Eseesega o tagata taʻitoʻatasi i le faʻaalia o le faʻamalosiaga o le soifuaga i faʻamatalaga taui: faʻafitauli mo le tagofia o mea ua fai ma vaisu (2009)

2010 Ianuari 1. Fa'asalalau i le fa'asologa mulimuli e pei o:

 

SHELLY B. FLAGEL,* HUDA AKIL,* ma TERRY E. ROBINSON

O le lomiga mulimuli a le tagata faʻasalalau lomiga o lenei tusiga o loʻo avanoa i Neuropharmacology
Vaai i isi tala i le PMC faʻailoa le lomiga lolomi.

aotelega

O fualaau faasaina e maua ai tikeri eseese o le puleaina o mafaufauga ma gaioiga e le gata i aafiaga o fualaau faasaina lava ia, ae faapea foi i luga o tulaga o le tagata. O na tagata ua avea ma vaisu e le mafai ona suia o latou mafaufauga ma amioga mai fualaau faasaina ma fualaau faasaina. O le mea lea i vaisu, o le faʻaalia i nofoaga poʻo mea (faʻailoga) na fesoʻotaʻi muamua ma le inuina o fualaau faasaina e masani ona faʻaosoina ai le toe faʻafouina o fualaau faasaina. O i matou ma isi ua fa'ailoa mai o fa'amatalaga e feso'ota'i i fualaau fa'asaina e maua ai le malosi e fa'amautu ma fa'aoso ai amioga fa'atau fualaau fa'asaina i se vaega ona latou te maua mea fa'aosofia fa'aosofia e ala i le a'oa'oina o Pavlovian (stimulus-stimulus). I le tulaga o le faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave, e aofia ai vaisu, o ia faʻaaliga e mafai ona faʻatatauina ma le taua faʻaosofia faʻamaʻi ("faʻamalosia salience"). Mo lenei mafua'aga, talu ai nei na amata ai ona matou su'esu'eina le eseesega o tagata ta'ito'atasi i le matele e fa'ailoa ai le fa'aosofia o le sali i fa'ailoga e va'ai ai taui. Pe a feso'ota'i fa'ailoga tu'ufa'atasi ma le tu'uina atu o mea'ai po'o taui vaila'au e le'i fa'atatauina e nisi manu e vave fa'alatalata mai ma fa'ailoa le fa'ailoga e tusa lava pe tu mamao mai le mea o le a avatu ai le taui. I totonu o nei manu, o le faʻailoga faʻatau-faʻailoga lava ia e avea ma mea manaia, faʻaosofia ai le agai i ai, masalo ona e mafua mai i le faʻaosofia o le salience. O manu e atiaʻe lenei ituaiga o tali faʻapitoa e taʻua o "sign-trackers". O isi manu, "tagata tuli sini", e le latalata atu i le faailoga o le taui, ae i luga o le faʻaaliga o le faʻaaliga latou te vave o atu i le nofoaga o le a tuʻuina atu ai meaai (le "sini"). Mo tagata su'esu'e sini e le manaia le fa'ailoga tau-fa'ailoga, masalo ona e le o fa'atatauina i le fa'aoso fa'amalosi. Matou te iloiloina iinei faʻamatalaga muamua o loʻo fautua mai ai o nei eseesega o tagata taʻitoʻatasi i le faʻaalia o le faʻamalosia o le salience i faʻamatalaga faʻamaonia o le taui e mafai ona tuʻuina atu le faʻafitauli poʻo le teteʻe atu i faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave, e aofia ai vaisu. O le mea lea, o le a taua tele le suʻesuʻeina pe faʻafefea e le siosiomaga, neurobiological ma kenera fegalegaleaiga e fuafua ai le tulaga e faʻatatau ai e tagata taʻitoʻatasi le taua o le faʻamalosi i le faʻamalosia o taui.

uputatala: vaisu, autoshaping, tulituliloaina o sini, fa'aosofia fa'amalosi, fa'atonuga Pavlovian, fa'ailoga fa'ailoga

faʻatomuaga

Ole fa'afitauli tele ile falema'i ile togafitiga ole vaisu ole fa'atupuina o vaisu e toe fa'afo'i e tusa lava pe ua leva ona fa'agata le fa'aaogaina o vaila'au. O le mea moni, o le taunuuga sili ona vaʻaia o se suʻesuʻega muamua o vaisu o se 90% avanoa e toe faʻafoʻi ai (DeJong, 1994), ma e mafua lenei mea i se vaega ona o le maʻaleʻale i faʻamalosi e fesoʻotaʻi ma vailaʻau. Mo se faʻataʻitaʻiga, pe a feagai tagata fai ma vaisu ma faʻamatalaga na fesoʻotaʻi muamua ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina (tagata, nofoaga, mea faʻaoga, ma isi) e masani ona faʻaosofia ai le toe faʻafouina o le suʻeina o vailaʻau ma/poʻo le manaʻo mo le vailaʻau (mo le iloiloga vaʻai Childress et al., 1993). O se tasi o mafuaʻaga e manatu ai faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma vailaʻau e iai nei aʻafiaga ona pe a faʻapea e faʻapipiʻi soo le faʻaogaina o le siosiomaga ma le faʻatinoina o taui, e aofia ai vailaʻau e ono fai ma vaisu, o ia faʻamalosi e le gata e fai ma faʻamatalaga o taui o loʻo oʻo mai, ae e ala i Pavlovian (stimulus- stimulus) aʻoaʻoina latou te maua mea faʻaosofia faʻaosofia—latou te faʻatosinaina i le "faʻamalosi faʻamalosi" (Berridge, 2001; Bindra, 1978; Bolles, 1972; Toates, 1986). O le fa'atatauina o le fa'aoso salience ua fa'amatalaina e Berridge (1996) e pei o le suiga o se mea e le tutusa le manatu po'o le fa'atusa o mea na tupu (fa'ata'ita'iga, fa'ailoga) i se fa'aosofiaga fa'afiafia ma "mana'omia". O lona uiga, e ala i le aʻoaʻoina o Pavlovian faʻamatalaga faʻapitoa e uiga i taui ma o latou faʻaaliga (vaʻaia, leo ma manogi) ua liua i "faʻafiafiaga, manaʻomia, faʻamalosi faʻamalosi" (Berridge ma Robinson, 2003). O lona uiga, e mafai ona avea mea faaosofia e avea ma “maneta faaosofia” (Berridge, 2001) fa'aosoina le aga'i atu ia i latou, e pei o le tulaga o Pavlovian fa'alatalata aga'i atu i taui ma a latou fa'ailoga (silasila i lalo ma Cardinal et al., 2002a). Tomie (1996) ua finau e faapea pe a fa'apipi'i ia fa'ailoga i totonu o le masini e tu'uina atu ai se vaila'au, e pei o ipu tioata fa'apitoa e fa'aaoga e inu ai le 'ava malosi po'o paipa e fa'aaoga e ula ai le cocaine, o nei fa'ailoilo e mafai ona fa'alauiloa fa'apitoa faiga fa'amalosi o amioga uiga o vaisu.

O loʻo manatu o mea faʻaosofia faʻaosofia o Pavlovian faʻailoga, o latou gafatia e faʻamalosi ai se tagata i le gaioiga, e sili ona nafa ma le gafatia o faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma fualaau faasaina (ma nofoaga) e tausia uma ai le sailia o fualaau faasaina pe a leai se vailaʻau (Everitt ma Robbins, 2000; Schindler et al., 2002) ma toe fa'afo'i le amio su'esu'e vaila'au po'o le toe fa'afo'i i le taimi o le fa'amama (fa'ata'ita'iga, Kruzich et al., 2001). Peita'i, matou te fa'alēaogāina pe a matou le ta'ua o lo'o i ai isi auala e fa'ailoa mai ai (aemaise tulaga) e feso'ota'i ma vaila'au e mafai ona a'afia ai amioga su'esu'e vaila'au ma toe fo'i. Mo se faʻataʻitaʻiga, o faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma vailaʻau e mafai ona avea o ni faʻailoga faʻaituau, "faʻatulagaina le avanoa" mo amioga faʻasaina (Skinner, 1938). O taimi-setters o faʻamatalaga tuʻufaʻatasia poʻo ni faʻamatalaga atonu latou te le faʻaalia se tali pe faʻamalosia se gaioiga, ae faʻatino i se faiga faʻapitoa e faʻafetaui ai soʻo se meafaigaluega e tali atu ai e maua ai se taui ma / poʻo le faʻaalia o tali a Pavlovian (Holani, 1992; Rescorla, 1988; Schmajuk ma Holland, 1998). O ia fa'aosofiaga e mafai ona i ai se faatosinaga malosi i amioga su'esu'e fualaau. Faataitaiga, (Ciccocioppo et al., 2004) na lipotia mai e faapea o se faaosofiaga faailoga tagata e fesootai ma a nofofua cocaine e mafai ona fa'atupu le fa'atonuga a le tagata lava ia i le su'esu'eina o le cocaine e o'o atu i le tausaga e tasi pe a mae'a le mea na tupu i le cocaine. E fa'apena fo'i, o fa'amatalaga e masani ona fa'atūina le avanoa mo le toe fa'afouina o le su'eina o vaila'au (Crombag ma Shaham, 2002(Anagnostaras ma Robinson, 1996; Anagnostaras et al., 2002). O le mea moni, o le faʻaalia i se vailaʻau lava ia (o se vailaʻau faʻapitoa) e mafai ona aoga i le toe faʻafoʻisia / toe faʻaleleia i se vaega ona o faʻamatalaga interoceptive e gaosia e le vailaʻau e mafai foi ona "faʻatulagaina le avanoa" mo le sailia atili o fualaau faasaina, e ui o lea e fesiligia ai le fesili. po'o a faiga fa'ale-mafaufau na mafua ai le inu muamua, fa'afefe po'o tui. E le o malamalama lelei i ai le tulaga o nei "maualuga-maualuga" faʻamalosia faʻamalosi e fai ma faʻaosofia.

O le tele o aʻoaʻoga o mea ua fai ma vaisu ua latou iloa le matafaioi a Pavlovian tulaga faʻaosofia i le tosina atu o tagata i vailaʻau faʻamalosi e fesoʻotaʻi ma faʻapogai o vailaʻau faʻamaʻi, ma toe faʻafoʻi (Di Chiara, 1998; Everitt ma Robbins, 2005; Robinson ma Berridge, 1993; Stewart et al., 1984; Tomie, 1996; Tomie et al., 2007), ae e itiiti lava ni taumafaiga e suʻesuʻe saʻo lenei faiga. I se tasi fa'ata'ita'iga Va'ai ma pa'aga (Kruzich et al., 2001) lipotia mai e mafai ona toe fa'afo'i le amio su'esu'e fualaau. Ae i le tele o suʻesuʻega aʻo leʻi faʻataʻitaʻiina i le auala e aʻafia ai le suʻeina o fualaau faasaina ma le aveina, o le uluaʻi fesoʻotaʻiga i le va o le faʻailoga ma le tuʻuina atu o vailaʻau e tupu i totonu o se mea faigaluega faʻaoga, lea e tuʻuina atu ai le faʻailoga ma le vailaʻau e faʻatatau i se gaioiga. I nei suʻesuʻega, mo se faʻataʻitaʻiga, o le a aʻoaʻoina se manu e faʻapipiʻi le masini ina ia maua ai se vailaʻau faʻasaina, lea e faʻatasi ma le faʻaalia o se faʻailoga (faʻataʻitaʻiga, malamalama). O le toe fa'afo'iina o le fa'ailoga e su'esu'eina mulimuli ane i lalo o tulaga fa'aumatia (pe a le toe maua le vaila'au), ma a mae'a ona tali mai, fa'aitiitia le malosi ole fa'ailoga e feso'ota'i ma vaila'au (fa'ata'ita'iga, malamalama) e toe fa'afo'i ai amioga su'esu'e fualaau fa'asaina e su'esu'eina. O le mea lea, i le taimi o suʻega o le toe faʻafoʻisia o le gaioiga o le faʻamalosi o le lever, lea na gaosia muamua ai le vailaʻau ma le malamalama, o lea ua iʻu ai i le tuʻuina atu o le moli na o ia (mo le iloiloga vaʻai Shaham et al., 2003). O le mea lea, o le faʻailoga, e mafai ona galue o se faʻamalosia (lua) faʻamalosia, faʻamalosia le gaioiga e maua ai. I totonu o tagata, peitaʻi, e masani ona iai faʻamatalaga o le siosiomaga e fesoʻotaʻi ma le tui o se vailaʻau muamua i le tui o le fualaau faasaina—e le faafuasei ona aliali mai o se taunuuga o le inuina o le fualaau faasaina. E le gata i lea, i vaisu, faʻailoga e maua ai le toe faʻafoʻi poʻo le tuʻinanau masani mua gaioiga e maua ai le vailaʻau, latou te le mulimuli i ai; o lona uiga, latou te avea o ni faʻaosofiaga faʻaosofia e faʻaosofia ai le tagata e gaoioi nai lo le faʻamalosia o se gaioiga ua uma ona faʻaalia (Stewart et al., 1984).

