Faʻasalaga i luga ma lalo: O a latou matafaioi i le tulaga lamatia i vaisu i tagata (2013)

FAʻAALIGA: Toe iloiloina pasi i le saienisi o faʻafefea uma lagona faʻaletinoina ma desensitization nonofo faʻatasi i se tagata ua fai ma vaisu.


Neurosci Biobehav Rev. Tusitala tusia; avanoa i PMC Nov 1, 2014.

Faʻasalalauina i faʻamaufaʻailoga mulimuli:

PMCID: PMC3743927

NIHMSID: NIHMS436830

O le lomiga mulimuli a le tagata faʻasalalau lomiga o lenei tusiga o loʻo avanoa i Neurosci Biobehav Rev

Vaai i isi tala i le PMC faʻailoa le lomiga lolomi.

Alu i le:

lē faʻatino

O le mausa i amioga e fai ma vaisu e fesoʻotaʻi ma le faʻalauteleina ma le faʻaitiitia i galuega masani. Ua lipotia uma ia talaaga i tagata e pei foi o meaola manu. Ae, o faiga e mafua ai nei aʻafiaga tetee ma le auala latou te fesoʻotai ai i le amio ma le faʻaalia o mea ua fai ma vaisu e tumau pea le manino. I le iloiloga o nei suʻesuʻega a le tagata, tatou te faʻamatalaina ni numera o mea e ono aʻafia ai pe o matauina le tele o le toto poʻo le hypo-function e faʻaalia ai se faʻataʻitaʻiga e faʻapipiʻiina ai le aʻafiaga o nei tali faʻafeagai e uiga i uiga o amioga faʻafeusuai. Ogatotonu i lenei faʻataʻitaʻiga o le matafaioi na faia e le auai faatasi ai ma le leai o faʻamatalaga o mea ua fai ma vaisu ma o latou gafatia e faʻatonutonu ai le tali atu i fualaau faasaina ma isi taui. O galuega tetele ma faʻamalosialuga tulaga faʻamalosia e faʻalauteleina i le auai o nei faʻaaliga ma faʻaititia i le latou toesea. O suiga i le va o nei setete e ono mafua ai le vavalalata o mea e fiafia i ai ao avea ma vaisu e atiae ma faasino i faiga talafeagai e taulai i togafitiga.

uputatala: Faletalimalo Basal, Tuʻuina, Dopamine, Faʻataʻitaʻiina o vailaau faʻamaʻi, Faʻatonuga o le tino, Faʻataʻitaʻiga faʻamaonia o le magnetic resonance, Faʻasologa o le gaosiga o le Positron, Sensitization, Striatum

1. faʻatomuaga

E lua e faʻafesoʻotaʻi faʻasolosolo manatu e faʻapea o le atinaʻeina o amioga faʻafeusuai e atagia mai ai le vaʻaia o le faʻaogaina o le faʻaaogaina o faiga faʻapitoa. O le finauga e le fou (faataitaiga, Wikler, 1948, 1973; Vogel et al., 1948). E le o ni avanoa foi e le mafai ona faia. O faʻamatalaga lata mai ua faʻaalia ai le ono mafai ona atagia mai i le vaega taua tele, le faʻaalia o faʻasalalauga e faʻamalosia ai le faʻamalosia o le tino, le auai ma le leai o faʻamatalaga o mea ua fai ma vaisu (Leyton ma Vezina, 2012; Vaʻai foi Anagnostaras ma Robinson, 1996; Anagnostaras et al., 2002; Stewart ma Vezina, 1988, 1991; Vezina ma Leyton, 2009). O le iloiloga o loʻo i ai nei o loʻo taulai atu i faʻamatalaga mo nei suiga i totonu o tagata, o le avanoa atonu e ese ai tagata taitoatasi i lo latou gasegase ia i latou, ma o le matafaioi o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e taʻalo i a latou faʻamatalaga. E ui na mafaufauina i le nofoaga o tagata soifua, o le tele o manatu na talanoaina i inei ua tofotofoina i le tolusefulu tausaga mulimuli ane i auiliiliga o fualaau faasaina. O auala o loʻo faʻaalia i nei suʻesuʻega e mafai ona i ai le taua tele mo lo tatou malamalamaaga i le matafaioi o loʻo faia e vaisu ma faʻamatalaga faʻapitoa i le faʻatulagaga o mataupu faʻavae ma amio i totonu o tagata. O le mea lea tatou te amata ai i sina iloiloga puupuu o lenei tusitusiga aʻo leʻi liliu atu i se faiga faʻavaeina o faʻamaoniga i tagata.

2. Suesuega muamua i meaola falesuesue

O fualaau o le Psychostimulant e pei o le amphetamine, cocaine, ma le nicotine ua leva ona lauiloa e faatupuina ai a latou amioga ma le faaosofiaina o aafiaga e ala i le faaosofiaina o le metoneccumbens dopamine (DA). O le tele o suʻesuʻega faʻamaonia, o le tele lava o le ogatotonu, na suʻesuʻeina aafiaga o le faʻaalia pea o nei faʻamaʻi i luga o le biochemistry ma amioga. O le tele o taunuuga o fualaau faasaina ua fuafuaina, e lua ua tulai mai e taua faapitoa mo lo tatou malamalama i le tele o fualaau faasaina: o le atiina ae o le taua i le amioga e faaosofia ai ma faaosofia faaosofiaga faaosofia o fualaau faasaina ma le faavaeina o mafutaga masani i le va o nei fualaau oona ma eseese suauu. E ui lava o eseesega eseese, o nei taunuuga e lua o le faʻamaʻiina o vailaʻau e iloa e fegalegaleai e pei ona otooto atu i lalo. O le natura o lenei fegalegaleaiga lea atonu e faapitoa le faʻamalamalamaina mo le malamalama pe faapefea ona aʻafia faʻamatalaga faʻatusatusa i mea na fai ma vaisu i le faʻavaeina o tulaga faʻavae ma amio i totonu o tagata.

O faʻamaumauga faʻamaonia manino ua faailoa mai ai e faapea, o le faʻaauau ona faʻaalia i le vailaʻau o le psychostimulant e faʻaleleia ai e le gata o le locomotor ma le faiʻai le faʻamalosia o aʻafiaga latou te maua ae e sili atu ona taua le aofaʻi o manu gaioiga o le a tuʻuina atu ma maua e le tagata lava ia fualaau (Mendk et al., 1998; Vezina, 2004; Vezina et al., 2007). O nei aʻafiaga e tumau pea (e matauina vaiaso i masina talu ona faʻamaʻiina fualaau faʻamaʻi i meaola; Hamamura et al., 1991; Paulson et al., 1991; Suto et al., 2004; Vezina et al., 2002), o loʻo i ai le faʻamaoniga e faʻateleina le tele i le taimi o le taimi (Vanderschuren ma Kalivas, 2000; Vezina, 2007), ma o loʻo mataituina i latou pe a māeʻa le faʻaalia (Robinson ma Becker, 1986; Zimmer et al., 2012), o se mamanu e masani ona fesootaʻi ma le faʻaaliga muamua i le fualaau faasaina ma le amataina o le faʻaaogaina o fualaau. Faʻatasi, o nei suʻesuʻega e lagolago ai le talosaga e faʻapitoa i mesoaccumbens DA neuron toe faʻafoʻisia e mafai ona faʻavaeina le suiga mai suʻesuʻega faʻapitoa i le faʻaaogaina masani o fualaau faʻasaina ma faʻafitauli faʻapitoa (Robinson ma Berridge, 1993, 2003).

O se tusitusiga umi tutusa umi e lagolagoina ai le taua o tulaga masani i le va o le faʻamalosia o fualaau faʻasaina ma faʻalauteleina o le siosiomaga i fualaau oona ma le faʻatinoina o le tagata lava ia (Stewart et al., 1984). O le mafai gafatia o vailaʻau faʻamalosi e faʻamalosi ai aʻafiaga e faʻaalia ai locomotion faʻalagolago (Stewart ma Eikelboom, 1987) ma faʻamuamua le faʻamalologa a le DA (Aragona et al., 2009; Di Ciano et al., 1998; Duvauchelle et al., 2000; Ito et al., 2000) ua faʻamautu lelei. O le mea e sili ona taua, faʻamalosia o le siosiomaga e faʻafefiloi ma se vailaʻau o le psychostimulant e faʻaumatia le taliina o le fualaau faasaina (Tran-Nguyen et al., 1998) ma toe faʻafouina le faʻatauina o fualaau (de Wit ma Stewart, 1981) i se auala e tutusa ma o latou aʻafiaga i le faʻasalalauga a le AT i le nucleus accumbens ma le amygdala (Weiss et al., 2000). O le gafatia o nei mea e faʻaleleia ai le toe faʻaleleia o fualaau faʻasaina e umi lava (Ciccocioppo et al., 2004) ma faʻateleina le malosi i le taimi (Grimm et al., 2001).

Talu ai e masani ona faʻaaogaina fualaau oona e faʻatautaia i le i ai o le tele o fuamosa o le siosiomaga, o tulaga e matua mo le atinaʻe tutusa o le faʻalauteleina ma le faʻamalosia o le faʻamalosia o fualaau faʻasaina ma mo nei ituaiga faiga palasitino e fegalegaleai ai. E ui lava o le faʻalauiloaina e iloa e atiina ae ai e le faʻaaumea (Singer et al., 2009; Vezina ma Stewart, 1990), o loʻo i ai le faʻamaoniga e mafai ona pulea ona faʻamatalaga e faʻaogaina ai le siʻosiʻomaga i aso ua mavae pe leʻi totogia foʻi ma le vailaau faʻasaina (Anagnostaras ma Robinson, 1996; Anagnostaras et al., 2002; Stewart ma Vezina, 1988, 1991; Vezina ma Leyton, 2009). O le mea lea, o isumu na muamua faʻailoaina i le vailaʻau i se tasi siosiomaga faʻaalia amioga faʻaalia amioga i lenei siosiomaga a o isumu muamua faʻaalia i le vailaʻau i isi nofoaga e le. Ioe, isumu na muamua mauaina le vailaʻau i isi nofoaga faʻaalia ai le maualuga o le tali atu i suʻega mo le faʻalauteleina e mafai ona faʻatusatusa ia i latou o isumu faʻatautaia le vailaʻau mo le taimi muamua. O lenei faʻatonutonuina o le faʻaalia o le faʻalauiloaina o amioga e mafai ona faʻatulagaina, sili atu mo faʻamalosiʻuga faʻasolosolo, e ala i le gaioiga i le ventral hippocampus - nucleus accumbens - ventral pallidum - ventral tegmental area neuronal loop e faʻatonutonu ai le faʻamamaina o le nea a le DA i le nofoaga mulimuli (Lodge ma Grace, 2008).

O le tele o faʻamatalaga mo le mafai gafatia o le siʻosiʻomaga i le pulea o le faʻaalia o le faʻalauiloaina e sau mai suʻesuʻega fua faʻatatau (luga aʻe o faʻamatalaga) e ui lava na faʻaalia lipoti tutusa mo le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina e faʻafefe ai le DA i luga ole tafega (Guillory et al., 2006; Reid et al., 1996). O le mea taua, o ia tulaga faʻapitoa o le siʻosiʻomaga o le siosiomaga na faʻaalia ai le puleaina o le faʻaleleia atili o le amphetamine o le pulea o le amphetamine ma le faʻaaogaina o fualaau oona i tamaʻi muamua na aafia i le nicotine (Cortright et al., 2012), toe faʻailoa mai ai le taua tele o nei mea e mafua ai le faʻaalia o le faʻaleleia atili o le puleaina o fualaau oona ma le sailia o fualaau faasaina.

O faʻamalamalamaga faʻamaonia o loʻo i luga e ui lava i lea, o loʻo i ai ni fefinauaiga e uiga i lo latou le mautonu i le falemaʻi o tagata. Mo se faʻataʻitaʻiga, e leai se suiga poʻo se faʻaitiitia foi nai lo le faʻaopoopoga o tali tuusaʻo i fualaau faʻasaina ua lipotia mai i le tele o suʻesuʻega faʻapitoa e uiga i le faʻalauiloaina o le psychostimulant i le faʻamalosia o le faʻaleaogaina o fualaau e le o tagata soifua ma tagata faʻapitoa (eg, Bradberry, 2007; Volkow et al., 1997). O lenei mea na mafua ai le faʻateleina o le faʻafoʻisia o le talileleia o le ATA e fesoʻotaʻi ma le faʻamautinoaina o fualaau faasaina e faʻatapulaaina lona taua i le tulaga o le tagata e avea o se auala mo le faʻaaogaina fualaau faasaina ma isi ituaiga o togafitiga. Tatou te iloiloina le taua o lenei finauga i lalo e ala i le toe iloiloina o taunuuga o se fuainumera tele o suʻesuʻega e fuafua i le iloiloina o aafiaga o fualaau faasaina ma fualaau faasaina e aofia ai tagata. O le tele o itu e tulaʻi mai atonu e ono taua tele mo le malamalama pe faʻapefea ona faʻaalia amio amio. O totonugalemu o nei mea o le i ai faatasi ma le toesea o faʻamatalaga o mea ua fai ma vaisu ma o latou gafatia e faʻatonutonu ai le tali atu i fualaau faasaina ma isi taui. O lenei vaega faapitoa e mafai ona faafaigofieina le tuufaatasia o se vaega o mea na maua i le taimi muamua o le sailiiliga i le meaola ma ata o tagata.

3. Suesuega i tagata: mataupu faʻavae ma amio

3.1. Aafiaga o faʻaaliga

I le aotelega o tagata faʻatau, o le faʻaalia i le faʻamalosia o fualaau faasaina e aofia ai le tele o tali o mea e fai, amio ma faʻaleiga faʻale-tino (Carter ma Tiffany, 1999; Childress et al., 1988; O'Brien et al., 1990). O nei tali o fualaau faasaina e ogatusa ma o latou gafatia e faʻaalia ai tulaga faʻamalosi e faʻaosofia ai fualaau faasaina (Stewart et al., 1984; Robinson ma Berridge, 2003)1.

O faʻasalalauga e aofia ai le faʻaitiitia o le taulai atu ma le totoa i taui ma le faateleina o le tatau ona tulituliloa ma faʻalatalata atu ia i latou. Ole faiga faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma gaoioiga i totonu o le striatum e le manaʻomia ona malamalama (Fischman, 1989; Tiffany, 1990; Tamai Mamoe ma al., 1991; Winkielman et al., 2005; Childress et al., 2008; Field et al., 2009; Perkins, 2009; Berridge, 2012; Waters et al., 2012); mafaufaʻatasi manaʻoga e mafai ona vavalalata vavalalata i gaioiga i fausaga faʻaoga (Goldstein et al., 2009; de Lange et al., 2011). E ui lava i lea, o le naunau e lipoti atu e le tagata lava ia o se sui e masani ona faʻaaogaina ma iloiloga o le siosiomaga e maua mai i faʻamatalaga faʻaonaponei faʻaonaponei e faʻamaonia ai le faʻaalia o fualaau faasaina, ma o latou manaʻoga o tuʻinanau manaʻoga, e masani ona tupu i minute ma itula aʻo leʻi amataina le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina. (Epstein et al., 2009). I se tulaga talitutusa, i suʻesuʻega a suʻesuʻega suʻesuʻega, faʻataʻitaʻiga ma saili taui taui ua lipotia mai e faʻalautele pe a uma ona faʻaalia i faʻaaliga e fesootaʻi ma le amphetamine (Culbertson et al., 2010; Tolivar et al., 2010), cocaine (Childress et al., 1988, 1993), ava malosi (George et al., 2001; Bragulat et al., 2008), sikaleti (Droungas et al., 1995; Carter ma Tiffany, 2001; Wray et al., 2011), heroin (Fatseas et al., 2011; Zhao et al., 2012a), ma taui masani e pei o meaai (Jansen, 1998; Kelley ma Berridge, 2002; Mahler ma de Wit, 2010) ma feusuaiga (Conaglen ma Evans, 2006; Kim ma Zauberman, i le lomitusi).

O foliga vaaia e sili atu ona malosi pe a iloa e tagata o le a le pine ae maua se avanoa e faʻaaoga ai fualaau faasaina (Carter ma Tiffany, 2001; Dar et al., 2005; Juliano ma Brandon, 1998). O nei mea, o le mea moni, o masani masani ia e faʻaalia ai foliga i le natura masani. O se ata ofoofogia o lenei mea na tupu talu ai nei na lipotia mai i le au malaga. O le ulaula i soʻo se lua (3-5.5 h) poʻo vaʻa umi (8-13 h) na atiaʻe ai sikaleti agai i le pito o le malaga. O le taʻavale i le pito i lalo o le vaʻavave puupuu na malosi e pei o le taʻavale i le pito i tua o le vaʻa umi ma sili atu le maualuga nai lo i latou na vaʻaia i le vaitau puupuu i le umi o le vaalele (Dar et al., 2010).

O faʻamatalaga e fesoʻotai i vailaʻau e mafai foʻi ona faʻaalia ai aʻafiaga o amio. O nei mea e aofia ai mea e fiafia iai (Childs ma de Wit, 2009, i le lomitusi) ma faitioga faʻapitoa (Cox et al., 2006; Hogarth et al., 2008; Field et al., 2009; Little et al., 2012), faʻamalosia o aiaiga (Foltin ma Haney, 2000), faʻateleina le amataga o le faʻaaogaina o fualaau (Herman, 1974), faapea foi ma le faateleina o le sailia o fualaau faasaina (Panlilio et al., 2005; Hogarth et al., 2007) ma le pulea e le tagata o ia lava (Herman, 1974; Droungas et al., 1995; Mucha et al., 1998; Hogarth et al., 2010).

3.2. Aafiaga o fualaau faasaina

E pei ona talanoaina i luga, o le tele o meaola manu ua faailoa mai ai o le faifai pea o pulega o fualaau faasaina e mafai ona suia ai o latou aafiaga. I totonu o tagata, o suiga aupito sili ona lelei ua suia ua matauina i le mulimulitaia o fualaau faasaina, o le faapalepale tumau i aafiaga taua o mea e faaosofia ai (Brauer et al., 1996) ma i le atuatuvale o aafiaga o opiates ma benzodiazepines (Hug, 1972)2. I le faʻatusatusaina, o le avanoa e ono tupu ai le fualaau oona i tagata ua sili atu ona finau. O le uluai faʻamaoniga na maua mai i faʻamatalaga na faia i Amerika ma Iapani ina ua mavae le Taua Lona Lua a le Lalolagi i le taimi o faʻasologa o le faʻaleagaina tele o fualaau amphetamine. O tala talu mai le taimi talu ai mai lenei vaitau ua faʻaalia ai o le faʻaalia o le faʻaalia i le maualuga o amphetamines (e masani lava 100 mg poʻo le sili atu) e mafai ona oʻo atu ai i faʻamaʻi o le mafaufau, e aofia ai le faʻailoga ma le faʻaʻoleʻole (Connell, 1958; Ellinwood, 1967; Griffith et al., 1972; Sato, 1992; Sato et al., 1992). O nei aʻafiaga e mafai ona toe faia i totonu o falesuesue (Angrist & Gershon, 1970; Bell, 1973). O le taimi o le a oʻo atu ai i le mea muamua o le mafaufau na maua e fesuisuiai i le va o tagata taʻitoʻatasi, o se aʻafiaga e ono aʻafia i le faʻasolosolo, taimi faʻaaogaina, le faʻaleagaina o isi mea, ma le i ai o uiga faʻamalosia muamua. O le mea e ofo ai, o vaitau o le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina na mulimulitaia i nisi o tagata e ala i se gasegase tumau i le toe faʻafouina o faʻamaʻi o le mafaufau pe a uma ona toe faʻaalia i se vaega maualalo ifo o fualaau (Sato, 1992; Sato et al., 1992).

