Lolomiina i luga o le initaneti ao lei lolomiina Aperila 13, 2011, malo: 10.1124 / pr.109.001933 Pharmacological Reviews Iuni 2011 vol. 63 nu. 2 348-365
Matagaluega o Falemaʻi, Iunivesite o Tennessee Soifua Maloloina Faʻasaienisi, Memphis, Tennessee (JDS); ma le Department of Neurosciences, Medical University of South Carolina, Charleston, South Carolina (PWK)David R. Sibley, ASSOCIATE EDITOR
+ Faʻatasiga Tusitala
- Tuatusi lauga i:
Jeff Steketee, Matagaluega o Falemaʻi, Iunivesite o Tennessee Falemaʻi Soifua Maloloina, 874 Union Avenue, Memphis, TN 38163. I-meli: [imeli puipuia]
lē faʻatino
O le faʻaalia pea o le faʻaaogaina o vailaʻau o le sauaina e faʻaleleia ai le tali malosi o le afi i nei fualaau oona, o se mea iloga e taua o le faʻalauteleina o amioga. Meaola e faʻamaluluina mai aʻoaʻoga a le tagata lava ia faʻaleleia vave toe faʻafoʻi i fualaau faʻasaina, faʻasolosolo lelei, poʻo le faʻamaʻaloga. O le aʻafiaga o le faʻalauiloa i le toe faʻaleleia o amioga faʻatau fualaau e tumau pea le fefinauai. O lenei toe iloiloga o loʻo faamatalaina ai le faʻaleleia ma le toe faʻaleleia o fualaau faʻasaina e pei o mea e tutupu i amioga, ma le neural circuits, neurochemistry, ma le neuropharmacology o loʻo faʻalagolago i faʻataʻitaʻiga amio uma o le a faʻamatalaina, faʻatusatusaina, ma faʻatusatusa. E foliga mai e ui e ui lava o le faʻaleleia ma le toe faʻaleleia e aofia ai le faʻaaogaina o le eletise ma le neurotransmitter ma le faʻaleleia o polokalama, o le matafaioi o le faʻaleleia i le toe faʻaleleia o loʻo tumau pea ona le lelei. Ae ui i lea, ua finauina e faapea o le taua o le avea ma se faataitaiga lelei mo le fuafuaina o le faavae o mea ua fai ma vaisu, ma ua saunia se faataitaiga lea na mafua ai ona maua mai faamaumauga mai suesuega faapitoa i ni vailaau mo togafitiga ua uma ona tofotofoina i faatusa o meaola o le toe foi mai ma tagata ua avea ma vaisu.
I. Faatomuaga
Faʻaleagaina o meaʻai o se mea tumau ma tumau tumau. O suʻesuʻega tetele e faʻatatau i faʻavae loloto o mea ua fai ma vaisu o loʻo faʻaauau pea mo le 3 tausaga talu ai. E ui lava i nei taumafaiga, ae itiiti lava ni togafitiga togafitiga e maua e togafitia ai le faalagolago i fualaau faasaina. O faʻataʻitaʻiga o manu e faʻaaogaina ai vailaau faʻaleagaina e aofia ai uma e le faʻafefe (faiaʻoga-faʻataʻitaʻiina) ma faʻasolosolo (pulea e le tagata lava ia) le faʻamalositisi. E oʻo lava i le tuai o le 1990s, o suʻesuʻega e uiga i le neuroplasticity-induced neuroplasticity e taulai tonu lava i le suʻesuʻeina o aʻafiaga o togafitiga e le faʻaaogaina fualaau (e pei o le senitani) i le dopamine ma le glutamate systems (Kalivas ma Stewart, 1991; Vanderschuren ma Kalivas, 2000). E ui lava o le le faʻaaogaina o fualaau faasaina ua maua ai se faʻamaumauga o faʻamatalaga i le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina o galuega, e le o taimi uma e talia ai o nei faʻamatalaga e vaʻaia ai le neuroplasticity e fesootaʻi ma le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina. O le mea lea, o suʻesuʻega talu ai nei ua taulai atu i le faʻamalosia o fualaau oona ma, aemaise lava, toe faʻaleleia o amioga faʻatau fualaau. O le filifiliga o lenei faʻataʻitaʻiga e faʻavae i luga o le manatu o togafitiga o le tagofia o mea ua fai ma vaisu o le a faʻalavelaveina ai le toe foʻi, lea o le toe faʻaleleia o amioga e faʻataʻitaʻiina (Epstein et al., 2006). O mamanu ma le toe faʻaleleia o faʻataʻitaʻiga o loʻo iloilo ai le aafiaga o le faʻateleina o fualaau faʻasaina i luga o galuega faʻavave, o le mea muamua lava o le faʻaaogaina o fualaau faasaina. O le mea lea, o le iloiloga o loʻo i ai nei o le a faʻatusatusa ma faʻatusatusa ia aʻafiaga o aʻafiaga o togafitiga fualaau faʻasaina i faʻataʻitaʻiga ma le le faʻaalia o amio faʻaleaoga o mea ua fai ma vaisu e suʻesuʻeina ai aʻafiaga o aʻafiaga o fualaau faʻasaina. Ona matou suʻesuʻeina lea o fesili e uiga i le fefaʻasoaʻiga ma le faʻamaonia o faʻataʻitaʻiga taʻitasi ma se sini e iloa ai le tele o le faʻataʻitaʻiga o le faʻataʻitaʻiina o amioga e mafua mai i le faʻasolosolo pea o fualaau faʻasaina e maua ai le neuroplasticity e faavae ai le toe faʻaleleia o le faʻamalosia o fualaau faʻasaina. E le gata i lea, pe o le faʻalauiloaina o le amio o se vaega o le toe faʻaleleia o amioga faʻatau fualaau e tatau ona iloiloina.
II. Faʻamatalaga
A. Sensitization
O le faʻaleleia o le tali i se mea e faʻamalosi ai, pe a uma ona faʻaalia pea i lena mea faaosofia, e taua o le faʻailogaina (Robinson ma Becker, 1986; Kalivas ma Stewart, 1991). E tusa ai ma fualaau faʻaleagaina, o le faʻaalia o le amio e faʻamatalaina e le osofaʻiga faʻaosofia o le moto-faʻaosofia e tupu i le faifai pea, faʻasalaga faʻafuaseʻi i se vailaau faʻatau. O le faʻalauteleina o le faʻalauteleina o se mea e faʻavavau; o le faʻalauteleina o tali o amioga ua lipotia mai e faʻaauau pea mo le itiiti ifo i le tausaga (Paulson et al., 1991). O le tele o mea, e aofia ai le numera o togafitiga, vaeluaga i togafitiga, fualaau, tafaoga, tausaga, ma genetics, e mafai ona aʻafia ai le malosi o le faʻalauteleina o amioga (Falemeli ma Contel, 1983). O le faʻalauiloaina o le tino ua lipotia mai e tupu i le tali atu i le kokeni, amphetamine, morphine, ethanol, nicotine, ma le Δ9-tetrahydrocannabinol (Joyce ma Iversen, 1979; Robinson ma Becker, 1986; Benwell ma Balfour, 1992; Cunningham ma le Noble, 1992; Post ma al., 1992; Cadoni et al., 2001). E le gata i lea, o le felafolafoaiga i le va o fualaau faasaina ua faaalia. Mo se faʻataʻitaʻiga, o manu e masani ona faʻaalia ile Δ9-tetrahydrocannabinol na faʻaalia ai se tali tauagafau i le morphine (Cadoni et al., 2001), ae o manu e faʻaalia pea i le ethanol sa faʻapitoa i le koko ma vice versa (Itzhak ma Matini, 1999), ma manu e masani ona faʻaalia i le amphetamine sa faʻalauteleina i le morphine (Lett, 1989; Vezina et al., 1989; Vezina ma Stewart, 1990). E le gata i lea, o manu faʻatasi ma le tala faasolopito o le faʻaalia pea i le toluene, e ala i le faʻamaʻaina, na faʻaalia ai se tali o amioga i cocaine (Beyer et al., 2001). O lenei mea e taʻu mai ai o mea masani o loʻo faʻavaeina ai le atinaʻeina o le faʻalauiloaina o amio, e ui lava o le eseese o vasega o fualaau faʻasaina o loʻo i ai ni nofoaga mautu i le mafaufau.
O le atinaʻeina o le faʻalauiloaina o amioga e mafai ona vaeluaina i ni vaega se lua: amataina ma le faʻaalia. Faʻatinoga o mea tutupu i le taimi lata mai lea e aʻafia ai lagona faʻalapotopotoga, ma faʻaaliga o taunuuga umi o nei mea na tutupu (Kalivas ma Stewart, 1991). Faʻatomuaga e masani ona fesoʻotaʻi atu i le vaega faʻalauteleina o le lautele (VTA1), ma o faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma le nucleus accumbens. O le siosiomaga e mafai ona aʻafia uma ai le amataga ma le faʻaalia o le faʻalapotopotoga faʻapitoa. O le mea lea, o manu e masani ona faʻaalia i vailaʻau pei o cocaine, amphetamine, poʻo le morphine i le taimi o le amataga na faʻaalia ai le malosi tele pe a toe faʻafoʻi atu i fualaau faʻasaina i le siosiomaga tutusa se siosiomaga e eseese (le totogia) mai lena faʻaaoga i le taimi o le amataga (phase)Vezina et al., 1989; Anagnostaras ma Robinson, 1996; Wang ma Hsiao, 2003; Mattson et al., 2008; Vezina ma Leyton, 2009). O le faʻalauteleina o le faʻalauteleina i totonu o le siosiomaga fefaʻasoaʻi e masani lava ona taua o le faʻalagolago i le faʻalapotopotoga e ese mai i le faʻamaonia tutoʻatasi-o le mea e tupu i se faʻaaliga e le totogia. O loʻo faʻamatalaina le fesoʻotaʻi-faʻalagolago i le tusiga-faʻapitoa e tupu (Vezina et al., 1989).
O le faʻalauteleina o le faʻalauteleina e masani ona iloiloina e ala i le mataituina o le gaioiga o le afi. A e mataʻituina le gaioiga o le afi, o le faʻaalia o le faʻaalia i fualaau oona e oʻo atu ai i se osofaʻiga faʻaosofia e oso ai le afi O le faʻaaogaina o le amphetamine-pei o le psychostimulants e mafai ona faʻalauteleina e faʻaalia e pei o se uiga faʻamalosi faʻamalosi lea e tauva ma le faʻamalosi. Mo se faʻataʻitaʻiga, pe a faʻapipiʻi laumei i laʻasaga maualuga o le amphetamine (faʻataʻitaʻiga, 2.0 mg / kg ip), latou te faʻaalia se faʻavae muamua o le gaioiga i le tali atu i le luitau o le amphetamine, sosoo ai ma le faʻatuai faʻatupulaia o le gaoioiga o le locomotor (Leith ma Kuczenski, 1982). E mafai foi ona suʻesuʻeina le faʻalauteleina o le manaʻoga e ala i le faʻafeiloaʻiina o le nofoaga (CPP) poʻo le faʻamalosia o fualaau oona. I le parakalafa CPP, o le faʻalauiloaina o loʻo faʻaalia o se taimi faʻaleleia ua faʻaaluina i le potu faʻatau fualaau. Na faapena ona faʻaleleia ai le cocaine, amphetamine, ma le CPP i le morphine i meaola e iai le talafaasolopito o le faʻaalia pea i nei vailaau faʻasaina (Lett, 1989; Shippenberg et al., 1996). O le aʻafiaga o le aʻafiaga o le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina e masani lava ona fuafuaina e ala i le mafai ona faʻaalia pea fualaau faʻasaina e faʻaleleia atili ai le mauaina o le faʻamalositino, faʻaaogaina o fualaau faasaina, poʻo le faʻaaogaina o fualaau faʻamalositino i le faʻaogaina o le locomotor i le tali atu i se le faʻafefe fualaau oona (Vezina, 2004). Na muaʻi faaalia mai o manu e iai se talafaasolopito o le suʻega faataitai na faia i le amphetamine, lea na aʻafia ai le faʻaogaina o le locomotor, ma mulimuli ane faʻaalia ai le tele o le mauaina o le amphetamine o le pulea e le tagata lava ia (Piazza et al., 1990). E le gata i lea, aʻo lei oʻo i le amphetamine, 3,4-methylenedioxy methamphetamine, poʻo le nicotine e faʻaleleia ai le aʻafiaga i le pulea e le tagata lava ia o cocaine (Horger et al., 1992; Fletcher et al., 2001). O suʻesuʻega mulimuli na faʻamaonia ai o manu e iai se talaʻaga o cocaine vevela po o le heroin self-administration e faʻaalia ai se osofaʻiga i luga o le afi i se faʻafitauli masani o le tuiina o fualaau faʻasaina (Hooks et al., 1994; Phillips ma Di Ciano, 1996; De Vries et al., 1998b; Zapata et al., 2003). E le gata i lea, na faaalia ai e faapea, pe a mataʻituina le masini i le taimi o le puleaina e le tagata lava ia, o le faʻalauiloaina o meatotino faʻaleleia o heroin na atiaʻe (Marinelli et al., 1998). O manu e pulea e le tagata lava ia heroin na faʻaalia ai foi le faʻafeiloaʻiina o le amphetamine e le faʻafefeteina (locomotion)De Vries et al., 1998b). Mulimuli ane, ua lipotia mai e faapea, o le pulega faifaipea a le amphetamine e faʻaleleia ai le faʻamalosia o meatotino o le amphetamine ma le cocaine, e pei ona iloiloina e se faasologa o faasologa o le faʻamalosi (Mendk et al., 1998; Suto et al., 2002; Vezina et al., 2002). E le gata i lea, o suʻesuʻega ua faʻaalia ai le aafia i le siakiina o le cocaine self-administration sosoo ai ma le faʻasaina e faʻapitoa foi le faʻamalosia o meatotino o cocaine (Morgan ma Roberts, 2004; Morgan et al., 2006).
E. Toe faʻafouina / toe faʻaleleia
O suʻesuʻega faʻafomaʻi ua faʻavasegaina i luga e o gatasi ma le faʻasolosoloina o fualaau faʻasaina e maua ai le faʻalauiloaina o le faʻamalosiina o le afi, o le mea e manaʻo iai, ma le faʻamalosia o fualaau faasaina. Ae ui i lea, o le itu aupito sili ona faigata o togafitiga o mea ua fai ma vaisu atonu o le toe faʻafoʻiina o puipuiga (O'Brien, 1997). O le toe faʻaleleia na faʻataʻitaʻiina i suʻesuʻega a manu e ala i fuataga o le toe faʻaleleia o fualaau faʻasaina i meaola ua faʻaaogaina mai le toleniina o fualaau oona (mo iloiloga, vaʻai Epstein et al., 2006). O nei suʻesuʻega e masani ona aofia ai le faʻatulagaina o se tali a le 'auʻaunaga (e pei o le masini faʻasolosolo po o le isu) mo le faʻamalositino, faʻaumatia mulimuli ane o lenei felafolafoaiga, ona toe faʻaleleia lea o lenei amioga faʻatonutonu. Tolu faʻatusa e masani ona faʻaaoga i le toe faʻaleleia o suʻesuʻega. E aofia ai ma le 1) le faʻataʻitaʻiga i le va o le aʻoga, lea e faʻaaoga ai le pulea e le tagata o ia lava, faʻaumatia, ma toe faʻaleleia i aso eseese; 2) le faʻataʻitaʻiga o totonu, lea e faʻaaogaina ai le pulea e le tagata o ia lava, faʻaumatia, ma toe faʻaleleia i le aso e tasi; ma le 3) le faʻataʻitaʻiga i le va-totonu, lea e tupu ai le pulea e le tagata lava ia i se aso e ese mai le faʻaumatia ma toe faʻaleleia (Shalev et al., 2002). I le faʻaaogaina o nei faʻataʻitaʻiga, ua faʻaalia ai pe a maeʻa le faʻasolosolo muamua o le faʻamalosia o le koko, e mafai ona toe faʻaleleia lenei amioga e le cocaine priming injections (de Wit ma Stewart, 1981). O sailiiliga tutusa na lipotia mai mo le heroin, nicotine, ma le amphetamine (de Wit ma Stewart, 1983; Chiamulera et al., 1996; Ranaldi et al., 1999). E le gata i lea, e pei o le fesoʻotaʻiga, o loʻo talanoaina i le vaega II.A, toe faʻaleleia o le faʻasolosolo i luga o le koko e lagolagoina i le cocaine e mafai ona aʻafia e le amphetamine ma le morphine (de Wit ma Stewart, 1981). Ae peitai, heroin ma le ethanol priming na le mafai ona toe faʻaleleia le pulea o le koko (de Wit ma Stewart, 1981). E le gata i le toe faʻaleleia o fualaau faasaina, toe faʻafeiloaʻi ile siosiomaga e fesoʻotaʻi ma le puleaina o fualaau faʻasaina i meaola e leʻi faʻaaogaina (faʻasologa), faʻamatalaga muamua na tuʻufaʻatasia ma fualaau faʻasaina, poʻo se faʻafitauli mamafa e mafai ona toe faʻaleleia amioga faʻatau fua (de Wit ma Stewart, 1981; Shaham ma Stewart, 1995; Meil ma See, 1996; Crombag et al., 2002). Toe faʻaleleia e mafai ona aʻafia i le tele o itu, e aofia ai aʻoga aʻoga aʻo leʻi aʻoina fualaau, faʻaaogaina o fualaau faasaina i taimi o toleniga, aofaʻiga o fualaau oona i le taimi aʻoga, ma le umi o le faʻamalosolo aʻo leʻi toe faʻaleleia suʻesuʻega (Shalev et al., 2002).