O le mea lea, o loʻo i ai le le lava o faʻamatalaga e uiga i aʻafiaga o Pavlovian faʻailoga i luga o le suʻeina o vailaʻau poʻo le faʻaaogaina o fualaau faasaina. O le tele o suʻesuʻega i totonu o le fanua e aofia ai faiga e matua faigata ai ona iloa le tele o le amio e pulea e le faʻamalosia o meafaigaluega (faʻamalosia o se gaioiga ua uma ona tupu) vs. Pavlovian faʻamalosi e faʻaosofia ai gaioiga. E taua tele lenei eseesega ona o le mafaufau ma le neurobiological faʻagasologa o loʻo faʻavaeina aʻoaʻoga meafaigaluega atonu e matua ese lava mai faiga Pavlovian lea e tuʻuina atu ai le faʻamalosiaga i luga o faʻamatalaga ma nofoaga e fesoʻotaʻi ma fualaau (Cardinal et al., 2002a; Tomie et al., 2007). O le mea lea, i le taumafai e malamalama pe faʻafefea ona faʻatumauina e faʻamatalaga fualaau faʻasaina amioga mo se taimi umi e tusa lava pe leai se vailaʻau, ma pe faʻafefea ona latou faʻalavelaveina le toe faʻafoʻi, e manaʻomia ona tatou vaʻavaʻai i faiga faʻavae o le mafaufau lea e maua ai e ia faʻaosofia le faʻaosofia. fa'ailoa (Berridge ma Robinson, 2003), ma fa'ata'ita'i le fa'asinomaga o le neural substrates. Mo lenei mafuaʻaga talu ai nei na amata ai ona matou suʻesuʻeina le gafatia o faʻaaliga Pavlovian e pulea ai amioga (Flagel et al., 2008; Flagel et al., 2007; Uslaner et al., 2006), aemaise o eseesega o tagata taitoatasi i le auala e aafia ai amioga. O lenei galuega e muamua, ae matou te faʻamoemoe o le a iu lava ina maua ai faʻamatalaga i le mafaufau ma le neurobiological mechanisms lea e maua ai e faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma vailaʻau le malosi e pulea ai amioga i vaisu. I le mea o loʻo mulimuli mai, matou te talanoaina muamua nisi o tala faʻasolopito i luga o le auala na suʻesuʻeina ai e le au suʻesuʻe le faʻaogaina o le faʻamalosi salience i faʻailoga e faʻatatau i taui, ma pe faʻapefea ona faʻaalia i amioga, ona sosoo ai lea ma a matou suʻesuʻega talu ai nei i eseesega o tagata taʻitoʻatasi.

Fa'ailoga-su'e

I le masani Pavlovian conditioning o le tuʻuina atu o se faʻailoga (conditional stimulus, CS) e fesoʻotaʻi ma le tuʻuina atu o se taui (le unconditional stimulus, US), ma faʻatasi ai ma le faʻaauau pea ona oʻo mai le CS e faʻaalia se tali faʻapitoa (CR). I uluai suʻesuʻega a Pavlov e faʻaaoga ai se taui o meaʻai na masani ona taofiofia ana taifau ma o le tali atu i le CS e masani ona fuaina o le salivation, ma tuʻuina atu le foliga mai o le CS na faʻaalia se tali faigofie e tali tutusa ma le tali le tumau (UR) na gaosia e le US. Ae ui i lea, ina ua faasaolotoina manu mai a latou taofiga ma matauina a latou amio, na iloa ai o le mea na aʻoaʻoina e le naʻo se tali faʻafefe faigofie, aua o lenei tulaga na faʻaalia ai e le CS ni faʻalavelave lavelave o amioga, e aofia ai amioga-aisi meaʻai (H. Liddell). , e leʻi lomiaina, taʻua i totonu Timberlake ma Grant, 1975). O le tele o suʻesuʻega mulimuli ane ua faʻaalia ai i le faaopoopo atu i tali faigofie, o Pavlovian CSs e faʻaosofia ai lagona lavelave ma faʻaosofia tulaga e mafai ona faʻaalia i ni auala eseese (Rescorla, 1988). O le mea lea, pe a saoloto manu e feoai i totonu o latou siosiomaga e masani ona matauina o le CR e aofia ai le faʻasologa muamua i le CS (le faʻailoga poʻo le "faailoga") sosoo ai ma le agai atu i ai, ma masani ona faʻatasi ma ia (Brown ma Jenkins, 1968; Hearst ma Jenkins, 1974). Faʻatasi, o nei tali a le CS na taʻua o le "suʻeina o faʻailoga", ona o amioga na faʻatatau i le faʻailoga, poʻo le "faailoga", lea na valoia le taui. O le mea e mata'ina ai, o le su'eina o fa'ailoga e atia'e e ui lava e leai se gaioiga e mana'omia mo manu e maua ai le taui; o lona uiga, e leai ni gaioiga e fa'amalosia. (Manatua o le faaupuga "autosape" e masani ona faʻaaogaina e faʻamatala ai le taualumaga e maua mai ai lenei ituaiga o Pavlovian fa'aa'oa'oga fa'atatau i amioga, e ui lava o le "autosaping" e matua'i fa'aseseina i le faiga o le Pavlovian e leai se tali e fa'amalosia pe "foliga"; Hearst ma Jenkins, 1974).

Faatasi ai ma le autoshaping o le faʻafanua tonu o le CR e faʻalagolago i le ituaiga, ma le natura o le CS ma le US. Na muai matauina e masani ona i ai se tulaga tutusa i le va o amioga e aofia ai i le faʻaaogaina o se taui ma i latou e faʻatatau i le CS. I ana suʻesuʻega ma taifau ma se taui o meaʻai Pavlov (1932) Fai mai, “… e mafai e le manu ona etoeto le moli eletise [CS], pe foliga mai ua ave le ea i totonu o lona gutu, pe ʻai foi i le leo… ma etoeto ona laugutu ma fai le pisapisao o le lamu i ona nifo e pei o se mea i ai le meaai lava ia” (itulau 95). E fa'apena fo'i, a fa'apea e fa'ato'a fa'asolo loa le tu'u atu o le leve ma le tu'u-tuto'atasi o le tu'uina atu o se pellet mea'ai, o le a fa'alatalata mai nisi o isumu ma masani ona u'u ma 'ai le uae pei o se mea'ai (Davey ma Cleland, 1982). Ma pe a fa'aalia lupe i se moli ki (CS) ua tu'ufa'atasia ma le tu'uina atu o le vai (US) latou te fa'aalia se fa'ata'ita'iga fa'apitoa mo le inuina (fa'ato'a fa'atasi ma le fa'agaoioiga) e fa'atatau i le moli ki. O lenei mamanu o amioga e ese mai le tali e aliaʻe i lupe pe a maeʻa paga ma taui meaai (Jenkins ma Moore, 1973; Vaʻai foi http://go.owu.edu/~deswartz/introduction.html). O le mea e mata'ina ai, pe a fa'aluaina se CS ma le avanoa e fa'afeusua'i ai ma se fafine (US), tama salu Iapani (Coturnix japonica) o le a, i lalo o nisi tulaga, e sau e faʻalatalata ma faʻatasi ma le mea faitino CS (Koksal et al., 2004, vaai foi Burns ma Domjan, 1996; Burns ma Domjan, 2001).

O le mea moni o le tuʻuina atu o le CS e masani ona taʻitaʻia ai se CR e foliga mai o amioga e mafua mai i le taui lava ia (faʻataʻitaʻiga, amio faʻataunuʻu) na taʻitaʻia ai le manatu o le CS e fai ma sui mo le US-"stimulus-substitution" (Pavlov, 1927; Staddon ma Simmelhag, 1971). E ui lava o lenei mea e ogatusa ma le talitonuga o le CS o loʻo faʻaaogaina meatotino faʻaosofia o le taui, i le taimi ua tuanaʻi na finau ai nisi e faapea o ia amioga o se ata o le faʻaogaina o lagona i le leai o ni faiga faʻaosofia (vaai Berridge, 2001). Ae ui i lea, ua tatou iloa nei o CSs e faʻaosoina nei gaioiga faʻapitoa e maua ai mea taua e tolu o faʻamalosi faʻaosofia (Berridge, 2001; Cardinal et al., 2002a): (1) latou te maua le tomai e faʻaalia ai le faʻalatalata atu ia i latou e pei ona faʻaalia e le Pavlovian conditional approach poʻo le faʻailogaina o amioga (faʻataʻitaʻiga, Flagel et al., 2008; Hearst ma Jenkins, 1974; Peterson et al., 1972); (2) e mafai ona latou faʻamalosia gaioiga faʻaauau, e pei ona faʻaalia e le Pavlovian-to-instrumental transfer effect (faʻataʻitaʻiga, Dickinson et al., 2000; Lovibond, 1983; Wyvell ma Berridge, 2000); ma (3) e mafai ona latou faʻamalosia le aʻoaʻoina o gaioiga fou meafaigaluega; o lona uiga, e mafai ona latou galulue o ni faʻamalosia tulaga (faʻataʻitaʻiga, Di Ciano ma Everitt, 2004; Williams ma Dunn, 1991). E le gata i lea, e tele faʻataʻitaʻiga e faʻaalia ai o le foliga o le CR e aʻafia i le natura o le CS (silasila i Holani, 1977), o lo'o fautua mai ai o le fa'ailoga fa'ailoga e le mafua mai i le fa'aosofia-suiga faigofie. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le foliga o le CR i se CS e vaʻai ai meaʻai e matua ese lava pe a fai o le CS o se leve, poʻo se iole ola, poʻo se poloka laupapa (Timberlake ma Grant, 1975). O le mea lea, o le CR faʻafuaseʻi e manatu e atagia mai ai le faʻagaoioia o faiga faʻaosofia lavelave o loʻo i lalo o le puleaina o le tele o mea, e aofia ai le natura o le US ma le CS (Buzsaki, 1982; Davey et al., 1984; Jenkins ma Moore, 1973; Moore, 1973; Timberlake ma Lucas, 1985).

O le tulaga o le siakiina o faʻailoga ua faʻaalia lelei i taui masani faʻaaogaina e pei o le US (mo le iloiloga vaʻai Boakes, 1977; Hearst ma Jenkins, 1974; Tomie et al., 1989) ma e tele faʻataʻitaʻiga e faʻaalia ai faʻailoga e faʻatatau i taui e avea ma mea e le mafai ona faʻafefeteina ma faʻaalia ai amioga e foliga mai e le talafeagai ma e mafai ona finauina faʻamalosi (Boakes et al., 1978; Breland ma Breland, 1961; Hearst ma Jenkins, 1974; Viliamu ma Viliamu, 1969). I se faʻataʻitaʻiga masani, ua taʻua o le "amio leaga o meaola" (Breland ma Breland, 1961, 1966), na aʻoaʻoina raccoons e teu se tupe siliva i totonu o se avanoa ina ia maua ai se taui meaai. Na faia muamua e le raccoon lenei galuega e aunoa ma le faatuai, ae o le tele o aoaoga na foliga mai ua le mafai ona faamamulu le tupe, ma faaalu ni nai minute i le taulimaina faamalosi ma o latou alovae—lamu, miti, olo ma fufuluina le tupe—e peiseai o loo latou taumafai e faamama se tupe. fasi meaai—ma tuu soo le tupe i totonu o le avanoa ae toe toso i fafo e aunoa ma le faamamulu. O le tupe lava ia na foliga mai e tele lona tau faaosofia, ona sa matua mumusu le raccoons e lafoai, e ui lava o le taofi i ai ua tuai pe taofia foi le mauaina o meaai moni. O le isi faʻataʻitaʻiga mataʻina, faʻaigoaina "le lelei le tausiga", na faʻamatalaina muamua e Hearst ma Jenkins (1974), o le na faʻapipiʻiina le faʻamalamalamaina o se moli ki i le tasi pito o se pusa umi ma le tuʻuina atu o se taui meaai i le isi pito. E ui ina leai se tali na mana’omia ina ia maua ai le meaai, ae na amata ona o mai lupe ma tutu soo le moli ki, e ui o le faia o lea mea na taofia ai i latou mai le toe aumaia o meaai, lea sa avanoa i le isi pito o le pusa mo na o sina taimi faatapulaaina. Na fa'aauau pea lea amio e ui i le mea moni e masani ona fia 'a'ai tagata. O le a faʻamoemoe se tasi afai e mafai e lupe ona taofi le tali atu i le CS mamao (ma toe maua ma faʻaumatia le taui) latou te faia. O lenei mamanu e foliga mai o le faʻamalosia o le tali atu e talitutusa ma le vaʻaia i vaisu ona e faʻaosoina e se manaʻoga na fuafuaina e le poto masani ma e foliga mai e tutoʻatasi mai le faitalia (Tomie, 1996). E le gata i lea, o le le lava o le taofiofia (ie, amio maladaptive) e aliali mai i manu o le saini-ala o se uiga faʻamalamalamaina o le impulsivity ma faʻafesoʻotaʻi atili ai lenei amio ma amioga faʻafefe ma isi faʻafitauli faʻalavelave (Tomie, 1996; Tomie et al., 1998).

