  • Kalivas PW, Duffy PA. O se faʻatusatusaga o le faʻasaʻoina o le dopamine axonal ma somatodendritic e faʻaaogaina i vivo microdialysis. Tusitala o le Neurochemistry. 1991;56:961–967. [PubMed]
  • Kalivas PW, Stewart J. Dopamine faʻasalalauga i le amataina ma le faʻaalia o fualaau faʻasaina-ma faʻalavelave faʻafefe o gaioiga afi. Su'esu'ega Fai'ai Su'esu'ega Fai'ai. 1991;16:223–44. [PubMed]
  • Kalivas PW, Weber B. Amphetamine na tui i totonu o le ventral mesencephalon e faʻafefe ai isumu i le amphetamine lautele ma cocaine. Journal of Pharmacology and Experimental Therapeutics. 1988;245:1095–1102. [PubMed]
  • Kasprow WJ, Schachtman TR, Miller RR. Le manatu fa'atusatusa o le fa'atupuina o tali fa'atulagaina: Fa'aalia le fa'aoso fa'aoso ma le fa'asaina o se galuega o le malosi fa'afiafiaga fa'atatau o le CS ma le fa'atulagaina o tulaga i le taimi o su'ega. Journal of Experimental Psychology: Faasologa o Amioga Manu. 1987;13:395–406. [PubMed]
  • Kelly TH, Foltin RW, Fischman MW. O aʻafiaga o le amphetamine e faʻaalia i luga o le tele o fuataga o amio a le tagata. Pharmacology Biochemistry ma amioga. 1991; 38: 417-426. [PubMed]
  • Kolta MG, Shreve P, Uretsky NJ. Aafiaga o le togafitiga muamua ma le amphetamine i le fegalegaleaiga i le va o le amphetamine ma le dopamine neurons i totonu o le nucleus accumbens. Neuropharmacology. 1989;28:9–14. [PubMed]
  • Kuczenski R, Segal D, Todd PK. Faʻalogoina o amioga ma tali ole dopamine extracellular ile amphetamine pe a maeʻa togafitiga eseese. Psychopharmacology. 1997;134:221–229. [PubMed]
  • Laruelle M, Abi-Dargham A, van Dyck CH, Rosenblatt W, Zea-Ponce Y, Zoghbi SS, Baldwin RM, Charney DS, Hoffer PB, Kung HF, Innis RB. Faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o le tuʻuina atu o le dopamine striatal ina ua maeʻa le luʻitau amphetamine. Journal of Nuclear Medicine. 1995;36:1182–1190. [PubMed]
  • Tuu RT. O fa'aaliga fa'atele e fa'ateteleina ae fa'aitiitia ai a'afiaga o le amphetamine, morphine, ma le cocaine. Psychopharmacology. 1989;98:357–362. [PubMed]
  • Leyton M. Fa'asa'o ma fa'amanino tali i vaila'au fa'aosofia i tagata. Alualu i luma i le Neuro-Psychopharmacology & Biological Psychiatry. 2007;31:1601–1613. [PubMed]
  • Leyton M. O le neurobiology o le manaʻo: dopamine ma le faʻatonutonuina o lagona ma faʻaosofia tulaga i tagata. I: Kringelbach ML, Berridge KC, faatonu. Fa'afiafiaga o le fai'ai. Oxford University Press; Oxford, UK: 2008. i lomitusi.
  • Leyton M, Boileau I, Benkelfat C, Diksic M, Baker GB, Dagher A. Amphetamine-faʻateleina le faʻateleina o le dopamine extracellular, le manaʻo o vailaʻau, ma le sailiga fou: A PET / [11C] suʻesuʻega raclopride i alii soifua maloloina. Neuropsychopharmacology. 2002;27:1027–1035. [PubMed]
  • Leyton M, Casey KF, Delaney JS, Kolivakis T, Benkelfat C. Cocaine manao, euphoria, ma le pulea e le tagata lava ia: O se suʻesuʻega muamua o le aafiaga o le catecholamine precursor depletion. Amioga Neuroscience. 2005;119:1619–1627. [PubMed]
  • LoLordo VM, Faigata JL. Pavlovian conditioned inhibition: O tusitusiga talu mai le 1969. I: Miller RR, Spear NE, faatonu. Fa'asologa o fa'amatalaga i manu: Fa'asa'o Fa'atonu. Lawrence Erlbaum Associates; Hillsdale, NJ: 1985. itulau 1–49.