E ui lava e manaia, o lipoti o loʻo i luga e leʻi maua ai faʻamaoniga faʻapitoa e faʻaalia ai le faʻateleina o fualaau faʻasaina e mafai ona maua ai le tulaga faʻapitoa-e pei o meaola i totonu o tagata. O lenei faʻamatalaga ua lipotia mai talu ai nei. I totonu o le ono o suʻesuʻega suʻesuʻe e fitu o suʻesuʻega falesuesue lea na maua ai e le au auai le laʻititi o 20 mg (po) o d-amphetamine i taimi taitasi, o le iloa o le malosi o fualaau faasaina na matauina (Laulau 1). I suʻesuʻega aupito lata mai, o faʻamaoniga e mafai ona maua lenei aafiaga i lalo o le pulea o le siosiomaga. Mataupu na mauaina ni aumaga se lua o d-amphetamine i totonu o le potu lava e tasi na lipotia mai se tali taua i le lona lua, ao oi latou na mauaina le lona lua i totonu o se potu eseʻese eseese, na faʻaalia, pe afai ei ai, faʻamaoniga o le faapalepale (Childs ma de Wit, i le lomitusi).

Laulau 1  

Faʻalavelave faʻalagolago i le faʻalavelaveina o le tali atu i le toe faia d-amphetamine i tagata soifua maloloina soifua.

E maitauina o taimi taimi mo le faʻalauteleina-ma le faapalepale-pei o mea faʻapitoa e eseese3. E ui lava o le faʻalauiloaina o se mea tumau umi,Robinson ma Becker, 1986; Boileau et al., 2006), o le faapalepale e sili atu ona le tumau (Vogel et al., 1948; Hug, 1972; Brauer et al., 1996). O le mea moni, o se faʻalavelave tele o vailaʻau faʻasaina ma le soifuaga faaletino e mafua mai i le mafai gafatia o fualaau o fualaau faʻataʻitaʻi e tatau ona maua i se taimi umi pe a maeʻa le faʻapalepale (Merrall et al., 2010).

3.3. Aafiaga o faʻamatalaga ma faʻaaliga + fualaau oona i mataupu eseese mataupu

I vaega o loʻo i lalo, matou te toe iloilo ai aʻafiaga o fualaau oona ma faʻatau atu fualaau faasaina. O nei aʻafiaga e suʻesuʻe eseese i mataupu soifua maloloina e aunoa ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu, i mataupu e lamatia mo vaisu, ma i mataupu e faʻaaogaina ai vailaʻau. O le eseesega i le va o nei fuainumera e taua e pei o fualaau faasaina ma fualaau faasaina e faailoa mai ai aafiaga eseese i tagata eseese. Talu ai o aʻafiaga o faʻataʻitaʻiga ma faʻateleina fualaau faʻasaina e mafai ona faʻafesoʻotaʻi ma uiga patino o meaalofa a le tagata lava ia, e mafai ona latou tuʻuina atu malamalamaga i mea e faʻavaeina ai le atinaʻe ma le faʻaalia o uiga faaosofia na faʻaalia i le mauaina ma le faʻaaogaina e le tagata lava ia o fualaau faasaina. O le mea moni, e pei ona masani ai, naʻo nisi o tagata e faʻataʻitaʻi i fualaau faʻasaina e faʻalauteleina le faʻaogaina o le vailaau (Tsuang et al., 1998; Zinkernagel et al., 2001; Anthony, 2002; Agrawal et al., 2012; Kendler et al., 2012). O faʻamaoniga ua faʻamaonia e aʻafia ai le alualu i luma i le tagofia o mea ua fai ma vaisu e aofia ai uiga tauleleia (Ayduk et al., 2000; Conrod et al., 2000; Tarter et al., 2003), talafaasolopito anamua o olaga (Hyman et al., 2006; Enoch et al., 2010), faʻafouina suiga masani o aganuu-aganuu (Nutt, 2012), eseesega o tagata taitoatasi i vailaʻau faʻasaina faʻamalosi tino (Ferguson ma Tyndale, 2011), ma faʻaopopo mea faʻapitoa faʻamaoni ma le le mautonu. O se faʻaaliga o nei faʻamatalaga mo le suʻesuʻeina o mea ua fai ma vaisu ma mea e fai ma vaisu, o le manaʻoga e faailoa ma faʻamaonia aʻafiaga e ono tulai mai i totonu o se vaega o tagata taʻitoʻatasi (vaai foi Saunders ma Robinson, lenei lomiga).

4. Mataupu e aunoa ma ni vaisu: gaioiga masani

4.1. Aafiaga o faʻaaliga

O le faʻasalaga e tauia taui faʻapitoa e faʻaauau ai ona faʻagaoioia le tulaga o tagata ola maloloina (Knutson ma Cooper, 2005). O lenei mea na suesueina i se auiliiliga aupito sili e faatatau i tau tupe. I nei suʻesuʻega, e tele ituaiga o fuamoa e maua mai. E aofia ai: (i) faʻamatalaga masani o mataupu ua uma ona iloa e fesoʻotai ma le auai poʻo le leai foi o taui, (ii) faʻamatalaga e le faʻaituau lea e aʻoaʻoina e mataupu i le taimi o le suʻesuʻega, (iii) faʻaaliga e taʻu mai ai o le taui o le a tuʻuina atu pe a maeʻa le faʻatali po o le maea ai o le faʻaalia o se tali a le tagata o lo o galue, ma (iv) le taui lava ia. O nei vala uma e mafai ona aʻafia ai le tele o le tali tele ma pe o matauina i totonu ole faletalimalo poʻo le taʻavale (O'Doherty et al., 2004; Knutson ma Cooper, 2005). O le taulaiga o le iloiloga o loʻo i ai i luga o le auala e aʻafia ai le eseesega o nei tali taʻitasi e eseesega a tagata taitoatasi ma vaega.

I le faaopoopo atu i le tau tupe, o lipoti soifua maloloina a tagata soifua ua lipotia mai e faʻaalia ai le tele o faʻasoasoaga pe a maeʻa ona faʻaalia i faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma meaʻai (Small & al., 2001; Beaver et al., 2006; Hommer et al., I le lomitusi; Demos et al., 2012; Tang et al., 2012), tafaoga (Hamann et al., 2004; Cloutier et al., 2008; Demos et al., 2012), ma le ava malosi (Seo et al., 2011)4. O loʻo i ai se faʻamaoniga e mafai ona tuʻuina atu nei faʻataʻitaʻiga o le toto o le cerebral flow (CBF) faʻatasi ma se faʻaopoopoga o le faʻamalologa a le DA (pusa 1). Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻamavaega a le STAR i fua o le soifua maloloina e mafai ona faʻamaonia faʻatasi ai ma le faʻatupuina o le fuaina o fua ole fua (IMP)Schott et al., 2008). Ae o le mea e sili atu ona taua, o faʻamaoniga o le faʻamaoniaina o le faʻamavaega a le ATA ua matauina i tagata soifua soifua soifua maloloina e taaalo i taaloga vitioKoepp et al., 1998) ma mulimuli i le faʻaalia i faʻamatalaga muamua na tuʻufaʻatasia ma le tau tupe (Zald et al., 2004; Schott et al., 2008; Martin-Soelch et al., 2011; i, Hakyemez et al., 2008), meaai (Volkow et al., 2002; Small & al., 2003), ava malosi (Yoder et al., 2009) ma le amphetamine (Boileau et al., 2007).

pusa 1

I ni nai sefulu tausaga ua tuanaʻi, e lua meafaigaluega autu ua atiaʻe e fua ai gaioiga i le soifua o le tagata faiʻai. I le faʻataʻitaʻiga o le faʻataʻitaʻiga o le resonance magnet (fMRI) suʻesuʻega, o le faiʻai faʻaitumalo e iloiloina i le fuaina o suiga i le tafe o le toto (CBF). E pei foi o sela ola uma, o le faateleina o gaioiga e manaʻomia ai le faateleina o le tafe o le toto e avatu ai le okesene manaʻomia. Faʻailogaina maneta fMRI faailo tali atu i suiga i le tafe toto e ala i le faʻaaogaina o le paramagnetic ma diamagnetic meatotino o deoxygenated ma oxygenated hemoglobin, faʻatulagaina. Faʻavasega taimi le tumau e amata mai le 100 ms i le 2 s faʻamoemoeina pe o se tasi faiʻai fasi poʻo le faiʻai atoa ua faʻataʻitaʻia. Anatomical iugafono amata mai <1 i le 3 mm3, faʻalagolago i le maneta (Hernandez et al., 2001). O lenei metotia e leai se mea faʻapitoa maʻoti.

Positron emissiongraphy (PET) e mafai foi ona faʻaaoga e fuaina ai le gaioiga o le faiʻai, ae faʻavae i luga o mataupu faavae eseese. O mataupu e faʻatinoina se mea e faʻaogaina i le leitio lea e mafai ona sopoia ai le toto o le faiʻai. O le taufaʻasalaina o loʻo faʻaaogaina mea e masani ona malaga ai 0.2-7 mm aʻo leʻi fefaʻasoaʻi ma se eletise. O le fefaʻatauaiga e maua ai gamma o loʻo feoai i auala faʻafeagai e taʻitaʻia ai i latou i le taimi e tasi o le faʻamalosia o siaki faʻatasi ma le faʻatautaia o loʻo faʻatutu i le ulu o le autu. O faailoilo ua mulimuli mai o loʻo tuʻuina atu faʻamatalaga e uiga i le tele ma mea faʻaletino ma fanua faʻapitoa. O vai paʻu e faʻatagaina le fua o le CBF. Le faʻaaogaina o tagata faʻamaonia igoa e pei o [11C] raclopride (faʻataʻitaʻi o le receptor D2 / 3 DA) faʻatagaina le faʻataʻitaʻiga o le mauaina o D2 / 3 DA receptors. A faʻaopoopoina le maualuga ole ADcellular DA, o le maua o faʻamaumauga ACC mo [11C] raclopride ua faaitiitia. E ui o le faaletino (20 i le 30 min) ma le anatomical (cm3 laina) iugafono e tauagafau, o le metotia e lelei le faʻamaonia (Laruelle, 2000; Doudet ma Holden, 2003).

O le tele o le tali a le tali a le DA e mafai ona fesuisuiai ma le mautinoa o le a maua se taui. Mo se faʻataʻitaʻiga, i totonu o mea e le masani ai tagata, o le tele o faʻaopoopoga o taui na faʻailoaina mai i le faʻamaoniaina o le cell phone cell e faʻamaonia i lalo ole tulaga o le le mautonu (Fiorillo et al., 2003). O faʻamatalaga lata mai ua mafua ai le ono tulai mai o lenei aafiaga o le le mautonu i totonu o tagata: o maʻi o loʻo maua i le maʻi o Parkinson e maua ai le tele o le tali mai i le placebo, pe afai e logoina i latou o le avanoa e maua ai le L-DOPA o le 75% pe a faʻatusatusa i le 100% (Lidstone et al., 2010)5.

4.2. Aafiaga o faʻaaliga + faʻamaʻi

E pei ona vaaia i manu falesuesue, o loʻo i ai faʻamaoniga mo fegalegaleaiga faʻatasi i le va o fualaau faasaina ma faʻamatalaga faʻapitoa faʻataʻitaʻeli ma taʻiala taitasi i le tali i le isi. I tagata soifua maloloina lelei, o lenei mea ua sili ona matauina i ni suʻesuʻega se lua peitaʻi na faʻapupulaina le aafiaga dopaminergic o le methylphenidate e ala i le i ai o faʻafeiloaiga faʻaoga lelei (Volkow et al., 2002, 2004). I le suʻesuʻega muamua, na faia i le soifua maloloina lelei o meaai-faʻagata (16-20 h abstinent), o le tuufaatasiga o le maualalo o le methylphenidate (20 mg, po) ma meaʻai (visual, olfactory, taste) na faʻaalia ai le tele o faʻamalologa a le DA ma sili atu le talalaina e le tagata lava ia nai lo le na o ia (Volkow et al., 2002). Eseesega o tagata taʻitoʻatasi i le faʻamaoniaina faʻamaonia e faʻamaonia faʻatasi ma le fiaai ma le manaʻo mo meaai. I le suʻesuʻega lona lua, o le methylphenidate (20 mg, po) na faʻaaogaina ai le fuataga a le ATA pe a faʻatasi ma se galuega mathāmatika e mafai ai ona maua se taui tau tupe. O le tele o le tatalaina mai a le AT, o le sili atu o mataupu manaia na lipotia mai le galuega ia (Volkow et al., 2004).

O se suʻesuʻega lona tolu na tuʻuina atu muamua le faʻamaoniga manino o le faʻamautuina o fualaau faʻasaina e mafai ona taʻitaʻia ai le faʻaosofiaina o tagata i le DN (Mati. 1). O mataupu maloloina na maua ile tolu tootoo o d-amphetamine (0.3 mg / kg, po) i luga o isi faasologa o aso uma. A maeʻa le lua vaiaso, ona tuʻuina atu lea o le lona fa. O le tali a le AT i lenei faʻasaʻo lona fa e matua sili atu nai lo le mea na mafua mai i le fua muamua. O le lona lima o fualaau, na tuʻuina i le tausaga atoa mulimuli ane, na maua ai se faʻalavelave sili atu (Boileau et al., 2006). E le gata i lea, o fua uma o d-amphetamine sa faʻatautaia i le siosiomaga lava e tasi (o le PET), o loʻo tuʻuina mai ai taunuʻuga na maua i le faʻatusatusa ma le faʻaogaina patino o le siosiomaga. E ui o lenei suʻesuʻega e leʻi fuafuaina pe mafai ona faʻaalia le lagona o le ATA pe afai o le amphetamine sa faʻatonutonuina i se isi mea, e lua suʻesuʻega lata mai na faia i tagata e le faʻalagolago i fualaau faʻasaina o loʻo ogatasi ma le talosaga e mafai ona aʻafia ai le auai faatasi ma le leai o fualaau faasaina. le tele o tali faʻataʻitaʻiina a le DA. I le suʻesuʻega muamua, o le eseʻesega a tagata taitoatasi i le faʻateleina o le cocaine, o le faateleina o le extracellular DA na vaʻaia i talafaasolopito o le soifuaga o le faʻaaogaina o fualaau faasaina i luga o le auala: o le tele o fualaau oona ua faʻaaoga,Cox et al., 2009). I lenei suʻesuʻega, o tagata auai na saunia, faʻamalosi, ma pulea e le tagata lava ia fualaau faasaina ia latou masani masani. O lona uiga, na manino le auai mai ma fefaʻasoaaʻi faʻamatalaga o le koko. I le faʻatusatusa, i se isi suʻesuʻega lona lua e tutusa lava, o le soifua maloloina, e le faʻalagolago le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina o loʻo faʻaaogaina se fua o le d-amphetamine. I lenei tulaga, o eseesega o tagata taitoatasi i le tatalaina mai o le AT, na matua le lelei le fesootaʻi ma le faaaogaina o fualaau faasaina:Casey et al., 2012). Talu ai ona o ia aafiaga ua lelei ona faamatalaina i suesuega na faia i totonu o fale suesue (Anagnostaras ma Robinson, 1996; Anagnostaras et al., 2002; Stewart ma Vezina, 1988, 1991; Vezina ma Leyton, 2009), o se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa o faʻamatalaga o nei suʻesuʻega, o le tuʻufaʻatasia ma le leai o ni faʻamatalaga vavalalata ma fualaau faʻasaina e aofia ai faʻamatalaga e faʻafetaui ai le tali i le faʻamalosia o fualaau faasaina. O le mea lea, o le i ai o faʻataʻitaʻiga o faʻamanuiaga faʻapitoa e mafai ona faʻaalia ai le faʻaleleia o dopaminergic i le tali atu i se luitau faʻafomaʻi; o le leai o ia faʻaaliga e mafai ona taofia le faʻaalia o faʻamalosia atili tali a le ATA.

Mati. 1  

Amphetamine-induced DA faʻalauteleina i tagata. O tamaʻitaʻi soifua maloloina e maua ni atumaga se lima d-amphetamine (0.3 mg / kg, po) aʻo tuʻuina i totonu se scanner PET. O uluai tolu inumaga sa faia i aso uma lona lua. O le fua lona fa na tuʻuina atu i le mulimuli i ...

4.3. Eseesega vavalalata tausaga: faʻafitauli mo le atinaʻe

O se tusi ua faʻaaogaina o loʻo taulaʻi atu i le eseesega o le tali atu i fua faʻatatau o tauleleʻa i tupulaga talavou (13-15 tausaga o le matua) e fesoʻotaʻi ma talavou matutua (vave 20s). Mo se faʻataʻitaʻiga, ua lipotia mai le tauleʻaleʻa e faʻaalia le sili atu o le faʻamalosiaga nai lo tagata matutua pe a tuʻuina atu i ai se mea e faʻamalosi ai e iloa ai le avanoa e tali atu ai mo tupe (Geier et al., 2010) ma i le tali i le mauaina o le taui (Ernst et al., 2005; Galvan et al., 2006). E le gata i lea, i totonu o le au matutua, o le tele o le tali atu i nei ala, o le maualuga o latou lagona e sailia ai togi o le tagata ma le fiafia e lipoti mai e le tagata lava ia (Bjork et al., 2008a)6. O nei tali o tausaga e faʻatulagaina e faʻatautaia ai feeseeseaiga i le atinaʻeina o faʻataʻitaʻituina ma faʻaaogaina taui taui (Spear, 2011; Ernst ma Fudge, 2009; Somerville et al., 2010). O le mea moni, o loʻo i ai le faʻamaoniga e faapea o nei aʻafiaga tetele o loʻo i ai le faʻamuamua. Mo se faʻataʻitaʻiga, i totonu o le soifua maloloina o tamaiti aʻoga (n = 58), o le telē tele o le tali i tali o meaʻai, o le sili atu o le mamafa o mataupu na mauaina i le mulimulitaʻi i le ono masina mulimuli ane; o le telē le tali atu i feusuaiga, o le sili atu lea o le tele o feusuaʻiga (Demos et al., 2012).

5. Mataupu e lamatia ai mea ua fai ma vaisu: gaioiga masani

O kulupu o tagata taʻitoʻatasi e mafai ona faʻavasegaina e tusa ma o latou aʻafiaga mo vaisu. O se tasi o vaʻaiga sili ona vaʻaia o loʻo i ai (i) se talaʻaga tele o aiga o faʻaaogaina o vailaʻau (Dawson et al., 1992; Merikangas et al., 1998; Stoltenberg et al., 1998), (ii) le faʻaalia o uiga amio ma le faʻamalosi, lagona le sailia o uiga faʻaleleia (Krueger, 1999; Kendler et al., 1997, 2003, Tarter et al., 2003), ma (iii) tali tuʻufaʻatasia ma amio i se faʻamaʻi faʻamaʻi (Schuckit, 1980; de Wit ma Phillips, 2012).

5.1. Aafiaga o faʻaaliga

O se tala laʻititi e faamatalaina ai tali i taui ma taui taui i mataupu e lamatia ai le faʻaaogaina o vailaʻau (vaai Laulau 2 ma Ma3) .3). Mo se faʻataʻitaʻiga, pe a faʻatusatusa atu i le faʻaitiitia o le lamatiaga o le faʻalavelave, o le tele o tali taʻitasi ua maitauina i mataupu e aʻafia ai aiga mo le ava i le taimi o le faatinoina o le galuega a le Iowa Gambling Task (Acheson et al., 2009) ma mulimuli i le faʻaalia o le inu ava (Kareken et al., 2004; Oberlin et al., 2012). I le faʻatusatusaina, i suʻesuʻega e le masani ai poʻo isi faʻamatalaga tau tupe faʻaituau e tuʻuina atu, o tagata e maualuga le lamatia o loʻo faʻaalia ni tali laiti atu nai lo pulega faʻalesoifua maloloina (Andrews et al., 2011; Schneider et al., 2012; Yau et al., 2012).