I le faaopoopo atu i le faʻataʻitaʻiga o le puleaina o fualaau oona, o le faʻaoga o le CPP ua faʻaaogaina foi e suʻesuʻe ai le toe faʻaleleia. I le CPP, e masani ona faʻaalia manu i se tasi o siosiomaga vavalalata i le iai o fualaau faasaina ma se isi siosiomaga i le iai o le taavale. Pe a tuʻuina atu avanoa avanoa i potu uma e lua, e masani lava ona fiafia le manu i le siosiomaga faʻamaʻi faʻatasi. O suʻesuʻega ua mavae ua faʻaalia ai pe a faʻaumatia, e mafai ona toe faʻaleleia lenei mea e ala i vailaʻau faʻamaʻi ma le morphine, cocaine, methamphetamine, nicotine, ma le ethanol pe o se faʻalavelave faʻafuaseʻi i le faʻafitauli o le siosiomaga (Mueller ma Stewart, 2000; Parker ma Mcdonald, 2000; Wang et al., 2000; Li et al., 2002; Sanchez et al., 2003; Biala ma Budzynska, 2006). E le gata i lea, e tutusa ma le faʻamalosiina, toe faʻafouina ma le cocaine poʻo le amphetamine e toe faʻaleleia ai le morphine CPP poʻo le iniseti o le morphine toe faʻaaogaina le CPP (Nicotine CPP)Faia Ribeiro Couto et al., 2005; Biala ma Budzynska, 2006).
C. Sootaga Vavalalata i le va o le Siʻitia ma le Faʻafouina
Faatasi ai ma manatu ua fautuaina e faamalamalama le toe foi mai o fualaau faasaina, o le mafuaaga faaosofia e mafua ai le faaaogaina o fualaau faasaina e oo atu ai i le sili atu o le soifua maloloina o lo o pipii atu i fualaau faasaina ma fualaau faasaina, e fautuaina ai e mafai ona i ai le taua i le toe faaleleia o amioga fualaau faasaina (Robinson ma Berridge, 2003). E ui lava o suʻesuʻega o loʻo faʻamatala atu i luga o le a foliga mai o le a lagolagoina tele ai lenei finauga, o faʻataʻitaʻiga tuusaʻo o lenei manatu na tuʻuina atu ai fua fefiloi. O le mea lea, a maeʻa le faʻaumatiaina o le siakiina o le cocaine, amataina injections o le cocaine poʻo le amphetamine, ae le o le heroin, ia toe faʻaleleia ma le manuia le suʻesuʻeina o le koko. E maitauina e faapea o nei lava meaola e pei o le cocaine na faʻaalia foi le faʻalauiloaina o le koko i le cocaine ma le amphetamine ae le o le heroin (De Vries et al., 1998b). O manu na aʻoaʻoina i le faʻaaogaina o le cocaine i lalo o le umi o le avanoa (6 h / day) na faʻaalia ai le toe faʻaleleia o le cocaine ma le tali atu i luga o le kokeni e faʻatusatusa i manu e le sao-lata (1 h / day) (Ferrario et al., 2005). I le faatusatusa atu i nei sailiiliga, o lipoti ua faaalia ai o manu umi ma pupuu e mafai ona maua ai le tomai i le cocaine po o le heroin, ae na o manu uumi e iloa ai le toe faʻaleleia o amioga faʻatau fualaau e tali atu ai i fualaau faʻasaina (Ahmed ma Cador, 2006; Lenoir ma Ahmed, 2007). Ae ui i lea, o nei suʻesuʻega na aofia ai se faʻafouga o le toe faʻaleleia o foliga i se vaitaimi o le faʻamutaina o le 45-min, lea e mafai ona foia ona o le tele o meaola manu e faʻaalia le faʻaleleia o le tetee i le faʻaumatia (Ahmed et al., 2000). I le male, Knackstedt ma Kalivas (2007) ua lipotia mai o le mafai gafatia o le cocaine amata e toe faʻaleleia ai amioga o le cocaine e le faalagolago i le faʻateleina o amioga faʻatau fualaau poʻo le faʻalauiloaina o amio. I le tuufaatasia, o faʻamatalaga e faʻamaonia ai o le faʻalauteleina o le faʻaleleia o le toe faʻaalia o fualaau faʻasaina i le taimi o le faʻamalositino-pulea e le tagata lava ia ae o le faʻalauiloaina o le locomotor e le faʻasoa i taimi uma ma le faʻaleleia o le toe faʻaleleia o amioga faʻatau fualaau.
O le leai o se faʻamalamalamaga manino i le va o le faʻaogaina o le locomotor ma le toe faʻaleleia o amioga faʻatau fualaau oona e mafai ona fesiligia ai le aoga o le faʻataʻitaʻiga. Pe a mafaufau i le faʻamaonia o foliga, o le toe faʻaleleia e manino lava o se faʻataʻitaʻiga sili atu ona lelei nai lo le faʻalauiloaina, pe a tuʻuina atu i manu e faʻafoeina le fualaau faasaina muamua ae o le tagata suʻesuʻe e tuʻuina atu le vailaʻau i le faʻataʻitaʻiga mulimuli. Ae ui i lea, o le aoga o le toe faʻaleleia o faʻataʻitaʻiga na fesiligia foi (Epstein et al., 2006). O le mea lea, o mafuaʻaga e taofia ai le faʻaaogaina o fualaau faasaina, o aʻafiaga e fesoʻotaʻi ma le amataina o le toe faʻaleleia, ma le taimi o le faʻafitauli i le toe faʻaleleia e eseese i le va o manu ma tagata (Epstein et al., 2006). E le gata i lea, o le toe faʻaleleia o suʻesuʻega e masani ona aofia ai faʻaumatiaga e le masani ai ma tagata faaaoga fualaau fualaau (Fuchs et al., 2006). I le faaopoopo atu i eseesega o auala o le pulega, toe faʻaleleia ma faʻalauiloaina eseese i le aofaʻi o fualaau faasaina lea e faʻaalia ai meaola faʻapea foi le televave lea e ulu atu ai le vailaau i totonu o le tino. E ui o nei ata uma e iai ni faaletonu, e pei ona talanoaina i lalo, e foliga mai o se mea ofoofogia tele i le va o siaki matamata o le amio ma le toe faʻaleleia o fualaau o fualaau faasaina, e fautua mai ai o le amio faʻalauiloaina o amioga e iai le aoga aoga e faʻatatau i le toe faʻaleleia o faʻataʻitaʻiga. O le mea lea, e mafai e se tasi ona finau faapea o taunuuga e mafua mai i suʻesuʻega faʻapitoa, o le a muamua, o le vaʻai i le aʻafiaga o le faʻamaʻi faʻamaʻi o fualaau oona i luga o le faʻatonuina o le tino. E le gata i lea, o le avanoa e tumau pea o le faʻalauiloaina o se tasi lea o vaega i le toe faʻaleleia. I lenei tulaga, o se lipoti lata mai ua taʻu mai ai o fuainumera o fefaatauaiga o cocaine e mafai ona maua ai ni mea e faaosofia ai le tulaga o le lauiloa, lea o le a mafai ai ona toe faaleleia le sailia o fualaau faasaina (Keiflin et al., 2008). I le suʻesuʻeina o le feeseeseaiga i tusitusiga, e tatau ona maitauina o le faʻalauiloaina o le faaosofiaga o faaosofiaga, ae le o le locomotion, e taua i le tagofia o vaisu (Robinson ma Berridge, 2008). O le mea lea, e mafai e ui lava e mafai ona oʻo atu le eletise afi i le maualuga maualuga o le faʻalauiloaina, o loʻo faʻaauau pea ona faʻalauteleina le matagaluega o faʻamalosi. I lenei tulaga, o le a faʻaalia e manu feʻaveaʻi tulaga tutusa o le faʻaogaina o le locomotor ae sili atu le maualuga o le toe faʻaleleia o amioga faʻatau fualaau.
III. Neurocircuitry
A. Neurons versus Circuits
Pe a suʻesuʻeina le matafaioi a le tele o vaega o le faiʻai i le faʻaleleia o amioga poʻo le toe faʻaleleia, o faʻataʻitaʻiga e faʻalagolago i ni taimi le tumau pe tumau poʻo le tuiina o faʻataʻitaʻiga a le tagata o loʻo tali mai. O taunuʻuga mai nei suʻesuʻega e mafai ona faʻamatalaina e faʻaalia ai le aafia o neurons i nei itulagi i amioga i lalo o le suʻega. Ae ui i lea, e tatau i le tagata ona manatua o le faiʻai o lo o talanoa i lalo ifo o loʻo galulue faʻatasi e pei o se matagaluega e faʻatautaia tali a amioga i fualaau faasaina. O le mea lea, a maeʻa le tuʻuina atu o faʻamatalaga e lagolago pe faʻafitia ai le aʻafiaga o vaega o faiʻai faapitoa i le faʻalauiloaina poʻo le toe faʻaleleia, o se talanoaga o fegalegaleaiga a isi vaega o faiʻai, e faʻavae i luga o fesoʻotaʻiga faʻatekonolosi masani.
B. Sensitization
Aʻo talanoa i le vaʻaiga o le neural which underlying sensibilisation, e tatau i se tasi ona mafaufau e faapea o le osofaʻiga faʻaosofia o le afi e lua vaega eseese: amataga ma faʻamatalaga. E tusa ai ma le inisinia o amphetamine, na muai fuafuaina ai o gaioiga o fualaau faasaina i luga o le VTA na nafa ma le amataina o le faʻalauiloaina, ae o gaioiga i totonu o le nucleus accumbens e nafa ma le faʻaalia o le faʻalauiloaina (Kalivas ma Weber, 1988). O suʻesuʻega a Leion na aʻafia ai le medial frontfront cortex (mPFC) i le atinaʻeina o le faʻaleigaina o amioga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o lotenate leions o le mPFC, lea e aofia uma ai vaega amata ma le infralimbic, faʻalavelaveina le faʻaaogaina o le faʻalauiloa i le cocaine ma le amphetamine (Wolf et al., 1995; Cador et al., 1999; Li et al., 1999). E le gata i lea, o faʻamaʻi vavalalata o le itulagi muamua o le mPFC ma le excitotoxin quinolinic acid na poloka ai foi le fausiaina o le siakiina o le cocaine (Tzschentke ma Schmidt, 1998, 2000). Ae ui i lea, o nei lava tusitala na lipotia mai e leai se laupepa mPFC ma le mimiti quinolinic e mafai ona suia ai le induction o le senitini i le amphetamine, e taʻu mai ai o eseesega e iai i le va o le cocaine- ma le amphetamine (induction)Tzschentke ma Schmidt, 2000).
E faaopoopo atu i le mesocorticolimbic system (ie, VTA, nucleus accumbens, ma le mPFC) o le pallidum lautele, hippocampus, amygdala, le laterodorsal tegmentum (LDT), ma le nuisua faatapulaa (PVN) o le thalamus ua fautuaina e faia se matafaioi i le atinaʻe o le faʻalauiloa. O le mea lea, o suʻesuʻega o vaʻaia na faʻaalia ai o le LDT ma le PVN, ae le o le hippocampus, o loʻo i ai se sao i le atinaʻeina o le faʻalauiloaina (Wolf et al., 1995; Young ma Deutch, 1998; Nelson et al., 2007). Ae ui i lea, o isi faʻataʻitaʻiga na faʻaalia ai le le faʻamalosia o le taʻaloga ae le o le himpocampus o loʻo faʻasaina le faʻaalia o le amphetamine (Degoulet et al., 2008). I le faatusatusa atu i lenei sailiiliga, o se suʻesuʻega talu ai nei na faaalia ai o le amphetamine e faʻalagolago i le faʻaleleia o gaoioiga o le himpocampal neurons e faʻapupula ai le gaioiga o VTA dopamine neurons (Lodge ma Grace, 2008). O lipotate faʻasalaga o le amygdala ua lipotia mai pe ono poloka pe leai foi se aoga i le atinaʻeina o le amphetamine (sensization)Wolf et al., 1995; Cador et al., 1999). Ma le mea mulimuli, o suʻesuʻega ma tagata o le u-opioid agonists ma tagata tetee e taʻu mai ai o le palladium oona e aofia uma i le amataga ma le faʻaalia o le faʻaleigaina o amioga i morphine (Mickiewicz et al., 2009). E pei ona o le a talanoaina atili i lalo, e foliga mai o nei ituaiga o faiʻai uma e aʻafia ai le atinaʻeina o le faʻalauiloa e ala i le aʻafiaina o le mesocorticolimbic dopamine system.
O le eletise masani mo le faʻalauiloaina o amioga e aofia ai le vaʻaia o le dopamine mai le VTA i le faʻalavelave faʻapitoa ma le faʻaaogaina o le glutamate mai le mPFC i le nucleus accumbens (Pierce ma Kalivas, 1997a). I le faaopoopo atu i le dopamine, o le GABAergic project neurons project from the VTA to nucleus accumbens ma le mPFC, ae o faʻamafaʻaloga dopamine o loʻo i totonu o le nucleus accumbens e faʻasaʻolotoina ai le suamalie (Van Bockstaele ma Pickel, 1995; Tecuapetla et al., 2010). E le gata i lea, o lenei matagaluega e mafai ona faʻaaogaina e ala mai i le mPFC i le VTA (Li et al., 1999), masalo e ala i le LDT (Omelchenko ma Sesack, 2005, 2007). I le faʻaopoopoga i fesoʻotaʻiga tuusaʻo, o le VTA e ono aʻafia ai faʻapitoa i le nucleus accumbens ma le mPFC e ala i faʻasologa i le amygdala ma le PVN (Oades ma Halliday, 1987; Kita ma Kitai, 1990; Takada et al., 1990; Shinonaga et al., 1994; Moga et al., 1995). I le mea mulimuli, o le hippocampus atonu o le a aʻafia ai le faiga o le dosolimbic dopamine e ala i le faʻaogaina o le VTA (Lodge ma Grace, 2008). O lea, e pei ona faaalia i Mati. 1A, o le mPFC o loʻo tuʻuina mai le faʻamalosia o le ulufale atu, pe tuusao pe leai foi e ala i le LDT, i le VTA, lea e maua ai le dopaminergic i le nucleus accumbens, pe tuusao pe leai foi e ala i le amygdala ma le PVN. O lenei matagaluega e mafai foi ona aʻafiaina e ala i le tuusaʻoina o le hippocampal input i le VTA ma le mPFC i totonu o le nucleus accumbens. O le neurochemistry ma le neuropharmacology o lenei matagaluega o le a talanoaina i lalo.