  • Lorrain DS, Arnold GM, Vezina P. O le faʻaalia muamua i le amphetamine e faʻateleina ai le faʻamalosi e maua ai le vailaʻau: O aʻafiaga umi e faʻaalia e le faʻasologa o fua faatatau alualu i luma. Su'esu'ega Fai'ai Amio. 2000;107:9–19. [PubMed]
  • Lyness WH, Friedle NM, Moore KE. Faʻaleagaina o faʻamaʻi o le neura dopaminergic i totonu o le nucleus accumbens: Aʻafiaga i le puleaina o le d-amphetamine. Pharmacology Biochemistry ma Amio. 1979;11:553–556. [PubMed]
  • Lysle DT, Fowler H. Inhibition e pei o se "pologa" faiga: Faʻateʻaina o faʻalavelave faʻapipiʻi e ala i le faʻaumatiaina o le faʻamalosi faʻamalosi. Journal of Experimental Psychology. Fa'agasologa o Amio a Manu. 1985;11:71–94. [PubMed]
  • Mackintosh NJ. The Psychology of Animal Learning. A'oa'oga Fa'asalalau; Niu Ioka, NY: 1974.
  • Martinez D, Narendran R, Foltin RW, Slifstein M, Hwang DR, Broft A, Huang Y, Cooper TB, Fischman MW, Kleber HD, Laruelle M. Amphetamine-induced dopamine faʻasaʻolotoina: faʻailoga mataʻutia i le faʻalagolago i le koko ma le vaʻai o le filifiliga e e pulea e le tagata lava ia cocaine. American Journal of Psychiatry. 2007;164:622–629. [PubMed]
  • Martinez D, Slifstein M, Broft A, Mawlawi O, Hwang DR, Huang T, Kegeles L, Zarahn E, Abi-Darghan A, Haber SN, Laruelle M. Faʻataʻitaʻiga tagata mesolimbic dopamine transmission ma PET: II. Amphetamine-induced dopamine faʻasaʻolotoina i vaevaega galue o le striatum. Tusitala o le Fa'aosoina o le toto ma le Metabolism. 2003;23:285–230. [PubMed]
  • Mattson BJ, Koya E, Simmons DE, Mitchell TB, Berkow A, Crombag HS, Hope BT. Fa'amatalaga fa'apitoa o le gaioiga o le locomotor e fa'aosoina i le koko ma fa'atasi ai i totonu o le nucleus accumbens. European Journal of Neuroscience. 2008;27:202–212. [PubMed]
  • Mendolson JH, Sholar M, Mello NK, Teoh SK, Sholar JW. Faʻapalepale Cocaine: amio, cardiovascular, ma neuroendocrine galuega i alii. Neuropsychopharmacology. 1998;18:263–27. [PubMed]
  • Mendrek A, Blaha C, Phillips AG. A'o le'i fa'aalia i le amphetamine e fa'ailoa ai isumu i ana meatotino tauia e pei ona fuaina i se fa'asologa o fua faatatau alualu i luma. Psychopharmacology. 1998;135:416–422. [PubMed]
  • Mogenson GJ. Limbic-motor integration - faʻatasi ai ma le faʻamamafa i le amataina o le suʻesuʻeina ma le faʻatonuina o locomotion. Alualu i luma ile Psychobiology ma Physiological Psychology. 1987;12:117–170.