O suʻesuʻega o loʻo faʻamatalaina i luga e malilie faatasi ma le tele o isi ua faʻaalia ai o le siakiina o faʻailoga e le mafua mai i le "faʻalavelave faʻafuaseʻi" o le tali ma e faʻaauau pea e tusa lava pe oʻo atu ai i le leiloa o le faʻamalosi (vaai Gamzu ma Williams, 1971; Killeen, 2003; Lajoie ma Bindra, 1976; Timberlake ma Lucas, 1985). E ui lava i nei suʻesuʻega, o nisi tagata suʻesuʻe na fesiligia le matafaioi a Pavlovian (stimulus-stimulus) faiga i le faʻailoga-mataʻituina amioga ma fai mai o ia amioga atonu e mafua mai i le faʻamalosia o tali (faʻataʻitaʻiga, vaʻai. Farwell ma Ayres, 1979; Locurto et al., 1976; Locurto, 1981; Myerson et al., 1979; Sanabria et al., 2006; Wessels, 1974). Mo se faʻataʻitaʻiga, ina ua maeʻa aʻoaʻoga faʻapipiʻi faʻataʻitaʻi lea na fausia ai e isumu se CR e siaki ai, Locurto ma ana uo (1976) fa'aliliuina manu i se fa'asologa o mea e le'i faia. I luga o lenei faʻasologa pe a faʻafesoʻotaʻi e manu le CS-lever o le taui o meaʻai e taofia. O suʻesuʻega muamua na fautua mai ai i lenei tulaga o lupe o loʻo faʻaauau pea ona faʻafesoʻotaʻi se moli CS-key, e ui lava i se tau maualalo, lea na avea o se faʻamaoniga e le o pulea le amio e le faʻamalosia o le tali (faʻataʻitaʻiga, Viliamu ma Viliamu, 1969). I ata vaaia, Locurto et al. (1976) lipotia mai i lalo o nei tulaga na taofia e iole le faʻafesoʻotaʻi o le CS-lever, lea na latou ave e faʻaalia ai o le amio na faʻatalanoaina e ala i le faʻamalosia o tali. Ae ui i lea, e oʻo lava i lenei suʻesuʻega mulimuli o loʻo i ai faʻamaoniga manino o le CS-lever na faʻatumauina ana meatotino faʻamalosia Pavlovian ona Locurto ma ana uo (1976) lipotia foi e faapea o le topography o le tali tuutuuga e eseese e faalagolago i le faasologa o le faamalosia (ie, autoshaping vs. omission). A'o le'i fa'atulagaina le fa'asologa o mea e le'i faia, o le CR e aofia ai le fa'alatalata atu i le leve ma fa'afeso'ota'i i ai (ie, 'ai ma utia). I le taimi o le fa'atonuina o le fa'atonuga na fa'aauau pea ona fa'alatalata atu manu ma fa'aalia amioga su'esu'e (ie, sogisogi) aga'i atu i le CS-lever, ae na ona taofi le fa'afeso'ota'i fa'aletino. O nei suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai e tusa lava pe i lalo o le le faʻaaogaina o le CS-lever na faʻaauau pea ona i ai ni mea faʻamalosi - na faʻaauau pea ona faʻalatalata mai iole ma faʻasaga atu i ai, ma o mea na latou aʻoaʻoina o le aloese mai le faʻafesoʻotaʻi saʻo. Na latou taofia na'o le feso'ota'iga pito i le filifili o amioga e aofia ai le Pavlovian CR (silasila fo'i Stiers ma Silberberg, 1974). O le mea lea, e oʻo lava i nei faʻamatalaga e ogatasi ma le faʻaiʻuga o le CR (auala) e faʻalagolago i le aʻoaʻoina o Pavlovian ae le o le faʻamalosia o tali, ma faʻaalia atili ai le gafatia o faʻailoga a Pavlovian e faʻatumauina amioga e tusa lava pe leai se tali faʻamalosia.

Saini-su'esu'e i fa'ailoga e feso'ota'i ma vaila'au

Tomie (1996) o se tasi o tagata muamua na faʻamatalaina le tutusa i le va o Pavlovian faʻailoga-mataʻituina amioga ma faʻamaoniga o le faʻaaogaina o fualaau faasaina, ma i tausaga talu ai nei na amata ai ona suʻesuʻeina e tagata suʻesuʻe le faʻaaogaina o fualaau faasaina lenei sootaga (Flagel et al., 2008; Flagel et al., 2006; Newlin, 2002; Tomie et al., 2007). Ae ui i lea, o loʻo i ai lava ni nai suʻesuʻega i le tulaga o loʻo lagolagoina e faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma vailaʻau se CR e siaki ai faʻailoga (Cunningham ma Patel, 2007; Kearns et al., 2006; Krank et al., 2008; Uslaner et al., 2006). O le mea moni, i le 2005 iloiloga Everitt ma Robbins na maitauina (itulau 1482), "atonu e ono manatu o le auala Pavlovian e aafia i le faatosinaina o tagata i puna o vaisu faʻamalosi faʻamalositino ... e pei ona faamamafaina i le faʻamalosia o le salience theory o vaisu. Ae ui i lea ... o le faʻaogaina o le CS e faʻatatau i se vailaʻau ... e leʻi faʻaalia manino i suʻesuʻega suʻesuʻe ... e ui lava ... [e] iloagofie i manu e tali atu mo taui masani. Atonu…o le a'afiaga o amioga a CSs e feso'ota'i ma vaila'au ma mea fa'alenatura e matua'i eseese lava i lea tulaga". O lenei manatu na lagolagoina muamua e se lipoti e faia e isumu fa'alatalata i fa'ailoga tu'ufa'atasiga fa'atasi ma le tu'uina atu o cocaine iv (Kearns ma Weiss, 2004). Afai e moni e faapea "o fualaau faasaina ma mea faʻamalosi faʻalenatura e matua ese lava i lenei tulaga" o le tele o aʻoaʻoga o vaisu o le a manaʻomia ai se toe iloiloga ogaoga.

Ae ui i lea, o loʻo i ai nei le tele o lipoti e faʻapea o manu e faʻafeiloaʻi faʻailoga faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma le tuʻuina atu o vailaʻau (Cunningham ma Patel, 2007; Krank et al., 2008; Uslaner et al., 2006). Mo se fa'ata'ita'iga, o se US o lo'o i ai se ethanol/saccharin e fa'amu gutu (Krank, 2003; Tomie, 2001; Tomie et al., 2003) po'o le amphetamine/saccharin solution (Tomie, 2001) e mafai ona lagolagoina le amio fa'ailoga. O se tasi o atugaluga i nei su'esu'ega o le ono o le fofo suamalie nai lo le ava malosi na lagolagoina le auala, e ui lava sa i ai taumafaiga e pulea lenei fesuiaiga. Talu ai nei lava, Krank ma ana uo (2008) fa'aalia manino le agava'a o se fa'ailoga (malamalama) e fa'ailoa mai ai amioga fa'ailoga i isumu e fa'aaoga ai vaifofo ethanol e le'i suamalie e pei o le US. E le gata i lea, o le Pavlovian conditional approach i se faʻaaliga vaʻaia e fesoʻotaʻi ma tui intraperitoneal o le ethanol e leʻi leva ona faʻaalia i isumu e faʻaogaina ai se faʻasologa o mea e fiafia i ai nofoaga e manatu e faʻaalia ai amioga e siaki ai faʻailoga (Cunningham ma Patel, 2007). Ma le mea mulimuli, o se faʻailoga e fesoʻotaʻi ma le ethanol ua faʻaalia foi e maua ai aʻafiaga faʻafeiloaʻiga a Pavlovian-instrumental (Corbit ma Janak, 2007).

I lo matou iloa o le suʻesuʻega muamua na faʻaalia ai o le faʻaaogaina o se vailaʻau e mafai ona lagolagoina le siakiina o faʻailoga i se faʻailoga tuʻufaʻatasia o le. Uslaner et al. (2006). I lenei faʻataʻitaʻiga, o se faʻaaliga 8 sec o se faʻamalama faʻaaogaina leve (CS) na faʻapipiʻiina ma le tali-tutoatasi tu'uina atu i totonu ole tui ole cocaine (US). E valu CS-US pairings na tuʻuina atu i luga o se faʻatulagaga faʻatasi ai ma se vaʻaiga faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻatasi ma se uiga o le 900 sec. Faatasi ai ma le faifai pea o paiga o le lever ma cocaine na amata ona latalata atili atu i le leve ma sili atu ona vave, ae o isumu na maua pseudorandom (ie, le paipa) CS-US faʻaaliga e leʻi. O nei su'esu'ega e fa'afeagai ma mea na lipotia mai e Kearns ma Weiss (2004), ma matou fa'apea o nei fa'ai'uga 'ese'ese e mafua mai i 'ese'esega auala (mo fa'amatalaga va'ai Uslaner et al., 2006). Kearns ma Weiss (2004) fa'aaogaina va'aiga pupuu fa'ata'ita'iga, fa'atasi ai ma fa'aaliga CS-US o lo'o tupu ile averesi ile 90 sec. I le faʻatusatusa i taui o meaʻai, neurobiological ma interoceptive aʻafiaga o cocaine e faʻaauau pea mo le umi atu nai lo le 90 sec. O le mea lea e mafai ai o aʻafiaga o le faʻamaʻiina o vailaʻau muamua o loʻo faʻaauau pea ona oʻo i luga o paʻu CS-US mulimuli ane, e faigata ai i isumu ona faʻafesoʻotaʻi nei mea na tutupu. E moni, Uslaner ma ana uo (2006) fa'aaoga lelei le va'aiga umi o le va'aiga o le 900 sec na'o le le mata'ituina o le fa'ailoga fa'ailoga fa'atasi ai ma taimi pupuu va'ava'ai.

I se su'esu'ega tuto'atasi (e le'i fa'asalalauina) e fa'aogaina ai laina iole filifilia (Stead et al., 2006), na matou iloa talu ai nei o manu e saini-ala i se CS e fesoʻotaʻi ma taui o meaʻai e faʻapea foʻi saini-ala i se CS paʻu-cocaine; a'o le au sikoa e leai. O nei suʻesuʻega e taʻu mai ai o le eseesega o tagata taʻitoʻatasi i le puleaina o amioga e ala i faʻailoga e vaʻai ai taui o meaʻai e mafai foi ona faʻaoga i taui fualaau. E taua le maitauina, peitaʻi, o le faʻasologa o le CR lea e tulaʻi mai e matua ese lava pe a faʻaaogaina cocaine ma meaʻai e avea ma CS. Pe a faʻaaogaina cocaine e pei o manu a Amerika e seasea ona faʻafesoʻotaʻi ma le leve, ae faʻaalia manino le faʻailoga faʻailoga e aofia ai le faʻatonuga i le leve sosoo ai ma le faʻalatalata ma suʻesuʻega i le va lata ane o le leve lautele (Uslaner et al., 2006), e tutusa ma le CR o loʻo vaʻaia pe a faʻaogaina le faʻamalosia o le eletise intracranial e pei o le US (Peterson, 1975; Peterson et al., 1972; Phillips et al., 1981; Wilkie ma McDonald, 1978).

Fa'atonu nofoaga e mana'o ai vs. fa'ailoga-su'e

E ui lava e itiiti lava ni suʻesuʻega e faʻaogaina ai le autoshaping procedures o se auala e suʻesuʻe ai mea faʻaosofia o Pavlovian conditional stimuli, o loʻo i ai, ioe, le tele o suʻesuʻega e faʻaaoga ai se faiga eseʻese-faʻatonu nofoaga (CPP). I lenei tulaga, o le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina e tuʻufaʻatasia ma le tuʻuina i totonu o se faʻamatalaga patino (nofoaga), ma saline ma se isi, ma i se aso suʻega e maua ai e manu le avanoa i nofoaga e lua. Fai mai manu e faʻaalia se CPP pe afai latou te faʻaaluina le tele o taimi i le faʻaogaina o vailaʻau (mo le iloiloga vaʻai Bardo ma Bevins, 2000). E masani ona faauigaina se tulaga e fiafia i ai e pei o se ituaiga o Pavlovian conditional approach behavior e faapea o le siosiomaga e fetaui ma fualaau faasaina e manatu na maua ai mea faaosofia faaosofia ma avea ma aulelei, o lea e "tosina" ai manu i ai (Carr et al., 1989). O se CPP ua faʻamatalaina o se "se faʻalavelave faʻalavelave o le faʻapipiʻiina" (Newlin, 1992). Ae ui i lea, o le natura o le mafaufau e taʻitaʻia ai le CPP e le mautonu (vaai Cunningham et al., 2006). E ui o le aʻoaʻoga muamua ile CPP e ono aofia ai faiga Pavlovian, o amioga ile aso ole suʻega atonu e le atagia ai le Pavlovian conditional approach (McAlonan et al., 1993; White, 1996; White et al., 2005). Faataitaiga, Cunningham et al. (2006) maua se CPP e faʻaaoga ai faʻamalosi faʻamalosi i le pogisa, ma finau o le CPP atonu e le mafua mai i le Pavlovian conditional approach aua e le mafai e manu ona iloa le faʻaosofiaga talafeagai mai se mamao ma faʻapea ona tosina i ai. Na latou finau e faapea o le CPP na mafua ona o le faamalosia o tuutuuga. O le mea lea, tuʻuina atu le le mautonu i le faʻamatalaina o se CPP o se faiga e sili atu ona talafeagai mo le suʻesuʻeina o le "aumai" o faʻamaʻi tulaga Pavlovian atonu o le autoshaping. I le vaega o totoe o lenei pepa o le a tatou taulaʻi atu i suʻesuʻega mai a tatou lava fale suʻesuʻe, ma isi, lea na faʻaalia ai eseesega o tagata taʻitoʻatasi i le tulaga e maua ai e Pavlovian conditional stimuli mea faʻamalosi faʻamalosi, lea tatou te manatu e mafai ona fesoasoani i le faʻafitauli o vaisu.

Eseesega o tagata taʻitoʻatasi i le tuʻuina atu o le faʻamalosi salience i faʻailoga e fesoʻotaʻi ma taui: faʻailoga-suʻeina vs.