Laulau 2  

GMRI FAʻAMATALAGA faʻaauau gaioioiga o loʻo matauina i tagata soifua i le auai ma le leai o ni faʻamatalaga faʻapitoa. O mataupu o tagata taʻitasi e iai ni faʻafitauli i, poʻo faʻatasi ai ma faʻafitauli o mea ua fai ma vaisu.
Laulau 3  

PET [11C] raclopride tali tuusaʻo na matauina i tagata soifua i le auai ma le leai o taui faʻaalia. O mataupu o tagata taʻitasi e iai ni faʻafitauli i, poʻo faʻatasi ai ma faʻafitauli o mea ua fai ma vaisu.

5.2. Aafiaga o faʻaaliga + faʻamaʻi

E i ai le faʻamaoniga o aʻafiaga o fualaau faasaina ma fualaau faasaina e mafai ona fegalegaleai i mataupu e lamatia mo vaisu. I totonu o tagata e le o faalagolago i le inu sikaleti sikaleti, mo se faʻataʻitaʻiga, o le inu ava malosi na maua ai le tele o tali i tali sikaleti (Tupu et al., 2010). I le isi itu, o loʻo i ai le faʻamaoniga e mafai e faʻataʻitaʻiga ona faʻaleleia aafiaga o fualaau. I mataupu na maualuga le lamatiaga mo vaisu, na faateleina le tali a le DA e uiga i mataupu maualalo laʻititi pe a faʻaaogaina le vailaau i masani masani (Setiawan et al., 2010) ae na faʻaitiitia pe a faʻaaogaina le fualaau faʻasaina i le leai o fualaau faʻatau fualaau (Casey et al., 2012). O le tali faanatinati na atagia mai ai se uiga masani faaleaiga ma se aafiaga o le faaaogaina o fualaau faasaina: o le sili atu i le talafaasolopito o le soifuaga o fualaau faasaina, o le laitiiti o le tali a le AT (Casey et al., 2012). O aʻafiaga o uiga faʻa-aiga ma taimi ua tuanai o fualaau faasaina na tutoatasi. Na faaalia lenei mea i ni auala se lua. Muamua, sa aofia ai se vaega e aofia ai le faʻamalosia o fualaau faʻasaina e faʻaaoga ai mataupu e fetaui ma le faʻaaogaina o vailaʻau i mataupu e sili ona lamatia ae leai se talafaasolopito o aiga o faʻaaogaina fualaau oona. O mataupu ogaoga ma se talafaasolopito o aiga o le faʻaaogaina o vailaau oona na faʻaalia ai le tuʻufaʻatasia o le DC nai lo le faʻaogaina o nei fualaau faʻatau fualaau faʻamalosi e faʻaaoga ai le kulupu poʻo le faʻamalosia o mataupu tau fualaau faasaina. Lona lua, e aofia ai le faʻaaogaina o fualaau faasaina o se vailaau e faʻafefeteina ai i le fuainumera o fuainumera faamaumauina e leʻi faʻaitiitia ai le saofaga o talafaasolopito o aiga. O lona uiga, o le aiga ma le faaaogaina o fualaau faasaina na maua ai le aafiaga tutusa ae na avea o ni tagata e tutoatasi.

6. Faʻaaogaina o mea e faʻaaogaina ai vailaʻau: gaioiga faʻapitoa

6.1. Aafiaga o faʻaaliga

E lua ni suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga na faʻataunuʻuina e le tagata lava ia e faʻamalosia ai le faʻaaogaina o le striatum e ala i le faʻaaogaina o fualaau faʻatau fua i vailaau mataupu mo suʻesuʻega mo le faʻaaogaina o vailaʻau.s (Chase et al., 2011; Tang et al., 2012). TO tali tali mai e mausali (Schacht et al., 2011) ma maualuga, pe a faʻatusatusa i tagata e le o ni mea faʻatauvalea. Mo se faʻataʻitaʻiga, pe a faʻatusatusa atu i tagata faʻasalalau fefaasoaaʻi masani, ua lipotia mai i latou e inu le inu e faʻaalia le sili atu o le ava malosi e faʻaaogaina ai le malosi (Vollstädt-Klein et al., 2010; Ihssen et al., 2011): o le tele atu o tali, o le sili atu foi lea o le faʻailoaina atu o mea faʻapitoa (Vollstädt-Klein et al., 2011) ma o le sili atu foi ona ogaoga o uiga leaga o le inu ava malosi (Vollstädt-Klein et al., 2010). I se tulaga talitutusa, i se suʻesuʻega tele o 326 tagata inu ava malosi, o le sili atu o le ava malosi na mafua ai le faʻamalosia o le malosi, o le tele atu lea o le malosi o le faʻaaogaina o le ava (Claus et al., 2011)7.

O loʻo i ai faʻamaoniga e mafai ona tuʻuina atu faʻamalosiaga tetele i luga nei i le faateleina o le faʻamalologa a le ATA. Suiga i le PET o faʻamaufaʻailogaina o faʻamaumauga a le PET ua faʻatautaia pe a maeʻa ona faʻaalia i faʻaaliga e fesootaʻi ma le koko (Volkow et al., 2006; Wong et al., 2006; Fotros et al., 2012) ma heroin (Zijlstra et al., 2008). O le sili atu i le faʻamaoniaina faʻamaumauga a le AT, o le sili atu lea o le naunau (Volkow et al., 2006; Wong et al., 2006; Zijlstra et al., 2008; Fotros et al., 2012).

E pei ona vaaia i isi fuainumera, o loʻo i ai foi faʻamaoniga ia i latou e faʻaaogaina mea e faʻaaogaina ai vailaʻau e faʻalavelaveina ai le faʻamalosiina o le tino nai lo le faʻaopoopoga pe a le oi ai faʻamatalaga o mea ua fai ma vaisu. Pe a faʻatusatusa i le pulea o mataupu, o faʻalavelave faʻafuaseʻi e tutupu i le tali atu i ata o mea taumafa i mea inu malolosi (Ihssen et al., 2011) ma le le masani ai poʻo se isi itu tau tupe e le faʻaituau i totonu o tagata ulaula (Peters et al., 2011) ma faʻamamafa ai le ava malosi (Wrase et al., 2007; Beck et al., 2009; ff Bjork et al., 2008b).

6.2. Aafiaga o faʻaaliga + faʻamaʻi

I totonu o mataupu e faʻaaogaina ai vailaau faʻaaogaina, faʻaalia ai le faʻamalosia o tali a le DC, ua lipotia mai o le a faʻaitiitia pe a faʻatusatusa i latou na matauina i pulega maloloina (Volkow et al., 1997, 2007; Martinez et al., 2005, 2007, 2011, 2012; Wang et al., 2012; Thompson et al., I le lomitusi; ff Urban et al., 2012; Vaʻai Laulau 2 ma Ma3) .3). O nei faʻaititia e ono ono faʻaleagaina ai le ata o le falemaʻi. O le faʻaititia o le tali a le AT, o le sili atu foi lea o le faʻamalosia o le faʻamalosia o fualaau faʻasaina o loʻo matauina i ni vasega eseese lea na maua ai le fualaau faasaina ma ona faʻamatalaga faʻapitoa (Martinez et al., 2007) ma le sili atu ona leaga le taunuʻuga o le falemaʻi i le tulitataoina (Martinez et al., 2011; Wang et al., 2012).

Ae ui i lea, i suesuega uma o loʻo taua i luga, o le faʻamaumauga a le NA na fuaina i le leai o fualaau faasaina. O lenei mea e mafai ai, e tusa lava pe iʻu i le taimi ua leva ona fai ma vaisu, o le faaitiitiga o tali a le MA na atagia, a itiiti mai i se vaega, pe o le le maua o fualaau faasaina e talafeagai ma mafai ai ona faaalia le faaleleia o le dopaminergic poo le i ai o fualaau faasaina e le totogia lenei tali (Vezina ma Leyton, 2009). Ua naʻo le tasi le suʻesuʻega ua matou iloa na faʻataʻitaʻiina ai lenei manatu. I lenei suʻesuʻega, na faʻaaogaina ai le amphetamine i le cocaine i taimi o suʻega ma pe leai ni faʻamatalaga o fualaau oona (vitio o tagata e faʻatusaina fualaau faʻatau fua). Pe a faʻatusatusa i le faʻatinoga o le suʻega na faia e aunoa ma ni fualaau faasaina, o le iai o faʻamatalaga o fualaau faasaina na faʻaitiitia ai le tali a le AT (Volkow et al., 2008), o se faʻafeagai e faʻafeagai ma le itu i mea na valoia e tusitala. Ae o lenei faʻamatalaga e faaopoopo atu i le faʻamaoniga e mafai e faʻamatalaga tau le siosiomaga ona faʻafesuiaʻia aafiaga o vailaau faʻasaina o se faʻafitauli o fualaau faasaina. E le gata i lea, e pei ona matauina e le au tusitala, talu ai e leʻi moni le faʻamaonia o fualaau faasaina, o le a ono iai se faʻamatalaga taufaʻailoga faʻamaonia e fesoʻotai ma le faʻaitiitia o le faʻamaumauga a le DA (Schultz et al., 1997; Yoder et al., 2009). O lenei faʻamatalaga, e ui i lea, e tumau pea le faʻamalamalamaina seia oʻo ina lipotia le tele o suʻesuʻega e suʻeina ai le talosaga. O isi mea e mafai ona taʻitaʻia ai le faʻaitiitia o le faʻamaʻiina o le faʻamaʻiina o fualaau faʻasaina i fuainumera e faalagolago i le vailaʻau e aʻafia ai le aʻafiaga o le tele o fualaau faʻasaina (Little et al., 2003, 2009) ma uiga muamua o le tulaga lamatia (Casey et al., 2012). E mafai foi ona talafeagai mea e gata mai ai. E pei ona taua i Narendran ma Martinez (2008), o le faʻaitiitia o le dopaminergic tali atu e mafai ona atagia ai le faʻaititia i totonu o le D2 poʻo le D3 DA le aʻafiaga o le receptor, faʻaititia i le fua faatatau o le D3 i le D2 DA receptors, poʻo le faʻaopoopoga i le faasologa o vaevaega TA. Muamua taumafaiga e faʻatalanoa nisi o nei mea, e ui i lea, ia fautua atu o le faʻamalosia o mea tau vailaau faʻasaina, faʻataʻitaʻiina i lalo o tulaga tutusa e pei ona i ai i luga o suʻesuʻega o loʻo i luga, e maualalo ifo nai lo tulaga maualuga o le taotoga o le DA (Martinez et al., 2009) ma sili atu nai lo le maualalo ifo ole laʻasese o le D3 DA i le D3 DA receptor o loʻo maua ai le tamaoaiga o le mafaufau e pei ole midbrain ma globus pallidus (Boileau et al., 2012).

7. Mataupu e leai ni vailaau faʻamalosi - mea tau tupe ma mea e 'ai ai meaʻai: gaioiga faʻamalosi

Taaloga (Frascella et al., 2010; Leeman ma Potenza, 2012) ma le pinge eating disorders8 (Davis et al., 2011; Gearhardt et al., 2011) ua faatuina e avea ma ituaiga o mea ua fai ma vaisu. O vaega uma e lua e maualuga le lamatiaga mo le faʻaaogaina o vailaʻau, ae o nisi o tagata ua afaina latou te le faaaogaina fualaau faasaina po o le ava malosi. O suʻesuʻega i nei fuainumera faʻatasi ai ma vailaau e leai ni vailaʻau e mafai ai ona faʻaalia le malamalama i metotia e talafeagai ma le taui faʻaleagaina saili amioga e vavae ese mai aafiaga e maua e fualaau.

I suʻesuʻega a le IRM, na faʻatautaia ai le faʻatupulaia o gaioiga i le faafitauli o tagata taʻavale, pe a faʻatusatusa atu i tagata e le o ni tupe faʻaalu, pe a uma ona faʻaalia i pepa taʻalo e fesoʻotaʻi ma taui tau tupe (van Holst et al., 2012). I se faatusatusaga, pe na paʻu (Balodis et al., 2012; Miedl et al., 2012; ff Reuter et al., 2005) poʻo ni tali masani masani (de Ruiter et al., 2009) na lipotia pe a uma ona faʻaalia ni faʻafitauli tau tupe e le masani ai pe leai foi (vaai Laulau 2 ma Ma33).

O taunuʻuga o le PET [11C] raclopride studies e fautua mai tali a le TA e mulimuli i le mamanu tutusa. Mo se faʻataʻitaʻiga, ua faʻatautaia le tele o tali a le TA i (i) se gaioiga faʻataʻitaʻitupe moni i tagata gasegase e tele gaioiga faʻaleagafesa (Joutsa et al., 2012), (ii) faʻatalatalanoaga masani vavalalata faʻatasi ma le L-DOPA i faʻamaʻi pipisi faʻamaʻi o Parkinson ma le taʻavale faʻaletonu (Steeves et al., 2009), (iii) faʻatupulaia o mea taumafa e tuʻuina atu ai meaʻai (Wang et al., 2011), (iv) L-DOPA faʻamaʻi na tuʻuina atu i tagata mamai o Parkinson e faʻaalia ai faʻafitauli faʻaletonu o le manaʻoga (Evans et al., 2006; O'Sullivan et al., 2011), ma (v) le pulega e le mafaatusalia o d-mphetamine pills i tagata taaalo (Totogi & al., 2012). I le faatusatusaina, ua mataituina tali a le DA i le maea ai o le faʻamalosia o faʻamalositisi faʻamalositino e faʻatonutonu e aunoa ma le fualaau faasaina i tagata mamaʻi ma le foamia nervosa (Broft et al., 2012). O le faʻamatalaga, o tali faʻatupulaia a le AT e mafai ona faʻamalosia ai le ata o le falemaʻi. O tagata taaalo e le masani ai o loʻo faʻaalia le tele o faʻamalositino a le DA e tuʻuina atu i luga le aofaʻiga maualuga o le falemaʻi (Joutsa et al., 2012), sili atu le faigata ona taofiofia mai le vaʻaiga tupe (Totogi & al., 2012), ma le maualalo o sikoa faʻatinoga i luga o le galuega o tafaoga a Iowa (Linnet et al., 2010, 2011).

8. Faaiuga: togafitiga o le malosi - po o le poloka?

O mea ua fai ma vaisu e faigata, tele-factorial, ma eseese ile amataga ma foliga. O mea na talanoaina i le iloiloga o loʻo i ai nei o le a le faʻamaonia ai itu uma o le maʻi. I le tulaga o le neurobiological lava ia, o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e aofia ai le sili atu o le tele o le mafaufau i le sili atu ma le tele o neurotransmitters nai lo le DA. Ae ui i lea, o le vaaiga i le taimi nei o loʻo faamatalaina ai gaioiga e mafai ona faʻamaonia ai le tele o fesuiaiga i tusitusiga. E mafai foi ona faaleleia atili lo tatou malamalamaaga i le matafaioi o mea ua fai ma vaisu e faatatau i faʻasologa o maʻi, mataupu ma taunuʻuga.

O suʻesuʻega o loʻo i luga ua fautua mai, i totonu o tagata, o le faʻaalia pea o aafiaga i le malosi o fualaau faʻamalosi e mafai ona oʻo atu ai i ni tulaga faʻapitoa ma faʻapitoa i amioga ma neurobiological tali. Aʻo faʻalauteleina, o nei faʻaaliga e mafai foi ona sau e faʻafetaui tali i taui lava latou. E mafai ona tulaʻi mai i luga o le tino pe a maua ni taui ma taui. E mafai ona tupu i luga o le tino pe a le oi ai faʻamatalaga taui-tutusa. O le faʻasalaga e tauia i le i ai o taui faʻasalalau e fesoʻotai faʻatasi e mafai ona maua ai aʻafiaga o le synergistic, o se mea na tupu e pei ona masani ai i le auala nai lo le fale suesue. O le mea mulimuli, o faʻataʻitaʻiga o loʻo i ai iinei o loʻo fautua mai ai o nei faiga faʻapitoa e ono faʻaaogaina ai o latou aʻafiaga e le gata i le amataga o le faʻaaogaina o vailaʻau ae faʻaauau pea ona faia i taimi mulimuli ane o le tagofia o mea ua fai ma vaisu.

O nei faʻaaogaga faʻapitoa e sili atu nai lo le fiafia i le aʻoga. Muamua, o le tulaga-faʻalagolago, faʻalagolago i le faʻatonutonuina o faiga faʻaosofia faaosofia e mafai ona tele se tupe mo le faʻalauteleina o le avega e maua ai ni taui ma faʻaitiitia ai le avega e maua ai isi, o foliga e lauiloa e pei o atinaʻe o vaisu. Lona lua, afai o loʻo faʻaauau pea ona i ai faʻamaoniga e tasi i le taimi ua faʻatuina ai mausa, ona oʻo ai lea i le faʻataʻitaʻiga ni aʻafiaga mo togafitiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, e tele ni taumafaiga ua faia e puipuia ai se faiga faʻamalosi (eletise) faʻapitoa a le DA. E ui lava e leʻi maeʻa le fuafuaga, e toʻalua tauaso, placebo e puleaina faʻamaʻi falemaʻi ma vailaʻau faʻasolosolo masani e leʻi faʻamaonia le lelei (Grabowski et al., 2000; Kampman et al., 2003; Smelson et al., 2004; Reid et al., 2005). I le isi itu, o le faʻateleina o le faʻateleina o le fesoʻotaʻiga a le AT, e foliga mai o se toe faʻafoʻi mai (de Wit, 1996; Barrett et al., 2006). O nei taʻiala taʻitoʻatasi e ono leai se aoga faʻamalositino ona o tagata mamaʻi ei ai aafiaga o mea ua fai ma vaisu o isi taimi o le faateleina ma faʻaitiitia ai le faʻamalosia o le tino (Mati. 2). E mafai ona sili atu le lelei o taulaiga taulaʻi e auala atu i auala e mafai ai ona taulai atu i le faʻafetaui o le tali atu i le fualaau faasaina ma lona faʻatonutonuina e fualaau faʻasaina (fualaau oona)Kim et al., 2005; Barrett et al., 2008; Venugopalan et al., 2011; Loweth et al., 2013) poʻo le toe faʻafoʻiina o le tagata gasegase e faʻasaga atu i isi faʻaaliga ma taui, e pei ona maua i aʻoaʻoga faʻapitoa faʻapitoa (Attwood et al., 2008; Fadardi ma Cox, 2009; Schoenmakers et al., 2010; Zhao et al., 2012b) ma faʻataʻitaʻiga faʻatautaia faʻafoega (Dutra et al., 2008; Volpp et al., 2009). Faʻagasolo malie le tuʻuina atu o sauniuniga a le agonist tuusao faʻaalia o loʻo faʻaalia le tauagafau, e ui e le ogatasi, aoga i nisi o tagata (Castells et al., 2010; Mariani et al., 2012). O faʻataʻitaʻiga a le DA D3 faʻataʻitaʻi ma le AD, o loʻo faʻaleleia, ma e mafai ona fesoasoani (Mugnaini et al., 2012; i, Dodds et al., 2012).