  • Munro CA, McCaul ME, Wong DF, Oswald LM, Zhou Y, Brasic J, Kuwabara H, Anil Kumar A, Alexander M, Ye W, Wand GS. Eseesega o feusuaiga i striatal dopamine faʻamalolo i tagata matutua soifua maloloina. Biological Psychiatry. 2006;59:966–974. [PubMed]
  • Nagoshi C, Kumor KM, Muntaner C. Suʻega-toe suʻesuʻeina le mautu o le cardiovascular ma tali faʻapitoa i cocaine intravenous i tagata. British Journal of Addiction. 1992;87:591–599. [PubMed]
  • Oswald LM, Wong DF, McCaul M, Zhou Y, Kuwabara H, Choi L, Brasic J, Wand GS. Fegalegaleaiga i le va o le ventral striatal dopamine faʻamalolo, cortisol secretion, ma tali faʻapitoa i le amphetamine. Neuropsychopharmacology. 2005;30:821–832. [PubMed]
  • Panlilio LV, Yasar S, Nemeth-Coslett R, Katz JL, Henningfield JE, Solinas M, et al. Amioga su'esu'e cocaine a tagata ma lona fa'atonutonuina e ala i fa'amalosi e feso'ota'i ma vaila'au i totonu o le falesu'esu'e. Neuropsychopharmacology. 2005;30:433–443. [PubMed]
  • Paulson PE, Camp DM, Robinson TE. Taimi o le fa'aletonu o amioga le tumau ma le fa'alogoina o amioga faifaipea e feso'ota'i ma fa'aitulagi o fai'ai monoamine concentrations i le taimi e aveese ai le amphetamine i isumu. Psychopharmacology. 1991;103:480–92. [PMC free article] [PubMed]
  • Paulson PE, Robinson TE. Amphetamine-faʻatupuina le faʻaogaina o le taimi-faʻalagolago i le dopamine neurotransmission i le pito i tua ma le ventral striatum: o se suʻesuʻega microdialysis i le amio a isumu. Synapse. 1995;19:56–65. [PMC free article] [PubMed]
  • Pert A, Post R, Weiss SR. Tulaga e avea o se mea taua tele o le faʻalogona faʻaosoina e le psychomotor stimulants. NIDA Research Monographs. 1990;97:208–241. [PubMed]
  • Perugini M, Vezina P. Amphetamine o loʻo tuʻuina atu i le ventral tegmental eria e faʻafefe ai isumu i le locomotor aafiaga o le nucleus accumbens amphetamine. Journal of Pharmacology and Experimental Therapeutics. 1994;270:690–696. [PubMed]
  • Phillips GD, Robbins TW, Everitt BJ. Bilateral intra-accumbens pulea e le tagata lava ia o le d-amphetamine: Antagonism ma intra-accumbens SCH-23390 ma sulpiride. Psychopharmacology. 1994;114:477–485. [PubMed]
  • Piazza PV, Deminiere J, Le Moal M, Simon H. Faʻailoga e vaʻai ai le faʻaleagaina o tagata taʻitoʻatasi i le amphetamine le pulea e le tagata lava ia. Saienisi. 1989;245:1511–1513. [PubMed]
  • Piazza PV, Maccari S, Deminière JM, Le Moal M, Mormède P, Simon H. Corticosterone maualuga e fuafua ai le faʻafitauli o le tagata lava ia i le amphetamine le pulea e le tagata lava ia. Taualumaga a le National Academy of Science. 1991;88:2088–2092. [PMC free article] [PubMed]
  • Pierre PJ, Vezina P. Predisposition i le pulea e le tagata lava ia amphetamine: o le sao o le tali atu i mea fou ma le faʻaalia muamua i le vailaʻau. Psychopharmacology. 1997;129:277–284. [PubMed]
  • Pierre PJ, Vezina P. D1 dopamine receptor blockade e taofia ai le faafaigofieina o le pulea e le tagata lava ia o le amphetamine e mafua mai i le muai aafia i le fualaau faasaina. Psychopharmacology. 1998;138:159–166. [PubMed]
  • Rescorla RA. Pavlovian faʻapipiʻi faʻalavelave. Psychological Bulletin. 1969;72:77–94.
