Fomaʻi Fomaʻi: Faʻasalaga Faʻasalalau ma Faʻafouga i le Faʻataʻitaʻiina o Faʻataʻitaʻi (2011)

Lolomiina i luga o le initaneti ao lei lolomiina Aperila 13, 2011, malo: 10.1124 / pr.109.001933 Pharmacological Reviews vol. 63 nu. 2 348-365

Jeffery D. Steketee ma

Peter W. Kalivas

Matagaluega o Falemaʻi, Iunivesite o Tennessee Soifua Maloloina Faʻasaienisi, Memphis, Tennessee (JDS); ma le Department of Neurosciences, Medical University of South Carolina, Charleston, South Carolina (PWK)

David R. Sibley, ASSOCIATE EDITOR

+ Faʻatasiga Tusitala

  1. Tuatusi lauga i:
    Jeff Steketee, Matagaluega o Falemaʻi, Iunivesite o Tennessee Falemaʻi Soifua Maloloina, 874 Union Avenue, Memphis, TN 38163. I-meli: [imeli puipuia]
- Faʻavasega Lenei Tusitusiga

lē faʻatino

O le faʻaalia pea o le faʻaaogaina o vailaʻau o le sauaina e faʻaleleia ai le tali malosi o le afi i nei fualaau oona, o se mea iloga e taua o le faʻalauteleina o amioga. Meaola e faʻamaluluina mai aʻoaʻoga a le tagata lava ia faʻaleleia vave toe faʻafoʻi i fualaau faʻasaina, faʻasolosolo lelei, poʻo le faʻamaʻaloga. O le aʻafiaga o le faʻalauiloa i le toe faʻaleleia o amioga faʻatau fualaau e tumau pea le fefinauai. O lenei toe iloiloga o loʻo faamatalaina ai le faʻaleleia ma le toe faʻaleleia o fualaau faʻasaina e pei o mea e tutupu i amioga, ma le neural circuits, neurochemistry, ma le neuropharmacology o loʻo faʻalagolago i faʻataʻitaʻiga amio uma o le a faʻamatalaina, faʻatusatusaina, ma faʻatusatusa. E foliga mai e ui e ui lava o le faʻaleleia ma le toe faʻaleleia e aofia ai le faʻaaogaina o le eletise ma le neurotransmitter ma le faʻaleleia o polokalama, o le matafaioi o le faʻaleleia i le toe faʻaleleia o loʻo tumau pea ona le lelei. Ae ui i lea, ua finauina e faapea o le taua o le avea ma se faataitaiga lelei mo le fuafuaina o le faavae o mea ua fai ma vaisu, ma ua saunia se faataitaiga lea na mafua ai ona maua mai faamaumauga mai suesuega faapitoa i ni vailaau mo togafitiga ua uma ona tofotofoina i faatusa o meaola o le toe foi mai ma tagata ua avea ma vaisu.

I. Faatomuaga

Faʻaleagaina o meaʻai o se mea tumau ma tumau tumau. O suʻesuʻega tetele e faʻatatau i faʻavae loloto o mea ua fai ma vaisu o loʻo faʻaauau pea mo le 3 tausaga talu ai. E ui lava i nei taumafaiga, ae itiiti lava ni togafitiga togafitiga e maua e togafitia ai le faalagolago i fualaau faasaina. O faʻataʻitaʻiga o manu e faʻaaogaina ai vailaau faʻaleagaina e aofia ai uma e le faʻafefe (faiaʻoga-faʻataʻitaʻiina) ma faʻasolosolo (pulea e le tagata lava ia) le faʻamalositisi. E oʻo lava i le tuai o le 1990s, o suʻesuʻega e uiga i le neuroplasticity-induced neuroplasticity e taulai tonu lava i le suʻesuʻeina o aʻafiaga o togafitiga e le faʻaaogaina fualaau (e pei o le senitani) i le dopamine ma le glutamate systems (Kalivas ma Stewart, 1991; Vanderschuren ma Kalivas, 2000). E ui lava o le le faʻaaogaina o fualaau faasaina ua maua ai se faʻamaumauga o faʻamatalaga i le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina o galuega, e le o taimi uma e talia ai o nei faʻamatalaga e vaʻaia ai le neuroplasticity e fesootaʻi ma le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina. O le mea lea, o suʻesuʻega talu ai nei ua taulai atu i le faʻamalosia o fualaau oona ma, aemaise lava, toe faʻaleleia o amioga faʻatau fualaau. O le filifiliga o lenei faʻataʻitaʻiga e faʻavae i luga o le manatu o togafitiga o le tagofia o mea ua fai ma vaisu o le a faʻalavelaveina ai le toe foʻi, lea o le toe faʻaleleia o amioga e faʻataʻitaʻiina (Epstein et al., 2006). O mamanu ma le toe faʻaleleia o faʻataʻitaʻiga o loʻo iloilo ai le aafiaga o le faʻateleina o fualaau faʻasaina i luga o galuega faʻavave, o le mea muamua lava o le faʻaaogaina o fualaau faasaina. O le mea lea, o le iloiloga o loʻo i ai nei o le a faʻatusatusa ma faʻatusatusa ia aʻafiaga o aʻafiaga o togafitiga fualaau faʻasaina i faʻataʻitaʻiga ma le le faʻaalia o amio faʻaleaoga o mea ua fai ma vaisu e suʻesuʻeina ai aʻafiaga o aʻafiaga o fualaau faʻasaina. Ona matou suʻesuʻeina lea o fesili e uiga i le fefaʻasoaʻiga ma le faʻamaonia o faʻataʻitaʻiga taʻitasi ma se sini e iloa ai le tele o le faʻataʻitaʻiga o le faʻataʻitaʻiina o amioga e mafua mai i le faʻasolosolo pea o fualaau faʻasaina e maua ai le neuroplasticity e faavae ai le toe faʻaleleia o le faʻamalosia o fualaau faʻasaina. E le gata i lea, pe o le faʻalauiloaina o le amio o se vaega o le toe faʻaleleia o amioga faʻatau fualaau e tatau ona iloiloina.

II. Faʻamatalaga

A. Sensitization

O le faʻaleleia o le tali i se mea e faʻamalosi ai, pe a uma ona faʻaalia pea i lena mea faaosofia, e taua o le faʻailogaina (Robinson ma Becker, 1986; Kalivas ma Stewart, 1991). E tusa ai ma fualaau faʻaleagaina, o le faʻaalia o le amio e faʻamatalaina e le osofaʻiga faʻaosofia o le moto-faʻaosofia e tupu i le faifai pea, faʻasalaga faʻafuaseʻi i se vailaau faʻatau. O le faʻalauteleina o le faʻalauteleina o se mea e faʻavavau; o le faʻalauteleina o tali o amioga ua lipotia mai e faʻaauau pea mo le itiiti ifo i le tausaga (Paulson et al., 1991). O le tele o mea, e aofia ai le numera o togafitiga, vaeluaga i togafitiga, fualaau, tafaoga, tausaga, ma genetics, e mafai ona aʻafia ai le malosi o le faʻalauteleina o amioga (Falemeli ma Contel, 1983). O le faʻalauiloaina o le tino ua lipotia mai e tupu i le tali atu i le kokeni, amphetamine, morphine, ethanol, nicotine, ma le Δ9-tetrahydrocannabinol (Joyce ma Iversen, 1979; Robinson ma Becker, 1986; Benwell ma Balfour, 1992; Cunningham ma le Noble, 1992; Post ma al., 1992; Cadoni et al., 2001). E le gata i lea, o le felafolafoaiga i le va o fualaau faasaina ua faaalia. Mo se faʻataʻitaʻiga, o manu e masani ona faʻaalia ile Δ9-tetrahydrocannabinol na faʻaalia ai se tali tauagafau i le morphine (Cadoni et al., 2001), ae o manu e faʻaalia pea i le ethanol sa faʻapitoa i le koko ma vice versa (Itzhak ma Matini, 1999), ma manu e masani ona faʻaalia i le amphetamine sa faʻalauteleina i le morphine (Lett, 1989; Vezina et al., 1989; Vezina ma Stewart, 1990). E le gata i lea, o manu faʻatasi ma le tala faasolopito o le faʻaalia pea i le toluene, e ala i le faʻamaʻaina, na faʻaalia ai se tali o amioga i cocaine (Beyer et al., 2001). O lenei mea e taʻu mai ai o mea masani o loʻo faʻavaeina ai le atinaʻeina o le faʻalauiloaina o amio, e ui lava o le eseese o vasega o fualaau faʻasaina o loʻo i ai ni nofoaga mautu i le mafaufau.

O le atinaʻeina o le faʻalauiloaina o amioga e mafai ona vaeluaina i ni vaega se lua: amataina ma le faʻaalia. Faʻatinoga o mea tutupu i le taimi lata mai lea e aʻafia ai lagona faʻalapotopotoga, ma faʻaaliga o taunuuga umi o nei mea na tutupu (Kalivas ma Stewart, 1991). Faʻatomuaga e masani ona fesoʻotaʻi atu i le vaega faʻalauteleina o le lautele (VTA1), ma o faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma le nucleus accumbens. O le siosiomaga e mafai ona aʻafia uma ai le amataga ma le faʻaalia o le faʻalapotopotoga faʻapitoa. O le mea lea, o manu e masani ona faʻaalia i vailaʻau pei o cocaine, amphetamine, poʻo le morphine i le taimi o le amataga na faʻaalia ai le malosi tele pe a toe faʻafoʻi atu i fualaau faʻasaina i le siosiomaga tutusa se siosiomaga e eseese (le totogia) mai lena faʻaaoga i le taimi o le amataga (phase)Vezina et al., 1989; Anagnostaras ma Robinson, 1996; Wang ma Hsiao, 2003; Mattson et al., 2008; Vezina ma Leyton, 2009). O le faʻalauteleina o le faʻalauteleina i totonu o le siosiomaga fefaʻasoaʻi e masani lava ona taua o le faʻalagolago i le faʻalapotopotoga e ese mai i le faʻamaonia tutoʻatasi-o le mea e tupu i se faʻaaliga e le totogia. O loʻo faʻamatalaina le fesoʻotaʻi-faʻalagolago i le tusiga-faʻapitoa e tupu (Vezina et al., 1989).

O le faʻalauteleina o le faʻalauteleina e masani ona iloiloina e ala i le mataituina o le gaioiga o le afi. A e mataʻituina le gaioiga o le afi, o le faʻaalia o le faʻaalia i fualaau oona e oʻo atu ai i se osofaʻiga faʻaosofia e oso ai le afi O le faʻaaogaina o le amphetamine-pei o le psychostimulants e mafai ona faʻalauteleina e faʻaalia e pei o se uiga faʻamalosi faʻamalosi lea e tauva ma le faʻamalosi. Mo se faʻataʻitaʻiga, pe a faʻapipiʻi laumei i laʻasaga maualuga o le amphetamine (faʻataʻitaʻiga, 2.0 mg / kg ip), latou te faʻaalia se faʻavae muamua o le gaioiga i le tali atu i le luitau o le amphetamine, sosoo ai ma le faʻatuai faʻatupulaia o le gaoioiga o le locomotor (Leith ma Kuczenski, 1982). E mafai foi ona suʻesuʻeina le faʻalauteleina o le manaʻoga e ala i le faʻafeiloaʻiina o le nofoaga (CPP) poʻo le faʻamalosia o fualaau oona. I le parakalafa CPP, o le faʻalauiloaina o loʻo faʻaalia o se taimi faʻaleleia ua faʻaaluina i le potu faʻatau fualaau. Na faapena ona faʻaleleia ai le cocaine, amphetamine, ma le CPP i le morphine i meaola e iai le talafaasolopito o le faʻaalia pea i nei vailaau faʻasaina (Lett, 1989; Shippenberg et al., 1996). O le aʻafiaga o le aʻafiaga o le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina e masani lava ona fuafuaina e ala i le mafai ona faʻaalia pea fualaau faʻasaina e faʻaleleia atili ai le mauaina o le faʻamalositino, faʻaaogaina o fualaau faasaina, poʻo le faʻaaogaina o fualaau faʻamalositino i le faʻaogaina o le locomotor i le tali atu i se le faʻafefe fualaau oona (Vezina, 2004). Na muaʻi faaalia mai o manu e iai se talafaasolopito o le suʻega faataitai na faia i le amphetamine, lea na aʻafia ai le faʻaogaina o le locomotor, ma mulimuli ane faʻaalia ai le tele o le mauaina o le amphetamine o le pulea e le tagata lava ia (Piazza et al., 1990). E le gata i lea, aʻo lei oʻo i le amphetamine, 3,4-methylenedioxy methamphetamine, poʻo le nicotine e faʻaleleia ai le aʻafiaga i le pulea e le tagata lava ia o cocaine (Horger et al., 1992; Fletcher et al., 2001). O suʻesuʻega mulimuli na faʻamaonia ai o manu e iai se talaʻaga o cocaine vevela po o le heroin self-administration e faʻaalia ai se osofaʻiga i luga o le afi i se faʻafitauli masani o le tuiina o fualaau faʻasaina (Hooks et al., 1994; Phillips ma Di Ciano, 1996; De Vries et al., 1998b; Zapata et al., 2003). E le gata i lea, na faaalia ai e faapea, pe a mataʻituina le masini i le taimi o le puleaina e le tagata lava ia, o le faʻalauiloaina o meatotino faʻaleleia o heroin na atiaʻe (Marinelli et al., 1998). O manu e pulea e le tagata lava ia heroin na faʻaalia ai foi le faʻafeiloaʻiina o le amphetamine e le faʻafefeteina (locomotion)De Vries et al., 1998b). Mulimuli ane, ua lipotia mai e faapea, o le pulega faifaipea a le amphetamine e faʻaleleia ai le faʻamalosia o meatotino o le amphetamine ma le cocaine, e pei ona iloiloina e se faasologa o faasologa o le faʻamalosi (Mendk et al., 1998; Suto et al., 2002; Vezina et al., 2002). E le gata i lea, o suʻesuʻega ua faʻaalia ai le aafia i le siakiina o le cocaine self-administration sosoo ai ma le faʻasaina e faʻapitoa foi le faʻamalosia o meatotino o cocaine (Morgan ma Roberts, 2004; Morgan et al., 2006).

E. Toe faʻafouina / toe faʻaleleia

O suʻesuʻega faʻafomaʻi ua faʻavasegaina i luga e o gatasi ma le faʻasolosoloina o fualaau faʻasaina e maua ai le faʻalauiloaina o le faʻamalosiina o le afi, o le mea e manaʻo iai, ma le faʻamalosia o fualaau faasaina. Ae ui i lea, o le itu aupito sili ona faigata o togafitiga o mea ua fai ma vaisu atonu o le toe faʻafoʻiina o puipuiga (O'Brien, 1997). O le toe faʻaleleia na faʻataʻitaʻiina i suʻesuʻega a manu e ala i fuataga o le toe faʻaleleia o fualaau faʻasaina i meaola ua faʻaaogaina mai le toleniina o fualaau oona (mo iloiloga, vaʻai Epstein et al., 2006). O nei suʻesuʻega e masani ona aofia ai le faʻatulagaina o se tali a le 'auʻaunaga (e pei o le masini faʻasolosolo po o le isu) mo le faʻamalositino, faʻaumatia mulimuli ane o lenei felafolafoaiga, ona toe faʻaleleia lea o lenei amioga faʻatonutonu. Tolu faʻatusa e masani ona faʻaaoga i le toe faʻaleleia o suʻesuʻega. E aofia ai ma le 1) le faʻataʻitaʻiga i le va o le aʻoga, lea e faʻaaoga ai le pulea e le tagata o ia lava, faʻaumatia, ma toe faʻaleleia i aso eseese; 2) le faʻataʻitaʻiga o totonu, lea e faʻaaogaina ai le pulea e le tagata o ia lava, faʻaumatia, ma toe faʻaleleia i le aso e tasi; ma le 3) le faʻataʻitaʻiga i le va-totonu, lea e tupu ai le pulea e le tagata lava ia i se aso e ese mai le faʻaumatia ma toe faʻaleleia (Shalev et al., 2002). I le faʻaaogaina o nei faʻataʻitaʻiga, ua faʻaalia ai pe a maeʻa le faʻasolosolo muamua o le faʻamalosia o le koko, e mafai ona toe faʻaleleia lenei amioga e le cocaine priming injections (de Wit ma Stewart, 1981). O sailiiliga tutusa na lipotia mai mo le heroin, nicotine, ma le amphetamine (de Wit ma Stewart, 1983; Chiamulera et al., 1996; Ranaldi et al., 1999). E le gata i lea, e pei o le fesoʻotaʻiga, o loʻo talanoaina i le vaega II.A, toe faʻaleleia o le faʻasolosolo i luga o le koko e lagolagoina i le cocaine e mafai ona aʻafia e le amphetamine ma le morphine (de Wit ma Stewart, 1981). Ae peitai, heroin ma le ethanol priming na le mafai ona toe faʻaleleia le pulea o le koko (de Wit ma Stewart, 1981). E le gata i le toe faʻaleleia o fualaau faasaina, toe faʻafeiloaʻi ile siosiomaga e fesoʻotaʻi ma le puleaina o fualaau faʻasaina i meaola e leʻi faʻaaogaina (faʻasologa), faʻamatalaga muamua na tuʻufaʻatasia ma fualaau faʻasaina, poʻo se faʻafitauli mamafa e mafai ona toe faʻaleleia amioga faʻatau fua (de Wit ma Stewart, 1981; Shaham ma Stewart, 1995; Meil ma See, 1996; Crombag et al., 2002). Toe faʻaleleia e mafai ona aʻafia i le tele o itu, e aofia ai aʻoga aʻoga aʻo leʻi aʻoina fualaau, faʻaaogaina o fualaau faasaina i taimi o toleniga, aofaʻiga o fualaau oona i le taimi aʻoga, ma le umi o le faʻamalosolo aʻo leʻi toe faʻaleleia suʻesuʻega (Shalev et al., 2002).

I le faaopoopo atu i le faʻataʻitaʻiga o le puleaina o fualaau oona, o le faʻaoga o le CPP ua faʻaaogaina foi e suʻesuʻe ai le toe faʻaleleia. I le CPP, e masani ona faʻaalia manu i se tasi o siosiomaga vavalalata i le iai o fualaau faasaina ma se isi siosiomaga i le iai o le taavale. Pe a tuʻuina atu avanoa avanoa i potu uma e lua, e masani lava ona fiafia le manu i le siosiomaga faʻamaʻi faʻatasi. O suʻesuʻega ua mavae ua faʻaalia ai pe a faʻaumatia, e mafai ona toe faʻaleleia lenei mea e ala i vailaʻau faʻamaʻi ma le morphine, cocaine, methamphetamine, nicotine, ma le ethanol pe o se faʻalavelave faʻafuaseʻi i le faʻafitauli o le siosiomaga (Mueller ma Stewart, 2000; Parker ma Mcdonald, 2000; Wang et al., 2000; Li et al., 2002; Sanchez et al., 2003; Biala ma Budzynska, 2006). E le gata i lea, e tutusa ma le faʻamalosiina, toe faʻafouina ma le cocaine poʻo le amphetamine e toe faʻaleleia ai le morphine CPP poʻo le iniseti o le morphine toe faʻaaogaina le CPP (Nicotine CPP)Faia Ribeiro Couto et al., 2005; Biala ma Budzynska, 2006).

C. Sootaga Vavalalata i le va o le Siʻitia ma le Faʻafouina

Faatasi ai ma manatu ua fautuaina e faamalamalama le toe foi mai o fualaau faasaina, o le mafuaaga faaosofia e mafua ai le faaaogaina o fualaau faasaina e oo atu ai i le sili atu o le soifua maloloina o lo o pipii atu i fualaau faasaina ma fualaau faasaina, e fautuaina ai e mafai ona i ai le taua i le toe faaleleia o amioga fualaau faasaina (Robinson ma Berridge, 2003). E ui lava o suʻesuʻega o loʻo faʻamatala atu i luga o le a foliga mai o le a lagolagoina tele ai lenei finauga, o faʻataʻitaʻiga tuusaʻo o lenei manatu na tuʻuina atu ai fua fefiloi. O le mea lea, a maeʻa le faʻaumatiaina o le siakiina o le cocaine, amataina injections o le cocaine poʻo le amphetamine, ae le o le heroin, ia toe faʻaleleia ma le manuia le suʻesuʻeina o le koko. E maitauina e faapea o nei lava meaola e pei o le cocaine na faʻaalia foi le faʻalauiloaina o le koko i le cocaine ma le amphetamine ae le o le heroin (De Vries et al., 1998b). O manu na aʻoaʻoina i le faʻaaogaina o le cocaine i lalo o le umi o le avanoa (6 h / day) na faʻaalia ai le toe faʻaleleia o le cocaine ma le tali atu i luga o le kokeni e faʻatusatusa i manu e le sao-lata (1 h / day) (Ferrario et al., 2005). I le faatusatusa atu i nei sailiiliga, o lipoti ua faaalia ai o manu umi ma pupuu e mafai ona maua ai le tomai i le cocaine po o le heroin, ae na o manu uumi e iloa ai le toe faʻaleleia o amioga faʻatau fualaau e tali atu ai i fualaau faʻasaina (Ahmed ma Cador, 2006; Lenoir ma Ahmed, 2007). Ae ui i lea, o nei suʻesuʻega na aofia ai se faʻafouga o le toe faʻaleleia o foliga i se vaitaimi o le faʻamutaina o le 45-min, lea e mafai ona foia ona o le tele o meaola manu e faʻaalia le faʻaleleia o le tetee i le faʻaumatia (Ahmed et al., 2000). I le male, Knackstedt ma Kalivas (2007) ua lipotia mai o le mafai gafatia o le cocaine amata e toe faʻaleleia ai amioga o le cocaine e le faalagolago i le faʻateleina o amioga faʻatau fualaau poʻo le faʻalauiloaina o amio. I le tuufaatasia, o faʻamatalaga e faʻamaonia ai o le faʻalauteleina o le faʻaleleia o le toe faʻaalia o fualaau faʻasaina i le taimi o le faʻamalositino-pulea e le tagata lava ia ae o le faʻalauiloaina o le locomotor e le faʻasoa i taimi uma ma le faʻaleleia o le toe faʻaleleia o amioga faʻatau fualaau.

