Glutamatergic synaptic plasticity in the mesocorticolimbic system in addiction (2015)

Lauroso o loʻo i luma le Neurosci. 2015 Jan 20; 8: 466. doi: 10.3389 / fncel.2014.00466. eCollection 2014.

van Huijstee AN1, Mansvelder HD1.

lē faʻatino

O fualaau oona ua toe faaleleia ai le siakiina o taui o le faiʻai, o le mesocorticolimbic dopamine (DA), e ala i le faatosinaina o fetuutuunaiga lautele o suauu glutamatergic synapses. O lenei vailaʻau faafomaʻi faʻamalosia e faʻamalosi fualaau faasaina e manatu e saofagā i le atinaʻeina ma le faʻamausali o vaisu. O lenei toe iloiloga ua faʻamaonia ai le faʻaleleia o synaptic o loʻo aʻafia ai i vivo faʻafeiloaʻi i fualaau faʻasaʻi ma faʻamatalaina pe mafai faapefea e nei vailaʻau faʻataʻitaʻiga faʻapitoa ona tuʻufaʻatasia i vaega eseese o amioga faʻafefete, e pei o le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina e ui i aʻafiaga leaga ma toe faʻafoʻi. I le taimi muamua, o le aafia i se vailaau o mea ua fai ma vaisu e mafua ai suiga i synaptic i le vaega telefoni feaveaʻi (VTA). O lenei vailaau faʻamalosi faʻamalosi i vailaʻau i le VTA mulimuli ane mafua ai suiga i synaptic i vaega o loʻo i lalo o le mesocorticolimbic system, e pei o le nucleus accumbens (NAc) ma le muamua o le cortex (PFC), faʻatasi ai ma le faʻalauiloaina o fualaau. O nei fesuisuiaʻiga o le synaptic suiga e mafaufauina ai le tele o uiga amio e faʻaalia ai vaisu. O laʻasaga mulimuli ane o le faʻamalosi palasitisi faʻamalosi i le NAC ma aemaise i le PFC o loʻo i ai se sao i le tausisia o mea ua fai ma vaisu ma le toe foʻi atu i le tagofia o fualaau faasaina e mafua mai i fualaau faasaina. Toe faʻafouina o le PFC glutamatergic circuits e mafai ona tumau i le avea ma tagata matua, e faʻapogai ai se faʻagata tumau e toe faʻafoʻi. O le a tatou talanoaina pe faʻapefea ona suia nei suiga o le neurobiological i fualaau faʻatauvaʻaina o ni faʻamatalaga fou mo togafitiga togafitiga talafeagai mo vaisu.

uputatala: vaisu, fualaau oona faasaunoa, synaptic plasticity, glutamate, dopamine, vaega telefoni feaveaʻi, nucleus accumbens, cortex muamua

faʻatomuaga

Mo se taimi umi, o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e le o se faʻamaʻi, ae o se filifiliga a le tagata lava ia. O le mea lea, o se taumafaiga laitiiti na maua i le sailia o togafitiga talafeagai mo tagata taʻitoʻatasi e ola fualaau faasaina. I le sefulu tausaga mulimuli ane, ua iloa ai e tagata o fualaau oona ua mafua ai ona suia suiga i le faiʻai, ma o le tagofia o mea ua fai ma vaisu o se maʻi faafomaʻi masani. Togafitiga, poʻo le "faʻaaogaina o vailaʻau" e pei ona faamatalaina i le DSM-5 (American Psychiatric Association, 2013), o loʻo faʻaalia i le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina e ui lava i taunuuga le lelei ma maualuga maualuga o toe faʻafoʻi. I le lalolagi atoa, e tusa ma le 27 miliona tagata o loʻo faʻaaogaina fualaau faʻamaina o le opiates, cocaine, cannabis or amphetamines ma 1 i soo se 100 oti i tagata matutua e mafua ona o le faʻatagaina o fualaau faasaina (United Nations Office on Drugs and Crime, 2014). E le gata i lea, o le WHO na manatu o le tau o le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina e aofia ai le 2% o le oloa maualalo i totonu o le 2004 i atunuu na fuaina (Health Organization Organization, 2008). O le tele o nei tau e fesootaʻi ma solitulafono tau faʻatau. E ui lava o loʻo tumau pea le mausali o le fualaau faʻasaina a Europa i tausaga talu ai nei, o le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina i Europa e tumau maualuga i tulaga faʻasolopito (EMCDDA, 2013). I le pito i luga, o tau ma le olaga nei o se taunuuga tuusaʻo o le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina, e pei o le ulaula tapaa ma inu ava malosi, e tele. E tusa ai ma le WHO, o le tapaa e pe tusa ma le 6 miliona tagata i tausaga taʻitasi ma 3.3 miliona tagata maliliu i tausaga taʻitasi ona o le faʻaleagaina o le ava malosi. O lenei mea e le aʻafia ai le faʻapogai o sootaga i le va o le faʻaleagaina o le ava malosi ma le tapaa ulaula ma le tele o faʻafitauli o mafaufau ma amio (Volkow ma Li, 2005). I le mea uma lava, o le mamafa i le lalolagi atoa o vaisu e matua tele. O le mea e leaga ai, o togafitiga faʻapitoa mo le tagofia o vailaau faʻasaina e le o aoga pea. Mo le faʻaleleia o togafitiga togafitiga, e taua le malamalama lelei i suiga o le neurobiological lea e mafua ai le tagofia o mea ua fai ma vaisu.

E ui lava o le failaina o le faiʻai o loʻo aʻafia ai mea ua fai ma vaisu e faigata tele, ae ua faʻamautuina o le gaioiga taui o le faiʻai, pe sili atu maoti, le faiga o le mesocorticolimbic dopamine (DA), e taua tele. O le faiga o le monocorticolimbic e aofia ai le vaega faʻaleleia o le vaʻaia (VTA) ma le faiʻai o loʻo nonofo i vaʻaiga mai VTA, e pei o le nucleus accumbens (NAc), le cortex muamua (PFC), le amygdala, ma le hippocampus (Swanson, 1982). O le faiga o le monocorticimbic e taua tele mo le taui ma le faʻamalosia o le gaioiga, faʻamalositino, ma amio pulea (Schultz, 1998; Atamamai, 2004). O fualaau uma o mea ua fai ma vaisu o loʻo galue i luga o le system mesocorticolimbic, faʻateleina le maualuga o le AT i lenei faiga (Di Chiara ma Imperato, 1988). Eseese ituaiga o fualaau faasaina e faateleina ai le maualuga o le mesocorticolimbic DA i ni masini eseese. O le Nicotine e siitia ai le maualuga o le AT e ala i le faaosofiaina o le VTA DA faʻasolosolo mai e ala mai i le α4β2-o loʻo maua ai nicotinic receptors (Maskos et al., 2005). O isi fualaau, e pei o le benzodiazepines, opioids ma le cannabinoids, e faʻaaoga ai lo latou aʻafiaga e ala i le taofiofia o le GABAergic internalurons i le VTA, ma faʻaitiitia ai le faʻasaina o le neuronesa DA (Johnson ma North, 1992; Szabo et al., 2002; Tan et al., 2010). Psychostimulants, e pei o le cocaine ma le amphetamine, faʻaopoopo le extracellular DA i le fesoʻotaʻi ma le DA transporter, o lea e taofiofi ai le reupption DA (Williams ma Galli, 2006). O le siʻitia o mesocorticolimbic DA levels e faʻatautaia ai aʻafiaga malosi o fualaau oona. E ui i lea, e leʻo faʻamatalaina ai mea e le masani ai faʻafitauli masani o loʻo vaaia i le tagofia o mea ua fai ma vaisu, talu ai o loʻo i ai pea nei mea pe a faʻamaʻaʻaina vailaau mai le tino ma ua toe foʻi mai le tau o le AT i le masani. O le atinaʻeina ma le faʻaalia o amioga o mea ua fai ma vaisu e mafua mai i le tumau o le neuroadaptations o fualaau faʻasaina i le mesocorticolimbic system.

O le maua mai o faʻamaoniga e faʻamaonia ai o vailaʻau e aʻafia ai suiga tumau i le faiʻai. Aemaise lava, o vailaau faʻasaina e faʻaleleia ai le faaliliuina o synaptic i le mesocorticolimbic system. O lenei tulaga matautia ua taua o le synaptic plasticity (Lüscher ma Malenka, 2011). O lenei iloiloga e taulai atu i le synaptic plasticity i vivo aafia i fualaau faasaina. E ui o le tele o ituaiga o synapses o loʻo faʻaleleia e fualaau faʻamaʻi, o fualaau oona ua manatu e masani lava ona suia le faʻafefe o le glutamatergic (Lüscher, 2013). E le gata i lea, o suʻesuʻega faʻavaomalo o le faʻaaogaina o fualaau oona e masani ona suʻesuʻeina. O le a tatou faʻamaonia ai nei suʻesuʻega lata mai i luga o vailaau faʻasaina o le faʻaaogaina o fualaau oona, faʻatasi ai ma le faʻamoemoe e faʻamalosia mea e masani ai i nei faʻaliliuga synaptic, ma pe faʻapefea ona saofaga nei suiga synaptic i vailaʻau faʻasolosolo i itu eseese o amioga faʻafeusuaiga.

Uluai suiga i le faʻaogaina o le gagana

Synaptic plasticity i le vaega televise faʻalauiloa (VTA)

Suiga i le synaptic transmission ua maeʻa ona tupu pe a uma le faʻafefe muamua i se vailaau faʻasaʻi. Se tasi i vivo O le faʻaaogaina o fualaau faʻasaʻi e mafua ai le faateleina o le malosi faʻamalosi i le faʻaaogaina o faʻamalosi i luga o le neia o le VTA. O se tasi o le tuiina o cocaine e leai se tasi na faia i vivo i le mice ma rats, ma le 24 mulimuli ane, o gaioiga postsynaptic excitatory (EPSC) na tusia i le dopaminergic neurons i le vaeluaga o apa o nei manu e mataʻituina ai suiga i le malosi o le synaptic (Ungless et al., 2001). O le fua o le AMPAR vs vs NMSDAR-mediated EPSC (ratio AMPAR / NMDAR) i le VTA ma le neurons na matua faateleina. O lenei siʻitiaga e mafai ona atagia ai se faʻaopoopoga o āu o le AMPAR poʻo se faʻaitiitia o galu o le NMDAR poʻo se tuufaatasiga o ia mea uma e lua. O le mea moni, o le faateleina o āu o le AMPAR ma faʻaitiitia ai gaioiga o le NMDAR e tutupu uma ma faʻapogai ai le maualuga o le AMPAR / NMDAR i le maea ai ona faʻafefe i se vailaau oona. Ungless et al. (2001) na faʻaalia ai le faʻalauteleina o le AMPAR i le faʻaaogaina o faʻamalosi i luga o le AD neurons o le VTA, talu ai ona o le tele ma le tele o taimi o le IEPC-mediated miniature EPSCs (mEPSCs) na matua faateleina ina ua maeʻa i vivo faʻaalia i le koko. Na lagolagoina foi lenei mea e ala i le sailia o le AMPA i VTA DA neurons na taʻitaʻia ai galu tetele i le AMPA i apa mai le maile na maua ai le iniseti i luga o le cocaine nai lo fasi mai mailei na tuiina i le saline. O le mea taua, o le vailaau faʻaaogaina o le cocaine mo le umi o vaʻaia o le AMPAR na faʻaalia e patino mo DA neurons o le VTA, talu ai e leai se vaʻaia na maua i le hippocampus poo le GABA neurons i le VTA. O le faateleina o le cocaine-induced i le fua faatatau o le AMPAR / NMDAR e leʻi tupu pe a faʻauʻuina le cocaine ma se tagata faʻataʻitaʻia le NMDAR, e faʻaalia ai o le siʻitia o le ratio AMPAR / NMDAR e faalagolago i le faʻatinoina o le NMDAR. O le mea lea, o se faʻaaliga tasi e maua i le cocaine e faʻapipiʻiina ai le palasitisi synaptic i faʻamalosi faʻapitoa i luga o le VTA DA neurons e talitutusa ma le NMDAR-tumau-potential potential (LTP). E tusa ai ma lenei mea, o le synaptic plastics e faʻatapulaʻa mulimuli ane ai le LTP, o loʻo fautua mai ai o nei ituaiga e lua o faʻasalaga faʻavae paʻu (Ungless et al., 2001; Liu et al., 2005; Argilli et al., 2008; Luu ma Malenka, 2008).

A maeʻa ona maua i vivo coinaine-induced plasticity, na suʻesuʻeina pe o isi vailaau faʻasaina e faʻaalia ai suiga tutusa i le faʻasalalauga i le VTA. Mai i vitro suʻesuʻeina ua uma ona iloa o le faʻaaogaina o se laʻititi maualalo o le nicotine e aʻafia ai le LTP i le faʻasalaga faʻapitoa i VTA DA neurons (Mansvelder ma McGehee, 2000), lagolagoina lenei manatu. O le mea moni, o vailaau uma o mea ua fai ma vaisu e tofotofoina i le taimi nei (lea o le morphine, nicotine, benzodiazepines ma le ethanol) e mafua ai le malosi o le AMPAR i VTA DA neurons 24 h after i vivo puleaina o se mea e tasi (Saal et al., 2003; Tan et al., 2010). VAEGA AMPAR / NMDAR e leʻi faʻaleleia pe a uma i vivo puleaina o fualaau faasaina e le o ni mea e fai ma vaisu o le fluoxetine ma le carbamazepine (Saal et al., 2003). O le mea moni o vasega eseese o fualaau faasaina, faatasi ai ma vaega eseese o le faatinoga o le gaioioiga, o le faatosinaina o se ituaiga o mea faafoliga faafoliga i VTA DA neurons o se faailoga muamua lea o lenei ituaiga o palasitisi synaptic atonu e fesootai ma mea tau vaisu o nei fualaau faasaina.