  • Rescorla RA. Fa'asa'o fa'alavelave ma fa'afaigofie. I totonu: Miller RR, Spear NE, faatonu. Fa'asologa o fa'amatalaga i manu: Fa'asa'o fa'atonu. Lawrence Erlbaum Associates; Hillsdale, NJ: 1985. itulau 299–326.
  • Riccardi P, Li R, Ansari MS, Zald D, Park S, Dawant B, Anderson S, Doop M, Wodward N, Schoenberg E, Schmidt D, Baldwin R, Kessler R. Amphetamine-induced displacement of [18F] fallypride in striatum ma vaega faaopoopo i tagata. Neuropsychopharmacology. 2006a;31:1016–1026. [PubMed]
  • Robinson TE. Fualaau faʻamalosi ma faʻamaʻi: Faʻafitauli e aʻafia ai eseesega o tagata taʻitoʻatasi i le faʻafefe i le lagona. I: Kalivas PW, Barnes CD, faatonu. Fa'alogona i le tino neura. Telford Press; Caldwell, NJ: 1988. itulau 145–173.
  • Robinson TE. O le neurobiology o le amphetamine psychosis: faʻamaoniga mai suʻesuʻega ma se faʻataʻitaʻiga manu. I: Nakazawa T, faatonu. Fa'avae Fa'aola ole Schizophrenia. Scientific Society Press; Tokyo, Iapani: 1991. itulau 185–201.
  • Robinson TE, Becker JB. O le faʻalogoina o amioga e faʻatasi ma le faʻaleleia atili o le amphetamine-stimulated dopamine faʻasaʻolotoina mai mea faʻapipiʻi i vitro. European Journal of Pharmacology. 1982;85:253–254. [PubMed]
  • Robinson TE, Berridge KC. Le faʻavae faʻavae o le tuʻinanau o vailaʻau: O se manatu faʻaosofia-faʻaalia o vaisu. Fai'ai Su'esu'ega Iloiloga. 1993;18:247–291. [PubMed]
  • Robinson TE, Berridge KC. Togafitiga. Iloiloga Faaletausaga o le Psychology. 2003; 54: 25-53. [PubMed]
  • Rothman RB, Gorelick DA, Baumann MH, Guo XY, Herning RI, Pickworth WB, Gendron TM, Koeppl B, Thomson LE, Henningfield JE. Leai o faʻamaoniga mo le faʻaogaina o le cocaine-faʻalagolago i le faʻaogaina o tagata: suʻesuʻega muamua. Pharmacology Biochemistry ma Amio. 1994;49:583–588. [PubMed]
  • Sax KW, Strakowski SM. Faʻaleleia atili le tali atu i le d-amphetamine ma uiga faʻapitoa i tagata. Biological Psychiatry. 1998;44:1192–1195. [PubMed]
  • Schlaepfer TE, Pearlson GD, Wong DF, Marenco S, Dannals RF. PET suʻesuʻega o le tauvaga i le va o cocaine intravenous ma le [11C] raclopride i le dopamine receptors i tagata soifua. American Journal of Psychiatry. 1997;154:1209–1213. [PubMed]
  • Schultz W, Dayan P, Montague PR. O se vaega o valoʻaga ma taui. Saienisi. 1997; 275: 1593-1599. [PubMed]
  • Scott-Railton J, Arnold G, Vezina P. O le faʻalogoina o le manaʻo e ala i le amphetamine e le faʻaitiitia ai lona gafatia e maua ai le faʻafefe o le tofo i le saccharin. Su'esu'ega Fai'ai Amio. 2006;175:305–314. [PMC free article] [PubMed]
  • Segal DS, Kuczenski R. In vivo microdialysis o loʻo faʻaalia ai le faʻaitiitia o le tali mai a le amphetamine e faʻatatau i le faʻaogaina o amioga e maua mai i le faʻaaogaina o le amphetamine muamua. Su'esu'ega Fai'ai. 1992;571:330–337. [PubMed]
  • Seiden LS, Sabol KE, Ricaurte GA. Amphetamine: a'afiaga i faiga ma amioga catecholamine. Iloiloga Faaletausaga o Pharmacology ma Toxicology. 1993;32:639–677. [PubMed]
