Vaega Faʻaauau Faʻapitoa E le gata i lea, ae o loʻo faʻataunuʻuina e le fomaʻi (2016)

I luma. Fomaʻi, 07 Mati 2016 | http://dx.doi.org/10.3389/fpsyt.2016.00030

faʻatusaIdaira Oliva ma Mataio J. Wanat*
  • Matagaluega o Biology, Neurosciences Institute, University of Texas i San Antonio, San Antonio, TX, ISA

O amioga faʻafefete i tagata uma ma togitogi e masani ona manatu e tulaʻi mai i le faʻaaogaina o auala e aʻoaʻo ai. O suʻesuʻega muamua na faʻaalia ai o le mauaina ma le faʻaalia o le tele o fualaau faʻatau fualaau e aofia ai le faʻalauteleina o le vateatea (VTA), o le ogatotonu o le midbrain e aofia ai le dopamine, GABA, ma le glutamate neurons. O aafiaga o vailaau e suia ai le faatosina ma le inhibitory o le synaptic input i luga o VTA dopamine neurons, e fautuaina ai se matafaioi taua mo le VTA afferents i le faasalalauina o aafiaga o fualaau faasaina. I lenei iloiloga, matou te tuʻuina atu faʻamatalaga e aʻafia ai le VTA i amioga e faʻatau i fualaau faasaina, faʻamaonia le eseesega o fuainumera o le neuronal i totonu o le VTA, ma talanoaina amioga faʻaleagaina o le filifilia ma le filifilia o vaʻalele VTA. O suʻesuʻega i le lumanaʻi e manaʻomia e iloa ai po o ai VTA o loʻo afaina ma pe o le a le tele o tagata i totonu o le VTA o loʻo faʻatautaia ni vailaʻau maʻoti patino. O isi suʻesuʻega e talafeagai foi mo le faʻamalamalamaina o suiga faapitoa o le synaptic i le dopamine ma non-dopamine neurons i le VTA i le faʻamautuina o fualaau. O le faʻamaoniga o alalaupapa o le neural ma fetuunaiga e aʻafia ai ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina e mafai ona faʻamalamalamaina ai aʻafiaga o le neura mo le faʻamalosi ma le loloto o le faiai e faʻaosofia ai faʻalavelave e togafitia ai le faʻaleagaina o vailaʻau.

 

faʻatomuaga

O le faʻaaogaina o fualaau faasaina o se faafitauli ogaoga i le lalolagi, faatasi ai ma le United Nations Office on Drugs and Crime ua fuafua e 246 miliona tagata i le lalolagi atoa ua faaaogaina fualaau faasaina i le 2013. O le tele o faʻafitauli o le maualuga o le aʻafiaga o le faʻaaogaina o vailaʻau (SUDs), lea na fuafuaina i le 2014 e faʻaleagaina 21.5 miliona tagata i Amerika, e tutusa ma ~ 8% o le faitau aofai (1). I le faaopoopo atu i le aafiaga patino o se SUD, o loʻo i ai se tamaoaiga tau tamaoaiga ona o le leiloa o le gaosiga, solitulafono, ma le tausiga o le soifua maloloina, e tusa ai ma le US ofisa o le National Policy Drug Policy ua fuafuaina e tau $ 180.8 piliona i le tausaga ile US. toʻatasi.

O loʻo iai nei faʻamaoniga o loʻo i ai pea i luga o se faʻatelega lea e fesoʻotai ai le faigata o le maʻi ma le numera o faʻataʻitaʻiga na ausia e se tasi ile tausaga talu ai. E tusa ai ma le DSM-V, o le faʻavaeina o le SUD e oʻo atu i ni fusi sefa se fa: faʻafitauli le lelei (ie, faʻaaogaina nai lo le mea e manaʻo i ai), faʻaletonu o agafesootai (faʻaoga, faʻaaogaina o vailaʻau faʻaalu mo fegalegaleaiga a le tagata lava ia ma galuega le lelei), lamatia amioga (faʻataʻitaʻiga, faʻaaogaina e ui lava i aʻafiaga leaga e iloa), ma aʻafiaga o vailaau faʻapitoa (ie, faapalepale ma le faʻasolosolo). O se tasi o itu pito sili ona faigata i le togafitia o SUVs o le maualuga maualuga lea o le toe toilalo, lea e tupu ile ~ 40-60% o tagata taitoatasi (2). I le faʻaaogaina o fualaau faasaina, o le faʻaaogaina o faʻamatalaga tuʻufaʻatasiga o fualaau oona e maua ai le naunau e ono mafai ona faʻaalia le avanoa e toe faʻafoʻi ai le mea na tutupu (3). O le vavalalata o le sootaga i le va o fualaau faasaina ma faʻamatalaga e fesoʻotai ai o loʻo umia ai le tautoga o se auala e le faʻaaogaina mo togafitiga mo le togafitia o SUDs (4). Ae ui i lea, o lo tatou malamalamaaga i vaʻaiga faʻainitaneti patino ma faʻaaogaina i totonu o le fale e faʻatatau i amioga e faʻatau ai fualaau faasaina e le maeʻa.