Mati. 2  

Faataʻitaʻiga o le faʻamalosia o le tino i le tagofia o mea ua fai ma vaisu. E ono maua e tagata maʻi ni vaitau o le hyper- and hypo-activation of the striatum e fesootaʻi ma le mafutaga faʻatasi ma le leai o faʻamatalaga e faatatau ile vaisu. I lenei faʻataʻitaʻiga, o le a faʻaalia ai togafitiga faʻasolosolo masani ...

O le mea mulimuli, o faʻamatalaga lata mai ua faʻalauteleina ai le avanoa e ese le eseesega o le tagata i le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o faʻataʻitaʻiga, e aʻafia ai le faʻaleagaina o mea e fai ma vaisu poo le faʻamaonia o se auala maʻoti o le neurobiological (Flagel et al., 2011; Fotros et al., 2012; Mahler ma de Wit, 2010; Saunders ma Robinson, lenei lomiga). I le mataupu mulimuli, ua taulaʻi e DA togafitiga e mafai ona manuia ai le vaega o le komiti talileleia a le DA e sili ona talafeagai. E ogatasi ma le manatu e faapea o le faʻatinoga faʻaalia o le tino e atagia mai ai se uiga muamua, o eseesega o tagata taitoatasi i le tele o sailiiliga o taui ma uiga e le faʻamalosia ai e vaʻaia e le tele o fMRI BOLD (Beaver et al., 2006; Bjork et al., 2008a) ma tali a le AT (Leyton et al., 2002; Boileau et al., 2003, 2006; Buckholtz et al., 2010a,b; Treadway et al., 2012). O faʻamaoniga a le AT e foliga mai e iai lona uiga taua. O le faʻaitiitia o le faʻaliliuina o le ATM e faʻaitiitia ai le manaia o le cocaine (faʻailoaina)Berger et al., 1996; Leyton et al., 2005), faʻasalaga faʻapitoa i fualaau faʻasaina (Franken et al., 2004; Munafó et al., 2007; Hitsman et al., 2008), o le faʻaaogaina o taui faʻasolosolo faʻasologa e faailoa mai ai le tali talafeagai (Leyton et al., 2007), ma le naunau e galue mo fualaau faasaina (Barrett et al., 2008; Venugopalan et al., 2011) ma tau tupe (Cawley et al., 2010). O nei faʻamatalaga e ogatasi ma le manatu e faʻalauteleina nai lo le faʻaitiitia o le faʻasalalauga a le AT lea e faʻapogai ai le faʻaaogaina o fualaau oona, o se mea na matauina talu ai nei i le tele o vaega o le faʻaaogaina o vailaau ma mea ua fai ma vaisu (Venugopalan et al., 2011). O le mea lea, o le faailoaina o auala e faʻafesuiaʻi ai nei tali a le ATA i se auala vaʻaia tele, o le a matou fautuaina, o se sini taua o le falemaʻi.

tautinoga

O lenei iloiloga na mafai ona maua e ala i fesoasoani a le Canadian Institute of Health Research (MOP-36429 ma MOP-64426, ML) ma National Institutes of Health (DA09397, PV). Matou te faapaiaina lenei iloiloga ia Ann Kelley. O lona malosi malosi, o lona fiafia i le olaga, ma le malamalama loloto ma le naunau mo lana galuega na avea ai o ia ma se faataitaiga mo i tatou uma.

Faamatalaga Faʻamatalaga

1O aʻafiaga e fesoʻotaʻi ma opiates ma le ethanol e maua ai se faʻalavelave faʻalavelave o fualaau faʻasaina ma faʻaaogaina fualaau faʻasaina (Wikler, 1973; Eikelboom ma Stewart, 1982; Stewart et al., 1984; O'Brien et al., 1998; Stewart, 2004). Mo talatalanoaga pe faʻapefea ona mafai e faʻafitauli o tupe paʻu ona faʻaopoopoina tulaga faʻamalosia ma le faʻaogaina o faʻamatalaga manaʻoga, vaʻai Toates (1986), Hutcheson et al. (2001), ma Berridge (2012). O se matafaioi mo vaega o le dysphoric i le tausiga o le faaosofiaina o le faaaogaina ua faapea foi ona fuafuaina i se tulaga tetee tetee vaaiga i le faaaogaina o fualaau faasaina (Koob ma Le Moal, 1997). O nei tulaga e masani ona matauina i se taimi vave pe a maeʻa ma faʻaauau pea ona aʻafia i fualaau faʻasaina, ae o la latou faʻasolosolo mulimuli ane i luga o faʻamaumauga ua tuʻuina atu e fesoasoani i le toe faʻafoʻi (Siegel, 1979).

2O le faʻapalepale faʻamaloilo e faatatau i le faʻaitiitia o le malosi o fualaau faasaina poʻo le aoga (e pei o le maualuga o le fualaau) faʻatasi ai ma le faʻaalia soo. I se isi itu, o le faʻalauiloaina, faʻapipiiina foi o le toe faʻafesoʻotaʻi, e faasino i le faateleina o le malosi o fualaau faasaina poʻo le malosi (o nisi taimi e faʻasinoina o se tali taua i se faʻasolosolo le aoga). O nei faaupuga e lua o loʻo faʻamatalaina ai manatu mamafa; i latou ma latou lava latou te le o faʻamatalaina le masini.

3E ui lava i taimi eseese mo le faʻapalepale ma le faʻalauiloaina, e mafai ona faʻaogaina faaletino ona o nei faʻatulagaga taitasi e mafai ona tutupu i le taimi e tasi, i totonu o faiga eseese, e pei o, mo se faʻataʻitaʻiga, i latou e faatonutonuina le siʻosiʻomaga faʻatasi ai ma na faʻasalalauga faʻaosofia faaosofiaga.

4O faʻamalosiaga faʻafuaseʻi e mafai foi ona tupu pe a maeʻa tupe (Kühn et al., 2011). I lenei suʻesuʻega, o e sa auai e 154 14-tausaga le matua tagata taaalo vitio. Taʻalo masani (> 9 h / vaiaso) faʻaalia se lapoʻa striatal tali atu i tupe leiloa e pei ona fuaina i le faʻatinoina maneta resonance imaging (fMRI) faʻatusatusa i laʻititi masani taʻalo. O le maitau, faʻaosofia faʻailoaina o leiloa e sili malamalama mo taʻaloga. Faʻatasi ai ma tagata tomai faapitoa taʻaloga, sili atu striatal faʻatoagaina mai faʻapea foi ona valoia vave gaioiga, o se aʻafiaga ono atagia ai se faʻalauteleina le agavaʻa o faʻaaliga e faʻaaogaina auala auala (Wan et al., 2011).

5O nei tuutuuga o le tuʻuina atu o le faʻamaonia o le faʻataʻitaʻiga, o se vaega autu o le vavalalata. E le gata i lea, i togi, o le tau le maua o le faʻatagaina e mafai ona faʻaleleia ai se gaioiga faʻaosofia (Robinson ma Berridge, 2012) ma taʻitaʻia ai le faʻaalia o amioga i se luitau amphetamine (Singer et al., 2012).

6E i ai foi tulaga pe a maitauina tali maualalo ifo i lalo, e ui o le taunuuga na lipotia mai i le taimi nei e faigata ma o le a tumau pea le le mautonu o itu taua. Mo se faʻataʻitaʻiga, ua maitauina i lalo o tali a le autalavou ma tagata matutua le iloiloina o se mea ao le i mafai ona tali atu i ai (Geier et al., 2010). E faʻapea foi, aʻo talavou e sili atu tali latou te tali atu nai lo tagata matutua i taui (Ernst et al., 2005; Galvan et al., 2006), o le tupe maua i le tele o tali i le va o le tele ma le itiiti o taui ($ 5 i le 20 cents) ua lipotia mai ua itiiti ifo (Bjork et al., 2004). O se tasi o faʻamatalaga, o talavou e faʻaalia tali sili atu i taui ma tauleleʻa faʻasalalauga, ae o tali laiti i nisi faʻamatalaga le mautonu e manaʻomia ai nisi faʻamatalaga auiliili.

7O se suʻesuʻega talu ai nei o loʻo faʻataʻitaʻiina ai pe faʻafefea ona faʻaopoopo ma faʻaitiitia i totonu o galuega faʻavae e mafai ona fesuisuiaʻi ma amioga faʻatau fualaau ma mea ua fai ma vaisu. O se tagata maʻi gasegase na maua ni sauniga o le faʻavaveina o le magnetal (TMS) o le tua o le cingulate tua. O gaioiga faʻaitulagi ma le faʻatuatuaina e le tagata lava ia na fuaina i le taimi lava e tasi. E pei ona faʻamoemoeina, o le inu malosi o le 'ava malosi na fesoʻotaʻi ma le faʻatupulaia o le gaioiga i le tumutumu. O le mea e ofo ai, o le TMS na faʻaitiitia uma le manava ma le faʻaaogaina o le nucleus accumbens, o aʻafiaga na tausia mo le tolu masina (De Ridder et al., 2011).

8O faʻasologa o le 'ai ole Binge e faʻasoa faʻatasi ai mea masani masani ma faʻafitauli o mea e faʻaaogaina ai vailaʻau ma mea faʻaletonu e faʻaletonu. O le sailia o le Dysregulated, o le faʻaosofia o le manava, ma le tele o isi mea ua fai ma vaisu, e masani ona faʻaumatia. O le tele foi o mea taua ua fuafuaina e avea ma ituaiga o vaisu amioga, e ui lava o lenei manatu e sili atu ona feteenai. Mo se talanoaga o nei mataupu, vaai Ziauddeen et al. (2012).