O le leai o se faʻamalamalamaga manino i le va o le faʻaogaina o le locomotor ma le toe faʻaleleia o amioga faʻatau fualaau oona e mafai ona fesiligia ai le aoga o le faʻataʻitaʻiga. Pe a mafaufau i le faʻamaonia o foliga, o le toe faʻaleleia e manino lava o se faʻataʻitaʻiga sili atu ona lelei nai lo le faʻalauiloaina, pe a tuʻuina atu i manu e faʻafoeina le fualaau faasaina muamua ae o le tagata suʻesuʻe e tuʻuina atu le vailaʻau i le faʻataʻitaʻiga mulimuli. Ae ui i lea, o le aoga o le toe faʻaleleia o faʻataʻitaʻiga na fesiligia foi (Epstein et al., 2006). O le mea lea, o mafuaʻaga e taofia ai le faʻaaogaina o fualaau faasaina, o aʻafiaga e fesoʻotaʻi ma le amataina o le toe faʻaleleia, ma le taimi o le faʻafitauli i le toe faʻaleleia e eseese i le va o manu ma tagata (Epstein et al., 2006). E le gata i lea, o le toe faʻaleleia o suʻesuʻega e masani ona aofia ai faʻaumatiaga e le masani ai ma tagata faaaoga fualaau fualaau (Fuchs et al., 2006). I le faaopoopo atu i eseesega o auala o le pulega, toe faʻaleleia ma faʻalauiloaina eseese i le aofaʻi o fualaau faasaina lea e faʻaalia ai meaola faʻapea foi le televave lea e ulu atu ai le vailaau i totonu o le tino. E ui o nei ata uma e iai ni faaletonu, e pei ona talanoaina i lalo, e foliga mai o se mea ofoofogia tele i le va o siaki matamata o le amio ma le toe faʻaleleia o fualaau o fualaau faasaina, e fautua mai ai o le amio faʻalauiloaina o amioga e iai le aoga aoga e faʻatatau i le toe faʻaleleia o faʻataʻitaʻiga. O le mea lea, e mafai e se tasi ona finau faapea o taunuuga e mafua mai i suʻesuʻega faʻapitoa, o le a muamua, o le vaʻai i le aʻafiaga o le faʻamaʻi faʻamaʻi o fualaau oona i luga o le faʻatonuina o le tino. E le gata i lea, o le avanoa e tumau pea o le faʻalauiloaina o se tasi lea o vaega i le toe faʻaleleia. I lenei tulaga, o se lipoti lata mai ua taʻu mai ai o fuainumera o fefaatauaiga o cocaine e mafai ona maua ai ni mea e faaosofia ai le tulaga o le lauiloa, lea o le a mafai ai ona toe faaleleia le sailia o fualaau faasaina (Keiflin et al., 2008). I le suʻesuʻeina o le feeseeseaiga i tusitusiga, e tatau ona maitauina o le faʻalauiloaina o le faaosofiaga o faaosofiaga, ae le o le locomotion, e taua i le tagofia o vaisu (Robinson ma Berridge, 2008). O le mea lea, e mafai e ui lava e mafai ona oʻo atu le eletise afi i le maualuga maualuga o le faʻalauiloaina, o loʻo faʻaauau pea ona faʻalauteleina le matagaluega o faʻamalosi. I lenei tulaga, o le a faʻaalia e manu feʻaveaʻi tulaga tutusa o le faʻaogaina o le locomotor ae sili atu le maualuga o le toe faʻaleleia o amioga faʻatau fualaau.

III. Neurocircuitry

A. Neurons versus Circuits

Pe a suʻesuʻeina le matafaioi a le tele o vaega o le faiʻai i le faʻaleleia o amioga poʻo le toe faʻaleleia, o faʻataʻitaʻiga e faʻalagolago i ni taimi le tumau pe tumau poʻo le tuiina o faʻataʻitaʻiga a le tagata o loʻo tali mai. O taunuʻuga mai nei suʻesuʻega e mafai ona faʻamatalaina e faʻaalia ai le aafia o neurons i nei itulagi i amioga i lalo o le suʻega. Ae ui i lea, e tatau i le tagata ona manatua o le faiʻai o lo o talanoa i lalo ifo o loʻo galulue faʻatasi e pei o se matagaluega e faʻatautaia tali a amioga i fualaau faasaina. O le mea lea, a maeʻa le tuʻuina atu o faʻamatalaga e lagolago pe faʻafitia ai le aʻafiaga o vaega o faiʻai faapitoa i le faʻalauiloaina poʻo le toe faʻaleleia, o se talanoaga o fegalegaleaiga a isi vaega o faiʻai, e faʻavae i luga o fesoʻotaʻiga faʻatekonolosi masani.

B. Sensitization

Aʻo talanoa i le vaʻaiga o le neural which underlying sensibilisation, e tatau i se tasi ona mafaufau e faapea o le osofaʻiga faʻaosofia o le afi e lua vaega eseese: amataga ma faʻamatalaga. E tusa ai ma le inisinia o amphetamine, na muai fuafuaina ai o gaioiga o fualaau faasaina i luga o le VTA na nafa ma le amataina o le faʻalauiloaina, ae o gaioiga i totonu o le nucleus accumbens e nafa ma le faʻaalia o le faʻalauiloaina (Kalivas ma Weber, 1988). O suʻesuʻega a Leion na aʻafia ai le medial frontfront cortex (mPFC) i le atinaʻeina o le faʻaleigaina o amioga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o lotenate leions o le mPFC, lea e aofia uma ai vaega amata ma le infralimbic, faʻalavelaveina le faʻaaogaina o le faʻalauiloa i le cocaine ma le amphetamine (Wolf et al., 1995; Cador et al., 1999; Li et al., 1999). E le gata i lea, o faʻamaʻi vavalalata o le itulagi muamua o le mPFC ma le excitotoxin quinolinic acid na poloka ai foi le fausiaina o le siakiina o le cocaine (Tzschentke ma Schmidt, 1998, 2000). Ae ui i lea, o nei lava tusitala na lipotia mai e leai se laupepa mPFC ma le mimiti quinolinic e mafai ona suia ai le induction o le senitini i le amphetamine, e taʻu mai ai o eseesega e iai i le va o le cocaine- ma le amphetamine (induction)Tzschentke ma Schmidt, 2000).

E faaopoopo atu i le mesocorticolimbic system (ie, VTA, nucleus accumbens, ma le mPFC) o le pallidum lautele, hippocampus, amygdala, le laterodorsal tegmentum (LDT), ma le nuisua faatapulaa (PVN) o le thalamus ua fautuaina e faia se matafaioi i le atinaʻe o le faʻalauiloa. O le mea lea, o suʻesuʻega o vaʻaia na faʻaalia ai o le LDT ma le PVN, ae le o le hippocampus, o loʻo i ai se sao i le atinaʻeina o le faʻalauiloaina (Wolf et al., 1995; Young ma Deutch, 1998; Nelson et al., 2007). Ae ui i lea, o isi faʻataʻitaʻiga na faʻaalia ai le le faʻamalosia o le taʻaloga ae le o le himpocampus o loʻo faʻasaina le faʻaalia o le amphetamine (Degoulet et al., 2008). I le faatusatusa atu i lenei sailiiliga, o se suʻesuʻega talu ai nei na faaalia ai o le amphetamine e faʻalagolago i le faʻaleleia o gaoioiga o le himpocampal neurons e faʻapupula ai le gaioiga o VTA dopamine neurons (Lodge ma Grace, 2008). O lipotate faʻasalaga o le amygdala ua lipotia mai pe ono poloka pe leai foi se aoga i le atinaʻeina o le amphetamine (sensization)Wolf et al., 1995; Cador et al., 1999). Ma le mea mulimuli, o suʻesuʻega ma tagata o le u-opioid agonists ma tagata tetee e taʻu mai ai o le palladium oona e aofia uma i le amataga ma le faʻaalia o le faʻaleigaina o amioga i morphine (Mickiewicz et al., 2009). E pei ona o le a talanoaina atili i lalo, e foliga mai o nei ituaiga o faiʻai uma e aʻafia ai le atinaʻeina o le faʻalauiloa e ala i le aʻafiaina o le mesocorticolimbic dopamine system.

O le eletise masani mo le faʻalauiloaina o amioga e aofia ai le vaʻaia o le dopamine mai le VTA i le faʻalavelave faʻapitoa ma le faʻaaogaina o le glutamate mai le mPFC i le nucleus accumbens (Pierce ma Kalivas, 1997a). I le faaopoopo atu i le dopamine, o le GABAergic project neurons project from the VTA to nucleus accumbens ma le mPFC, ae o faʻamafaʻaloga dopamine o loʻo i totonu o le nucleus accumbens e faʻasaʻolotoina ai le suamalie (Van Bockstaele ma Pickel, 1995; Tecuapetla et al., 2010). E le gata i lea, o lenei matagaluega e mafai ona faʻaaogaina e ala mai i le mPFC i le VTA (Li et al., 1999), masalo e ala i le LDT (Omelchenko ma Sesack, 2005, 2007). I le faʻaopoopoga i fesoʻotaʻiga tuusaʻo, o le VTA e ono aʻafia ai faʻapitoa i le nucleus accumbens ma le mPFC e ala i faʻasologa i le amygdala ma le PVN (Oades ma Halliday, 1987; Kita ma Kitai, 1990; Takada et al., 1990; Shinonaga et al., 1994; Moga et al., 1995). I le mea mulimuli, o le hippocampus atonu o le a aʻafia ai le faiga o le dosolimbic dopamine e ala i le faʻaogaina o le VTA (Lodge ma Grace, 2008). O lea, e pei ona faaalia i Mati. 1A, o le mPFC o loʻo tuʻuina mai le faʻamalosia o le ulufale atu, pe tuusao pe leai foi e ala i le LDT, i le VTA, lea e maua ai le dopaminergic i le nucleus accumbens, pe tuusao pe leai foi e ala i le amygdala ma le PVN. O lenei matagaluega e mafai foi ona aʻafiaina e ala i le tuusaʻoina o le hippocampal input i le VTA ma le mPFC i totonu o le nucleus accumbens. O le neurochemistry ma le neuropharmacology o lenei matagaluega o le a talanoaina i lalo.

Fig 1. 

Vaʻai faʻamatalaga lautele: 

Fig 1. 

Faatusatusaga o le neurocircuitry e aofia ai i le faʻalauiloa ma toe faʻaleleia amioga. O le nucleus accumbens (NAc) e avea o se mea gaosi i le afi. A, i le tulaga o le faʻalauiloaina, o le nucleus accumbens e faʻapitoaina e le input o le dopamine mai le VTA, pe o loʻo tuʻuina atu i totonu o lenei faʻamoemoe poʻo le faia faʻapitoa e ala i le PVN ma le amygdala (BLA). O le nucleus accumbens e maua foi i luga o le mPFC ia fuainumera tuusaʻo ma faʻasalalauga faʻapitoa e ala i le LDT / PPT ma le VTA. Ma le mea mulimuli, o le VTA foi na te mauaina le sao mai le glutamate mai le hippocampus (Hip). B, o le matagaluega o loʻo faʻataʻitaʻia le toe faʻaleleia e toetoe lava a tutusa i le tulaga o le faʻalauiloa vagana ai o le Hip e aafia ai le matagaluega e ala i le NAc nai lo le VTA.

C. Toe faʻaleleia / toe faʻaleleia

Suesuega suʻesuʻeina o le neurocircuitry o le toe faʻaleleia o amioga faʻatau fualaau e tele lava ina aofia ai le fua o le faʻasologa o le Fos i le tali atu i fualaau faasaina, faʻailoga, poʻo le faʻamuamua poʻo le faʻaaogaina o leona poʻo le le mafai ona faʻaaogaina o sini filifilia e suia ai le toe faʻaleleia. Faʻaopoopoga o le Cocaine Faʻateleina le faʻaogaina i totonu o le VTA, o le kulumate nucleus, ma le totonugalemu o le amygdala, ae o le cue priming e maua ai le faateleina o Fos i le tumutumu o le tumutumu, amygdala vanotolela, ma le hippocampus, ma o le cocaine ma le amataina o le faʻaleleia o le Fos i le ogatotonu pito i luma paʻu (Neisewander et al., 2000). O le faʻaaogaina o le VTA, o le tumutumu o le tumutumu o le tino, o le pallidum, ma le mPFC i fafo e puipuia uma ai le cocaine-toe amataina (McFarland ma Kalivas, 2001; Capriles et al., 2003). E le gata i lea, o le tuiina o cocaine i totonu o le mPFC poʻo le morphine i totonu o le VTA toe faʻaleleia ai amioga faʻatau fualaau (Stewart, 1984; Park et al., 2002). I le faʻaopopo atu i fausaga na faʻatalanoaina ma le toe faʻaleleia o fualaau faasaina (Capriles et al., 2003; McLaughlin ma See, 2003; Fuchs et al., 2004; McFarland et al., 2004; Chaudhri et al., 2008), o le amygdala mataʻutia o loʻo aʻafia i le toe faʻafouina o le cocaine-heroin-seeking behavior (Meil ma See, 1997; Kruzich ma Vaa, 2001; Fuchs and See, 2002; Kantak et al., 2002; McLaughlin ma See, 2003), ae o le sopetampus i tua ma le vaʻaia na faʻapipiʻiina i totonu o le 'anotusi-ma le toe faʻaleleia o le toe faʻaleleia, taʻitasi (Sun ma Rebec, 2003; Fuchs et al., 2005). I le mea mulimuli, o le PVN ua aʻafia i totonu o le faʻavae-faʻalagolago i le toe faʻaleleia o le sailia o pia (Hamlin et al., 2009). O vaega ole Brain ua faʻaalia i le aʻafiaga - toe faʻaleleia muamua e aofia ai le atigilima accumbens shell, amygdala tutotonu, moega moe o le pito o le stria terminals, ma le faʻalauteleina o le telefoni i tua atu o na itulagi na talanoaina muamua mo le toe faʻaleleia o fualaau oona (Shaham et al., 2000a,b; McFarland et al., 2004). I le faaopoopo atu i vaega na talanoaina muamua, o le LDT ma le pedunculopontine tegmentum (PPT) ua faʻataʻitaʻiina talu ai nei o loʻo aofia ai i le toe faʻaleleia o fualaau oona, e ui lava e le tatau ona suʻesuʻeina a latou matafaioi i le popole ma le toe faʻafouina (Schmidt et al., 2009). O le mea lea, e ui lava o loʻo iai se matagaluega autasi mo le toe faʻaleleia, o le faʻamalosi, faʻamatalaga, ma le faʻalavelave e aafia ai lenei matagaluega e ala i faʻaoga faʻaopoopo.

O suʻesuʻega muamua e fautua mai ai o le matagaluega e toe faʻaaofiaina ai e aofia ai se alatele afi ma le subcircuit limbic (Kalivas ma McFarland, 2003). O le alatele afi o le suʻesuʻeina lea mai le mPFC i le pito i tua o le nucleus accumbens, lea ua fuafuaina e avea o se auala masani mulimuli mo le toe faʻaleleia. E pei ona faaalia i Mati. 1B, o le subcircuit limbicine e aofia ai le VTA, amygdala vanolate, le LDT / PPT, hippocampus, ma le amygdala lautele, lea e aofia ai le atigilima accumbens shell, ogatotonu tutotonu o le amygdala, ma le moega mo le moega o le stria terminals. E pei ona faʻamatalaina i le taimi muamua, o le toe faʻaleleia o fualaau oona e masani ona aofia ai le faʻamuamua o manu i fualaau faasaina, faʻaaogaina, poʻo le atuatuvale, ma vaega patino o le neuroanatomical o le limbic subcircuit e faʻatagaina nei ituaiga o toe faʻaleleia. O le mea lea, o poloketi mPFC i le VTA tuusao pe ala mai i le LDT / PPT ma, i le tulaga o le atuatuvale, e ala i le amygdala lautele (Shaham et al., 2000b; Kalivas ma McFarland, 2003; McFarland et al., 2004; Schmidt et al., 2009). O poloketi VTA e toe faʻafoʻi saʻo i le mPFC i luga, pe i le tulaga o faʻamatalaga, e ala i le amygdala,Kalivas ma McFarland, 2003). Ma le mea mulimuli, o le hippocampus faʻaseʻe ma le PVN o loʻo tuʻuina atu faʻamatalaga faʻamatalaga i le lala eletise e ala i le faʻaaogaina o le amygdala ma le nucleus accumbens,Fuchs et al., 2007; Hamlin et al., 2009). Ae peitai, e tatau ona matauina, o le tele o tusitusiga i le neurocircuitry o le toe faʻaleleia e faʻavae i luga o suʻesuʻega ma le koko. O se lipoti talu ai nei na suʻesuʻeina ai le vaʻaiga o le faʻataʻitaʻiga o le heroin e faʻamaonia ai mea na maua ma cocaine ae faʻalauiloaina se matagaluega faʻalautele mo le toe faʻaleleia o le pule o le heroin (Rogers et al., 2008). E pei o le faʻalauiloaina, o se talanoaga i neurachemistry ma le neuropharmacology o le toe faʻaleleia o loʻo tuʻuina atu i le vaega IV.

D. Mafutaga Faʻasalalauga Neural i le va o le Faʻatonuina ma le Toe Faʻafouina

E manino lava Mati. 1 o loʻo i ai le taua tele i totonu o taamilosaga e aofia i le faʻamalosia ma toe faʻaleleia amioga. E foliga mai o le elemene muamua o le mesocorticolimbic o le elemene muamua lea, o le mPFC e molimauina i le VTA e ala i le LDT / PPT, ona faʻatino ai lea i le nucleus accumbens. Faʻamatalaga mai i le mPFC agai saʻo i le tumutumu o tumutumu e taatele mo le toe faʻaleleia ma le faʻalauiloa. O le PVN ma le amygdala faʻamalosi e mafai ona avea o se taulaiga faʻatautaia i le va o le VTA ma le nucleus accumbens. O le aʻafiaga o le hippocampus e foliga mai e eseese ma faʻatusa e lua, ma o le faʻaogaina o le atigi o le nucleus accumbens e taua mo le toe faʻaleleia ma le faʻaogaina o le VTA e taua mo le faʻalauiloaina. O nisi o itu taua e tatau ona maitauina e tusa ai ma suʻesuʻega e fuafuaina ai liʻo o loʻo aʻafia ai i le faʻamaʻiina o fualaau faasaina. Muamua, o le tele o suʻesuʻega e uiga i le faʻalauiloaina o amioga e aofia ai liʻa aʻo leʻi oʻo i le faʻamaʻiina muamua o fualaau (ie, aʻo amataina le faʻasolosoloina o fualaau), aʻo suʻesuʻega i le toe faʻaleleia e aofia ai faʻasalalauga na tutupu ina ua maeʻa le faʻasologa o fualaau oona (ie, neuroadaptations). Lona lua, o suʻesuʻega i luga o tulaga faʻaletagata e le o vavaeeseina ia vaega laiti e mafai ona fesoasoani i le faʻalagolago i le faʻalautelega poʻo le faʻamalosia le fesoʻotaiga i le va o vailaau faʻasaina. Ae ui i lea, o loʻo i ai le ofoofogia i luga o le neural circuits e talitonuina o loʻo faʻavaeina le amio ma le toe faʻaleleia o amioga faʻatau fualaau. O nei faʻamaumauga e maua ai le faʻaopoopoga o le fausiaina o le aoga mo le faʻaleleiina o le faʻataʻitaʻiga ona e foliga mai latou te vavalalata le vaʻaia o le vailaʻau o vailaʻau. O le mea lea, e mafai ona faʻaalia le faʻaaliaina o faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻamatalaina i luga i fualaau faasaina, pe faʻapena pe leai foi, maua ai ni fetuunaiga e mafai ona faʻaleleia le toe foʻi i le faʻatau fualaau.

IV. Neurochemistry / Neuropharmacology

A. Sensitization

1. Dopamine.

O suʻesuʻega muamua e faʻataʻitaʻia ai le faʻaleleia o le numera o le dopamine i le faiga o mesoaccumbens e faʻavaeina ai le faʻaogaina o le locomotor. O le mea lea, o lipoti na faʻaalia ai o le tuʻuina atu o le dopamine i le cocaine e faʻateleina pe leai foi i le VTA o meaola faʻalauiloa (Kalivas ma Duffy, 1993; Parsons and Justice, 1993). Ae ui i lea, o le dopamine neuron e le mafai ona faʻaleleia i totonu o le VTA i manu vaefa ma se talafaasolopito o le faʻaalia soo i le amphetamine, cocaine, poʻo le ethanol (White ma Wang, 1984; Henry et al., 1989; Brodie, 2002). O manu e faʻaalia ile cocaine, amphetamine, nicotine, poo le morphine (Robinson et al., 1988; Kalivas ma Duffy, 1990; Johnson ma Glick, 1993; Parsons and Justice, 1993; Shoaib et al., 1994), ae le o le ethanol (Zapata et al., 2006), faʻaalia le faʻamaloloina o le dopamine i totonu o le tumutumu o le faʻalavelave i le tali atu i le faʻaaogaina o fualaau faasaina. I le faaopoopo atu i le matagaluega a mesoaccumbens, o suʻesuʻega lata mai na taulaʻi atu i le mesocortical dopamine system. O le tele lava o suʻesuʻega sa faia ma le cocaine ma ua faʻaalia ai o le faia pea o le cocaine e faʻatupulaʻia ai taimi faʻalagolago i taimi o le mPFC dopamine, o le faʻasolosolo vave o le fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le faʻasaina o le dopamine i le cocaine ma le faʻasolosolo faaumiumi e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le faʻamoleina o le dopamine (Sorg et al., 1997; Chefer et al., 2000; Wu et al., 2003; Williams ma Steketee, 2005). Na maua le fesoʻotaʻiga o le Amphetamine i le leai o ni suiga i le mPFC dopamine ina ua maeʻa le tolopoina, ae o le suʻega i le tolopoina o taimi na le faʻataunuʻuina ai (Peleg-Raibstein ma Feldon, 2008). I le faatusatusa atu i nei sailiiliga, o le pulega faifai pea o le nicotine e faʻaleleia le tuʻuina atu o le dopamine nicotine-evoked i le mPFC 24 h i le maea ai o togafitiga i aso taʻitasi (Nisell et al., 1996). I le tuufaatasia, o nei faʻamatalaga e taʻu mai ai, i se tulaga lautele, o le faʻalauteleina o amioga e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le pani o le toto i le mesocorticolimbic dopamine system. Ae ui i lea, e tatau ona maitauina o suesuega i mea uma a le tagata ma le tagata e le o se tagata e faailoa mai e itiiti pe leai foi se faʻalauiloaina o le faʻaolaina o le dopamine o loʻo tupu i tagata taʻitoʻatasi o le kokeni poʻo manuki na aʻoaʻoina i le suʻeina o le cocaine (mo le toe iloiloga, vaʻai Bradberry, 2007). O lenei mea e ono faʻaalia ai se eseʻesega i le tuʻuina atu i totonu o tagata ma tagata faataitai e masani ona aofia ai le tele o meaʻai e sili atu nai lo le faʻataʻitaʻiga o le tootoo o loʻo faʻamatala atu i luga. I le faʻaopoopoga, e ui lava o suʻesuʻega ma suʻesuʻega a le tagata e aofia ai le faʻaaogaina o fualaau faasaina, o suʻesuʻega a le tootoo e tele lava i le le faʻaaogaina o fualaau faasaina, e ui lava o se suʻesuʻega o le suʻeina o le kokeni i tamaiti na aʻoaʻoina i le suʻeina o le cocaine e maua ai le lafoaia o le dopamine e faʻatusatusa atu i le faʻatupulaia o le faʻasolosolo o le locomotor (Hooks et al., 1994). I le faatusatusa atu i nei sailiiliga, o tagata faigaluega a le aufaigaluega oe na mauaina ni injections e le o le amphetamine i le fausiaina o suʻesuʻega na faʻaalia ai le faʻaolaina o le dopamine i totonu o le folasia i le tali atu i le luitau o le amphetamine i le tuiina o 2 vaiaso ma le 1 tausaga mulimuli ane e fuaina i le faaitiitia [11C] raclopride e fusifusia (Boileau et al., 2006). E le gata i lea, o se ripoti lata mai na faaalia ai e faapea, i tagata e le faʻalagolago i le koko o le cocaine, o le cocaine administration na faʻapupulaina ai le dopamine i le telefoni (Cox et al., 2009). E le pei o suʻesuʻega muamua i tagata ma tagata e le o ni tagata soifua, o le faʻasaina o le dopamine i le cocaine na faʻatautaia i luma o faʻamatalaga o vailaʻau (Cox et al., 2009). E maitauina e faapea, o le tikeri o le tatalaina o le dopamine na lelei ona fesootaʻi ma le talaaga o le psychostimulant, e fautuaina ai le faaleleia atili o le dopamine i le faʻaaogaina o fualaau faasaina (Cox et al., 2009).