Mamenti Faataitaiga o Vailaʻau Faʻatau Taofia

O faiga faʻataʻitaʻiga a Rodent e masani ona faʻafaigaluegaina e suʻesuʻe ai aʻafiaga o fualaau faasaina i amioga. I lenei iloiloga, o le a tatou taulai atu i psychostimulants ma opiates, ona o le tele o suesuega i fale suesue ua taulai atu i nei fualaau faasaina. O le faʻaaogaina o le psychostimulants poʻo le opiates e faʻatupulaʻia ai le locomotor i gaʻo (5). O le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina e le o faʻasolosolo e mafai ona oʻo atu ai i le alualu i luma ma le umi o lenei gaoioiga i luga o fualaau oona, o se mea taua e taua o le faʻaleigaina o amioga (5). O le tasi le tuiina o le coca i luga o gasegase e mafai foi ona faʻafeiloaʻi ai lagona (6, 7). E le gata i lea, e tusa lava pe leai se vailaʻau e faʻatautaia, o loʻo faʻatupuina le gaioiga i le tulaga lava e tasi na maua ai e manu se tui fualaau faʻatasi i le aso muamua (8). O nei taunuʻuga e faʻamaonia ai o le mafutaga i le va o se fualaau faasaina ma le faʻalapotopotoga o loʻo maua ai le vailaau faʻasaina e vave ona aʻoaʻoina pe a uma ona faʻaalia.

O faʻamatalaga vailaʻau faʻasolosolo e faʻaaogaina ai se faatosinaga mamana i amioga amio i tagata taitoatasi ma SUD (3). O le atinaʻeina o se faʻalapotopotoga i le va o fualaau faasaina ma faʻamatalaga e mafai ona suʻeina i totonu o tagata i le fale suesue (9, 10), faʻapea foʻi ma togitogi e ala i le faʻaaogaina o se mea e fiafia i ai nofoaga (CPP) faʻasologa o amio (11). Ole suʻega lenei o loʻo aʻafia ai le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina i totonu o le potu e tasi ma le pulea o inisiua i se isi itu, ae o le potu faʻapitoa. O le vafealoai vavalalata i le va o le vailaʻau faʻasolosolo ma le faʻataʻitaʻiga e mulimuli ane iloiloina i se taimi o le suʻega lea e mafai ai e le tootoo ona maua saoloto i potu uma i se tulaga e leai se fualaau faasaina (11). O le aʻoaʻoga faʻapitoa a le CPP e mafai ona aofia ai se vaega faʻaumatia ma se suʻega toe faʻafouina (12, 13), lea e faʻataʻitaʻi ai le taofia o fualaau faasaina ma le toe faʻaleleia o loʻo matauina i tagata o loʻo mafatia i se SUD. E ui o faʻataʻitaʻiga a le CPP e faʻatalanoaina aʻoaʻoga faʻale-aganuʻu e aofia ai le faʻamalosiina o taunuʻuga, o suʻega o le vaʻavaʻaʻi (CPA) e suʻeina ai aʻoaʻoga e aofia ai aʻafiaga e tulaʻi mai. Aemaise lava, o faʻataʻitaʻiga o le CPA e masani ona faʻaaogaina e suʻesuʻe ai le tulaga le lelei o le tino pe a maeʻa le faʻamavaeina o fualaau (14, 15).

O le faʻalauteleina o le faʻalauiloaina ma le CPP faʻapitoa e faigofie tele ona faʻatinoina, ae latou te manaʻomia togafitiga faʻaaogaina o vailaʻau. E mafai ona vave faʻaaogaina ni togavao i fualaau faʻasoa e faʻafoʻiina e le tagata lava ia e ala i se pusa vevela. O le tele o fualaau o togafitiga o fualaau oona ua atiaʻe e faʻataʻitaʻi ai uiga faʻaalia i tagata ma SUD. Mo se faʻataʻitaʻiga, o roi ma le faʻatapulaʻaina (1 h) i vailaau faʻasaina i aso taʻitasi e pulea ai le faʻamautinoaina o le faʻaaogaina o fualaau faasaina. Ae ui i lea, o rodents faatasi ai ma le faalauteleina (6 h) i fualaau faasaina e faateleina ai a latou meaʻai i luga o le tele o aoaoga, e pei o le fualaau faasaina e mafai ona matauina i tagata taitoatasi ua maua i SUD (16-18). E pei lava o le faaaogaina o fualaau faasaina e le mafai ona taitaiina atu ai i se SUD, ae le o togi uma lava e pulea le fualaau oona o le a atiina ae se faatusa o le vaisu. Afai e masani ona toleniina ai le oona e togafitia ai fualaau faasaina (~ 3 masina), o se vaega o laumei e faaalia ai uiga e maua i tagata i SUDs, e pei o le sailia o fualaau faasaina i le leai o le malosi, taumafai malosi e maua se fualaau oona, ma saili fualaau faasaina e ui i aʻafiaga leaga (19). O toleniga e toleniina ai fualaau oona e faʻaaogaina foi e faʻataʻitaʻi ai toe faʻafoʻi. O le toe fesuiaʻi i tagata e masani ona afaina e ni vaega taua se tolu: ave o fualaau faasaina, faʻaalia i faʻamatalaga muamua na fesootaʻi ma le vailaʻau, poʻo le feagai ma se faʻalavelave olaga-mea tutupu (20-22). O nei aʻafiaga (faʻaaogaina o vailaau faʻasaina, faʻaalia i fualaau faʻatau fualaau, poʻo le atuatuvale) e mafai ona toe faʻaleleia amioga faʻatau fualaau i totonu o faʻatau togafitiga o fualaau oona (23).