E pei ona taʻua i luga, pe a faʻaalia soo se faʻamatalaga tuʻufaʻatasia (CS) faʻatasi ma le tuʻuina atu o se taui (US) o le tele o tali eseese e mafai ona tulaʻi mai e faʻatatau i luga o lenei mafutaga (CRs), ma o le faʻasologa o le CR e faʻalagolago i luga. le tele o mea, e aofia ai le ituaiga poʻo le tiga o le manu (Boakes, 1977; Kearns et al., 2006; Kemenes ma Peniamina, 1989; Nilsson et al., 2008; Purdy et al., 1999), le natura o le CS ma le US (Burns ma Domjan, 1996; Davey ma Cleland, 1982; Davey et al., 1984; Domjan et al., 1988; Holani, 1977; Jenkins ma Moore, 1973; Peterson et al., 1972; Schwam ma Gamzu, 1975; Timberlake ma Grant, 1975; Wasserman, 1973), o fa'alavelave fa'apitoa ma fa'aletino i le va o le CS ma le US (Brown et al., 1993; Costa ma Boakes, 2007; Holani, 1980a; Silva et al., 1992; Timberlake ma Lucas, 1985), le poto masani muamua ma le CS poʻo le US (Boughner ma Papini, 2003; Engberg et al., 1972; Gamzu ma Williams, 1971) ma le tulaga o le taavale i totonu o le manu (Berridge, 2001; Boakes, 1977; Davey ma Cleland, 1982; Toates, 1986; Zamble et al., 1985; Zener, 1937). I le tu'ufa'atasia, o nei mea uma e saofagā i le tulaga fa'aosofia o le manu ma fa'apea ona a'afia ai le maualuga e maua ai e le CS mea fa'aosofia fa'aosofia (Lajoie ma Bindra, 1976).

Ae ui i lea, e tusa lava pe a'oa'oina i lalo o tulaga tutusa e mafai ona i ai se eseesega tele o tagata i le natura o le CR. I lo matou iloa, Zener (1937) o le tagata muamua na fa'amatala fa'avasegaina ia eseesega ta'ito'atasi pe a a'oa'oina manu i le fa'aogaina o faiga masani a Pavlovian. Zener (1937) fa'aluaina le taina o le logo ma le tufaina o mea'ai, ae fa'afeagai ma le tele o Pavlov's (1932) ulua'i fa'ata'ita'iga e le'i taofia maile i su'esu'ega a Zener. E le gata ina faʻaalia ai le lavelave o CRs e atiaʻe, ae faʻapea foʻi le tele o eseesega o tagata taʻitoʻatasi. Zener (1937) na lipotia mai e faapea ina ua uma aʻoaʻoga na tali atu nisi o taifau i le CS ma "se tepa muamua i le logo" sosoo ai ma le "faʻapipiʻi faifaipea ... i le apa meaʻai ...", ae o isi na faʻaalia se "laʻititi ae mautinoa le gaioiga o le agai atu i le faʻamalosi faʻamalosi ... mulimulitaʻi e ala i le tua i tua i se tulaga e 'ai", o se faasologa na faamatalaina e Zener o se "mea mataʻina" (itulau 391). Ae o isi ta’ifau sa tau le mautonu, ma tilotilo i tua ma luma i le va o le logo ma le apa meaai.

O suiga ta'ito'atasi i le fa'afanua o CRs na fa'aosoina e se fa'aosofiaga fa'amanino o mea'ai e le'i toe fa'alogo atili i ai se'ia o'o i le 1977 ina ua fa'amatala e Boakes le eseesega o tagata ta'ito'atasi i isumu. Puka (1977) na fa'aaogaina se faiga fa'ata'oto fa'ata'atia e aofia ai le fa'amalamalamaina pu'upu'u o le leve ona soso'o ai lea ma le tu'uina atu o se pellet meaai. Na ia lipotia mai i le taimi o le faʻaaliga CS na o mai ai nisi iole ma faʻafesoʻotaʻi le leve ma o atu i le fata meaʻai pe a uma le CS offset, e tutusa ma le mea na faʻamatalaina muamua (Hearst ma Jenkins, 1974). Peita'i, ina ua fa'ailoa mai e le CS, na o atu loa isi iole i le mea e avatu ai mea'ai, ma i le vaitaimi o le CS sa fa'agasolo pea le fata. Puka (1977), pei o ē na muamua atu ia te ia (Hearst ma Jenkins, 1974), e taʻua o le CS-evoked approach to the cue (poʻo le faʻailoga) "fa'ailoga-tausi"ma, mo le lelei o le tutusa, faasino i le CS-evoked auala i le nofoaga o le a tilivaina ai meaai "tulimata'i sini,” ma o le a faʻaauau pea ona matou faʻaogaina lenei faaupuga iinei. O le mea e mataʻina ai, o le avanoa o le siakiina o faʻailoga poʻo le tulituliloaina o sini sa faʻalagolago i luga o le i ai o le faʻamalamalamaina o le lever (CS) ma faʻaitiitia pe a aveese meaʻai (US) pe na tuʻuina atu faʻafuaseʻi e tusa ai ma le CS (Boakes, 1977). Puka (1977) na maua foi o suiga i le avanoa o le faʻamalosia e mafai ona matua aʻafia ai le tali a le amio na aliaʻe. O le tu'uina atu o mea'ai i le na'o le afa o fa'ata'ita'iga na sili atu ona aoga i le faia o se fa'ailoga CR e siaki ai nai lo le mea'ai na tu'uina atu i fa'ata'ita'iga ta'itasi, lea na fa'ateleina ai le CR e tulituliloa sini. O le suia o le maualuga o le le lava o meaai a mataupu sa i ai se aafiaga itiiti, ae mafai ona fuaina (Boakes, 1977).

Tuuina atu le taua o faiga faʻavae Pavlovian i le puleaina o amioga, ma vaisu-o le autu na avea ma autu o le tele o suʻesuʻega ma iloiloga (faʻataʻitaʻiga, Cardinal et al., 2002a; Aso ma Carelli, 2007; Tomie, 1996; Tomie et al., 2007)—o se mea e ofo ai e itiiti lava ni suʻesuʻega e faʻatusatusa saʻo ai faʻailoga ma CRs tulituliloaina sini talu mai suʻesuʻega muamua a Zener (1937) ma Puka (1977). O se tasi o faʻamatalaga mo lenei mea atonu o le mea moni e faapea i le tele o suʻesuʻega o Pavlovian conditional approach behavior o tulaga faʻaaogaina a le o le faʻatagaina o le suʻesuʻega tutusa o faʻailoga ma le tulituliloaina o sini, pe fiafia i le atinaʻeina o le tasi o le lua CRs (mo tuusaunoaga. vaai Burns ma Domjan, 1996; Nilsson et al., 2008). Ae ui i lea, o loʻo i ai ni nai suʻesuʻega i luga o tulaga e fiafia i se faʻailoga-suʻesuʻe vs. sikoa-mataʻituina CR. Mo se faʻataʻitaʻiga, faʻaaogaina isumu, Davey, Cleland ma paʻaga (Cleland ma Davey, 1983; Davey ma Cleland, 1982; Davey et al., 1981) na lipotia mai o le siakiina o faʻailoga e tupu i se faʻaosofia vaʻaia vaʻaia faʻatasi ma taui meaʻai, ae le o se suʻega suʻega CS. Ole tali tu'utu'uga tele ile fa'aosofia ole su'ega ole su'esu'eina o sini, ma e la'ititi le aga'i atu ile CS. Ua faʻamautuina foʻi o le faʻateleina o le vaʻavaʻa poʻo le vaʻavaʻa i le va o le CS ma le US e mafua ai le paʻu i le tali atu o le faʻailoga ma le faʻateleina o le tali o le tulituliloaina o sini (Brown et al., 1993; Costa ma Boakes, 2007; Holani, 1980a, b; Silva et al., 1992).

E ui lava o loʻo i ai ni suʻesuʻega i luga o tulaga e oʻo atu ai i le atinaʻeina o se faʻailoga faʻailoga ma se CR tulimataʻi sini, e toetoe lava a leai se gauai atu i eseesega o tagata taʻitoʻatasi i le faʻamalosia e atiaʻe se tasi poʻo le isi CR. Matou te manatu atonu o se vaega taua lea mo suʻesuʻega aua e maua ai se auala e iloilo ai le eseesega o tagata taʻitoʻatasi i le faʻaalia o le faʻamalosiaga o faʻamatalaga e vaʻai ai taui. Tomie et al. (2000) ua lipotia le eseesega o tagata taʻitoʻatasi i le lever press CR performance (ie, propensity to sign-track) e faʻaaoga ai se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga ma maua ai suiga e fesoʻotaʻi i le faʻamaʻiina o le corticosterone faʻamalosi ma le maualuga o le mesolimbic o monoamines. Aemaise lava, Tomie (2000) na maua ai na tagata taʻitoʻatasi na faʻaalia le faʻateleina o le tali atu o faʻailoga sa i ai foi le maualuga o le maualuga o le corticosterone pe a maeʻa sauniga (vaai foi Ata 4 lalo) ma le maualuga o le tino o le dopamine ma le DOPAC i totonu o le nucleus accumbens, maualalo le maualuga o le DOPAC / DA turnover i le caudate putamen, ma le maualalo o le 5-HIAA ma le 5-HIAA / 5-HT turnover i le ventral tegmental area (VTA). ). Tomie ma ana uo (2000) na fa'ai'u e fa'apea o le neurochemical fa'amatalaga e iloagofie i isumu e sili atu ona saini-ala fa'asoaina nisi o vaega o le fa'aletonu i le fa'aaogaina o fualaau fa'asaina. Tomie (1998) ua lipotia mai foi o isumu e sili atu le malosi o le faʻaogaina o faʻailoga e sili atu ona faʻalavelave, e fuaina i le maʻimau e filifili ni taui vave laiti nai lo taui tuai tuai.

Ata 4 

Corticosterone tali a'o le'i faia ma ina ua mae'a le ulua'i sauniga autoshaping. O faʻamatalaga o loʻo faʻaalia o le maualuga o le corticosterone (Cort) (ng / ml) ± SEM aʻo leʻi aʻoaʻoina (Pre; poʻo le basal level) ma i le taimi lava e maeʻa ai le aʻoga muamua (Post). ...

O le galuega a Tomie i le siakiina o faʻailoga i meaʻai ma faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma ethanol, ma pe faʻafefea ona saofagā lenei amio i le atinaʻeina o le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina, na faʻaosofia ai i matou e amata suʻesuʻe eseesega o tagata taʻitoʻatasi i lenei amio. O a matou suʻesuʻega muamua na taulaʻi i le atinaʻeina o taualumaga e suʻesuʻe ai tulaga faʻapitoa i se faʻailoga e fetaui ma le tuʻuina atu o cocaine (Uslaner et al., 2006). Ae ui i lea, o le faia o lea mea na matou faia ai foi suʻesuʻega e faʻaaoga ai meaʻai e fai ma taui, ma i nei suʻesuʻega na matou matauina ai le tele o eseesega o tagata taʻitoʻatasi i le CR lea na aliaʻe ina ua maeʻa le tuʻuina atu o se leve ma le tuʻuina atu o se pellet meaai (Flagel et al., 2008; Flagel et al., 2007), e pei ona faamatalaina e Puka (1977). I se faapuupuuga, i a matou suʻesuʻega, o loʻo tuʻuina atu se lever faʻamalamalamaina (CS) mo le 8 sec, ma a maeʻa loa ona toe faʻafoʻi mai se pellet meaai faʻi faʻi (US) e tuʻuina atu i totonu o se pusa lata ane e tusa ma le 2.5 cm mai le nofoaga o le CS-lever. . O le tu'uina atu o le taui e tutoatasi mai le amio a le manu (fa'atusa, e leai se gaioiga fa'aalia e fa'amalosia). O se sauniga e tasi e aofia ai 25 CS-US pairings o loʻo tuʻuina atu i luga o se taimi faʻafuaseʻi 90 sec faʻasologa, ma tasi le sauniga (≈40 min) e faia i le aso. E le'o fa'atauva'a mea'ai i isumu ae latou te 'aina uma pelleti taumafa o lo'o avatu. I lalo o nei tulaga, i le faʻaaogaina o se faʻataʻitaʻiga o iole Sprague-Dawley faʻatau pisinisi, ua matou iloa ai e mafai ona vaevaeina manu i ni vaega se tolu e faʻavae i luga o le tali tuʻutuʻuga e tulaʻi mai. E tusa ma le tasi vaetolu o isumu (tagata faʻailoga) e oʻo mai e faʻafeiloaʻi ma faʻamalosi le faʻailoga tau-faʻailoga (CS-lever; vaʻai Ata 1A, 2A, 2C ma Ma3) .3). O se tasi o fa'ailoga o lenei tali fa'ailoga o le aofa'i o taimi e fa'avaivai ai e le isumu le leve (Ata 2C) lea e masani ona faia e ala i le uu ma 'ai (Ata 1A). A toe toso le leve, ona o loa lea o manu nei e aumai le pellet meaai. E tusa ma le isi vaetolu o isumu (tagata e siaki sini) e seasea ona faʻalatalata atu i le CS faʻatau-faʻailoga (Ata 3), ae nai lo lena, i luga o le tuʻuina atu o le CS-lever latou te aʻoaʻo e vave alu i le pusa meaʻai ma latou o mai e faʻaauau ona tuʻu o latou isu i totonu aʻo faʻatali le tuʻuina atu o le taui (vaai Ata 1B, 2B ma le 2D). O le tasi vaetolu o iole (vaega vaeluagalemu) o lo'o totoe e le o fa'aalia se fa'ailoga manino po'o le tulituliloaina o sini, ae o le va o le fa'ailoga ma le sikoa (va'ai Faʻafanua 2 ma and3; 3; Flagel et al., 2008; Vaʻai foi Boakes, 1977; Zener, 1937). O manu uma, e tusa lava po'o a latou CR, e toe aumai ma 'ai uma pelleti meaai ma a latou amio i le va o le vaeluagalemu e toetoe a tutusa. O lea la, e fa'atatau uma le fa'ailoga fa'ailoga ma le tulituliloaina o sini pe a tu'uina atu le leve (le CS). E le gata i lea, pe afai o le faʻaaliga CS-lever o loʻo manino fa'atasi ma le tu'uina atu o mea'ai, ae e tupu fa'afuase'i, e lē o fa'atupuina le fa'ailoga fa'ailoga po'o le CR tulituliloaina o sini (fa'amatalaga e le'i fa'asalalauina).