mau faasino

  1. Acheson A, Robinson JL, Glahn DC, Lovallo WR, Fox PT. Le faʻamalosia o le faʻafouina o le paʻu o le cingular pito i luma ma le pisapisao i le taimi o le faʻataʻitaʻiga o le vavalalata i tagata o loʻo i ai se talafaasolopito o aiga o le ava: suʻesuʻega mai le Oklahoma Family Health Patterns Project. Tausiga o vailaʻau ma le ava malosi. 2009; 100: 17-23. [PMC free article] [PubMed]
  2. Agrawal A, Verweij KJH, Gillespie NA, Heath AC, Lessov-Schlaggar CN, Martin NG, Slutske WS, Whitfield JB, Lynskey MT. O genetics o mea ua fai ma vaisu-o se faaliliuga faaliliuga. Faʻasalalauga Fomaʻi. 2012; 17 (2): e140. [PMC free article] [PubMed]
  3. Anagnostaras SG, Robinson TE. Faʻalogoina i le psychomotor e faʻaosofia ai aafiaga o le amphetamine: faʻafetaui e ala i aʻoaʻoga masani. Neuroscience Neuroscience. 1996; 110: 1397-1414. [PubMed]
  4. Anagnostaras SG, Schallert T, Robinson TE. Manatu o mafaufauga e puleaina ai le mafaufau o le psychomotor amphetamin-induced. Neuropsychopharmacology. 2002; 26: 703-715. [PubMed]
  5. Andrews MM, Meda SA, Thomas AD, Potenza MN, Krystal JH, Worhunsky P, Stevens MC, O'Malley S, Tusi GA, Reynolds B, Pearlson GD. O tagata taʻitoʻatasi o talafaasolopito o aiga mo le ava malosi e faʻaalia ai le faʻatinoina o le faʻatusatusaina o ata eseese i faʻamanuiaga tauleleia e fesoʻotaʻi ma mea e le aʻafia ai. Biological Psychiatry. 2011; 69: 675-683. [PMC free article] [PubMed]
  6. Igilisi Angrist, Gershon S. O le phenomenology o le suʻesuʻeina na mafua ai le amphetamine psychosis-faʻamatalaga amata. Biological Psychiatry. 1970; 2: 95-107. [PubMed]
  7. Anthony JC. Epidemiology o le faʻalagolago i vailaʻau. I totonu: Davis KL, Charney D, Coyle JT, Nemeroff C, faatonu. Neuropsychopharmacology: Le Lima Vaaiga o le Alualu i Luma. Lippincott Williams & Wilkins; Filatelefia: 2002. pp. 1557-1574.
  8. Aragona BJ, Aso JJ, Roitman MF, Cleaveland NA, Wightman M, Carelli RM. Faʻamatalaga faʻaitulagi i le atinaʻeina o taimi faʻapipiʻi o mamanu o le dopamine i le taimi o le mauaina o se cue-cocaine faʻatasi i kulumu. Europa a le Neuroscience. 2009; 30: 1889-1899. [PMC free article] [PubMed]
  9. Attwood AS, O'Sullivan H, Leonards U, Mackintosh B, Munafo MR. Faiaʻoga faʻasalalauga ma faʻaalia le talileleia i ulaula sikaleti. Togafitiga. 2008; 103: 1875-1882. [PubMed]
  10. Ayduk O, Mendoza-Denton R, Mischel W, Downey G, Peake PK, Rodriguez M. Faatonutonuina o le tagata lava ia: tulafono faatonutonu faatonutonu mo le taulimaina o le lagona le taliaina. Journal of Personality and Social Psychology. 2000; 79: 776-792. [PubMed]
  11. Balodis IM, Kober H, Worhunsky PD, Stevens MC, Pearlson GD, Potenza MN. Faʻaitiitia galuega amata i luma o le gaioiga o taui tau tupe ma tupe leiloa i taaloga faʻapitoa. Biological Psychiatry. 2012; 71: 749-757. [PMC free article] [PubMed]
  12. Barrett SP, Pihl RO, Benkelfat C, Brunelle C, Young SN, Leyton M. O le matafaioi a le dopamine i le ava malosi-pulea i tagata: eseesega o tagata. European Neuropsychopharmacology. 2008; 18: 439-447. [PubMed]
  13. Barrett SP, Tichnauer M, Leyton M, Pihl RO. O le Nicotine e faateleina ai le pulea o le ava malosi i tagata e le o faalagolago i le ulaula tapaa. Tausiga o vailaʻau ma le ava malosi. 2006; 81: 197-204. [PubMed]
  14. Beaver JD, Lawrence AD, van Ditzhuijzen J, Davis MH, Woods A, Calder AJ. O eseesega a tagata taʻitoʻatasi i le taui taui e vaʻaia ai tali i totonu o alalaʻau i ata o meaʻai. Journal of Neuroscience. 2006; 26: 5160-5166. [PubMed]
  15. Beck A, Schlagenhauf F, Wüstenberg T, Hein J, Kienast T, Kahnt T, Schmack K, Hägele C, Knutson B, Heinz A, Wrase J. Faʻasalaga faʻavae i le taimi o le faʻamanuiaina o taui e faʻamaopoopoina ma le le mautonu i le ava malosi. Biological Psychiatry. 2009; 66: 734-742. [PubMed]
  16. Bell DS. Le toe suʻesuʻega o le amphetamine psychosis. Faletusi o le Kolisi Faapitoa. 1973; 29: 35-40. [PubMed]
  17. Berger SP, Hall S, Mickalian JD, Reid MS, Crawford CA, Delucchi K, Carr K, Hall S. Haloperidol taufaasese o le gaoia o le koko. Lancet. 1996; 347: 504-508. [PubMed]
  18. Berridge KC. Mai le sese o le vavalalata i le soifua maloloina: mesolimbic fuafuaina o le faʻamalosia o taui. Europa a le Neuroscience. 2012; 35: 1124-1143. [PMC free article] [PubMed]
  19. Bjork JM, Knutson B, Fong GW, Caggiano DM, Bennett SM, Hommer DW. Faʻaauau-na mafua ai le faʻamalosia o faiʻai ile tupulaga talavou: tutusa ma eseesega mai talavou matutua. Journal of Neuroscience. 2004; 24: 1793-1802. [PubMed]
  20. Bjork JM, Knutson B, Hommer DW. Faʻaauau-e faʻamalosia ai le faʻamalosia i tama talavou o le ava malosi. Togafitiga. 2008a; 103: 1308-1319. [PubMed]
  21. Bjork JM, Smith AR, Hommer DW. Malamalama tele i le tauia o le faʻamalositino ma mea e le faia i tagata e faalagolago i le tino. NeuroImage. 2008b; 42: 1609-1621. [PMC free article] [PubMed]
  22. Boileau I, Assad JM, Pihl RO, Benkelfat C, Leyton M, Diksic M, Tremblay RE, Dagher A. Alcohol e faʻaolaina le dopamine i le faʻapitoa o le tagata. Synapse. 2003; 49: 226-231. [PubMed]
  23. Boileau I, Dagher A, Leyton M, Gunn RN, Baker GB, Diksic M, Benkelfat C. Faʻaleleia o le faʻalauiloaina o mea e faaosofia ai tagata: A [11C] raclopride / PET suʻesuʻe i volenitia soifua maloloina. Faletusi o le Kolisi Faapitoa. 2006; 63: 1386-1395. [PubMed]
  24. Boileau I, Dagher A, Leyton M, Welfeld K, Booij L, Diksic M, Benkelfat C. Tuuina atu le dopamine i tagata: O se PET [11C] suʻesuʻe faʻatasi ma le amphetamine. Journal of Neuroscience. 2007; 27 (15): 3998-4003. [PubMed]
  25. Boileau I, Totogi D, Houle S, Behzadi A, Rusjan PM, Tong J, Wilkins D, Selby P, George TP, Zack M, Furukawa Y, McCluskey T, Wilson AA, Kish SJ. Luga sili atu o le dopamine D3 talipiuta-sili ona manaʻoina le ligand [11C] - (+) - proppy-hexahydro-naptho-oxazin i methamphetamine polydrug tagata faʻaoga: suʻesuʻega o mea e gaosia i totonu o mea e gaosia i le fale. Journal of Neuroscience. 2012; 32: 1353-1359. [PMC free article] [PubMed]
  26. Bradberry CW. O le siakiina o cocaine ma le totoina o le dopamine i aʻafiaga o aʻafiaga, manuki, ma tagata: Vaega o maliega, feeseeseaiga, ma aʻafiaga mo vaisu. Psychopharmacology. 2007; 191: 705-717. [PubMed]
  27. Bragulat V, Dzemidzic M, Talaʻaga T, Davidson D, O'Connor SJ, Karaken DA. O le ava malosi e faʻafeiloaʻi ai le cerebral tali i mea manogi o le ava malosi: suʻesuʻega a le MATM. Alcoholism: Suesuega Faʻapitoa ma Faʻailoga. 2008; 32: 1124-1134. [PMC free article] [PubMed]
  28. Brauer LH, Ambre J, de Wit H. O le onosai tele i aʻafiaga ae le o le cardiovascular o le d-amphetamine i tagata masani, soifua maloloina. Journal of Clinical Psychopharmacology. 1996; 16: 72-76. [PubMed]
  29. O le Braus DF, Wrase J, Grüsser S, Hermann D, Ruf M, Flor H, Mann K, Heinz A. Faʻasolosolo faʻamalosi o le ava e faʻaaogaina ai le telefoni i le ava malosi. Lautusi o Neural Transmission. 2001; 108: 887-894. [PubMed]
  30. Tusi a Mamona, Ausetalia E, Sineletine R, Kaufman J, Liu F, Kumar D, Slifstein M, Abi-Dargham A, Schebendach J, Van Heertum R, Attia E, Martinez D, Walsh BT. O le dopamine Stamtal i le foamia nervosa: o se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o le PET. International Journal of Food Disorders. 2012; 45 (5): 648-656. [PMC free article] [PubMed]
  31. Buckholtz JW, Treadway MT, Cowan RL, Woodward ND, Benning SD, Li R, Ansari MS, Baldwin RM, Schwartzman AN, Shelby ES, Smith CE, Cole D, Kessler RM, Zald DH. O le hypersensitivity mesolimbic dopamine i le tagata taitoatasi e iai uiga o le psychopathic. Natura Neuroscience. 2010a; 13: 419-421. [PMC free article] [PubMed]
  32. Buckholtz JW, Treadway MT, Cowan RL, Woodward ND, Li R, Ansari MS, Baldwin RM, Schwartzman AN, Shelby ES, Smith CE, Kessler RM, Zald DH. Dopaminergic eseese feeseeseaiga i le vaivai o le tagata. Saienisi. 2010b; 329: 532. [PMC free article] [PubMed]
  33. Carter BL, Tiffany ST. Meta-auiliiliga o le-reactivity i suʻesuʻega o vaisu. Togafitiga. 1999; 94: 327-340. [PubMed]
  34. Carter BL, Tiffany ST. O le faʻataʻitaʻiga o mea e maua ai le sikaleti: o aʻafiaga o le sikaleti e maua mai ai le tali atu i tagata ulaula. Faʻataʻitaʻiga Faʻapitoa ma Tomaʻi. 2001; 9: 183-190. [PubMed]
  35. Casey KF, Benkelfat C, Cherkasova MV, Baker GB, Dagher A, Leyton M. Attenuated amphetamine-faʻaaogaina le dopamine faʻasaolotoina i mataupu i tulaga maualuga aiga mo le faʻalagolago i mea. Le 10th International Catecholamine Symposium.2012.
  36. Castells X, Vaʻa M, Pérez-Maná C, Roncero C, Vidal X, Capellà D. Faʻailoga o le psychostimulant fualaau mo le faʻalagolago i le koko. O le Cochrane Library. 2010; 3: 1-206.
  37. Cawley EI, Park S, aan het Rot M, Sancton K, Benkelfat C, Young SN, Boivin D, Leyton M. Dopamine ma le malamalama: aʻafiaga i luga o lagona ma tulaga faʻamalosi i tamaʻitaʻi agavaʻa. 33rd Fonotaga Faaletausaga a le Kolisi Kanata a Neuropsychopharmacology.2010.
  38. Chase HW, Eickhoff SB, Laird AR, Hogarth L. O le faavae faavae o le gaosiga o fualaau faasaina ma le manao: o le toe faatoagaina mai o se tala faatatau ole tolu-iloiloga. Biological Psychiatry. 2011; 70: 785-793. [PubMed]
  39. Childress AR, Ehrman RN, Wang Z, Li Y, Sciortino N, Hakun J, Jens W, Suh J, Listerud J, Marquez K, Franklin T, Langleben D, Detre J, O'Brien CP. Muamua i le manaʻoga: faʻatagaina o le limbicili e ala i vailaʻau e le vaaia ma feusuaiga. PLOS ONE. 2008; 3 (1): e1506. [PMC free article] [PubMed]
  40. Childress AR, Hole AV, Ehrman RN, Robbins SJ, McLellan AT, O'Brien CP. Faʻatonu le talileleia ma faʻaalia le faʻatinoina o le faʻaosoosoina i le faʻalagolago i fualaau faasaina. National Institute on Drug Abuse Research Monograph. 1993; 137: 73-95. [PubMed]
  41. Childress AR, McLellan AT, Ehrman R, O'Brien CP. Faʻamau masani masani i tali o cocaine ma opioid faʻatuatuaga: o se matafaioi i le toe faʻafoʻi? I: Ray BA, faatonu. Faʻamatalaga Faʻamatalaga i Mea Faʻaleagaina. Vol. 84. National Institute on Drug Abuse Research Monograph. US Department of Health ma Auaunaga Tagata; Rockville, MD: 1988. pp. 25-43.
  42. Childs E, de Wit H. Amphetamine-faʻafeiloaʻi nofoaga filifilia i tagata. Biological Psychiatry. 2009; 15: 900-904. [PMC free article] [PubMed]
  43. Childs E, de Wit H. Contextual conditioning faʻaleleia le psychostimulant ma mea faʻamalosi o le d-amphetamine i tagata. Faʻasologa o Meaola. i le lomitusi. [PMC free article] [PubMed]
  44. Ciccocioppo R, Martin-Fardon R, Weiss F. O aʻafiaga e fesoʻotaʻi ma se tasi o cocaine faʻataʻitaʻiga e faʻaalia ai le suʻesuʻeina o cocaine tumau. Natura Neuroscience. 2004; 7: 495-496. [PubMed]
  45. Claus ED, Ewing SWF, Filbey FM, Sabbineni A, Hutchison KE. Faʻamataina o faʻafitauli o le neurobiological e fesoʻotaʻi ma le faʻaaogaina o le ava malosi. Neuropsychopharmacology. 2011; 36: 2086-2096. [PMC free article] [PubMed]
  46. Cloutier J, Heatherton TF, Whalen PJ, Kelley WM. O tagata fiafia e tauia? Feeseeseaiga i feusuaiga i totonu o le mea e le o ni mea e foliga mai o foliga matagofie. Journal of Cognitive Neuroscience. 2008; 20: 941-951. [PMC free article] [PubMed]
  47. Conaglen HM, Evans IM. Manatu faʻapitoa ma manaʻoga faʻafeusuaiga: o se faʻataʻitaʻiga. Faʻamatalaga o amioga tau feusuaiga. 2006; 35: 201-216. [PubMed]
  48. Connell PH. Amphetamine Psychosis, Maudsley Monograph Leai 5. Chapman ma Hall; Lonetona: 1958.
  49. Palemia PJ, Pihl RO, Stewart SH, Dongier M. Faʻamamaina o se faiga o le faʻavasegaina o tamaʻitaʻi faʻatauvalea i luga o le faʻavae o uiga o le tagata ma mafuaʻaga mo le faʻaaogaina o vailaʻau. Psychology of Addictive Behaviors. 2000; 14: 243-256. [PubMed]
  50. Cortright JJ, Sampedro GR, Neugebauer NM, Vezina P. O le faʻaaliga muamua i le nicotine e faʻamalosia ai le faaosofiaga o faaosofiaga o le amphetamine e ala i le faʻaogaina o aʻafiaga faʻasolosolo o le nicotine. Neuropsychopharmacology. 2012; 37: 2277-2284. [PMC free article] [PubMed]
  51. Cox SML, Benkelfat C, Dagher A, Delaney JS, Durand F, McKenzie SA, Kolivakis T, Casey KF, Leyton M. Striatal dopamine tali i le tino o le cocaine self-administration in humans. Biological Psychiatry. 2009; 65: 846-850. [PubMed]
  52. Cox WM, Fadardi JS, Pothos EM. O le tagofia o mea ua fai ma vaisu Suʻega faʻataʻitaʻiga: manatu faʻavae ma fautuaga faʻavae. Failautusi Faʻapitoa. 2006; 32: 443-476. [PubMed]
  53. Culbertson C, Nicolas S, Zaharovits I, Lonetona ED, de la Garza R, II, Brody AL, Newton TF. Methamphetamine naunau e faʻailoa i totonu o se faʻalauiloaina o mea moni i le initaneti. Pharmacology Biochemistry ma amioga. 2010; 96: 454-460. [PMC free article] [PubMed]
  54. Dar R, Rosen-Korain N, Shapira O, Gottlieb Y, Frenk H. O le naunau e ulaula i le vaalele: o fegalegaleaiga ma le ulaula ulavale, manaʻoga ulaula, ma le ulaula. Journal of Abnormal Psychology. 2010; 119: 248-253. [PubMed]
  55. Dar R, Stronguin F, Marouani R, Krupsky M, Frenk H. Faʻateleina le ulaula i tagata fomaʻi Iutaia o loʻo faʻafeoloolo i le Sapati: o se faʻatusatusaga i se faʻamaumauga ma se aso faigaluega faʻasolosolo faamalosi. Psychopharmacology. 2005; 183: 294-299. [PubMed]
  56. Davis C, Curtis C, Levitan RD, Carter JC, Kaplan AS, Kennedy JL. O le faʻamaoniga e faapea o 'vaisu taumafa' o se faailoga faʻapitoa o le oona. Manatu. 2011; 57: 711-717. [PubMed]
  57. Dawson DA, Harford TC, Grant BF. Talafaasolopito o Aiga o se tagata vavalo i le ava malosi. Alcoholism: Suesuega Faʻapitoa ma Faʻailoga. 1992; 16: 572-575. [PubMed]
  58. de Lange FP, van Gaal S, Lamme VAF, Dehaene S. Faʻafefea ona suia e le malamalama le mamafa o molimau ao faia le filifiliga a tagata. PLOS ONE. 2011; 9: e1001203. [PMC free article] [PubMed]
  59. Demos KE, Heatherton TF, Kelley WM. O eseesega o tagata taʻitoʻatasi i gaoioiga faʻapitoa i meaʻai ma ata feusuaʻiga e faʻaalia ai le mamafa o le tamaoaiga ma amioga tau feusuaiga. Journal of Neuroscience. 2012; 32: 5549-5552. [PMC free article] [PubMed]
  60. De Ridder D, Vanneste S, Kovacs S, Sunaert S, Dom G. O le ava malosi e naunau e taofiofia e rTMS o le fingual foreing cingular: o le fMRI ma le LORETA EEG suʻesuʻe. Neuroscience Letters. 2011; 496: 5-10. [PubMed]
  61. de Ruiter MB, Veltman DJ, Goudriaan AE, Oosterlaan J, Sjoerds Z, van den Brink W. Response faʻasinosaʻo ma le muaʻi silafia o le muaʻi luma i le tauia ma le faʻasalaga i tama tane faafitauli o tagata taʻavale ma tagata ulaula. Neuropsychopharmacology. 2009; 34: 1027-1038. [PubMed]
  62. de Wit H. Muamua aafiaga i fualaau faasaina ma isi tagata faʻamalosi. Faʻataʻitaʻiga ma Clinical Psychopharmacology. 1996; 4: 5-11.
  63. de Wit H, Phillips TJ. Faia muamua tali i vailaau e vaʻaia ai le faʻaaogaina poʻo le faʻaleagaina o le taimi nei? Neuroscience ma Biobehavioral Reviews. 2012; 36: 1565-1576. [PMC free article] [PubMed]
  64. de Wit H, Stewart J. Toe faʻaleleia le tali mai o cocaine i le rat. Psychopharmacology. 1981; 75: 134-143. [PubMed]
  65. Di Ciano P, Blaha CD, Phillips AG. Faʻavasegaina suiga o le faʻamaofiofi o le dopamine oxidation i totonu o le tumutumu o miti e ala i fuamoa e fefiloi ma le pulea e le tagata lava ia poʻo le amo faʻatasi o le d-amphetamine. Europa a le Neuroscience. 1998; 10: 1121-1127. [PubMed]
  66. Dodds CM, O'Neil B, Beaver J, Makwana A, Bani M, Merlo-Pich E, Flecther PC, Koch A, Bullmore ET, Nathan PJ. Aafiaga o le dopamine D3 taligata a le GSK598809 i luga o tali o le faiʻai i meaʻai o mea taumafa i luga o le mamafa ma le mamafa o meaʻai. Manatu. 2012; 59: 27-33. [PubMed]
  67. Doudet DJ, Holden JE. Suesuega Raclopride e uiga i le tuʻuina atu o dopamine: faʻalagolago i le amio saʻo a le peresetene. Biological Psychiatry. 2003; 54: 193-199. [PubMed]
  68. Droogas A, Ehrman RN, Childress AR, O'Brien CP. Aafiaga o le ulaula tapaa ma le sikaleti i luga o le manaʻoga ma le ulaula. Faʻafeiloaʻiga Faʻaleaga. 1995; 20: 657-673. [PubMed]
  69. Dutra L, Stathopolous G, Basden SL, Leyro TM, Pule MB, Otto MWA. O se iloiloga ole suʻesuʻega ole suʻesuʻega o mafaufauga faʻapitoa mo le faʻaaogaina o vailaau e faʻaaoga ai faʻafitauli. Amerika Journal of Psychiatry. 2008; 165: 179-187. [PubMed]
  70. Duvauchelle CL, Ikegami A, Castaneda E. Faʻaopoopoina le faʻatupulaʻia o amioga ma amioga maualuga o le dopamine e maua mai i le cocaine e le afaina. Neuroscience Neuroscience. 2000; 114: 1156-1166. [PubMed]