Faatusatusaga o le neurocircuitry e aofia ai i le faʻalauiloa ma toe faʻaleleia amioga. O le nucleus accumbens (NAc) e avea o se mea gaosi i le afi. A, i le tulaga o le faʻalauiloaina, o le nucleus accumbens e faʻapitoaina e le input o le dopamine mai le VTA, pe o loʻo tuʻuina atu i totonu o lenei faʻamoemoe poʻo le faia faʻapitoa e ala i le PVN ma le amygdala (BLA). O le nucleus accumbens e maua foi i luga o le mPFC ia fuainumera tuusaʻo ma faʻasalalauga faʻapitoa e ala i le LDT / PPT ma le VTA. Ma le mea mulimuli, o le VTA foi na te mauaina le sao mai le glutamate mai le hippocampus (Hip). B, o le matagaluega o loʻo faʻataʻitaʻia le toe faʻaleleia e toetoe lava a tutusa i le tulaga o le faʻalauiloa vagana ai o le Hip e aafia ai le matagaluega e ala i le NAc nai lo le VTA.
C. Toe faʻaleleia / toe faʻaleleia
Suesuega suʻesuʻeina o le neurocircuitry o le toe faʻaleleia o amioga faʻatau fualaau e tele lava ina aofia ai le fua o le faʻasologa o le Fos i le tali atu i fualaau faasaina, faʻailoga, poʻo le faʻamuamua poʻo le faʻaaogaina o leona poʻo le le mafai ona faʻaaogaina o sini filifilia e suia ai le toe faʻaleleia. Faʻaopoopoga o le Cocaine Faʻateleina le faʻaogaina i totonu o le VTA, o le kulumate nucleus, ma le totonugalemu o le amygdala, ae o le cue priming e maua ai le faateleina o Fos i le tumutumu o le tumutumu, amygdala vanotolela, ma le hippocampus, ma o le cocaine ma le amataina o le faʻaleleia o le Fos i le ogatotonu pito i luma paʻu (Neisewander et al., 2000). O le faʻaaogaina o le VTA, o le tumutumu o le tumutumu o le tino, o le pallidum, ma le mPFC i fafo e puipuia uma ai le cocaine-toe amataina (McFarland ma Kalivas, 2001; Capriles et al., 2003). E le gata i lea, o le tuiina o cocaine i totonu o le mPFC poʻo le morphine i totonu o le VTA toe faʻaleleia ai amioga faʻatau fualaau (Stewart, 1984; Park et al., 2002). I le faʻaopopo atu i fausaga na faʻatalanoaina ma le toe faʻaleleia o fualaau faasaina (Capriles et al., 2003; McLaughlin ma See, 2003; Fuchs et al., 2004; McFarland et al., 2004; Chaudhri et al., 2008), o le amygdala mataʻutia o loʻo aʻafia i le toe faʻafouina o le cocaine-heroin-seeking behavior (Meil ma See, 1997; Kruzich ma Vaa, 2001; Fuchs and See, 2002; Kantak et al., 2002; McLaughlin ma See, 2003), ae o le sopetampus i tua ma le vaʻaia na faʻapipiʻiina i totonu o le 'anotusi-ma le toe faʻaleleia o le toe faʻaleleia, taʻitasi (Sun ma Rebec, 2003; Fuchs et al., 2005). I le mea mulimuli, o le PVN ua aʻafia i totonu o le faʻavae-faʻalagolago i le toe faʻaleleia o le sailia o pia (Hamlin et al., 2009). O vaega ole Brain ua faʻaalia i le aʻafiaga - toe faʻaleleia muamua e aofia ai le atigilima accumbens shell, amygdala tutotonu, moega moe o le pito o le stria terminals, ma le faʻalauteleina o le telefoni i tua atu o na itulagi na talanoaina muamua mo le toe faʻaleleia o fualaau oona (Shaham et al., 2000a,b; McFarland et al., 2004). I le faaopoopo atu i vaega na talanoaina muamua, o le LDT ma le pedunculopontine tegmentum (PPT) ua faʻataʻitaʻiina talu ai nei o loʻo aofia ai i le toe faʻaleleia o fualaau oona, e ui lava e le tatau ona suʻesuʻeina a latou matafaioi i le popole ma le toe faʻafouina (Schmidt et al., 2009). O le mea lea, e ui lava o loʻo iai se matagaluega autasi mo le toe faʻaleleia, o le faʻamalosi, faʻamatalaga, ma le faʻalavelave e aafia ai lenei matagaluega e ala i faʻaoga faʻaopoopo.
O suʻesuʻega muamua e fautua mai ai o le matagaluega e toe faʻaaofiaina ai e aofia ai se alatele afi ma le subcircuit limbic (Kalivas ma McFarland, 2003). O le alatele afi o le suʻesuʻeina lea mai le mPFC i le pito i tua o le nucleus accumbens, lea ua fuafuaina e avea o se auala masani mulimuli mo le toe faʻaleleia. E pei ona faaalia i Mati. 1B, o le subcircuit limbicine e aofia ai le VTA, amygdala vanolate, le LDT / PPT, hippocampus, ma le amygdala lautele, lea e aofia ai le atigilima accumbens shell, ogatotonu tutotonu o le amygdala, ma le moega mo le moega o le stria terminals. E pei ona faʻamatalaina i le taimi muamua, o le toe faʻaleleia o fualaau oona e masani ona aofia ai le faʻamuamua o manu i fualaau faasaina, faʻaaogaina, poʻo le atuatuvale, ma vaega patino o le neuroanatomical o le limbic subcircuit e faʻatagaina nei ituaiga o toe faʻaleleia. O le mea lea, o poloketi mPFC i le VTA tuusao pe ala mai i le LDT / PPT ma, i le tulaga o le atuatuvale, e ala i le amygdala lautele (Shaham et al., 2000b; Kalivas ma McFarland, 2003; McFarland et al., 2004; Schmidt et al., 2009). O poloketi VTA e toe faʻafoʻi saʻo i le mPFC i luga, pe i le tulaga o faʻamatalaga, e ala i le amygdala,Kalivas ma McFarland, 2003). Ma le mea mulimuli, o le hippocampus faʻaseʻe ma le PVN o loʻo tuʻuina atu faʻamatalaga faʻamatalaga i le lala eletise e ala i le faʻaaogaina o le amygdala ma le nucleus accumbens,Fuchs et al., 2007; Hamlin et al., 2009). Ae peitai, e tatau ona matauina, o le tele o tusitusiga i le neurocircuitry o le toe faʻaleleia e faʻavae i luga o suʻesuʻega ma le koko. O se lipoti talu ai nei na suʻesuʻeina ai le vaʻaiga o le faʻataʻitaʻiga o le heroin e faʻamaonia ai mea na maua ma cocaine ae faʻalauiloaina se matagaluega faʻalautele mo le toe faʻaleleia o le pule o le heroin (Rogers et al., 2008). E pei o le faʻalauiloaina, o se talanoaga i neurachemistry ma le neuropharmacology o le toe faʻaleleia o loʻo tuʻuina atu i le vaega IV.
D. Mafutaga Faʻasalalauga Neural i le va o le Faʻatonuina ma le Toe Faʻafouina
E manino lava Mati. 1 o loʻo i ai le taua tele i totonu o taamilosaga e aofia i le faʻamalosia ma toe faʻaleleia amioga. E foliga mai o le elemene muamua o le mesocorticolimbic o le elemene muamua lea, o le mPFC e molimauina i le VTA e ala i le LDT / PPT, ona faʻatino ai lea i le nucleus accumbens. Faʻamatalaga mai i le mPFC agai saʻo i le tumutumu o tumutumu e taatele mo le toe faʻaleleia ma le faʻalauiloa. O le PVN ma le amygdala faʻamalosi e mafai ona avea o se taulaiga faʻatautaia i le va o le VTA ma le nucleus accumbens. O le aʻafiaga o le hippocampus e foliga mai e eseese ma faʻatusa e lua, ma o le faʻaogaina o le atigi o le nucleus accumbens e taua mo le toe faʻaleleia ma le faʻaogaina o le VTA e taua mo le faʻalauiloaina. O nisi o itu taua e tatau ona maitauina e tusa ai ma suʻesuʻega e fuafuaina ai liʻo o loʻo aʻafia ai i le faʻamaʻiina o fualaau faasaina. Muamua, o le tele o suʻesuʻega e uiga i le faʻalauiloaina o amioga e aofia ai liʻa aʻo leʻi oʻo i le faʻamaʻiina muamua o fualaau (ie, aʻo amataina le faʻasolosoloina o fualaau), aʻo suʻesuʻega i le toe faʻaleleia e aofia ai faʻasalalauga na tutupu ina ua maeʻa le faʻasologa o fualaau oona (ie, neuroadaptations). Lona lua, o suʻesuʻega i luga o tulaga faʻaletagata e le o vavaeeseina ia vaega laiti e mafai ona fesoasoani i le faʻalagolago i le faʻalautelega poʻo le faʻamalosia le fesoʻotaiga i le va o vailaau faʻasaina. Ae ui i lea, o loʻo i ai le ofoofogia i luga o le neural circuits e talitonuina o loʻo faʻavaeina le amio ma le toe faʻaleleia o amioga faʻatau fualaau. O nei faʻamaumauga e maua ai le faʻaopoopoga o le fausiaina o le aoga mo le faʻaleleiina o le faʻataʻitaʻiga ona e foliga mai latou te vavalalata le vaʻaia o le vailaʻau o vailaʻau. O le mea lea, e mafai ona faʻaalia le faʻaaliaina o faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻamatalaina i luga i fualaau faasaina, pe faʻapena pe leai foi, maua ai ni fetuunaiga e mafai ona faʻaleleia le toe foʻi i le faʻatau fualaau.
IV. Neurochemistry / Neuropharmacology
A. Sensitization
1. Dopamine.
O suʻesuʻega muamua e faʻataʻitaʻia ai le faʻaleleia o le numera o le dopamine i le faiga o mesoaccumbens e faʻavaeina ai le faʻaogaina o le locomotor. O le mea lea, o lipoti na faʻaalia ai o le tuʻuina atu o le dopamine i le cocaine e faʻateleina pe leai foi i le VTA o meaola faʻalauiloa (Kalivas ma Duffy, 1993; Parsons and Justice, 1993). Ae ui i lea, o le dopamine neuron e le mafai ona faʻaleleia i totonu o le VTA i manu vaefa ma se talafaasolopito o le faʻaalia soo i le amphetamine, cocaine, poʻo le ethanol (White ma Wang, 1984; Henry et al., 1989; Brodie, 2002). O manu e faʻaalia ile cocaine, amphetamine, nicotine, poo le morphine (Robinson et al., 1988; Kalivas ma Duffy, 1990; Johnson ma Glick, 1993; Parsons and Justice, 1993; Shoaib et al., 1994), ae le o le ethanol (Zapata et al., 2006), faʻaalia le faʻamaloloina o le dopamine i totonu o le tumutumu o le faʻalavelave i le tali atu i le faʻaaogaina o fualaau faasaina. I le faaopoopo atu i le matagaluega a mesoaccumbens, o suʻesuʻega lata mai na taulaʻi atu i le mesocortical dopamine system. O le tele lava o suʻesuʻega sa faia ma le cocaine ma ua faʻaalia ai o le faia pea o le cocaine e faʻatupulaʻia ai taimi faʻalagolago i taimi o le mPFC dopamine, o le faʻasolosolo vave o le fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le faʻasaina o le dopamine i le cocaine ma le faʻasolosolo faaumiumi e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le faʻamoleina o le dopamine (Sorg et al., 1997; Chefer et al., 2000; Wu et al., 2003; Williams ma Steketee, 2005). Na maua le fesoʻotaʻiga o le Amphetamine i le leai o ni suiga i le mPFC dopamine ina ua maeʻa le tolopoina, ae o le suʻega i le tolopoina o taimi na le faʻataunuʻuina ai (Peleg-Raibstein ma Feldon, 2008). I le faatusatusa atu i nei sailiiliga, o le pulega faifai pea o le nicotine e faʻaleleia le tuʻuina atu o le dopamine nicotine-evoked i le mPFC 24 h i le maea ai o togafitiga i aso taʻitasi (Nisell et al., 1996). I le tuufaatasia, o nei faʻamatalaga e taʻu mai ai, i se tulaga lautele, o le faʻalauteleina o amioga e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le pani o le toto i le mesocorticolimbic dopamine system. Ae ui i lea, e tatau ona maitauina o suesuega i mea uma a le tagata ma le tagata e le o se tagata e faailoa mai e itiiti pe leai foi se faʻalauiloaina o le faʻaolaina o le dopamine o loʻo tupu i tagata taʻitoʻatasi o le kokeni poʻo manuki na aʻoaʻoina i le suʻeina o le cocaine (mo le toe iloiloga, vaʻai Bradberry, 2007). O lenei mea e ono faʻaalia ai se eseʻesega i le tuʻuina atu i totonu o tagata ma tagata faataitai e masani ona aofia ai le tele o meaʻai e sili atu nai lo le faʻataʻitaʻiga o le tootoo o loʻo faʻamatala atu i luga. I le faʻaopoopoga, e ui lava o suʻesuʻega ma suʻesuʻega a le tagata e aofia ai le faʻaaogaina o fualaau faasaina, o suʻesuʻega a le tootoo e tele lava i le le faʻaaogaina o fualaau faasaina, e ui lava o se suʻesuʻega o le suʻeina o le kokeni i tamaiti na aʻoaʻoina i le suʻeina o le cocaine e maua ai le lafoaia o le dopamine e faʻatusatusa atu i le faʻatupulaia o le faʻasolosolo o le locomotor (Hooks et al., 1994). I le faatusatusa atu i nei sailiiliga, o tagata faigaluega a le aufaigaluega oe na mauaina ni injections e le o le amphetamine i le fausiaina o suʻesuʻega na faʻaalia ai le faʻaolaina o le dopamine i totonu o le folasia i le tali atu i le luitau o le amphetamine i le tuiina o 2 vaiaso ma le 1 tausaga mulimuli ane e fuaina i le faaitiitia [11C] raclopride e fusifusia (Boileau et al., 2006). E le gata i lea, o se ripoti lata mai na faaalia ai e faapea, i tagata e le faʻalagolago i le koko o le cocaine, o le cocaine administration na faʻapupulaina ai le dopamine i le telefoni (Cox et al., 2009). E le pei o suʻesuʻega muamua i tagata ma tagata e le o ni tagata soifua, o le faʻasaina o le dopamine i le cocaine na faʻatautaia i luma o faʻamatalaga o vailaʻau (Cox et al., 2009). E maitauina e faapea, o le tikeri o le tatalaina o le dopamine na lelei ona fesootaʻi ma le talaaga o le psychostimulant, e fautuaina ai le faaleleia atili o le dopamine i le faʻaaogaina o fualaau faasaina (Cox et al., 2009).
2. Dopamine Receptors.
I le faaopoopo atu i suiga i le tatalaina mai o le neurotransmitter, o le binding DNamine i ona lipine e taaalo i se vaega taua i le tulaga faʻaleigaina o amioga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻateleina o le faʻaogaina o VTA dopamine neurons e tupu i le cocaine faifaipea e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le dopamine D2 autoreceptor sensitivity (White ma Wang, 1984; Henry et al., 1989). E le gata i lea, o le inumaga o le VTA o loʻo maua i lalo ifo o le D2 taligata eticlopride, lea e ono masalomia o le autoreceptor-selective, faʻaleleia atili ai le faʻamalosia o tali i le amphetamine (Tanabe et al., 2004). O le poloka o vailaʻau o le dopamine D1 i totonu o le VTA i le taimi o le amataga e taofia ai le atinaʻe o le amphetamine ae le o le i ai o le cocaine (Stewart ma Vezina, 1989; Vezina, 1996; Steketee, 1998). E le gata i lea, o le faʻaaogaina pea o le 2,3,4,5-tetrahydro-7,8-dihydroxy-1-phenyl-1H-3-benzazepine (SKF38393), o le agonist o le receptor D1, i totonu o le VTA o loʻo faʻaaogaina i le cocaine (Pierce et al., 1996b). I le tuufaatasia, o nei faʻamatalaga e faʻaalia ai le faʻaititia o le autoreceptor o le dopamine neurons i totonu o le VTA e mafai ai ona faʻaleleia atili le dopamine faaosofia o le faʻaletonu o le D1 i lenei eria, lea e mafai ai ona faʻateleina le faʻaaogaina o le glutamate ma faʻateleina ai le faʻamalosia o le numera o le projection dopamine (Kalivas ma Duffy, 1995; Wolf ma Xue, 1998).