Ata 1 

Fa'atusa fa'avaa mai se lipine vitiō o se isumu o lo'o fa'aogaina (A) se CR e siaki ai saini po'o le (B) se CR e tulituliloa sini. O le fa'ailoga CR e fa'atatau i le CS-lever (i le agavale o le fa'ailoga mea'ai) ma e aofia ai le u'u ma le 'ai o le leve. O le ...
Ata 2 

Fa'ailoga fa'ailoga ma le fa'ailoga sini. Na fa'avasegaina iole i vaega e tolu e fa'atatau i le aofa'i o 'lever press' i le 16 a'oga i aso ta'itasi. O li'o uliuli o lo'o fa'atusalia ai le tasi vaetolu o manu e sili ona tele ...
Ata 3 

Eseesega i le avanoa o le latalata atu i le leve ma le latalata atu i le ipu meaai (ie, lever-food ipu eseesega; vaai Boakes, 1977; Flagel et al., 2008). E pei o totonu Ata 2, o li'o uliuli o lo'o fa'atusalia ai tagata fa'ailoga (ST; n=14), o li'o matala o lo'o fa'atusalia ai tagata e siaki sini ...

E ui lava o eseesega taʻitoʻatasi e faʻaalia e tusa lava pe maeʻa le aso muamua o aʻoaʻoga, e taua le faʻamamafaina o lena mea uma e lua fa'ailoga fa'ailoga ma le tulituliloaina o sini o tali fa'aa'oa'oina e fa'atatau i le fa'aluaina o CS-US, ma o CR uma e lua e fa'aalia i le fa'ailoga tutusa; o lona uiga, o le fa'aosofia lava lea e tasi (le leve; va'ai Faʻafanua 2 ma Ma3) .3). Mo fa'ailoga fa'ailoga ma sikoa sikoa fai fa'alua CS-US e fa'atuputeleina ai le avanoa e fa'alatalata ai i le vaitaimi o le CS i le fa'ailoga po'o le sini, fa'asologa (Faʻafanua 2 ma Ma3), 3), o le malosi latou te faʻaaogaina le faʻailoga poʻo le sini (Ata 2C ma le 2D), ma le saoasaoa latou te oʻo atu i le faʻailoga poʻo le sini (Ata 2E ma le 2F). E le gata i lea, o le uiga o le au faʻailoga e faʻalatalata atu i le taui-valoaga lever ma mo le sikoa sikoa e faʻalatalata atu i le ipu meaai (sini) i le taimi o le CS e tumau pea, e tusa lava pe umi aʻoaʻoga. I a matou lipoti faʻasalalau (Flagel et al., 2008; Flagel et al., 2007) matou te faʻaalia faʻamatalaga mai na o le 5 aso o aʻoaʻoga, ae i totonu Ata 3 matou te faʻaalia faʻamatalaga e leʻi faʻasalalau muamua lea na aʻoaʻoina ai manu mo le 16 aso sosoo ma e manino lava o le taimi lava na atiaʻe ai, sa tumau pea le faʻamautu o le faʻailoga ma le tulituliloaina o sini. I se fa'afeagai, fa'atasi ai ma a'oa'oga fa'alautele, o isumu i totonu o le kulupu va'ava'ai e matele lava ina amata ona saini le ala, e ui lava e le'o i tulaga tutusa ma manu na fa'avasega muamua o ni tagata e siaki saini. E le o se mea e ofo ai ona o manu uma na "mua'i aoaoina" e aumai pelleti mai le ipu meaai (vaai foi. Flagel et al., 2008).

Fa'avae i luga o nei fa'amaumauga e manino ai mo fa'ailoga fa'ailoga ma tagata su'esu'e sini o le taui-valoaga fa'ailoga (CS) e maua ai fa'amatalaga talafeagai e lagolago ai le a'oa'oina. I fa'ailoga fa'ailoga ma sikoa sikoa fa'alua CS-US e maua ai le atina'eina o se tali a'oa'oina e fa'atatau ile tu'uina atu o le CS. O lona uiga, e tutusa le CS predictive o le taui mo vaega uma e lua, ma vaega uma e lua e atiina ae se tali tuutuuga, ae o le mea e ese ai o le ala o le CR. E fa'alatalata ma fa'aogaina e le au fa'ailoga fa'ailoga (lever) lava ia, e ui lava o lo'o tu mamao mai le nofoaga e avatu ai le taui (ipu meaai). I se faʻatusatusaga, i luga o le tuʻuina atu o le CS-lever goal-trackers e le faʻalatalata i ai, ae faʻaogaina o se faʻailoga mo le tuʻuina atu o taui ma faʻalatalata atu i le nofoaga o le a tuʻuina atu ai le taui (ie, ipu meaai). O le mea lea, o se faʻaaliga e galue e fai ma faʻamatalaga, "faʻamatalaga" CS ma lagolagoina le aʻoaʻoina i manu uma e avea ma "matagofie" ma faʻaalia ai le agai atu ia te ia lava i nisi ae le o isi.

E ui lava e leʻi faʻamalamalamaina ia faiga faʻavae, atonu e aoga le mafaufau i nei suʻesuʻega e faʻaaoga ai le faʻavae faʻavae o faʻamalosi faʻaosofia (Berridge, 2001; Bindra, 1978; Bolles, 1972). E pei ona taʻua i luga, CSs o loʻo maua faʻamalosi mea faʻaosofia, poʻo le faʻaaogaina o faaupuga o Berridge (2001), fa'aosofiaga e fa'atatau i le fa'aoso fa'amalosi, fa'afiafiaina, mafai ona fa'amalosia amioga fa'aauau ma mafai ona avea ma fa'amalosia tulaga (va'ai fo'i Cardinal et al., 2002a). I fa'ailoga-su'e le CS e avea ma aulelei, e pei ona fa'aalia i le mea moni latou te fa'alatalata i ai. O le mea taua, ua matou maua foi i se faasologa o suʻesuʻega e leʻi faʻasalalauina e faʻapea mo tagata faʻailoga o le CS-lever o loʻo galue o se faʻamalosia tulaga lelei, faʻamalosia le aʻoaʻoina o se tali fou meafaigaluega. O le mea lea, mo tagata faʻailoga o le CS lava ia e maua mai ia le itiiti ifo ma le lua o mea faʻamalamalamaina o se faʻaosofia faʻaosofia, faʻapea mai i totonu o nei manu o le CS-lever e faʻatatau i le faʻamalosia salience. I le isi itu, i le sikoa sikoa o le CS lava ia e foliga mai e manaia, aua latou te le faʻalatalata i ai, ma o le mea taua, i suʻesuʻega e leʻi faʻasalalauina ua matou iloa ai i totonu o sikoa sikoa o le CS-lever e matua le aoga e pei o se tuutuuga. fa'amalosi. O le mea lea, mo tagata suʻesuʻe sini e le maua e le CS nei mea faʻamaonia o se faʻaosofia faʻaosofia, faʻapea o nei manu o le CS lava ia e le faʻaalia i le faʻamalosia o le salience.

I le tulaga o lenei faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga e manaia le mafaufau e uiga i le eseesega i le va o faʻailoga-faʻailoga ma sikoa sikoa. Atonu latou te le eseese i lo latou gafatia e faʻaalia ai le faʻaosofia o le sali i faʻaosofia i latou lava, ae i totonu. lea ua ta'ua. O le mea lea, mo tagata e tulituliloa sini atonu e faʻatonuina e le CS le faʻamalosiaga faʻamalosi mai ia te ia lava-ma i lenei tulaga i le ipu meaʻai-aʻo oʻo mai tagata suʻesuʻe sini e faʻamalosi le ipu meaʻai ma faʻasaʻo amioga faʻapitoa i ai (Mahler ma Berridge 2008, fesootaiga patino). I le isi itu, e mafai foʻi ona faʻaalia e le CS le faʻamoemoeina o le taui ma a latou amio e sili atu ona pulea e le mafaufau nai lo le faʻamalosia o faiga (Toates, 1998). Po o le a lava le tulaga, o loʻo tuʻufaʻatasia nei faʻamatalaga o loʻo fautua mai ai i le au faʻailoga o le taui-valoaga faʻailoga lava ia, o le CS, e maua ai mea faʻaosofia faʻamalosi ma i tagata suʻesuʻe sini e leai. O le isi uiga manaia o nei eseesega taʻitoʻatasi o loʻo latou fautua mai e mafai ona vavaeeseina le tau faʻamatalaga poʻo le "faʻamatalaga" o se CS mai ona mea faʻaosofia faʻaosofia. Tuuina atu o le "faʻamatalaga" ma le "faʻaosofia" meatotino o taui-valoaga faʻailoga o ni faʻalavelave faʻapitoa faʻapitoa e ono faʻatalanoaina e ala i neural dissociable system. Atonu e taua tele lenei eseesega i le suʻesuʻeina o le neural mechanisms lea e maua mai ai faʻailoga e faʻatatau i taui e pulea ai amioga ma faʻatali mo nisi suʻesuʻega.

Feso'ota'iga o le fa'ailoga fa'ailoga ma le tuliloaina o sini

Tali i cocaine

O ese'esega o tagata ta'ito'atasi i le matele e fa'ailoa ai le fa'atupu fa'atupu fa'atupu fa'atupu fa'atupu e masalo e feso'ota'i ma eseesega o tagata ta'ito'atasi i le fa'atulagaina ma le fa'agaioiina o vaega fai'ai e masani ona a'afia ai i lenei faiga fa'ale-mafaufau. O le neural system e manatu e matua aʻafia ai e aofia ai le dopaminergic projections mai le VTA i le totonugalemu o le nucleus accumbens ma fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga, aua e tele suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai o faʻamaʻi poʻo togafitiga faʻafomaʻi o lenei taamilosaga e taofia ai le mauaina ma le faʻaalia o le Pavlovian conditional approach behavior ().Cardinal et al., 2002b; Dalley et al., 2005; Aso ma Carelli, 2007; Aso & al., 2006; Phillips et al., 1981). O le mea lea, i a matou suʻesuʻega muamua na matou suʻesuʻeina pe eseese faʻailoga ma tagata suʻesuʻe sini i le tali atu i se vailaʻau faʻafomaʻi e faʻagaoioia ai le dopaminergic system ma e ono avea foi ma vaisu-cocaine. Na matou suʻesuʻeina uma le tali a le psychomotor i le cocaine ma le faʻaogaina o le faʻaogaina o le psychomotor sensitization (Flagel et al., 2008). Na muamua faia e iole aʻoaʻoga Pavlovian faʻatasi ai ma taui o meaʻai e pei ona faʻamatalaina i luga e fuafua ai a latou faʻailoga-faʻailoga-faʻailoga poʻo sikoa-mataʻituina-ona togafitia lea i le cocaine. O tagata suʻesuʻe sini na sili atu ona nofouta i le locomotor activating effects of cocaine i le taimi muamua na latou oʻo ai i le vailaʻau (sa i ai le eseesega o vaega i se tasi o tui e tolu na faʻataʻitaʻiina), e ui lava e leai se eseesega o vaega i le gafatia o le cocaine e gaosia ai le ulu faʻasolosolo. mulimuli i togafitiga ogaoga. I se faʻatusatusaga, na faʻaalia e le au faʻailoga faʻailoga le sili atu le faʻaalia o le mafaufau i le mafaufau i luga o togafitiga faifaipea (Flagel et al., 2008). O le mea lea, o eseesega o tagata taʻitoʻatasi i le faʻaalia o le saini-ala poʻo le sini-ala e fesoʻotaʻi ma le faʻaogaina i se ituaiga o palasitika-faʻaosoina-cocaine-e mafai ona saofagā i le atinaʻeina o vaisu. O eseesega i suiga faʻalagolago i le poto masani i le gaioiga o le dopamine e mafai ona fesoasoani i le faʻaogaina o le mafaufau o le mafaufau i nei manu (silasila i lalo).