  71. Eikelboom R, Stewart J. Faʻatulagaina o tali faʻatonu o le faʻaaogaina o fualaau faasaina. Toe Iloiloina o le Mafaufau. 1982; 89: 507-528. [PubMed]
  72. Ellinwood EH. Amphetamine psychosis: I. Faamatalaga o tagata taʻitoʻatasi ma le gaioiga. Journal of Nervous and Mental Disease. 1967; 144: 273-283.
  73. Enoka MA, Hodgkinson CA, Yuan Q, Shen PH, Goldman D, Roy A. O le aafiaga o le GABRA2, mafatiaga o le tamaitiiti, ma a latou fegalegaleaiga i le ava malosi, heroin, ma le cocaine faalagolago. Biological Psychiatry. 2010; 67: 20-27. [PMC free article] [PubMed]
  74. Epstein DH, Willner-Reid J, Vahabzadeh M, Mezghanni M, Lin JL, Preston KL. Faʻamatalaga faʻavaomalo faʻasalalau e uiga i le faʻaalia o lagona ma lagona i itula aʻo leʻi tupuina cocaine ma le heroin e manaʻo ma faʻaaoga. Faletusi o le Kolisi Faapitoa. 2009; 66: 88-94. [PMC free article] [PubMed]
  75. Ernst M, Fudge JL. O se faʻataʻitaʻiga o le neurobiology faʻataʻitaʻiga o amioga faʻaosofia: anatomy, fesoʻotaʻiga ma le ontogeny o vae tolu. Neuroscience ma Biobehavioral Reviews. 2009; 33: 367-382. [PMC free article] [PubMed]
  76. Ernst M, Nelson EE, Jazbec S, McClure EB, Monk CS, Leibenluft E, Blair J, Pine DS. Amygdala ma le nucleus faʻapupula i tali i le mauaina ma le faʻaaogaina o tupe maua i tagata matutua ma tagata talavou. NeuroImage. 2005; 25 (4): 1279-1291. [PubMed]
  77. Evans AH, Pavese N, Lawrence AD, Tai YF, Valaau S, Doder M, Brooks DJ, Lees AJ, Piccini P. Faaaogaina o fualaau faasaina e fesootaʻi atu i le tele o faasalalauga o le toto. Annals of Neurology. 2006; 59: 852-858. [PubMed]
  78. Fadardi JS, Cox WM. Suiga o le faasologa: faaitiitia le taumafaina o le ava e ala i le faatoilaloina o le le amanaiaina o le ava malosi. Tausiga o vailaʻau ma le ava malosi. 2009; 101: 137-145. [PubMed]
  79. Fatseas M, Denis C, Massida Z, Verger M, Franques-Rénéric P, Auriacombe M. Cue-osofaia le toe talileleia, tali mai cortisol ma le faʻaaogaina o fualaau oona i tagata taʻitoʻatasi o le heroin e faalagolago i ai. Biological Psychiatry. 2011; 70: 720-727. [PubMed]
  80. Ferguson CS, Tyndale RF. Cytochrome P450 enzymes i le faiʻai: molimau faʻaalia o le taua o le ola. Trends in Pharmacological Sciences. 2011; 32: 708-714. [PMC free article] [PubMed]
  81. Field M, Munafò MR, Franken IHA. O se suʻesuʻega tolu-suʻesuʻega o le sootaga i le va o le faʻaituau ma le naunau i le faʻaaogaina o fualaau. Failautusi Faʻapitoa. 2009; 135: 589-607. [PMC free article] [PubMed]
  82. Filbey FM, Claus E, Audette AR, Niculescu M, Banich MT, Du YP, Hutchison KE. O le tuʻuina atu i le tofo o le ava e mafua ai le faʻafouina o le neocorticolimbic neurocircuitry. Neuropsychopharmacology. 2008; 33: 1391-1401. [PMC free article] [PubMed]
  83. Fiorillo CD, Tobler PN, Schultz W. Faʻamatalaga manino o le ono mafai ona totogi ma le le mautinoa e le dopamine neurons. Saienisi. 2003; 299: 1898-1902. [PubMed]
  84. Fischman MW. Sootaga i le va o fualaau oona ua lipotia mai ma aʻafiaga aʻafiaga: suʻesuʻega ma faʻamalosi fualaau. NIDA Research Monograph. 1989; 92: 1211-1230. [PubMed]
  85. Flagel SB, Clark JJ, Robinson TE, Mayo L, Czuj A, Willuhn I, Akers CA, Clinton SM, Phillips PEM, Akil H. O se filifiliga filifilia mo le dopamine i le uunaia o le tauleleia o taui. Natura. 2011; 469: 53-57. [PMC free article] [PubMed]
  86. Foltin RW, Haney M. Aafiaga faʻapitoa o suauu faʻaogaina o loʻo sosoʻo faatasi ma le ulaula ulaula i totonu o tagata. Psychopharmacology. 2000; 149: 24-33. [PubMed]
  87. Fotros A, Casey KF, Larcher K, Veriaghe JAJ, Cox SM, Gravel P, Faitau AJ, Dagher A, Benkelfat C, Leyton M. Cue-faʻaaogaina le lafoaia o dopamine i vaega tetele ma isi vaega o loʻo i luga o tagata e faalagolago i le koko. PET suʻesuʻe [18F] suʻesuʻe faʻataʻitaʻi. Le 10th International Catecholamine Symposium.2012.
  88. Franken IH, Hendriks VM, Stam CJ, van den Brink W. O se matafaioi mo le dopamine i le faagasologa o fualaau faasaina i tagata totino o le heroin. European Neuropsychopharmacology. 2004; 14: 503-508. [PubMed]
  89. Frascella J, Potenza MN, Brown LL, Childress AR. Faʻasaga i mea e faigofie ona fai i le faiʻai e tatala ai le ala mo le faʻaaogaina o mea ua fai ma vaisu. Annals o le New Academy of Sciences. 2010; 1187: 294-315. [PMC free article] [PubMed]
  90. Galvan A, Hare TA, Parra CE, Penn J, Voss H, Glover G, Casey BJ. O le atinaʻe muamua o le faʻalavelave e fesoʻotaʻi ma le cortex orbitofrontal atonu e ono aʻafia ai amioga e ono aʻafia ai i le taulealea. Journal of Neuroscience. 2006; 26: 6885-6892. [PubMed]
  91. Garavan H, Pankiewicz J, Bloom A, Cho JK, Sperry L, Ross TJ, Salmeron BJ, Risinger R, Kelley D, Stein EA. Faʻailogaina o le koko o le cocaine e faʻaaogaina: faʻamaonia le neuroanatomical mo tagata faʻatau fualaau ma fualaau faasaina. Amerika Journal of Psychiatry. 2000; 157: 1789-1798. [PubMed]
  92. Geier CF, Terwilliger R, Teslovich T, Velanova K, Luna B. Faamoemoega i le taulimaina o taui ma lona aafiaga i le pulea o le taofiofia i le talavou. Cerebral Cortex. 2010; 20: 1613-1629. [PMC free article] [PubMed]
  93. Gearhardt AN, White MA, Potenza MN. Taumafa oleʻai ole Binge ma le tagofiaina o mea taumafa. Faʻamatalaga Faʻasalaga o Faʻatauga Faʻaonapo nei. 2011; 4: 201-207. [PMC free article] [PubMed]
  94. George MS, Anton RF, Bloomer C, Teneback C, Drobes DJ, Lorberbaum JP, Nahas Z, Vincent DJ. Faʻatoagaina o cortex muamua ma le muaʻi thalamus i mataupu inu ava i luga o faʻamatalaga i faʻamatalaga o ava malosi. Faletusi o le Kolisi Faapitoa. 2001; 58: 345-352. [PubMed]
  95. Gilman JM, Ramchandani VA, Crouss T, Hommer DW. Faʻaauau ma tali mai i le ava malosi i talavou matutua i mamanu malamalama ma le inu malosi. Neuropsychopharmacology. 2012; 37: 467-477. [PMC free article] [PubMed]
  96. Goldstein RZ, Craig AD, Maea A, Garavan H, Childress AR, Paulus MP, Volkow ND. Le neurocircuitry o le mafaufau le lelei i vaisu fualaau faasaina. Trends in Sciences Sciences. 2009; 13: 372-380. [PMC free article] [PubMed]
  97. Grabowski J, Rhoades H, Silverman P, Schmitz J, Stotts A, Creson D, Rahn B. Risperidone mo togafitiga o cocaine faʻalagolago: faʻasolosolo, lua-tauaso faamasinoga. Journal of Clinical Psychopharmacology. 2000; 20: 305-310. [PubMed]
  98. Griffith JD, Cavanaugh J, Held J, Oates JA. Dextroamphetamine: iloiloga o le mafaufau psychotomimetc i le tagata. Faletusi o le Kolisi Faapitoa. 1972; 26: 97-100. [PubMed]
  99. Grimm JW, Hope BT, Wise RA, Shaham Y. Fafagaina o le manava o le cocaine pe a uma ona ave i tua. Natura. 2001; 412: 141-142. [PMC free article] [PubMed]
  100. Grüsser SM, Wrase J, Klein S, Hermann D, Smolka MN, Ruf M, Weber-Fahr W, Flor H, Mann K, Braus DF, Heinz A. Faʻatinoina le faʻaaogaina o le striatum ma fesoʻotaʻi i le isi toe faʻaleagaina o le ava malosi. Psychopharmacology. 2004; 175: 296-302. [PubMed]
  101. Guillory AM, Suto N, You ZB, Vezina P. Aafiaga o le faʻasaina o le neurotransmitter i totonu o le nucleus accumbens. Sosaiete mo Neuroscience. 2006; 32: 483-493. Faletusi.
  102. Hakyemez HS, Dagher A, Smith SD, Zald DH. Lapataiga o le dopamine i le gasologa o le tupe maua. NeuroImage. 2008; 15: 2058-2065. [PubMed]
  103. Hamamura T, Akiyama K, Akimoto K, Kashihara K, Okumura K, Ujike H, Otsuki S. Co-pulega a se tasi o le D1 poʻo le D2 dopamine faʻataʻitaʻiga ma le methamphetamine e taofia ai le methamphetamine-induced sensitiral sensitization ma suiga o le neurochimium, suʻesuʻeina e le vivo intracerebral faʻamaʻi. Suesueina o Brain. 1991; 546: 40-46. [PubMed]
  104. Hamann S, Herman RA, Nolan CL, Wallen K. O alii ma tamaitai e ese i le tali a le amygdala i gaioiga vaaia tau feusuaiga. Natura Neuroscience. 2004; 7: 411-416. [PubMed]
  105. Herman CP. Faʻamatalaga mai fafo ma totonu e avea ma faʻamoemoega o amioga ulaula a tagata ulaula mama ma mamafa. Journal of Personality and Social Psychology. 1974; 30: 664-672. [PubMed]
  106. Hernandez L, Wager T, Jonides J. Faʻatomuaga e faʻatino ai le gaioiga. I: Cabeza R, Kingstone A, faatonu. Tusitaulima o Neuroimaging Functional of Cognition. Mataupu 1 Le MIT Press; Cambridge (MA): 2001.
  107. Hitsman B, MacKillop J, Lingford-Hughes A, Williams TM, Ahmad F, Adams S, Nutt DJ, Munafó MR. Aafiaga o le tyrosine / phenylalanine faʻamavaega i luga o le filifiliga filifilia o le faʻaaogaina o le ulaula tapaa ma le taua o le sikaleti i totonu o tagata ulaula. Psychopharmacology. 2008; 196: 611-621. [PubMed]
  108. Hogarth L, Dickinson A, Wright A, Kouvaraki M, Duka T. O le matafaioi o le ola maloloina i le puleaina o le sailia o fualaau faasaina. Lautusi o Faʻamatalaga Faʻataʻitaʻi. 2007; 33: 484-496. [PubMed]
  109. Hogarth L, Dickinson A, Duka T. O le mafutaga e tuʻuina atu ai fualaau faasaina i tagata. Psychopharmacology. 2010; 208: 337-351. [PubMed]
  110. Hogarth L, Dickinson A, Janowski A, Nikitina A, Duka T. O le matafaioi o le vavalalata i le vavalalata amioga a tagata. Psychopharmacology. 2008; 201: 29-41. [PubMed]
  111. Hommer RE, Seo D, Lacadie CM, Chaplin TM, Mayes LC, Sinha R, Potenza MN. E faʻataunuʻuina i le Neural of the stress and favorite-food manifestable i talavou: o se galuega faʻatulagaina o ata faʻataʻitaʻi ata. Faʻafanua o Brain Tagata. i le lomitusi. [PMC free article] [PubMed]
  112. Hug CC. Uiga ma talitonuga e fesoʻotaʻi ma le atinaʻeina o le faʻapalepale. I: Mulé SJ, Brill H, faatonu. Vailaʻau Mataʻutia ma Meaola o le Ola Toto. CRC Press; Cleveland: 1972. pp. 307-358.
  113. Hutcheson DM, Everitt BJ, Robbins TW, Dickinson A. O le matafaioi o le faaui i tua i le vaisu o heroin: faʻaleleia le taui poʻo le faʻamalosia le aloese? Natura Neuroscience. 2001; 4: 943-947. [PubMed]
  114. Hyatt CJ, Assaf M, Muska CE, Rosen RI, Thomas AD, Johnson MR, Hylton JL, Andrews MM, Reynolds BA, Krystal JH, Potenza MN, Pearlson GD. O le eseesega o galuega faatino i le va o tagata masani ma tagata o loʻo ola i le taimi o le taʻaloga faʻatauvaga faʻatasi. PLOS ONE. 2012; 7: e34917. [PMC free article] [PubMed]
  115. Hyman SM, Garcia M, Sinha R. Kenera faapitoa i le va o togafitiga o tamaiti ma le amataina, faʻateleina ma le mamafa o le faʻaaogaina o vailaʻau i tagata matutua e faalagolago i le koko. American Journal of Drug and Alcohol Abuse. 2006; 32: 655-664. [PMC free article] [PubMed]
  116. Ihssen N, Cox WM, Wiggett A, Fadardi JS, Linden DEJ. Faʻaseseesega mamafa mai le au inu ava i tali o le talimalo i faʻamatalaga o vailaʻau mata ma isi mea faʻaleleia. Cerebral Cortex. 2011; 21: 1408-1415. [PubMed]
  117. Ito R, Dalley JW, Howes SR, Robbins TW, Everitt BJ. Faʻafitauli i le tuʻuina atu o le dopamine faʻatoʻa tuʻuina i totonu o le tumutumu o le tumutumu ma le atigi gutu i le tali atu i siaki cocaine ma ao faagasolo taimi e saili ai cocaine i tama. Journal of Neuroscience. 2000; 20: 7489-7495. [PubMed]
  118. Jansen A. O se faʻataʻitaʻiga faʻaaʻoaʻoina o le 'aiina o meaʻai: faʻaalia le talileleia ma faʻaalia le faʻaaliga. Suesuega o le Amio ma Lelei. 1998; 36: 257-272. [PubMed]
  119. Jia Z, Worhunsky PD, Carroll KM, Rounsaville BJ, Stevens MC, Pearlson GD, Potenza MN. O se suʻesuʻega muamua o tali faʻafano i mea tau tupe e faʻatatau i togafitiga o togafitiga o le koko. Biological Psychiatry. 2011; 70: 553-560. [PMC free article] [PubMed]
  120. Johanson CE, Uhlenhuth EH. Filifiliga o vailaʻau ma lagona i totonu o tagata: iloiloga faifaipea o le d-amphetamine. Pharmacology Biochemistry ma amioga. 1981; 14: 159-163. [PubMed]
  121. Joutsa J, Johansson J, Niemela S, Ollikainen A, Hirvonen MH, Piepponen P, Arponen E, Alho H, Voon V, Rinne JO, Hietala J, Kaasinen V. Lafoaʻiga o le Mesolimbic dopamine e fesootaʻi atu i le uiga o le faigata i taaloga faitupe. NeuroImage. 2012; 60: 1992-1999. [PubMed]
  122. Juliano LM, Brandon TH. Faʻaauau le tali atu i le maua o le ulaula ma le faʻaogaina o le siosiomaga: faʻamatalaga faʻamalosi ma tali taimi. Faʻataʻitaʻiga ma Clinical Psychopharmacology. 1998; 6: 45-53. [PubMed]
  123. Kampman KM, Pettinati H, Lynch KG, Sparkman T, O'Brien CP. O se faamasinoga pailate o le olanzapine mo togafitiga o le koko. Tausiga o vailaʻau ma le ava malosi. 2003; 70: 265-273. [PubMed]
  124. Kareken DA, Bragulat V, Dzemidzic M, Cox C, Talaʻaga T, Davidson D, O'Connor SJ. O le talafaasolopito o aiga o le ava malosi e lapataiina le tali atu i luma o le ava malosi mea manogi ma le ava malosi i mea inu ava. NeuroImage. 2010; 50: 267-276. [PMC free article] [PubMed]
  125. Kareken DA, Claus ED, Sabri M, Dzemidzic M, Kosobud AEK, Radnovich AJ, Hector D, Ramchandani VA, O'Connor SJ, Lowe M, Li TK. O faʻamatalaga faʻapitoa o le ava malosi e faʻaaogaina ai le faʻalavelave faʻapitoa ma le faʻalauteleina o le vaega i mea inu ava malosi: Uluai suʻesuʻega. Alcoholism: Suesuega Faʻapitoa ma Faʻailoga. 2004; 28: 550-557. [PubMed]
  126. Kelley AE, Berridge KC. Le siakiina o taui masani: talafeagai i fualaau oona. Journal of Neuroscience. 2002; 22: 3306-3311. [PubMed]
  127. Kelly TH, Foltin RW, Fischman MW. O aʻafiaga o le amphetamine e faʻaalia i luga o le tele o fuataga o amio a le tagata. Pharmacology Biochemistry ma amioga. 1991; 38: 417-426. [PubMed]
  128. Kendler KS, Chen X, Dick D, Maes H, Gillepsie N, Neale MC, Riley B. Faʻagasolo lata mai i le geneticiology geneticlogy ma genetic genetics o faʻafitauli o le faʻaaogaina o mea. Natura Neuroscience. 2012; 15: 181-189. [PMC free article] [PubMed]
  129. Kendler KS, Davis CG, Kessler RC. O le faʻalapotopotoga faʻapitoa o le psychiatric ma le vailaʻau e faʻaaogaina ai faʻafitauli i le National Comorbidity Survey: o se suʻesuʻega o talafaasolopito o aiga. British Journal of Psychiatry. 1997; 170: 541-548. [PubMed]
  130. Kendler KS, Prescott CA, Myers J, Neale MC. O le faʻavaeina o aʻafiaga o le gataifale ma mea tau le siosiomaga mo le mafaufau masani o le mafaufau ma mea e faʻaaogaina ai faʻafitauli i alii ma tamaitai. Faletusi o le Kolisi Faapitoa. 2003; 60: 929-937. [PubMed]
  131. Kim BK, Zauberman G. Pe mafai e le Victoria secret ona suia le lumanai? O se taimi taua ole mafaufau e uiga i aafiaga feusuai i luga o le le onosai. Faʻamatalaga o le Faʻataʻitaʻiga o le Mafaufau: General. i le lomitusi. [PubMed]
  132. Kim JH, Austin JD, Tanabe L, Creekmore E, Vezina P. Faʻatinoga o le kulupu II mGlu receptors poloka le faʻamalosia o fualaau faʻasaina e mafua mai i le muaʻi oʻo atu i le amphetamine. Europa a le Neuroscience. 2005; 21: 295-300. [PubMed]
  133. Tupu A, McNamara P, Angstadt M, Phan KL. O fua o meainu e inu ai le ava malosi e faaosofia ai le inu malosi i le ulaula. Neuropsychopharmacology. 2010; 35: 692-701. [PMC free article] [PubMed]
  134. Koepp MJ, Gunn RN, Lawrence AD, Cunningham VJ, Dagher A, Jones T, Brooks DJ, Bench CJ, Grasby PM. Molimau mo le tuʻuina atu o le dopamine i le taimi o se taaloga vitio. Natura. 1998; 393: 266-268. [PubMed]
  135. Knutson B, Cooper JC. Faʻataʻitaʻiga faʻaleleia o le magnetic resetance o faʻamatalaga taui. Faʻamatalaga o loʻo i ai nei i le faʻaogaina o tala. 2005; 18: 411-417. [PubMed]
  136. Koob GF, Le Moal M. Faaaogaina o fualaau faʻasaina: faʻasolosolo homeostatic dysregulation. Saienisi. 1997; 278: 52-58. [PubMed]
  137. Krueger RF. O le fausiaina o le mafaufau masani masani. Faletusi o le Kolisi Faapitoa. 1999; 56: 921-926. [PubMed]
  138. Kühn S, Romanowski A, Schilling R, Mörsen C, Seiferth N, Banaschewski T, Barbot A, Barker GJ, Büchel C, Pasefika PJ, Dalley JW, Flor H, Garavan H, Ittermann B, Mann K, Martinot JL, Paus T , Rietschel M, Smolka MN, Ströhle A, Walaszek B, Schumann G, Heinz A, Gallinat J. Le Consortium IMAGEN. O le faavae o le taaloga vitio. Faʻasalalauga Fomaʻi. 2011; 15: e53. [PMC free article] [PubMed]
  139. Tamai Mamoe RJ, Preston KL, Schindler C, Meisch RA, Davis F, Katz JL, Henningfield JE, Goldberg SR. O le faʻamalosia ma le aʻafiaga o aʻafiaga o le morphine i le faʻataʻitaʻiga-addicts: se suʻesuʻega-tali. Faʻamaumauga o Falemaʻi ma Faʻataʻitaʻiga Tomai. 1991; 259: 1165-1173. [PubMed]
  140. Laruelle M. Imaging synaptic neurotransmission faʻatasi ai ma faiga faʻatauvaga faʻamaoni vivii: o se iloiloga taua. Lautusi o le Cerebral Blood Flow and Metabolism. 2000; 20: 423-452. [PubMed]
  141. Leeman RF, Potenza MN. O mea e tutusa ai ma eseesega i le va o taaloga faʻaletupe ma le faʻaaogaina o vailaau: o le taulaʻi atu i le le mautonu ma le faʻamalosi. Psychopharmacology. 2012; 219: 466-490. [PMC free article] [PubMed]