  • Shippenberg TS, Heidbreder CA. Faʻamatalaga i aʻafiaga faʻamalieina o le cocaine: faʻataʻitaʻiga ma uiga faaletino. Journal of Pharmacology and Experimental Therapeutics. 1995;273:808–815. [PubMed]
  • Siegel S, Hinson RE, Krank MD. Morphine-fa'aoso fa'aitiitia ole fa'apalepale ole morphine. Saienisi. 1981;212:1533–1534. [PubMed]
  • Stewart J. In: Neurobiology o le faʻatulagaina i vailaʻau o le faʻaleagaina. Kalivas PW, Samson HH, faatonu. O le Neurobiology o Vailaau Fa'asaina ma le Ava; Niu Ioka, NY: 1992. itulau 335–346. [PubMed]
  • Stewart J. Auala e toe faʻafoʻi ai: Faʻailoga e pulea ai le toe amataina o le suʻeina o vailaʻau pe a uma le faʻamama. I: Bevins RA, Bardo MT, faatonu. The Nebraska Symposium on Motivation: Motivational Factors in the Etiology of Drug Abuse. Iunivesite o Nebraska Press; Lincoln, NE: 2004. itulau 197–234. [PubMed]
  • Stewart J, deWit H, Eikelboom R. O le matafaioi o le le faʻamaonia ma le faʻaogaina o fualaau faʻasaina i le puleaina e le tagata lava ia o opiates ma faʻamalosi. Iloiloga Faalemafaufau. 1984;91:251–268. [PubMed]
  • Stewart J, Vezina P. Siosiomaga-faʻapitoa faʻaleleia o le hyperactivity faʻaosoina e le faʻaogaina poʻo le intra-VTA morphine tui i isumu na muaʻi faʻaalia i le amphetamine. Psychobiology. 1987;15:144–153.
  • Stewart J, Vezina P. Fa'asa'o ma fa'amanino amio. I: Kalivas PW, Barnes CD, faatonu. Fa'alogona i totonu o le fa'aogaina o le neura. Telford Press; Caldwell, NJ: 1988. itulau 207–224.
  • Stewart J, Vezina P. Faʻasalaga faʻasalalau faʻaaogaina le faʻamalosia o le faʻamalosi o le faʻaosoina ae ia faʻaalia le tali atu i le amphetamine. Faʻataʻitaʻiga Faʻataʻitaʻi. 1991; 2: 65-71. [PubMed]
  • Strakowski SM, Sax KW. Faʻaauau le tali atu o amioga i le toe faia o le d-amphetamine luitau: isi faʻamaoniga mo le faʻalauiloa i tagata. Biological Psychiatry. 1998; 44: 1171-1177. [PubMed]
  • Strakowski SM, Sax KW, Rosenberg HL, DelBello MP, Adler CM. Tali a le tagata ile toe maualalo o le d-amphetamine: faʻamaoniga mo le faʻaleleia o amioga ma le faapalepale. Neuropsychopharmacology. 2001; 25: 548-554. [PubMed]
  • Strakowski SM, Sax KW, Setters MJ, Keck PE., Jr. Faʻaleleia le tali atu i le faʻaauau o le d-amphetamine luʻi: faʻamaoniga mo le faʻaalia o amioga i tagata. Biological Psychiatry. 1996;40:872–880. [PubMed]
  • Suto N, Austin JD, Tanabe L, Kramer M, Wright D, Vezina P. O le faʻaalia muamua i le VTA amphetamine e faʻaleleia ai le puleaina o le cocaine i le D1 dopamine receptor faʻalagolago. Neuropsychopharmacology. 2002;27:970–979. [PubMed]
  • Suto N, Tanabe LM, Austin JD, Creekmore E, Vezina P. O le faʻaalia muamua i le VTA amphetamine e faʻaleleia ai le puleaina o le cocaine i se NMDA, AMPA / kainate ma le metabotropic glutamate receptor faʻalagolago. Neuropsychopharmacology. 2003;28:629–639. [PubMed]
  • Thomas E. Fa'afiafiaga ma fa'alavelave fa'alavelave i le hypothalamic conditioning. I: Boakes RA, Halliday MS, faatonu. Taofi ma le Aoaoina. A'oa'oga Fa'asalalau; Niu Ioka, NY: 1972. itulau 359–380.