2. Dopamine Receptors.

I le faaopoopo atu i suiga i le tatalaina mai o le neurotransmitter, o le binding DNamine i ona lipine e taaalo i se vaega taua i le tulaga faʻaleigaina o amioga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻateleina o le faʻaogaina o VTA dopamine neurons e tupu i le cocaine faifaipea e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le dopamine D2 autoreceptor sensitivity (White ma Wang, 1984; Henry et al., 1989). E le gata i lea, o le inumaga o le VTA o loʻo maua i lalo ifo o le D2 taligata eticlopride, lea e ono masalomia o le autoreceptor-selective, faʻaleleia atili ai le faʻamalosia o tali i le amphetamine (Tanabe et al., 2004). O le poloka o vailaʻau o le dopamine D1 i totonu o le VTA i le taimi o le amataga e taofia ai le atinaʻe o le amphetamine ae le o le i ai o le cocaine (Stewart ma Vezina, 1989; Vezina, 1996; Steketee, 1998). E le gata i lea, o le faʻaaogaina pea o le 2,3,4,5-tetrahydro-7,8-dihydroxy-1-phenyl-1H-3-benzazepine (SKF38393), o le agonist o le receptor D1, i totonu o le VTA o loʻo faʻaaogaina i le cocaine (Pierce et al., 1996b). I le tuufaatasia, o nei faʻamatalaga e faʻaalia ai le faʻaititia o le autoreceptor o le dopamine neurons i totonu o le VTA e mafai ai ona faʻaleleia atili le dopamine faaosofia o le faʻaletonu o le D1 i lenei eria, lea e mafai ai ona faʻateleina le faʻaaogaina o le glutamate ma faʻateleina ai le faʻamalosia o le numera o le projection dopamine (Kalivas ma Duffy, 1995; Wolf ma Xue, 1998).

I totonu o le tumutumu, o le cocaine faifaipea ua faʻaalia e faʻapupulaina ai le lagona o le senitonu D1 (Henry ma White, 1991). E le gata i lea, injections o (±) -6-chloro-7,8-dihydroxy-3-allyl-1-phenyl-2,3,4,5-tetra-hydro-1H-benzazepine (SKF82958), le agonist receptor dopamine D1, i totonu o le nucleus accumbens i le tuufaatasiga o cocaine, na faʻaleleia ai le atinaʻeina o le koko (cocaine)De Vries et al., 1998a). O suesuega talu ai ua faaalia ai o le injections o (±) -6-chloro-7,8-dihydroxy-1-phenyl-2,3,4,5-tetrahydro-1H-3-benzazepine hydrobromide (SKF81297) poʻo le SKF38393 i totonu o le mPFC na taofia ai le faʻaalia o le cocaine poʻo le amphetamine (Sorg et al., 2001; Moro et al., 2007), ao isi suʻesuʻega e leʻi maua se aafiaga (Beyer ma Steketee, 2002). O le gafatia o le intra-mPFC quinpirole, o le D2 agonist, e taofiofia ai le gaosiga o le afi i totonu o le cocaine na faaitiitia i manu taua, ae o le faaluaina o le inisiua a le D2 antagonist sulpiride i totonu o le mPFC o le faatosinaina o le suauu (cocaine)Beyer ma Steketee, 2002; Steketee ma Walsh, 2005). E ui lava o le matafaioi a le mPFC dopamine D1 faʻaauau i le faʻaogaina o loʻo tumau pea le faʻamalamalamaina, o faʻamatalaga i luga o loʻo faʻatupuina ai le faʻatupuina o le komipiuta D2 i le mPFC, o loʻo lagolagoina e isi suʻesuʻega (Bowers et al., 2004).

3. Glutamate.

O lipoti muamua na faaalia ai i le amphetamine-po o le cocaine-manu, o le dopamine neurons i le VTA na sili atu ona tali atu i le glutamate, lea na aofia ai le faateleina o le senitene-amino-3-hydroxyl-5-methyl-4-isoxazole-propionate (AMPA)White et al., 1995b; Zhang et al., 1997). O suʻesuʻega ole microdialysis ua faʻaalia ai o le amphetamine i taimi pupuʻu e maua mai ai le faatuai o le faateleina o le maualuga o le vevela i le VTA e le faʻaleleia e ala i le toe faʻaalia, ae o le coca e faʻateleina le maualuga o le maualuga i le VTA o mea faʻalauiloa (Kalivas ma Duffy, 1998; Wolf ma Xue, 1998). O le faʻamaʻapeʻa o le mPFC e puipuia ai le amphetamine mai le faateleina o le maualuga o le VTA glutamate (Wolf ma Xue, 1999). E le gata i lea, faʻateleina le faʻaaogaina o le glutamate osofaʻi le inhibitor l-trans-pyrollidine-2,4-dicarboxylic acid i totonu o le VTA faʻapitoa i amio pulea i le amphetamine, o se aʻafiaga ua taofia e le N-methyl-d-aspartate (NMDA) taligata 3- (2-carboxy-piperazin-4-yl) -propyl-1-phosphonic acid (Aked et al., 2005). O le mea lea, o le faateleina o le faateleina o le maualuga o le glutamate i le VTA e foliga mai e mafai ona faatosinaina ai se tali lelei o amioga i le amphetamine poo le cocaine. O nei taunuʻuga e ogatasi ma sailiiliga na faʻaalia pea le inisiua o le amphetamine poʻo le morphine i totonu o le VTA e faʻaosofia ai le faʻalauiloaina (Vezina et al., 1987; Kalivas ma Weber, 1988).

O suʻesuʻega lata mai nei o le electrophysiological studies ua faʻaalia ai e tasi pe faʻaauau pea le faʻaalia o fualaau faasaina, e aofia ai le cocaine, amphetamine, ethanol, morphine, ma le nicotine, faʻamalosia ai le LMT o le VTA dopamine neorons (receptor)Ungless et al., 2001; Saal et al., 2003; Borgland et al., 2004). O lenei LTP, lea e faʻalagolago i le faʻatoagaina o le dopamine D1 faʻaauau, e puupuu lava le taimi pe a uma le puleaina o le cocaine ae tumau i le sili atu 3 masina pe a maeʻa le puleaina o le cocaine e tasi (Saal et al., 2003; Schilström et al., 2006; Chen et al., 2008). O nisi suʻesuʻega ua faʻaalia ai le LTP i le cocaine e maua mai i le VTA iʻuga o le tuʻuina atu o sui AMPA o loʻo le maua le GluR2, lea e faʻateleina Ca2+ e mafai ai e nei tagata faʻapitoa (Bellone ma Lüscher, 2005; Mameli et al., 2007; Argilli et al., 2008). Faʻafitauli, lea e iloa e faʻafeiloaʻi ai fualaau faasaina (faʻaleagaina)Kalivas ma Stewart, 1991), e aʻafia ai le LTP i VTA dopamine neurons (Saal et al., 2003). Corticotropin-releasing factor (CRF), lea ua faʻatuina mai i le VTA i le tali atu i le atuatuvale (Wang et al., 2005), e mafai ai ona faʻafeiloaʻiina le NMDA, ma o lenei malosiaga e faʻaleleia i mumusu ma se talafaasolopito o le faʻaalia pea o le cocaine (Hahn et al., 2009). E maitauina e faʻamalosia e le CRF le faʻatagaina o le taliaina o le AMPA i manu e masani ona faʻaalia i le cocaine ae le o ni anufe faʻaferenisi (Hahn et al., 2009). Ua faʻatulagaina o le faʻaleleia atili o tali a le AMPA i le CRF e maua ai le faʻateleina o le numera o le DNA i le mesocorticolimbic dopamine system (Ungless et al., 2010). Ma le mea mulimuli, o le faʻaaogaina o le VTA dopamine neurons e mafai ona faʻaleleia atili e le CRF-attenuation of modulation modulation e maua mai dopamine D2 ma le GABA-B faʻamaumauga (Beckstead et al., 2009). Faʻatasi, o nei faʻamaumauga e maua ai le faʻavae faʻavae mo le faʻaleleia o le mesocorticolimbic dopamine transmission e fesoʻotaʻi ma le faʻamalamalamaina o le faʻalauiloaina o amio i fualaau faʻaleagaina ma le faʻalavelave.

E le pei o le VTA, o le faʻaitiitia o cocaine e faʻaitiitia, nai lo le faʻaopopoina, o le tali mai o le tino i le glutamate i totonu o le nucleus accumbens (White et al., 1995a). O le faʻalauteleina o le soifua maloloina i le cocaine e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le maualuga o le suamalie i le tumutumu, ae o le luʻitau o le iniseti o le cocaine poʻo le amphetamine e maua ai le faʻateleina o le glutamate i lenei vaipanoa (Pierce et al., 1996a; Reid ma Berger, 1996; Baker et al., 2002; Kim et al., 2005). E maitauina le i ai o se ripoti e tasi na faʻaalia ai o le faateleina o le cocaine e faʻateleina i le tumutumu o accumbens glutamate na faʻaalia i na o manu na atiaeina le faʻalauiloaina (Pierce et al., 1996a). E le gata i lea, o le toe faʻaleleia o le maualuga o le glutamate N-acetylcysteine ​​na taofia ai le faʻaalia o le faʻaleigaina o amioga (Madayag et al., 2007). O le mea lea, o le faʻaitiitia o le maualuga o le glutamate o loʻo vaaia i manu vaevaeina, e foliga mai e mafai ona faʻaalia le faʻaleleia o le glutamate faʻasalaga e tali atu ai i le faʻamaʻi o fualaau faʻasaina ma faʻapea ai le faʻaalia o le faʻalauiloaina (Xi et al., 2002). O suʻesuʻega faaopoopo na faʻaalia ai o meaola ua toso mai i le cocaine faʻaalia o loʻo faʻaalia ai le faateleina o le leitio AMPA / NMDA i le nucleus accumbens, lea o loʻo faailoa mai ai le LTP (Kourrich et al., 2007). E taua tele pe a oʻo i le luʻi ma le kokeni e faʻataʻitaʻi mo le faʻaalia o le faʻalauiloaina, o manu e faʻaalia se faʻaitiitia o le eletise AMPA / NMDA 24 i se taimi mulimuli ane, ma fautuaina ai se faʻalavelave faʻafuaseʻi o le faʻalavelave-pei o le nucleus accumbens neurons (Thomas et al., 2001; Kourrich et al., 2007). I le tuufaatasia, o nei faʻamatalaga e taʻu mai ai le ono mafai ona faʻaitiitia le maualuga o le suasite o le glutamate, e maua ai se tau o le LTP totogi, lea ua fesuiaʻiina e le faʻalauiloaina o le glutamate lea e tupu i le tali atu i le koko (Thomas et al., 2008).

E pei o le VTA, o loʻo iai i le mPFC le faʻaalia o le tele o le tali atu i le glutamate pe a uma ona faʻaalia le amphetamine (Peterson et al., 2000). Ma le isi, K+-lalaʻau manogi i le mPFC na faʻaleleia i manu ina ua uma ona faʻaalia le methamphetamine (Stephans ma Yamamoto, 1995). O le cocaine na toe faia na faʻaalia e maua ai le faʻatupulaia o le taimi i le cocaine e faʻafefiloi ai le mPFC glutamate, e pupuʻu (ae le o se taimi umi) mai le faʻateleina o le cocaine e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le cocaine i le extracellular glutamate concentrations i le mPFC (Williams ma Steketee, 2004). E taua tele, e pei ona vaaia muamua i totonu o le nucleus accumbens (Pierce et al., 1996a), o le cocaine ua na o le faateleina o le mPFC o le glutamate i meaola lea na faaalia ai le faʻaalia o amioga i le koko (Williams ma Steketee, 2004). O nei faʻatusatusaga o faʻamaumauga faʻatasi ma i latou mai se suʻesuʻega muamua, lea na le mafai ai e le luʻi o le cocaine ona faʻaaogaina le maualuga o le mPFC i le 'Hotsenpiller ma Wolf, 2002). I le mea mulimuli, o suʻesuʻega faʻapitoa e faʻaalia ai le faʻaaogaina o le cocaine e faʻaosoina ai le LTP i le mPFC e faʻalagolago i le dopamine D1 ma faʻamaʻi mai i le faʻaitiitia o le GABA-A o le faʻasaina o faʻamaufaʻailoga o le pyramidal neurons (Huang et al., 2007a). O le mea lautele, o faʻamatalaga e lagolago i le manatu o le faʻaleleia o le faʻafefeteina o le paʻu i le mPFC e fesoʻotaʻi ma le faʻalapotopotoga faʻapitoa.

4. Glutamate Receptors.

E pei ona taʻua i luga, o le faʻateleina o le faʻaaogaina o le glutamate o VTA dopamine neurons o loʻo vaaia i manu e masani ona faʻaalia e aofia ai faʻamaumauga AMPA (Zhang et al., 1997). I le lagolagosua i lenei mea, toe faʻailogaina pea o le AMPA i totonu o le siakiina o le cocaine VTA (Dunn et al., 2005), ae o le intra-VTA AMPA injections i manu vaevaeina na faateleina le dopamine ma le faʻaaogaina o le glutamate i le nucleus accumbens ma le glutamate i le VTA (Giorgetti et al., 2001). Suesuega i luga o aafiaga o le faʻateleina o fualaau faasaina i luga o le faʻamatalaga o le ASPA o loʻo maua i le VTA ua faʻafefiloi ma le faateleina o le GluR1 poʻo leai se suiga i GluR (Fitzgerald et al., 1996; Churchill et al., 1999; Bardo et al., 2001; Lu et al., 2002). I le isi itu, o suʻesuʻega talu ai nei ua faaalia ai o le faia pea o cocaine e faʻateleina ai le faʻaofiina o le GluR2-leai ni AMP receptors i VTA dopamine neurons, e mafua ai le faʻateleina le ratio o le receptor AMPA / NMDA e fesoʻotaʻi ma le LTP (Bellone ma Lüscher, 2005; Mameli et al., 2007; Argilli et al., 2008). E tusa ai o le suʻega o le NMDA, o le puleaina o le 3- (2-carboxy-piperazin-4-yl) -propyl-1-phosphonic acid i le VTA ma le cocaine faʻapitoa poʻo VTA amphetamine e puipuia ai le atinaʻeina o le faʻalapotopotoga faʻapitoa (Kalivas ma Alesdatter, 1993; Cador et al., 1999). O le tuiina o le NMDA tagata e filifilia mo NMDA o loʻo maua ai le NR2 o loʻo taofia ai le atinaʻeina o le cocaine ma le faʻalauteleina o le cocaine i luga o le VTA (AMA / NMDA)Schumann et al., 2009). E le gata i lea, o le faʻalauiloaina o le cocaine poʻo le morphine e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o faʻaaliga o le NMDA NR1 subunits (Fitzgerald et al., 1996; Churchill et al., 1999). Ma le mea mulimuli, o le tuiina o se tagata e le faʻaaogaina le talipamato glutamate receptor (mGluR) i totonu o le VTA e puipuia ai le amphetamamine, ae o le faʻaluaina o le puleaina o le mGluR ole agonist e faʻateleina ai le faʻalauiloa i le koko (Kim ma Vezina, 1998; Dunn et al., 2005).

O injections o le AMPA i totonu o le nucleus accumbens na mafua ai le sili atu o le afi i meaʻai e pei o le cocaine-manu pe a faatusatusa atu i pulega, ae o le tuiina o le fusuaga a le AMPA 2,3-dihydroxy-6-nitro-7-sulfamoyl-benzo {f} quinoxaline-2,3-dione na taofia ai le atinae o le siakiina o le koko (Pierce et al., 1996a; Ghasemzadeh et al., 2003). Fesoʻotaʻiga faʻapitoa o le 2 - [(1)S,2S) -2-carboxycyclopropyl] -3- (9H-xanthen-9-yl) -d-alanine (LY341495), o le vaega II o le mGluR, o le faatosinaina o le vaʻaia i le amphetamine-tumutumu faʻaopopo ae leʻo i rato faʻataʻitaʻi (Chi et al., 2006). Faʻaauau ona faʻaalia i cocaine, sosoo ai ma le faʻamutaina, faʻalauteleina le maualuga o le faʻaaliga GluR1 ma le AMPA i le nucleus accumbens pe a maeʻa le tolopoina o le taimi, ae o le amphetamine e le toe i ai sona aafiaga i luga o le faʻamaoniga o le taliaina o le AMPA (Churchill et al., 1999; Boudreau ma Wolf, 2005; Boudreau et al., 2007; Boudreau et al., 2009; Ghasemzadeh et al., 2009b; Nelson et al., 2009; Schumann ma Yaka, 2009). I le isi itu, ua lipotia mai i lalo o vaega ole suetusi o le NMDA le faateleina pe faʻaititia i manu taua, ma le faʻaaliga o foliga o loʻo le faʻaaogaina (Yamaguchi et al., 2002; Nelson et al., 2009; Schumann ma Yaka, 2009). O se mea taua e faapea o le atuatuvale i taimi uumi na mafua mai i le luʻi o le tuiina o le koko i manu taua na talanoaina i le vaega IV.A.3 e tutusa ma le faaitiitia i luga o foliga o sui AMPA i le nucleus accumbens (Thomas et al., 2001; Boudreau et al., 2007; Kourrich et al., 2007), lea e toe foʻi atu i le faʻaleleia atili o foliga i luga o le cocaine pe a uma ona aveeseina (Ferrario et al., 2010). I le tuufaatasia, o nei faʻamatalaga e taʻu mai ai o le faʻalauiloaina o amioga e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le faʻaaogaina o le glutamate e ala mai i le faʻaaogaina o le AMPA i le tumutumu o le tumutumu atonu e faʻaititia e le vaega II mGluR. I le lagolagosua i le taimi mulimuli, ua lipotia mai ai le puleaina o le cocaine e faaitiitia ai le Vaega II ma le GGR ma le faʻaaliga i totonu o le tumutumu, lea e mafai ai ona faʻateleina le faʻaaogaina o le glutamate i lenei eria (Xi et al., 2002; Ghasemzadeh et al., 2009b). E le gata i lea, o le pulea lelei o le (1R,4R,5S,6R) -4-amino-2-oxabicyclo [3.1.0] hexane-4,6-dicarboxylic acid (LY379268), o le vaega II mGluR agonist, e puipuia ai le faʻaleleia o le nucleus accumbens glutamate overflow ua vaaia i le tali atu i le amphetamine luitau i amphetamine-faʻalauiloaina manu faapea foi o le faʻaleleia atili o le self-administration o loʻo vaaia i nei meaola (Kim et al., 2005).

O suʻesuʻega o le aafia o mPFC glutamate receptors ua faʻaalia ai le mafai gafatia o le vaega II mGluR agonist (2R,4R) -4-aminopyrrolidine-2,4-dicarboxylate i le poloka le faʻamatalaga o le faʻalauiloaina o amioga pe a faʻapipiʻiina i lenei itulagi pe a maeʻa le tolopoina mai le cocaine (Xie ma Steketee, 2009a). E le gata i lea, o le LY341495, o se vaega II mGluR, na faʻaleleia atili le mesocorticolimbic glutamate transmission i le pulea ae le o le cocaine-senititi, e fautua mai ai o le faia pea o le cocaine e faʻaitiitia ai le faʻasaina o tonic o le faʻafefe o le glutamate (Xie ma Steketee, 2009b). I le lagolagosua i lenei mea, o le faʻaluaina o le cocaine administration e le faʻamalosia le kulupu II mGluR mai a latou glatini G i le mPFC (Xi et al., 2002; Bowers et al., 2004). I le faʻaopoopoga, o le cocaine faʻatele na faʻaitiitia le vaega II mGluR-faʻafeiloaʻi i le taimi umi o le atuatuvale i le mPFC (Huang et al., 2007b). Faʻatasi, o nei faʻamatalaga e faʻamaonia ai o le cocaine umi taimi e fesoʻotaʻi ma se faʻaitiitiga o le galuega mPFC Group II mGluR. Ma le mea mulimuli, o le tolopoina o taimi mai le cocaine masani e fesoʻotaʻi ma le faʻatupulaia o le phosphorylation o vaega ole GluR1 ma faʻateleina le faʻatulagaina o synaptic o le AMPA ma le NMDA (Zhang et al., 2007; Ghasemzadeh et al., 2009a). Faʻatasi, o nei fesuiaiga i masini e mafai ona faʻaaogaina ma gasegase oona, o le a faʻamoemoeina le faateleina o le faʻaogaina o laina uila o le mPFC.

O le aafia o le glutamate i isi vaega o faiʻai e fausia ai le matagaluega eletise ua i ai le gauai faatapulaaina. O le lagona o le Morphine e fesoʻotaʻi ma le faʻaititia o le GluR2 expression i le amygdala ma le hippocampus e leai ni suiga i le GluR1 levels i le hippocampus (Grignaschi et al., 2004; Sepehrizadeh et al., 2008). O lenei mea e mafai ona taʻitaʻia ai le faʻaleleia atili o le faʻaaogaina o le AMPA i le calcium e mafai ona faʻaogaina e le calcium e mafaufau ai e faʻavae le synaptic plasticity. O le tuiina o le AMPA i totonu o le LDT faʻalauteleina le glutamate i le VTA, lea e faʻaleleia atili i le amphetamine-mea faʻalauiloaina (Nelson et al., 2007). O le mea lea, o le glutamate, i vaega eseese o le alatele o neura o loʻo faʻamatalaina i le vaega III, e foliga mai e aofia ai i le atinaʻeina o lagona.