Neurobiological fa'amaopoopo

E ui lava na faʻamaonia lelei o le gaioiga o le dopamine i totonu o le nucleus accumbens (aemaise lava le autu) e taua tele mo le atinaʻeina o Pavlovian faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga amioga (mo le iloiloga vaʻai. Cardinal and Everitt, 2004; Aso ma Carelli, 2007; Everitt ma Robbins, 2005; Tomie et al., 2007), oi matou o le muamua, i lo matou iloa, e suʻesuʻe le neurobiological correlates o faʻailoga faʻailoga vs. Ua matou faaaogaina i totonu hybridization e suʻesuʻe ai le tele o genes e fesoʻotaʻi ma le dopamine (vaai Flagel et al., 2007). Muamua, na fuafuaina le maualuga o le mRNA pe a maua le faiʻai i le taimi lava na maeʻa ai le taimi muamua (≈40 min) aʻoaʻoga, i le faʻamoemoe o le a vave tele pe a maeʻa le poto masani e suia ai le faʻaaliga o le dopamine receptor (D1R poʻo le D2R), dopamine transporter. (DAT) poʻo le tyrosine hydroxylase (TH) mRNA, ma faʻapea ona maua ai se fuataga o le "basal" faʻamatalaga. I lenei tulaga, o le au faʻailoga e sili atu le maualuga o le dopamine D1R mRNA i totonu o le nucleus accumbens e faʻatatau i sikoa sikoa. O nei su'esu'ega e fetaui lelei ma fa'amatalaga a Dalley ma ana uo (2005), o le na lipotia mai o accumbens D1R e manaʻomia mo le vave faʻamaopoopoina ma le mauaina o faʻailoga faʻailoga. E leai se eseesega o vaega i accumbens D2R mRNA, poʻo le DAT poʻo le TH mRNA maualuga i le VTA ina ua maeʻa le aʻoga muamua. O faiʻai na maua mai se vaega eseese o manu pe a maeʻa aso 5 o aʻoaʻoga ma le atinaʻeina o se faʻailoga malosi poʻo le siakiina o sini CR. O nei mea atonu e sili atu ona atagia ai suiga i le faʻaaliga o kene e tupu ona o se taunuuga o le aʻoaʻoina. Ina ua maeʻa aʻoaʻoga, o le au faʻailoga sa i ai le maualuga o le DAT ma le TH mRNA i le VTA nai lo le sikoa sikoa, ma le D2R (ae le o le D1R) mRNA i le nucleus accumbens. Ona o le eseesega o metotia, e faigata ona faʻatusatusa saʻo a tatou taunuuga i le maualuga o le dopamine ma le DOPAC maualuga lea. Tomie (2000) lipotia i manu e masani ona saini-ala. Ae ui i lea, o loʻo manino mai o le atinaʻeina o se faʻailoga-suʻesuʻe vs. sini-suʻeina CR e fesoʻotaʻi ma suiga manino i faiga dopaminergic. E manino lava le tele o galuega e manaʻomia e fuafua ai le natura ma le aoga o nei eseesega. I se su'esu'ega e ono feso'ota'i Uslaner et al. (2007) talu ai nei na lipotia mai ai o faʻamaʻi o le subthalamic nucleus e faʻaleleia atili ai le siakiina o faʻailoga i se faʻailoga e fesoʻotaʻi ma meaʻai poʻo le cocaine taui, e faʻaalia ai lenei fausaga o se vaega o le neural system e pulea ai le tuʻuina atu o le faʻamalosi salience i faʻailoga e faʻatatau i taui.

Fa'atiga-tali (corticosterone ma locomotor tali i mea fou)

O le isi fa'atasiga fa'aletino ole fa'ailoga fa'ailoga ole si'itia ile plasma corticosterone. Tomie ma ana uo ua lipotia mai o isumu o loʻo mauaina faʻatasiga faʻaaliga o se CS-lever ma meaʻai US (e tutusa ma metotia o loʻo faʻaaogaina iinei) faʻaalia le maualuga o le corticosterone maualuga pe a faʻatusatusa i latou o loʻo i totonu o se vaega CS-US e le fetaui pe faʻafuaseʻi (Tomie et al., 2000; Tomie et al., 2004). E le gata i lea, Tomie (2000) ua lipotia mai se fesoʻotaʻiga taua i le va o le lever press frequency (poʻo le faʻailoga-mataʻituina amioga) ma le corticosterone tali (e ui na maua lenei mea ina ua maeʻa le 20th sauniga autoshaping). O le mea lea, i vaega o loʻo faʻamatalaina i Ata 2 matou maua foi se fuataga o le plasma corticosterone mai faʻataʻitaʻiga toto-nick toto aʻo leʻi ma pe a maeʻa le sauniga muamua autoshaping. Corticosterone na matua faʻaleleia atili ina ua maeʻa le uluaʻi sauniga autoshaping i vaega uma, ae o le mea e fiafia ai, na siitia i se tulaga sili atu i manu o le a mulimuli ane faʻaalia o ni faʻailoga e fesoʻotaʻi ma tagata e tulituliloaina sini poʻo le vaega vavalalata (vaʻai Ata 4). O nei faʻamatalaga e maua ai, o le mea lea, e tasi le tali faʻapitoa e faʻaeseese ai vaega e tusa lava pe a maeʻa se aʻoaʻoga se tasi. O manu e faʻaalia i totonu Ata 2 na muai su'esu'eina foi mo le tali atu o le locomotor i se si'osi'omaga fou ma matou te le'i maua se feso'ota'iga taua i le va o locomotion fou-fa'aoso-o se fa'ailoga o mea fou-saili-ma fa'ailoga fa'ailoga mulimuli ane amioga (fa'apena le fa'alatalata atu i le leve; r2 = 0.06, P=0.13), o loʻo fautua mai ai o nei uiga e lua e le mafai ona faʻafesoʻotaʻi (vaai foi Belin et al., 2008).

Su'esu'ega i le fa'aogaina o laina filifilia o isumu

Faatoa amata ona matou faʻaalia nisi o fesoʻotaʻiga o le neurobiological ma le amio o le faʻailoga faʻailoga ma le tuliloaina o sini, ma pe faʻafefea ona fesoʻotaʻi ma le atinaʻeina o faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave (Flagel et al., 2008; Tomie et al., 2007). E le gata i lea, e le o manino lava poʻo a mea e nafa ma eseesega o tagata taʻitoʻatasi i tali i faʻailoga e faʻatatau i taui, pe o ni amioga, neurobiological poʻo le kenera. O se tasi o auala e mafai ai ona tatou su'esu'e lelei feso'ota'iga o le gene-si'osi'omaga e aofia ai su'esu'ega faifaipea (e le'i fa'asalalauina) e fa'aogaina ai laina filifilia o isumu. E manino mai i nei suʻesuʻega faʻaauau e mafai ona faʻapipiʻiina le uiga faʻailoga / faʻailoga sini, ma o le mea lea e mafai ona maua. Ae ui i lea, e foliga mai o lenei uiga o le a aʻafia i amioga a tina, mea e tutupu i le tuputupu aʻe ma isi mea tau le siosiomaga. O le mea lea, e manaʻomia nisi suʻesuʻega e vaʻavaʻai ai le kenera, mafaufau ma le neurobiological mechanisms e faʻavaeina uiga eseese e ono taua i le malamalama i eseesega o tagata taʻitoʻatasi i le faʻaosofia e atiaʻe faʻafitauli faʻamalosi e pei o vaisu (faʻataʻitaʻiga, Belin et al., 2008).

Fa'ai'uga: A'afiaga mo Vaisu

O le tuʻufaʻatasiga o mea faʻaosofia faʻaosofia (e ala i le aʻoaʻoina o Pavlovian) e faʻaalia ai taui-valoaga faʻailoga matagofie, manaʻomia, ma "manaʻomia" (Berridge ma Robinson, 2003; Robinson ma Berridge, 1993)—ma o le tele po'o le fa'aleagaina o uiga o le fa'aosofiaga fa'aalia i ia fa'ailoga e mafai ona saofagā i le atina'eina o fa'aletonu o amioga fa'amalosi (Robinson ma Berridge, 1993). O le manatu o fa'ailoga fa'atatau i taui e mafai ona avea ma mea e le mafai ona fa'afefeteina ma maua ai le fa'atonuina o amioga e le o se manatu fou. O le mea mataʻina na faamatalaina manino mai e se tagata taalo faitupe i se tasi o tusitusiga sili ona leva ona iloa i le lalolagi, le Rig Veda, na amata mai i le 1200 T.L.M. O'Flaherty, 1981). I lana tautalaga e uiga i lana dice na ta’ua ai e le tagata taalo faitupe, “O taliga hazeli gatete o le laau tele … onana a'o latou ta'avale i luga o le laupapa ua fufui … O disi e foliga mai ia te a'u o se vai inu soma … o loo taofia ai a'u ala ma fiafia” … “pe a si’i a’e le leo enaena enaena a o lafo ifo i lalo, ou te momo’e vave lava i le mea e feiloa’i ai ma i latou, e pei o se fafine i lana manamea” … “Ua ufitia i latou i le meli—a. mana e le masuia i luga o le tagata taalo tupe.” I le fa'aaogaina o fa'aupuga o lo'o i ai nei, o nei dice e foliga mai o lo'o fa'atatauina ma le fa'atupu fa'aosofiaga tele.

I le faaiuga, o le aʻoaʻoga a Pavlovian e manatu e faia se sao i le faʻaogaina o tagata i le faʻaogaina o fualaau faʻasaina ma faʻapogai o vailaʻau faʻasaina, e mafua ai le faʻalavelave e toe faʻafoʻi (Di Chiara, 1998; Everitt ma Robbins, 2005; Robinson ma Berridge, 1993; Stewart et al., 1984; Tomie, 1996; Tomie et al., 2007). Faʻavae i luga o faʻamatalaga faʻamatalaga ma suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o loʻo tuʻuina atu iinei, matou te fautua atu o le eseesega o tagata taʻitoʻatasi i le uiga e faʻaalia ai le faʻamalosia o le sali i taui-faʻailoga faʻailoga e mafai ona tuʻuina atu le faʻafitauli poʻo le teteʻe atu i faʻafitauli faʻamalosi, e aofia ai vaisu. O le mea lea, matou te fautua atu o le eseesega i le va o le faʻailoga faʻailoga ma le siakiina o sini e mafai ona maua ai se auala e suʻesuʻe ai eseesega o tagata taʻitoʻatasi i le uiga e faʻaalia ai le tau faʻaosofia i faʻailoga tau-faʻailoga, ma lo latou gafatia e maua ai le pulea lelei o amioga.

tautinoga

O le tele o a matou lava galuega o loʻo tuʻuina atu i lenei tusitusiga na lagolagoina e fesoasoani mai le National Institute of Drug Abuse i le TER (R37 DA04294) ma le HA (R01 DA012286) ma se polokalama faʻameaalofa e aofia uma ai HA ma TER (5P01DA021633-02). O le galuega ma manu fafaga filifilia sa lagolagoina foi e le Ofisa o Suesuega Fua i HA (N00014-02-1-0879). E le gata i lea, o le faʻatupeina na tuʻuina atu e le Institute for Research on Pathological Gambling and Related Disorders (Cambridge Health Alliance), na tuʻuina atu i le SBF. Ua faafetaia e tusitala ia Dr. Kent Berridge ma Jonathan Morrow mo faʻamatalaga fesoasoani ma malamalama i lomiga muamua o tusitusiga. Matou te fia fa'afetaia fo'i le au su'esu'e e le ta'ua igoa mo a latou fa'amatalaga mafaufau lelei na fa'aleleia atili ai le lelei o lenei tusitusiga.

Faamatalaga Faʻamatalaga

Le Faʻalauiloa a le Lomitusi: O le PDF lenei o se tusitusiga e leʻi faʻaaogaina lea na taliaina mo le lolomiina. I le avea ai ma se tautua mo o tatou tagata faʻatau, o loʻo tatou saunia lenei uluai kopi o tusitusiga. O le tusitusiga o le a faʻaaogaina le kopiina, faʻavasegaina, ma le toe iloiloga o le faʻamaoniga ao leʻi faʻasalalauina i lona tulaga mulimuli. Faamolemole ia matau i le faagasologa o le gaosiga e mafai ona maua ai mea sese e mafai ona aafia ai le anotusi, ma o tulafono uma e le faatagaina e faatatau i le tusi o talaaga.