I totonu o le tumutumu, o le cocaine faifaipea ua faʻaalia e faʻapupulaina ai le lagona o le senitonu D1 (Henry ma White, 1991). E le gata i lea, injections o (±) -6-chloro-7,8-dihydroxy-3-allyl-1-phenyl-2,3,4,5-tetra-hydro-1H-benzazepine (SKF82958), le agonist receptor dopamine D1, i totonu o le nucleus accumbens i le tuufaatasiga o cocaine, na faʻaleleia ai le atinaʻeina o le koko (cocaine)De Vries et al., 1998a). O suesuega talu ai ua faaalia ai o le injections o (±) -6-chloro-7,8-dihydroxy-1-phenyl-2,3,4,5-tetrahydro-1H-3-benzazepine hydrobromide (SKF81297) poʻo le SKF38393 i totonu o le mPFC na taofia ai le faʻaalia o le cocaine poʻo le amphetamine (Sorg et al., 2001; Moro et al., 2007), ao isi suʻesuʻega e leʻi maua se aafiaga (Beyer ma Steketee, 2002). O le gafatia o le intra-mPFC quinpirole, o le D2 agonist, e taofiofia ai le gaosiga o le afi i totonu o le cocaine na faaitiitia i manu taua, ae o le faaluaina o le inisiua a le D2 antagonist sulpiride i totonu o le mPFC o le faatosinaina o le suauu (cocaine)Beyer ma Steketee, 2002; Steketee ma Walsh, 2005). E ui lava o le matafaioi a le mPFC dopamine D1 faʻaauau i le faʻaogaina o loʻo tumau pea le faʻamalamalamaina, o faʻamatalaga i luga o loʻo faʻatupuina ai le faʻatupuina o le komipiuta D2 i le mPFC, o loʻo lagolagoina e isi suʻesuʻega (Bowers et al., 2004).
3. Glutamate.
O lipoti muamua na faaalia ai i le amphetamine-po o le cocaine-manu, o le dopamine neurons i le VTA na sili atu ona tali atu i le glutamate, lea na aofia ai le faateleina o le senitene-amino-3-hydroxyl-5-methyl-4-isoxazole-propionate (AMPA)White et al., 1995b; Zhang et al., 1997). O suʻesuʻega ole microdialysis ua faʻaalia ai o le amphetamine i taimi pupuʻu e maua mai ai le faatuai o le faateleina o le maualuga o le vevela i le VTA e le faʻaleleia e ala i le toe faʻaalia, ae o le coca e faʻateleina le maualuga o le maualuga i le VTA o mea faʻalauiloa (Kalivas ma Duffy, 1998; Wolf ma Xue, 1998). O le faʻamaʻapeʻa o le mPFC e puipuia ai le amphetamine mai le faateleina o le maualuga o le VTA glutamate (Wolf ma Xue, 1999). E le gata i lea, faʻateleina le faʻaaogaina o le glutamate osofaʻi le inhibitor l-trans-pyrollidine-2,4-dicarboxylic acid i totonu o le VTA faʻapitoa i amio pulea i le amphetamine, o se aʻafiaga ua taofia e le N-methyl-d-aspartate (NMDA) taligata 3- (2-carboxy-piperazin-4-yl) -propyl-1-phosphonic acid (Aked et al., 2005). O le mea lea, o le faateleina o le faateleina o le maualuga o le glutamate i le VTA e foliga mai e mafai ona faatosinaina ai se tali lelei o amioga i le amphetamine poo le cocaine. O nei taunuʻuga e ogatasi ma sailiiliga na faʻaalia pea le inisiua o le amphetamine poʻo le morphine i totonu o le VTA e faʻaosofia ai le faʻalauiloaina (Vezina et al., 1987; Kalivas ma Weber, 1988).
O suʻesuʻega lata mai nei o le electrophysiological studies ua faʻaalia ai e tasi pe faʻaauau pea le faʻaalia o fualaau faasaina, e aofia ai le cocaine, amphetamine, ethanol, morphine, ma le nicotine, faʻamalosia ai le LMT o le VTA dopamine neorons (receptor)Ungless et al., 2001; Saal et al., 2003; Borgland et al., 2004). O lenei LTP, lea e faʻalagolago i le faʻatoagaina o le dopamine D1 faʻaauau, e puupuu lava le taimi pe a uma le puleaina o le cocaine ae tumau i le sili atu 3 masina pe a maeʻa le puleaina o le cocaine e tasi (Saal et al., 2003; Schilström et al., 2006; Chen et al., 2008). O nisi suʻesuʻega ua faʻaalia ai le LTP i le cocaine e maua mai i le VTA iʻuga o le tuʻuina atu o sui AMPA o loʻo le maua le GluR2, lea e faʻateleina Ca2+ e mafai ai e nei tagata faʻapitoa (Bellone ma Lüscher, 2005; Mameli et al., 2007; Argilli et al., 2008). Faʻafitauli, lea e iloa e faʻafeiloaʻi ai fualaau faasaina (faʻaleagaina)Kalivas ma Stewart, 1991), e aʻafia ai le LTP i VTA dopamine neurons (Saal et al., 2003). Corticotropin-releasing factor (CRF), lea ua faʻatuina mai i le VTA i le tali atu i le atuatuvale (Wang et al., 2005), e mafai ai ona faʻafeiloaʻiina le NMDA, ma o lenei malosiaga e faʻaleleia i mumusu ma se talafaasolopito o le faʻaalia pea o le cocaine (Hahn et al., 2009). E maitauina e faʻamalosia e le CRF le faʻatagaina o le taliaina o le AMPA i manu e masani ona faʻaalia i le cocaine ae le o ni anufe faʻaferenisi (Hahn et al., 2009). Ua faʻatulagaina o le faʻaleleia atili o tali a le AMPA i le CRF e maua ai le faʻateleina o le numera o le DNA i le mesocorticolimbic dopamine system (Ungless et al., 2010). Ma le mea mulimuli, o le faʻaaogaina o le VTA dopamine neurons e mafai ona faʻaleleia atili e le CRF-attenuation of modulation modulation e maua mai dopamine D2 ma le GABA-B faʻamaumauga (Beckstead et al., 2009). Faʻatasi, o nei faʻamaumauga e maua ai le faʻavae faʻavae mo le faʻaleleia o le mesocorticolimbic dopamine transmission e fesoʻotaʻi ma le faʻamalamalamaina o le faʻalauiloaina o amio i fualaau faʻaleagaina ma le faʻalavelave.
E le pei o le VTA, o le faʻaitiitia o cocaine e faʻaitiitia, nai lo le faʻaopopoina, o le tali mai o le tino i le glutamate i totonu o le nucleus accumbens (White et al., 1995a). O le faʻalauteleina o le soifua maloloina i le cocaine e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le maualuga o le suamalie i le tumutumu, ae o le luʻitau o le iniseti o le cocaine poʻo le amphetamine e maua ai le faʻateleina o le glutamate i lenei vaipanoa (Pierce et al., 1996a; Reid ma Berger, 1996; Baker et al., 2002; Kim et al., 2005). E maitauina le i ai o se ripoti e tasi na faʻaalia ai o le faateleina o le cocaine e faʻateleina i le tumutumu o accumbens glutamate na faʻaalia i na o manu na atiaeina le faʻalauiloaina (Pierce et al., 1996a). E le gata i lea, o le toe faʻaleleia o le maualuga o le glutamate N-acetylcysteine na taofia ai le faʻaalia o le faʻaleigaina o amioga (Madayag et al., 2007). O le mea lea, o le faʻaitiitia o le maualuga o le glutamate o loʻo vaaia i manu vaevaeina, e foliga mai e mafai ona faʻaalia le faʻaleleia o le glutamate faʻasalaga e tali atu ai i le faʻamaʻi o fualaau faʻasaina ma faʻapea ai le faʻaalia o le faʻalauiloaina (Xi et al., 2002). O suʻesuʻega faaopoopo na faʻaalia ai o meaola ua toso mai i le cocaine faʻaalia o loʻo faʻaalia ai le faateleina o le leitio AMPA / NMDA i le nucleus accumbens, lea o loʻo faailoa mai ai le LTP (Kourrich et al., 2007). E taua tele pe a oʻo i le luʻi ma le kokeni e faʻataʻitaʻi mo le faʻaalia o le faʻalauiloaina, o manu e faʻaalia se faʻaitiitia o le eletise AMPA / NMDA 24 i se taimi mulimuli ane, ma fautuaina ai se faʻalavelave faʻafuaseʻi o le faʻalavelave-pei o le nucleus accumbens neurons (Thomas et al., 2001; Kourrich et al., 2007). I le tuufaatasia, o nei faʻamatalaga e taʻu mai ai le ono mafai ona faʻaitiitia le maualuga o le suasite o le glutamate, e maua ai se tau o le LTP totogi, lea ua fesuiaʻiina e le faʻalauiloaina o le glutamate lea e tupu i le tali atu i le koko (Thomas et al., 2008).
E pei o le VTA, o loʻo iai i le mPFC le faʻaalia o le tele o le tali atu i le glutamate pe a uma ona faʻaalia le amphetamine (Peterson et al., 2000). Ma le isi, K+-lalaʻau manogi i le mPFC na faʻaleleia i manu ina ua uma ona faʻaalia le methamphetamine (Stephans ma Yamamoto, 1995). O le cocaine na toe faia na faʻaalia e maua ai le faʻatupulaia o le taimi i le cocaine e faʻafefiloi ai le mPFC glutamate, e pupuʻu (ae le o se taimi umi) mai le faʻateleina o le cocaine e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le cocaine i le extracellular glutamate concentrations i le mPFC (Williams ma Steketee, 2004). E taua tele, e pei ona vaaia muamua i totonu o le nucleus accumbens (Pierce et al., 1996a), o le cocaine ua na o le faateleina o le mPFC o le glutamate i meaola lea na faaalia ai le faʻaalia o amioga i le koko (Williams ma Steketee, 2004). O nei faʻatusatusaga o faʻamaumauga faʻatasi ma i latou mai se suʻesuʻega muamua, lea na le mafai ai e le luʻi o le cocaine ona faʻaaogaina le maualuga o le mPFC i le 'Hotsenpiller ma Wolf, 2002). I le mea mulimuli, o suʻesuʻega faʻapitoa e faʻaalia ai le faʻaaogaina o le cocaine e faʻaosoina ai le LTP i le mPFC e faʻalagolago i le dopamine D1 ma faʻamaʻi mai i le faʻaitiitia o le GABA-A o le faʻasaina o faʻamaufaʻailoga o le pyramidal neurons (Huang et al., 2007a). O le mea lautele, o faʻamatalaga e lagolago i le manatu o le faʻaleleia o le faʻafefeteina o le paʻu i le mPFC e fesoʻotaʻi ma le faʻalapotopotoga faʻapitoa.
4. Glutamate Receptors.
E pei ona taʻua i luga, o le faʻateleina o le faʻaaogaina o le glutamate o VTA dopamine neurons o loʻo vaaia i manu e masani ona faʻaalia e aofia ai faʻamaumauga AMPA (Zhang et al., 1997). I le lagolagosua i lenei mea, toe faʻailogaina pea o le AMPA i totonu o le siakiina o le cocaine VTA (Dunn et al., 2005), ae o le intra-VTA AMPA injections i manu vaevaeina na faateleina le dopamine ma le faʻaaogaina o le glutamate i le nucleus accumbens ma le glutamate i le VTA (Giorgetti et al., 2001). Suesuega i luga o aafiaga o le faʻateleina o fualaau faasaina i luga o le faʻamatalaga o le ASPA o loʻo maua i le VTA ua faʻafefiloi ma le faateleina o le GluR1 poʻo leai se suiga i GluR (Fitzgerald et al., 1996; Churchill et al., 1999; Bardo et al., 2001; Lu et al., 2002). I le isi itu, o suʻesuʻega talu ai nei ua faaalia ai o le faia pea o cocaine e faʻateleina ai le faʻaofiina o le GluR2-leai ni AMP receptors i VTA dopamine neurons, e mafua ai le faʻateleina le ratio o le receptor AMPA / NMDA e fesoʻotaʻi ma le LTP (Bellone ma Lüscher, 2005; Mameli et al., 2007; Argilli et al., 2008). E tusa ai o le suʻega o le NMDA, o le puleaina o le 3- (2-carboxy-piperazin-4-yl) -propyl-1-phosphonic acid i le VTA ma le cocaine faʻapitoa poʻo VTA amphetamine e puipuia ai le atinaʻeina o le faʻalapotopotoga faʻapitoa (Kalivas ma Alesdatter, 1993; Cador et al., 1999). O le tuiina o le NMDA tagata e filifilia mo NMDA o loʻo maua ai le NR2 o loʻo taofia ai le atinaʻeina o le cocaine ma le faʻalauteleina o le cocaine i luga o le VTA (AMA / NMDA)Schumann et al., 2009). E le gata i lea, o le faʻalauiloaina o le cocaine poʻo le morphine e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o faʻaaliga o le NMDA NR1 subunits (Fitzgerald et al., 1996; Churchill et al., 1999). Ma le mea mulimuli, o le tuiina o se tagata e le faʻaaogaina le talipamato glutamate receptor (mGluR) i totonu o le VTA e puipuia ai le amphetamamine, ae o le faʻaluaina o le puleaina o le mGluR ole agonist e faʻateleina ai le faʻalauiloa i le koko (Kim ma Vezina, 1998; Dunn et al., 2005).
O injections o le AMPA i totonu o le nucleus accumbens na mafua ai le sili atu o le afi i meaʻai e pei o le cocaine-manu pe a faatusatusa atu i pulega, ae o le tuiina o le fusuaga a le AMPA 2,3-dihydroxy-6-nitro-7-sulfamoyl-benzo {f} quinoxaline-2,3-dione na taofia ai le atinae o le siakiina o le koko (Pierce et al., 1996a; Ghasemzadeh et al., 2003). Fesoʻotaʻiga faʻapitoa o le 2 - [(1)S,2S) -2-carboxycyclopropyl] -3- (9H-xanthen-9-yl) -d-alanine (LY341495), o le vaega II o le mGluR, o le faatosinaina o le vaʻaia i le amphetamine-tumutumu faʻaopopo ae leʻo i rato faʻataʻitaʻi (Chi et al., 2006). Faʻaauau ona faʻaalia i cocaine, sosoo ai ma le faʻamutaina, faʻalauteleina le maualuga o le faʻaaliga GluR1 ma le AMPA i le nucleus accumbens pe a maeʻa le tolopoina o le taimi, ae o le amphetamine e le toe i ai sona aafiaga i luga o le faʻamaoniga o le taliaina o le AMPA (Churchill et al., 1999; Boudreau ma Wolf, 2005; Boudreau et al., 2007; Boudreau et al., 2009; Ghasemzadeh et al., 2009b; Nelson et al., 2009; Schumann ma Yaka, 2009). I le isi itu, ua lipotia mai i lalo o vaega ole suetusi o le NMDA le faateleina pe faʻaititia i manu taua, ma le faʻaaliga o foliga o loʻo le faʻaaogaina (Yamaguchi et al., 2002; Nelson et al., 2009; Schumann ma Yaka, 2009). O se mea taua e faapea o le atuatuvale i taimi uumi na mafua mai i le luʻi o le tuiina o le koko i manu taua na talanoaina i le vaega IV.A.3 e tutusa ma le faaitiitia i luga o foliga o sui AMPA i le nucleus accumbens (Thomas et al., 2001; Boudreau et al., 2007; Kourrich et al., 2007), lea e toe foʻi atu i le faʻaleleia atili o foliga i luga o le cocaine pe a uma ona aveeseina (Ferrario et al., 2010). I le tuufaatasia, o nei faʻamatalaga e taʻu mai ai o le faʻalauiloaina o amioga e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le faʻaaogaina o le glutamate e ala mai i le faʻaaogaina o le AMPA i le tumutumu o le tumutumu atonu e faʻaititia e le vaega II mGluR. I le lagolagosua i le taimi mulimuli, ua lipotia mai ai le puleaina o le cocaine e faaitiitia ai le Vaega II ma le GGR ma le faʻaaliga i totonu o le tumutumu, lea e mafai ai ona faʻateleina le faʻaaogaina o le glutamate i lenei eria (Xi et al., 2002; Ghasemzadeh et al., 2009b). E le gata i lea, o le pulea lelei o le (1R,4R,5S,6R) -4-amino-2-oxabicyclo [3.1.0] hexane-4,6-dicarboxylic acid (LY379268), o le vaega II mGluR agonist, e puipuia ai le faʻaleleia o le nucleus accumbens glutamate overflow ua vaaia i le tali atu i le amphetamine luitau i amphetamine-faʻalauiloaina manu faapea foi o le faʻaleleia atili o le self-administration o loʻo vaaia i nei meaola (Kim et al., 2005).