5. Aotelega.

E pei ona faʻaalia i Mati. 2B ma tauaofai i totonu Laulau 1, o le faʻaalia soo i fualaau faasaina o le sauaina e mafua ai le faateleina o le faateleina o le release o le somatodendritic dopamine i le VTA (Kalivas ma Duffy, 1993) o se taunuuga o le faaititia o le lagona autoreceptor (White ma Wang, 1984; Henry et al., 1989), e mafai ona gaoioi i luga o le D1 faʻaleleia e faʻaleleia le faʻamavaeina o le glutamate mai le mPFC e faʻasolo ai laina ma ia faʻaaoga LTP i dopamine neurons (Kalivas ma Duffy, 1995; Ungless et al., 2001; Saal et al., 2003). O le siʻitia o le kulutamate ua tuʻufaʻatasia e mafai ona gaoioi i luga o faʻamaumauga AMPA e faʻaolaina le faʻasaina o le dopamine i le nucleus accumbens (Karreman et al., 1996; Ungless et al., 2010). Faʻaauau le faʻalauteleina o le tumutumu o le accumbens doping release e mafua mai i le synaptic plasticity i le maualuga o le nucleus accumbens, aemaise lava e ala i le faateleina o le calcium / calmodulin-dependent protein kinase II activity (Pierce ma Kalivas, 1997b). Faʻaleleia o le dopamine i le nucleus accumbens e mafai ona galue i luga o sui o le D1 e faʻalauteleina le faʻaleleia o amioga (Giorgetti et al., 2001). O faʻataʻitaʻiga mPFC i le VTA e faʻamaonia pe leai foi e ala i le faʻaaogaina o fualaau oona mai le LDT (Omelchenko ma Sesack, 2005, 2007; Nelson et al., 2007). E le gata i lea, i totonu o le mPFC, o le D2 ma le kulupu II mGluR o loʻo faʻaitiitia (Beyer ma Steketee, 2002; Bowers et al., 2004), faʻatagaina mo le faʻateleina o le gasegase o uʻamea vavave. I totonu o le tumutumu, o loʻo faʻaitiitia ai le maualuga o le basal glutamate, ma o loʻo aloese mai ai le tulafono faatonutonu o le faʻasaʻoloto lea e faʻateleina ai le faʻaaogaina o le glutamate e faʻaaogaina fualaau faʻasaina mai i le mPFC neurons i meaola faʻapitoa (Pierce et al., 1998; Baker et al., 2002; Xi et al., 2002). O le faʻaititia o le basal glutamate levels e talitonuina e faʻaleleia ai le faʻatulagaina o le faʻaleleia o le AMPA (Boudreau ma Wolf, 2005; Boudreau et al., 2007; Kourrich et al., 2007). O le faʻateleina o le faʻaaogaina o le pupuʻu i totonu o le nucleus accumbens e mafai ona galue i luga o nei faʻaleleia AMPA ua faʻaleleia e faʻalauteleina ai le faʻaleleia o amio (Pierce et al., 1996a; Ghasemzadeh et al., 2003). O le mea mulimuli, o suʻesuʻega e iloa ai o le faia pea o cocaine e maua ai le faateleina o le AMPA i totonu o le hippocampus ma le amygdala, e mafai ai ona atili faʻaleleia i le glutamate input i le VTA ma nucleus accumbens mai le hippocampus ma le amygdala. (Shinonaga et al., 1994; Lodge ma Grace, 2008; Sepehrizadeh et al., 2008).

Fig 2. 

Vaʻai faʻamatalaga lautele: 

Fig 2. 

A, le neurachemistry ma le neuropharmacology o le faʻalauteleina ma le toe faʻaleleia o taʻavale faʻatusatusa i taʻaloga masani. B, faʻalauteleina fesoʻotaʻiga ma le faʻateleina o le numera o le DNA mai le VTA i le tumutumu o le tumutumu e mafua mai i le faʻaitiitia o le D2 autoreceptor function ma le AMPA (A) galuega faʻaleleia atili. O le siitia o le glutamate mai i le mPFC i le tumutumu ma le VTA o loo vaaia foi i manu taua ma ua manatu o le a avea ma se vaega mai le faaitiitia o le gaioiga o le initaneti na maua e le D2 ma le vaega II mGluR (mG2 / 3). E le gata i lea, o le faʻaitiitia o galuega a le cystine / glutamate antiporter (X) e maua ai le maualalo o le paʻu o le glutamate i totonu o le tumutumu o le tumutumu lea e oʻo atu ai i le faʻateleina o le galuega a le AMPA i lenei itulagi. O le mea mulimuli, o le faʻaitiitia o le maualuga o le paʻu o le glutamate o le a faʻaitiitia ai le faʻagaoioia o le kulupu II o le inhibitory II i le nucleus accumbens e mafai ai ona faʻateleina le faʻatagaina o le glutamate i lenei eria (e leʻo faʻamatalaina). E pei foi o le lagona (C), o le toe faʻaleleia e fesoʻotaʻi ma le faʻaititia o le basal glutamate levels i totonu o le nucleus accumbens ma le faʻamalosia atili o le galuega a le AMPA i totonu o lenei itulagi faatasi ai ma le faʻamaloloina o le glutamate. Pe o isi vailaau faʻaaogaina fualaau faʻataʻitaʻiina i le tulaga taua o loʻo manino foi i le taimi o le toe faʻaleleia e le o iloa.

Vaʻai i lenei laulau: 

TABLE 1 

Aotelega o suiga i fualaau faasaina e fesootaʻi ma le faʻalauteleina o amioga ma toe faʻaleleia

Vaʻai tusitusiga mo faʻamatalaga talafeagai.

E. Toe faʻaleleia

1. Dopamine.

O suʻesuʻega i le matafaioi a le dopamine i le toe faʻaleleia o amioga faʻatau fualaau faʻataʻitaʻi ua taulaʻi faʻamuamua i luga o le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina ma ua gaosia ai fua fefiloi. O le mea lea, o le cocaine-amphetamine-toe faʻafouina e faʻatasi ma le faʻaitiitia (Neisewander et al., 1996) pe faʻaleleia (Ranaldi et al., 1999; Di Ciano et al., 2001) tuʻuina atu o le dopamine i le nucleus accumbens. O le iniseti o le amphetamine, o le a faʻateleina le tuʻuina atu o le dopamine, ua lipotia mai ina ia toe faʻaleleia le amio o le ethanol-seek (Samasoni ma al., 1999). Faʻafouina le toe faʻafouina o le amphetamine poʻo le amioga a le ethanol-saili e fesoʻotaʻi ma le leai o se suiga poʻo le faʻaitiitia o le numera o le dopamine, i le faasologa (Katner ma Weiss, 1999; Di Ciano et al., 2001). O le D1 ma le D2 faʻaleleia i totonu o le nucleus accumbens e foliga mai e faia se matafaioi i le toe faʻaleleia o amio, e ui lava e le o taimi uma e maua ai taunuuga. Faʻatauina o (R)-(+)-7-chloro-8-hydroxy-3-methyl-1-phenyl-2,3,4,5-tetrahydro-1H-3-benzazepine (SCH23390) i totonu o le nucleus accumbens e faʻaitiitia ai le toe faʻaleleia o cocaine-cocaine poʻo le faʻaliliuga-toe amataina le suʻesuʻeina o le ethanol (Anderson et al., 2003; Bachtell et al., 2005; Chaudhri et al., 2009; Madayag et al., 2010). I le eseesega, toe faʻaleleia e SKF81297 faʻataʻitaʻiga le sailia o le cocaine (Bachtell et al., 2005; Schmidt et al., 2006). O faʻamatalaga tali tutusa na lipotia mo sui o le D2. O le mea lea, o le intin-accumbens quinpirole poʻo le 7-hydroxy-2-dipropylaminotetralin e toe faʻaleleia ai amioga o le cocaine, ae o le eticlopride poʻo le sulpiride e taofia ai le toe faʻaleleia o cocaine-muamua (Bachtell et al., 2005; Anderson et al., 2006; Schmidt et al., 2006). E ui lava e foliga mai o le faʻamatalaga e faʻaalia i taimi uma le faʻatautaiga lautele mo le faʻamautuina o le numera o le faʻamaʻi o le dopamine i le toe faʻaleleia, o feeseeseaiga e tulaʻi mai i le tulaga patino o le aʻafiaga o le atigi (Anderson et al., 2003, 2006; Schmidt et al., 2006) ma le autu (McFarland ma Kalivas, 2001; Bachtell et al., 2005; Madayag et al., 2010). O le mea lea, e ui lava o le DICNUMX faʻataunuʻuina le microinjection i totonu o le atigi e faʻafeiloaʻi ai le toe faʻaleleia o le koko, o togafitiga tutusa i totonu o le tino e le aoga.

I le faaopoopo atu i le nucleus accumbens, o nisi lipoti ua aʻafia ai isi polokalama o le dopamine i le toe faʻaleleia o amio. Injections o le tagata e le o le lavelave o le dopamine fluphenazine i totonu o le mPFC i fafo na taofia ai le cocaine-po o le mamafa-toe amataina, ae o le injections o le dopamine e toe faʻaleleia ai le koko o loʻo saili (McFarland ma Kalivas, 2001; McFarland et al., 2004). SCH23390 i totonu o le mPFC o poloka poloka cocaine-heroin-toe amataina o fualaau faasaina ma cocaine- ma le popole-toe amataina CPP (Sanchez et al., 2003; Sun ma Rebec, 2005; Vaʻai, 2009). O le microinjection Intra-mPFC o le D1 agonist SKF81297 na faʻaauau le toe faʻaleleia i le sailia o le koko (Schmidt et al., 2009). E le gata i lea, o le microinjection intra-mPFC o le D2 talitane eticlopride na faʻaitiitia ai le toe faʻaleleia o cocaine-muamua (Sun ma Rebec, 2005). Toe faʻaleleia o amioga faʻasolosolo faʻatasi ma le faʻaleleia atili o le faʻasaʻoina o le dopamine i le cocaine i le amygdala (Tran-Nguyen et al., 1998). O le tuʻuina atu o le amphetamine i totonu o le amygdala le faʻaleleia le toe faʻaleleia, ae o SCH23390 na tuʻuina atu i lenei lava eria na puipuia ai le faʻaaogaina- ma le toe faʻafouina o cocaine toe faʻafouina (Tagaʻi ma al., 2001; Ledford et al., 2003; Alleweireldt et al., 2006). I le tuufaatasia, o le faʻamaoniga e faʻamalosia ai le faaosofia o le dopamine o le D1 faʻaleleia (i totonu o le mPFC, atigipusa o le tumutumu, ma le amygdala) ma le D2 talisapaia (i le nucleus accumbens) e mafai ona suia le toe faʻaleleia o amioga faʻatau fualaau.

2. Glutamate.

E pei o le dopamine, o le tele o suʻesuʻega na faia i luga o le aafia o le glutamate i le toe faʻaleleia o le faʻatauga o fualaau faʻataʻitaʻi e taulaʻi i le nucleus accumbens. O le faʻaalia o le faʻaleagaina i le cocaine e faʻaititia ai le maualuga o le glutamate i le nucleus accumbens, lea, pe a toe foʻi i tulaga masani e ala i le faʻataʻitaʻiga ma N-acetylcysteine, e taofia ai le toe faʻafouina o le suʻesuʻeina o kokeni (Baker et al., 2003). Faʻatauina o (S) -4-carboxyphenylglycine, lea e faʻalavelaveina ai le vailaau o le cystine / glutamate, i totonu ole poloka autu o poloka o poloka poloka o N-acetylcysteine ​​(Kau et al., 2008). O le toe faʻaleleia o cocaine-muamua e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le glutamate i le ogatotonu o le tumutumu o le tumutumu e mafai ona puipuia e ala i le le faʻamalosia o le mPFC i tua (McFarland et al., 2003). O sailiiliga tutusa na lipotia mai mo le heroin ma le toe faʻaleleia o le faʻataʻitaʻiina o le heroin saili amio (LaLumiere ma Kalivas, 2008). Injections o le AMPA i totonu poʻo le atigi o le nucleus accumbens e mafai ona toe faʻaleleia le suʻesuʻeina o cocaine, o se aʻafiaga e ono mafai ona taofia e ala i le tuiina o le visa mo le GluR1 i totonu o nei lava itu (Cornish et al., 1999; Ping et al., 2008). O le puleaina o le cocaine e maua ai le faateleina o foliga vaaia o le GluR2-leai ni tagata e talia le AMPA i le tumutumu o neugrons, e ono maua ai se tulaga LTP, e pei ona faaalia e suesuega a le physiological (Conrad et al., 2008; Mameli et al., 2009; Moussawi et al., 2009). 6-Cyano-7-nitroquinoxaline-2,3-dione (CNQX) i le ogatotonu poʻo le atigi mea e taofia ai le cocaine, heroin, poʻo le toe faʻafouina (Cornish ma Kalivas, 2000; Park et al., 2002; Bäckström ma Hyytiä, 2007; Famous et al., 2008; LaLumiere ma Kalivas, 2008). O le faʻalavelave faʻaleagaina o fefaʻatauaiga o GluR2 e tuʻuina atu i le membrane i totonu o le ogatotonu poʻo le atigi mea e puipuia ai le koko o le koko-toe amataina (Famous et al., 2008). E maitauina e faʻapea, e pei o le faʻalauiloaina, o faʻamaloiloina tuutuuga e faʻaitiitia ai le foliga o le talileleia o le AMPA i le 24 h i le maea ai ona faʻaalia i nei faʻaaliga (Conrad et al., 2008). I le faatusatusa atu i sailiiliga faifai pea e uiga i le nucleus accumbens receptors AMPA ma toe faʻaleleia, injection of the agonist NMDA 1-aminocyclobutane-cis-1,3-dicarboxylic acid i totonu autu e toe faʻaleleia le suʻesuʻeina o le cocaine, ae o le tuiina o le 2-amino-5-phosphonovaleric acid, o le NMDA, i totonu o le autu poʻo le atigi poloka foi, e leai sona aoga i,Cornish et al., 1999; Cornish ma Kalivas, 2000; Bäckström ma Hyytiä, 2007; Famous et al., 2007). Mulimuli ane, o injections o le vaega II mGluR agonist LY379268 i totonu o poloka tuputupuaʻe poloka 1) o loʻo faʻatautaia ai le sailia o heroin ma le 2) faʻasolosolo o fualaau faʻamaʻi (cocaine)Bossert et al., 2006; Peters ma Kalivas, 2006). Faʻatasi, o nei faʻamatalaga e taʻu mai ai o le siakiina o le cocaine e faʻaitiitia ai le maualuga o le glutamate i totonu o le tumutumu o le tumutumu, ma o le mea lea e faʻaitiitia ai le kulupu II mGluR o le faʻaaogaina o le glutamate (Moran et al., 2005), ma faʻatagaina ai le faʻateleina o le faʻamalaloina o le mimiti ma le faʻamalosia o faʻamaʻi a le AMPA e faʻaleleia ai le toe faʻaleleia. O le faʻaitiitia o le faavae o le glutamate ua faʻaleagaina e ala i le faʻaleleia o le tali mai o faʻamaumauga a le AMPA e mafai ona fesuiaʻi i le toe faʻaleleia (Conrad et al., 2008; Mameli et al., 2009; Moussawi et al., 2009). O nei aʻafiaga e mafai ona puipuia e ala i le faʻasolosolo lelei o le basal glutamate, vaega faʻamalosia o le II mGluR, poʻo le poloka o faʻamaumauga AMPA (Cornish ma Kalivas, 2000; Park et al., 2002; Bossert et al., 2006; Peters ma Kalivas, 2006; Bäckström ma Hyytiä, 2007; Famous et al., 2008; Kau et al., 2008; LaLumiere ma Kalivas, 2008).

I le faʻaopoopoga i le nucleus accumbens, o suʻesuʻega ua faʻaalia ai o le poloka o lipotropic receptors i le kynurenic acids poʻo le CNQX i totonu o le VTA poloka poloka faʻafouina o cocaine toe faʻaleleia, ae o injections o le LY379268 na taofia ai le faʻataʻitaʻiga o le heroin saili (Bossert et al., 2004; Sun et al., 2005; Schmidt et al., 2009). CNQX i le LDT / PPT ua lipotia mai foi e taofia ai le amio o le cocaine (sailiili)Schmidt et al., 2009). Le mGluR1 agonist (3,4-dihydro-2H-pyrano [2,3-b] Quinolin-7-yl) - (cis-4-methoxycyclohexyl) -methanone (JNJ16259685) i totonu o le hippocampus blocks block-dependent dependent cocaine toe faʻafouina (Xie et al., 2010). I le eseesega, e leai foi le CNQX poʻo le 2-amino-5-phosphonovaleric acid i le amygdala maʻaleʻale e faʻalavelaveina ai le sailiga o cocaine e maua ai (Tagaʻi ma al., 2001). O le mea lea, o le le faʻatagaina o le faʻafefe o le glutamate i le VTA poʻo le hippocampus, ae le o le amygdala, e mafai ona aʻafia ai le toe faʻaleleia o fualaau faasaina. Ma le mea mulimuli, o le pule a le AMPA infralimbic e taofia ai le suʻesuʻeina o le cocaine e ala i le faʻaaogaina o se taʻavale o le infousimbic-cortex-to-nucleus-accumbens i le taimi e faʻaumatia ai (Peters et al., 2008). E taʻu mai ai i lenei mea o le faʻamalosia o lenei matagaluega o loʻo i ai se sao i le aʻoaʻoina e taofi le faʻataʻitaʻiina o fualaau oona pe a le toe iai fualaau faasaina.

3. aotelega

E pei ona vaaia i Mati. 2C ma aoteleina i totonu Laulau 1, toe faʻafouina e aofia ai le faʻateleina o le faʻafefe mai le mPFC i le tumutumu o le tumutumu o le tumutumu e mafua mai i le faʻaitiitia o le basal levels o le glutamate i le nucleus accumbens lea e mafai ai ona faʻaitiitia le autoreceptor control of release glutamate ma faʻateleina ai le faʻatagaina o le glutamate e faʻaaogaina fualaau faʻamalosi lea e faʻamalosia le AMPA talini (Cornish et al., 1999; Cornish ma Kalivas, 2000; Baker et al., 2003; McFarland et al., 2003; Moran et al., 2005; Bäckström ma Hyytiä, 2007; Famous et al., 2008; LaLumiere ma Kalivas, 2008). O nei faʻamaumauga AMPA ua faʻaalia ua i ai le faʻatupulaia o galuega lea e faʻaititia e ala i le aafia i faʻamatalaga faʻasolosolo faʻamaʻiina muamua (Conrad et al., 2008). O le mPFC e afaina ai foi le toe faʻaleleia e ala i le glutamatergic projections i le LDT / PPT ma le VTA o loʻo faia i luga o faʻamaumauga AMPA i nofoaga uma e lua (Schmidt et al., 2009). O faʻamatalaga o le Dopamine mai le VTA i le nucleus accumbens, mPFC, ma le amygdala faʻamalosi e foliga mai foi e aofia i le toe faʻaleleia. Aemaise lava, o le dopamine o loʻo galue i luga o le D1 o le a mafai ona faʻamalosia ai ni fua faʻataʻitaʻi o le glutamate i le amygdala ma le mPFC (Tagaʻi ma al., 2001; Sun ma Rebec, 2005; Alleweireldt et al., 2006; Schmidt et al., 2009; Vaʻai, 2009), ao le dopamine o loʻo galue i luga o faʻamaʻi uma o le D1 ma D2 i totonu o le atigipusa faʻapipiʻi (Anderson et al., 2003; Bachtell et al., 2005; Anderson et al., 2006; Schmidt et al., 2006) e mafai ona galulue faʻatasi ma faʻamautinoaga AMPA e faʻaititia le GABAergic i le pallidum telefoni, lea ua faʻaalia e taua i le toe faʻaleleia (O'Connor, 2001; Torregrossa et al., 2008).

C. Neurochemical / Neuropharmacological Relations between Sensitization and Relapse

O le tele o mea tutusa e maitauina i se faatusatusaga o le neurachemistry ma le neuropharmacology o le tulaga o le faʻalapotopotoga ma le toe foʻi. I nei tulaga uma e lua, ua faaitiitia le maualuga o le basal glutamate i le tumutumu o tumutumu (Baker et al., 2002, 2003) ae o le toe faʻafeiloaʻi i fualaau faasaina ua faateleina ai le glutamate i lenei eria (Pierce et al., 1996a; Moran et al., 2005), lea e mafai ona gaoioi i luga o faʻamaoniga a le AMPA e faʻalauiloa le tali o amioga (Pierce et al., 1996a; Cornish et al., 1999). O le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma le le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina e aʻafia ai le LTP i totonu o faʻalavelave faʻapitoa e aofia ai le faʻaofiina o le GluR2-leai ni AMP receptors i totonu o le membrane, lea e mafai ona toe faʻaaogaina e ala i le toe faʻaaogaina o fualaau faʻasaina poʻo vailaʻau faʻasoifua (Thomas et al., 2001; Boudreau ma Wolf, 2005; Boudreau et al., 2007; Kourrich et al., 2007; Conrad et al., 2008; Mameli et al., 2009; Moussawi et al., 2009; Ferrario et al., 2010). O le leiloa po o le faʻaitiitia o faʻamatalaga o le glutamate mai le mPFC i le tumutumu o meaola e taofia ai le faʻaalia o le iloa ma le toe faʻaleleia (Pierce et al., 1998; McFarland et al., 2003). E le gata i lea, o mPFC glutamate projections i le VTA e ala i le LDT / PPT o loʻo galue i luga o faʻamaumauga a le AMPA ua faʻaalia foi e taua mo tali uma (Nelson et al., 2007; Schmidt et al., 2009). E ui lava o le matafaioi o le glutamate system i le toe faʻaleleia ma le faʻalauiloa e foliga mai e fefaʻatauaʻi, o le matafaioi a le komini dopamine e le. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le aʻafiaga, ae le o le toe faʻaleleia, e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le faʻafitauli i le autoreceptor sensitivity i le VTA lea e mafai ai, i se vaega, mo le faateleina o le sola ese o le dopamine neurons (White ma Wang, 1984; Henry et al., 1989). Ae ui i lea, o nei tali a le VTA dopamine i le faʻateleina o le koko e masani ona manatu o le a amataina le amataga nai lo le faʻaalia o le faʻalauiloa. E le gata i lea, e ui lava o injections o se agonist D1 i totonu o le mPFC ua toe faʻaleleia le amio o le cocaine, ae le iʻu i le faʻaalia o le faʻalauiloaina (Beyer ma Steketee, 2002; Schmidt et al., 2009). I le tuufaatasia, o faʻamatalaga e faʻamaonia ai o le kulutamate circuits o le mea autu i le tuufaatasia o le lagona ma le toe foʻi. E le gata i lea, o nei faʻamaumauga e faasino atu i le manaʻomia ona faʻaaogaina le faʻataʻitaʻiga faʻalelei e faʻamautinoa ai le taua o faʻamaoniga mai le faʻalelei o le amio i le toe faʻafoʻi atu i fualaau faʻatau.