O isi suʻesuʻega i auala o loʻo faʻatupulaʻia ai le maualuga o le AMPAR / NMDAR, na faʻaalia ai o le NMDAR-activation e manaʻomia mo le faʻamalosia o synaptic faʻataʻitaʻiina e mafua mai i le faʻamalosia o le DA D5 taliga, talu ai e leai se malosi malosi na maua i le cocaine na maua ina ua maeʻa le faʻaaogaina o le D1/D5 talipupuni o le talipupuni po o le D5 kiota kilivai puitui (Argilli et al., 2008). Faʻavaomalo faʻapitoa i le Nicotine i vitro e faʻalagolago foi i le DA D5 talini (Mao et al., 2011). O le faalauteleina o le AMPAR e mafua mai i le faʻaofiina o le GluA2-leai AMPARs i le sosoʻo mulimuli ane i vivo aafia i fualaau oona (Bellone ma Lüscher, 2006; Argilli et al., 2008). Early work by Fitzgerald et al. (1996) ua uma ona tuʻuina atu se faʻamaoniga o le faʻamalosia o vailaau faʻasaina i vailaʻau faʻamalosi i luga o le DN neurons o le VTA o loʻo aofia ai se ki i le GluA2-leai ni AMPAR. O le faʻamatalaga o vaega ole GluA1, ae le o GluA2 subunits, na faʻatupulaʻia i le VTA DA neurons ina ua maeʻa ona faʻaalia i cocaine (Fitzgerald et al., 1996). Ina ia maua nisi faʻamatalaga tuusao o se ki i GluA2-leai ni AMPAR, Bellone ma Lüscher (2006) faʻaaogaina uiga o le biophysics o GluA2-leai ni AMPARs. GluA2-leai AMPARs o Ca2+-e faʻafiafiaina, sili atu le amio, o loʻo faʻasaʻoina totonu ma ua poloka e polyamines (Washburn ma Dingledine, 1996; Isaako ma al., 2007). O le faʻasaʻoina o le EPSC ua faʻasalalau le AMPAR na faʻapupulaina ina ua maeʻa le puleaina o le cocaine, ma le faʻaaogaina o le polyamine toxin Joro spider toxin (JST) i le isi vaega o loʻo poloka ai le EPSC faʻasalalau AMPAR i mice e togafitia i kokeni, ma faʻamaonia ai le tuʻuina atu o GluA2-leai AMPARs (Bellone ma Lüscher, 2006). O nei sosoʻo e mafai ona tuʻuina i le pito i luga o le vaitaele o GluA2-o lo o aofia ai le AMPAR, pe mafai foi ona suia sui o le GluA2, ma teu le numera o le AMPAR i le synapse i taimi uma. O le faʻamaoniaina o igoa o le GluA2 o loʻo faaalia ai o le vai cytoplasmic of GluA2-containing AMPARs na faʻaleleia pe a uma ona faʻaalia le cocaine, aʻo faʻaitiitia le faailogaina o GluA2 i le synapse (Mameli et al., 2007). O le mea lea, o le aafia i fualaau oona ua mafua ai se fesuiaiga o GluA2-o loo i ai mo GluA2-leai ni AMPAR, lea e mafai ai ona ave le AMPAR ona o le maualuga o le auala o le GluA2-leai AMPAR.

I le amataga, o suʻesuʻega na lipotia mai ai se vailaʻau faʻamalosi o le AMPAR i le VTA DA neuron na faʻatinoina le 24 h i le maeʻa ai o fualaau faʻamaina, ae o le a tonu le taimi o le synapse faʻamalosia e mulimuli i fualaau oona? Argilli et al. (2008) na iloa ai o le synaptic plasticity na tupu vave i le maeʻa ai o le pulega, talu ai na maua le malosi o le AMPAR i totonu ole 3 h (Argilli et al., 2008). O le faʻaaogaina o le faʻamalosia o le faʻaleagaina o le cocaine, e le tumau, ona o le siakiina o le synaptic na maitauina i taimi o 5, ae le o le aso 10 (Ungless et al., 2001). Talu ai ona o le tuʻuina atu i luga o le VTA DA neurons e faʻapipiʻiina pe a maeʻa le vaiaso, e tatau ona aʻafia se gaioiga e faʻafefe ai suiga o fualaau faasaina. O le mea e mataʻina ai, o le synaptic plasticity-induced plasticity e faʻaaogaina e ala i le faʻatoaina mai o mGluR1 suʻega i le VTA. Aemaise lava, o le tui faʻatasi o le mGluR1 o loʻo faʻaaogaina ai se mea lelei i le mGluRXNUMX e faʻaaogaina ai le cocaine e mafua mai i le cocaine (Bellone ma Lüscher, 2006). Faʻafitauli i le lotoifale o le galuega a le mGluR1 i neurons o le VTA i le isi lima faaumiumi le malosi o le cocaine e faʻaalia i le VTA (Mameli et al., 2009). O le mea lea, pe a uma le faʻaleagaina o vailaau faʻasaina, faʻafeiloaʻi faʻatautaia o le synaptic e masani ona faʻatulagaina e le LTG, e aofia ai le sui GluA2-le lava AMPAR ma le amio pulea GluA2-containing AMPARs (Mameli et al., 2007).

I le taimi nei, o le faalauteleina o le AMPAR ua talanoaina o se mafuaaga mo le faateleina o le AMPAR / NMDAR o loʻo aʻafia e i vivo fualaau faasaina. Ae peitai, o le faaofiina o le GluA2-leai AMPAR o le a faaitiitia ai le fua faatatau AMPAR / NMDAR i + 40 mV, talu ai o GluA2-le lava AMPARs e amio le lelei i le lelei o le membrane potentials ona o le polyamine poloka. O le mea lea, o le faateleina o le AMPAR / NMDAR o aʻafiaga e tatau ona mafua ona o le faaitiitia o galu o le NMDAR. O le mea moni, o le maualuga o le AMPAR / NMDAR na mafua ona o le paʻu i le NMDAR transmission (Mameli et al., 2011). O lenei faʻaitiitiga e mafua mai i le suiga ole musika o le NMDAR. GluN2B i le GluN2A o loʻo faʻateleina pe a maeʻa ona aʻafia i cocaine (Yuan et al., 2013). Ma le isi, GluN3A-o loʻo aofia ai NMDARs, e maualalo tele Ca2+ permeability, ua faaofiina i totonu o le synapse ina ua mavae le faaali mai o le cocaine (Yuan et al., 2013). Faʻatasi, o nei suʻesuʻega ua fautua mai ai o le cocaine e faʻaaogaina le synaptic faʻapipiʻi o GluN1 / GluN2B / GluN3A-tri-heteromeric-containing NMDARs e sui ai GluN1 / GluN2As ma GluN1 / GluN2A / GluN2Bs. O fesuiaiga o le cocaine i le AMPAR ma suiga i le cocaine i le NMDAR o le a faalagolago i le faaofiina o GluN3A-o loo aofia ai NMDARs, talu ai e leai se palasitini e faatosina mai cocaine sa i ai i gusi o knockout ma GluN3A pe a uma foi ona tuiina se viral-viral-viral veʻa vevela faʻaalia se RNA (short-GluN3A short-hairpin RNA (Yuan et al., 2013). I le mea mulimuli, o le mGluR1 faʻafouina, lea na faʻaaogaina ai le cocaine-amerika AMPAR o le a toe tufatufaina atu, na ia faʻaaogaina foi le toe tuʻuina atu o le NMDAR redistribution (Yuan et al., 2013). O le mea lea, o le tuufaatasia o synaptic o le GluN3A-o loʻo aofia ai le AMPAR e foliga mai e taua mo le faʻamatalaga o le palasitene-induced plasticity.

I le faaopoopo atu i mea faʻaaogaina o le glutamatergic, o VTA DA neurons e maua foi GABAergic meafaigaluega, mai initaneti i totonu o le lotoifale ma mai mai le NAc ma le pallidum lautele (VP; Kalivas et al., 1993; Steffensen et al., 1998). O nei fomaʻi faʻamalosi i luga o le VTA DA neurons e aʻafia foi i le synaptic plasticity pe a uma ona aʻafia i fualaau oona. Morphine, cocaine ma le nicotine na faʻaalia uma e le afaina ai le umi o le vaʻaia o GABAergic synapses i VTA DA neurons, e ui lava i taimi eseese (Niehaus et al., 2010). I le isi itu, o GABAergic meafaigaluega i totonu o le initaneti internurons i totonu o le VTA o loʻo aʻafia pe a maeʻa i vivo aafia i fualaau faasaina, o le mea lea e le faʻamaonia ai le DA neurons (Tan et al., 2010; Bocklisch et al., 2013). Faʻatasi, o le faateleina o le AMPAR / NMDAR i le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le VTA DA neurons, o le leiloa o le LTP o GABAergic synapses on VTA DA neurons, ma le faʻasaina o VTA DA neurons e le malosi o GABAergic synapses i luga o VTA Internalurons atonu o le a faʻaleleia atili ai VTA DA neurons. I le tulaga o le nicotine, o le GABAergic i totonu ole VTA DA neurons e faʻaititia atili ile faʻaaogaina o le nicotinic acetylcholine receptors (nAChRs) i luga o neʻau GABAergic (Mansvelder et al., 2002). Talu mai le faʻatoagaina o nAChRs e faʻapipiʻiina ai neva GABAergic, o lenei faʻaaogaina e mafua ai le atuatuvale o le GABAergic transmission. O lenei aafiaga o le sili lea i vaega laiti o neu GABAeric lea e masani ona fiafia i le pipisi o le cholinergic. O le atuatuvale o le GABAergic fesoasoani e mafua mai i le faʻaaogaina o le NAChR e mafai ona fesoasoani i le faateleina o le VTA DA le neuron excitability, e ui lava e foliga mai e sili atu le fesoʻotaʻi vavalalata i le va o le GABA ma le DA neuron (Tolu et al., 2013).

O vailaau faʻasaina o synaptic faʻamalosi i le VTA e le tupu i le lalolagi atoa, e aʻafia uma VTA DA neurons tutusa. O faʻamatalaga talu ai nei ua faʻaalia ai o vailaʻau e faʻaeseese ona aʻafia ai le tele o pitonuʻu o VTA DA neurons ma faʻasologa i vaega eseese e faʻatatau i ai (Lammel et al., 2013). O le tasi le tuiina o le cocaine na filifilia faʻapitoa i le glutamatergic synapses i luga o le neurons o loʻo agai i le atigi NAc ae e le o faʻamalosi i luga o le neuronite o loʻo agai atu i le mPFC (Lammel et al., 2011). O le faʻaaogaina o lafoga i luga o le DA neurons e faʻatatau i le mPFC e ui i lea na suia e se mea faʻavevesi, o loʻo fautua mai ai o aʻafiaga ma le faʻavevesi o aʻafiaga e aʻafia ai le tele o vaega a le DA neuron i le VTA. O neu alo o le DNA e agai atu i le masini NAc, lea e afaina i fualaau faasaina, latou te maua mai i latou mai le laterodorsal tegmentum, ae o le neu alo o le DN e agai atu i le mPFC, lea e aʻafia ai i fualaau oona, e maua mai i latou mai le itu i tua (Lammel et al ., 2012).

nofofua i vivo faʻamatalaga i vailaʻau o le faʻaleagaina o aʻafiaga suiga o synaptic o loʻo i ai i le taimi ua maeʻa ona faʻamaʻoina vailaʻau mai le tino, a itiiti mai 5 aso. Ae ui i lea, e matua puupuu lava lenei mea e faʻamatalaina ai amioga tumau tumau o loʻo vaaia i le tagofia o mea ua fai ma vaisu. EO le maualuga o le cocaine o le fua o le AMPAR / NMDAR i le VTA DA neurons e le mafai ona toe siaki i aso e sefulu talu ona maeʻa le puleaina o le cocaine, e pei foi o le malosi o le synaptic na faia e le se tasi tui (Borgland et al., 2004). Ae ui i lea, i nei suʻesuʻega uma na faʻaaogaina fualaau faʻasaina. O le aʻafiaga o le pulea e le tagata lava ia o vailaau o mea ua fai ma vaisu e umi atu nai lo le aafiaga o le puleaina fualaau faasaina. Ina ua mavae le 3 masina o le aloese mai le puleaina o le cocaine, o le synaptic potential cocaine-induced potential still existed in VTA DA neurons in rabbits (Chen et al., 2008). O lenei faʻaauau pea o le malosi o le synaptic fualaau faasaina i vailaʻau VTA ina ua uma le puleaina o fualaau faasaina e taʻu mai ai o lenei tulaga matautia e mafai ona avea o se vaega taua e taitaia ai le atinaeina o amioga ua fai ma vaisu.

O a ni suiga tuusaʻo amio e faʻaosoina e le vailaau faʻasaina o synaptic i le VTA? Mice na i ai le faʻamavaega o le GluA1 poʻo le GluN1 o loʻo filifilia ma le filifiliga i DA neurons e leai ni vailaʻau faʻasaina i VTA DA neuron, ae o loʻo faʻaauau pea ona maua e le cocaine se mea e masani ona iai tulaga (CPP) ma le faʻalapotopotoga faʻapitoa i nei moa (Engblom et al., 2008). I se isi suʻesuʻega, o mice na le maua le GluN1 faʻavaeina faapitoa i DA neurons na faʻaalia ai foi le faʻalauteleina o le amio, ae na soloia le CPP i nei moa (Zweifel et al., 2008), i le faatusatusa atu i taunuuga mai le Engblom et al. (2008). O lenei feeseeseaiga i le va o suʻesuʻega e mafai ona mafua ona o eseesega i tulafono a le CPP. O le mea uma lava, o faʻamaoniga e faʻatapulaʻa le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina i le VTA DA neurons e faʻatautaia ai amioga faʻagavaʻa o le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina. Ae ui i lea, o le vailaau faafomaʻi o synaptic i vailaʻau i VTA DA neurons atonu o se laasaga muamua taua mo amioga ua fai ma vaisu. I pepe e leai GluN1 i DA neurons, na toe faʻaumatia le faʻaaogaina o amioga faʻatau i le CPP (Engblom et al., 2008). E le gata i lea, o le faʻalauteleina o le faʻaleleia o le faʻaleleia o amio lea e tupu pe a maeʻa le faʻamavaeina o cocaine e le i tupu i gluo Kuki knockout GluN1 (Zweifel et al., 2008). O nei suiga o amioga i le taimi mulimuli-atonu e le o ni taunuuga tuusaʻo o le synaptic plasticity i le VTA, ae sili atu ona mafua mai i suiga o synaptic i isi vaega o faiʻai e mafua mai i le synaptic plasticity in the VTA. O vailaʻau faʻasaina o synaptic faʻamalosi i le VTA o loʻo taʻitaʻia ai i le faʻamalosia o le faʻamalosia o le tino i isi vaega o le mafaufau, lea e sili atu ona taua mo suiga o amioga ua vaaia i mea ua fai ma vaisu nai lo le synaptic plasticity i le VTA lava (vaai i lalo). I totonu o le VTA, o fualaau faʻaleagaina e faʻaaogaina ai tulafono mo le faʻataʻitaʻiina o le gaioiolosi o gaoioiga ma mafai ai ona mafai mulimuli ane suiga o le eleele i le faagasologa o le mesocorticolimbic circuits (Creed ma Lüscher, 2013). To suiga i suiga i tua o le faiʻai, aemaise lava i le NAc ma le PFC, e manatu o le a fesoʻotai ma faʻasologa o mea e le masani ai o loʻo vaaia i le tagofia o mea ua fai ma vaisu.

O le gafatia o le synaptic plasticity in the VTA e faʻasese ai tulafono mo le faʻatautaia o le plasticity depends on the redistribution of AMPAR and subdivisions NMDAR (Yuan et al., 2013). O le mea masani, o le LTP o le NMDAR-faʻalagolago ma e faʻateleina pe a faʻasaʻo le faʻamavaega o le glutamate e faʻatasi ma le faʻamalamalamaina o le membrane postsynaptic, ona o le Mg2+-o le poloka o NMDARs ua faʻamalieina i le gapolati o le gaʻolaʻau o le membrane, faʻatagaina Ca2+ ulufale. Ae ui i lea, o le cocaine e faʻaaogaina ai se fesuiaiga o le tuufaatasiga o le NMDAR, ma fausia ai NMDARs e maualalo le Ca2+ e mafai ona faʻamaonia (Yuan et al., 2013). O le mea lea, o le faʻafouina o NMDARs ua le toe faʻaauau le LTP. I le isi itu, o le cocaine e faʻaaogaina le synaptic faʻapipiʻi o GluA2-leai AMPAR, o Ca2+-e faʻafiafiaina. O le mea lea, a maeʻa ona maua mai le cocaine, e mafai ona faʻaauau se ituaiga o le LTP i VTA e faalagolago i le faʻaaogaina o le calcium e ala i le AMPAR ma e tutoatasi lava mai le NMDARs (Mameli et al., 2011). Ae ui i lea, GluA2-leai se AMPAR e amio leaga i le lelei o le gafa o le membrane, ona o le polyamine poloka ile malosi lelei o le membrane. O le tele o le hyperpolarization, o le sili atu foi ona faigofie GluA2-leai AMPAR e taitaia le kesi. O le mea lea, o le cocaine e mafua ai tulafono o le faalagolago i le gaioiga o le malosi e sui ai, talu mai le amataina o le LTP i le taimi nei ua manaʻomia ai le faia o se gaoioiga faʻapipiʻi faʻatasi ma le hyperpolarization o le cell postsynaptic nai lo le leʻoloaina (Mameli et al., 2011). Pe o le mea moni lenei mo togafitiga uma o sauaga e tumau pea ona tofotofoina.