O suʻesuʻega o le aafia o mPFC glutamate receptors ua faʻaalia ai le mafai gafatia o le vaega II mGluR agonist (2R,4R) -4-aminopyrrolidine-2,4-dicarboxylate i le poloka le faʻamatalaga o le faʻalauiloaina o amioga pe a faʻapipiʻiina i lenei itulagi pe a maeʻa le tolopoina mai le cocaine (Xie ma Steketee, 2009a). E le gata i lea, o le LY341495, o se vaega II mGluR, na faʻaleleia atili le mesocorticolimbic glutamate transmission i le pulea ae le o le cocaine-senititi, e fautua mai ai o le faia pea o le cocaine e faʻaitiitia ai le faʻasaina o tonic o le faʻafefe o le glutamate (Xie ma Steketee, 2009b). I le lagolagosua i lenei mea, o le faʻaluaina o le cocaine administration e le faʻamalosia le kulupu II mGluR mai a latou glatini G i le mPFC (Xi et al., 2002; Bowers et al., 2004). I le faʻaopoopoga, o le cocaine faʻatele na faʻaitiitia le vaega II mGluR-faʻafeiloaʻi i le taimi umi o le atuatuvale i le mPFC (Huang et al., 2007b). Faʻatasi, o nei faʻamatalaga e faʻamaonia ai o le cocaine umi taimi e fesoʻotaʻi ma se faʻaitiitiga o le galuega mPFC Group II mGluR. Ma le mea mulimuli, o le tolopoina o taimi mai le cocaine masani e fesoʻotaʻi ma le faʻatupulaia o le phosphorylation o vaega ole GluR1 ma faʻateleina le faʻatulagaina o synaptic o le AMPA ma le NMDA (Zhang et al., 2007; Ghasemzadeh et al., 2009a). Faʻatasi, o nei fesuiaiga i masini e mafai ona faʻaaogaina ma gasegase oona, o le a faʻamoemoeina le faateleina o le faʻaogaina o laina uila o le mPFC.
O le aafia o le glutamate i isi vaega o faiʻai e fausia ai le matagaluega eletise ua i ai le gauai faatapulaaina. O le lagona o le Morphine e fesoʻotaʻi ma le faʻaititia o le GluR2 expression i le amygdala ma le hippocampus e leai ni suiga i le GluR1 levels i le hippocampus (Grignaschi et al., 2004; Sepehrizadeh et al., 2008). O lenei mea e mafai ona taʻitaʻia ai le faʻaleleia atili o le faʻaaogaina o le AMPA i le calcium e mafai ona faʻaogaina e le calcium e mafaufau ai e faʻavae le synaptic plasticity. O le tuiina o le AMPA i totonu o le LDT faʻalauteleina le glutamate i le VTA, lea e faʻaleleia atili i le amphetamine-mea faʻalauiloaina (Nelson et al., 2007). O le mea lea, o le glutamate, i vaega eseese o le alatele o neura o loʻo faʻamatalaina i le vaega III, e foliga mai e aofia ai i le atinaʻeina o lagona.
5. Aotelega.
E pei ona faʻaalia i Mati. 2B ma tauaofai i totonu Laulau 1, o le faʻaalia soo i fualaau faasaina o le sauaina e mafua ai le faateleina o le faateleina o le release o le somatodendritic dopamine i le VTA (Kalivas ma Duffy, 1993) o se taunuuga o le faaititia o le lagona autoreceptor (White ma Wang, 1984; Henry et al., 1989), e mafai ona gaoioi i luga o le D1 faʻaleleia e faʻaleleia le faʻamavaeina o le glutamate mai le mPFC e faʻasolo ai laina ma ia faʻaaoga LTP i dopamine neurons (Kalivas ma Duffy, 1995; Ungless et al., 2001; Saal et al., 2003). O le siʻitia o le kulutamate ua tuʻufaʻatasia e mafai ona gaoioi i luga o faʻamaumauga AMPA e faʻaolaina le faʻasaina o le dopamine i le nucleus accumbens (Karreman et al., 1996; Ungless et al., 2010). Faʻaauau le faʻalauteleina o le tumutumu o le accumbens doping release e mafua mai i le synaptic plasticity i le maualuga o le nucleus accumbens, aemaise lava e ala i le faateleina o le calcium / calmodulin-dependent protein kinase II activity (Pierce ma Kalivas, 1997b). Faʻaleleia o le dopamine i le nucleus accumbens e mafai ona galue i luga o sui o le D1 e faʻalauteleina le faʻaleleia o amioga (Giorgetti et al., 2001). O faʻataʻitaʻiga mPFC i le VTA e faʻamaonia pe leai foi e ala i le faʻaaogaina o fualaau oona mai le LDT (Omelchenko ma Sesack, 2005, 2007; Nelson et al., 2007). E le gata i lea, i totonu o le mPFC, o le D2 ma le kulupu II mGluR o loʻo faʻaitiitia (Beyer ma Steketee, 2002; Bowers et al., 2004), faʻatagaina mo le faʻateleina o le gasegase o uʻamea vavave. I totonu o le tumutumu, o loʻo faʻaitiitia ai le maualuga o le basal glutamate, ma o loʻo aloese mai ai le tulafono faatonutonu o le faʻasaʻoloto lea e faʻateleina ai le faʻaaogaina o le glutamate e faʻaaogaina fualaau faʻasaina mai i le mPFC neurons i meaola faʻapitoa (Pierce et al., 1998; Baker et al., 2002; Xi et al., 2002). O le faʻaititia o le basal glutamate levels e talitonuina e faʻaleleia ai le faʻatulagaina o le faʻaleleia o le AMPA (Boudreau ma Wolf, 2005; Boudreau et al., 2007; Kourrich et al., 2007). O le faʻateleina o le faʻaaogaina o le pupuʻu i totonu o le nucleus accumbens e mafai ona galue i luga o nei faʻaleleia AMPA ua faʻaleleia e faʻalauteleina ai le faʻaleleia o amio (Pierce et al., 1996a; Ghasemzadeh et al., 2003). O le mea mulimuli, o suʻesuʻega e iloa ai o le faia pea o cocaine e maua ai le faateleina o le AMPA i totonu o le hippocampus ma le amygdala, e mafai ai ona atili faʻaleleia i le glutamate input i le VTA ma nucleus accumbens mai le hippocampus ma le amygdala. (Shinonaga et al., 1994; Lodge ma Grace, 2008; Sepehrizadeh et al., 2008).
A, le neurachemistry ma le neuropharmacology o le faʻalauteleina ma le toe faʻaleleia o taʻavale faʻatusatusa i taʻaloga masani. B, faʻalauteleina fesoʻotaʻiga ma le faʻateleina o le numera o le DNA mai le VTA i le tumutumu o le tumutumu e mafua mai i le faʻaitiitia o le D2 autoreceptor function ma le AMPA (A) galuega faʻaleleia atili. O le siitia o le glutamate mai i le mPFC i le tumutumu ma le VTA o loo vaaia foi i manu taua ma ua manatu o le a avea ma se vaega mai le faaitiitia o le gaioiga o le initaneti na maua e le D2 ma le vaega II mGluR (mG2 / 3). E le gata i lea, o le faʻaitiitia o galuega a le cystine / glutamate antiporter (X) e maua ai le maualalo o le paʻu o le glutamate i totonu o le tumutumu o le tumutumu lea e oʻo atu ai i le faʻateleina o le galuega a le AMPA i lenei itulagi. O le mea mulimuli, o le faʻaitiitia o le maualuga o le paʻu o le glutamate o le a faʻaitiitia ai le faʻagaoioia o le kulupu II o le inhibitory II i le nucleus accumbens e mafai ai ona faʻateleina le faʻatagaina o le glutamate i lenei eria (e leʻo faʻamatalaina). E pei foi o le lagona (C), o le toe faʻaleleia e fesoʻotaʻi ma le faʻaititia o le basal glutamate levels i totonu o le nucleus accumbens ma le faʻamalosia atili o le galuega a le AMPA i totonu o lenei itulagi faatasi ai ma le faʻamaloloina o le glutamate. Pe o isi vailaau faʻaaogaina fualaau faʻataʻitaʻiina i le tulaga taua o loʻo manino foi i le taimi o le toe faʻaleleia e le o iloa.
Aotelega o suiga i fualaau faasaina e fesootaʻi ma le faʻalauteleina o amioga ma toe faʻaleleia
Vaʻai tusitusiga mo faʻamatalaga talafeagai.
E. Toe faʻaleleia
1. Dopamine.
O suʻesuʻega i le matafaioi a le dopamine i le toe faʻaleleia o amioga faʻatau fualaau faʻataʻitaʻi ua taulaʻi faʻamuamua i luga o le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina ma ua gaosia ai fua fefiloi. O le mea lea, o le cocaine-amphetamine-toe faʻafouina e faʻatasi ma le faʻaitiitia (Neisewander et al., 1996) pe faʻaleleia (Ranaldi et al., 1999; Di Ciano et al., 2001) tuʻuina atu o le dopamine i le nucleus accumbens. O le iniseti o le amphetamine, o le a faʻateleina le tuʻuina atu o le dopamine, ua lipotia mai ina ia toe faʻaleleia le amio o le ethanol-seek (Samasoni ma al., 1999). Faʻafouina le toe faʻafouina o le amphetamine poʻo le amioga a le ethanol-saili e fesoʻotaʻi ma le leai o se suiga poʻo le faʻaitiitia o le numera o le dopamine, i le faasologa (Katner ma Weiss, 1999; Di Ciano et al., 2001). O le D1 ma le D2 faʻaleleia i totonu o le nucleus accumbens e foliga mai e faia se matafaioi i le toe faʻaleleia o amio, e ui lava e le o taimi uma e maua ai taunuuga. Faʻatauina o (R)-(+)-7-chloro-8-hydroxy-3-methyl-1-phenyl-2,3,4,5-tetrahydro-1H-3-benzazepine (SCH23390) i totonu o le nucleus accumbens e faʻaitiitia ai le toe faʻaleleia o cocaine-cocaine poʻo le faʻaliliuga-toe amataina le suʻesuʻeina o le ethanol (Anderson et al., 2003; Bachtell et al., 2005; Chaudhri et al., 2009; Madayag et al., 2010). I le eseesega, toe faʻaleleia e SKF81297 faʻataʻitaʻiga le sailia o le cocaine (Bachtell et al., 2005; Schmidt et al., 2006). O faʻamatalaga tali tutusa na lipotia mo sui o le D2. O le mea lea, o le intin-accumbens quinpirole poʻo le 7-hydroxy-2-dipropylaminotetralin e toe faʻaleleia ai amioga o le cocaine, ae o le eticlopride poʻo le sulpiride e taofia ai le toe faʻaleleia o cocaine-muamua (Bachtell et al., 2005; Anderson et al., 2006; Schmidt et al., 2006). E ui lava e foliga mai o le faʻamatalaga e faʻaalia i taimi uma le faʻatautaiga lautele mo le faʻamautuina o le numera o le faʻamaʻi o le dopamine i le toe faʻaleleia, o feeseeseaiga e tulaʻi mai i le tulaga patino o le aʻafiaga o le atigi (Anderson et al., 2003, 2006; Schmidt et al., 2006) ma le autu (McFarland ma Kalivas, 2001; Bachtell et al., 2005; Madayag et al., 2010). O le mea lea, e ui lava o le DICNUMX faʻataunuʻuina le microinjection i totonu o le atigi e faʻafeiloaʻi ai le toe faʻaleleia o le koko, o togafitiga tutusa i totonu o le tino e le aoga.
I le faaopoopo atu i le nucleus accumbens, o nisi lipoti ua aʻafia ai isi polokalama o le dopamine i le toe faʻaleleia o amio. Injections o le tagata e le o le lavelave o le dopamine fluphenazine i totonu o le mPFC i fafo na taofia ai le cocaine-po o le mamafa-toe amataina, ae o le injections o le dopamine e toe faʻaleleia ai le koko o loʻo saili (McFarland ma Kalivas, 2001; McFarland et al., 2004). SCH23390 i totonu o le mPFC o poloka poloka cocaine-heroin-toe amataina o fualaau faasaina ma cocaine- ma le popole-toe amataina CPP (Sanchez et al., 2003; Sun ma Rebec, 2005; Vaʻai, 2009). O le microinjection Intra-mPFC o le D1 agonist SKF81297 na faʻaauau le toe faʻaleleia i le sailia o le koko (Schmidt et al., 2009). E le gata i lea, o le microinjection intra-mPFC o le D2 talitane eticlopride na faʻaitiitia ai le toe faʻaleleia o cocaine-muamua (Sun ma Rebec, 2005). Toe faʻaleleia o amioga faʻasolosolo faʻatasi ma le faʻaleleia atili o le faʻasaʻoina o le dopamine i le cocaine i le amygdala (Tran-Nguyen et al., 1998). O le tuʻuina atu o le amphetamine i totonu o le amygdala le faʻaleleia le toe faʻaleleia, ae o SCH23390 na tuʻuina atu i lenei lava eria na puipuia ai le faʻaaogaina- ma le toe faʻafouina o cocaine toe faʻafouina (Tagaʻi ma al., 2001; Ledford et al., 2003; Alleweireldt et al., 2006). I le tuufaatasia, o le faʻamaoniga e faʻamalosia ai le faaosofia o le dopamine o le D1 faʻaleleia (i totonu o le mPFC, atigipusa o le tumutumu, ma le amygdala) ma le D2 talisapaia (i le nucleus accumbens) e mafai ona suia le toe faʻaleleia o amioga faʻatau fualaau.