V. O le Matafaioi o le Faʻalogoina i le Toe Fetuʻiaʻi i le Faʻataʻitaʻiina o Amioga

O le neurocircuitry lea e mulimulitaʻia le faʻaalia o amioga ma toe faʻafoʻi i amioga o fualaau oona e tutusa, e pei o le neurokeneka ma le neuropharmacological mechanisms. Ae ui i lea, o suʻesuʻega ua itiiti ifo le faʻamaonia o le faʻaalia o le amio e taʻalo i le toe faʻaleleia. O le mea lea, o vailaau e mafai ona toe faʻaleleia ai fualaau faʻasaina i meaola ua tineia mai le puleaina o le cocaine, ua faʻaalia foi e maua ai se tali tele o amioga i nei lava meaola, ae o fualaau e le faʻaosofia ai le toe faʻaleleia e le maua ai le faʻalauiloaina (De Vries et al., 1998b, 2002). O isi suʻesuʻega ua faʻatusatusaina le aʻafiaga i le toe faʻaleleia o avanoa pupuu ma le umi o le faʻaaogaina o fualaau oona faʻatasi ai ma fua faʻatasi (Ferrario et al., 2005; Ahmed ma Cador, 2006; Knackstedt ma Kalivas, 2007; Lenoir ma Ahmed, 2007). O le mea lea, o manu feʻaveaʻi e faʻateleina lo latou faʻailoina o le koko ma faʻaalia se tali sili atu ona toe faʻaleleia le tali pe a faʻatusatusa atu i manu e le sao, ae o eseesega i le faʻalapotopotoga e leʻo manino i taimi uma. E mafai e le leai o se eseesega i le faʻalauiloaina o amio e mafai ona mafua mai i se faʻalologa. O le mea lea, o le faʻaaogaina o se toleniga aʻoaʻoga lea e faʻaitiitia ai le aofaʻi o faʻamaʻi faʻasaina aʻo leʻi suʻeina mo le faʻaleleia poʻo le toe faʻaleleia, o le a ono mafai ai e se tasi ona fuafua pe o le faʻalauiloaina o se matafaioi i le toe faʻaleleia. I lenei itu, o se suʻesuʻega talu ai na faaalia ai o le amphetamine na faia muamua le suʻega na gaosia ai le amio e faʻaleleia ai e le gata i aʻafiaga o le cocaine ae toe faʻaleleia foi e le pulega o le AMPA (intra-accumbens)Suto et al., 2004). I lenei suʻesuʻega lava lea, na faaalia ai e le o toe manino mai le faʻagasologa o le vavaeʻesega mai le cocaine i le va o le amphetamine-meaola ma le pule. Faʻatasi, o nei faʻamatalaga e taʻu mai ai o tagata taʻitoʻatasi e mafai ona tulaʻi mai [o le faʻasalaga e mafai ona tupu ona o se gasegase poʻo le faʻafefe i le faʻaogaina o le siosiomaga (Altman et al., 1996) poʻo faʻatasi ai ma se faʻamaufaʻailogaina o le faʻaaogaina o fualaau faasaina] o le a sili atu ona faigofie i le toe faʻafoʻiina o fualaau faʻatau. O le mea lea, o le faʻalauiloaina atonu o le a iai se matafaioi i le toe faʻaleleia i le amataga o le faʻaaogaina o fualaau faasaina. Faʻateleina le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina, e tusa lava pe faʻaaogaina le faʻaoga puupuu poʻo le uumi, o isi mea taua, e pei o le fesuiaʻiga o le cocaine e avea ma faʻaosofiaga faʻapitoa, e mafai ona faʻaleleia le amio e sili atu nai lo le mea na maua e ala i le faʻailogaina (Keiflin et al., 2008).

VI. Faʻafitauli Lelei

O le iloiloga o loʻo i ai nei o loʻo faʻatalanoaina ai taumafaiga sailiili na faʻaalia ai se neurocircuitry lea e foliga mai o le a faʻavaeina ai le amio ma le toe faʻaleleia o amioga faʻatau fualaau, a itiiti mai i le faʻataʻitaʻiga. E le gata i lea, talu ai nei suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga i suʻesuʻega faaletagata, e ui ina faʻatapulaʻa, e tele lava ina malilie i suʻesuʻega a manu (Koob ma Volkow, 2010). O le mea lea, o le manaʻoga o le methylphenidate lea e tupu i le 'ulaula o le cocaine i le i ai o faʻaaliga, faʻasolosolo ai i totonu o vailaʻau faʻasolosolo, e aofia ai faʻasologa o vailaʻau ma vailaʻau faʻamuamua (Volkow et al., 2005). E le gata i lea, o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga ua faʻaalia ai o faʻamatalaga e faʻaaoga ai le hippocampus ma le amygdala i tagata faʻatau fualaau faʻatau (Grant et al., 1996; Childress et al., 1999; Kilts et al., 2001; Volkow et al., 2004). Talu ai ona o le taua o suiga o faiga o le glutamate i le tulaga ma le toe faʻaleleia o amio (silasila i luga), o le suʻesuʻega o le neurocircuitry toe faʻafoʻi i le tagata faʻatau fualaau oona o loo faatalitali mo le atinaʻeina o liʻo talafeagai mo le glutamate systems (Koob ma Volkow, 2010).

E ui lava e leʻi faʻamautuina e le aʻoga suʻesuʻega se matafaioi mo le faʻalogoina i le toe faʻafoʻi atu i amioga faʻatau fualaau, o suʻesuʻega ua faʻaalia ai se faʻalavelave mataʻina i le neurocircuitry. O lea, e ala i le tuʻuina atu o le faʻamaoniga sili atu ona lelei, o le faʻalauiloaina e mafai ona avea o se faʻataʻitaʻiga aoga e fuafua ai auala e faʻaaogaina ai fualaau faʻasaina e suia ai le faiʻai e faʻaleleia ai tali o amioga i fualaau faʻaleagaina. O taunuʻuga lelei mo nei suʻesuʻega o le a faʻamaonia i le tele o taimi e faʻaaogaina ai ma faʻafesaina faʻaletino le toe faʻaleleia o suʻesuʻega. E fai ma faʻataʻitaʻiga, o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga na faʻaalia ai le paʻu o le maualuga o le glutamate i le tumutumu o le tumutumu na faʻamaonia i totonu o manu ma se talafaasolopito o le puleaina o le cocaine. O lenei mea na oʻo atu ai i faʻataʻitaʻiga e faʻaalia ai le toe faʻafoʻiina o le maualuga o le glutamate i le tumutumu o le tumutumu e mafai ona faʻaititia ai le toe foʻi atu i amioga faʻatau fualaau i mamanu ma tagata (Baker et al., 2003; Mardikian et al., 2007; Zhou ma Kalivas, 2008; Knackstedt et al., 2009, 2010; Sari et al., 2009). O lenei ituaiga o alualu i luma mai suʻesuʻega ma le faʻavaeina o amioga i le faʻamaonia e faʻaaoga ai faʻataʻitaʻiga o le toe faʻaleleia o vailaau faʻasaina ma faʻamalositino faʻapitoa e sili ona aoga e mafaufau ai mo ni vailaʻau mo togafitiga faʻapitoa e maua mai le goto genomic ma proteomic, e le o se molimau muamua mo le aafia o se fualaau faasaina i le tagofia o mea ua fai ma vaisu.

tautinoga

O lenei galuega na lagolagoina e National Institute of Health Health National Institute on Drug Abuse [Faamatuu atu DA023215] (i le JDS) [Grants DA015369, DA012513, DA003906] (i le PWK).

Tusitala Fesoasoani

Faʻailoa pe fesoasoani i le tusiaina o tusitusiga: Steketee ma Kalivas.

Faamatalaga Faʻamatalaga

  • O loʻo maua lenei tusiga i le initaneti i http://pharmrev.aspetjournals.org.

    doi: 10.1124 / pr.109.001933.

  • 1 Faʻamatalaga:

    • AMPA
    • α-amino-3-hydroxyl-5-methyl-4-isoxazole-propionate
    • CNQX
    • 6-cyano-7-nitroquinoxaline-2,3-dione
    • CPP
    • nofoaga e iai le mea e manaʻo iai
    • CRF
    • corticotropin-faʻamalolo o mea
    • GluR
    • glutamate receptor
    • JNJ16259685
    • (3,4-dihydro-2H-pyrano [2,3-b] Quinolin-7-yl) - (cis-4-methoxycyclohexyl) -methanone
    • LDT
    • laterodorsal legmentum
    • LTP
    • umi vaʻaia
    • LY341495
    • 2 - [(1S,2S) -2-carboxycyclopropyl] -3- (9H-xanthen-9-yl) -d-alanine
    • LY379268
    • (1R,4R,5S,6R) -4-amino-2-oxabicyclo [3.1.0] hexane-4,6-dicarboxylic acid
    • mGluR
    • metabotropic glutamate receptor
    • mPFC
    • medial frontfront cortex
    • NMDA
    • N-methyl-d-aspartate
    • PPT
    • pedunculopontine tegmentum
    • PVN
    • nofoaga faʻasolosolo
    • SCH23390
    • (R)-(+)-7-chloro-8-hydroxy-3-methyl-1-phenyl-2,3,4,5-tetrahydro-1H-3-benzazepine
    • SKF 81297
    • (±)-6-chloro-7,8-dihydroxy-1-phenyl-2,3,4,5-tetrahydro-1H-3-benzazepine hydrobromide
    • SKF38393
    • 2,3,4,5-tetrahydro-7,8-dihydroxy-1-phenyl-1H-3-benzazepine
    • SKF82958
    • (±)-6-chloro-7,8-dihydroxy-3-allyl-1-phenyl-2,3,4,5-tetra-hydro-1H-benzazepine
    • VTA
    • vaega faʻapitoa faʻalautele.

mau faasino

    1. Ahmed SH,
    2. Cador M

    (2006) Faʻaʻeseʻese o le lagona o le psychomotor mai le malosi o le koko. Neuropsychopharmacology 31: 563-571.

    1. Ahmed SH,
    2. Walker JR,
    3. Koob GF

    (2000) Faʻaauau pea le faʻateleina o le faʻamalosi e ave le heroin i atunuʻu ma se talaʻaga o le faʻateleina o fualaau faasaina. Neuropsychopharmacology 22: 413-421.

    1. Aked J,
    2. Coizet V,
    3. Clark D,
    4. Overton PG

    (2005) O le faʻaaogaina i totonu o le lotoifale o le faʻamalama o le glutamate i le faʻalauteleina o le faʻaleleia o le gaosiga e maua ai le faʻalauiloaina i le amio amio a le d-amphetamine. Neuroscience 134: 361-367.

    1. Alleweireldt AT,
    2. Hobbs RJ,
    3. Taylor AR,
    4. Neisewander JL

    (2006) O aʻafiaga o le SCH-23390 ua tuʻuina i totonu o le amygdala poʻo le cortex lata ane ma galalia basal i luga o le suʻesuʻeina o kokeni ma le puleaina e le tagata lava ia i tamaʻi. Neuropsychopharmacology 31: 363-374.

    1. Altman J,
    2. Everitt BJ,
    3. Glautier S,
    4. Markou A,
    5. Nutt D,
    6. Oretti R,
    7. Phillips GD,
    8. Robbins TW

    (1996) Laʻau faʻavae, soifuaga faʻapitoa ma falemaʻi o vailaau faʻasaina: faʻamatalaga ma finauga. Psychopharmacology (Berl) 125: 285-345.

    1. Anagnostaras SG,
    2. Robinson TE

    (1996) Faʻalogoina i le psychomotor aafiaga faʻamalosia o le amphetamine: faʻafetaui e ala i aʻoaʻoga masani. Behav Neurosci 110: 1397-1414.

    1. Anderson SM,
    2. Bari AA,
    3. Pierce RC

    (2003) Faʻafoega o le D1-like dopamine restagonist SCH-23390 i totonu o le medial nucleus accumbens shell o loʻo faʻaaogaina ai le cocaine toe faʻafouina le faʻatagaina o fualaau faʻatau fua i tama. Psychopharmacology (Berl) 168: 132-138.

    1. Anderson SM,
    2. Schmidt HD,
    3. Pierce RC

    (2006) Faʻafoeina le taligalu a le D2 dopamine sulpiride i totonu o le atigi, ae le o le autu, o le nucleus accumbens e tosoina ai le cocaine toe amataina o le sailia o fualaau faasaina. Neuropsychopharmacology 31: 1452-1461.

    1. Argilli E,
    2. Sibley DR,
    3. Malenka RC,
    4. Egelani PM,
    5. Bonci A

    (2008) Machanism ma le taimi o le cocaine-induced-long-term potential in the ventral area enlargement area. J Neurosci 28: 9092-9100.

    1. Bachtell RK,
    2. Whisler K,
    3. Karanian D,
    4. Manatu DW

    (2005) Aafiaga o le initaneti accumbens pulega o le dopamine agonists ma faʻafefete i luga o le faʻamaʻiina o cocaine ma amioga o le cocaine i le rat. Psychopharmacology (Berl) 183: 41-53.

    1. Bäckström P,
    2. Hyytiä P

    (2007) Faʻaaogāina o le AMPA / kainate, NMDA, ma le mGlu5 o loʻo talia i totonu o le tumutumu o le tumutumu o le accumbens i le toe faʻafouina o le cocaine o loʻo saili atu i tamaʻi. Psychopharmacology (Berl) 192: 571-580.

    1. Baker DA,
    2. McFarland K,
    3. Lake RW,
    4. Shen H,
    5. Tang XC,
    6. Toda S,
    7. Kalivas PW

    (2003) Neuroadaptations i le cystine-glutamate exchange fesuiaʻi ai cocaine. Nat Neurosci 6: 743-749.

    1. Baker DA,
    2. Shen H,
    3. Kalivas PW

    (2002) Faʻafeiloaʻiga o le Cystine / glutamate o se punavai mo le extracellular glutamate: faʻaleleia atili e ala i le faia pea o le cocaine administration. Amino Acids 23: 161-162.

    1. Bardo MT,
    2. Robinet PM,
    3. Faʻamataʻu BA,
    4. Margulies JE

    (2001) Aafiaga o le 6-hydroxydopamine poʻo le toe faʻamanatuina o le amphetamine i luga o mesinderphalic mRNA levels mo le AMPA glutamate receptor o loʻo i totonu o le rat. Neurosci Lett 302: 133-136.

    1. Beckstead MJ,
    2. Gantz SC,
    3. Ford CP,
    4. Stenzel-Poore MP,
    5. Phillips PE,
    6. Mark GP,
    7. Williams JT

    (2009) Faʻaleleia le CRF o le GIRK telefoni feaveaʻi i le dopamine neurons. Neuropsychopharmacology 34: 1926-1935.

    1. Bellone C,
    2. Lüscher C

    (2005) mGluR faʻaiso se faʻalavelave faʻavaivai i le faʻalauteleina o le faʻalapotopotoga o loʻo aofia ai le faʻaogaina o le tuufaatasiga o mea na maua e sui o le AMPA. Eur J Neurosci 21: 1280-1288.

    1. Benwell ME,
    2. Balfour DJ

    (1992) O aʻafiaga o togafitiga o le nicotine ma le faʻaauau i le nucleus accumbens dopamine ma le gaoioiga o le locomotor. Br J Pharmacol 105: 849-856.

    1. Beyer CE,
    2. Stafford D,
    3. LeSage MG,
    4. Glowa JR,
    5. Steketee JD

    (2001) Faʻaauau ona faʻaalia i le toluene iniseti e aʻafia ai le faʻafeiloaʻiga o amioga ma le neurochimika i le cocaine i totonu o manoa. Psychopharmacology (Berl) 154: 198-204.

    1. Beyer CE,
    2. Steketee JD

    (2002) Faʻaʻauʻau Cocaine: faʻaogaina e le dopamine D2 faʻaaliga. Cereb Cortex 12: 526-535.

    1. Biala G,
    2. Budzynska B

    (2006) Toe faʻaleleia o le nofoaga o le nicotine-faʻapitoa e ala i fualaau faʻamaina: aʻafiaga o le alalaupapa alalaupapa. Eur J Pharmacol 537: 85-93.

    1. Boileau I,
    2. Aʻo A,
    3. Leyton M,
    4. Gunn RN,
    5. Baker GB,
    6. Diksic M,
    7. Benkelfat C

    (2006) Faʻataʻitaʻiga o le faʻaleleia o mea e faaosofia ai tagata: a [11C] suʻesuʻega o faʻataʻitaʻiga i totonu o tagata soifua maloloina. Arch Gen Psychiatry 63: 1386-1395.

    1. Borgland SL,
    2. Malenka RC,
    3. Bonci A

    (2004) Malosiaga masani ma gasegase o le cocaine e faʻamalosia ai le malosi o le synaptic i le faʻalauteleina o le gaioiga faʻale-tino: o le electrophysiological and behavioral correlates in rats individually. J Neurosci 24: 7482-7490.

    1. Bossert JM,
    2. Liu SY,
    3. Lu L,
    4. Shaham Y

    (2004) O se vaega o le faʻalauteleina o le vaega o le glutamate i le faʻalauteleina o le toe faʻafoʻi i le heroin saili. J Neurosci 24: 10726-10730.

    1. Bossert JM,
    2. Poles GC,
    3. Sheffler-Collins SI,
    4. Ghitza EU

    (2006) O le mGluR2 / 3 agonist LY379268 o loʻo faʻamatalaina le faʻaliliuga-ma le tuʻufaʻatasia o le toe faʻafouina o le sailiga o le suʻega ae le o le manuia o le pulea e le tagata lava ia i tama. Behav Brain Res 173: 148-152.

    1. Boudreau AC,
    2. Ferrario CR,
    3. Glucksman MJ,
    4. Wolf ME

    (2009) Faʻasalaga o ala savali ma palatini protein kinase O isi mea e fesoʻotaʻi ma le faʻaalia o amioga i le koko. J Neurochem 110: 363-377.

    1. Boudreau AC,
    2. Faʻafoʻi le JM,
    3. Milovanovic M,
    4. Wolf ME

    (2007) Malosiaga o loʻo maua i luga o le kulula i luga o le kul ratus accumbens i le taimi o le faʻamaʻiina o cocaine ae faʻatautaia pe a maeʻa le faʻaaogaina o le kokeni e fesoʻotaʻi ma le faʻagasologa o le faʻaaogaina o kinitetini o le mitogen-activated kinases. J Neurosci 27: 10621-10635.

    1. Boudreau AC,
    2. Wolf ME

    (2005) O le faʻalauteleina o le faʻaleagaina o le cocaine e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le faʻaaliga o le tali a le AMPA i le nucleus accumbens. J Neurosci 25: 9144-9151.

    1. Fomaʻi MS,
    2. McFarland K,
    3. Lake RW,
    4. Peterson YK,
    5. Lapish CC,
    6. Gregory ML,
    7. Lanier SM,
    8. Kalivas PW

    (2004) Faʻatonuina o le faʻamaonia o le protein G ole 3: o le leoleo o le siakiina o le cocaine ma le sailia o fualaau faasaina. Neuron 42: 269-281.

    1. Bradberry CW

    (2007) Faʻalauteleina o Cocaine ma le puluvaga o le dopamine i aʻafiaga o aʻafiaga, manuki, ma tagata: vaega o maliliega, feeseeseaiga, ma aʻafiaga mo vaisu. Psychopharmacology (Berl) 191: 705-717.

    1. Brodie MS

    (2002) Faateleina le faʻaleleia o le ethanol o nefoni dopaminergic o le faʻaleleia o le eletise i le maea ai o togafitiga masani o le ethanol. Alcohol Clin Exp Res 26: 1024-1030.

    1. Cadoni C,
    2. Pisanu A,
    3. Solinas M,
    4. Acquas E,
    5. Di Chiara G

    (2001) Faʻalauteleina o le tino pe a uma ona faʻaalia i le Delta 9-tetrahydrocannabinol ma le fesoʻotaʻiga faʻatasi ma le morphine. Psychopharmacology (Berl) 158: 259-266.

    1. Cador M,
    2. Bjijou Y,
    3. Cailhol S,
    4. Stinus L

    (1999) D-amphetamine-faʻaosofia le faʻaaloalo amio: Faʻatinoina o le initaneti o le initaneti o le initaneti o le faʻaaogaina o le initaneti. Neuroscience 94: 705-721.

    1. Capriles N,
    2. Rodaros D,
    3. Sorge RE,
    4. Stewart J

    (2003) O se matafaioi mo le muamua o le cortex i le atuatuvale- ma le cocaine toe faʻaleleia le suʻesuʻeina o cocaine i kio. Psychopharmacology (Berl) 168: 66-74.

    1. Chaudhri N,
    2. Sahuque LL,
    3. Faʻailoa le JJ,
    4. Janak PH

    (2008) Toe faʻaleleia le ethanol-sailiga i kio e faʻapipiʻiina e ala i le siosiomaga ma e manaʻomia ai le tumutumu nucleus accumbens. Eur J Neurosci 28: 2288-2298.

    1. Chaudhri N,
    2. Sahuque LL,
    3. Janak PH

    (2009) Ethanol sailiili e mafua mai i le siosiomaga e faʻateʻaina e ala i le taofia o le dopamine D1 faʻamaumauga i totonu o le tumutumu o le tumutumu ma le atigi gutu i kio. Psychopharmacology (Berl) 207: 303-314.

    1. Chefer VI,
    2. Morón JA,
    3. Faamoemoe B,
    4. Rea W,
    5. Shippenberg TS

    (2000) O le faʻamalosia o le faʻaleleia Kappa-opioid e puipuia ai suiga i le mesocortical dopamine neurotransmission lea e tupu i le taimi o le faʻasaina mai le cocaine. Neuroscience 101: 619-627.

    1. Chen BT,
    2. Fomaʻi MS,
    3. Matini M,
    4. Hopf FW,
    5. Guillory AM,
    6. Carelli RM,
    7. Chou JK,
    8. Bonci A

    (2008) Cocaine ae le o se taui faʻanatura o le faʻafoega o le tagata lava ia poʻo le faʻaaogaina o le cocaine e maua ai le LTP tumau ile VTA. Neuron 59: 288-297.