  142. Leyton M. Faʻatonuina ma faʻalauteleina tali i le faʻamalosia o fualaau faasaina i totonu o tagata. Alualu i luma i le Neuro-psychopharmacology and Biological Psychiatry. 2007; 31: 1601-1613. [PubMed]
  143. Leyton M, aan het Rot M, Booij L, Baker GB, Young SN, Benkelfat C. Mood-faʻateleina aʻafiaga o le d-amphetamine ma le faʻaosofia o lagona faʻaalia: o le aʻafiaga o le ogaoga o le faʻatamaia o le dopamine. Tusi o tala o le Psychiatry & Neuroscience. 2007; 32: 129–136. [PMC free article] [PubMed]
  144. Leyton M, Boileau I, Benkelfat C, Diksic M, Baker GB, Dagher A. Amphetamine ua faateleina i le extracellular dopamine, fualaau faasaina, ma le sailia o se mea fou: o suesuega a le PET / [11C] i tagata soifua maloloina. Neuropsychopharmacology. 2002; 27: 1027-1035. [PubMed]
  145. Leyton M, Casey KF, Delaney JS, Kolivakis T, Benkelfa tC. Cocaine faving, euphoria, ma le pulea e le tagata o ia lava: o se suʻesuʻega muamua o le aafiaga o le catecholamine muamua o le faʻaumatiaga. Neuroscience Neuroscience. 2005; 119: 1619-1627. [PubMed]
  146. Leyton M, Vezina P. Faʻailoa: agaʻi luga ma lalo i vaisu. Biological Psychiatry. 2012; 72: e21-e22. [PMC free article] [PubMed]
  147. Li Q, Wang Y, Zhang Y, Li W, Yang W, Zhu J, Wu N, Chang H, Zheng Y, Qin W, Zhao L, Yuan K, Liu J, Wang W, Tian J. Craving e fetaui lelei ma tali mesolimb i faʻamaumauga a heroin i le vavalalata puupuu mai le heroin: suʻesuʻega fMRI e faʻapitoa. Suesueina o Brain. 2012; 1469: 63-72. [PubMed]
  148. Lidstone SC, Schulzer M, Dinelle K, Mak E, Sossi V, Ruth TJ, de la Fuente-Fernández R, Phillips AG, Stoessl AJ. Aafiaga o faʻamoemoega i le tuʻuina atu o le dopamine i le placebo i le Parkinson Disease. Faletusi o le Kolisi Faapitoa. 2010; 67: 857-865. [PubMed]
  149. Lingford-Hughes AR, Daglish MRC, Stevenson BJ, Feeney A, Pandit SA, Wilson SJ, Myles J, Grasby PM, Nutt DJ. O le faʻataʻitaʻiina o le ava e faʻaalia ai le faʻaalia o le ava malosi e faʻaaoga ai le PET 15O-H2-O faʻataʻitaʻiga: e maua mai i se suʻesuʻega pailate. Faʻasologa o Meaola. 2006; 11: 107-115. [PubMed]
  150. Linnet J, Peterson E, Doudet DJ, Gjedde A, Moller A. Dopamine faʻasaʻoina i le tele o tagata taʻavale e le maua ni tupe. Acta Psychiatrica Scandinavica. 2010; 122: 326-333. [PubMed]
  151. Linnet J, Peterson E, Gjedde A, Doudet DJ. Faʻafesoʻotaʻiga feusuaʻi i le va o le neurotransmission dopaminergic ma le Iowa Gambling Task performance i tagata taʻavale e le faʻaleagaina ma le soifua maloloina lelei. Scandinavian Journal of Psychology. 2011; 52: 28-34. [PubMed]
  152. Little KY, Krolewski DM, Zhang L, Cassin BJ. O le leiloa o le tino o le monoamine transporter protein (VMAT2) i tagata e faʻaaogaina cocaine. Amerika Journal of Psychiatry. 2003; 160: 47-55. [PubMed]
  153. Little KY, Ramssen E, Welchko R, Volberg V, Roland CJ, Cassin B. Faʻitiʻitia le numera o le dopamine cell i tagata e faʻaaogaina le koko. Suesuega Tomai Faapitoa. 2009; 168: 173-180. [PubMed]
  154. Laitiiti, Euser AS, Munaffi MR, Franken IHA. Faʻamatalaga eletise o le gaioiga o le gaioiga o mafaufauga o faʻamatalaga e aofia ai vailaʻau: o se faʻataʻitaʻiga. Neuroscience ma Biobehavioral Reviews. 2012; 36: 1803-1816. [PubMed]
  155. Lodge DJ, Grace AA. Amphetamine faʻagasologaina o le hippocampal drive o mesolimbic dopamine neurons: o se masini o le faʻalauiloaina o amioga. Journal of Neuroscience. 2008; 28: 7876-7882. [PMC free article] [PubMed]
  156. Lou M, Wang E, Shen Y, Wang J. Cue-elicited manaʻomia i heroin addicts i taimi ese faʻatapulaʻa: o se fMRI pailate suʻesuʻega. Faʻaaoga Mea & Faʻaaoga Sese. 2012; 47: 631–639. [PMC free article] [PubMed]
  157. Loweth JA, Li D, Cortright JJ, Wilke G, Ieyifous O, Neve RL, Bayer KU, Vezina P. Faʻaauau pea le faʻaaogaina o le amphetamine i le faʻaaogaina ole CaMKII. Journal of Neuroscience. 2013; 33: 1411-1416. [PMC free article] [PubMed]
  158. Mahler SV, de Wit H. Cue-reactors: eseʻesega o tagata taitoatasi i le faʻanofoina o manaʻoga pe a uma meaʻai poʻo le ulaula ulavavale. PloS ONE. 2010; 5: e15475. [PMC free article] [PubMed]
  159. Mariani JJ, Pavlicova M, Bisaga A, Nunes EV, Brooks DJ, Levin FR. Lafoaʻi faʻasaʻolotoga salts milomiu amphetamine ma le topiramate mo le faʻalagolago i le kokeni: o le faʻaosoosoina o tofotofoga. Biological Psychiatry. 2012; 72: 950-956. [PMC free article] [PubMed]
  160. Martinez D, Carpenter KM, Liu F, Slifstein M, Broft A, Friedman AC, Kumar D, van Heertum R, Kleber HD, Nunes E. Faʻailogaina o le dopamine i le cocaine faʻalagolago: sootaga i le va o neurochemistry ma tali i togafitiga. Amerika Journal of Psychiatry. 2011; 168: 634-641. [PMC free article] [PubMed]
  161. O le faʻamalosi e fesoʻotaʻi ma le faʻamaʻapeʻaina o le dopamine i totonu o le telefoni faʻamalosi o le falemaʻi. . Biological Psychiatry. 2005; 58: 779-786. [PubMed]
  162. Martinez D, Greene K, Broft A, Kumar D, Liu F, Narendran R, Slifstein M, Van Heertum R, Kleber HD. Laʻasaga maualalo o le dopamine o loʻo maʻi i tagata mamaʻi ma le faʻalagolago i le koko: o mea na maua mai le PET faʻataʻitaʻiina o le D2 / D3 faʻaaliga ina ua maeʻa le faʻaitiitia o le dopamine. Amerika Journal of Psychiatry. 2009; 166: 1170-1177. [PMC free article] [PubMed]
  163. Martinez D, Narendran R, Foltin RW, Slifstein M, Hwang DR, Brof tA, et al. Amphetamine-induced release release o le dopamine: na faʻafuaseʻi lava ona paʻu i le cocaine le faʻalagolago ma le vaʻaia o le filifiliga i le tagata lava ia e faʻaaogaina cocaine. Amerika Journal of Psychiatry. 2007; 164: 622-629. [PubMed]
  164. Martinez D, Saccone PA, Liu F, Slifstein M, Orlowska D, Grassetti A, Cook S, Broft S, van Heertum R, Faʻaaoga SD. Laititi i le dopamine D2 faʻaaliga ma le presamine komamine i le faalagolago ole heroin: mea masani ma feeseeseaiga ma isi ituaiga vaisu. Biological Psychiatry. 2012; 71: 192-198. [PMC free article] [PubMed]
  165. Martin-Soelch C, Szczepanik J, Nugen A, Barhaghi K, Rallis D, Herscovitch P, Carson RE, Drevets WC. Faʻasalaga ma le eseesega o alii ma tamaitai i le tali o le dopaminergic i taui le mafaatusalia i totonu o le tagata. Europa a le Neuroscience. 2011; 33: 1706-1715. [PMC free article] [PubMed]
  166. Mendk A, Blaha CD, Phillips AG. O le muaʻi faʻaaliaina o rati i le amphetamine e faʻapitoaina ai le pulea e le tagata lava ia o lenei vailaʻau i lalo o se faasologa o fuainumera faasolosolo. Psychopharmacology. 1998; 135: 416-422. [PubMed]
  167. Merrall ELC, Kariminia A, Binswanger IA, Hobbs MS, Farrell M, Marsden J, Hutchison SJ, Bird SM. Meta-auiliiliga o maliu e fesootai i fualaau faasaina i le taimi lava e tatala ai mai le falepuipui. Togafitiga. 2010; 105: 1545-1554. [PMC free article] [PubMed]
  168. Merikangas KR, Stolar M, Stevens DE, Goulet J, Preisig MA, Fenton B, Zhang H, O'Malley SS, Rounsaville BJ. Faʻasalalau aiga i le faʻaaogaina o vailaʻau. Faletusi o le Kolisi Faapitoa. 1998; 55: 973-979. [PubMed]
  169. Miedl SF, Peters J, Büchel C. Faʻataʻitaʻia le faʻaaogaina o taligalu i totonu o tagata taʻavale e faʻaalia e le tuai ma le ono faʻaititia. Faletusi o le Kolisi Faapitoa. 2012; 69: 177-186. [PubMed]
  170. Mucha RF, Pauli P, Angrilli A. Tali na tuʻuina atu e ala i suʻesuʻega faʻapitoa mo le ulaula. Faʻamaumauga a le Kanata o le Faʻatekinolosi ma le Faʻataʻitaʻi. 1998; 76: 259-268. [PubMed]
  171. Mugnaini M, Iavarone L, Cavallini P, Griffante C, Oliosi B, Savoia C, Beaver J, Rabiner EA, Micheli F, Heiderbreder C, Andorn AC, Pich EM, Bani M. GSK598809, nofo i le mafaufau o le dopamine D3 ma le gasegase o fualaau faasaina : suʻesuʻega faaliliu. Sosaiete mo Neuroscience. 2012; 38 Apstrats. [PMC free article] [PubMed]
  172. Munafó MR, Mannie ZN, Cowen PJ, Harmer CJ, McTavish SB. Aafiaga o le faʻaleagaina o le tyrosine i luga o le manaʻoga ma le filifilia lelei o le faʻaaogaina o le ulaula tapaa i tagata ulaula. Journal of Psychopharmacology. 2007; 21: 805-814. [PubMed]
  173. Myrick H, Anton RF, Li X, Henderson S, Drobes D, Voronin K, George MS. Eseesega o le faiʻai i mea inu ava ma tagata inu ava i mea inu ava: sootaga i le manaʻo. Neuropsychopharmacology. 2004; 29: 393-402. [PubMed]
  174. Narendran R, Martinez D. Faʻaleagaina o le Cocaine ma le faʻalauiloaina o le faʻamalosi o le dopamine: o se iloiloga taua o faʻamaumauga faʻamaonia ma faʻamatalaga. Synapse. 2008; 62: 851-869. [PubMed]
  175. Nutt DJ. Faʻamaʻitiaina o Faʻailoga o Faʻatauga Faʻaletulafono ma Faʻatauvalea. ITU Cambridge Ltd. Cambridge, Egelani: 2012. Fualaau e aunoa ma le ea vevela.
  176. Oberlin BG, Dzemidzic M, Bragulat V, Liagh CA, Talaʻaga T, O'Connor SJ, Kareken DA. O tali limasefulu i taui taui e faʻasaʻo ma le maualuga o le amio i tagata inu inu. NeuroImage. 2012; 60: 644-652. [PMC free article] [PubMed]
  177. O'Brien CP, Childress AR, Ehrman R, Robbins SJ. Faʻatonu tulaga i le faʻaaogaina o fualaau faasaina: e mafai ona latou faamatalaina le faʻamalosi? Journal of Psychopharmacology. 1998; 12: 15-22. [PubMed]
  178. O'Brien CP, Childress AR, McLellan AT, Ehrman R. Faʻatasia le faʻaogaina o le faʻaalia i togafitiga faʻapitoa i le toe maua mai o fualaau oona. Faʻafeiloaʻiga Faʻaleaga. 1990; 15: 355-365. [PubMed]
  179. O'Daly OG, Joyce D, Stephan KE, Murray RM, Shergill SS. O se suʻesuʻega a le MMRI o le amphetamine o le faʻataʻitaʻiga o le faʻataʻitaʻiga i tane soifua maloloina lelei. Faletusi o le Kolisi Faapitoa. 2011; 68: 545-554. [PubMed]
  180. O'Doherty J, Dayan P, Schultz J, Deichmann R, Friston K, Dolan RJ. Vaʻavaʻaia galuega o le telefoni feaveaʻi ma le faʻasolosolo i mea faigaluega. Saienisi. 2004; 304: 452-454. [PubMed]
  181. O'Sullivan SS, Wu K, Politis M, Lawrence AD, Evans AH, Bose SK, Djamshidan A, Lees AJ, Piccini P. Faʻailoaina le lafoaia o le dopamine i le faʻamaʻi o le maʻi o le Parkinson i le faʻamaʻi o le maʻi. Brain. 2011; 134: 969-978. [PubMed]
  182. Panlilio LV, Yasar S, Nemeth-Coslett R, Katz JL, Henningfield JE, Solinas M, Heishman SJ, Schindler CW, Goldberg SR. O amioga a le tagata e sailia ai le cocaine ma lona faʻatonutonuina e fualaau faʻasaina i totonu o le fale suesue. Neuropsychopharmacology. 2005; 30: 433-443. [PubMed]
  183. Paulson PE, Camp DM, Robinson TE. Taimi taimi o le faʻavaivaia o le faʻaleagaina o amioga ma le faʻaauau pea o le faʻalauteleina o amioga e fesoʻotaʻi atu i le faiʻai o le faiʻai o le monoamine i le taimi o le amphetamine o le a toso i totonu o manoa. Psychopharmacology. 1991; 103: 480-492. [PMC free article] [PubMed]
  184. Totogi D, Boileau I, Lobo D, Chugani B, Behzadi A, Wilson A, Kis S, Houle S, Zack M. Suesueina le galuega dopamine i le [11C] raclopride ma [11C] - (+) - PHNO PET. Sosaiete o le Ola Faanatura. 2012; 434 Apstrats.
  185. Perkins MA. E tatau i faʻaaliga ona faʻatupulaʻia amioga ulaula ina ia talafeagai lelei. Togafitiga. 2009; 104: 1620-1622. [PMC free article] [PubMed]
  186. Peters J, Bromberg U, Schneider S, Brassen S, Menz M, Banaschewski T, Conrod PJ, Flor H, Gallinat J, Garavan H, et al. Faʻasalaga faʻavae i lalo ifo o le ea i le taimi o le tauia o taui i tagata ulaula. Amerika Journal of Psychiatry. 2011; 168: 540-549. [PubMed]
  187. Potenza MN, Hong KA, Lacadie CM, Fulbright KK, Tuit KL, Sinha R. E fetaui ma le faʻamalosia ma le faʻaaogaina o fualaau oona: aafiaga o feusuaiga ma le koko. Amerika Journal of Psychiatry. 2012; 169: 406-414. [PMC free article] [PubMed]
  188. Rao H, Mamikonyan E, Tatala JA, Siderowf AD, Stern MB, Potenza MN, Weintraub D. Faʻaitiitia galuega faʻapitoa i le vaʻaia ma le faʻalavelave faʻalogo i le maʻi o Parkinson. Manuaga o le gaioiga. 2010; 25: 1660-1669. [PMC free article] [PubMed]
  189. Reid MS, Casadonte P, Baker S, Sanfilipo M, Braunstein D, Hitzemann R, Montgomery R, ​​Majewska D, Robinson J, Rotrosen J. O se suesuega i nofoagabo o le olanzapine, valproate, ma le coenzyme Q10 / L-carnitine mo le togafitiga o le koko. Togafitiga. 2005; 100: 43-57. [PubMed]
  190. Reid MS, Ho LB, Berger SP. Aafiaga o le tulaga o le siosiomaga i luga o le atinaʻeina o le faʻaogaina o le nicotine: Suʻesuʻega faʻalauiloa ma le neurochimium. Psychopharmacology. 1996; 126: 301-310. [PubMed]
  191. Reuter J, Raedler T, Rose M, Hand I, Gläscher J, Büchel C. Ole taʻalo faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le faʻagasologa o le polokalama o le taui mesolimbic. Natura Neuroscience. 2005; 8: 147-148. [PubMed]
  192. Robinson MJ, Berridge KC. Tau faʻanatura faʻapitoa, taaloga faitupe ma mea ua fai ma vaisu: toe faʻaleleia o le faʻaosofiaina o faaosofiaga mo taui taui. Sosaiete mo Neuroscience. 2012; 38: 605.3. Faletusi.
  193. Robinson TE, Becker JB. Suiga tumau i le faiʻai ma amioga e maua mai i le pulega o le amphetamine masani: o se toe iloiloga ma iloiloga o meaola manu o le amphetamine psychosis. Suesueina o Brain. 1986; 396: 157-198. [PubMed]
  194. Robinson TE, Berridge KC. O le faavae faʻavae o fualaau oona: o se faʻaosofiaga-faʻalauiloa manatu o vaisu. Iloiloga o le Brain Research. 1993; 18: 247-291. [PubMed]
  195. Robinson TE, Berridge KC. Togafitiga. Iloiloga Faaletausaga o le Psychology. 2003; 54: 25-53. [PubMed]
  196. Sato M. O se tulaga tumau tumau i le mafaufau i tagata gasegase ma le methamphetamine methamphetamine muamua. Annals New York Academy of Sciences. 1992; 654: 160-170. [PubMed]
  197. Sato M, Numachi Y, Hamamura T. Toe faʻaleagaina le faʻaleaoga o le mafaufau i le methamphetamine faʻataʻitaʻiga o le schizophrenia. Schizophrenia Bulletin. 1992; 18: 115-122. [PubMed]
  198. Schacht JP, Anton RF, Randall PK, Li X, Henderson S, Myrick H. Tausiga o le tali a le IRM i le faʻamatalaga o le ava: o se faʻataʻitaʻiga faʻatulagaina o faiga faʻavae. NeuroImage. 2011; 56: 61-68. [PMC free article] [PubMed]
  199. Schneider S, Peters J, Bromberg U, Brassen S, Medl SF, Banaschewski T, Barker GJ, Conrod PJ, et al. Taʻiala o le lamatia ma le tauleʻaleʻa o le tauleʻaleʻa: o se fesoʻotaʻiga masani e fesootaʻi ai i vailaau faʻaleagaina Amerika Journal of Psychiatry. 2012; 169: 39-46. [PubMed]
  200. Schoenmakers TM, de Bruin M, Lux IF, Goertz AG, Van Kerkhof DH, Wiers RW. Faʻaleleia o le tino o aʻoaʻoga faʻafeiloaʻiga faʻafeiloaʻiga e uiga i le faʻamalosia o fomaʻi. Tausiga o vailaʻau ma le ava malosi. 2010; 109: 30-36. [PubMed]
  201. Schott BH, Minuzzi L, Krebs RM, Elmenhorst D, Lang M, Winz OH, Seidenbecher CI, Coenen HH, Heinze HJ, Ziles K, Düzel E, Bauer A. Mesolimbic functional magnetic resonance imaging activation i le taimi o le faʻamanuiaina o faʻamanuiaga faʻamautuina ma le taui Lafoaia o le lapataiga o le dopada. Journal of Neuroscience. 2008; 24: 14311-14319. [PubMed]
  202. Schuckit MA. Faʻaaogaina e le alii talavou o le ava malosi i le ava malosi ma e aunoa ma talafaasolosolo aiga o le ava malosi. Journal of Studies on Alcohol. 1980; 41: 242-249. [PubMed]
  203. Schultz W, Dayan P, Montague PR. O se vaega o valoʻaga ma taui. Saienisi. 1997; 275: 1593-1599. [PubMed]
  204. Seo D, Jia Z, Lacadie CM, Tsou KA, Bergquist K, Sinha R. Eseesega o feeseeseaiga i tali mai i le faanatinati ma le ava. Faʻafanua o Brain Tagata. 2011; 32: 1998-2013. [PMC free article] [PubMed]
  205. Setiawan E, Pihl RO, Casey KF, Dagher A, Benkelfat C, Leyton M. Faʻateleina le faʻasaina o le dopamine i totonu o mataupu e aʻafia ai le ava malosi: o le suʻesuʻega o le PET [11C] raclopride. Kolisi a Kanata o Neuropsychopharmacology Fonotaga Faaletausaga; 2010. Faʻamatalaga.
  206. Siegel S. O le matafaioi o le faʻatulagaina i le faʻamalosia o fualaau faasaina ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu. I: Keehn JD, faatonu. Lapataiga i meaola: Suesuega ma togafitiga. Tomai Faapitoa; New York: 1979. pp. 143-168.
  207. Singer BF, Scott-Railton J, Vezina P. O le faʻamalosia o le saccharin e le mafaamatalaina e faʻaleleia ai le nofoaafi e tali atu i le amphetamine. Suesuega ole Brain Behavioral. 2012; 226: 340-344. [PMC free article] [PubMed]
  208. O le pese Singer BF, Tanabe LM, Gorny G, Jake-Matthews C, Li Y, Kolb B, Vezina P. Amphetamine suiga i le mea o loo i luga o le fomaʻi o le rat e tutusa lelei ma le fualaau o fualaau oona nai lo le tuufaasolo o fualaau faasaina. Biological Psychiatry. 2009; 65: 835-840. [PMC free article] [PubMed]