2. Glutamate.
E pei o le dopamine, o le tele o suʻesuʻega na faia i luga o le aafia o le glutamate i le toe faʻaleleia o le faʻatauga o fualaau faʻataʻitaʻi e taulaʻi i le nucleus accumbens. O le faʻaalia o le faʻaleagaina i le cocaine e faʻaititia ai le maualuga o le glutamate i le nucleus accumbens, lea, pe a toe foʻi i tulaga masani e ala i le faʻataʻitaʻiga ma N-acetylcysteine, e taofia ai le toe faʻafouina o le suʻesuʻeina o kokeni (Baker et al., 2003). Faʻatauina o (S) -4-carboxyphenylglycine, lea e faʻalavelaveina ai le vailaau o le cystine / glutamate, i totonu ole poloka autu o poloka o poloka poloka o N-acetylcysteine (Kau et al., 2008). O le toe faʻaleleia o cocaine-muamua e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le glutamate i le ogatotonu o le tumutumu o le tumutumu e mafai ona puipuia e ala i le le faʻamalosia o le mPFC i tua (McFarland et al., 2003). O sailiiliga tutusa na lipotia mai mo le heroin ma le toe faʻaleleia o le faʻataʻitaʻiina o le heroin saili amio (LaLumiere ma Kalivas, 2008). Injections o le AMPA i totonu poʻo le atigi o le nucleus accumbens e mafai ona toe faʻaleleia le suʻesuʻeina o cocaine, o se aʻafiaga e ono mafai ona taofia e ala i le tuiina o le visa mo le GluR1 i totonu o nei lava itu (Cornish et al., 1999; Ping et al., 2008). O le puleaina o le cocaine e maua ai le faateleina o foliga vaaia o le GluR2-leai ni tagata e talia le AMPA i le tumutumu o neugrons, e ono maua ai se tulaga LTP, e pei ona faaalia e suesuega a le physiological (Conrad et al., 2008; Mameli et al., 2009; Moussawi et al., 2009). 6-Cyano-7-nitroquinoxaline-2,3-dione (CNQX) i le ogatotonu poʻo le atigi mea e taofia ai le cocaine, heroin, poʻo le toe faʻafouina (Cornish ma Kalivas, 2000; Park et al., 2002; Bäckström ma Hyytiä, 2007; Famous et al., 2008; LaLumiere ma Kalivas, 2008). O le faʻalavelave faʻaleagaina o fefaʻatauaiga o GluR2 e tuʻuina atu i le membrane i totonu o le ogatotonu poʻo le atigi mea e puipuia ai le koko o le koko-toe amataina (Famous et al., 2008). E maitauina e faʻapea, e pei o le faʻalauiloaina, o faʻamaloiloina tuutuuga e faʻaitiitia ai le foliga o le talileleia o le AMPA i le 24 h i le maea ai ona faʻaalia i nei faʻaaliga (Conrad et al., 2008). I le faatusatusa atu i sailiiliga faifai pea e uiga i le nucleus accumbens receptors AMPA ma toe faʻaleleia, injection of the agonist NMDA 1-aminocyclobutane-cis-1,3-dicarboxylic acid i totonu autu e toe faʻaleleia le suʻesuʻeina o le cocaine, ae o le tuiina o le 2-amino-5-phosphonovaleric acid, o le NMDA, i totonu o le autu poʻo le atigi poloka foi, e leai sona aoga i,Cornish et al., 1999; Cornish ma Kalivas, 2000; Bäckström ma Hyytiä, 2007; Famous et al., 2007). Mulimuli ane, o injections o le vaega II mGluR agonist LY379268 i totonu o poloka tuputupuaʻe poloka 1) o loʻo faʻatautaia ai le sailia o heroin ma le 2) faʻasolosolo o fualaau faʻamaʻi (cocaine)Bossert et al., 2006; Peters ma Kalivas, 2006). Faʻatasi, o nei faʻamatalaga e taʻu mai ai o le siakiina o le cocaine e faʻaitiitia ai le maualuga o le glutamate i totonu o le tumutumu o le tumutumu, ma o le mea lea e faʻaitiitia ai le kulupu II mGluR o le faʻaaogaina o le glutamate (Moran et al., 2005), ma faʻatagaina ai le faʻateleina o le faʻamalaloina o le mimiti ma le faʻamalosia o faʻamaʻi a le AMPA e faʻaleleia ai le toe faʻaleleia. O le faʻaitiitia o le faavae o le glutamate ua faʻaleagaina e ala i le faʻaleleia o le tali mai o faʻamaumauga a le AMPA e mafai ona fesuiaʻi i le toe faʻaleleia (Conrad et al., 2008; Mameli et al., 2009; Moussawi et al., 2009). O nei aʻafiaga e mafai ona puipuia e ala i le faʻasolosolo lelei o le basal glutamate, vaega faʻamalosia o le II mGluR, poʻo le poloka o faʻamaumauga AMPA (Cornish ma Kalivas, 2000; Park et al., 2002; Bossert et al., 2006; Peters ma Kalivas, 2006; Bäckström ma Hyytiä, 2007; Famous et al., 2008; Kau et al., 2008; LaLumiere ma Kalivas, 2008).
I le faʻaopoopoga i le nucleus accumbens, o suʻesuʻega ua faʻaalia ai o le poloka o lipotropic receptors i le kynurenic acids poʻo le CNQX i totonu o le VTA poloka poloka faʻafouina o cocaine toe faʻaleleia, ae o injections o le LY379268 na taofia ai le faʻataʻitaʻiga o le heroin saili (Bossert et al., 2004; Sun et al., 2005; Schmidt et al., 2009). CNQX i le LDT / PPT ua lipotia mai foi e taofia ai le amio o le cocaine (sailiili)Schmidt et al., 2009). Le mGluR1 agonist (3,4-dihydro-2H-pyrano [2,3-b] Quinolin-7-yl) - (cis-4-methoxycyclohexyl) -methanone (JNJ16259685) i totonu o le hippocampus blocks block-dependent dependent cocaine toe faʻafouina (Xie et al., 2010). I le eseesega, e leai foi le CNQX poʻo le 2-amino-5-phosphonovaleric acid i le amygdala maʻaleʻale e faʻalavelaveina ai le sailiga o cocaine e maua ai (Tagaʻi ma al., 2001). O le mea lea, o le le faʻatagaina o le faʻafefe o le glutamate i le VTA poʻo le hippocampus, ae le o le amygdala, e mafai ona aʻafia ai le toe faʻaleleia o fualaau faasaina. Ma le mea mulimuli, o le pule a le AMPA infralimbic e taofia ai le suʻesuʻeina o le cocaine e ala i le faʻaaogaina o se taʻavale o le infousimbic-cortex-to-nucleus-accumbens i le taimi e faʻaumatia ai (Peters et al., 2008). E taʻu mai ai i lenei mea o le faʻamalosia o lenei matagaluega o loʻo i ai se sao i le aʻoaʻoina e taofi le faʻataʻitaʻiina o fualaau oona pe a le toe iai fualaau faasaina.
3. aotelega
E pei ona vaaia i Mati. 2C ma aoteleina i totonu Laulau 1, toe faʻafouina e aofia ai le faʻateleina o le faʻafefe mai le mPFC i le tumutumu o le tumutumu o le tumutumu e mafua mai i le faʻaitiitia o le basal levels o le glutamate i le nucleus accumbens lea e mafai ai ona faʻaitiitia le autoreceptor control of release glutamate ma faʻateleina ai le faʻatagaina o le glutamate e faʻaaogaina fualaau faʻamalosi lea e faʻamalosia le AMPA talini (Cornish et al., 1999; Cornish ma Kalivas, 2000; Baker et al., 2003; McFarland et al., 2003; Moran et al., 2005; Bäckström ma Hyytiä, 2007; Famous et al., 2008; LaLumiere ma Kalivas, 2008). O nei faʻamaumauga AMPA ua faʻaalia ua i ai le faʻatupulaia o galuega lea e faʻaititia e ala i le aafia i faʻamatalaga faʻasolosolo faʻamaʻiina muamua (Conrad et al., 2008). O le mPFC e afaina ai foi le toe faʻaleleia e ala i le glutamatergic projections i le LDT / PPT ma le VTA o loʻo faia i luga o faʻamaumauga AMPA i nofoaga uma e lua (Schmidt et al., 2009). O faʻamatalaga o le Dopamine mai le VTA i le nucleus accumbens, mPFC, ma le amygdala faʻamalosi e foliga mai foi e aofia i le toe faʻaleleia. Aemaise lava, o le dopamine o loʻo galue i luga o le D1 o le a mafai ona faʻamalosia ai ni fua faʻataʻitaʻi o le glutamate i le amygdala ma le mPFC (Tagaʻi ma al., 2001; Sun ma Rebec, 2005; Alleweireldt et al., 2006; Schmidt et al., 2009; Vaʻai, 2009), ao le dopamine o loʻo galue i luga o faʻamaʻi uma o le D1 ma D2 i totonu o le atigipusa faʻapipiʻi (Anderson et al., 2003; Bachtell et al., 2005; Anderson et al., 2006; Schmidt et al., 2006) e mafai ona galulue faʻatasi ma faʻamautinoaga AMPA e faʻaititia le GABAergic i le pallidum telefoni, lea ua faʻaalia e taua i le toe faʻaleleia (O'Connor, 2001; Torregrossa et al., 2008).
C. Neurochemical / Neuropharmacological Relations between Sensitization and Relapse
O le tele o mea tutusa e maitauina i se faatusatusaga o le neurachemistry ma le neuropharmacology o le tulaga o le faʻalapotopotoga ma le toe foʻi. I nei tulaga uma e lua, ua faaitiitia le maualuga o le basal glutamate i le tumutumu o tumutumu (Baker et al., 2002, 2003) ae o le toe faʻafeiloaʻi i fualaau faasaina ua faateleina ai le glutamate i lenei eria (Pierce et al., 1996a; Moran et al., 2005), lea e mafai ona gaoioi i luga o faʻamaoniga a le AMPA e faʻalauiloa le tali o amioga (Pierce et al., 1996a; Cornish et al., 1999). O le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma le le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina e aʻafia ai le LTP i totonu o faʻalavelave faʻapitoa e aofia ai le faʻaofiina o le GluR2-leai ni AMP receptors i totonu o le membrane, lea e mafai ona toe faʻaaogaina e ala i le toe faʻaaogaina o fualaau faʻasaina poʻo vailaʻau faʻasoifua (Thomas et al., 2001; Boudreau ma Wolf, 2005; Boudreau et al., 2007; Kourrich et al., 2007; Conrad et al., 2008; Mameli et al., 2009; Moussawi et al., 2009; Ferrario et al., 2010). O le leiloa po o le faʻaitiitia o faʻamatalaga o le glutamate mai le mPFC i le tumutumu o meaola e taofia ai le faʻaalia o le iloa ma le toe faʻaleleia (Pierce et al., 1998; McFarland et al., 2003). E le gata i lea, o mPFC glutamate projections i le VTA e ala i le LDT / PPT o loʻo galue i luga o faʻamaumauga a le AMPA ua faʻaalia foi e taua mo tali uma (Nelson et al., 2007; Schmidt et al., 2009). E ui lava o le matafaioi o le glutamate system i le toe faʻaleleia ma le faʻalauiloa e foliga mai e fefaʻatauaʻi, o le matafaioi a le komini dopamine e le. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le aʻafiaga, ae le o le toe faʻaleleia, e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le faʻafitauli i le autoreceptor sensitivity i le VTA lea e mafai ai, i se vaega, mo le faateleina o le sola ese o le dopamine neurons (White ma Wang, 1984; Henry et al., 1989). Ae ui i lea, o nei tali a le VTA dopamine i le faʻateleina o le koko e masani ona manatu o le a amataina le amataga nai lo le faʻaalia o le faʻalauiloa. E le gata i lea, e ui lava o injections o se agonist D1 i totonu o le mPFC ua toe faʻaleleia le amio o le cocaine, ae le iʻu i le faʻaalia o le faʻalauiloaina (Beyer ma Steketee, 2002; Schmidt et al., 2009). I le tuufaatasia, o faʻamatalaga e faʻamaonia ai o le kulutamate circuits o le mea autu i le tuufaatasia o le lagona ma le toe foʻi. E le gata i lea, o nei faʻamaumauga e faasino atu i le manaʻomia ona faʻaaogaina le faʻataʻitaʻiga faʻalelei e faʻamautinoa ai le taua o faʻamaoniga mai le faʻalelei o le amio i le toe faʻafoʻi atu i fualaau faʻatau.
V. O le Matafaioi o le Faʻalogoina i le Toe Fetuʻiaʻi i le Faʻataʻitaʻiina o Amioga
O le neurocircuitry lea e mulimulitaʻia le faʻaalia o amioga ma toe faʻafoʻi i amioga o fualaau oona e tutusa, e pei o le neurokeneka ma le neuropharmacological mechanisms. Ae ui i lea, o suʻesuʻega ua itiiti ifo le faʻamaonia o le faʻaalia o le amio e taʻalo i le toe faʻaleleia. O le mea lea, o vailaau e mafai ona toe faʻaleleia ai fualaau faʻasaina i meaola ua tineia mai le puleaina o le cocaine, ua faʻaalia foi e maua ai se tali tele o amioga i nei lava meaola, ae o fualaau e le faʻaosofia ai le toe faʻaleleia e le maua ai le faʻalauiloaina (De Vries et al., 1998b, 2002). O isi suʻesuʻega ua faʻatusatusaina le aʻafiaga i le toe faʻaleleia o avanoa pupuu ma le umi o le faʻaaogaina o fualaau oona faʻatasi ai ma fua faʻatasi (Ferrario et al., 2005; Ahmed ma Cador, 2006; Knackstedt ma Kalivas, 2007; Lenoir ma Ahmed, 2007). O le mea lea, o manu feʻaveaʻi e faʻateleina lo latou faʻailoina o le koko ma faʻaalia se tali sili atu ona toe faʻaleleia le tali pe a faʻatusatusa atu i manu e le sao, ae o eseesega i le faʻalapotopotoga e leʻo manino i taimi uma. E mafai e le leai o se eseesega i le faʻalauiloaina o amio e mafai ona mafua mai i se faʻalologa. O le mea lea, o le faʻaaogaina o se toleniga aʻoaʻoga lea e faʻaitiitia ai le aofaʻi o faʻamaʻi faʻasaina aʻo leʻi suʻeina mo le faʻaleleia poʻo le toe faʻaleleia, o le a ono mafai ai e se tasi ona fuafua pe o le faʻalauiloaina o se matafaioi i le toe faʻaleleia. I lenei itu, o se suʻesuʻega talu ai na faaalia ai o le amphetamine na faia muamua le suʻega na gaosia ai le amio e faʻaleleia ai e le gata i aʻafiaga o le cocaine ae toe faʻaleleia foi e le pulega o le AMPA (intra-accumbens)Suto et al., 2004). I lenei suʻesuʻega lava lea, na faaalia ai e le o toe manino mai le faʻagasologa o le vavaeʻesega mai le cocaine i le va o le amphetamine-meaola ma le pule. Faʻatasi, o nei faʻamatalaga e taʻu mai ai o tagata taʻitoʻatasi e mafai ona tulaʻi mai [o le faʻasalaga e mafai ona tupu ona o se gasegase poʻo le faʻafefe i le faʻaogaina o le siosiomaga (Altman et al., 1996) poʻo faʻatasi ai ma se faʻamaufaʻailogaina o le faʻaaogaina o fualaau faasaina] o le a sili atu ona faigofie i le toe faʻafoʻiina o fualaau faʻatau. O le mea lea, o le faʻalauiloaina atonu o le a iai se matafaioi i le toe faʻaleleia i le amataga o le faʻaaogaina o fualaau faasaina. Faʻateleina le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina, e tusa lava pe faʻaaogaina le faʻaoga puupuu poʻo le uumi, o isi mea taua, e pei o le fesuiaʻiga o le cocaine e avea ma faʻaosofiaga faʻapitoa, e mafai ona faʻaleleia le amio e sili atu nai lo le mea na maua e ala i le faʻailogaina (Keiflin et al., 2008).
VI. Faʻafitauli Lelei
O le iloiloga o loʻo i ai nei o loʻo faʻatalanoaina ai taumafaiga sailiili na faʻaalia ai se neurocircuitry lea e foliga mai o le a faʻavaeina ai le amio ma le toe faʻaleleia o amioga faʻatau fualaau, a itiiti mai i le faʻataʻitaʻiga. E le gata i lea, talu ai nei suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga i suʻesuʻega faaletagata, e ui ina faʻatapulaʻa, e tele lava ina malilie i suʻesuʻega a manu (Koob ma Volkow, 2010). O le mea lea, o le manaʻoga o le methylphenidate lea e tupu i le 'ulaula o le cocaine i le i ai o faʻaaliga, faʻasolosolo ai i totonu o vailaʻau faʻasolosolo, e aofia ai faʻasologa o vailaʻau ma vailaʻau faʻamuamua (Volkow et al., 2005). E le gata i lea, o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga ua faʻaalia ai o faʻamatalaga e faʻaaoga ai le hippocampus ma le amygdala i tagata faʻatau fualaau faʻatau (Grant et al., 1996; Childress et al., 1999; Kilts et al., 2001; Volkow et al., 2004). Talu ai ona o le taua o suiga o faiga o le glutamate i le tulaga ma le toe faʻaleleia o amio (silasila i luga), o le suʻesuʻega o le neurocircuitry toe faʻafoʻi i le tagata faʻatau fualaau oona o loo faatalitali mo le atinaʻeina o liʻo talafeagai mo le glutamate systems (Koob ma Volkow, 2010).