E pei ona taʻua i luga, o le faʻamalosi faʻamalosi palasitisi i le VTA e mafua mai ai le faʻamalosia o palasitisi i isi vaega o le mesocorticolimbic system. O suiga o le Synaptic e tupu muamua i totonu o le VTA ao leʻi faia le synaptic plasticity i isi itulagi o le mesocorticolimbic system. E le gata i lea, o suiga i le VTA e tupu pe a maeʻa ona faʻaalia, ae o le palasi i nofoaga i lalo e masani ona manaʻomia ai le tele o faʻamaʻi (Kourrich et al., 2007), e ui e manaʻomia ona matauina o Mato et al. (2004) faʻaalia i totonu o lauusiusi, tasi i vivo pulega o THC suiga synaptic plasticity i le NAc (Mato et al., 2004). E le gata i lea, o le gaioiga faʻasaina o le synaptic i le cocaine naʻo le NAc e tupu pe afai o le synaptic plasticity in the VTA e tumau pea (Mameli et al., 2009). O le fesuiaiga o le synaptic plasticity i le VTA e ala i le iniseti o intraperitoneal o se modulator lelei o le mGluR1 na taofia ai le synaptic plasticity i le NAc (Mameli et al., 2009). I le isi itu, pe a uma le faʻaleagaina o le galuega mGluR1 i VTA, o le a faʻaʻumiʻilia ai le malosi o le vailaʻau i le VTA, o le tasi le tuiina o le cocaine na lava lea e faʻamalosi ai le synaptic plastics i le NAC, e le masani ai le mataupu. O nei suʻesuʻega ua fautuaina mai ai le faʻapipiʻiina o faʻataʻitaʻiga o synaptic plasticity, faʻatasi ai ma le VTA e avea ma nofoaga muamua o le palasitisi, sosoo ai ma le faʻataʻitaʻiina o le faʻamalosia o mea faʻapitoa i le talafatai o le mesocorticolimbic system. O faʻatulagaga o loʻo mulimuli mai ai nei vaega mulimuli o le faʻataʻitaʻiina o loʻo talanoaina i le vaega o loʻo mulimuli mai.

Laasaga mulimuli ane o le synaptic remodeling

Faiga faʻamaʻi pipisi e faʻafefeteina i le vailaʻau faʻamalosi i totonu o le nucleus accumbens

O manoa autu o le NAc, o le GABAergic medium spiny neurons (MSNs), e maua ai fualaau o le glutamatergic mai i vailaʻau o le cortical ma limo, e aofia ai le PFC ma le amygdala (Groenewegen et al., 1999). O taunuʻuga mai le tele o suʻesuʻega e faʻaalia ai o le faʻaaogaina o le glutamatergic i le NAc e tāua tele i le sailia o fualaau faasaina. O le Microinjection o le AMPA i le NAC e mafua ai le toe faʻaleleia o le amio o le cocaine, ae o le microinjection o se tasi o le AMPAR i totonu o le NAC e taofia ai le toe faʻaleleia o suʻesuʻega cocaine (Cornish ma Kalivas, 2000; Ping et al., 2008). E le gata i lea, o le gaioiga i totonu o le NAC ua manatu e faʻatalanoaina le faʻalauteleina o amioga (Koya et al., 2009, 2012). Talu ai o le faʻamaonia o le glutamatergic i le NAc e tāua tele i le amio o mea ua fai ma vaisu, o le synaptic plasticity at glutamatergic synapses on NAc MSN atonu o le a aʻafia i le tagofia o mea ua fai ma vaisu.

E ese mai i le VTA, e le lava le tuiina o le cocaine e tasi e faʻaigoaina ai le faʻamalosi faʻasiliu i le NAc (Kourrich et al., 2007). E naʻo le togafitiga faʻatasi ma cocaine, o suiga i le malosi faʻapitoa e tupu i le faʻaaogaina o le synapses i NAc MSNs. O le faʻatonuga o lenei faʻasalalauga faʻapitoa e faalagolago i le umi o le faʻamaʻiina o fualaau (Kourrich et al., 2007). Kourrich et al. (2007) faʻatautaia le faʻailogaina o le cocaine e tasi i aso taʻitasi i tamaʻitaʻi ma iloilo le fua faatatau o le AMPAR / NMDAR ile neo o le NAc e lua 24 h ma 10-14 aso pe a uma le tui mulimuli. I le amataga o le tolopoina, 24 h i le maea ai o le tui mulimuli, o le faʻaitiitia o le numera o le AMPAR / NMDAR na maua i le neo o le neo o le cocaine e togafitia. Ae ui i lea, ina ua maeʻa se vailaʻau e leai se fualaau o le 10-14 aso, o le numera AMPAR / NMDAR na faʻapupulaina i neo neo o le NAc. E le gata i lea, o le toe faʻaaogaina o fualaau faasaina na mafua ai ona paʻu i le numera o le AMPAR / NMDAR i le 1 aso mulimuli ane, faʻatoʻa faʻaaogaina le malosi o synaptic. O le atuatuvale o le Synaptic ina ua maeʻa le maua o le cocaine i le maea ai o se vaitaimi e leai se fualaau faasaina na faamatalaina foi i uluai suesuega (Thomas et al., 2001; Brebner et al., 2005). Thomas et al. (2001) na faʻaalia ai foi o le paʻu o le fuainumera AMPAR / NMDAR e atagia ai le faʻaititia o le tuʻuina atu o le AMPAR.

Le fuafuaina o le mafuaʻaga o le maualuga o le AMPAR / NMDAR i le neo neu o le NAc pe a maeʻa le faaumiumi, Kourrich et al. (2007) faʻamaumauga a le AMPAR i le AMPAR. O le televave ma le tele o mEPSC ua faʻafefeteina e le AMPAR sa matua faateleina i le mailei e togafitia i kokeni (Kourrich et al., 2007), o loʻo fautua mai ai se vaʻaia o le fesoʻotaʻiga faʻasalalauga faʻasalalauga a le AMPAR ina ua maeʻa le faaumiumi. O nei taunuʻuga e tutusa ma sailiiliga a Boudreau ma Wolf (Boudreau ma Wolf, 2005), o le na maua le faʻaalia o le maualuga o le cell cell expression o le AMPAR i le NAC o 'anufe i le maeʻa o aso 21 o le tolopo. E ui lava e le o iloa le auala tonu o loʻo aʻafia ai le malosi o le synaptic i totonu o le NAc, pe a maeʻa le faʻasolosolo umi, e iloa ai o le malosi o synaptic e faʻalagolago i le toe faʻaleleia o le alafua o le kinase (ERK) o le extracellular e ala ile ERK phosphorylation (Pascoli et al., 2012). O le faʻaopoopoga o taimi ole AMPAR mEPSCs, faʻatasi ma le sailiiliga o le fua faʻatusatusa-pulse (se fua mo le galuega faʻapitoa) e le suia, o loʻo fautua mai ai O le faʻaalia soo i le cocaine e ono oʻo atu ai i le fausiaina o synapses fou i NAc MSNs. E lagolagoina lenei mea e ala i le mauaina o le numera o vailaʻau dendritic i le NAc MSNs na faʻateleina ina ua uma ona faʻaalia i cocaine, amphetamine ma nicotine (Robinson ma Kolb, 2004). O le mea lea, o le faʻateleina o le kokeni e maua ai le manava i le NAc shell lea e atiaʻe i le taimi o le faʻamavaeina o fualaau faasaina, atonu e mafua mai i le fausiaina o synapses fou, lea e sosoo ai ma le faʻalavelave faʻaleagaina o synaptic i luga o se toe faʻalauiloa. Ae ui i lea, i le maeʻa ai o le faaumiumi o taimi ma i le maeʻa ai o le toe faʻaaogaina o fualaau faasaina, o le NMDAR sa leʻi faʻaaogaina (Kourrich et al., 2007). E le gata i lea, e leai se faʻamaoniga mo se suiga i le auai o GluA2-leai ni AMPAR i le synapse na maua, ona o le faʻamaufaʻailogaina o le EPSC i le AMPAR sa le suia i ni mailei e togafitia i le coca ina ua maeʻa le tolopoina ma pe a maeʻa ona faʻaalia le koko.

O nei suʻesuʻega sa faʻaaogaina ai le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina ina ia faʻaalia ai le faʻamalosia o le faʻamalosi. I le mulimuli ai i le puleaina o le cocaine, na maua ai le atuatuvale synaptic o le faʻailoga i le NAc shell i le taimi o le vavae ese mai cocaine (Schramm-Sapyta et al., 2006), lea na sosoo ai ma le faateleina o le AMPAR ina ua maeʻa le tolopoina (Conrad et al., 2008). Peitai, e ese mai i sailiiliga a Kourrich et al. (2007), o lenei siitaga na maua e mafua mai i le synaptic insertion of GluA2-leai AMPAR. Bo isi vaega ma le intracellular GluA1 maualuga na siitia tele i le NAc ina ua mavae aso 45 o le aveese, ma le faʻaleleia o totonu o le EPSC ua faʻasalalau le AMPAR, na matua faʻapupulaina i le maualuga o le NAc o laumei e togafitia i kokeni (Conrad et al., 2008). GluA2 laʻasaga e leʻi suia, o loʻo fautua mai ai o GluA2-leai AMPARs ua tuʻuina i le pito i luga ole vaitaele o GluA2-o iai AMPARs. Talu mai Kourrich et al., Na iloiloina suiga i synaptic ina ua mavae aso 10-14, aʻo Conrad et al. siakiina siaki synaptic pe a maeʻa ona aveese le 42-47 aso, e mafai ona faʻaofi le synaptic o le GluA2-leai AMPAR i le NAc e tupu pe a maeʻa le taimi e teʻi ai. O lenei mea e tusa ai ma le sailiiliga o NAc GluA1 maualuga sa na o sina siʻitia laʻititi ina ua mavae aso 21 o le vavae ese, ma faʻaalia ai o maualuga o GluA1 e faʻateleina le alualu i luma pe a maeʻa ona aveeseina (Conrad et al., 2008). Le suʻesuʻega a Mameli et al. (2009) lagolagoina le manatu e faapea GluA2-leai se AMPARs ua faʻaofiina i synapses pe a maeʻa ona aveeseina mai le faʻaleagaina o le cocaine. Na maua se numera o le faʻasaʻoina maualuga i le NAc MSN i le maeʻa o 35 aso o le tosoina o tua i le maeʻa ai o le puleaina o cocaine e le faʻaaogaina ma le puleaina o le cocaine (Mameli et al., 2009). O le mea lea, o le synaptic AMPAR o laʻititi laʻititi i le NAC MSN o loʻo suia mo le tele o vaiaso talu ona faʻaalia le koko.

O Thomas et al. (2001) ma Kourrich et al. (2007) na maua ai se faʻaitiitia iloga i le fua ole AMPAR / NMDAR i le neo neu o le cooine e togafitia i le cocaine aʻo vave ona vavae ese, lea na mafua ona o le faʻaitiitia o le tuʻuina atu o le AMPAR (Thomas et al., 2001). Ae ui i lea, o se faʻaitiitiga o le AMPAR / NMDAR ratio e mafai foi ona mafua mai i le faʻavaeina o synapses lemu. O faʻasalaga lemu o ni mea faʻapipiʻi faʻamalosi e aofia ai NMDARs, ae leai ni AMPAR (Isaac et al., 1995). Thomas et al. (2001) e leʻi maua ai ni suiga i le cocaine i le NMDAR, ae e le vavaeeseina ai le avanoa e faateleina le synapses lemu e ala i le maua o le koko. O le mea moni, pe a uma ona faʻaalia pea le cocaine, o le numera o synapses lemu na faʻalauteleina i MSC MS MS (Huang et al., 2009). O nei synapses fou lemu na faasolosolo malie ona faia i le taimi o le mai i le coca, ma maua ai se siitaga taua o le pasene o synapses filemu mai le aso lona tolu o togafitiga o cocaine. O le faʻagasolo o le faʻaogaina o le faʻaogaina o le cocaine e faʻatautaia e le membrane le faʻaofiina o NMDARs fou GluN2B (Huang et al., 2009). O le maualuga ma le maualuga o GluN2B, ae le o GluN2A, na faʻatuputeleina, faʻatasi ma le maualuga o le maualuga ole vaega o GluN1 e tatau ona totogi. E le gata i lea, a maeʻa ona vaʻaia GluN2B-o loʻo aofia ai NMDARs, e leai se faʻaopoopoga i synapses lemu e mafai ona iloa. I le taimi o le toesea, o le numera o leo filemu e leʻi toe faʻalogoina (Huang et al., 2009). Ae peitai, e le o le uiga o le synapses na gaosia na mou atu. E mafai foi ona faauigaina o le faʻafouina o le synaptes e leʻi faʻalogoina e ala i le faʻaofiina o synaptic (GluA2-leai) AMPARs. Atonu o se tasi lea o auala o loʻo i tua o le faʻalauteleina o foliga o le tino i vaega ole AMPAR ma le maualuga o le AMPAR / NMDAR i le neo neo i le NAc pe a maeʻa le faaumiumi. O le mea lea, o suiga iloga i le fuainumera AMPAR / NMDAR ma suiga iloga i le numera o synapses lemu e mafai ona alu i le lima. E le gata i lea, o le fausiaina o synapses lemu e mafai ona faʻamalosia ai faʻamalosi tulaga mulimuli ane.

O le amio talafeagai o le faaitiitia i le AMPAR / NMDAR ratios i le taimi o le tolopo vave ua lei manino. Ua fautuaina e faapea o le fatufatu o le synaptic e mafua mai i fualaau faasaina e ono mafua ai ni neo a le NAc ina ia faaitiitia ai le nofouta i fua masani o le tauleleia o le natura, lea e mafua ai lagona o le anedonia ma le dysphoria (Van den Oever et al., 2012). O lenei mea e mafai ona faʻaleleia ai le fia maua fualaau. O aʻafiaga amio a le faʻalogo o le synaptic pe a maeʻa le toe faʻaaogaina o fualaau faʻasaina ua manatu o se faʻaaliga oʻooʻo o le faʻaauau o le amio (Brebner et al., 2005). O le taofiofia o le afaina o le fatu o le synaptic e le intra-NAc infusion o se peptide permeable membrane lea e faʻalavelave ai le endocytosis o le GluA2 na puipuia ai le faateleina o le locomotor gaoioiga na mafua mai le toe faʻaalia o le amphetamine.