mau faasino

  • Anagnostaras SG, Robinson TE. Faʻamatalaga i aʻafiaga faʻaosofia o le psychomotor o le amphetamine: faʻaogaina e ala i aʻoaʻoga faʻapitoa. Amio Neurosci. 1996;110:1397–1414. [PubMed]
  • Anagnostaras SG, Schallert T, Robinson TE. Manatu o mafaufauga e puleaina ai le mafaufau o le psychomotor amphetamin-induced. Neuropsychopharmacology. 2002; 26: 703-715. [PubMed]
  • Bardo MT, Bevins RA. Fa'atonu nofoaga e fiafia i ai: o le a le mea e fa'aopoopoina i lo tatou malamalama muamua i le taui o fualaau? Psychopharmacology (Berl) 2000;153:31–43. [PubMed]
  • Belin D, Mar AC, Dalley JW, Robbins TW, Everitt BJ. O le maualuga o le impulsivity e valoia ai le suiga i le inu malosi o cocaine. Saienisi. 2008;320:1352–1355. [PMC free article] [PubMed]
  • Berridge KC. Taui meaai: fai'ai substrates o le manao ma le fiafia. Neurosci Biobehav Rev. 1996;20:1–25. [PubMed]
  • Berridge KC. Tauia aʻoaʻoga: faʻamalosia, faʻamalosi ma faʻamoemoega. I totonu: Medin D, faatonu. Psychology o le aʻoaʻoina ma le faʻaosofia. A'oa'oga Fa'asalalau; 2001. itulau 223–278.
  • Berridge KC, Robinson TE. Fa'asoa taui. Trends Neurosci. 2003;26:507–513. [PubMed]
  • Bindra D. Fa'afefea ona fa'atupuina amioga fa'afetaui: o se fa'aosofiaga fa'amanino e sui i le fa'amalosia o tali. Saienisi Amio ma Fai'ai. 1978;1:41–91.
  • Boakes R. Fa'atinoga ile a'oa'oina e fa'afeso'ota'i se fa'aosofiaga ma le fa'amalosia lelei. I: Davis H, Hurwitz H, faatonu. Operant-Pavlovian Fegalegaleaiga. Erlbaum; Hillsdale, NJ: 1977. itulau 67–97.
  • Boakes RA, Poli M, Lockwood MJ, Goodall G. O se suʻesuʻega o le amio leaga: faʻamalosia faʻailoga i le iole. J Exp Anal Amioga. 1978;29:115–134. [PMC free article] [PubMed]
  • Bolles RC. Faʻamalosia, faʻamoemoe, ma le aʻoaʻoina. Psychol Rev. 1972;79:394–409.
  • Boughner RL, Papini MR. Taofi fa'ato'a mana'omia i isumu: o lea ua e va'ai i ai (su'eina o saini), o lea e te le (su'eina sini) Aoao Amio. 2003;31:387–392. [PubMed]
  • Breland K, Breland M. Le amio le pulea o meaola. O a'u Psychol. 1961;16:681–683.
  • Breland K, Breland M. Amioga Manu. Macmillan; Niu Ioka: 1966.
  • Brown B, Hemmes N, Vaca SCd, Pagano C. Saini ma tulituliloa sini i le taimi o le tuai ma su'e le fa'aaumea i lupe. Aoaoga ma Amio Manu. 1993;21:360–368.
  • Brown PL, Jenkins HM. Otometi-fausia o le ki-peck a le lupe. J Exp Anal Amioga. 1968;11:1–8. [PMC free article] [PubMed]
  • Burns M, Domjan M. Fa'ailoga saini fa'asaga i le tulituliloaina o sini i le tulaga fa'afeusuaiga o tama salu Iapani (Coturnix japonica) J Exp Psychol Anim Behav Process. 1996;22:297–306. [PubMed]
  • Burns M, Domjan M. Topography of spatially directed conditioned tali: aafiaga o le talaaga ma le umi o le faamasinoga. J Exp Psychol Anim Fa'asologa o Amio. 2001;27:269–278. [PubMed]
  • Buzsaki G. O le “o fea o iai?” fa'afoliga: fa'aaunoa le tali fa'atonu. J Exp Anal Amioga. 1982;37:461–484. [PMC free article] [PubMed]
  • Katinale RN, Everitt BJ. Neural ma le mafaufau faʻavae o loʻo aʻoaʻoina ai le manaʻoga: soʻotaga i vaisu fualaau. Curr Opin Neurobiol. 2004;14:156–162. [PubMed]
  • Katinale RN, Parkinson JA, Hall J, Everitt BJ. Lagona ma le faaosofia: o le matafaioi a le amygdala, ventral striatum, ma le pito i luma. Neurosci Biobehav Rev. 2002a;26:321–352. [PubMed]
  • Katinale RN, Parkinson JA, Lachenal G, Halkerston KM, Rudarakanchana N, Hall J, Morrison CH, Howes SR, Robbins TW, Everitt BJ. O aʻafiaga o faʻamaʻi faʻamaʻi filifilia o le nucleus accumbens core, cingulate cortex pito i luma, ma le totonugalemu o le amygdala i luga o le autoshaping faʻatinoga i isumu. Amio Neurosci. 2002b;116:553–567. [PubMed]
  • Carr G, Fibiger H, Phillips A. Fa'atonu nofoaga e fai ma fua ole taui o vaila'au. I: Liebman J, Cooper S, faatonu. O le Neuropharmacological faavae o le taui. Oxford University Press; 1989. itulau 264–319.
  • Fafine AR, Ehrman R, Rohsenow D, Robbins SJ, O'Brien CP. Fa'ata'ita'iga fa'apitoa i le fa'alagolago i vaila'au. I: Lowinson J, Millman RP, faatonu. Tusi A'oa'oga Aofa'i o le Fa'aleagaina o Vailaau. Viliamu ma Wilkins; Baltimore: 1993. itulau 56–69.
  • Ciccocioppo R, Martin-Fardon R, Weiss F. Stimuli e fesoʻotaʻi ma se poto masani cocaine e faʻaalia ai le suʻeina o cocaine umi. Nat Neurosci. 2004;7:495–496. [PubMed]
  • Cleland GG, Davey GC. Autoshaping i le isumu: O a'afiaga o fa'ailoga va'aia ma su'ega fa'alenu'u mo mea'ai. J Exp Anal Amioga. 1983;40:47–56. [PMC free article] [PubMed]
  • Corbit LH, Janak PH. O fa'ailoga e feso'ota'i i le ethanol e maua ai le fa'aliliuga fa'a-pavlovian-instrumental. Alcohol Clin Exp Res. 2007;31:766–774. [PubMed]
  • Costa DS, Boakes RA. Tausia o le tali atu pe a tuai le faʻamalosia. Aoao Amio. 2007;35:95–105. [PubMed]
  • Crombag HS, Shaham Y. Fa'afouina o le su'esu'eina o vaila'au e ala i fa'amatalaga fa'asinomaga ina ua mae'a fa'aumi i isumu. Amio Neurosci. 2002;116:169–173. [PubMed]
  • Cunningham CL, Patel P. Faʻavave le faʻaogaina o le auala Pavlovian i se faʻaaliga vaʻaia o le ethanol i isumu. Psychopharmacology (Berl) 2007;192:231-241. [PubMed]
  • Cunningham CL, Patel P, Milner L. Ole nofoaga fa'apitonu'u e taua tele mo le fa'atulagaina o mea e fiafia i ai ile va'aiga ae le o le fa'aogaina. Amio Neurosci. 2006;120:1115–1132. [PubMed]
  • Dalley JW, Laane K, Theobald DE, Armstrong HC, Corlett PR, Chudasama Y, Robbins TW. Faʻatapulaʻaina taimi faʻatulagaina o mafaufauga Pavlovian manaʻo e D1 ma NMDA faʻafeiloaʻi i totonu o le nucleus accumbens. Proc Natl Acad Sci US A. 2005;102:6189–6194. [PMC free article] [PubMed]
  • Davey GC, Cleland GG. Topography o le faʻailoga e totonugalemu amioga i le iole: Aʻafiaga o le tulaga faʻaleagaina ma le faʻamalosia ituaiga. J Exp Anal Amioga. 1982;38:291–304. [PMC free article] [PubMed]
  • Davey GC, Cleland GG, Oakley DA, Jacobs JL. Le a'afiaga o le vave fafaga i luga o fa'ailo-fa'atonu tali fa'afanua i le iole. Amioga Faaletino. 1984;32:11–15. [PubMed]
  • Davey GC, Oakley D, Cleland GG. Autoshaping i le isumu: Aafiaga o le le faia i luga o foliga o le tali. J Exp Anal Amioga. 1981;36:75–91. [PMC free article] [PubMed]
  • Aso JJ, Carelli RM. O le nucleus accumbens ma le aʻoaʻoina o taui Pavlovian. Neuroscientist. 2007;13:148–159. [PMC free article] [PubMed]
  • Aso JJ, Wheeler RA, Roitman MF, Carelli RM. Nucleus accumbens neurons e faʻapipiʻi amioga a le Pavlovian: faʻamaoniga mai se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa. Eur J Neurosci. 2006;23:1341–1351. [PubMed]
  • DeJong W. Puipuiga o le toe faʻafoʻi: o se tekonolosi faʻalauiloa mo le faʻalauiloaina o le faʻasaʻoina o vailaʻau umi. Int J Addict. 1994;29:681–705. [PubMed]
  • Di Chiara G. O se manatu faʻaosofia aʻoaʻoga o le matafaioi a le mesolimbic dopamine i le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina. J Psychopharmacol. 1998;12:54–67. [PubMed]
  • Di Ciano P, Everitt BJ. O mea faʻamalosia faʻamalosia o mea faʻamalosi faʻapipiʻi faʻatasi ma cocaine e faʻaaogaina e le tagata lava ia, heroin poʻo le sucrose: aʻafiaga mo le faʻaauauina o amioga faʻafefe. Neuropharmacology. 2004;47 Suppl 1:202–213. [PubMed]
  • Dickinson A, Smith J, Mirenowicz J. Dissociation o Pavlovian ma meafaigaluega faʻaosofia aʻoaʻoga i lalo o le dopamine antagonists. Amio Neurosci. 2000;114:468–483. [PubMed]
  • Domjan M, O'Vary D, Greene P. Tulaga o le mana'o ma le fa'atupuina amioga fa'afeusuaiga i tama tane salu Iapani. J Exp Anal Amioga. 1988;50:505–519. [PMC free article] [PubMed]
  • Engberg LA, Hansen G, Welker RL, Thomas DR. Mauaina o le ki-pecking e ala i le autoshaping o se galuega o le poto masani muamua: "aʻoaʻoina le paie"? Saienisi. 1972;178:1002–1004. [PubMed]
  • Everitt BJ, Robbins TW. Fa'asologa lona lua o le fa'amalosia o vaila'au i isumu ma manuki: fuaina o le fa'amalosia o le aoga ma le su'eina o fualaau. Psychopharmacology (Berl) 2000;153:17-30. [PubMed]
  • Everitt BJ, Robbins TW. Auala faʻavaomalo o le faʻamalosia mo le tagofiaina o vailaau faʻasaina: mai gaioiga i masaniga faʻamalosi. Nat Neurosci. 2005; 8: 1481-1489. [PubMed]
  • Farwell BJ, Ayres JJB. Feso'ota'iga fa'amalosi-fa'amalosi ma le fa'amalosia o tali i le fa'atonutonuina o le fa'ato'a fa'ai'au ulu ("su'e sini") i isumu. Aoaoina ma le Faaosofia. 1979;10:295–312.
  • Flagel SB, Watson SJ, Akil H, Robinson TE. Eseesega o tagata taʻitoʻatasi i le tuʻufaʻatasia o le faʻamalosia o le salience i se faʻailoga e fesoʻotaʻi ma taui: aʻafiaga i le faʻaogaina o cocaine. Amioga Faiai Res. 2008;186:48–56. [PMC free article] [PubMed]
  • Flagel SB, Watson SJ, Robinson TE, Akil H. O se faʻataʻitaʻiga manu o eseesega o tagata taʻitoʻatasi i le "conditionability": talafeagai i le psychopathology. Neuropsychopharmacology. 2006;31:S262–S263.
  • Flagel SB, Watson SJ, Robinson TE, Akil H. O eseesega o tagata taʻitoʻatasi i le faʻataʻitaʻiga e faʻafeiloaʻi faailoilo vs sini faʻalauteleina suiga eseese i le dopamine system of rats. Psychopharmacology (Berl) 2007;191:599-607. [PubMed]
  • Gamzu E, Williams DR. Fa'atulagaina masani o se tali auivi lavelave. Saienisi. 1971;171:923–925. [PubMed]
  • Hearst E, Jenkins H. Fa'ailoga-su'esu'e: o le fa'aoso-fa'amalosia sootaga ma fa'atonuga. Monokalafi a le Psychonomic Society; Austin: 1974.
  • Holani PC. Tulaga faʻamalosi e fai ma faʻamautu o foliga o le Pavlovian conditioned tali. J Exp Psychol Anim Fa'asologa o Amio. 1977;3:77–104. [PubMed]
  • Holani PC. CS-US vaeluaga e fai ma faʻamautu o le ituaiga o Pavlovian appetitive conditioned tali. J Exp Psychol Anim Fa'asologa o Amio. 1980a;6:155–174. [PubMed]
  • Holani PC. Fa'aaafiaga o uiga fa'aosofia le va'aia ile foliga ole Pavlovian appetitive conditioned tali i isumu. J Exp Psychol Anim Fa'asologa o Amio. 1980b;6:81–97. [PubMed]
  • Holani PC. Fa'atulagaina o taimi i Pavlovian conditioning. I totonu: Medin DL, faatonu. The Psychology of Learning and Motivation. A'oa'oga Fa'asalalau; San Diego: 1992. itulau 69–125.
  • Jenkins HM, Moore BR. Le foliga o le tali fa'a-auto ma mea'ai po'o vai fa'amalosi. J Exp Anal Amioga. 1973;20:163–181. [PMC free article] [PubMed]
  • Kearns DN, Gomez-Serrano MA, Weiss SJ, Riley AL. O se fa'atusatusaga a Lewis ma Fischer rat fa'atiga i le fa'ata'ita'iga (fa'ailoga-su'eina), fa'ailoga tagata a'oa'oga fa'aliliu ma le le lelei o le tausiga o le ta'avale. Amioga Faiai Res. 2006;169:193–200. [PubMed]
  • Kearns DN, Weiss SJ. Fa'ailoga-su'esu'e (autoshaping) i isumu: o se fa'atusatusaga o cocaine ma mea'ai e pei o fa'amalosi e le'i fa'atulagaina. Aoao Amio. 2004;32:463–476. [PubMed]
  • Kemenes G, Peniamina PR. Amioga tulituliloaina sini i le sisi o le vaituloto, Lymnaea stagnalis. Amioga Neural Biol. 1989;52:260–270. [PubMed]