E ui lava e leʻi faʻamautuina e le aʻoga suʻesuʻega se matafaioi mo le faʻalogoina i le toe faʻafoʻi atu i amioga faʻatau fualaau, o suʻesuʻega ua faʻaalia ai se faʻalavelave mataʻina i le neurocircuitry. O lea, e ala i le tuʻuina atu o le faʻamaoniga sili atu ona lelei, o le faʻalauiloaina e mafai ona avea o se faʻataʻitaʻiga aoga e fuafua ai auala e faʻaaogaina ai fualaau faʻasaina e suia ai le faiʻai e faʻaleleia ai tali o amioga i fualaau faʻaleagaina. O taunuʻuga lelei mo nei suʻesuʻega o le a faʻamaonia i le tele o taimi e faʻaaogaina ai ma faʻafesaina faʻaletino le toe faʻaleleia o suʻesuʻega. E fai ma faʻataʻitaʻiga, o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga na faʻaalia ai le paʻu o le maualuga o le glutamate i le tumutumu o le tumutumu na faʻamaonia i totonu o manu ma se talafaasolopito o le puleaina o le cocaine. O lenei mea na oʻo atu ai i faʻataʻitaʻiga e faʻaalia ai le toe faʻafoʻiina o le maualuga o le glutamate i le tumutumu o le tumutumu e mafai ona faʻaititia ai le toe foʻi atu i amioga faʻatau fualaau i mamanu ma tagata (Baker et al., 2003; Mardikian et al., 2007; Zhou ma Kalivas, 2008; Knackstedt et al., 2009, 2010; Sari et al., 2009). O lenei ituaiga o alualu i luma mai suʻesuʻega ma le faʻavaeina o amioga i le faʻamaonia e faʻaaoga ai faʻataʻitaʻiga o le toe faʻaleleia o vailaau faʻasaina ma faʻamalositino faʻapitoa e sili ona aoga e mafaufau ai mo ni vailaʻau mo togafitiga faʻapitoa e maua mai le goto genomic ma proteomic, e le o se molimau muamua mo le aafia o se fualaau faasaina i le tagofia o mea ua fai ma vaisu.
tautinoga
O lenei galuega na lagolagoina e National Institute of Health Health National Institute on Drug Abuse [Faamatuu atu DA023215] (i le JDS) [Grants DA015369, DA012513, DA003906] (i le PWK).
Tusitala Fesoasoani
Faʻailoa pe fesoasoani i le tusiaina o tusitusiga: Steketee ma Kalivas.
Faamatalaga Faʻamatalaga
O loʻo maua lenei tusiga i le initaneti i http://pharmrev.aspetjournals.org.
doi: 10.1124 / pr.109.001933.
↵1 Faʻamatalaga:
- AMPA
- α-amino-3-hydroxyl-5-methyl-4-isoxazole-propionate
- CNQX
- 6-cyano-7-nitroquinoxaline-2,3-dione
- CPP
- nofoaga e iai le mea e manaʻo iai
- CRF
- corticotropin-faʻamalolo o mea
- GluR
- glutamate receptor
- JNJ16259685
- (3,4-dihydro-2H-pyrano [2,3-b] Quinolin-7-yl) - (cis-4-methoxycyclohexyl) -methanone
- LDT
- laterodorsal legmentum
- LTP
- umi vaʻaia
- LY341495
- 2 - [(1S,2S) -2-carboxycyclopropyl] -3- (9H-xanthen-9-yl) -d-alanine
- LY379268
- (1R,4R,5S,6R) -4-amino-2-oxabicyclo [3.1.0] hexane-4,6-dicarboxylic acid
- mGluR
- metabotropic glutamate receptor
- mPFC
- medial frontfront cortex
- NMDA
- N-methyl-d-aspartate
- PPT
- pedunculopontine tegmentum
- PVN
- nofoaga faʻasolosolo
- SCH23390
- (R)-(+)-7-chloro-8-hydroxy-3-methyl-1-phenyl-2,3,4,5-tetrahydro-1H-3-benzazepine
- SKF 81297
- (±)-6-chloro-7,8-dihydroxy-1-phenyl-2,3,4,5-tetrahydro-1H-3-benzazepine hydrobromide
- SKF38393
- 2,3,4,5-tetrahydro-7,8-dihydroxy-1-phenyl-1H-3-benzazepine
- SKF82958
- (±)-6-chloro-7,8-dihydroxy-3-allyl-1-phenyl-2,3,4,5-tetra-hydro-1H-benzazepine
- VTA
- vaega faʻapitoa faʻalautele.
- © 2011 e The American Society for Pharmacology and Experimental Therapeutics
mau faasino
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- Argilli E,
- Sibley DR,
- Malenka RC,
- Egelani PM,
- Bonci A
(2008) Machanism ma le taimi o le cocaine-induced-long-term potential in the ventral area enlargement area. J Neurosci 28: 9092-9100.
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- Beyer CE,
- Steketee JD
(2002) Faʻaʻauʻau Cocaine: faʻaogaina e le dopamine D2 faʻaaliga. Cereb Cortex 12: 526-535.
- ↵
- ↵
- ↵
- Borgland SL,
- Malenka RC,
- Bonci A
(2004) Malosiaga masani ma gasegase o le cocaine e faʻamalosia ai le malosi o le synaptic i le faʻalauteleina o le gaioiga faʻale-tino: o le electrophysiological and behavioral correlates in rats individually. J Neurosci 24: 7482-7490.
- ↵
- Bossert JM,
- Liu SY,
- Lu L,
- Shaham Y
(2004) O se vaega o le faʻalauteleina o le vaega o le glutamate i le faʻalauteleina o le toe faʻafoʻi i le heroin saili. J Neurosci 24: 10726-10730.
- ↵
- ↵
- ↵
- Boudreau AC,
- Faʻafoʻi le JM,
- Milovanovic M,
- Wolf ME
(2007) Malosiaga o loʻo maua i luga o le kulula i luga o le kul ratus accumbens i le taimi o le faʻamaʻiina o cocaine ae faʻatautaia pe a maeʻa le faʻaaogaina o le kokeni e fesoʻotaʻi ma le faʻagasologa o le faʻaaogaina o kinitetini o le mitogen-activated kinases. J Neurosci 27: 10621-10635.
- ↵
- Boudreau AC,
- Wolf ME
(2005) O le faʻalauteleina o le faʻaleagaina o le cocaine e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le faʻaaliga o le tali a le AMPA i le nucleus accumbens. J Neurosci 25: 9144-9151.
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- Chaudhri N,
- Sahuque LL,
- Janak PH
(2009) Ethanol sailiili e mafua mai i le siosiomaga e faʻateʻaina e ala i le taofia o le dopamine D1 faʻamaumauga i totonu o le tumutumu o le tumutumu ma le atigi gutu i kio. Psychopharmacology (Berl) 207: 303-314.
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- Chiamulera C,
- Borgo C,
- Falchetto S,
- Valerio E,
- Tessari M
(1996) Toe faʻaleleia e Nicotine le pule o le tino o le nicotine pe a uma le faʻagata. Psychopharmacology (Berl) 127: 102-107.
- ↵
- Childress AR,
- Mozley PD,
- McElgin W,
- Fitzgerald J,
- Reivich M,
- O'Brien CP
(1999) Faʻasagaina faʻagata i le taimi o le faʻaaogaina o le cocaine. Am J Psychiatry 156: 11-18.
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- Cornish JL,
- Kalivas PW
(2000) Glutamate transmission i totonu o le nucleus accumbens mediates toe faʻafoʻi i meaʻai o le koko. J Neurosci 20: RC89.
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- De Vries TJ,
- Cools AR,
- Shippenberg TS
(1998a) Faʻatelega o le agonist D-1 i le nucleus accumbens e faʻaleleia ai le faʻaleleia o le amio i le cocaine-induced. Neuroreport 9: 1763-1768.
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- Degoulet M,
- Rouillon C,
- Rostain JC,
- David HN,
- Abraini JH
(2008) Faʻataʻitaʻiga e le taʻaloga, ae le o le vaʻaia, hippocampus o le faʻaalia o le faʻalapotopotoga faʻapitoa i amphetamine. Int J Neuropsychopharmacol 11: 497-508.
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- Fiafia KR,
- Laresan V,
- Sadri-Vakili G,
- Schmidt HD,
- Mierke DF,
- Cha JH,
- Pierce RC
(2008) O le faʻatau faʻataʻiina o le Phosphorylation o le GluR2-o loʻo iai faʻamaumauga AMPA i le nucleus accumbens e tele sona sao taua i le toe faʻaleleia o le suʻesuʻeina o cocaine. J Neurosci 28: 11061-11070.
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- Fitzgerald LW,
- Ortiz J,
- Hamedani AG,
- Nestler EJ
(1996) O vailaʻau o le faʻaleagaina ma le faʻalavelave ua faʻalautele ai le faʻaalia o GluR1 ma NMDAR1 glutamate receptor subits i le vaega o le kenele o le rat ratai: faʻateleina masani i le va o le soʻo faʻamalosi. J Neurosci 16: 274-282.
- ↵
- ↵
- Fuchs RA,
- Branham RK,
- Tagai RE
(2006) Faʻasologa o meaʻai faʻapipiʻi e faʻafeiloaʻi ai cocaine o loʻo sāʻili i le faʻasaʻolotoga ma le faʻaaogaina o aʻoaʻoga: o se mea taua tele mo le pusa-o-leamalie. J Neurosci 26: 3584-3588.
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- Ghasemzadeh MB,
- Vasudevan P,
- Mueller C
(2009a) O le faʻaogaina o le locomotor i le cocaine e fesoʻotaʻi ma se mamanu maʻoti o le faʻatautaia o le faʻaaogaina o le kulupamate i le postsynaptic density i cortex muamua: vave vave ma le tuai ona faʻaitiitia aafiaga. Pharmacol Biochem Behav 92: 383-392.
- ↵
- ↵
- Giorgetti M,
- Hotsenpiller G,
- Ward P,
- Teppen T,
- Wolf ME
(2001) Pasefika Amphetamine o loʻo maua ai le AMPA i le faʻalauteleina o le faʻalauteleina o le tino: aafiaga i luga o le extracellular levels o dopamine ma le glutamate i moa feosofi solo. J Neurosci 21: 6362-6369.
- ↵
- Grant S,
- Lonetona ED,
- Newlin DB,
- Villemagne VL,
- Liu X,
- Contorggi C,
- Phillips RL,
- Kimes AS,
- Margolin A
(1996) Faʻatoagaina o poloka o mafaufauga i le taimi o le faʻaaogaina o le gaioiga o le koko. Faʻaalia Natl Acad Sci USA 93: 12040-12045.
- ↵
- ↵
- Hahn J,
- Hopf FW,
- Bonci A
(2009) O le cocaine ole taimi e faʻaleleia ai le corticotropin-faʻasaʻoina o le mea e mafua ai le faʻaogaina o le faʻasalaga i le faʻalavelave o le dopamine neurons. J Neurosci 29: 6535-6544.
- ↵
- ↵
- Henry DJ,
- Greene MA,
- White FJ
(1989) Faʻaaogaina o le cocaine i le mesoaccumbens dopamine system: faʻafoega faifaipea. J Pharmacol Exp Ther 251: 833-839.
- ↵
- Henry DJ,
- White FJ
(1991) Faʻaleleia o le cocaine administration e mafua ai le faʻaleleia o le senituti D1 dopamine i le rat nucleus accumbens. J Pharmacol Exp Ther 258: 882-890.
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- Huang CC,
- Lin HJ,
- Hsu KS
(2007a) Faʻaleleia atili le cocaine administration e faʻaolaina ai le faʻamalosia o le umi o le induction i le rat medial frontfront cortex. Cereb Cortex 17: 1877-1888.
- ↵
- Huang CC,
- Yang PC,
- Lin HJ,
- Hsu KS
(2007b) Faʻaaogaina le cocaine administration e faʻaleagaina ai le vaega II o le faʻaaogaina o le glutamate mo le faʻaaogaina o le glutamate i le umi o le taimi i le rat medial preteal cortex. J Neurosci 27: 2958-2968.
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- Kalivas PW,
- Weber B
(1988) Amphetamine tuiina i totonu o le ventence mesencephalon e faʻapitoa ai rato i amphetamine ma cocaine lautele. J Pharmacol Exp Ther 245: 1095-1102.
- ↵
- Kalivas PW,
- Alesdatter JE
(1993) Faʻaaogāina o le N-methyl-D-aspartate le faʻaleleia o le talipupuni i le vaega faʻalauteleina o le ea ma le amygdala i le faʻalapotopotoga faʻapitoa i le koko. J Pharmacol Exp Ther 267: 486-495.
- ↵
- ↵
- Kalivas PW,
- Duffy P
(1993) Taimi taimi o le dopamine extracellular ma le faʻalapotopotoga faʻapitoa i le koko. II. Dopamine perikarya. J Neurosci 13: 276-284.
- ↵
- Kalivas PW,
- Duffy P
(1995) D1 e faʻaleleia e le faʻaleleia le faʻaaogaina o le glutamate i le vaega faʻaleleia o le faʻaleleia. J Neurosci 15: 5379-5388.
- ↵
- Kalivas PW,
- Duffy P
(1998) Faʻafoʻiina o le cocaine administration e suia ai le glutamate extracellular i le faʻalapotopotoga faʻaleleia o le faʻaleleia o le fale. J Neurochem 70: 1497-1502.
- ↵
- ↵
- ↵
- Kantak KM,
- Black Y,
- Valencia E,
- Green-Jordan K,
- Eichenbaum HB
(2002) Faʻalavelave faʻaleagaina o le faʻaaogaina o le lidocaine o le amygdala o le gastral ma le caualal mo le faʻaleleia ma le toe faʻaleleia o amio o le cocaine i totonu o tama. J Neurosci 22: 1126-1136.
- ↵
- Karreman M,
- Westerink BH,
- Moghaddam B
(1996) Faʻaleleia o le amino acid receptors i le faʻalauteleina o le faʻaleleia o le faʻaaogaina o le dopamine i totonu o le telefoni. J Neurochem 67: 601-607.
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- Kim JH,
- Vezina P
(1998) O le faʻaaogaina o le glutamate Metabotropic e manaʻomia mo le faʻaogaina e le amphetamine. Neuroreport 9: 403-406.
- ↵
- ↵
- Knackstedt LA,
- Kalivas PW
(2007) Faʻateleina le avanoa i le puleaina o le cocaine e faʻaleleia ai le toe faʻaleleia o fualaau faʻasaina ae le o le faʻalauteleina o amioga. J Pharmacol Exp Ther 322: 1103-1109.
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- Kourrich S,
- Rothwell PE,
- Klug JR,
- Thomas MJ
(2007) O le cocaine aafiaga e pulea ai le synaptic plasticity i le nucleus accumbens. J Neurosci 27: 7921-7928.
- ↵
- Kruzich PJ,
- Tagai RE
(2001) Faʻasalaga eseese o le maʻaleʻaleʻa ma le totonugalemu o le amygdala i le mauaina ma le faʻaalia o le toe faʻafoʻi i le cocaine. J Neurosci 21: RC155.
- ↵
- LaLumiere RT,
- Kalivas PW
(2008) Glutamate faʻamalolo i totonu o le tumutumu o tumutumu autu e manaʻomia mo le heroin saili. J Neurosci 28: 3170-3177.
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- Lodge DJ,
- Grace AA
(2008) Faʻaleleia Amphetamine o le hippocampal drive o mesolimbic dopamine neurons: o se masini o le faʻalapotopotoga faʻapitoa. J Neurosci 28: 7876-7882.
- ↵
- ↵
- Madayag A,
- Kau KS,
- Lobner D,
- Mantch JR,
- Wisniewski S,
- Baker DA
(2010) Palesitisi faʻataʻitaʻiina e faʻamalosi ai le vailaʻau e fesoasoani i le faʻaleleia atili o le toe faʻaleleia o aʻafiaga: suiga o le neurochimium ma le toe faʻaleleia o le tino i tima e maualuga. J Neurosci 30: 210-217.
- ↵
- Madayag A,
- Lobner D,
- Kau KS,
- Mantch JR,
- Abdulhameed O,
- Faʻalogologo M,
- Grier MD,
- Baker DA
(2007) Faʻaauau le faʻaaogaina o le N-acetylcysteine e faʻaaogaina ai aʻafiaga o aʻafiaga o le cocaine. J Neurosci 27: 13968-13976.
- ↵
- Mameli M,
- Balland B,
- Luján R,
- Lüscher C
(2007) Faʻamaumauga vave ma le synaptic faʻapipiʻiina o le GluR2 mo le mGluR-LTD i le faʻalauteleina o le faʻaleleia o le va. saienisi 317: 530-533.