O le malosi faifai pea o le AMPAR i le taimi o le faaumiumi o le taimi e mafai ai ona faʻatalanoaina le "faʻaaogaina o fualaau faʻasaina", o le mea na tutupu na maua ai le naunau ma le faʻamalosi fualaau faʻateleina le alualu i luma i masina muamua talu ona faʻateʻa ese mai fualaau faasaina (Grimm et al., 2001). O le vaʻaia o le AMPAR e faʻaleleia ai le tali a le NAc MSNS i faʻamatalaga e fesoʻotai ai vailaau faʻasaina, e faʻateleina ai le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina ma le sailia o fualaau faasaina. O le siakiina o le cocaine e mafua mai i le faaumiumi o le toesea mai le puleaina o le cocaine na faaititia e ala i le tosoina o se tagata na filifilia mai le GluA2-leai ni AMPAR i le NAc (Conrad et al., 2008). Ma le isi, internalization o GluA2-leai AMPAR i amygdala-to-NAc synapses e i vivo O le malosi o le optogenetic pe a mavae le faaumiumi o le toesea na faʻaititia ai le faʻavelaina o le manava o le koko (Lee et al., 2013). O le aʻafiaga o lenei internalization o le toe faʻasalaina o nisi o synapses e leʻi faʻaaogaina, ma fai mai o le matuuga o synapses lemu e fesoasoani foi i le faʻavevesiina o le manava o le koko.

O suiga na faʻamatalaina i synaptic faʻataʻitaʻiina i le NAc na taʻitaʻia Bellone ma Lüscher (2012) ma Dong ma Nestler (2014) e tuʻuina atu se manatu o le toe faʻafouina o le faʻasalalauga i le taimi o le faʻamaʻiina o le koko, ma fatuina ituaiga o synapses e masani ona fesootaʻi ma le amataina o le faiai o le amataga (Bellone ma Lüscher, 2012; Dong ma Nestler, 2014). O faʻataʻitaʻiga o le fausiaina o synapses lemu ma le faʻamalosia o le GluA2-leai AMPAR. O le faʻaaogaina i cocaine e toe faʻafouina ai se taimi ogaoga o le atinaʻeina o synapse i le mesocorticolimbic system. Tamaiti laiti laiti o loʻo i ai se maualuga maualuga e mafai ona maua ni faʻavavega-tumau-suiga i palasitene. O le manatu lenei e faʻamatalaina pe mafai faapefea e fualaau faʻamaʻi ona faʻaalia suiga malolosi ma le masani ai o palasitini umi, e mafua ai le manatua lelei ma le tumau o mea e manatuaina e faʻatau (Dong ma Nestler, 2014). O le mafaufauga toe foi atu e faalautele atu foi i suiga i synaptic i le VTA, e pei o le toe fanauina o GluN3A-o loo i ai NMDARs. O le mea moni e sili atu le malosi o tamaiti laiti e maua ai le poto masani-e mafai foi ona faʻamatalaina e suiga laiti o palasitina pe aisea e sili atu ona faigofie ai ona fai ma vaisu tagata laiti.

Glutamatergic synaptic plasticity e le gata ina tupu i le taimi o faʻatagaina o fualaau faʻasaina ma le faʻaseʻeina. E tupu foi i le taimi o le toe faʻaaogaina o fualaau oona i le sailia o fualaau faasaina. O le tuʻuina atu o faʻamatalaga o le cocaine i le leai o cocaine na maua ai le faʻavaveina o le faʻaleleia o le lapopoʻa o le taila ma le AMPAR / NMDAR i le maualuga o le NAc o'oti na i ai le talafaasolopito o le puleaina o le cocaine (Gipson et al. , 2013a). O nei faʻaopoopoga ua leva ona i ai 15 min i le maea ai o le faʻaalia o le cocaine ma le faʻateleina o le fua faatatau AMPAR / NMDAR ma le aofaʻi o le taʻamilosaga i le 15 min na fesoʻotaʻi lelei ma le malosi o le faʻatau fualaau. O lenei mea e taʻu mai ai o le vave faʻaaogaina synaptic malosi i NAC ogaoga MSN atonu o se masini e mafua ai ona toe faʻafoʻi. E lua itula i le maea ai o le toe faʻaleleia o le toe faʻaleleia, o le tele o le lau o le dendritic ma le AMPAR / NMDAR fuafaatatau na toe foi atu i le maualuga o le toe faʻaleleia. O le gaioiga o le pFC (mPFC) o loʻo tuʻuina atu ai le faʻaogaina o le fuataga i le NAc, na faʻaalia ai le taua tele, talu ai o le microinjection o agonists o le GABAR i totonu o le PL na taofia ai suiga uma o synaptic ma faʻaaogaina. saili fualaau (Gipson et al., 2013a). Pe o gaioiga faʻaaogaina o synapses glutamatergic PL-to-NAc ua lava lea e faʻaalia ai le toe toilalo moni, poʻo le suia o suiga synaptic e tatau ai foi mo toe faʻafoʻi e tumau pea ona fuafuaina. Ae ui i lea, o se suʻesuʻega talu ai nei ua finau ai mo le mafuaʻaga o le fesoʻotaʻiga i le cocaine-induced plasticity o le mPFC-to-NAc synapses ma le toe faʻafoʻi (Pascoli et al., 2014).

O le aʻafiaga o gaioiga faʻaaogaina i le faʻaaogaina o le PL-to-NAc synapses e faʻaleleia i le faʻaitiitia o le maualuga o le glutamate o le supercellular levels i le NAc e aʻafia ai mai le faʻaaogaina o fualaau faʻasaʻi (Gipson et al., 2014). O le maualuga o le kulutamate extracellular i le NAc e faʻaitiitia pe a maeʻa uma le cocaine ma le nicotine ona o le faʻaitiitia o le gaioiga o le cystine-glutamate exchanger, lea e feaveai ai le glutamate i le isi extracellular space (Kalivas, 2009). O lenei mea e mafua ai le faʻaitiitia o le faʻafefeteina o leo i luga o le inhibitory inhibitory mGluR2 ma le mGluR3, o le a faʻaitiitia ai le faʻasaina o le faʻasaina o le glutamate presbynaptic (Gipson et al., 2014). O lenei mea e mafua ai le faʻateleina o le faʻaaogaina o le glutamate i le tali atu i faʻamatalaga e fesoʻotai faʻamaʻi. E le gata i lea, o le fualaʻau faasao ua faʻatagaina e leʻo lelei ona aveesea mai le synapse, ona o le faʻaaliga o le glutamate e faʻauluina le 1 (GLT-1), lea e faʻatalanoa le faʻaaogaina o glutamate, ua faʻaitiitia pe a uma ona faʻaalia i fualaau (Knackstedt et al., 2010; Shen et al., 2014). O le mea lea, o faʻamatalaga e fesoʻotai ai vailaʻau e mafua ai le tele o le faʻamalama i le NAc glutamatergic synapses, lea e mafai ona faʻamatalaina pe aisea e mafai ai e nei faʻaaliga ona i ai se uiga malosi faapena.

I le faaopoopo atu i le faʻaleleia saʻo o le malosi faʻamalosi i le NAc, o fualaau faʻatauāina e faʻaogaina ai le suia o le malosi o le NAc synapses ina ia maua mulimuli ane le tulaga palota faʻapitoa. O le tagofiaina o le Cocaine e fesootaʻi ma le faʻaleagaina o le LTP ma le LTD e faalagolago i le NMDAR ma le faʻaaogaina o synapses i le NAc (Martin et al., 2006; Moussawi et al., 2009; Kasanetz et al., 2010). LTD na afaina i le NAc, ae le o totonu o le anga NAc, ina ua mavae aso 21 o le faasaina i tamaʻi na maua e le tagata ia cocaine (Martin et al., 2006). O vaivaiga e mafua mai i vailaau faʻamalosi i le faʻamalosia o mea faʻale-tino e ono aʻafia ai i amioga le talafeagai ma le faʻamalosi e faʻaalia ai le tagofia o mea ua fai ma vaisu, ma atonu e faʻamalamalamaina ai fualaau oona e ui i aʻafiaga le lelei i tagata. O le talafeagai o le NDDD-faalagolago LTD e tusa ai ma le mea na fai ma vaisu cocaine na faamamafa mai e ala i le maua e na o cooine lava ia na maua ai amioga e pei o vaisu-pei o amioga na faʻavaivai pea le LTD, ao le LTD na toe maua mai i manu na tausia le faʻatagaina o fualaau faasaina (Kasanetz et al., 2010). E tutusa foi taunuuga na maua ina ua uma le puleaina o le ethanol. O le LTD faʻalagolago i le NMDAR na matuā faʻavaivaia lava ina ua maeʻa ona toesea mai i le aano o le ethanol-senitise, ae le o ni masini e faʻalogo i le ethanol na le mafai ona atinaʻeina lenei faʻataʻitaʻiga amio (Abrahao et al., 2013). O le D-serine, o se sui o le NMDAR, atonu o le a aafia i le faaleagaina o fualaau faasaina i le synaptic plasticity (dependency dependent synaptic) (D'Ascenzo et al., 2014). E taua tele le serine mo le LTP ma le LTD e faalagolago i le NMDAR ma le LTD i le NAc ma le D-serine i le maualuga o le NAc o laumei e togavao-cocaine (Curcio et al., 2013). I fasi mai i rauga e togafitia i le cocaine, o le faʻamaʻi faʻatasi ma le D-serine ua toe faʻafouina ai le LTP ma le LTD induction. O le mea lea, o aʻafiaga o le cocaine i totonu o le DNA e faʻalagolago lava i le palasitino i le NAC, e tatau, a itiiti ifo i le vaega, e faʻaititia ai le maualuga o le D-serine.

E pei ona i ai i le VTA, o loʻo i ai ni faʻamaoniga e faapea, o vailaʻau e le gata ina mafua ai suiga i le lalolagi atoa i le NAC, ae e mafai foʻi ona aʻafia ai tulaga eseese o MSN (Wolf and Ferrario, 2010; Creed ma Lüscher, 2013). O le malosi o le Synaptic i le NAC shell lea e atiaʻe i le taimi o le faʻamavaeina o fualaau faasaina ua manatu e filifili faʻafuaseʻi i synapses i le D1-receptor-faʻamalamalamaina MSN, ae le o synapses i le D2-receptor-faʻaalia MSN (Pascoli et al., 2012). Talu ai nei, na maua ai o lenei malosiaga synaptic i synapses i luga o le D1-receptor-faʻaalia o MSN e faʻalagolago i le fausia o complexes D1R / GluN1 (Cahill et al., 2014). Faʻailogaina o le D1R / GluN1 mafutaga, aʻo puipuia le D1R ma le NMDAR-faʻalagolago i le faʻaaliga, taofia le faʻamalosia o ERK, lea e manaʻomia mo le synaptic potentialiation.

Synaptic plasticity i le medial frontfront cortex

O le isi tulimanu autu o faʻamatalaga FA mai le VTA o le medial frontfront cortex (mPFC). O uʻamea o le mPFC e maua mai i le tele o vaega eseese o le mafaufau, e aofia ai le tupua o le amygdala (BLA), ma auina atu i le VA, le NAc ma le toe foi i le BLA (Gabbott et al., 2005; Hoover and Vertes, 2007; Van den Oever et al., 2010). O le tagofia o mea ua fai ma vaisu e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le PFC neuronal activity, poʻo le "hypofrontality" (Volkow et al., 2003), lea e mafai foi ona vaaia i kusi pe a uma le puleaina o le cocaine e tasi (Sun ma Rebec, 2006). O le mPFC e mafai ona vaeluaina (e aofia ai le PL) ma se vaega faʻalauiloa (e aofia ai le cortex infralimbic) e eseese uiga faʻatekonolosi ma faʻatinoga (Van den Oever et al., 2012). O le mea e masani ai, o le mPFC o loʻo i luga o le mafaufau e matua tele lava ona nofoia le NAc, ao le mPFC faʻaletupe o loʻo auina atu i le papa NAc (Heidbreder ma Groenewegen, 2003). O le mPFC i fafo ma le lautele e manatu foi e faia ni matafaioi eseese i vaisu. O gaioiga i totonu o le mPFC o loʻo faʻamoemoe e amatalia le faʻatagaina o fualaau faasaina ma e taua tele mo le toe faʻafoʻiina o le fomaʻi i le sailia o fualaau (Gipson et al., 2013b). I le isi itu, o le gaoioiga i totonu o le mPFC e mafai ona taofia ai tali o faʻatauga (Peters et al., 2008; LaLumiere et al., 2012). I le tulaga lautele, o le manatu o le MPFC e taua tele sona sao i le puleaina o le amio toe foʻi.

E na o ni nai suʻesuʻega na faʻamaonia ai le faʻaaogaina o siama synaptic faʻamalosi i le mPFC. O le mea lea, e itiiti lava lo tatou malamalama e uiga i le matafaioi o le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina i le mPFC. In vitro o suʻesuʻega ua faʻaalia ai e mafai e le nicotine ona faʻateleina le alafua mo le faʻaaogaina o vaʻalele-faalagolago i le taimi e faʻaaogaina ai i luga o le faʻaogaina o le mPFC i le VV pyramidal neurons e ala i le faʻaleleia o GABAergic i mea nei (Couey et al., 2007). I le eseesega, 5 aso ina ua uma ona aveeseina mai le maua mai o le cocaine e fitu (fitu injections i aso uma), o le faaosoina o le LTP na faafaigofieina i le faalavaina o synapses i luga o le mPFC Layer V pyramidal neurons ona o le faaitiitia o le GABA (Lu et al., 2010). O lenei mea na faʻatalanoaina e se tasi o mea e mafua mai i le faiʻai (BDNF) - faʻaitiitia le faʻaitiitia o foliga o le GABAA talini i le mPFC, e taʻitaʻia ai le faʻamaina o GABAergic. E ui lava e le o suʻesuʻeina tele le amio talafeagai o lenei tulaga faʻale-palesitisi, ae o loʻo i ai ni faʻamaoniga le faʻamaonia e mafai ona fesoasoani le faʻamalosia o le faʻatinoina o le LTP i totonu o le MPFC i le faʻaleleia o le amio pe a uma ona aveeseina cocaine (Lu et al., 2010).

E ui i le faʻaitiitiga o le MTPTPTPTP i le faʻaaogaina o le nicotine, o le faʻaaogaina o le malosi o le synaptic i le mPFC e faʻamalosia e ala i le tuumuliina o le nicotine, e tutusa ma le koko. I le taimi ma vave ona mulimuli mai i vivo togafitiga o le nicotine, le malosi o le synaptic malosi na faaitiitia i le mPFC o tama talavou, ae o lenei LTP na matua faateleina i le mPFC o tamaiti matutua 5 vaiaso talu ona latou mauaina togafitiga o le nicotine ao talavou (Goriounova ma Mansvelder, 2012). O aʻafiaga ole aʻafiaga o le nicotine i le taimi o le talavou i luga o le malosi o le synaptic e ono foliga mai o loʻo faʻasalalau e ala i suiga i luga o le synaptic o le initancy receptor glutamate 2 (mGluR2). I le mulimuli i le nicotine i le taimi o le talavou, o le maualuga o le protein o le mGluR2 i le rat mPFC synaptic membranes na faateleina i le aso muamua o le aveeseina, ae na faaitiitia ai le 5 vaiaso talu ona maua le nicotine (Counotte et al., 2011). O le faʻaaogaina o mGluR2 agonists, e mafai ona poloka le nicotine-faʻaleleia le faʻamalosia o synaptic, ao faʻatautaia e mGluR2 faʻamalosi vavalalata (Goriounova ma Mansvelder, 2012).