  • Killen PR. Fa'alavelave fa'alavelave fa'agasolo i le su'eina o fa'ailoga ma se fa'alavelave fa'afuase'i (tausia fa'aletonu) J Exp Psychol Anim Behav Process. 2003;29:49–61. [PMC free article] [PubMed]
  • Koksal F, Domjan M, Kurt A, Sertel O, Orung S, Bowers R, Kumru G. O se faʻataʻitaʻiga manu o fetishism. Amioga Res Ther. 2004;42:1421–1434. [PubMed]
  • Krank MD. Pavlovian conditioning ma le ethanol: fa'ailoga-su'e (fa'a-autotia), fa'aoso fa'aoso, ma le fa'atonuina o le ethanol. Alcohol Clin Exp Res. 2003;27:1592–1598. [PubMed]
  • Krank MD, O'Neill S, Squarey K, Jacob J. Manulauti-ma faʻailo faʻaoso faʻamalosi: faʻatulagaina auala, sailiga, ma le taumafaina faʻavaeina i le ava e le suamalie i isumu. Psychopharmacology (Berl) 2008;196:397-405. [PubMed]
  • Kruzich PJ, Congleton KM, Va'ai RE. Fa'atonu le toe fa'afo'isia o amioga su'esu'e vaila'au fa'atasi ai ma le tu'ufa'atasiga fa'atupu fa'atupu fa'amasani fa'avasega fa'atasi ma cocaine tui. Amio Neurosci. 2001;115:1086–1092. [PubMed]
  • Lajoie J, Bindra D. O se faʻamatalaga o le autoshaping ma mea faʻapitoa e fesoʻotaʻi i tulaga o faʻalavelave faʻaosofia naʻo ia. Canadian Journal of Psychology. 1976;30:157–173.
  • Locurto C, Terrace HS, Gibbon J. Autoshaping, pulea faʻafuaseʻi, ma le le faia o aʻoaʻoga i le iole. J Exp Anal Amioga. 1976;26:451–462. [PMC free article] [PubMed]
  • Locurto CM. Saoao o le autoshaping i le vaevaega o le amio faʻanofo. I totonu: Locurto CM, Terrace HS, Gibbon J, faatonu. Autoshaping ma le fa'atulagaina o manatu. A'oa'oga Fa'asalalau; Niu Ioka: 1981. itulau 101–135.
  • Lovibond PF. Fa'afaigofieina o amioga fa'aauupega e ala i se fa'aoso fa'a'ai'au fa'a'ai Pavlovian. J Exp Psychol Anim Fa'asologa o Amio. 1983;9:225–247. [PubMed]
  • McAlonan GM, Robbins TW, Everitt BJ. O aʻafiaga o le medial dorsal thalamic ma le ventral pallidal lesions i luga o le mauaina o se nofoaga faʻapitoa e fiafia i ai: faʻamaoniga atili mo le aʻafia o le ventral striatopallidal system i faiga faʻatatau i taui. Neuroscience. 1993;52:605–620. [PubMed]
  • Moore BR. Le matafaioi o le faʻatonuina o tali a Pavlovian i le aʻoaʻoina o meafaigaluega faigofie i le lupe. I: Hinde RA, Stevenson-Hinde J, faatonu. Fa'agata i le a'oa'oina: Tapula'a ma fa'atonuga. A'oa'oga Fa'asalalau; Lonetona: 1973.
  • Myerson J, Myerson WA, Parker BK. Otometi e aunoa ma le faʻamalosia-suiga faʻamalosia: Pulea le tumau o pecks autu. J Exp Anal Amioga. 1979;31:395–403. [PMC free article] [PubMed]
  • Newlin DB. O se faʻatusatusaga o fualaau faʻasaina ma le manaʻo mo le ava malosi ma cocaine. Dev Alcohol lata mai nei. 1992;10:147–164. [PubMed]
  • Newlin DB. O le manatu o le tagata lava ia e mafai ona ola ma malosi toe fanau (SPFit) aʻoaʻoga o le faʻaaogaina o vailaʻau. Vaisu. 2002;97:427–445. [PubMed]
  • Nilsson J, Kristiansen TS, Fosseidengen JE, Ferno A, van den Bos R. Faailoga-ma le tulituliloaina o sini i Atlantic cod (Gadus morhua) Anim Cogn. 2008 I le lomitusi. [PubMed]
  • O'Flaherty WD. Le Rig Veda: Ose Tala. Penguin Tusi; Niu Ioka: 1981. Ua tagiauē le au faitupe.
  • Pavlov I. Conditioned Reflexes: O se suʻesuʻega o le gaioiga o le tino o le cerebral cortex. Oxford University Press; Lonetona: 1927.
  • Pavlov I. O le tali a se physiologist i psychologists. Psychol Rev. 1932;39:91–127.
  • Peterson GB. Filifiliga tali uiga o mea'ai ma fai'ai-fa'amalosi fa'amalosi i isumu. Amioga Faaletino. 1975;14:681–688. [PubMed]
  • Peterson GB, Ackil JE, Frommer GP, Hearst ES. Faiga fa'apitoa ma fa'afeso'ota'i amio aga'i i fa'ailo mo mea'ai po'o le fa'amalosia o le fai'ai. Saienisi. 1972;177:1009–1011. [PubMed]
  • Phillips AG, McDonald AC, Wilkie DM. Faʻalavelaveina o le tali atu i se faʻailoga o le faiʻai-stimulation taui e vailaʻau neuroleptic. Pharmacol Biochem Behav. 1981;14:543–548. [PubMed]
  • Purdy JE, Roberts AC, Garcia CA. Su'e saini i le i'a (Sepia officinalis) J Comp Psychol. 1999;113:443–449. [PubMed]
  • Rescorla RA. Faiga Pavlovian. E le o le mea lea e te manatu iai. O a'u Psychol. 1988;43:151–160. [PubMed]
  • Robinson TE, Berridge KC. Le faʻavae faʻavae o le tuʻinanau o vailaʻau: o se manatu faʻaosofia-faʻaalia o vaisu. Fa'aaliga Faiai 1993;18:247–291. [PubMed]
  • Sanabria F, Sitomer MT, Killeen PR. O a'oa'oga le lelei o le fa'aogaina o masini e aoga. J Exp Anal Amioga. 2006;86:1–10. [PMC free article] [PubMed]
  • Schindler CW, Panlilio LV, Goldberg SR. Fa'asologa lona lua o le fa'atonuina o fualaau fa'asaina i manu. Psychopharmacology (Berl) 2002;163:327-344. [PubMed]
  • Schmajuk NA, Holani PC. Fa'atulagaina o Taimi: A'oa'oga Fa'atasi ma Fa'amatalaga i Manu. American Psychological Association; Uosigitone, DC: 1998.
  • Schwam E, Gamzu E. Fa'agata i le autoshaping i le manuki squirrel: Stimulus ma tali tali. Bull Psychonom Soc. 1975;5:369–372.
  • Shaham Y, Shalev U, Lu L, De Wit H, Stewart J. O le toe faʻaleleia o le faʻataʻitaʻiga o le toe faʻafoʻiina o fualaau faʻasolo: talafaasolopito, auala ma suʻesuʻega tetele. Psychopharmacology (Berl) 2003; 168: 3-20. [PubMed]
  • Silva FJ, Silva KM, Pear JJ. Fa'ailoga-fa'asaga i sini-su'esu'e: a'afiaga o le va'aiga fa'a-fa'a-fa'a-fa'a-fa'a-le-fa'aoso. J Exp Anal Amioga. 1992;57:17–31. [PMC free article] [PubMed]
  • Skinner BF. Le Amio a Meaola. Appleton-Century-Crofts; Niu Ioka: 1938.
  • Staddon JER, Simmelhag VL. O le suʻesuʻega "faʻatautuu": O se toe suʻesuʻeina o ona aʻafiaga mo mataupu faavae o amioga faʻafetaui. Psychol Rev. 1971;78:3–43.
  • Stead JD, Clinton S, Neal C, Schneider J, Jama A, Miller S, Vazquez DM, Watson SJ, Akil H. Filifiliga faʻatupuina mo le faʻaeseesega i uiga fou-saʻili: faʻaleagaina ma faʻatamaoaigaina i amioga faʻafuaseʻi e fesoʻotaʻi ma popolega. Amioga Genet. 2006;36:697–712. [PubMed]
  • Stewart J, de Wit H, Eikelboom R. Matafaioi o aʻafiaga o vailaʻau e le faʻamaonia ma faʻapipiʻiina i le puleaina e le tagata lava ia o opiates ma faʻamalosi. Psychol Rev. 1984;91:251–268. [PubMed]
  • Stiers M, Silberberg A. Lever-faʻafesoʻotaʻi tali i isumu: tausiga faʻapitoa ma le leai o se tali le lelei-faʻamalosia le faʻalagolago. J Exp Anal Amioga. 1974;22:497–506. [PMC free article] [PubMed]
  • Timberlake W, Grant DL. Fa'a-autometi i isumu i le tu'uina atu o se isi isumu vavalo mea'ai. Saienisi. 1975;190:690–692.
  • Timberlake W, Lucas GA. Le fa'avae o amioga fa'atautu'u: fa'alavelave fa'afuase'i, sui fa'aosofia, po'o amioga fa'a'ai? J Exp Anal Amioga. 1985;44:279–299. [PMC free article] [PubMed]
  • Toates F. Motivational Systems. Cambridge University Press; Cambridge, UK: 1986.
  • Toates F. O le fegalegaleai o le mafaufau ma le faaosofiaina-tali faiga i le puleaina o amioga. Neurosci Biobehav Rev. 1998;22:59–83. [PubMed]
  • Tomie A. Su'e fa'ailoga taui ile tali manipulandum (CAM) fa'aoso fa'ailoga o le fa'aaogaina o fualaau fa'asaina. Neurosci Biobehav Rev. 1996;20:505–535. [PubMed]
  • Tomie A. Autoshaping ma fualaau faasaina. I totonu: Mowrer RR, Klein SB, faatonu. Tusitaulima o Contemporary Learning Theories. Erlbaum; Hillsdale, NJ: 2001. itulau 409–439.
  • Tomie A, Aguado AS, Pohorecky LA, Benjamin D. Ethanol faʻaosofia le tali atu i se faʻatuai-o-taui faiga filifiliga filifiliga: impulsivity vavalo autoshaping. Psychopharmacology (Berl) 1998;139:376–382. [PubMed]
  • Tomie A, Aguado AS, Pohorecky LA, Benjamin D. E eseʻesega taʻitoʻatasi i le pavlovian autoshaping o le lever oomiina i isumu vavalo faʻamamafa faʻaosoina corticosterone tuʻuina atu ma tulaga mesolimbic o monoamines. Pharmacol Biochem Behav. 2000;65:509–517. [PubMed]
  • Tomie A, Brooks W, Zito B. Sign-tracking: o le sailiga mo taui. I: Klein S, Mowrer R, faatonu. A'oa'oga Fa'aonaponei: Pavlovian Conditioning ma le Tulaga o A'oa'oga Fa'aleaganu'u. Lawrence Erlbaum Associates; Hillsdale, NJ: 1989. itulau 191–223.
  • Tomie A, Festa ED, Sparta DR, Pohorecky LA. Lever conditioned stimulus-directed autoshaping induced by saccharin-ethanol unconditioned stimulus solution: aafiaga o le ethanol concentration ma le avanoa o faamasinoga. 'ava malosi. 2003;30:35–44. [PubMed]
  • Tomie A, Grimes KL, Pohorecky LA. Uiga o amioga ma neurobiological substrates faʻasoa e Pavlovian faʻailoga-suʻeina ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina. Brain Res Rev. 2007 I le lomitusi. [PMC free article] [PubMed]
  • Tomie A, Tirado AD, Yu L, Pohorecky LA. Pavlovian autoshaping procedures fa'atuputeleina le plasma corticosterone ma le maualuga o le norepinephrine ma le serotonin i le pito i luma i iole. Amio Fai'ai Res. 2004;153:97–105. [PubMed]
  • Uslaner JM, Acerbo MJ, Jones SA, Robinson TE. O le fa'atatauina o le fa'aoso fa'aoso i se fa'aosofia e fa'ailo ai le tui fa'a'ono ole cocaine. Amio Fai'ai Res. 2006;169:320–324. [PubMed]
  • Uslaner JM, Dell'orco JM, Pevzner A, Robinson TE. Le aʻafiaga o faʻamaʻi o le subthalamic nucleus i luga o le siakiina o faʻailoga i faʻaosofiaga faʻatasi ma meaʻai ma vailaʻau faʻatau: faʻafaigofieina o le faʻamalosia o le salience attribution? Neuropsychopharmacology. 2007 I Tusitala. [PubMed]
  • Wasserman EA. Pavlovian fa'ama'i fa'atasi ma le fa'amalosia o le vevela e maua mai ai le fa'aoso fa'aoso o moa. Saienisi. 1973;181:875–877. [PubMed]
  • Uesese MG. O a'afiaga o le fa'amalosia i luga o le fa'ata'ita'iina o amioga a lupe i le su'esu'ega fa'a-auto. Journal of the Experimental Analysis of Amio. 1974;21:125–144. [PMC free article] [PubMed]
  • White NM. Fualaau fa'amasani e fai ma fa'amalosi: tele vaega o gaioiga i faiga fa'amanatu. Vaisu. 1996;91:921–949. talanoaga 951-965. [PubMed]
  • White NM, Chai SC, Hamdani S. A'oa'oina le morphine conditioned cue preference: fa'atonu fa'ailoga e iloa ai a'afiaga o manu'a. Pharmacol Biochem Behav. 2005;81:786–796. [PubMed]
  • Wilkie DM, McDonald AC. Autoshaping i le isumu ma le faʻamalosi eletise o le faiʻai e pei o le US. Amioga Faaletino. 1978;21:325–328. [PubMed]
  • Williams BA, Dunn R. Mana'oga mo le fa'amalosia fa'atutu. J Exp Anal Amioga. 1991;55:37–46. [PMC free article] [PubMed]
  • Williams D, Williams H. Tausiga i totonu o le lupe: Fa'aauau pea le tau e ui lava ina le fa'amalosia. J Exp Anal Amioga. 1969;12:511–520. [PMC free article] [PubMed]
  • Wyvell CL, Berridge KC. Intra-accumbens amphetamine e faʻateleina ai le faʻamalosia o le sucrose taui: faʻaleleia o le taui "manaʻo" e aunoa ma le faʻaleleia o le "fiafia" poʻo le faʻamalosia o le tali. J Neurosci. 2000;20:8122–8130. [PubMed]
  • Zamble E, Hadad GM, Mitchell JB, Cutmore TR. Pavlovian faʻatulagaina o faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga: muamua ma le lua-faʻasologa o aʻafiaga. J Exp Psychol Anim Fa'asologa o Amio. 1985;11:598–610. [PubMed]
  • Zener K. O le taua o le amio faʻatasi ma faʻamaʻi faʻamaʻi faʻafefe mo aʻoaʻoga o le tali faʻatulagaina. Am J Psychol. 1937:384–403.