    1. Chi H,
    2. Jang JK,
    3. Kim JH,
    4. Vezina P

    (2006) Pupuni o le kulupu o le kulutamate metabotropate II i totonu o le nucleus accumbens e maua ai le hyperlocomotion i puaa na muamua ona aafia i le amphetamine. Neuropharmacology 51: 986-992.

    1. Chiamulera C,
    2. Borgo C,
    3. Falchetto S,
    4. Valerio E,
    5. Tessari M

    (1996) Toe faʻaleleia e Nicotine le pule o le tino o le nicotine pe a uma le faʻagata. Psychopharmacology (Berl) 127: 102-107.

    1. Childress AR,
    2. Mozley PD,
    3. McElgin W,
    4. Fitzgerald J,
    5. Reivich M,
    6. O'Brien CP

    (1999) Faʻasagaina faʻagata i le taimi o le faʻaaogaina o le cocaine. Am J Psychiatry 156: 11-18.

    1. Churchill L,
    2. Swanson CJ,
    3. Urbina M,
    4. Kalivas PW

    (1999) Faʻaaogāina le cocaine e faʻaaogaina le kulutamate receptor laʻititi i laʻasaga maualuga i le tumutumu o le tumutumu ma le faʻalauteleina o le vaega o kio e faʻalauteleina ai le faʻalapotopotoga. J Neurochem 72: 2397-2403.

    1. Conrad KL,
    2. Tseng KY,
    3. Uejima JL,
    4. Faʻafoʻi le JM,
    5. Heng LJ,
    6. Shaham Y,
    7. Marinelli M,
    8. Wolf ME

    (2008) O le faʻaaogaina o accumbens GluR2-leai ni AMP receptors e faʻatautaia le faʻafefiloi o le manaʻoina o le koko. natura 454: 118-121.

    1. Cornish JL,
    2. Duffy P,
    3. Kalivas PW

    (1999) O le matafaioi mo le faʻaaogaina o le tumutumu o le faʻaaogaina o le glutamate i le toe faʻafoʻi atu i amioga o le cocaine. Neuroscience 93: 1359-1367.

    1. Cornish JL,
    2. Kalivas PW

    (2000) Glutamate transmission i totonu o le nucleus accumbens mediates toe faʻafoʻi i meaʻai o le koko. J Neurosci 20: RC89.

    1. Cox SM,
    2. Benkelfat C,
    3. Aʻo A,
    4. Delaney JS,
    5. Durand F,
    6. McKenzie SA,
    7. Kolivakis T,
    8. Casey KF,
    9. Leyton M

    (2009) Tali a le dopamine Striatal i le siakiina o le cocaine i totonu o tagata. Biol Psychiatry 65: 846-850.

    1. Crombag HS,
    2. Grimm JW,
    3. Shaham Y

    (2002) Aafiaga o le suimeni o le dopamine i le faafouina o le kokeni e sailia e ala i le toe faʻaaogaina i faʻamatalaga e fesoʻotai faʻatasi ai ma fualaau faasaina. Neuropsychopharmacology 27: 1006-1015.

    1. Cunningham CL,
    2. Noble D

    (1992) Faʻaauau le faʻamalosia o loʻo faʻaosoina e le ethanol: galue i le tulaga faʻapitoa ma faʻalagolago i mea e fiafia i ai. Pharmacol Biochem Behav 43: 307-313.

    1. De Vries TJ,
    2. Cools AR,
    3. Shippenberg TS

    (1998a) Faʻatelega o le agonist D-1 i le nucleus accumbens e faʻaleleia ai le faʻaleleia o le amio i le cocaine-induced. Neuroreport 9: 1763-1768.

    1. De Vries TJ,
    2. Schoffelmeer AN,
    3. Pennekade R,
    4. Mulder AH,
    5. Vanderschuren LJ

    (1998b) Toe faʻafouina o le heroin-ma le cocaine amioga faʻasolosolo ina ua maeʻa le faʻaumatiaga umi e fesoʻotai ma le faʻaalia o le faʻalapotopotoga o le amio. Eur J Neurosci 10: 3565-3571.

    1. De Vries TJ,
    2. Schoffelmeer AN,
    3. Pennekade R,
    4. Raasø H,
    5. Vanderschuren LJ

    (2002) Faʻafouina i le cocaine- ma le heroin-saili amioga faʻasalalau e dopamine D2 faʻaavanoa o le taimi faʻalagolago ma e fesoʻotaʻi ma le faʻalapotopotoga faʻapitoa. Neuropsychopharmacology 26: 18-26.

    1. de Wit H,
    2. Stewart J

    (1981) Toe faʻafouina o le taliina o le cocaine i le rat. Psychopharmacology (Berl) 75: 134-143.

    1. de Wit H,
    2. Stewart J

    (1983) Toe faʻaleleia o vailaʻau faʻamalosi e faʻamalosia le heroin i le rat. Psychopharmacology (Berl) 79: 29-31.

    1. Degoulet M,
    2. Rouillon C,
    3. Rostain JC,
    4. David HN,
    5. Abraini JH

    (2008) Faʻataʻitaʻiga e le taʻaloga, ae le o le vaʻaia, hippocampus o le faʻaalia o le faʻalapotopotoga faʻapitoa i amphetamine. Int J Neuropsychopharmacol 11: 497-508.

    1. Di Ciano P,
    2. CD Blaha,
    3. Phillips AG

    (2001) Suiga i le dopamine efflux e fesoʻotaʻi ma le faʻaumatia, faʻataʻitaʻia e CS ma le d-amphetamine toe faʻaleleia le faʻataʻitaʻiina o fualaau faʻatau fua e tamaʻi. Behav Brain Res 120: 147-158.

    1. Fai Ribeiro Couto B,
    2. Aguilar MA,
    3. Rodríguez-Arias M,
    4. Miñarro J

    (2005) Toe faʻafouina e le cocaine ma le amphetamine o le mea e sili ona faʻailoaina i le morphine i mumumu. Behav Pharmacol 16: 253-259.

    1. Dunn JM,
    2. Inderwies BR,
    3. Licata SC,
    4. Pierce RC

    (2005) Faʻateleina le puleaina o le AMPA poʻo se agonist o le talutamate glutamate i totonu o le vaega o le kenele o le rat e faʻapipiʻiina ai le faʻamaʻiina o amio e mafua mai i le cocaine. Psychopharmacology (Berl) 179: 172-180.

    1. Epstein DH,
    2. Preston KL,
    3. Stewart J,
    4. Shaham Y

    (2006) I le faʻataʻitaʻiga o le toe faʻafoʻiina o fualaau: o se suʻesuʻega o le aloaia o le toe faʻaleleia o taualumaga. Psychopharmacology (Berl) 189: 1-16.

    1. Fiafia KR,
    2. Laresan V,
    3. Sadri-Vakili G,
    4. Schmidt HD,
    5. Mierke DF,
    6. Cha JH,
    7. Pierce RC

    (2008) O le faʻatau faʻataʻiina o le Phosphorylation o le GluR2-o loʻo iai faʻamaumauga AMPA i le nucleus accumbens e tele sona sao taua i le toe faʻaleleia o le suʻesuʻeina o cocaine. J Neurosci 28: 11061-11070.

    1. Fiafia KR,
    2. Schmidt HD,
    3. Pierce RC

    (2007) Aʻo faʻatinoina i totonu o le tumutumu o le tumutumu poʻo le atigi fausaga, ole toe faʻaaogāina e le NBDA le talipupuni o le suʻega ole AP-5 le amio o le cocaine i le rat. Neurosci Lett 420: 169-173.

    1. Ferrario CR,
    2. Gorny G,
    3. Crombag HS,
    4. Li Y,
    5. Kolb B,
    6. Robinson TE

    (2005) Faʻaleagaina o le Neural ma le amio e fesootaʻi ma le fesuiaiga mai le pulea e faʻaaoga ai le cocaine. Biol Psychiatry 58: 751-759.

    1. Ferrario CR,
    2. Li X,
    3. Wang X,
    4. Faʻafoʻi le JM,
    5. Uejima JL,
    6. Wolf ME

    (2010) O le matafaioi o le faʻamaʻiina o le kulutamate redistribution i le faʻaogaina o le locomotor i cocaine. Neuropsychopharmacology 35: 818-833.

    1. Fitzgerald LW,
    2. Ortiz J,
    3. Hamedani AG,
    4. Nestler EJ

    (1996) O vailaʻau o le faʻaleagaina ma le faʻalavelave ua faʻalautele ai le faʻaalia o GluR1 ma NMDAR1 glutamate receptor subits i le vaega o le kenele o le rat ratai: faʻateleina masani i le va o le soʻo faʻamalosi. J Neurosci 16: 274-282.

    1. Fletcher PJ,
    2. Robinson SR,
    3. Slippoy DL

    (2001) Muamua i le (±) 3,4-methylenedioxy-methamphetamine (MDMA) e faʻamalosia ai le mauaina o le manava o le koko. Neuropsychopharmacology 25: 195-203.

    1. Fuchs RA,
    2. Branham RK,
    3. Tagai RE

    (2006) Faʻasologa o meaʻai faʻapipiʻi e faʻafeiloaʻi ai cocaine o loʻo sāʻili i le faʻasaʻolotoga ma le faʻaaogaina o aʻoaʻoga: o se mea taua tele mo le pusa-o-leamalie. J Neurosci 26: 3584-3588.

    1. Fuchs RA,
    2. Eaddy JL,
    3. Su ZI,
    4. Bell GH

    (2007) O fegalegaleaiga a le amygdala maʻaleʻale faʻatasi ma le hippocampus tua ma le dorsomedial preteal cortex e faʻatautaia ai le faʻaaogaina o fuainumera o fualaau oona i totonu o kio. Eur J Neurosci 26: 487-498.

    1. Fuchs RA,
    2. Evans KA,
    3. Ledford CC,
    4. Parker MP,
    5. Tulaga JM,
    6. Mehta RH,
    7. Tagai RE

    (2005) O le matafaioi a le corsex muamua, o le amygdala, ma le hippocampus i tua, i le toe faʻaleleiaina o le koko o loʻo saili i totonu o tama. Neuropsychopharmacology 30: 296-309.

    1. Fuchs RA,
    2. Evans KA,
    3. Parker MC,
    4. Tagai RE

    (2004) O le faʻaeseesega o le aʻafiaga o le ogatotonu ma atigivae o le atigi elemene o le tumutumu o loʻo faʻataunuʻuina i le faʻaleleia o le toe faʻafouina o le koko o loʻo saili i tamaʻi. Psychopharmacology (Berl) 176: 459-465.

    1. Fuchs RA,
    2. Tagai RE

    (2002) Faʻasalaga amygdala ole vaʻavaʻaveʻa faʻamalosolo faʻamalositino faʻaleleia - ma le heroin-faʻafouina le toe faʻaleleia o amioga faʻataʻitaʻi o le heroin ile atunuʻu. Psychopharmacology (Berl) 160: 425-433.

    1. Ghasemzadeh MB,
    2. Permenter LK,
    3. Lake R,
    4. Worley PF,
    5. Kalivas PW

    (2003) Homer1 proteins ma siama AMPA faʻafaigofie le faʻaaogaina o cocaine amio faʻasolosolo. Eur J Neurosci 18: 1645-1651.

    1. Ghasemzadeh MB,
    2. Vasudevan P,
    3. Mueller C

    (2009a) O le faʻaogaina o le locomotor i le cocaine e fesoʻotaʻi ma se mamanu maʻoti o le faʻatautaia o le faʻaaogaina o le kulupamate i le postsynaptic density i cortex muamua: vave vave ma le tuai ona faʻaitiitia aafiaga. Pharmacol Biochem Behav 92: 383-392.

    1. Ghasemzadeh MB,
    2. Windham LK,
    3. Lake RW,
    4. Acker CJ,
    5. Kalivas PW

    (2009b) Cocaine e faʻamalosia le Homer1 i le vave vave tusiga o le gafa i le mesocorticolimbic circuit: tulafono faatonutonu eseese e le dopamine ma le glutamate signaling. Synapse 63: 42-53.

    1. Giorgetti M,
    2. Hotsenpiller G,
    3. Ward P,
    4. Teppen T,
    5. Wolf ME

    (2001) Pasefika Amphetamine o loʻo maua ai le AMPA i le faʻalauteleina o le faʻalauteleina o le tino: aafiaga i luga o le extracellular levels o dopamine ma le glutamate i moa feosofi solo. J Neurosci 21: 6362-6369.

    1. Grant S,
    2. Lonetona ED,
    3. Newlin DB,
    4. Villemagne VL,
    5. Liu X,
    6. Contorggi C,
    7. Phillips RL,
    8. Kimes AS,
    9. Margolin A

    (1996) Faʻatoagaina o poloka o mafaufauga i le taimi o le faʻaaogaina o le gaioiga o le koko. Faʻaalia Natl Acad Sci USA 93: 12040-12045.

    1. Grignaschi G,
    2. Burbassi S,
    3. Zennaro E,
    4. Bendotti C,
    5. Cervo L

    (2004) O se maualuga maualuga o le cocaine e faʻaosofia ai le faʻaleleia o amioga ma suia ai le mRNA e fodulaʻi GluR1 ma le GAP-43 i kio. Eur J Neurosci 20: 2833-2837.

    1. Hahn J,
    2. Hopf FW,
    3. Bonci A

    (2009) O le cocaine ole taimi e faʻaleleia ai le corticotropin-faʻasaʻoina o le mea e mafua ai le faʻaogaina o le faʻasalaga i le faʻalavelave o le dopamine neurons. J Neurosci 29: 6535-6544.

    1. Hamlin AS,
    2. Clemens KJ,
    3. Choi EA,
    4. McNally GP

    (2009) Faʻasalalau faʻataʻitaʻiga thalamus faʻatautaia le toe faʻafouina (faʻafouina) o taui ua faʻamutaina saili. Eur J Neurosci 29: 802-812.

    1. Henry DJ,
    2. Greene MA,
    3. White FJ

    (1989) Faʻaaogaina o le cocaine i le mesoaccumbens dopamine system: faʻafoega faifaipea. J Pharmacol Exp Ther 251: 833-839.

    1. Henry DJ,
    2. White FJ

    (1991) Faʻaleleia o le cocaine administration e mafua ai le faʻaleleia o le senituti D1 dopamine i le rat nucleus accumbens. J Pharmacol Exp Ther 258: 882-890.

    1. Hooks MS,
    2. Duffy P,
    3. Striplin C,
    4. Kalivas PW

    (1994) Faʻatonuina o le tino ma le neurochimium pe a maeʻa le puleaina o le cocaine. Psychopharmacology (Berl) 115: 265-272.

    1. Horger BA,
    2. Giles MK,
    3. Schenk S

    (1992) Vaʻaia i le amphetamine ma le nicotine e faʻatatau ai le'iole e faʻafoʻosaʻoina le maualalo o le cocaine. Psychopharmacology (Berl) 107: 271-276.

    1. Hotsenpiller G,
    2. Wolf ME

    (2002) Vaega o le glutamate Extracellular i le pito i luma o le cortex i le taimi o le faʻaalia o tali faʻafefegaʻi i mea faʻapena e aʻafia ai cocaine. Neuropharmacology 43: 1218-1229.

    1. Huang CC,
    2. Lin HJ,
    3. Hsu KS

    (2007a) Faʻaleleia atili le cocaine administration e faʻaolaina ai le faʻamalosia o le umi o le induction i le rat medial frontfront cortex. Cereb Cortex 17: 1877-1888.

    1. Huang CC,
    2. Yang PC,
    3. Lin HJ,
    4. Hsu KS

    (2007b) Faʻaaogaina le cocaine administration e faʻaleagaina ai le vaega II o le faʻaaogaina o le glutamate mo le faʻaaogaina o le glutamate i le umi o le taimi i le rat medial preteal cortex. J Neurosci 27: 2958-2968.

    1. Itzhak Y,
    2. Matini JL

    (1999) Aafiaga o le cocaine, nicotine, dizocipline ma le ava malosi i luga o le mea e faʻaaogaina ai masini: o le cocaine-alcohol-cross-sensitization e aofia ai le solivaʻaina o nofoaga o faʻamaufaʻailoga o vailaʻau o le dopamine. Suesueina o Brain 818: 204-211.

    1. Johnson DW,
    2. Glick SD

    (1993) Tuuina atu o le Dopamine ma le metabolism i totonu o le nucleus accumbens ma le strictum o morusine-tolerant ma nonotalts. Pharmacol Biochem Behav 46: 341-347.

    1. Joyce EM,
    2. Iversen SD

    (1979) O le aʻafiaga o le morphine e faʻaaogaina i le lotoifale i le mesencephalic dopes cell bodies i luga o le vaʻavaʻavalea i le rat. Neurosci Lett 14: 207-212.

    1. Kalivas PW,
    2. Weber B

    (1988) Amphetamine tuiina i totonu o le ventence mesencephalon e faʻapitoa ai rato i amphetamine ma cocaine lautele. J Pharmacol Exp Ther 245: 1095-1102.

    1. Kalivas PW,
    2. Alesdatter JE

    (1993) Faʻaaogāina o le N-methyl-D-aspartate le faʻaleleia o le talipupuni i le vaega faʻalauteleina o le ea ma le amygdala i le faʻalapotopotoga faʻapitoa i le koko. J Pharmacol Exp Ther 267: 486-495.

    1. Kalivas PW,
    2. Duffy P

    (1990) Aafiaga o togafitiga faʻasolosolo i aso taʻitasi i le extracellular dopamine i le nucleus accumbens. Synapse 5: 48-58.

    1. Kalivas PW,
    2. Duffy P

    (1993) Taimi taimi o le dopamine extracellular ma le faʻalapotopotoga faʻapitoa i le koko. II. Dopamine perikarya. J Neurosci 13: 276-284.

    1. Kalivas PW,
    2. Duffy P

    (1995) D1 e faʻaleleia e le faʻaleleia le faʻaaogaina o le glutamate i le vaega faʻaleleia o le faʻaleleia. J Neurosci 15: 5379-5388.

    1. Kalivas PW,
    2. Duffy P

    (1998) Faʻafoʻiina o le cocaine administration e suia ai le glutamate extracellular i le faʻalapotopotoga faʻaleleia o le faʻaleleia o le fale. J Neurochem 70: 1497-1502.

    1. Kalivas PW,
    2. McFarland K

    (2003) Malosiaga o Brain ma le toe faʻaleleia o amioga o le cocaine. Psychopharmacology (Berl) 168: 44-56.

    1. Kalivas PW,
    2. Stewart J

    (1991) Dopamine i le amataina ma le faʻaalia o fualaau faasaina-ma le faʻamalosia o le gaosiga o le afi. Brain Res Rev 16: 223-244.

    1. Kantak KM,
    2. Black Y,
    3. Valencia E,
    4. Green-Jordan K,
    5. Eichenbaum HB

    (2002) Faʻalavelave faʻaleagaina o le faʻaaogaina o le lidocaine o le amygdala o le gastral ma le caualal mo le faʻaleleia ma le toe faʻaleleia o amio o le cocaine i totonu o tama. J Neurosci 22: 1126-1136.

    1. Karreman M,
    2. Westerink BH,
    3. Moghaddam B

    (1996) Faʻaleleia o le amino acid receptors i le faʻalauteleina o le faʻaleleia o le faʻaaogaina o le dopamine i totonu o le telefoni. J Neurochem 67: 601-607.

    1. Katner SN,
    2. Weiss F

    (1999) O mea faʻamalosi e faʻamalosi ai le Ethanol e faʻafouina ai le suʻesuʻeina o le ethanol pe a uma le faʻaumatia ma faʻaleleia levelcellular dopamine i le nucleus accumbens. Alcohol Clin Exp Res 23: 1751-1760.

    1. Kau KS,
    2. Madayag A,
    3. Mantch JR,
    4. Grier MD,
    5. Abdulhameed O,
    6. Baker DA

    (2008) O le faʻamalosia o le cystine-glutamate antiporter i le nucleus accumbens e faʻateleina ai le sailia o fualaau faʻasaina. Neuroscience 155: 530-537.

    1. Keiflin R,
    2. Isingrini E,
    3. Cador M

    (2008) Toe faʻaleleia le cocaine i tama: faʻamaoniga mo le taua tele o mea e faʻaleleia ai le koko. Psychopharmacology (Berl) 197: 649-660.

    1. Kilts CD,
    2. Schweitzer JB,
    3. Quinn CK,
    4. Tupe Maua,
    5. Faber TL,
    6. Muhammad F,
    7. Ely TD,
    8. Hoffman JM,
    9. Drexler KP

    (2001) Gaioiga Neural e fesoʻotaʻi ma le gasegase o fualaau faʻasaina i mea e fai ma vaisu cocaine. Arch Gen Psychiatry 58: 334-341.

    1. Kim JH,
    2. Austin JD,
    3. Tanabe L,
    4. Creekmore E,
    5. Vezina P

    (2005) Faʻatoagaina o le vaega II mGlu receptors poloka le faʻamalosia o le faʻamaʻiina e ala i le muamua atu i le amphetamine. Eur J Neurosci 21: 295-300.

    1. Kim JH,
    2. Vezina P

    (1998) O le faʻaaogaina o le glutamate Metabotropic e manaʻomia mo le faʻaogaina e le amphetamine. Neuroreport 9: 403-406.

    1. Kita H,
    2. Kitai ST

    (1990) Amygdaloid faʻasolosolo i le pito i luma ma le paʻu o le rat. J Comp Neurol 298: 40-49.

    1. Knackstedt LA,
    2. Kalivas PW

    (2007) Faʻateleina le avanoa i le puleaina o le cocaine e faʻaleleia ai le toe faʻaleleia o fualaau faʻasaina ae le o le faʻalauteleina o amioga. J Pharmacol Exp Ther 322: 1103-1109.

    1. Knackstedt LA,
    2. LaRowe S,
    3. Mardikian P,
    4. Malcolm R,
    5. Upadhyaya H,
    6. Sed S,
    7. Markou A,
    8. Kalivas PW

    (2009) O le matafaioi o le fesuiaiga o cystine-glutamate i le nicotine le faalagolago i tama ma tagata. Biol Psychiatry 65: 841-845.

    1. Knackstedt LA,
    2. Melendez RI,
    3. Kalivas PW

    (2010) Ceftriaxone e toe faʻafoʻi le glutamate homeostasis ma puipuia ai le toe foʻi i le suʻeina o le suʻe. Biol Psychiatry 67: 81-84.

    1. Koob GF,
    2. Volkow ND

    (2010) Neurocircuitry of addiction. Neuropsychopharmacology 35: 217-238.

    1. Kourrich S,
    2. Rothwell PE,
    3. Klug JR,
    4. Thomas MJ

    (2007) O le cocaine aafiaga e pulea ai le synaptic plasticity i le nucleus accumbens. J Neurosci 27: 7921-7928.