  • Valadez A, Schenk S. Tumau o le gafatia o le amphetamine aʻo leʻi faʻaalia e faafaigofie ai le mauaina o le cocaine le pulea e le tagata lava ia. Pharmacology Biochemistry ma Amio. 1994;47:203–205. [PubMed]
  • Vanderschuren LJ, Kalivas PW. Suiga i le dopaminergic ma le glutamatergic transmission i le induction ma le faʻaalia o le faʻaogaina o amioga: O se iloiloga taua o suʻesuʻega faʻapitoa. Psychopharmacology. 2000;151:99–120. [PubMed]
  • Vezina P. Amphetamine tui i totonu o le ventral tegmental eria e faʻaalia ai le nucleus accumbens dopaminergic tali i le systemic amphetamine: O se suʻesuʻega i vivo microdialysis i le isumu. Su'esu'ega Fai'ai. 1993;605:332–337. [PubMed]
  • Vezina P. D1 dopamine receptor fa'agaoioia e mana'omia mo le fa'aosoina o le fa'alogoina e le amphetamine i totonu o le vaega o le ventral tegmental. Tusitala o le Neuroscience. 1996;16:2411–2420. [PubMed]
  • Vezina P. Sensitization of midbrain dopamine neuron reactivity ma le pulea lelei e le psychomotor o fualaau faasaina. Neuroscience ma Biobehavioral Reviews. 2004; 27: 827-839. [PubMed]
  • Vezina P. Sensitization, vaisu o fualaau faasaina ma psychopathology i manu ma tagata. Alualu i luma i le Neuro-Psychopharmacology & Biological Psychiatry. 2007;31:1553–1555. [PMC free article] [PubMed]
  • Vezina P, Giovino AA, Wise RA, Stewart J. Siosiomaga-faʻapitoa faʻasalalauga i le va o locomotor faʻagaoioia aafiaga o morphine ma amphetamine. Pharmacology Biochemistry ma Amio. 1989;32:581–584. [PubMed]
  • Vezina P, Lorrain DS, Arnold GM, Austin JD, Suto N. O le faʻatonuina o le midbrain dopamine neuron o le toe talileleia e faʻaalia ai le tuliloaina o le amphetamine. Journal of Neuroscience. 2002; 22: 4654-4662. [PubMed]
  • Vezina P, McGehee DS, Green WN. Fa'aalia i le nicotine ma le fa'alogoina o amioga e a'afia i le nicotine. Alualu i luma i le Neuro-Psychopharmacology & Biological Psychiatry. 2007;31:1625–1638. [PMC free article] [PubMed]
  • Vezina P, Pierre PJ, Lorrain DS. Le a'afiaga o le fa'aalia muamua i le amphetamine i luga o le fa'aosoina o fualaau fa'asaina ma le pulea e le tagata lava ia o se fua maualalo o le vaila'au. Psychopharmacology. 1999;147:125–134. [PubMed]
  • Vezina P, Stewart J. Conditioning ma nofoaga-faʻapitoa lagona o le faʻateleina o gaioiga faʻaosoina e le morphine i le VTA. Pharmacology Biochemistry ma Amio. 1984;20:925–934. [PubMed]
  • Vezina P, Stewart J. Amphetamine o loʻo faʻatonuina i le faʻalauteleina o le faʻaleleia o le faʻalapotopotoga, ae le o le tumutumu o meaola faʻapitoa e faʻapitoaina ai manoa i le faʻaogaina o le morphine: le lava ni aʻafiaga. Suesueina o Brain. 1990; 516: 99-106. [PubMed]
  • Vezina P, Suto N. Glutamate ma le pulea e le tagata lava ia o vailaʻau faʻamalosi faʻamalosi. I: Herman BH, faatonu. Glutamate ma Vaisu. Humana Press; Totowa, NJ: 2003. itulau 183–220.