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- Mattson BJ,
- Koya E,
- Simmons DE,
- Mitchell TB,
- Berkow A,
- Crombag HS,
- Faamoemoe BT
(2008) Faʻamatalaga faʻapitoa-faʻapitoa o le faʻaaogaina o le koko o le cocaine ma faʻalapotopotoga faʻapitoa e aʻafia i le rat nucleus accumbens. Eur J Neurosci 27: 202-212.
- ↵
- McFarland K,
- Tavitage SB,
- Lapish CC,
- Kalivas PW
(2004) Lapataiga faʻamaonia ma le afi eletise o loʻo aʻafia ai le toe faʻaleleia o amioga o le cocaine. J Neurosci 24: 1551-1560.
- ↵
- McFarland K,
- Kalivas PW
(2001) O le felaʻasaiga o le matagaluega i le faʻaaogaina o cocaine e toe faʻaleleia ai amioga faʻatau fualaau. J Neurosci 21: 8655-8663.
- ↵
- McFarland K,
- Lapish CC,
- Kalivas PW
(2003) Faʻasalaga muamua i le pito i luma o le nucleus accumbens e faʻatautaia ai le toe faʻaleleia o le faʻataʻitaʻiina o amioga faʻatau fualaau. J Neurosci 23: 3531-3537.
- ↵
- ↵
- Meil WM,
- Tagai RE
(1996) Faʻaleleia o le toe faʻaleleia o le tali atu pe a maeʻa le tolopoina mai le cocaine e faʻafoeina e le tagata ia lava: o se meaola manu o le toe foʻi. Behav Pharmacol 7: 754-763.
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- Moran MM,
- McFarland K,
- Melendez RI,
- Kalivas PW,
- Seamans JK
(2005) Ole fesuiaiga o le Cystine / glutamate e faʻaaogaina ai le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le glutamate e faʻamaonia ai le faʻasalalau ma le faʻafitauli i le sailia o cocaine. J Neurosci 25: 6389-6393.
- ↵
- Morgan D,
- Liu Y,
- Roberts DC
(2006) Rapid ma faʻaauau le faʻalauteleina o aʻafiaga o aʻafiaga. Neuropsychopharmacology 31: 121-128.
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- Neisewander JL,
- Baker DA,
- Fuchs RA,
- Tran-Nguyen LT,
- Palmer A,
- Marshall JF
(2000) Fos protein ma faʻamatalaga o le cocaine i tamaʻi pe a uma ona faʻaalia i se siakiina o le cocaine self-administration. J Neurosci 20: 798-805.
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- O'Brien CP
(1997) O le tele o vailaʻau mo togafitiga faʻapitoa mo suʻesuʻega. saienisi 278: 66-70.
- ↵
- ↵
- Oades RD,
- Halliday GM
(1987) Faʻalauteleina o le tino (A10): neurobiology. 1. Anatomy ma le fesoʻotaʻiga. Brain Res 434: 117-165.
- ↵
- ↵
- ↵
- Park WK,
- Bari AA,
- Jey AR,
- Anderson SM,
- Spealman RD,
- Rowlett JK,
- Pierce RC
(2002) Cocaine o loʻo faʻatonuina i totonu o le medial front-cortex toe faʻaleleia le amio o le cocaine e ala i le faʻalauteleina o le glutamate i le senitusi o le AMPA i le nucleus accumbens. J Neurosci 22: 2916-2925.
- ↵
- ↵
- Parsons LH,
- Faamasinoga JB Jr.
(1993) Serotonin ma le dopamine silasila i totonu o le nucleus accumbens, vaega faʻaleleia o le faʻalauiloa, ma le faʻasolosolo faʻasolosolo i tua pe a maeʻa le faʻaaogaina o cocaine. J Neurochem 61: 1611-1619.
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- Peters J,
- LaLumiere RT,
- Kalivas PW
(2008) O le infralimbic preteal cortex e nafa ma le taofiofia o le kokeni o loʻo saili i ni muti ua maeʻa. J Neurosci 28: 6046-6053.
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- Pierce RC,
- Bell K,
- Duffy P,
- Kalivas PW
(1996a) O le cocaine faʻapitoa e faʻateleina ai le faʻateleina o le amino acids i totonu o le nucleus e na o na o le atinaʻeina o le amio. J Neurosci 16: 1550-1560.
- ↵
- Pierce RC,
- Fanau B,
- Adams M,
- Kalivas PW
(1996b) Faʻaauau le faʻaaogaina o le faʻaleleia o vaega ole tino ile SKF-38393 e faʻaosofia ai le faʻaogaina o le amio ma le neurochemicals i se faʻafitauli faigata o le koko. J Pharmacol Exp Ther 278: 384-392.
- ↵
- ↵
- Pierce RC,
- Kalivas PW
(1997b) Faʻaaogāina cocaine e faʻafouina le masini e mafai ai e amphetamine ona faʻasaʻo le dopamine. J Neurosci 17: 3254-3261.
- ↵
- Pierce RC,
- Reeder DC,
- Hicks J,
- Morgan ZR,
- Kalivas PW
(1998) O faʻamaʻi faʻamaʻi o le Ibotenic o le pito i luma o le cortex e faʻaumatia ai le faʻaalia o le faʻaauau o le amio ile cocaine. Neuroscience 82: 1103-1114.
- ↵
- ↵
- Post RM,
- Contel NR
(1983) Suesuega a tagata ma meaola e uiga i cocaine: aʻafiaga mo le faʻamalosiina o togafitiga o amioga, i Stimulants: Neurochemical, Behavioral, ma Perspectives Clinical (Creese I ed) pp 169-203, Raven Press, Niu Ioka.
- ↵
- Post RM,
- Weiss SR,
- Pert A
(1992) Faʻalauteleina ma le faʻaleleia o le faʻalaʻauina o le cocaine, i Cocaine: Pharmacology, Physiology and Clinical Strategies (Lakoski JM, Galloway MP, White FJ eds) pp 115-161, CRC Press, Ann Arbor, MI.
- ↵
- Ranaldi R,
- Pocock D,
- Zereik R,
- Atamai poto
(1999) O le fesuiaiga o le Dopamine i le nucleus accumbens i le taimi o le tausiga, faʻaumatia, ma le toe faʻaleleia o le toʻatasi o le D-amphetamine. J Neurosci 19: 4102-4109.
- ↵
- Reid MS,
- Berger SP
(1996) Faʻamatalaga mo le faʻamaoniaina o le faʻaaogaina o cocaine nucleus accumbens glutamate release. Neuroreport 7: 1325-1329.
- ↵
- ↵
- ↵
- Robinson TE,
- Berridge KC
(2008) Iloiloga. O le faʻaosofiaina o aʻoaʻoga o mea ua fai ma vaisu: o nisi o mataupu o loʻo iai nei. Philos Trans R Soc Lond B Biol Sci 363: 3137-3146.
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- Sari Y,
- Smith KD,
- Ali PK,
- Rebec GV
(2009) Faʻavaeina o le GLT1 e faʻaaogaina ai le toe faʻaleleia o amioga o le cocaine i totonu o tama. J Neurosci 29: 9239-9243.
- ↵
- Schilström B,
- Yaka R,
- Argilli E,
- Suvarna N,
- Schumann J,
- Chen BT,
- Carman M,
- Singh V,
- Mailliard WS,
- Ron D,
- 'ua al
. (2006) O le Cocaine e faʻaleleia ai galu o le NMDA-faʻafefeteina i gasegase o le vaega faʻalauiloa i luga o le faʻaaliga e ala i le redamine distribution o le receptor dopamine D5 o NTM receptors. J Neurosci 26: 8549-8558.
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- Schumann J,
- Yaka R
(2009) Faʻaitiitia le faʻamavaeina mai le faʻateleina o le cocaine e le faʻafefeteina, faʻaopopo le faʻaalia o le NPDA ma le ERK i totonu o le nucleus accumbens. J Neurosci 29: 6955-6963.
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- Shalev U,
- Grimm JW,
- Shaham Y
(2002) Neurobiology o le toe faʻafoʻi i le heroin ma le cocaine o loʻo sailia: o se toe iloiloga. Pharmacol Rev 54: 1-42.
- ↵
- ↵
- Shippenberg TS,
- LeFevour A,
- Heidbreder C
(1996) k-Opioid agonists e taofia ai le iloa lelei i aafiaga tauleleia o cocaine. J Pharmacol Exp Ther 276: 545-554.
- ↵
- Shoaib M,
- Benwell ME,
- Akbar MT,
- Stolerman IP,
- Balfour DJ
(1994) Faʻatonuga faʻapitoa ma le neurochimium i le nicotine i kio: faatosinaga a le NMDA. Br J Pharmacol 111: 1073-1080.
- ↵
- Sorg BA,
- Davidson DL,
- Kalivas PW,
- Prasad BM
(1997) Faʻaaogāina i aso taʻitasi o le cocaine e faʻaaogaina ai le faateleina o le cocaine faʻateleina o le extracellular dopamine i le medial frontfront cortex. J Pharmacol Exp Ther 281: 54-61.
- ↵
- Sorg BA,
- Li N,
- Wu WR
(2001) Dopamine D1 faʻamalosia o le talitali i totonu ole coriex i luma o le medial e taofia ai le faʻaalia o le cocaine senitori. J Pharmacol Exp Ther 297: 501-508.
- ↵
- Steketee JD
(1998) O le faʻaaogaina o le SCH 23390 i totonu ole vaega ole faʻaleleia o le faʻalavelave e poloka ai le atinaʻeina o le neurochimium ae le o le faʻaalia o le amio i cocaine. Behav Pharmacol 9: 69-76.
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- Sun W,
- Rebec GV
(2003) Lidocaine le faʻamalosia o le faʻaogaina o le faʻaogaina o mea faʻainitaneti e faʻaaogaina ai amioga o le cocaine i totonu o tama. J Neurosci 23: 10258-10264.
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- Tecuapetla F,
- Patel JC,
- Xenias H,
- Igilisi D,
- Tadros I,
- Shah F,
- Berlin J,
- Deisseroth K,
- Rice ME,
- Tepper JM,
- 'ua al
. (2010) Glutamatergic faʻamaonia e mesolimbic dopamine neurons i le nucleus accumbens. J Neurosci 30: 7105-7110.
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- Tzschentke TM,
- Schmidt WJ
(1998) O faʻamaʻi vavalalata quinolinic o le rat prelimbic medial prefrontal cortex e aʻafia ai le cocaine- ma le MK-801-, ae le o le morphine- ma le amphetamine ma le faʻamalosia o le psychomotor e pei ona fuaina i le mea e sili ona fiafia i ai. Behav Brain Res 97: 115-127.
- ↵
- Tzschentke TM,
- Schmidt WJ
(2000) Eseesega o aʻafiaga o vaʻavaʻa faʻapitoa ole tino o le rat ratua i luma o le amphetamine - ma le faʻaaogaina o le amio o le cocaine. Cereb Cortex 10: 488-498.
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- Vezina P
(1996) D1 O le faʻamalosia o le faʻasalaga o le dopamine e talafeagai mo le induction o le faʻalauiloaina e le amphetamine i le vaega faʻaletausaga o le faʻaleleia o le tino. J Neurosci 16: 2411-2420.
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- Vezina P,
- Lorrain DS,
- Arnold GM,
- Austin JD,
- Talofa N
(2002) O le faʻalogoina o le midbrain dopamine neuron reactivity e faʻaalia ai le tuliloaina o le amphetamine. J Neurosci 22: 4654-4662.
- ↵
- ↵
- ↵
- Volkow ND,
- Wang GJ,
- Mae,
- Fowler JS,
- Wong C,
- Ding YS,
- Hitzemann R,
- Swanson JM,
- Kalivas P
(2005) Faʻatoagaina o le gaioiga ma le medial frontfront cortex e le methylphenidate i mataupu o cocaine-addictive ae le o le puleaina: talafeagai i vaisu. J Neurosci 25: 3932-3939.
- ↵
- Wang B,
- Luo F,
- Zhang WT,
- Han JS
(2000) O le faʻamalosi poʻo le faʻatagaina o fualaau faasaina e faʻafouina ai le toe faʻaleleia o le nofoaga ua faʻamalieina. Neuroreport 11: 2781-2784.
- ↵
- Wang B,
- Shaham Y,
- Zitzman D,
- Azari S,
- O le poto poto,
- Oe ZB
(2005) O le Cocaine faʻamalosia le faʻavaeina o le midbrain glutamate ma le dopamine e ala i le corticotropin-le faʻatagaina o le vaega: o se matafaioi i le toe faʻafoʻi o le faʻamaʻi i le sailia o fualaau faasaina. J Neurosci 25: 5389-5396.
- ↵
- ↵
- ↵
- White FJ,
- Hu HT,
- Henry DJ,
- Zhang XF
(1995a) Suiga o le neurophysiological i le mesocorticolimbic dopamine system faʻatasi ai ma le faʻateleina o le cocaine pulega, i le Neurobiology of Cocaine: Cellular and Molecular Mechanisms (Hammer RP Jr. ed) pp 99-119, CRC Press, Niu Ioka.
- ↵
- White FJ,
- Hu XT,
- Zhang XF,
- Wolf ME
(1995b) Faʻaopoopoina le pulega o cocaine poʻo le amphetamine e suia tali o le neuronal i le glutamate i le masini o le dopamine mesoaccumbens. J Pharmacol Exp Ther 273: 445-454.
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- Wolf ME,
- Xue CJ
(1998) Amphetamine ma le D1 dopon agonists e maua ai le biphasic aafiaga i luga o le faʻafefe o le gaʻo i totonu o le vaega o le mailei o le rat: faʻafouina e ala i le toe faia o le amphetamine administration. J Neurochem 70: 198-209.
- ↵
- ↵
- ↵
- Xi ZX,
- Ramamoorthy S,
- Baker DA,
- Shen H,
- Samuvel DJ,
- Kalivas PW
(2002) Faʻataʻitaʻiina o le kulupu o le kulutamate metabotropic signutamate e faʻamaonia e cocaine masani. J Pharmacol Exp Ther 303: 608-615.
- ↵
- Xie X,
- Ramirez DR,
- Lasseter HC,
- Fuchs RA
(2010) Aafiaga o le mGluR1 faʻamaʻi i totonu o le hippocampus i luga o fualaau faʻasaina-faʻafouina le toe faʻaleleia o amioga o le cocaine i totonu o kio. Psychopharmacology (Berl) 208: 1-11.
- ↵
- Xie X,
- Steketee JD
(2009a) Aafiaga o le faʻaauau ona faʻaalia i le cocaine i le vaega II o le gaosiga o le talipamate glutamate i le ratisite o le rat ratios muamua: suʻesuʻega amio ma le neurochimi. Psychopharmacology (Berl) 203: 501-510.
- ↵
- Xie X,
- Steketee JD
(2009b) Aafiaga o le faʻaalia faifai pea i le cocaine i le vaega II o le taligalu o le talitamate le talitamate i le ratisite muamua o le rat: o suʻesuʻega amio ma le neurochimi. Psychopharmacology (Berl) 203: 501-510.
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- ↵
- Zhang XF,
- Hu XT,
- White FJ,
- Wolf ME
(1997) Faʻateleina le taliina o le vailaʻau o le dopamine e faʻataunuʻu ai i le glutamate pe a maeʻa ona faʻafoeina pea le cocaine poʻo le amphetamine, e faʻasolosolo ma filifili faʻapitoa faʻamaumauga AMPA. J Pharmacol Exp Ther 281: 699-706.
- ↵
Mataupu e taʻua ai lenei tusiga
- Faʻamālōlōina togafitiga mo le faʻalogo-leai se faʻafitauli o le tino ma le faʻafitauli o le faʻaaogaina o le faʻafitauli o le vailaʻau Br. J. Fomaʻi Aokuso 1, 2013 203: 112-119
- Logonotor Sensitization to Ethanol Impairs NMDA Receptor-Dependent Synaptic Plasticity in the Nucleus Accumbens ma Faateleina le Ethanol Self-Administration J. Neurosci. Mati 13, 2013 33: 4834-4842
- Suʻesuʻega o le neuroanatomical substrates o le taui i le sailiga o le faʻasolosolo o le faʻasao i le maunu J. Physiol. Me 15, 2012 590: 2427-2442