O le poloka pupuu o le initaneti o le LTP e mafai ona mafua mai i le faateleina o le faʻaalia o nAChR e aofia ai α4 ma β2 i le mPFC i le maeʻa ai o le nicotine i le taimi o le talavou, o le masini lea i tua o le faʻamalosia o le GABAergic e mafua ai lenei poloka o le LTP (Counotte et al., 2012). O le mea e mataʻina ai, o le faateleina o le faʻamatalaga o nAChR o loʻo aofia ai le α4 ma le β2 i le rat mPFC na maua i le taimi na maua ai le nicotine i le taimi o le talavou, ae le o le faʻaalia o le nicotine i le taimi o le matua (Counotte et al., 2012). E tutusa foʻi le suʻesuʻega a Goriounova ma Mansvelder (2012) faʻaalia se eseesega i le va o aʻafiaga o le nicotine i le taimi o le talavou ma le taimi o le matua. O le alo o Nicotine i le taimi o le matua na te leʻi taitai atu i suiga tumau i le LTP. E tusa ai ma lenei mea, o le faʻaalia o le nicotine, ae le o le faʻaleleia o le nicotine, e oʻo atu ai i le faʻaitiitia o gaioiga faʻapitoa ma faʻaopoopoga i le osofia o le 5 vaiaso pe a uma togafitiga i tamaʻi (Counotte et al., 2009, 2011). Faʻaalia mai le Nicotine i le taimi o le tauleʻaleʻa e maua ai se faʻaitiitia faʻaitiitia i le synaptic mGluR2 ma le faʻaleleia o le umi o le malosi o le taimi i le rat mPFC e ono mafua ai le le atoatoa o le mafaufau i le taimi o le matua. I le faʻaopoopoga, o nei suʻesuʻega o loʻo taʻu mai ai o le talavou o se taimi sili ona faigata o le faʻafitauli mo faʻafitauli umi o le nicotine i le PFC.

A maeʻa le faaumiumi o taimi, ona maua ai lea o suiga i le glutamate receptor tufatufa i le tele o suʻesuʻega. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻalauteleina o faʻamatalaga o GluA2 / 3, GluA4, ma GluN2B i le mPFC na lipotia mai i le maeʻa o 2 vaiaso o le faʻasaʻoloto mai le puleaina o le cocaine self-administration (Tang et al., 2004). Ae ui i lea, e leai se aafiaga umi i le synaptic membrane expression of le glutamate receptor subunits i le mPFC na maua ina ua maeʻa le pule a le heroin (Van den Oever et al., 2008). E ono mafai ona suia vaevaega i le kulupamate receipts pe a maeʻa le tolopoina o taimi umi pe a maeʻa ona oʻo atu i fualaau. E lagolagoina lenei mea e le suʻesuʻega a Ben-Shahar et al. (2009), o le na toe mauaina foi le faʻauigaina o le GluN2B i le maeʻa o le 2 vaiaso o le faʻasaʻo, ae na o tamaʻi na faʻalauteleina i aso uma i cocaine (Ben-Shahar et al., 2009).

Talu ai ona o le manatu o le MPFC e taua tele le taua i le toe faʻaaogaina o fualaau faʻataʻitaʻi i le sailia o fualaau faasaina, na suʻesuʻeina foi pe o le aʻafiaga o le palasitisi e tupu i le mPFC i le taimi o le toe faʻafoʻiina o le tui i le suʻesuʻeina o fualaau faasaina. O le toe faʻafeiloaʻi i faʻamaumauga a heroin i le maeʻa o 3 vaiaso o le faʻasaʻolotoga mai le heroin self-administration na faʻateleina ai le faʻavave o le faʻalogo i le mPFC o kio (Van den Oever et al., 2008). O le faʻamatalaga o le membrane synaptic o le AMPAR Subunits GluA2 ma GluA3 i le mPFC na faʻaitiitia, ma o le faʻamatalaga o le porotini o le faʻapotopotoga o le clathrin-coat coat AP2m1, lea e aʻafia i le endocytosis faalagolago, e faʻalauteleina. E taʻu mai ai e faapea o le toe faʻaalia i le heroin e fesoʻotaʻi faʻatasi ma le GluA2 / GluA3 AMPARs. E le gata i lea, o le faaitiitia o le fuafaatatau o le AMPAR / NMDAR ma le faateleina o le faasinomaga o igoa na maua i le mPFC pyramidal neurons, ua faamaonia ai le tupu o endocytosis o GluA2-o loo aofia ai le AMPAR. I nei iloiloga, o le vavaeesega i le va o le mPFC i fafo ma le lautele e lei faia. O le mea lea, e le o iloa pe o loʻo tupu le atuatuvale synaptic i totonu o le mPFC atoa pe naʻo totonu o se tasi o sousregiona. Ae ui i lea, o le amioga amioga o le taofia o endocyto o le GluA2 e aofia ai le AMPAR sa iloiloina eseese mo vaega laiti o le mPFC. O le mea e mataʻina ai, o le taofia o le GoA2 endocytosis aemaise lava i le mPFC faʻafouina le toe foʻi mai o le heroin i le sailiga o le GPA2, ae le poloka GPAXNUMX endocytosis i le mPFC i fafo (Van den Oever et al., 2008). O loʻo taʻu mai ai o le vave vave o le GluA2-containg AMPARs ma le taunuuga o le fatufatu o le synaptic i le mPFC faʻavaomalo e taua tele mo le toe faʻafoʻi atu i le heroin saili. E fetaui lenei ma le manatu e faapea o le mPFC i fafo e galue malosi e puipuia le fualaau faasaina. I le mea uma lava, e mafai ona faʻamaonia e faʻapea, o le faʻaogaina o le faʻaogaina o le synaptic i totonu o le mPFC faʻaletupe e faʻaleagaina ai le pulea o le faʻatagaina o fualaau faʻasaina, ma o lea e toe faʻafoʻi atu ai i le heroin sailiiliga.

O le synaptic inisite plastics i le mafaufau o le tagata

O aʻafiaga synaptic faʻamalosi i totonu o le polio mesocorticolimbic e aʻafia ai le atinaʻe ma le faʻamausali o vaisu. Faʻaaogaina fualaau faʻaleagaina o le faʻaaogaina o le faʻamalosi faʻamalosi i le faiʻai o le tagata? O suʻesuʻega a tagata na faʻaalia ai o le tagofia o mea ua fai ma vaisu i tagata e aofia ai suiga i le gaioiga i vaega tutusa o le faiʻai lea na faʻaalia ai suiga o synapic i meaola o meaʻai (Van den Oever et al., 2012). E ui lava o nei suʻesuʻega e leʻi suʻesuʻeina faʻamaonia le faʻamalosia o le palasitino, ae o loʻo latou faʻaalia ai o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e mafua ai le faʻafetaui lelei o fetuunaiga i le mesocorticolimbic system in humans. E na o ni nai suʻesuʻega na suʻesuʻeina faʻamaonia i le faiva o le tagata faiva i luga o le faiva, ma, o se taunuuga, o molimau o le synaptic plasticity-induced plasticity is sparse. O le mea faʻapitoa, e mafai ona faʻaauau le malosi o le eletise e faʻaaogaina i le taimi e mafai ai ona faʻaauau i totonu o tagata soifua e ala i le fesoʻotaʻiina o le aʻafiaga o le tino (PNS, e tutusa ma le faaosofia o le manava) faatasi ai ma le faʻavaveina o le magnetio (TMS) o le uila afi (Stefan et al. , 2000, 2002; Wolters et al., 2003; De Beaumont et al., 2012; Lu et al., 2012). O le faʻaosoosoina o fegalegaleaiga faʻapitoa (PAS) e mafai ona aʻafia ai le faʻatupulaia o le LTP ma le LTD-pei o le faʻaitiitia i le maualuga o le MEP, e fuafua i le taimi e fesootaʻi ai aʻafiaga (Wolters et al., 2003, 2005; Tiute et al., 2010; De Beaumont et al., 2012; Lu et al., 2012; Conde et al., 2013; Koch et al., 2013). I le synaptic level, na maua ai i le gasegase foliga o le faiʻai o le tagata faiʻai, o le syngapsic glutamatergic synapses e mafai ona maua uma le LTP ma le LTD ao avea ma tagata matutua, i le tali atu i faiga tutusa taimi e pei ona faʻaaoga mo PAS i tagata soifua (Testa-Silva et al., 2010, 2014; Verhoog et al., 2013). O lenei palasitiki o synapses tagata matutua na faalagolago i luga o NMDARs postsynaptic ma le L-type voltage-gated cans channels. Grundey et al. (2012) faʻaaogaina le PAS i tagata soifua ma iloa ai i le taimi o le tuumuli ese o le nicotine, o le LTP-synaptic plasticity na aʻafia e le PAS na faʻamutaina i tagata ulaula, ae e mafai ona laveaʻiina e le puleaina o se pateni nicotine (Grundey et al., 2012). O lenei mea e taʻu mai ai o metotia o le synaptic plasticity-induced plasticity e mafai foi ona i ai se vaega i le faiʻai o le tagata. E manino lava, o le tele o suʻesuʻega i mataupu a le tagata ma le gasegase o le mafaufau o le faiʻai o le tagata faigata e manaʻomia e faʻamautinoa ai o le suiga o synaptic e maua mai i fualaau oona e maua i le tootoo e aoga foi i le faiʻai o le tagata. O nisi o tulaga manuia ua uma ona maua, e ui lava i tofotofoga i tagata ua fai ma vaisu mo togafitiga e mafua mai i suesuega a le au, e pei ona o le a tatou talanoaina i lalo, lagolagoina le manatu o suiga o synaptic e mafua mai fualaau faasaina ma o latou amioga e talafeagai lelei mo le atinaeina o togafitiga o vaisu.

Taumafaiga fou mo togafitiga togafitiga talafeagai mo vaisu

E mafai e se vailaʻau faʻasaina ona faʻaaogaina fualaau faʻasaina e avea ma faʻavae mo togafitiga faʻapitoa o le tagofia o mea ua fai ma tagata? O le a tatou talanoaina nisi o manatu e faʻavae i luga o le faʻataʻitaʻiga o mea ua fai ma vaisu e mafua ai ona ofoina mai e le palasitini ni faʻamoemoe faʻavae. Talu ai ona o vailaau faafomaʻi o synaptic i le VTA, o se tasi o laasaga muamua i suiga o le synaptic i le faagasologa o le mesocorticolimbic system, o le vave gauai i le maualuga o le VTA e mafai ona taofia ai le suia o synaptic i lalo o le mafaufau e pei o le NAc. I le tootoo, e mafai ona fesuisuiai siakiina synaptic plastics i totonu o le VTA i le faʻatoagaina mai o mGluR1 suʻega (Bellone ma Lüscher, 2006). O le faʻamalosiina o mGluR1 faʻaleleia e maua ai se ituaiga o le MGluR-faalagolago LTD, lea e aofia ai le sui o GluA2-leai AMPARS faʻatasi ai ma le amio pulea GluA2-containing AMPARs (Mameli et al., 2007). O lenei mea e faʻamaonia ai le faʻasalalauga faʻapitoa. E le gata i lea, o lenei ituaiga o mGluR-faalagolago LTD e faʻafesoʻotaʻi ai le toe tuʻuina atu o cocaine o NMDARs (Yuan et al., 2013). O le puipuia faʻamalosi o le faʻamalosia o le faʻamalosi i totonu o le VTA ua lava lea e puipuia ai le faʻamalosia o le paiotiso mulimuli i le NAC ma ia tosoina ai cocaine e maua mai i totonu o le suʻeina o le sailiga ina ua maeʻa le tolopoina o pepe (Mameli et al., 2009), ma fai mai o lenei laasaga e mafai ona aoga i le togafitiga o mea e fai ma vaisu cocaine i le faiʻai o le tootoo. I le NAc, o mGluR1 e mafai foi ona faʻaaogaina le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina e faʻaaogaina fualaau faasaina ina ua maeʻa ona aveeseina (Wolf ma Tseng, 2012). O le mea lea, o le mGluR1s atonu o le a le gata o se mea e faamoemoeina e togafitia vave ai le tagofia o mea ua fai ma vaisu, ae mafai foi ona galue i nisi taimi mulimuli ane o le faamai ma le faalavelaveina o le gasegase o fualaau faasaina. E tusa lava pe o le mGluR1 faʻamalosiaga e faʻaitiitia ai le tagofia o fualaau oona, faʻasolosolo o fualaau faʻasaina ma toe faʻafoʻi i meaʻai e manaʻomia pea suesuega. E le gata i lea, o le mGluR1 faʻamalosiaga e faʻamaonia ai le malosi o le synaptic i le VTA mulimuli synaptic plasticity e aʻafia e isi vailaau faʻaleagaina nai lo le iloa o cocaine.

O le isi mea e ono tulaʻi i luma o le eletise o le 1A (ASIC1A) o le eletise o le eletise, lea e aʻafia ai le synaptic plasticity i le NAc (Kreple et al., 2014). O le ASIC1A foi e faʻaauau ai amioga e aʻafia ai vaisu. O le mamafa o le ASIC1A i le rat NAc na faʻaitiitia ai le puleaina o le cocaine aʻo faʻalavelaveina e le ASIC1A le lua o morphine-CPP ma cocaine-CPP i pepe (Kreple et al., 2014). O le faʻaleleia atili o le ASIC1A galuega e ono aoga i le togafitiga o mea ua fai ma vaisu. O le galuega a le ASIC1A o le a faaititia e le enzyme carbonic anhydrase IV (CA-IV), lea ei ai sona vaega i le faatonutonuina o le extracellular pH i le mafaufau (Kreple et al., 2014). O le mea lea, o loʻo aofia ai pei o le CA-IV inhibitor acetazolamide e faʻaleleia ai le galuega a ASIC1A, atonu o se taʻiala mautinoa e mulimuli ai.

O se isi fuafuaga e mafai ona aoga i le togafitiga o mea ua fai ma vaisu o le laveai lea o le faaletonu o fualaau faasaina i le DNA i le NAC, lea e saofagā ai i amioga le atoatoa ma le malosi o le tagofia o mea ua fai ma vaisu (D'Asgie et al., 2014). Talu ai ona o le faaletonu i le DNA-faʻalagolago i le synptic plasticity i le NAc ua manatu o se itu ona o le faʻaitiitia o le D-serine levels, o le taulaiina o le faʻamaoniga o le D-serine e mafai ona maua ai se folafolaga mo le togafitiga o le tagofia o fualaau faasaina. O laʻasaga D-faʻataʻitaʻiga e mafai ona faʻataʻitaʻiina e ala i le puleaina o se inhibitor o le enzyme D-amino acids oxidase, lea e faʻaititia ai le D-serine (D'Ascenzo et al., 2014). I le taimi nei, o le matafaioi a le D-serine ua na o le suʻesuʻeina i le tulaga o mea e fai ma vaisu cocaine. Pe o le D-serine e aafia foi i le tagofia o mea ua fai ma vaisu i isi ituaiga o fualaau faasaina o le sauaina e le iloa.