    1. Kruzich PJ,
    2. Tagai RE

    (2001) Faʻasalaga eseese o le maʻaleʻaleʻa ma le totonugalemu o le amygdala i le mauaina ma le faʻaalia o le toe faʻafoʻi i le cocaine. J Neurosci 21: RC155.

    1. LaLumiere RT,
    2. Kalivas PW

    (2008) Glutamate faʻamalolo i totonu o le tumutumu o tumutumu autu e manaʻomia mo le heroin saili. J Neurosci 28: 3170-3177.

    1. Ledford CC,
    2. Fuchs RA,
    3. Tagai RE

    (2003) Faʻafouina le toe faʻaleleia o amioga o le cocaine e mulimuli i le afaina o le D-amphetamine i totonu o le amygdala. Neuropsychopharmacology 28: 1721-1729.

    1. Leith NJ,
    2. Kuczenski R

    (1982) Lua vaega e le mafaʻaseseina o le faʻalapotopotoga faʻapitoa e mulimuli i le toe faia o le amphetamine administration. Psychopharmacology (Berl) 76: 310-315.

    1. Lenoir M,
    2. Ahmed SH

    (2007) O le toe faʻaleleia o Heroin e patino i le malosi o le heroin ma faʻaesea mai le heroin taui ma le faʻalauteleina. Neuropsychopharmacology 32: 616-624.

    1. Lett BT

    (1989) O faʻasalalauga faʻapitoa e faʻateleina nai lo le faʻaitiitia o taui tauia o amphetamine, morphine, ma cocaine. Psychopharmacology (Berl) 98: 357-362.

    1. Li SM,
    2. Ren YH,
    3. Zheng JW

    (2002) Aafiaga o le 7-nitroindazole i luga o le toe faʻaleleia o fualaau faʻasaina o le D-methamphetamine-induced conditioned place preference. Eur J Pharmacol 443: 205-206.

    1. Li Y,
    2. Hu XT,
    3. Berney TG,
    4. Vartanian AJ,
    5. Stine CD,
    6. Wolf ME,
    7. White FJ

    (1999) O faʻatautau o le talipupuni o le glutamate ma faʻamaʻi muamua o le cortex e taofia ai le faʻaaogaina o le cocaine ma le neuroadaptations e fesootai ai. Synapse 34: 169-180.

    1. Lodge DJ,
    2. Grace AA

    (2008) Faʻaleleia Amphetamine o le hippocampal drive o mesolimbic dopamine neurons: o se masini o le faʻalapotopotoga faʻapitoa. J Neurosci 28: 7876-7882.

    1. Lu W,
    2. Monteggia LM,
    3. Wolf ME

    (2002) Faʻasalaga faʻaopoopo o le amphetamine poʻo le cocaine e le suia le faʻamaoniga o le taliaina o le AMPA i le rat ratifa. Neuropsychopharmacology 26: 1-13.

    1. Madayag A,
    2. Kau KS,
    3. Lobner D,
    4. Mantch JR,
    5. Wisniewski S,
    6. Baker DA

    (2010) Palesitisi faʻataʻitaʻiina e faʻamalosi ai le vailaʻau e fesoasoani i le faʻaleleia atili o le toe faʻaleleia o aʻafiaga: suiga o le neurochimium ma le toe faʻaleleia o le tino i tima e maualuga. J Neurosci 30: 210-217.

    1. Madayag A,
    2. Lobner D,
    3. Kau KS,
    4. Mantch JR,
    5. Abdulhameed O,
    6. Faʻalogologo M,
    7. Grier MD,
    8. Baker DA

    (2007) Faʻaauau le faʻaaogaina o le N-acetylcysteine ​​e faʻaaogaina ai aʻafiaga o aʻafiaga o le cocaine. J Neurosci 27: 13968-13976.

    1. Mameli M,
    2. Balland B,
    3. Luján R,
    4. Lüscher C

    (2007) Faʻamaumauga vave ma le synaptic faʻapipiʻiina o le GluR2 mo le mGluR-LTD i le faʻalauteleina o le faʻaleleia o le va. saienisi 317: 530-533.

    1. Mameli M,
    2. Aofaʻi B,
    3. Creton C,
    4. Engblom D,
    5. Parkitna JR,
    6. Spanagel R,
    7. Lüscher C

    (2009) Faʻaleagaina o le synapic cocaine-faʻamalosi: faʻaauau i le faʻaaogaina o VTA faʻamaonia i le NAc. Nat Neurosci 12: 1036-1041.

    1. Mardikian PN,
    2. LaRowe SD,
    3. Sed S,
    4. Kalivas PW,
    5. Malcolm RJ

    (2007) O le faʻataʻitaʻiga igoa o le N-acetylcysteine ​​mo togafitiga o le cocaine faalagolago: o se suʻesuʻega pailate. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry 31: 389-394.

    1. Marinelli M,
    2. Le Moal M,
    3. Piazza PV

    (1998) Faʻalauiloaina o le aʻafiaga o aʻafiaga a le heroin ae le o kappa agonist RU 51599. Psychopharmacology (Berl) 139: 281-285.

    1. Mattson BJ,
    2. Koya E,
    3. Simmons DE,
    4. Mitchell TB,
    5. Berkow A,
    6. Crombag HS,
    7. Faamoemoe BT

    (2008) Faʻamatalaga faʻapitoa-faʻapitoa o le faʻaaogaina o le koko o le cocaine ma faʻalapotopotoga faʻapitoa e aʻafia i le rat nucleus accumbens. Eur J Neurosci 27: 202-212.

    1. McFarland K,
    2. Tavitage SB,
    3. Lapish CC,
    4. Kalivas PW

    (2004) Lapataiga faʻamaonia ma le afi eletise o loʻo aʻafia ai le toe faʻaleleia o amioga o le cocaine. J Neurosci 24: 1551-1560.

    1. McFarland K,
    2. Kalivas PW

    (2001) O le felaʻasaiga o le matagaluega i le faʻaaogaina o cocaine e toe faʻaleleia ai amioga faʻatau fualaau. J Neurosci 21: 8655-8663.

    1. McFarland K,
    2. Lapish CC,
    3. Kalivas PW

    (2003) Faʻasalaga muamua i le pito i luma o le nucleus accumbens e faʻatautaia ai le toe faʻaleleia o le faʻataʻitaʻiina o amioga faʻatau fualaau. J Neurosci 23: 3531-3537.

    1. McLaughlin J,
    2. Tagai RE

    (2003) O le le faʻamalosia o le faʻaogaina o le cortex muamua ma le amygdala leʻofaʻatasia o loʻo faʻamautuina ai le toe faʻaleleia o amioga o le cocaine e faʻaumatia i totonu o tama. Psychopharmacology (Berl) 168: 57-65.

    1. Meil WM,
    2. Tagai RE

    (1996) Faʻaleleia o le toe faʻaleleia o le tali atu pe a maeʻa le tolopoina mai le cocaine e faʻafoeina e le tagata ia lava: o se meaola manu o le toe foʻi. Behav Pharmacol 7: 754-763.

    1. Meil WM,
    2. Tagai RE

    (1997) Liona o le amygdala o le vanolatela e faʻaumatia ai le gafatia o fualaau faasaina e toe faʻaleleia le tali atu i le taimi e toso ese ai mai le cocaine e pulea e le tagata lava ia. Behav Brain Res 87: 139-148.

    1. Makok A,
    2. CD Blaha,
    3. Phillips AG

    (1998) Muamua o le faʻaaliaina o rati i le amphetamine e faʻaalia ai le pulea e le tagata lava ia o lenei vailaʻau i lalo o se faasologa o fuainumera faasolosolo. Psychopharmacology (Berl) 135: 416-422.

    1. Mickiewicz AL,
    2. Dallimore JE,
    3. Napier TC

    (2009) O le pallidum lautele e matua aʻafia i le atinaʻeina ma le faʻaalia o le faʻaogaina o le morphine. Neuropsychopharmacology 34: 874-886.

    1. Moga MM,
    2. Weis RP,
    3. Moore RY

    (1995) Faʻamatalaga vavalalata o le nulamic paraventricular i le rat. J Comp Neurol 359: 221-238.

    1. Moran MM,
    2. McFarland K,
    3. Melendez RI,
    4. Kalivas PW,
    5. Seamans JK

    (2005) Ole fesuiaiga o le Cystine / glutamate e faʻaaogaina ai le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le glutamate e faʻamaonia ai le faʻasalalau ma le faʻafitauli i le sailia o cocaine. J Neurosci 25: 6389-6393.

    1. Morgan D,
    2. Liu Y,
    3. Roberts DC

    (2006) Rapid ma faʻaauau le faʻalauteleina o aʻafiaga o aʻafiaga. Neuropsychopharmacology 31: 121-128.

    1. Morgan D,
    2. Roberts DC

    (2004) Faʻalauiloa i le faʻamalosia o aʻafiaga o le cocaine pe a uma le puleaina o le pulea e le tagata lava ia. Neurosci Biobehav Rev 27: 803-812.

    1. Moro H,
    2. Sato H,
    3. Ida I,
    4. Oshima A,
    5. Sakura N,
    6. Shihara N,
    7. Horikawa Y,
    8. Mikuni M

    (2007) Aafiaga o le SKF-38393, agonist dopamine D1 agonist i le faʻaalia o le amphotamine-faʻasologa o le amio ma le faʻaalia vave o le arc i le muagalemu o cortex o kio. Pharmacol Biochem Behav 87: 56-64.

    1. Moussawi K,
    2. Pacchioni A,
    3. Moran M,
    4. Olive MF,
    5. Gass JT,
    6. Lavin A,
    7. Kalivas PW

    (2009) N-Acetylcysteine ​​e faʻaaogaina le faʻasolosolo o le cocaine metaplasticity. Nat Neurosci 12: 182-189.

    1. Mueller D,
    2. Stewart J

    (2000) Faʻasologa o mea e fai i le cocaine-induced place preferred: toe faʻafouina e ala i le amataina o injections o cocaine pe a maeʻa. Behav Brain Res 115: 39-47.

    1. Neisewander JL,
    2. Baker DA,
    3. Fuchs RA,
    4. Tran-Nguyen LT,
    5. Palmer A,
    6. Marshall JF

    (2000) Fos protein ma faʻamatalaga o le cocaine i tamaʻi pe a uma ona faʻaalia i se siakiina o le cocaine self-administration. J Neurosci 20: 798-805.

    1. Neisewander JL,
    2. O'Dell LE,
    3. Tran-Nguyen LT,
    4. Castañeda E,
    5. Fuchs RA

    (1996) Faʻafefe o le Dopamine i le tumutumu o le tumutumu i le taimi o le faʻaumatia ma toe faʻaleleia le amio pulea o le cocaine. Neuropsychopharmacology 15: 506-514.

    1. Nelson CL,
    2. Milovanovic M,
    3. Wetter JB,
    4. Ford KA,
    5. Wolf ME

    (2009) Faʻalauiloaina o le amphetamine e le o faʻatasi ma suiga i le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le talipamate i le rat nucleus accumbens. J Neurochem 109: 35-51.

    1. Nelson CL,
    2. Wetter JB,
    3. Milovanovic M,
    4. Wolf ME

    (2007) O le tetetoma maualuga e fesoasoani i le faʻalauiloaina o le amio i le amphetamine. Neuroscience 146: 41-49.

    1. Nisell M,
    2. Nomikos GG,
    3. Hertel P,
    4. Panagis G,
    5. Svensson TH

    (1996) Faʻaauau le tutoʻatasi o le tuʻuina atu o le locomotor ma le faʻamalolo o le dopamine i le togafitiga o le nicotine i le rat. Synapse 22: 369-381.

    1. O'Brien CP

    (1997) O le tele o vailaʻau mo togafitiga faʻapitoa mo suʻesuʻega. saienisi 278: 66-70.

    1. O'Connor WT

    (2001) Neuroanatomy o le auala tele o le GABA ala telefoni. New sites of intervention in the treatment of schizophrenia. J Neurosci Metotia 109: 31-39.

    1. Oades RD,
    2. Halliday GM

    (1987) Faʻalauteleina o le tino (A10): neurobiology. 1. Anatomy ma le fesoʻotaʻiga. Brain Res 434: 117-165.

    1. Omelchenko N,
    2. Sesack SR

    (2005) Faʻataunuʻuga faʻalauiloa o le Laterodorsal e faʻamaonia ai le faitau aofai o tagata i totonu o le vaega o le lautele o le rat rat. J Comp Neurol 483: 217-235.

    1. Omelchenko N,
    2. Sesack SR

    (2007) Glutamate synaptic fesoasoani i gaioiga faʻaleleia o loʻo i luga o le rat e mafua mai i punavai faʻasolosolo. Neuroscience 146: 1259-1274.

    1. Park WK,
    2. Bari AA,
    3. Jey AR,
    4. Anderson SM,
    5. Spealman RD,
    6. Rowlett JK,
    7. Pierce RC

    (2002) Cocaine o loʻo faʻatonuina i totonu o le medial front-cortex toe faʻaleleia le amio o le cocaine e ala i le faʻalauteleina o le glutamate i le senitusi o le AMPA i le nucleus accumbens. J Neurosci 22: 2916-2925.

    1. Parker LA,
    2. McDonald RV

    (2000) Toe faʻaleleia o se nofoaga faʻasolosolo lelei ma se nofoaga faʻapitoa i tulaga tau fualaau faasaina. Pharmacol Biochem Behav 66: 559-561.

    1. Parsons LH,
    2. Faamasinoga JB Jr.

    (1993) Serotonin ma le dopamine silasila i totonu o le nucleus accumbens, vaega faʻaleleia o le faʻalauiloa, ma le faʻasolosolo faʻasolosolo i tua pe a maeʻa le faʻaaogaina o cocaine. J Neurochem 61: 1611-1619.

    1. Paulson PE,
    2. Camp DM,
    3. Robinson TE

    (1991) Taimi taimi o le faʻavaivaia o amioga faʻaletonu ma le faʻaauau pea o le faʻalautelega o amio e fesoʻotaʻi ma le faiʻai o le faiʻai o le monoamine i le taimi o le amphetamine o le a toesea mai i kio. Psychopharmacology (Berl) 103: 480-492.

    1. Peleg-Raibstein D,
    2. Feldon J

    (2008) Aafiaga o le tosoina mai se fua faatatau o le amphetamine i luga o le fefe ma le tali o le dopamine i le medie front front cortex. Behav Brain Res 186: 12-22.

    1. Peters J,
    2. Kalivas PW

    (2006) Ole agonist responsive glutamate group II, le LY379268, e faʻasaina ai le cocaine- ma le sailia o meaʻai i tama. Psychopharmacology 186: 143-149.

    1. Peters J,
    2. LaLumiere RT,
    3. Kalivas PW

    (2008) O le infralimbic preteal cortex e nafa ma le taofiofia o le kokeni o loʻo saili i ni muti ua maeʻa. J Neurosci 28: 6046-6053.

    1. Peterson JD,
    2. Wolf ME,
    3. White FJ

    (2000) Faʻafeiloaʻi tali o laina muamua o le cortex medial i le glutamate ma le dopamine pe a maeʻa ona faʻaitiitia mai le togafitiga o amphetamine. Synapse 36: 342-344.

    1. Phillips AG,
    2. Di Ciano P

    (1996) Faʻalauteleina o le faʻalauteleina o le tino e faʻaosoina e le pulea lelei o le cocaine e tamaʻi. Psychopharmacology (Berl) 124: 279-281.

    1. Piazza PV,
    2. Deminiere JM,
    3. Le Moal M,
    4. Simon H

    (1990) Faʻamaumauga o le malosi ma le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina e faʻatupulaia ai le faʻafitauli i le mauaina o le pulea o le amphetamine. Brain Res 514: 22-26.

    1. Pierce RC,
    2. Bell K,
    3. Duffy P,
    4. Kalivas PW

    (1996a) O le cocaine faʻapitoa e faʻateleina ai le faʻateleina o le amino acids i totonu o le nucleus e na o na o le atinaʻeina o le amio. J Neurosci 16: 1550-1560.

    1. Pierce RC,
    2. Fanau B,
    3. Adams M,
    4. Kalivas PW

    (1996b) Faʻaauau le faʻaaogaina o le faʻaleleia o vaega ole tino ile SKF-38393 e faʻaosofia ai le faʻaogaina o le amio ma le neurochemicals i se faʻafitauli faigata o le koko. J Pharmacol Exp Ther 278: 384-392.

    1. Pierce RC,
    2. Kalivas PW

    (1997a) Se faʻataʻitaʻiga matagaluega o le faʻaalia o le faʻaauau o le amio i amphetamine-pei psychostimulants. Brain Res Rev 25: 192-216.

    1. Pierce RC,
    2. Kalivas PW

    (1997b) Faʻaaogāina cocaine e faʻafouina le masini e mafai ai e amphetamine ona faʻasaʻo le dopamine. J Neurosci 17: 3254-3261.

    1. Pierce RC,
    2. Reeder DC,
    3. Hicks J,
    4. Morgan ZR,
    5. Kalivas PW

    (1998) O faʻamaʻi faʻamaʻi o le Ibotenic o le pito i luma o le cortex e faʻaumatia ai le faʻaalia o le faʻaauau o le amio ile cocaine. Neuroscience 82: 1103-1114.

    1. Ping A,
    2. Xi J,
    3. Prasad BM,
    4. Wang MH,
    5. Kruzich PJ

    (2008) Tuuina atu o le tumutumu o le nucleus accumbens ma le gutu GluR1 o lo o aofia ai AMPA i le AMPA- ma le cocaine-toe amataina o le amio o le cocaine. Brain Res 1215: 173-182.

    1. Post RM,
    2. Contel NR

    (1983) Suesuega a tagata ma meaola e uiga i cocaine: aʻafiaga mo le faʻamalosiina o togafitiga o amioga, i Stimulants: Neurochemical, Behavioral, ma Perspectives Clinical (Creese I ed) pp 169-203, Raven Press, Niu Ioka.

    1. Post RM,
    2. Weiss SR,
    3. Pert A

    (1992) Faʻalauteleina ma le faʻaleleia o le faʻalaʻauina o le cocaine, i Cocaine: Pharmacology, Physiology and Clinical Strategies (Lakoski JM, Galloway MP, White FJ eds) pp 115-161, CRC Press, Ann Arbor, MI.

    1. Ranaldi R,
    2. Pocock D,
    3. Zereik R,
    4. Atamai poto

    (1999) O le fesuiaiga o le Dopamine i le nucleus accumbens i le taimi o le tausiga, faʻaumatia, ma le toe faʻaleleia o le toʻatasi o le D-amphetamine. J Neurosci 19: 4102-4109.

    1. Reid MS,
    2. Berger SP

    (1996) Faʻamatalaga mo le faʻamaoniaina o le faʻaaogaina o cocaine nucleus accumbens glutamate release. Neuroreport 7: 1325-1329.

    1. Robinson TE,
    2. Becker JB

    (1986) Suiga tumau i le faiʻai ma amioga e maua mai i le pulega o le amphetamine masani: o se iloiloga ma le iloiloga o mamanu o le amphetamine psychosis. Brain Res 396: 157-198.

    1. Robinson TE,
    2. Berridge KC

    (2003) Faʻasao. Annu Rev Psychol 54: 25-53.

    1. Robinson TE,
    2. Berridge KC

    (2008) Iloiloga. O le faʻaosofiaina o aʻoaʻoga o mea ua fai ma vaisu: o nisi o mataupu o loʻo iai nei. Philos Trans R Soc Lond B Biol Sci 363: 3137-3146.

    1. Robinson TE,
    2. Jurson PA,
    3. Bennett JA,
    4. Bentgen KM

    (1988) Faʻaauau le faʻaauau o le dopamine neurotransmission i le striatum venture (nucleus accumbens) na gaosia e le muai poto masani ma (+) - amphetamine: suʻesuʻega microdialysis i moa feoai solo. Brain Res 462: 211-222.

    1. Rogers JL,
    2. Ghee S,
    3. Tagai RE

    (2008) O le alatele o loʻo i lalo o le faʻafouina o le faʻataʻitaʻiga o le heroin i se meaola manu o le toe foʻi. Neuroscience 151: 579-588.

    1. Saal D,
    2. Dong Y,
    3. Bonci A,
    4. Malenka RC

    (2003) Fualaau faʻasaina o le faʻaleagaina ma le atuatuvale e mafua ai se fetuʻunaʻi masani o synaptic i le dopamine neurons. Neuron 37: 577-582.

    1. Samson HH,
    2. Chappell A,
    3. Slawecki C,
    4. Hodge C

    (1999) O aafiaga o le microinjection o le d-amphetamine i le n. faʻapitoa i le taimi o le tuai o le tausiga o le faʻaaogaina o le ethanol. Pharmacol Biochem Behav 63: 159-165.

    1. Sanchez CJ,
    2. Falepuipui TM,
    3. Wu WR,
    4. Li N,
    5. Sorg BA

    (2003) O le faʻaaogaina o le dopamine d1-pei o le faʻasagaina o le resomor i le rat ratuaʻi muamua o le cortex e suia ai le faʻamalosiaga-ma le faʻafouina o le cocaine toe faʻaleleia o amioga faʻafefe. Neuroscience 119: 497-505.

    1. Sari Y,
    2. Smith KD,
    3. Ali PK,
    4. Rebec GV

    (2009) Faʻavaeina o le GLT1 e faʻaaogaina ai le toe faʻaleleia o amioga o le cocaine i totonu o tama. J Neurosci 29: 9239-9243.

    1. Schilström B,
    2. Yaka R,
    3. Argilli E,
    4. Suvarna N,
    5. Schumann J,
    6. Chen BT,
    7. Carman M,
    8. Singh V,
    9. Mailliard WS,
    10. Ron D,
    11. 'ua al

    . (2006) O le Cocaine e faʻaleleia ai galu o le NMDA-faʻafefeteina i gasegase o le vaega faʻalauiloa i luga o le faʻaaliga e ala i le redamine distribution o le receptor dopamine D5 o NTM receptors. J Neurosci 26: 8549-8558.

    1. Schmidt HD,
    2. Anderson SM,
    3. Pierce RC

    (2006) Faʻailogaina o le D1-pei poʻo le D2 dopamine i totonu o le atigi, ae le o le autu, o le nucleus accumbens e toe faʻaleleia le amio o le cocaine i le rat. Eur J Neurosci 23: 219-228.

    1. Schmidt HD,
    2. Fiafia KR,
    3. Pierce RC

    (2009) O le siakiina o le cocaine o loʻo faʻatautaia e aofia ai le PPTg / LDT. Eur J Neurosci 30: 1358-1369.

    1. Schumann J,
    2. Matzner H,
    3. Michaeli A,
    4. Yaka R

    (2009) NR2A / B-o loʻo aofia ai NMDA suʻega e faʻatautaia le synaptic plastics i le cocaine-induced plasticity i le VTA ma le cocaine psychomotor sensitization. Neurosci Lett 461: 159-162.