  • Vokow ND, Wang GJ, Telang F, Fowler JS, Logan J, Childress AR, Jayne M, Ma Y, Wong C. O le faateleina o le Dopamine i le striatum e le faʻaalia ai le tuʻinanau i tagata faʻatau mea koko seʻi vagana ua faʻapipiʻiina ma faʻamatalaga cocaine. NeuroImage. 2008;39:1266–1273. [PMC free article] [PubMed]
  • Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, Logan J, Gerasimov M, Maynard L, Ding Y, Gatley SJ, Gifford A, Francheschi D. O tui faʻasoifua maloloina o le oral methylphenidate e matua faateleina ai le dopamine extracellular i le faiʻai o le tagata. Tusitala o Neuroscience 21. 2001;RC121: 1-5. [PubMed]
  • Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, Logan J, Gatley SJ, Hitzemann R, Chen AD, Dewey SL, Pappas N. Faʻaitiitia le tali atu o le dopaminergic striatal i mataupu faʻalagolago i cocaine. natura. 1997;386:830–833. [PubMed]
  • Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, Logan J, Gatley SJ, Wong C, Hitzemann R, Pappas NR. Faʻamalosia aʻafiaga o psychostimulants i tagata e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le faiʻai dopamine ma le nofoia o D2 faʻafeiloaʻi. Journal of Pharmacology and Experimental Therapeutics. 1999;291:409–415. [PubMed]
  • Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, Logan J, Schyler D, Hitzemann R, Lieberman J, Angrist B, Pappas N, MacGregor R, et al. Faʻataʻitaʻiga tauvaga dopamine endogenous ma [11C] raclopride i le faiʻai o le tagata. Synapse. 1994;16:255–262. [PubMed]
  • Volkow ND, Wang GJ, Telang F, Fowler JS, Logan J, Childress AR, Jayne M, Ma Y, Wong C. Cocaine faʻailoga ma le dopamine i le pito i tua: faiga o le manaʻo i vaisu cocaine. Tusitala o le Neuroscience. 2006;26:6583–6588. [PubMed]
  • Wachtel SR, de Wit H. Aafiaga autu ma amio o le toe-amphetamine faifai pea i tagata. Faʻataʻitaʻiga Faʻataʻitaʻi. 1999; 10: 271-281. [PubMed]
  • Wang YC, Hsiao S. Amphetamine sensitization: Nonassociative ma sociative vaega. Amioga Neuroscience. 2003;117:961–969. [PubMed]
  • Wolf ME. O le matafaioi a le amino acids excitatory i le faʻalauiloaina o amioga i mea faʻaosofia o le psychomotor. Alualu i luma i le Neurobiology. 1998;54:679–720. [PubMed]
  • Wolf ME, White FJ, Hu XT. MK-801 e puipuia ai suiga i le mesoaccumbens dopamine system e fesoʻotaʻi ma le faʻaalia o amioga i le amphetamine. Tusitala o le Neuroscience. 1994;14:1735–1745. [PubMed]
  • Wong DF, Kuwabara H, Schretien DJ, Bonson KR, Zhou Y, Nandi A, Brasic JR, Kimes AS, Maris MA, Kumar A, Contoreggi C, Links J, Ernst M, Rousset O, Zukin S, Grace AA, Rohde C , Jasinski DR, Gjedde A, Lonetona ED. Faʻateleina le nofoia o faʻamaʻi dopamine i le striatum tagata i le taimi o le manaʻoga o le cocaine. Neuropsychopharmacology. 2006;231:2716–2727. [PubMed]