O le tele o togafitiga o mea ua fai ma vaisu ua le lava le manuia ona o le maualuga o le toe faʻaleleia. O togafitiga togafitiga e taulaʻi i le faʻaitiitia o le toe faʻaleleia o fua o le toe fuataʻi, o le a avea ma folafolaga. Talu ai ona o le matafaioi a le MPFC i le puleaina o amioga toe faʻaleagaina, o togafitiga o togafitiga faʻataʻitaʻi e mafai ona faʻaogaina i le faʻaitiitia o gaoioiga i totonu o le mPFC i fafo poʻo le faʻaleleia o le faʻatautaia o le glutamatergic i le mPFC faʻaletupe. Aemaise lava, o sooupu e taofiofia ai le faʻamalosia o le AMPAR o le GluA2 e mafai ona aoga e puipuia ai le toe tupu. Na faia lea i le rat mPFC ma se peptide TAT, TAT-GluR23' (Van den Oever et al., 2008), lea na taofia ai le GoA2-e aofia ai le AMPAR endocytosis ma ua faʻaitiitia ai le heroin o loʻo maua i totonu o nei manoa.

Nai lo le faʻaitiitia o le gaioiga i luga o le mPFC, o le isi auala e puipuia ai le toe faʻaleleia o le gaʻo e mafai ona faʻaitiitia ai le aʻafiaga o lenei gaoioiga i le mPFC-to-NAc synapses i le NAc. I le taimi e toso ese ai mai fualaau faʻamaʻi, o le maualuga o le glutamate levels i le NAc ua faʻaitiitia, lea e faʻaleleia ai le tele o le glutamate lea e faʻasaoina mai i le mPFC-to-NAc ina ua maeʻa ona faʻafeiloaʻi i faʻamatalaga faʻatau fua (Gipson et al., 2014). E le gata i lea, o le faʻaitiitia o le GLT-1 o loʻo faʻaitiitia ai le faʻaaogaina o le glutamate mai le synapse. Toe faʻafoʻisia o le GLT-1 ma le extracellular glutamate levels e mafai ona avea ma se auala e puipuia ai le toe faʻaleleia o le faʻaaoga. O se tasi o vaega o loʻo toe faʻaleleia tulaga o le GLT-1 ma le extracellular glutamate i le NAc o le N-acetylcysteine ​​antioxidant (NAC; Gipson et al., 2014). O le togafitiga a le NAC ua uma ona tofotofoina i tagata ua fai ma vaisu o tagata, ma ua maua e faʻaitiitia ai le faʻaogaina o fualaau faʻasaina ma le koko (LaRowe et al., 2007; Mardikian et al., 2007).

Faaiuga ma faatonuga i le lumanai

Faʻafeiloaʻiga o mea faʻapitoa e togafitia i vailaʻau faʻapitoa e aʻafia ai i le atinaʻeina ma le faʻamausali o vaisu. E ui lava e le o atoatoa lo matou iloa e uiga i vailaau faafomaʻi o vailaau faʻasaina, o loʻo faʻaalia ai se ata o loʻo faʻaalia ai le faʻamalosia o le faʻamalosia o mea faʻamalosi i vailaʻau o mesocorticolimbic i le tagofiaina o fualaau faasaina (Ata (Figure1) .1). I le taimi muamua, o le aafia i se vailaau o mea ua fai ma vaisu e mafua ai suiga synaptic i le VTA. I VTA DA neurons, o fualaau oona e maua i le faʻamalosia o le amio maualuga GluA2-leai AMPAR i le fesuiaiga mo amioga maualalo GluA2-e aofia ai AMPAR. O lenei vailaau faʻamalosi faʻamalosi i vailaʻau i le VTA mulimuli ane e mafua ai suiga i synaptic i nofoaga i lalo o le mesocorticolimbic (e pei o le NAc, le PFC, ma le amygdala) faʻatasi ai ma le faʻasaina o fualaau. O nei fetuunaiga faʻasalalau ona faʻatalanoaina lea o le tele o faʻamaʻi amioga e faʻaalia ai vaisu. O le faʻaitiitiga o le AMPAR / NMDAR i le NAC i le taimi o le faʻamavaeina vave e mafai ona faʻatalanoa lagona o le manaʻomia o le vailaʻau e lagona ai le fiafia, e ala i le faʻaitiitia o aʻafiaga i fua masani o le tau. O le faasolosolo faasolosolo faifaipea o le AMPAR, o le faasolosolo faasolosolo o synapses lemu, ma le faaitiitia o le basal extracellular glutamate levels i le NAc uma e faasalalauina ai le faaupuga o le fesuisuiai o le gaioiga faanatura, e ala i le faaleleia o le tali a NAc MSNs i fualaau faasaina. O suʻesuʻega i le lumanaʻi lea e faʻatautaia ai suiga faʻavaomalo (ma o latou amioga) i totonu o le NAc ma le atigi fausaga e manaʻomia e faʻasese ai le matafaioi a le NAc ma le atigi i totonu o lenei faʻatulagaga galue. O le faʻaaogaina o vailaʻau synaptic faʻataʻitaʻiina i totonu o le PFC e tāua tele i le toe faʻafoʻi. O le vave faʻaaogaina o le synaptic depression i le mPFC meli e faʻaleagaina ai le taliina o tali pe a oʻo atu i faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma vailaʻau faʻasaina, o le mea lea e faʻataunuʻuina ai le faʻasolosolo i le sailia o fualaau faasaina. O neuroadaptations faʻamaʻi faʻamalosi i totonu o le mPFC i luga o le isi lima e galue ai e faʻaleleia le faʻasalaga mai lenei sousregiona i le NAc, lea e faʻateleina le sailia o fualaau faasaina.

Ata 1   

Le faʻataʻitaʻiga o le matafaioi o le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina i le vailaʻau faʻasaina i le mesocorticolimbic system in addiction addiction. Fuafuaga faigofie o le faiʻai o le mesocorticolimbic e iloa e aʻafia i le faʻamalosia o vailaau faʻasaina, faʻaliliuga taua tele ...

E tele suʻesuʻega e manaʻomia e faʻamaonia ai ma faʻalauteleina lenei faiga galue, talu ai o suiga o synaptic o loʻo aʻafia e fualaau faʻamaʻi e tele ma faigata. E tele fesili taua e le taliina. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le vailaʻau faʻasaina e faʻamalosi i fualaau faasaina ua tele lava ina suʻesuʻeina i le VTA ma le NAC, ae o lo matou silafia i suiga faʻapitoa i le mPFC ma a latou amioga faʻapitoa ua faʻatapulaʻaina lava. E le gata i lea, o le a le mea e faʻaaogaina ai le neuroadaptations i isi vaega o faiʻai o loʻo i ai se sao i mea ua fai ma vaisu, e pei o amygdala ma habenula (Maroteaux ma Mameli, 2012; Van den Oever et al., 2012; Lecca et al. ,. 2014), o fea e mafai ai ona lauiloa tele le palasitisi? O le tele o suʻesuʻega na faʻatalanoaina i lenei iloiloga na faʻamaonia ai le suʻesuʻeina o synaptic plasticity cocaine-induced. Faia mea na maua i isi fualaau faasaina? E taua tele lenei mea ona o ituaiga eseese o fualaau faasaina e mafai ona i ai aafiaga eseese i luga o le faaliliuina o synaptic (Wolf and Ferrario, 2010). O le isi mataupu e leʻi folasia o le faavae lea o le eseʻesega o tagata taʻitoʻatasi i le faʻafitauli i vailaau faʻasaina. Suesuega e faʻatusatusa ai aafiaga o fualaau faʻasaʻi i manu e atiaʻe ai vaisu-e pei o amio ma aʻafiaga o fualaau faʻasaʻi i meaola e le mafai ona fesoasoani i le sailia o le synaptic correlation of addiction visibility (Kasanetz et al., 2010; Abraha et al., 2013). Ma le mea mulimuli, o fualaau faasaina o le faasaunoa e mafai ona eseese ai le afaina o neurons i totonu o se vaega faapitoa o faiʻai (Wolf and Ferrario, 2010; Creed ma Lüscher, 2013). O le a fiafia tele le iloa pe faapefea ona avea tali o le taulaupuʻu ma le faʻaaogaina o fualaau oona i vailaau faʻasaina ma vailaʻau faʻasolosolo i vailaʻau mesocorticolimbic, e mafua ai itu eseese o mea ua fai ma vaisu.

Feteenaʻiga o tului

Fai mai tusitala o le suʻesuʻega sa faia i le leai o soʻo se fefaʻatauaʻiga faʻapisinisi pe tau tupe e mafai ona avea o se feteenaʻiga e ono aʻafia ai.