    1. Schumann J,
    2. Yaka R

    (2009) Faʻaitiitia le faʻamavaeina mai le faʻateleina o le cocaine e le faʻafefeteina, faʻaopopo le faʻaalia o le NPDA ma le ERK i totonu o le nucleus accumbens. J Neurosci 29: 6955-6963.

    1. Tagai RE

    (2009) Dopamine D1 osofaʻiga o le talipupuni i le uluaʻi pipiʻi poloka le toe faʻafouina o le sailiga o le heroin i se meaola manu o le toe foʻi. Int J Neuropsychopharmacol 12: 431-436.

    1. Tagai RE,
    2. Kruzich PJ,
    3. Grimm JW

    (2001) Dopamine, ae le o le paʻu, o le poloka o le talipupuni i le amygdala le maualalo o le taui i le tau o le toe foi i le amio o le cocaine. Psychopharmacology (Berl) 154: 301-310.

    1. Sepehrizadeh Z,
    2. Bahrololoumi Shapourabadi M,
    3. Ahmadi S,
    4. Hashemi Bozchlou S,
    5. Zarrindast MR,
    6. Sahebgharani M

    (2008) Faʻitiʻitia le AMPA GluR2, ae le o le GluR3, mRNA i le raty amygdala ma le hippocampus i tua pe a mavae le fausiaina o le amio amio. Clin Exp Pharmacol Physiol 35: 1321-1330.

    1. Shaham Y,
    2. Erb S,
    3. Stewart J

    (2000a) Toe faʻafoʻi atu le malosi i le heroin ma le cocaine e suʻe ai i tamaʻi: o se toe iloiloga. Brain Res Rev 33: 13-33.

    1. Shaham Y,
    2. Highfield D,
    3. Delfs J,
    4. Leung S,
    5. Stewart J

    (2000b) Clonidine poloka faʻamalosia le faʻafouina o le heroin e saili i atini: o se aafiaga e tutoatasi mai le coresuleus nourorenergic neurons. Eur J Neurosci 12: 292-302.

    1. Shaham Y,
    2. Stewart J

    (1995) O le faʻamalosi e toe faʻaleleia le heroin ile sapalaiina o fualaau faasaina: o se faʻaaogaina o heroin, ae le o le tolopo. Psychopharmacology (Berl) 119: 334-341.

    1. Shalev U,
    2. Grimm JW,
    3. Shaham Y

    (2002) Neurobiology o le toe faʻafoʻi i le heroin ma le cocaine o loʻo sailia: o se toe iloiloga. Pharmacol Rev 54: 1-42.

    1. Shinonaga I,
    2. Takada M,
    3. Mizuno N

    (1994) Faʻasalalauga faʻasalalau o faʻasalaga o le faʻamalama mai le amygdaloid nucleus tupua i le pito i luma o le cortex ma le nucleus accumbens i le rat. Neuroscience 58: 389-397.

    1. Shippenberg TS,
    2. LeFevour A,
    3. Heidbreder C

    (1996) k-Opioid agonists e taofia ai le iloa lelei i aafiaga tauleleia o cocaine. J Pharmacol Exp Ther 276: 545-554.

    1. Shoaib M,
    2. Benwell ME,
    3. Akbar MT,
    4. Stolerman IP,
    5. Balfour DJ

    (1994) Faʻatonuga faʻapitoa ma le neurochimium i le nicotine i kio: faatosinaga a le NMDA. Br J Pharmacol 111: 1073-1080.

    1. Sorg BA,
    2. Davidson DL,
    3. Kalivas PW,
    4. Prasad BM

    (1997) Faʻaaogāina i aso taʻitasi o le cocaine e faʻaaogaina ai le faateleina o le cocaine faʻateleina o le extracellular dopamine i le medial frontfront cortex. J Pharmacol Exp Ther 281: 54-61.

    1. Sorg BA,
    2. Li N,
    3. Wu WR

    (2001) Dopamine D1 faʻamalosia o le talitali i totonu ole coriex i luma o le medial e taofia ai le faʻaalia o le cocaine senitori. J Pharmacol Exp Ther 297: 501-508.

    1. Steketee JD

    (1998) O le faʻaaogaina o le SCH 23390 i totonu ole vaega ole faʻaleleia o le faʻalavelave e poloka ai le atinaʻeina o le neurochimium ae le o le faʻaalia o le amio i cocaine. Behav Pharmacol 9: 69-76.

    1. Steketee JD,
    2. Walsh TJ

    (2005) Faʻateleina injections o le sulpiride i totonu o le medial forefrontal cortex e faʻaosofia ai le faʻalauiloaina o le cocaine i totonu o manoa. Psychopharmacology (Berl) 179: 753-760.

    1. Stephans SE,
    2. Yamamoto BY

    (1995) Aafiaga o faʻatautaia faifai pea methamphetamine i le dopamine ma le glutamate efflux i le cortex muamua o le rat. Brain Res 700: 99-106.

    1. Stewart J

    (1984) Toe faʻaleleia o le heroin ma le cocaine amio pulea i le rat e ala i le faʻaaogaina o le morphine i le faʻalauteleina o le lautele. Pharmacol Biochem Behav 20: 917-923.

    1. Stewart J,
    2. Vezina P

    (1989) Microinjections o le Sch-23390 i le faʻalauteleina o le faʻaleleia o le faʻalauteleina ma le tele o foliga o nigra pars o loʻo faʻaauau ai le atinaʻeina o le faʻalauiloaina i aʻafiaga o le faʻaleleia o le amphetamine. Brain Res 495: 401-406.

    1. Sun W,
    2. Akins CK,
    3. Faʻataʻatia AE,
    4. Rebec GV

    (2005) Ionotropic glutamate receptors i le faʻalapotopotoga faʻaleleia o le faʻalapotopotoga e faʻaaogaina ai le amio o le cocaine i tama. Neuropsychopharmacology 30: 2073-2081.

    1. Sun W,
    2. Rebec GV

    (2003) Lidocaine le faʻamalosia o le faʻaogaina o le faʻaogaina o mea faʻainitaneti e faʻaaogaina ai amioga o le cocaine i totonu o tama. J Neurosci 23: 10258-10264.

    1. Sun W,
    2. Rebec GV

    (2005) O le matafaioi o le faʻaaogaina o le D1-pei ma le D2 pei o faʻamaufaʻailoga i amioga faʻasolosolo i totonu o kio. Psychopharmacology (Berl) 177: 315-323.

    1. Talofa N,
    2. Austin JD,
    3. Tanabe LM,
    4. Kramer MK,
    5. Wright DA,
    6. Vezina P

    (2002) O le muaʻi faʻaaliga i le VTA amphetamine e faʻaleleia ai le puleaina o le cocaine i lalo o se faasologa o fuainumera faasolosolo i se faʻatonuga o le tali o le receptor D1 dopamine. Neuropsychopharmacology 27: 970-979.

    1. Talofa N,
    2. Tanabe LM,
    3. Austin JD,
    4. Creekmore E,
    5. Pham CT,
    6. Vezina P

    (2004) O le faʻamaʻi muamua i psychostimulants e faʻaleleia ai le toe faʻaleleia o le suʻesuʻeina o cocaine e le nucleus accumbens AMPA. Neuropsychopharmacology 29: 2149-2159.

    1. Takada M,
    2. Campbell KJ,
    3. Moriez T,
    4. Hattori T

    (1990) I luga o le amataga o le innervation dopaminergic o le paraldricular thalamic nucleus. Neurosci Lett 115: 33-36.

    1. Tanabe LM,
    2. Talofa N,
    3. Creekmore E,
    4. Steinmiller CL,
    5. Vezina P

    (2004) Pupuni o le D2 dopamine receptors i le VTA e faʻaolaina ai le faʻaleleia umi o le faʻafouina o le amphetamine. Behav Pharmacol 15: 387-395.

    1. Tecuapetla F,
    2. Patel JC,
    3. Xenias H,
    4. Igilisi D,
    5. Tadros I,
    6. Shah F,
    7. Berlin J,
    8. Deisseroth K,
    9. Rice ME,
    10. Tepper JM,
    11. 'ua al

    . (2010) Glutamatergic faʻamaonia e mesolimbic dopamine neurons i le nucleus accumbens. J Neurosci 30: 7105-7110.

    1. Thomas MJ,
    2. Beurrier C,
    3. Bonci A,
    4. Malenka RC

    (2001) O le faʻalavelave umi o le faʻalavelave i totonu o le faʻalavelave faʻapitoa: o se faʻasolosolo o le faʻaleleia o amioga i cocaine. Nat Neurosci 4: 1217-1223.

    1. Thomas MJ,
    2. Kalivas PW,
    3. Shaham Y

    (2008) Neuroplasticity i le mesolimbic dopamine system ma mea ua fai ma vaisu cocaine. Br J Pharmacol 154: 327-342.

    1. Torregrossa MM,
    2. Tang XC,
    3. Kalivas PW

    (2008) O le faʻaaogaina o le glutamatergic mai le muamua muamua o le cortex i le tumutumu autu o le accumbens e manaʻomia mo le faʻaitiitia o le koko i totonu o le GABA. Neurosci Lett 438: 142-145.

    1. Tran-Nguyen LT,
    2. Fuchs RA,
    3. Coffey GP,
    4. Baker DA,
    5. O'Dell LE,
    6. Neisewander JL

    (1998) Suiga o le taimi i le suʻesuʻeina o le cocaine ma isi extracellular dopamine i le amygdala i le taimi o le faʻamaʻiina o cocaine. Neuropsychopharmacology 19: 48-59.

    1. Tzschentke TM,
    2. Schmidt WJ

    (1998) O faʻamaʻi vavalalata quinolinic o le rat prelimbic medial prefrontal cortex e aʻafia ai le cocaine- ma le MK-801-, ae le o le morphine- ma le amphetamine ma le faʻamalosia o le psychomotor e pei ona fuaina i le mea e sili ona fiafia i ai. Behav Brain Res 97: 115-127.

    1. Tzschentke TM,
    2. Schmidt WJ

    (2000) Eseesega o aʻafiaga o vaʻavaʻa faʻapitoa ole tino o le rat ratua i luma o le amphetamine - ma le faʻaaogaina o le amio o le cocaine. Cereb Cortex 10: 488-498.

    1. Ungless MA,
    2. Argilli E,
    3. Bonci A

    (2010) Aafiaga o le atuatuvale ma le feteenai i dopamine neurons: aafiaga mo vaisu. Neurosci Biobehav Rev 35: 151-156.

    1. Ungless MA,
    2. Whistler JL,
    3. Malenka RC,
    4. Bonci A

    (2001) O le faʻaaogaina o cocaine faʻatasi i le vivo e faʻaolaina ai le umi o le malosi i le dopamine neurons. natura 411: 583-587.

    1. Van Bockstaele EJ,
    2. Pickel VM

    (1995) o le GABA-o loʻo i ai le neuronoa i le galuega faʻaletausaga o le faʻalauteleina o le faʻaleleia o le faʻalautele i le nucleus accumbens i le faiʻai o le rat. Brain Res 682: 215-221.

    1. Vanderschuren LJ,
    2. Kalivas PW

    (2000) Suiga i le dopaminergic ma le glutamatergic transmission i le induction ma le faʻaalia o le faʻalapotopotoga faʻapitoa: o se iloiloga taua o suʻesuʻega saʻo. Psychopharmacology (Berl) 151: 99-120.

    1. Vezina P

    (1996) D1 O le faʻamalosia o le faʻasalaga o le dopamine e talafeagai mo le induction o le faʻalauiloaina e le amphetamine i le vaega faʻaletausaga o le faʻaleleia o le tino. J Neurosci 16: 2411-2420.

    1. Vezina P

    (2004) Faʻalogoina o le vaitotonu o le midbrain dopamine neuron reactivity ma le pulea lelei e le psychomotor o fualaau faʻamalosi. Neurosci Biobehav Rev 27: 827-839.

    1. Vezina P,
    2. Giovino AA,
    3. O le poto poto,
    4. Stewart J

    (1989) Siosiomaga faʻapitoa-fesoʻotaʻiga i le va o aʻafiaga o le faʻaogaina o le morphine ma le amphetamine. Pharmacol Biochem Behav 32: 581-584.

    1. Vezina P,
    2. Kalivas PW,
    3. Stewart J

    (1987) O le faʻalauiloaina e tupu i aʻafiaga o le morphine ma le faʻataʻitaʻiga o le inu o le opioid agonist, DAGO, e faʻaauau ona faʻaauau ona faʻaauau i le faʻalauteleina o le faʻalapotopotoga ae le o le nucleus accumbens. Brain Res 417: 51-58.

    1. Vezina P,
    2. Leyton M

    (2009) Faʻamatalaga tuʻufaʻatasia ma faʻamatalaga o le faʻalauiloaina o lagona i manu ma tagata. Neuropharmacology 56 (Provid 1): 160-168.

    1. Vezina P,
    2. Lorrain DS,
    3. Arnold GM,
    4. Austin JD,
    5. Talofa N

    (2002) O le faʻalogoina o le midbrain dopamine neuron reactivity e faʻaalia ai le tuliloaina o le amphetamine. J Neurosci 22: 4654-4662.

    1. Vezina P,
    2. Stewart J

    (1990) Amphetamine o loʻo faʻaaogaina i le faʻalauteleina o le faʻaleleia o le vaʻaia ae le o le tumutumu o mea faʻapitoa e faʻapitoaina ai manoa i le faʻaogaina o le morphine: leai o ni mea faʻapitoa. Brain Res 516: 99-106.

    1. Volkow ND,
    2. Fowler JS,
    3. Wang GJ

    (2004) O le mafaufau o le tagata fai mea ua fai ma vaisu e tilotilo i le malamalama o suesuega ata: gaioiga o faiʻai ma togafitiga togafitiga. Neuropharmacology 47 (Provid 1): 3-13.

    1. Volkow ND,
    2. Wang GJ,
    3. Mae,
    4. Fowler JS,
    5. Wong C,
    6. Ding YS,
    7. Hitzemann R,
    8. Swanson JM,
    9. Kalivas P

    (2005) Faʻatoagaina o le gaioiga ma le medial frontfront cortex e le methylphenidate i mataupu o cocaine-addictive ae le o le puleaina: talafeagai i vaisu. J Neurosci 25: 3932-3939.

    1. Wang B,
    2. Luo F,
    3. Zhang WT,
    4. Han JS

    (2000) O le faʻamalosi poʻo le faʻatagaina o fualaau faasaina e faʻafouina ai le toe faʻaleleia o le nofoaga ua faʻamalieina. Neuroreport 11: 2781-2784.

    1. Wang B,
    2. Shaham Y,
    3. Zitzman D,
    4. Azari S,
    5. O le poto poto,
    6. Oe ZB

    (2005) O le Cocaine faʻamalosia le faʻavaeina o le midbrain glutamate ma le dopamine e ala i le corticotropin-le faʻatagaina o le vaega: o se matafaioi i le toe faʻafoʻi o le faʻamaʻi i le sailia o fualaau faasaina. J Neurosci 25: 5389-5396.

    1. Wang YC,
    2. Hsiao S

    (2003) Amphetamine faʻalauiloaina: vaega e le o vavaeeseina ma mea faʻapitoa. Behav Neurosci 117: 961-969.

    1. White FJ,
    2. Wang RY

    (1984) Faʻamatalaga electrophysiological mo A10 dopamine autoreceptor i lalo o le togafitiga masani a le chronic d-amphetamine. Brain Res 309: 283-292.

    1. White FJ,
    2. Hu HT,
    3. Henry DJ,
    4. Zhang XF

    (1995a) Suiga o le neurophysiological i le mesocorticolimbic dopamine system faʻatasi ai ma le faʻateleina o le cocaine pulega, i le Neurobiology of Cocaine: Cellular and Molecular Mechanisms (Hammer RP Jr. ed) pp 99-119, CRC Press, Niu Ioka.

    1. White FJ,
    2. Hu XT,
    3. Zhang XF,
    4. Wolf ME

    (1995b) Faʻaopoopoina le pulega o cocaine poʻo le amphetamine e suia tali o le neuronal i le glutamate i le masini o le dopamine mesoaccumbens. J Pharmacol Exp Ther 273: 445-454.

    1. Williams JM,
    2. Steketee JD

    (2004) O le Cocaine e faʻapupulaina ai le fualaau oona i le pito i luma o le pulu i le cocaine-faʻapitoa: o se suʻesuʻega i le taimi aʻoga. Eur J Neurosci 20: 1639-1646.

    1. Williams JM,
    2. Steketee JD

    (2005) Aafiaga o le taimi e faʻalagolago i le taimi o le faʻaluaina o le koko i le dopamine i le medial frontfront cortex. Neuropharmacology 48: 51-61.

    1. Wolf ME,
    2. Dahlin SL,
    3. Hu XT,
    4. Xue CJ,
    5. White K

    (1995) Aafiaga o liona o le muamua o le cortex, amygdala, poʻo le faʻasalaga i le faʻaogaina o le amio i le amphetamine: faʻatusatusa ma N-methyl-d-aspartate taufaasese. Neuroscience 69: 417-439.

    1. Wolf ME,
    2. Xue CJ

    (1998) Amphetamine ma le D1 dopon agonists e maua ai le biphasic aafiaga i luga o le faʻafefe o le gaʻo i totonu o le vaega o le mailei o le rat: faʻafouina e ala i le toe faia o le amphetamine administration. J Neurochem 70: 198-209.

    1. Wolf ME,
    2. Xue CJ

    (1999) O le gasegase o le glutamate i totonu o le vaega o le 'rat ratral' ua puipuia mai e le MK-801, SCH 23390, ma leona o le ibotenic o le muaʻi faʻatoʻaga. J Neurochem 73: 1529-1538.

    1. Wu WR,
    2. Li N,
    3. Sorg BA

    (2003) Faʻalautelega o aafiaga o le cocaine faifai pea i le medial prefrontal cortex dopamine tali i le cocaine ma se luitau faʻafefete i meaʻai i tamaʻi. Brain Res 991: 232-239.

    1. Xi ZX,
    2. Ramamoorthy S,
    3. Baker DA,
    4. Shen H,
    5. Samuvel DJ,
    6. Kalivas PW

    (2002) Faʻataʻitaʻiina o le kulupu o le kulutamate metabotropic signutamate e faʻamaonia e cocaine masani. J Pharmacol Exp Ther 303: 608-615.

    1. Xie X,
    2. Ramirez DR,
    3. Lasseter HC,
    4. Fuchs RA

    (2010) Aafiaga o le mGluR1 faʻamaʻi i totonu o le hippocampus i luga o fualaau faʻasaina-faʻafouina le toe faʻaleleia o amioga o le cocaine i totonu o kio. Psychopharmacology (Berl) 208: 1-11.

    1. Xie X,
    2. Steketee JD

    (2009a) Aafiaga o le faʻaauau ona faʻaalia i le cocaine i le vaega II o le gaosiga o le talipamate glutamate i le ratisite o le rat ratios muamua: suʻesuʻega amio ma le neurochimi. Psychopharmacology (Berl) 203: 501-510.

    1. Xie X,
    2. Steketee JD

    (2009b) Aafiaga o le faʻaalia faifai pea i le cocaine i le vaega II o le taligalu o le talitamate le talitamate i le ratisite muamua o le rat: o suʻesuʻega amio ma le neurochimi. Psychopharmacology (Berl) 203: 501-510.

    1. Yamaguchi M,
    2. Suzuki T,
    3. Abe S,
    4. Hori T,
    5. Kurita H,
    6. Asada T,
    7. Okado N,
    8. Arai H

    (2002) Faʻafoʻopoʻaina o le cocaine administration faʻapitoa e aafia ai le vaega ole suʻega o le NMDA (NR1, NR2A-C) mRNA i le mafaufau o le rat. Synapse 46: 157-169.

    1. CD laiti,
    2. Deutch AY

    (1998) O aʻafiaga o faʻamaʻi faʻasalalaʻau faʻasalalaʻau faʻamaʻi faʻamaʻi i luga o gaoioiga faʻavavevave ma mea faʻapitoa e maua mai i cocaine. Pharmacol Biochem Behav 60: 753-758.

    1. Zapata A,
    2. Chefer VI,
    3. Ator R,
    4. Shippenberg TS,
    5. Rocha BA

    (2003) Faʻalauteleina o le faʻalauteleina ma faʻaleleia le tali o le dopamine i le nucleus accumbens pe a maeʻa le puleaina o le cocaine i totonu o le maunu. Eur J Neurosci 17: 590-596.

    1. Zapata A,
    2. Gonzales RA,
    3. Shippenberg TS

    (2006) Faʻafouina le inu o le ethanol e faʻaosofia ai le faʻaalia o amioga i le leai o se faʻamatalaga accumbens dopamine tali i C57BL / 6J ma le DBA / 2J souris. Neuropsychopharmacology 31: 396-405.

    1. Zhang X,
    2. Lee TH,
    3. Davidson C,
    4. Lasalo C,
    5. Wetsel WC,
    6. Ellinwood EH

    (2007) Faʻaliliuina o le faʻaaogaina o le amio o le cocaine ma le fesoʻotaʻi faʻatasi o le NR2B ma le GluR1 o le NMDA ma le AMPA receptors. Neuropsychopharmacology 32: 377-387.

    1. Zhang XF,
    2. Hu XT,
    3. White FJ,
    4. Wolf ME

    (1997) Faʻateleina le taliina o le vailaʻau o le dopamine e faʻataunuʻu ai i le glutamate pe a maeʻa ona faʻafoeina pea le cocaine poʻo le amphetamine, e faʻasolosolo ma filifili faʻapitoa faʻamaumauga AMPA. J Pharmacol Exp Ther 281: 699-706.

    1. Zhou W,
    2. Kalivas PW

    (2008) N-acetylcysteine ​​e faʻaitiitia ai le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o faʻamaʻi ma faʻaosoina ai le faʻaitiitia o le faʻaitiitia o le tui- ma le heroin-induced drug-seeking. Biol Psychiatry 63: 338-340.

 

Mataupu e taʻua ai lenei tusiga

  • Faʻamālōlōina togafitiga mo le faʻalogo-leai se faʻafitauli o le tino ma le faʻafitauli o le faʻaaogaina o le faʻafitauli o le vailaʻau Br. J. Fomaʻi Aokuso 1, 2013 203: 112-119
  • Logonotor Sensitization to Ethanol Impairs NMDA Receptor-Dependent Synaptic Plasticity in the Nucleus Accumbens ma Faateleina le Ethanol Self-Administration J. Neurosci. Mati 13, 2013 33: 4834-4842
  • Suʻesuʻega o le neuroanatomical substrates o le taui i le sailiga o le faʻasolosolo o le faʻasao i le maunu J. Physiol. Me 15, 2012 590: 2427-2442