  209. Laititi DM, Jones-Gotman M, Aupito A. Faʻasaʻoina le dopamine faʻasao i le pito i tua o le fale e fetaui lelei ma le faʻamalieina o taumafa i tagata soifua maloloina soifua maloloina. NeuroImage. 2003; 19: 1709-1715. [PubMed]
  210. Laititi DM, Zatorre RJ, Dagher A, Evans AC, Jones-Gotman M. Suiga i le faiʻai e fesootaʻi ma le 'ai o sukalati: mai le fiafia i le faʻalavelave. Brain. 2001; 124: 1720-1733. [PubMed]
  211. Smelson DA, Williams J, Ziedonis D, Sussner BD, Losonczy MF, Engelhart C, Kaune M. O se suʻesuʻega pailate e lua-mataituina suʻesuʻega o le risperidone mo le faʻaitiitia o le manaʻoga i le taimi talu ai nei na faʻateʻaina mai ai tagata maʻi o le cocaine. Tala o Tusiga o le Faasaoina o Tomai. 2004; 27: 45-49. [PubMed]
  212. Somerville LH, Jones RM, Casey BJ. O se taimi o le suiga: amioga ma mea faʻaleaganuʻu o le faʻalauteleina o le lagona o le mafaufau i faʻalauiloa ma faʻafefe o le siosiomaga. Brain ma Cognition. 2010; 72: 124-133. [PMC free article] [PubMed]
  213. Spear LP. Taui, faʻalavelave ma aʻafia ai i le talavou: faʻafeiloaʻiga e faʻaleleia i luga o meaola ma meaola a le tagata. Atinaeina o le Cognitive Neuroscience. 2011; 1: 390-403. [PMC free article] [PubMed]
  214. Steeves TDL, Miyasaki J, Zurowski M, Lang AE, Pellecchia G, Van Eimeren T, Rusjan P, Houle S, Strafella AP. Faʻateleina le tuʻuina atu o le dopamine i totonu o tagata maʻi Parkinson o loʻo i ai taaloga faʻapitoa: a [11C] suʻesuʻe suʻesuʻega PET. Brain. 2009; 132: 1376-1385. [PMC free article] [PubMed]
  215. Stewart J. Disentangling sources of opioid withdrawal answers: comment on McDonald and Siegel. Faʻataʻitaʻiga ma Clinical Psychopharmacology. 2004; 12: 20-22. [PubMed]
  216. Stewart J, de Wit H, Eikelboom R. O le matafaioi o le le faatuaoia ma le faʻaaogaina o fualaau oona i le pulea e le tagata o ia lava ma mea e faʻamalosi ai. Toe Iloiloina o le Mafaufau. 1984; 91: 251-268. [PubMed]
  217. Stewart J, Eikelboom R. Aafiaga o vailaʻau faʻapitoa. I: Iversen LL, Iversen SD, Snyder SH, faatonu. Tusitaulima o le Psychopharmacology. Plenum Press; New York: 1987. pp. 1-57.
  218. Stewart J, Vezina P. Faʻavasegaina ma le faʻaalia o amioga. I: Kalivas PW, CD Barnes, faatonu. Sensitization i le Nervous System. Telford Press; Caldwell, New Jersey: 1988. pp. 207-224.
  219. Stewart J, Vezina P. Faʻasalaga faʻasalalau faʻaaogaina le faʻamalosia o le faʻamalosi o le faʻaosoina ae ia faʻaalia le tali atu i le amphetamine. Faʻataʻitaʻiga Faʻataʻitaʻi. 1991; 2: 65-71. [PubMed]
  220. Stoltenberg SF, Mudd SA, Blow FC, Hill EM. Iloiloina o fuataga o talafaasolopito o aiga o le ava malosi: o le maualuga ma le dichotomy. Togafitiga. 1998; 93: 1511-1520. [PubMed]
  221. Strakowski SM, Sax KW. Faʻaauau le tali atu o amioga i le toe faia o le d-amphetamine luitau: isi faʻamaoniga mo le faʻalauiloa i tagata. Biological Psychiatry. 1998; 44: 1171-1177. [PubMed]
  222. Strakowski SM, Sax KW, Rosenberg HL, DelBello MP, Adler CM. Tali a le tagata ile toe maualalo o le d-amphetamine: faʻamaoniga mo le faʻaleleia o amioga ma le faapalepale. Neuropsychopharmacology. 2001; 25: 548-554. [PubMed]
  223. Strakowski SM, Sax KW, Seti MJ, Keck PE., Jr Faʻaleleia le tali i le toe faia o le d-amphetamine: faʻamaoniga mo le faʻalauiloaina o amio i totonu o tagata. Biological Psychiatry. 1996; 40: 872-880. [PubMed]
  224. Suto N, Tanabe LM, Austin JD, Creekmore E, Pham CT, Vezina P. O le faʻaaliga muamua i psychostimulants ua faʻaleleia ai le toe faʻaleleia o le koko o loʻo sailia e nucleus accumbens AMPA. Neuropsychopharmacology. 2004; 29: 2149-2159. [PubMed]
  225. Tang DW, Fellows LK, Small DM, Dagher A. Meaʻai ma fualaau faasaina ua faʻagaoioia ai isi ituaiga o faiʻai: o se tolu-iloiloga o suʻesuʻega ole MRI galuega. Faaletino ma Amioga. 2012; 106: 317-324. [PubMed]
  226. Faʻapitoa RF, Kirisci L, Mezzich A, Cornelius JR, Pajer K, Vanyukov M, Gardner W, Blackson T, Clark D. Neurobiological disinhibition i tamaiti laiti e vavalo vave i le amataga o le faʻafitauli o le faʻaaogaina o vailaʻau. Amerika Journal of Psychiatry. 2003; 160: 1078-1085. [PubMed]
  227. Thompson JL, Urban N, Slifstein M, Xu X, Kegels LS, Girgis RR, Beckeman Y, Harkavy-Friedman JM, Gil R, Abi-Dargham A. Lafoaia o le dopamine i le vhizophrenia ma le faalagolago i le vailaau. Mentalic Psychiatry. i le lomitusi. [PMC free article] [PubMed]
  228. Tiffany ST. Se faʻataʻitaʻiga masani o fualaau faʻasaina ma le faʻaaogaina o fualaau faʻatau: o le gaioiga faʻamalosi ma mea e le faʻaaoga. Toe Iloiloina o le Mafaufau. 1990; 97: 147-168. [PubMed]
  229. Toates F. Motivational Systems. Cambridge University Press; Cambridge, UK: 1986.
  230. Tolivar BK, McRae-Clark AL, Saladin M, Tau KL, Simpson AN, DeSantis SM, Baker NL, Brady KT. Fuafuaga ole gaioiga ole gaioiga ma le faʻatinoina o le tino i methamphetamine-faʻalagolago i mataupu i le fale suesue. American Journal of Drug and Alcohol Abuse. 2010; 36: 106-113. [PubMed]
  231. Tran-Nguyen LTL, Fuchs RA, Coffey GP, Baker DA, O'Dell LE, Neisewander JL. Suiga o le taimi i le suʻesuʻeina o le cocaine ma le maualuga o le dopamine i le amygdala i le taimi o le faʻamaʻiina o cocaine. Neuropsychopharmacology. 1998; 19: 48-59. [PubMed]
  232. Treadway MT, Buckholtz JW, Cowan RL, Woodward ND, Li R, Ansari MS, Baldwin RM, Schwartzman AN, Kessler RM, Zald DH. Faiga faʻaogaina o eseesega o tagata taitoatasi i le faia o faaiuga a tagata. Journal of Neuroscience. 2012; 32: 6170-6176. [PMC free article] [PubMed]
  233. Tsuang MT, Lyons MJ, Meyer JM, Doyle T, Éisen SA, Goldberg J, Moni Moni, Lin N, Toomey R, Eaves L. Co-tupuga o le sauaina o fualaau eseese i alii. Faletusi o le Kolisi Faapitoa. 1998; 55: 967-972. [PubMed]
  234. NBL, Urfi N, Thompson JL, Xu X, Girgis RR, Raheja S, Haney M, Abi-Dargham A. Dopamine faʻasaʻo mai i le faʻaaogaina o le cannabis masani: O le [11C] suʻesuʻega o suʻesuʻega o mea na tutupu i totonu o le fale. Biological Psychiatry. 2012; 71: 677-683. [PMC free article] [PubMed]
  235. van Holst RJ, Veltman DJ, Büchel C, van den Brink W, Goudriaan AE. Vaʻaia le faʻamoemoe e faʻafeiloaʻi i le faafitauli tau taaloga: o le vaisu i le faʻatali? Biological Psychiatry. 2012; 71: 741-748. [PubMed]
  236. Vanderschuren LJ, Kalivas PW. Suiga i le dopaminergic ma le glu-tamatergic transmission i le induction ma le faʻaalia o le faʻaleigaina o amioga. O se iloiloga ogaoga o suʻesuʻega saʻo. Psychopharmacology. 2000; 51: 99-120. [PubMed]
  237. Venugopalan VV, Casey KF, O'Hara C, O'Loughlin J, Benkelfat C, Fellows LK, Leyton M. O le malosi o le phenylalanine / tyrosine e faaitiitia ai le faaosofiaina o le ulaula tapaa i vaega eseese o mea ua fai ma vaisu. Neuropsychopharmacology. 2011; 36: 2469-2476. [PMC free article] [PubMed]
  238. Vezina P. Sensitization of midbrain dopamine neuron reactivity ma le pulea lelei e le psychomotor o fualaau faasaina. Neuroscience ma Biobehavioral Reviews. 2004; 27: 827-839. [PubMed]
  239. Vezina P. Sensitization, vaisu o fualaau faasaina ma le mafaufau i meaola ma tagata. Alualu i luma i le Neuro-Psychopharmacology and Biological Psychiatry. 2007; 31: 1553-1555. [PMC free article] [PubMed]
  240. Vezina P, Leyton M. Faʻamatalaga faʻapitoa ma le faʻaalia o le faʻalauiloaina o lagona i manu ma tagata. Neuropharmacology. 2009; 56: 160-168. [PMC free article] [PubMed]
  241. Vezina P, Lorrain DS, Arnold GM, Austin JD, Suto N. O le faʻatonuina o le midbrain dopamine neuron o le toe talileleia e faʻaalia ai le tuliloaina o le amphetamine. Journal of Neuroscience. 2002; 22: 4654-4662. [PubMed]
  242. Vezina P, McGehee DS, Green WN. Faʻaaloalo i le nicotine ma le faʻalauiloaina o amioga e fai i le nicotine. Alualu i luma i le Neuro-Psychopharmacology and Biological Psychiatry. 2007; 31: 1625-1638. [PMC free article] [PubMed]
  243. Vezina P, Stewart J. Amphetamine o loʻo faʻatonuina i le faʻalauteleina o le faʻaleleia o le faʻalapotopotoga, ae le o le tumutumu o meaola faʻapitoa e faʻapitoaina ai manoa i le faʻaogaina o le morphine: le lava ni aʻafiaga. Suesueina o Brain. 1990; 516: 99-106. [PubMed]
  244. Vogel VH, Isbell H, Chapman KW. Tuuina atu le tulaga o le tagofia o nakoti. Journal of the American Medical Association. 1948; 138: 1019-1026. [PubMed]
  245. Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, Logan J, Gatley SJ, Hitzemann R, et al. Faʻitiʻitia le tali atu o le dopaminergic i totonu o mataupu faʻapitoa o cocaine-faalagolago. Natura. 1997; 386: 830-833. [PubMed]
  246. Volkow J, Jayne M, Franceschi D, Wong C, Gatwick SJ, Gifford AN, Ding YS, Pappas N. Nonhedonic meaʻai i totonu o tagata e aofia ai le dopamine i le taʻavale ma le methylphenidate e faʻamalosia ai lenei aafiaga. Synapse. 2002; 44: 175-180. [PubMed]
  247. Volkow ND, Wang GJ, Telang F, Fowler JS, Logan J, Childress AR, et al. Cocaine cues ma dopamine i le pito i lalo: masini o le naunau i vaisu cocaine. Journal of Neuroscience. 2006; 26: 6583-6588. [PubMed]
  248. Volkow ND, Wang GJ, Telang F, Fowler JS, Logan J, Child Child AR, Jayne M, Ma Y, Wong C. Dopamine ua faateleina le malosi e le o faaosofia ai le manao i tagata o loo i ai le koko e vagana ai ua pipii faatasi ma le siaki o le koko. NeuroImage. 2008; 39: 1266-1273. [PMC free article] [PubMed]
  249. Volkow ND, Wang GJ, Telang F, Fowler JS, Logan J, Jayne M, Ma Y, Pradhan K, Wong C. Profound ua faaitiitia i le faamatuuina o le dopamine i le malosi o le ava malosi: ono mafai ona auai le aufaasese. Journal of Neuroscience. 2007; 27: 12700-12706. [PubMed]
  250. Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, Telang F, Maynard L, Logan J, Gatley SJ, Pappas N, Wong C, Vaska P, Zhu W, Swanson JM. O faʻamaoniga e faʻaleleia e le methylphenidate le malosi o se galuega mathiki e ala i le faateleina o le dopamine i le faiʻai o le tagata. Amerika Journal of Psychiatry. 2004; 161: 1173-1180. [PubMed]
  251. Vollstädt-Klein S, Loeber S, Richter A, Kirsch M, Bach P, von der Goltz C, Hermann D, Mann K, Kiefer F. Faʻamaonia o le faʻaleleia o le soifua maloloina ma le faʻamalosia o le faʻaleleia o le magnetic image: faʻatasi i le va o le mesolimbic ma le faʻafoʻiina ma le faʻaituau i le ava malosi -o tagata e tuʻufaʻatasia. Faʻasologa o Meaola. 2011; 17: 807-816. [PubMed]
  252. Vollstädt-Klein S, Wichert S, Rabinstein J, Bühler M, Klein O, Ende G, Hermann D, Mann K. Muamua, masani masani ma le faʻamalosia o le ava malosi o loʻo faʻaalia i se suiga o le gaosiga o faʻataʻitaʻiga mai le malae vaʻaia i le taʻavale. Togafitiga. 2010; 105: 1741-1749. [PubMed]
  253. Volig KG, Troxel AB, Pauly MV, Glick HA, Puig A, Asch DA, Galvin R, Zhu J, Wan F, DeGuzman J, Corbett E, Weiner J, Audrain-McGovern J. faʻailoga. Le New England Journal of Medicine. 2009; 360: 699-709. [PubMed]
  254. Wachtel SR, de Wit H. Aafiaga autu ma amio o le toe-amphetamine faifai pea i tagata. Faʻataʻitaʻiga Faʻataʻitaʻi. 1999; 10: 271-281. [PubMed]
  255. Wan X, Nakatani H, Ueno K, Asamizuya T, Cheng K, Tanaka K. O le faavae faʻavae o le sili atu le lelei o le augatupulaga o loʻo i luga o le taaloga. Saienisi. 2011; 21: 341-346. [PubMed]
  256. Wang GJ, Geliebter A, Volkow ND, Telang FW, Logan J, Jayne MC, Galanti K, Selig PA, Han H, Zhu W, Wong CT, Fowler JS. Faʻaleleia le tuʻuina atu o le dopamine i le taimi o taumafa e faʻamalosia i le pisipisia o le maʻi. Mafuaaga. 2011; 19: 1601-1608. [PMC free article] [PubMed]
  257. Wang GJ, Smith L, Volkow ND, Telang F, Logan F, Tomasi D, Wong CT, Hoffman W, Jayne M, Alia-Klein N, Thanos P, Fowler JS. O le faʻaitiitia o le dopamine gaoioiga e vaʻaia ai le toe toilalo i methamphetamine tagata faʻatau. Mentalic Psychiatry. 2012; 17: 918-925. [PMC free article] [PubMed]
  258. Vai AJ, Marhe R, Franken IH. Ole vaʻaia o fualaau faasaina e maualuga maualuga ao leʻi oʻo i le taimi ao faʻaosoosoga e faʻaaoga heroin ma cocaine. Psychopharmacology. 2012; 219: 909-921. [PubMed]
  259. Weiss F, Maldonado-Vlaar CS, Parsons LH, Kerr TM, Smith DL, Ben-Shahar O. Pulea o amioga e maua ai le cocaine e fualaau faasaina e mafua mai i fuamoa: aafiaga i le toe maua mai o le taotoga-o le tali ma extracellular dopamine i le amygdala ma nucleus accumbens. Taualumaga a le National Academy of Sciences. 2000; 97: 4321-4326. [PMC free article] [PubMed]
  260. Wikler A. Alualu i luma lata mai i suesuega i luga o le neurophysiological faavae o le vaisu o le morphine. Amerika Journal of Psychiatry. 1948; 105: 329-338. [PubMed]
  261. Wikler A. Dynamics o le faʻalagolago i fualaau faasaina. O aʻafiaga o se talitonuga faʻavae mo suʻesuʻega ma togafitiga. Faletusi o le Kolisi Faapitoa. 1973; 28: 611-616. [PubMed]
  262. Winkielman P, Berridge KC, Wilbarger JL. O aʻafiaga e le afaina i le masked fiafia fiafia ma le ita e aafia ai amioga o le taumafa ma faʻamasinoga o le tau. Tino ma le Social Psychology Bulletin. 2005; 31: 121-135. [PubMed]
  263. Wong DF, Kuwaran H, Schretlen DJ, Bonson KR, Zhou Y, Nandi A, et al. Faʻateleina le nofoia o le resamine i totonu o le tagata i le taimi o le faʻaaogaina-o le gaioiga o le koko. Neuropsychopharmacology. 2006; 31: 2716-2727. [PubMed]
  264. Vase J, Schlagenhauf F, Kienast T, Wüstenberg T, Bermpohl F, Kahnt T, Beck A, Ströhle A, Juckel G, Knutson B, Heinz A. Dysfunction of processing process correlates with alcohol craving in detoxified alcoholics. NeuroImage. 2007; 35: 787-794. [PubMed]
  265. Wray JM, Godleski SA, Tiffany ST. Faʻafeiloaʻi ile gaioiga i le natura masani ole ulaula tapaa: o le aʻafiaga o ata ma vailaau oona ulaula. Psychology of Addictive Behaviors. 2011; 4: 733-737. [PMC free article] [PubMed]
  266. Yang Z, Xie J, Shao YC, Xie CM, Fu LP, Li DJ, Fan M, Ma L, Li SJ. Faʻaalia tali faʻapipiʻi i faʻataʻitaʻiga o le reactivity i tagata o loʻo faalagolago i le heroin: o se suʻesuʻega a le MATM. Faʻafanua o Brain Tagata. 2009; 30: 766-775. [PubMed]
  267. Yau WYW, Zubieta JK, Weiland BJ, Samudra PG, Zucker RA, Heitzeg MH. O le aotelega o le tali atu i mea e faaosofia ai le malosi o tamaiti i le ava malosi: o mafutaga ma mea e ono tulaʻi mai i le amio ma le ava malosi. Journal of Neuroscience. 2012; 32: 2544-2551. [PMC free article] [PubMed]
  268. Yoder KK, Morris ED, Constantinescu CC, Cheng TE, Normandin MD, O'Connor SJ, Kareken DA. Aʻo le mea e te vaʻaia e le o le mea e te mauaina: faʻamatalaga o le ava, puleaina o le ava, mea sese o valoʻaga, ma le dopamine tagata. Alcoholism: Suesuega Faʻapitoa ma Faʻailoga. 2009; 33: 139-149. [PMC free article] [PubMed]
  269. Zald DH, Boileau I, El-Dearedy W, Gunn R, McGlone F, Ditcher GS, Dagher A. Dopamine tuuina atu i le tagata i le taimi o galuega tau tupe. Journal of Neuroscience. 2004; 28: 4104-4112. [PubMed]
  270. Zhao LY, Tian J, Wang W, Qin W, Shi J, Li Q, Yuan K, Dong MH, Yang WC, Wang YR, Sun LL, Lu L. O le matafaioi o le tosoina o le cortex i tua muamua i le faatonutonuina o le manao i le toe totoina i tagata ulaula. PLoS tasi. 2012a; 7: e43598. [PMC free article] [PubMed]
  271. Zhao M, Fan C, Du J, Jiang H, Chen H, Sun H. Faʻailoga ma le tali atu i le tino i tagata lata mai talu ai nei ma le umi o le faʻasolosolo o le maʻi. Faʻafeiloaʻiga Faʻaleaga. 2012b; 37: 393-398. [PMC free article] [PubMed]
  272. Ziauddeen H, Farooqi IS, Fletcher PC. Oona ma le faiʻai: o le a le faʻamautinoaina o le vaisu faataitai? Natura Neuroscience. 2012; 13: 279-286. [PubMed]
  273. Zijlstra F, Booij J, van den Brink W, Franken IHA. Faʻailoga o le senitonu dopamine D2 ma le tuʻuina atu o le dopamine i le taimi o le faʻailoaina-na mafua ai ona manaʻo i ni tamaʻitaʻi o loʻo vaʻavaʻai i le opiate. European Neuropsychopharmacology. 2008; 18: 262-270. [PubMed]
  274. Zijlstra F, Veltman DJ, Booij J, van den Brink W, Franken IHA. O mea e le o le neurobiological e mafua ai le manaʻoga ma le anhedonia i le taimi talu ai nei, o tamaʻitaʻi o le opioid. Tausiga o vailaʻau ma le ava malosi. 2009; 99: 183-192. [PubMed]
  275. Zimmer BA, Oleson EB, Roberts DCS. O le faʻaosofiaina o le tagata lava ia e faʻateleina pe a maeʻa se talaʻaga o le faʻaogaina o le faiʻai o le cocaine. Neuropsychopharmacology. 2012; 37: 1901-1910. [PMC free article] [PubMed]
  276. Zinkernagel C, Naef MR, Bucher HC, Ladewig D, Gyr N, Battegay M. Onset ma le mamanu o mea e faʻaaogaina i fualaau faʻasaina o fualaau oona. Tausiga o vailaʻau ma le ava malosi. 2001; 64: 105-109. [PubMed]