mau faasino

  1. Abrahao KP, Ariwodola OJ, Butler TR, Rau AR, Skelly MJ, Carter E., et al. . (2013). O le aʻafiaga o le locomotor i le ethanol e faʻaleagaina ai le siakiina o le DNA ma le faʻalauteleina o le ethanol self-administration. J. Neurosci. 33, 4834-4842. 10.1523 / JNEUROSCI.5839-11.2013 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  2. American Psychiatric Association (2013). Le Tusi Taʻiala ma le Faʻamaumauga o Manatu o Mafaufauga: DSM-V. 5th Edn., Arlington, VA: American Psychiatric Publishing.
  3. Argilli E., Sibley DR, Malenka RC, Egelani PM, Bonci A. (2008). Faʻamau ma le taimi o le cocaine-faʻaaogaina le umi o le vavalalata i le vaega o le Ventral Faculty. J. Neurosci. 28, 9092-9100. 10.1523 / JNEUROSCI.1001-08.2008 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  4. Bellone C., Lüscher C. (2006). O le cocaine na mafua ai le toe tuʻuina atu o le faʻamaumauga a le AMPA i le vivo e le mGluR faʻalagolago i le taimi umi. Nat. Neurosci. 9, 636-641. 10.1038 / nn1682 [PubMed] [Cross Ref]
  5. Bellone C., Lüscher C. (2012). Palasitisi e mafua mai i vailaau faʻasaina: e faʻaaogaina e fualaau faʻamaʻi se vaitaimi taua o le atinaʻeina o synaptic postnatal? I luma. Mol. Neurosci. 5: 75. 10.3389 / fnmol.2012.00075 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  6. Ben-Shahar O., Obara I., Ary AW, Ma N., Mangiardi MA, Medina RL, et al. . (2009). O le tele o aso e maua ai i le cocaine taunuuga o suiga eseese i le Homer 1b / c ma le NPD receptor i lalo o le medial frontfront cortex. Synapse 63, 598-609. 10.1002 / syn.20640 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  7. Bocklisch C., Pascoli V., Wong JCY, Fale DRC, Yvon C., de Roo M., et al. . (2013). E faʻasaina e Cocaine dopamine neurons e ala i le malosi o le GABA i le vaega faʻalauteleina o le faʻaleleia. Saienisi 341, 1521-1525. 10.1126 / science.1237059 [PubMed] [Cross Ref]
  8. Borgland SL, Malenka RC, Bonci A. (2004). O gasegase gasegase ma gasegase e mafua ai le malosi o le malosi synaptic i le vaega o le faalauteleina o le alatele: o le electrophysiological and behavioral correlates in rats individually. J. Neurosci. 24, 7482-7490. 10.1523 / jneurosci.1312-04.2004 [PubMed] [Cross Ref]
  9. Boudreau AC, Wolf ME (2005). O le faʻalauteleina o le tino i le cocaine e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le faʻaaliga o le tali a le AMPA i totonu o le nucleus accumbens. J. Neurosci. 25, 9144-9151. 10.1523 / jneurosci.2252-05.2005 [PubMed] [Cross Ref]
  10. Brebner K., Wong TP, Liu L., Liu Y., Campsall P., Gray S., et al. . (2005). Nucleus accumbens faanoanoaga mo le taimi umi ma le faʻaalia o le faʻalauiloaina o amioga. Saienisi 310, 1340-1343. 10.1126 / science.1116894 [PubMed] [Cross Ref]
  11. Cahill E., Pascoli V., Trifilieff P., Savoldi D., Kappès V., Luscher C., et al. . (2014). D1R / GluN1 complexes i le striatum e aofia ai le dopamine ma le glutamate faailoga e pulea ai synaptic plasticity ma tali mai le cocaine. Mol. 19 Psychiatry, 1295-1304. 10.1038 / mp.2014.73 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  12. Chen BT, Bowers MS, Martin M., Hopf FW, Guillory AM, Carelli RM, et al. . (2008). O cocaine ae le o se taui faʻanoanoa ile puleaina poʻo le faʻaaogaina o cocaine e maua ai le LTP tumau ile VTA. Neuron 59, 288-297. 10.1016 / j.neuron.2008.05.024 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  13. Conde V., Vollmann H., Taubert M., Sehm B., Cohen LG, Villringer A., ​​et al. . (2013). Faʻafesuiaʻia le faʻavavega o paaga faʻalagolago i le timing-faalagolago i le faiʻai o le tagata e ala i fegalegaleaiga faʻafeeseeseaʻiga. J. Neurophysiol. 109, 2260-2271. 10.1152 / jn.01004.2012 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  14. Conrad KL, Tseng KY, Uejima JL, Reimers JM, Heng L.-J., Shaham Y., et al. . (2008). O le faʻaaogaina o faʻalavelave GluR2-leai se AMPA faʻataʻitaʻiga e faʻaosoina le faʻavevesiina o le manaʻoina o le koko. Natura 454, 118-121. 10.1038 / nature06995 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  15. Cornish JL, Kalivas PW (2000). Glutamate transmission i totonu o le nucleus accumbens e faʻasalalau le toe faʻafoʻi i vaisu kokeni. J. Neurosci. 20, 1-5. [PubMed]
  16. Couey JJ, Meredith RM, Spijker S., Poorthuis RB, Smit AB, Brussaard AB, et al. . (2007). Tufatufaina o gaioiga o fesoʻotaʻiga i le nicotine faʻalauteleina le faitotoʻa mo le faʻataʻitaʻiga e faʻalagolago i le timing-i le pito i luma o le cortex. Neuron 54, 73-87. 10.1016 / j.neuron.2007.03.006 [PubMed] [Cross Ref]
  17. Counotte DS, Goriounova NA, Li KW, Loos M., van der Schors RC, Schetters D., et al. . (2011). O suiga tumau o synaptic e mafua ai le le lava o le faʻafitauli e mafua mai i le nicotine faʻaaliga i le taimi o le talavou. Nat. Neurosci. 14, 417-419. 10.1038 / nn.2770 [PubMed] [Cross Ref]
  18. Counotte DS, Goriounova NA, Moretti M., Smoluch MT, Irth H., Clementi F., et al. . (2012). O le faʻaalia o le nicotine o le tagata talavou e faʻalauteleina ai le maualuga o aʻafiaga o le nicotinic ma le faʻaleleia o le faʻasaina o le synaptic transmission i le rat medial prefrontal cortex. FASEB J. 26, 1810-1820. 10.1096 / fj.11-198994 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  19. Counotte DS, Spijker S., Van de Burgwal LH, Hogenboom F., Schoffelmeer ANM, De Vries TJ, et al. . (2009). Faʻafitauli le tumau o le mafaufau e mafua mai i le tamaʻi nicotine e faʻaalia i tamaʻi. Neuropsychopharmacology 34, 299-306. 10.1038 / npp.2008.96 [PubMed] [Cross Ref]
  20. Creed MC, Lüscher C. (2013). Faʻasolosolo synaptic pisipisia: i tua atu o le metaplasticity. Curr. Faaiʻu. Neurobiol. 23, 553-558. 10.1016 / j.conb.2013.03.005 [PubMed] [Cross Ref]
  21. Curcio L., Podda MV, Leone L., Piacentini R., Mastrodonato A., Cappelletti P., et al. . (2013). Faʻaititia le maualuga o le D-serine i totonu o le tumutumu o kuluma e togafitia i kokeni e taofia ai le faʻaaogaina o le siakiina o le synptic synaptic DNA. Brain 136, 1216-1230. 10.1093 / brain / awt036 [PubMed] [Cross Ref]
  22. D'Ascenzo M., Podda MV, Grassi C. (2014). O le matafaioi o le D-serine o se tasi o sui o le NMDA i le nucleus accumbens: talafeagai i vaisu cocaine. I luma. Synaptic Neurosci. 6: 16. 10.3389 / fnsyn.2014.00016 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  23. De Beaumont L., Tremblay S., Poirier J., Lassonde M., Théore H. (2012). Faʻaliliuga o le faʻaaogaina o le eletise ma faʻaitiitia ai le aʻoaʻoina o le aʻoaʻoga i totonu o tagata taʻavale. Cereb. Cortex 22, 112-121. 10.1093 / cercor / bhr096 [PubMed] [Cross Ref]
  24. Di Chiara G., Imperato A. (1988). O fualaau faasaina e tagata e sili ona maualuga le faateleina o le synaptic dopamine concentrations i le mesolimbic system of rats saoloto. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA 85, 5274-5278. 10.1073 / pnas.85.14.5274 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  25. Dong Y., Nestler EJ (2014). O le mafaufauga o le toe faafouina o le tui o le koko. Trends Pharmacol. Sci. 35, 374-383. 10.1016 / j.tips.2014.05.005 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  26. EMCDDA (2013). Lipoti a le Drug a Europa 2013. Maua i le initaneti i le: http://www.emcdda.europa.eu/attachements.cfm/att_213154_EN_TDAT13001ENN1.pdf.
  27. Engblom D., Bilbao A., Sanchis-Segura C., Dahan L., Perreau-Lenz S., Balland B., et al. . (2008). O le kulutatela kulluuta i dopamine neurons e pulea ai le mausali o le sailia o cocaine. Neuron 59, 497-508. 10.1016 / j.neuron.2008.07.010 [PubMed] [Cross Ref]
  28. Fitzgerald LW, Ortiz J., Hamedani AG, Nestler EJ (1996). O fualaau o le sauaina ma le atuatuvale e faateleina ai le faʻaalia o le GluR1 ma le NMDAR1 glutamate receptor i le vaega faʻapitoa o le rat ratios: faʻafeʻaiga masani masani i le vaʻaia o soʻo. J. Neurosci. 16, 274-282. [PubMed]
  29. Gabbott PL, Warner TA, Jays PRL, Salway P., Busby SJ (2005). Faʻaiʻuga muamua i le rat: vaʻavaʻai i autafa autasi, autū ma limbins. J. Comp. Neurol. 492, 145-177. 10.1002 / cne.20738 [PubMed] [Cross Ref]
  30. Gipson CD, Kupchik YM, Kalivas PW (2014). Faʻasolosolo faʻasalalau synaptic faʻataʻitaga i le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Neuropharmacology 76 (Pt. B), 276-286. 10.1016 / j.neuropharm.2013.04.032 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  31. Gipson CD, Kupchik YM, Shen H., Reissner KJ, Thomas CA, Kalivas PW (2013a). O le toe faʻafouina e ala i faʻamatalaga e vaʻai ai le cocaine e faʻalagolago i le vave faʻavaveina o le malosi o synaptic. Neuron 77, 867-872. 10.1016 / j.neuron.2013.01.005 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  32. Gipson CD, Reissner KJ, Kupchik YM, Smith ACW, Stankeviciute N., Hensley-Simon ME, et al. . (2013b). Toe faʻaleleia le sailiga o le nicotine o loʻo faʻasalalau e le paʻu palasitisi. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA 110, 9124-9129. 10.1073 / pnas.1220591110 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  33. Goriounova NA, Mansvelder HD (2012). O le gaioiga o Nicotine i le taimi o le tauleʻaleʻa e oʻo atu ai i le pupuu ma le uumi o suiga i le taimi o le talavou e faʻalagolago ile plasticity i le rat frontfrontal cortex. J. Neurosci. 32, 10484-10493. 10.1523 / JNEUROSCI.5502-11.2012 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  34. Grimm JW, Hope BT, Wise RA, Shaham Y. (2001). Neuroadaptation. Faʻateleina o le manava o le cocaine pe a uma ona faʻasolosolo. Natura 412, 141-142. 10.1038 / 35084134 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  35. Groenewegen HJ, Wright CI, Beijer AV, Voorn P. (1999). O le liua ma le vavaeeseina o mea e faatino ai le tele o galuega faatino ma galuega faatino. Ann. NY Acad. Sci. 877, 49-63. 10.1111 / j.1749-6632.1999.tb09260.x [PubMed] [Cross Ref]
  36. Grundey J., Thirugnanasambandam N., Kaminsky K., Drees A., Skwirba AC, Lang N., et al. . (2012). Neuroplasticity i totonu o sikaleti sikaleti ua suia i lalo o le faʻamalosolo ma o se vaega ua toe faʻaleleia e le nicotine exposure. J. Neurosci. 32, 4156-4162. 10.1523 / JNEUROSCI.3660-11.2012 [PubMed] [Cross Ref]
  37. Heidbreder CA, Groenewegen HJ (2003). O le medial frontfront cortex i le rat: o faʻamaoniga mo se faʻasalalauga e faʻavae i luga o faʻatinoga ma uiga faʻaanatura. Neurosci. Biobehav. Faʻaaliga 27, 555-579. 10.1016 / j.neubiorev.2003.09.003 [PubMed] [Cross Ref]
  38. Hoover W., Vertes R. (2007). Faʻamatalaga faʻaanatura o vaʻaiga faʻafefelaʻi i le medial front-cortex cortex i le rat. Brain Struct. Lelei. 212, 149-179. 10.1007 / s00429-007-0150-4 [PubMed] [Cross Ref]
  39. Huang YH, Lin Y., Mu P., Lee BR, Brown TE, Wayman G., et al. . (2009). I le vivi cocaine aafiaga e maua mai ai leo lemu. Neuron 63, 40-47. 10.1016 / j.neuron.2009.06.007 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  40. Isaac JTR, Ashby MC, McBain CJ (2007). O le matafaioi a le GluR2 o loʻo i lalo o le faʻamaoniga o le receptor AMPA ma le synaptic plasticity. Neuron 54, 859-871. 10.1016 / j.neuron.2007.06.001 [PubMed] [Cross Ref]
  41. Isaac JT, Nicoll RA, Malenka RC (1995). Faʻamatalaga mo faʻalogo filemu: faʻafitauli mo le faʻaaliga o le LTP. Neuron 15, 427-434. 10.1016 / 0896-6273 (95) 90046-2 [PubMed] [Cross Ref]
  42. Johnson SW, North RA (1992). O le opioids e fiafia tele i le dopamine neurons e ala i le hyperpolarization o tagata i totonu o le lotoifale. J. Neurosci. 12, 483-488. [PubMed]
  43. Kalivas PW (2009). Manatu o le vaisu i le homeostasis o le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Nat. Rev. Neurosci. 10, 561-572. 10.1038 / nrn2515 [PubMed] [Cross Ref]
  44. Kalivas PW, Churchill L., Klitenick MA (1993). O le GABA ma le enkephalin e mai i le nucleus accumbens ma le pallidum lautele i le vaega faʻalauteleina o le faʻaleleia o le fale. Neuroscience 57, 1047-1060. 10.1016 / 0306-4522 (93) 90048-k [PubMed] [Cross Ref]
  45. Kasanetz F., Deroche-Gamonet V., Berson N., Balado E., Lafourcade M., Manzoni O., et al. . (2010). O le suiga i le tagofia o mea ua fai ma vaisu e fesoʻotaʻi ma le faʻavaivaia faifai pea i le faʻamaonia o le tulaga faʻateleni. Saienisi 328, 1709-1712. 10.1126 / science.1187801 [PubMed] [Cross Ref]
  46. Knackstedt LA, Melendez RI, Kalivas PW (2010). Ceftriaxone e faʻaaogaina le tumutumu o le homeostasis ma puipuia ai le toe toe foʻi i le siakiina o le koko. Biol. 67 Psychiatry, 81-84. 10.1016 / j.biopsych.2009.07.018 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  47. Koch G., Ponzo V., Di Lorenzo F., Caltagirone C., Veniero D. (2013). Hebbian and anti-hebbian spike-time-dependence plasticity of human cortico-cortical connections. J. Neurosci. 33, 9725-9733. 10.1523 / JNEUROSCI.4988-12.2013 [PubMed] [Cross Ref]
  48. Kourrich S., Rothwell PE, Klug JR, Thomas MJ (2007). O le siakiina o cocaine e pulea ai le synaptic plasticity in the nucleus accumbens. J. Neurosci. 27, 7921-7928. 10.1523 / jneurosci.1859-07.2007 [PubMed] [Cross Ref]
  49. Koya E., Cruz FC, Ator R., Golden SA, Hoffman AF, Lupica CR, et al. . (2012). E faʻapipiʻi lemu i le gaʻo faʻapipiʻi o neuronoa e mulimuli i le siakiina o cocaine. Nat. Neurosci. 15, 1556-1562. 10.1038 / nn.3232 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  50. Koya E., Golden SA, Harvey BK, Guez-Barber DH, Berkow A., Simmons DE, et al. . (2009). O le faʻalavelave faʻaleagaina o siama faʻamalosia e faʻamalosia ai le cocaine e faʻasaina ai le faʻalauteleina o le faʻalauteleina o mea. Nat. Neurosci. 12, 1069-1073. 10.1038 / nn.2364 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  51. Kreple CJ, Lu Y., Taugher RJ, Schwager-Gutman AL, Du J., Stump M., et al. . (2014). O fesoʻotaʻiga o aʻafiaga eletise e fesoʻotaʻi atu i le fesoʻotaʻiga faʻamalosi ma faʻalavelave ai le paʻu o le cocaine. Nat. Neurosci. 17, 1083-1091. 10.1038 / nn.3750 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  52. LaLumiere RT, Smith KC, Kalivas PW (2012). Taʻitaʻitaga o le taamilosaga a Neural i le sailiga o le koko: o matafaioi o le infiltimbic cortex and the nucleus accumbens shell. Eur. J. Neurosci. 35, 614-622. 10.1111 / j.1460-9568.2012.07991.x [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  53. Lammel S., Ion DI, Roeper J., Malenka RC (2011). O le faʻaogaina faapitoa o le dopamine neuron synapses e ala i le faʻavevesi ma le faʻaleleia o fuamoa. Neuron 70, 855-862. 10.1016 / j.neuron.2011.03.025 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  54. Lammel S., Lim BK, Malenka RC (2013). Taui ma le fesuisuiaʻi i se mea e ese mai le midbrain dopamine system. Neuropharmacology 76, 351-359. 10.1016 / j.neuropharm.2013.03.019 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  55. Lammel S., Lima U, Ran C., Huang KW, Betley MJ, Tye KM, et al. . (2012). Faʻasalaga patino o le taui ma le fesuiaʻiga i le faʻalauteleina o le faʻalapotopotoga. Natura 491, 212-217. 10.1038 / nature11527 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  56. LaRowe SD, Myrick H., Hedden S., Mardikian PN, Saladin M., McRae A., et al. . (2007). E faʻaitiitia le manaoga o le kokeni e N-Acetylcysteine? Am. J. Psychiatry 164, 1115-1117. 10.1176 / ajp.2007.164.7.1115 [PubMed] [Cross Ref]
  57. Lecca S., Meye FJ, Mameli M. (2014). O le vevela lalata i le tagofia o mea ua fai ma vaisu ma le atuatuvale: o se mea faʻapitoa, faʻasalalau ma faʻataʻitaʻiga. Eur. J. Neurosci. 39, 1170-1178. 10.1111 / ejn.12480 [PubMed] [Cross Ref]
  58. Lee BR, MA Y.-Y., Huang YH, Wang X., Otaka M., Ishikawa M., et al. . (2013). O le faʻaogaina o le siʻosiʻomaga leo i le amygdala-accumbens projection e fesoasoani i le faʻavelaina o le manava o le koko. Nat. Neurosci. 16, 1644-1651. 10.1038 / nn.3533 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  59. Liu Q.-S., Pu L., Poo M.-M. (2005). O le faʻaaogaina o le koko o le koko i vivo e faʻaleleia ai le LTP faʻatasi i totonu o midbrain dopamine neurons. Natura 437, 1027-1031. 10.1038 / nature04050 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  60. Lu H., Cheng P.L, Lim BK, Khoshnevisrad N., Poo M.-M. (2010). O le maualuga o le BDNF pe a maeʻa ona aveeseina cocaine e faʻaleleia ai le LTP i le medial frontfront cortex e ala i le taofiofia o le GABA. Neuron 67, 821-833. 10.1016 / j.neuron.2010.08.012 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  61. Lu M.-K., Tsai C.-H., Ziemann U. (2012). O le Cerebellum i le gasegase o le kesi e fesoʻotaʻi faʻatasi ai ma le faʻamalosia o le faʻaosoosoina o le STDP-pei o le palasitino i totonu o le gaioiga o le tagata. I luma. Hum. Neurosci. 6: 260. 10.3389 / fnhum.2012.00260 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  62. Lüscher C. (2013). O le faʻamaʻi pipisi o synaptic faʻamaʻi pipisi na mafua ai ona fai ma vaisu. J. Neurosci. 33, 17641-17646. 10.1523 / JNEUROSCI.3406-13.2013 [PubMed] [Cross Ref]
  63. Lüscher C., Malenka RC (2011). Faʻaaogaina o vailaau faʻasaina i vailaʻau faʻasaina: mai suiga mole mole i le toe faaleleia o le matagaluega. Neuron 69, 650-663. 10.1016 / j.neuron.2011.01.017 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  64. Luu P., Malenka RC (2008). Ole malosi ole taimi ole taimi ole taimi ole taimi ole taimi ile umi ole taimi e iai le malosiaga ole suauu dopamine e manaʻomia ile PKC. J. Neurophysiol. 100, 533-538. 10.1152 / jn.01384.2007 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  65. Mameli M., Balland B., Luján R., Lüscher C. (2007). Faʻamatalaga maoaʻe ma le faʻapipiʻiina o le GluR2 mo le mGluR-LTD i le faʻalauteleina o le faʻaleleia o le fale. Saienisi 317, 530-533. 10.1126 / science.1142365 [PubMed] [Cross Ref]
  66. Mameli M., Bellone C., Brown MTC, Lüscher C. (2011). O le Cocaine e fesuiaʻi tulafono mo le synaptic plasticity o le glutamate transmission i le vaega tele o le faʻaleleia o le fale. Nat. Neurosci. 14, 414-416. 10.1038 / nn.2763 [PubMed] [Cross Ref]
  67. Mameli M., Halbout B., Creton C., Engblom D., Parkitna JR, Spanagel R., et al. . (2009). O le gaioiga faʻavaomalo o le cocaine-faʻamalosi: faʻaauau pea i totonu o le VTA faʻamalosia suiga i le NAc. Nat. Neurosci. 12, 1036-1041. 10.1038 / nn.2367 [PubMed] [Cross Ref]
  68. Mansvelder HD, Keath JR, McGehee DS (2002). O togafitiga Synaptic e mafua ai le le mautonu o le faiʻai o le faiʻai. Neuron 33, 905-919. 10.1016 / s0896-6273 (02) 00625-6 [PubMed] [Cross Ref]
  69. Mansvelder HD, McGehee DS (2000). Vaiaso umi o mea e faatosina mai ai i le faiʻai taui i vaega ole nicotine. Neuron 27, 349-357. 10.1016 / s0896-6273 (00) 00042-8 [PubMed] [Cross Ref]
  70. Mao D., Gallagher K., McGehee DS (2011). Puipuiga o Nicotine i mea e faʻaogaina ai i le vailaʻau o le dopamine launiu. J. Neurosci. 31, 6710-6720. 10.1523 / JNEUROSCI.5671-10.2011 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  71. Mardikian PN, Lagowe SD, Hedden S., Kalivas PW, Malcolm RJ (2007). O se faʻataʻitaʻiga igoa o le N-acetylcysteine ​​mo le togafitiga o le cocaine faalagolago: o se suʻesuʻega pailate. Prog. Neuropsychopharmacol. Biol. 31 Psychiatry, 389-394. 10.1016 / j.pnpbp.2006.10.001 [PubMed] [Cross Ref]
  72. Maroteaux M., Mameli M. (2012). O loʻo faʻaalia e Cocaine faʻamatalaga faʻasolosolo faʻasalalau o loʻo i luga o neuronu lalata. J. Neurosci. 32, 12641-12646. 10.1523 / JNEUROSCI.2405-12.2012 [PubMed] [Cross Ref]
  73. Martin M., Chen BT, Hopf FW, Bowers MS, Bonci A. (2006). O le puleaina o le cocaine e filifilia ma le filifilia le LTD i le totonugalemu o le tumutumu. Nat. Neurosci. 9, 868-869. 10.1038 / nn1713 [PubMed] [Cross Ref]
  74. Maskos U., Molles BE, Pons S., Besson M., Guiard BP, Guilloux JP, et al. . (2005). Le faʻamalosia o Nicotine ma le cognition ua toe faʻaleleia e faʻalauiloaina o faʻaaliga o nusipepa. Natura 436, 103-107. 10.1038 / nature03694 [PubMed] [Cross Ref]
  75. Mato S., Chevaleyre V., Robbe D., Pazos A., Castillo PE, Manzoni OJ (2004). O se tasi i totonu o le vivo i le delta 9THC poloka poloka synaptic plasticity endocannabinoid-mediated. Nat. Neurosci. 7, 585-586. 10.1038 / nn1251 [PubMed] [Cross Ref]
  76. Moussawi K., Pacchioni A., Moran M., Olive MF, Gass JT, Lavin A., et al. . (2009). O le N-Acetylcysteine ​​e fesuiaʻi ai le faʻasolosolo o le cocaine-metaplasticity. Nat. Neurosci. 12, 182-189. 10.1038 / nn.2250 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  77. Niehaus JL, Murali M., Kauer JA (2010). O fualaau o le sauaina ma le atuatuvale o le LTP i le inhibitory synapses i le vaega faateleina o le lautele. Eur. J. Neurosci. 32, 108-117. 10.1111 / j.1460-9568.2010.07256.x [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  78. Pascoli V., Terrier J., Leoleo J., Valjent E., O'Connor EC, Lüscher C. (2014). Faʻatusatusa ituaiga o cocaine-e faʻaaogaina eletise o mea e puleaina ai le pisia i le toe foʻi. Natura 509, 459-464. 10.1038 / nature13257 [PubMed] [Cross Ref]
  79. Pascoli V., Turiault M., Lüscher C. (2012). O le fesuiaiga o le synaptic respiratory resitala e toe faʻamautuina ai amioga faʻafefeiloaʻiga. Natura 481, 71-75. 10.1038 / nature10709 [PubMed] [Cross Ref]
  80. Peters J., LaLumiere RT, Kalivas PW (2008). O le infralimbic preteal cortex e nafa ma le taofiofia o le koko i le sailia o ni manoa ua uma ona tape. J. Neurosci. 28, 6046-6053. 10.1523 / JNEUROSCI.1045-08.2008 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  81. Ping A., Xi J., Prasad BM, Wang MH, Kruzich PJ (2008). Tuuina atu o le tumutumu o tumutumu ma le atigi GluR1 o loo i ai moli AMPA i le AMPA- ma le cocaine-toe amataina o amioga o le cocaine. Brain Res. 1215, 173-182. 10.1016 / j.brainres.2008.03.088 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  82. Robinson TE, Kolb B. (2004). Palasitisi o fale e fesootaʻi ma le faʻaaogaina o fualaau oona faasaunoa. Neuropharmacology 47 (Faʻata. 1), 33-46. 10.1016 / j.neuropharm.2004.06.025 [PubMed] [Cross Ref]
  83. Saal D., Dong Y., Bonci A., Malenka RC (2003). O fualaau o le sauaina ma le atuatuvale e mafua ai se fetuutuunaiga masani i synaptic i le dopamine neurons. Neuron 37, 577-582. 10.1016 / s0896-6273 (03) 00021-7 [PubMed] [Cross Ref]
  84. Schramm-Sapyta NL, Olsen CM, Winder DG (2006). O le puleaina o le cocaine e faʻaitiitia ai tali faʻafefe i totonu o le faʻaoga o le maunu nucleus accumbens. Neuropsychopharmacology 31, 1444-1451. 10.1038 / sj.npp.1300918 [PubMed] [Cross Ref]
  85. Schultz W. (1998). Faailoga o le taui o le dopamine neurons. J. Neurophysiol. 80, 1-27. [PubMed]
  86. Shen H.-W., Scofield MD, Boger H., Hensley M., Kalivas PW (2014). O le Synaptic glutamate na afaina ona o le le lelei o le glutamate na osofaʻi ai le aufaasālalau heroin. J. Neurosci. 34, 5649-5657. 10.1523 / JNEUROSCI.4564-13.2014 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  87. Stefan K., Kunesch E., Benecke R., Cohen LG, Classen J. (2002). Faʻatulagaga o le faʻaleleia atili o le gasegase o le tagata e le mafai ona faʻaaogaina e ala i fesoʻotaʻiga vavalalata faʻatasi. J. Physiol. 543, 699-708. 10.1113 / jphysiol.2002.023317 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  88. Stefan K., Kunesch E., Cohen LG, Benecke R., Class J. J. (2000). Faʻaleagaina o le palota i totonu o le tagata gasegase a le tagata e ala i fefaʻasoaʻiga paga tutusa. Brain 123, 572-584. 10.1093 / brain / 123.3.572 [PubMed] [Cross Ref]
  89. Steffensen SC, Svingos AL, Pickel VM, Henriksen SJ (1998). Faʻamatalaina o le electrophysiological o le GABAergic neurons i le faʻalauteleina o le faʻalapotopotoga. J. Neurosci. 18, 8003-8015. [PubMed]
  90. Sun W., Rebec GV (2006). Toe faʻaleleia o le cocaine self-administration e suia ai le gaioiga o faʻamatalaga o le cocaine i le vaʻai muamua o le rat. J. Neurosci. 26, 8004-8008. 10.1523 / jneurosci.1413-06.2006 [PubMed] [Cross Ref]
  91. Swanson LW (1982). O faʻataʻitaʻiga o le faʻalauteleina o le faʻaleleia o le vaʻaia ma vailaʻau e lata ane: o se faʻataʻitaʻiga faʻasolosolo faʻataʻitaʻi ma suʻesuʻega faʻamalosi i le rat. Brain Res. Bull. 9, 321-353. 10.1016 / 0361-9230 (82) 90145-9 [PubMed] [Cross Ref]
  92. Szabo B., Siemes S., Wallmichrath I. (2002). Faʻailoga o le GABAergic neurotransmission i le faʻalauteleina o le faʻalapotopotoga faʻalauiloa e le cannabinoids. Eur. J. Neurosci. 15, 2057-2061. 10.1046 / j.1460-9568.2002.02041.x [PubMed] [Cross Ref]
  93. Tan KR, Brown M., Labouèbe G., Yvon C., Creton C., Fritschy J.-M., et al. . (2010). Nofoaga papaʻu mo mea e fai ma vaisu o benzodiazepines. Natura 463, 769-774. 10.1038 / nature08758 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  94. Tang W., Wesley M., Freeman WM, Liang B., Hemby SE (2004). Suiga i le kulutamate glutamate receptor subits i le taimi o le tosoina o le cocaine le pulea e le tagata o ia lava ma le toe alu i totonu o manoa. J. Neurochem. 89, 1021-1033. 10.1111 / j.1471-4159.2004.02392.x [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  95. Testa-Silva G., Verhoog MB, Goriounova NA, Loebel A., Hjorth J., Baayen JC, et al. . (2010). Ua faʻaalia e tagata tagata le lautele o le faamalama o le tino mo le malosi o le paʻu-taimi e faalagolago i ai. I luma. Synaptic Neurosci. 2: 12. 10.3389 / fnsyn.2010.00012 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  96. Testa-Silva G., Verhoog MB, Linaro D., de Kock CP, Baayen JC, Meredith RM, et al. . (2014). Fesoʻotaʻiga synaptic maualuga faʻatasi ma le telefoni i le tagata neocortex. PLoS Biol. 12: e1002007. 10.1371 / journal.pbio.1002007 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  97. Thabit MN, Ueki Y., Koganemaru S., Fawi G., Fukuyama H., Mima T. (2010). O le faʻamalosia o le faʻaogaina o le gaioiga e mafai ona aʻafia ai le gaosiga o le eletise tagata. J. Neurosci. 30, 11529-11536. 10.1523 / JNEUROSCI.1829-10.2010 [PubMed] [Cross Ref]
  98. Thomas MJ, Beurrier C., Bonci A., Malenka RC (2001). O le atuatuvale i taimi uumi i le tumutumu o le tumutumu o le tino: o se fusi uʻamea o le faʻalauiloaina o amioga i le koko. Nat. Neurosci. 4, 1217-1223. 10.1038 / nn757 [PubMed] [Cross Ref]
  99. Tolu S., Eddine R., Marti F., David V., Graupner M., Pons S., et al. . (2013). O le faʻaosoosoina o VTA DA ma GABA neuronoa e faʻatautaia le faʻamalosia o le nicotine. Mol. 18 Psychiatry, 382-393. 10.1038 / mp.2012.83 [PubMed] [Cross Ref]
  100. Ungless MA, Whistler JL, Malenka RC, Bonci A. (2001). O le faʻatasi o le cocaine i le vivo e faʻaosofia ai le umi o le malosi i le dopamine neurons. Natura 411, 583-587. 10.1038 / 35079077 [PubMed] [Cross Ref]
  101. Ofisa Malo Aufaatasi i luga o Fualaau Faasaina ma Solitulafono (2014). Lipoti a le Vailaʻau a le Lalolagi 2014. Herndon, VA: Lomiga a Malo Aufaatasi.
  102. Van den Oever MC, Goriounova NA, Li KW, van der Schors RC, Binnekade R., Schoffelmeer ANM, et al. . (2008). Faʻasagaga Muamua O le faʻamaonia o le siama AMPA e taua tele mo le toe faʻafoʻiina o le sailiga i le sailiga o heroin. Nat. Neurosci. 11, 1053-1058. 10.1038 / nn.2165 [PubMed] [Cross Ref]
  103. Van den Oever MC, Lubbers BR, Goriounova NA, Li KW, van der Schors RC, Loos M., et al. . (2010). Extracellular matrix plasticity ma le GABAergic faʻatoʻilaloina o siama pyramid muamua o cortex e faʻaleleia le toe foʻi i le heroin saili. Neuropsychopharmacology 35, 2120-2133. 10.1038 / npp.2010.90 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  104. Van den Oever MC, Spijker S., Smit AB (2012). "O togafitiga o synaptic of addictive drugs," i le Synaptic Plasticity Advances in Medicine Experimental and Biology, eds Kreutz MR, Sala C., faatonu. (Vienna: Springer Vienna;), 469-491.
  105. Verhoog MB, Goriounova NA, Obermayer J., Stroeder J., Hjorth JJJ, Testa-Silva G., et al. . (2013). Faʻatulagaga o loʻo aʻafia ai tulafono mo le faʻatautaia o palasitino i le tagata matua matutua leona synapses. J. Neurosci. 33, 17197-17208. 10.1523 / jneurosci.3158-13.2013 [PubMed] [Cross Ref]
  106. Volkow ND, Fowler JS, Wang G.-J. (2003). O le faiʻai o le tagata ua fai ma vaisu: malamalamaaga mai ata suʻesuʻe. J. Clin. Faʻatau. 111, 1444-1451. 10.1172 / jci200318533 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  107. Volkow N., Li T.-K. (2005). Le neuroscience o mea ua fai ma vaisu. Nat. Neurosci. 8, 1429-1430. 10.1038 / nn1105-1429 [PubMed] [Cross Ref]
  108. Washburn MS, Dingledine R. (1996). Pupuni o le aano o le alpha-amino-3-hydroxy-5-methyl-4-isoxazolepropionic acid (AMPA) e polyamines ma toxins polyamine. J. Pharmacol. Faʻaaliga. Ther. 278, 669-678. [PubMed]
  109. Williams JM, Galli A. (2006). O le vaʻaia o le dopamine: o le puipuiga lelei o tuaoi mo le psychostimulant action. Manoa. Faʻaaliga. Pharmacol. 175, 215-232. 10.1007 / 3-540-29784-7_11 [PubMed] [Cross Ref]
  110. MA RA (2004). Dopamine, aʻoaʻoga ma le faʻamalosi. Nat. Rev. Neurosci. 5, 483-494. 10.1038 / nrn1406 [PubMed] [Cross Ref]
  111. Wolf ME, Ferrario CR (2010). Lapataiga a le AMPA i le nucleus accumbens ina ua uma ona faʻaalia i cocaine. Neurosci. Biobehav. Faʻaaliga 35, 185-211. 10.1016 / j.neubiorev.2010.01.013 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  112. Wolf ME, Tseng KY (2012). O loʻo talia e le AMPA i totonu o le VTA ma le nucleus accumbens pe a uma ona faʻaalia le cocaine: afea, pe faapefea, ma aiseā? I luma. Mol. Neurosci. 5: 72. 10.3389 / fnmol.2012.00072 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  113. Wolters A., Sandbrink F., Schlottmann A., Kunesch E., Stefan K., Cohen LG, et al. . (2003). O le tulafono a Hebbian e pei o le natura e puleaina ai le puleaina o le palota i totonu o le gaioiga o le tagata. J. Neurophysiol. 89, 2339-2345. 10.1152 / jn.00900.2002 [PubMed] [Cross Ref]
  114. Wolters A., Schmidt A., Schramm A., Zeller D., Naumann M., Kunesch E., et al. . (2005). Paʻu plasticitia faʻavaitaimi i le tino paʻu o le somatosensory cortex. J. Physiol. 565, 1039-1052. 10.1113 / jphysiol.2005.084954 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  115. Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (2008). O le Global Burden of Disease: 2004 Update. Geneva: Soifua Maloloina a le Lalolagi Press Press.
  116. Yuan T., Mameli M., O Connor EC, Dey PN, Verpelli C., Sala C., et al. . (2013). Faʻaaliga o le gasegase synaptic faʻasaina e le cocaine e GluN3A-o loʻo aofia ai NTSDA. Neuron 80, 1025-1038. 10.1016 / j.neuron.2013.07.050 [PubMed] [Cross Ref]
  117. Zweifel LS, Argilli E., Bonci A., Palmiter RD (2008). Matafaioi a le NMDA i latou i dopamine neurons mo le gaosiga ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Neuron 59, 486-496. 10.1016 / j.neuron.2008.05.028 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]