E pei lava o tagata ei ai le SUD, o amioga faʻapitoa i fualaau oona e aofia ai se vaega o aʻoaʻoga, tusa pe o le faʻalautelega (faʻapitoa o le amio, CPP, CPA, ma le toe faʻafouina) poʻo le tagata e galue (faʻamalositino). E ui e aofia ai le tele o vaega o faiʻai i le aufaasālalau o aʻoaʻoga ma faʻatau fualaau faʻatau, o le a tatou taulai atu i le vaega o felaʻuaiga lautele (VTA) i lenei iloiloga. O le a tatou talanoaina foi mea autu autu i le VTA, pe faapefea e nei mea faatino ona aafia ai le VTA neuron activity, ma tuuina mai nei ni sailiiliga i le auala e aafia ai nei tagata afaina o VTA i amioga e faalagolago i fualaau faasaina.

VTA Faʻaaofia i Faʻafitauli Faʻalagolago i Vailaʻau

O launiu dopamine e afua mai i le VTA o lena poloketi i le nucleus accumbens (NAc) o loʻo aofia ai ma le faʻasalalau o le faʻamalosia o gaioiga o mea faʻaleagaina (24-26). Aʻo faʻamauaina fualaau faʻasaina maualuga le maualuga o le dopamine i le NAc (27, 28), o le tele o tagata e le faʻaaogaina fualaau faʻasaina e le afaina ai le afaina o le dopamine (27). Psychostimulants e aʻafia ai le maualuga o dopamine i le suia o le taofiofi o le dopamine mai le avanoa extracellular (29, 30), ae o le opiates e siitia tuusao le faasalalauina o le dopamine e ala i le taofiofia o le inhibitory input into dopamine neurons (31-33).

Ole televise eletise e fesoʻotaʻi ma soʻo se amioga e faigata tele, e ui lava o suesuega tele i le tele o tausaga talu ai o loʻo faʻaalia ai o le VTA e matua aʻafia lava i le tauleleia ma le faʻaaogaina o fualaau oona. Mo se faʻataʻitaʻiga, e manaʻomia le VTA mo le faʻalauiloaina o amioga e mafua mai le amphetamine poo le mu-opioid resonor agonists, e ui lava o faʻamatalaga mo le aofia ai o le VTA i le cocaine o le faʻasalaga amio e faʻafefiloi (5). O le VTA e aʻafia foi ma le CPP mo le psychostimulants ma le au faipule (34-39), ma faatasi ai ma le CPA na mafua mai i le kappaid activation activation (activation)15). O le VTA e manaʻomia foi mo le faʻalavelave, faʻaaogaina, ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina i togitogiina e le tagata lava ia cocaine (23, 40-42) poʻo heroin (43-45). E ui lava e masani ona puluvaga amioga a le VTA i le dopamine neurons, ae o le faateleina o faʻamaoniga e faʻaalia ai le aofia ai o le non-dopamine VTA i le faʻatonutonuina o taunuʻuga amio.

Eseesega o Neuronal Eseese i totonu o le VTA

O le VTA faʻatasi ai ma le tuaoi tele nigra pars compacta o le muamua o le dopamine e gaosia ai le nifo i totonu o le faiʻai (46). O uluai faamaumauga o le electrophysiological na faailoa mai ai o le VTA na aofia ai ni fuainumera se lua o le neuronal, e taua o ni dopamine neurons ma goto o le GABA i le lotoifale (31, 47). Ae ui i lea, o se vaega o laina eletise VTA na faʻaalia ai le tali atu i le elerophysiological tali atu i le serotonin ma le opioid agonists, ma tuʻuina atu faʻamaoniga mo le i ai o se numera fou ole fuainumera ole VTA (48). O le maua mai o faʻamaoniga i le sefulu tausaga talu ai ua faʻaalia ai le faigata o le VTA e tusa ai ma le faʻaogaina o le tino ma le faʻatulagaina o sini.

O fua o le Dopamine e aofia ai le tele o le faitau aofai o tagata i totonu o le VTA, e pei o tyrosine hydroxylase (TH), o le enzyme faatapulaaina mo le syntamine o le dopamine, o loo maua i le 60% o VTA neurons (46, 49). VTA dopamine neurons e masani lava ona na o le tasi le vaega e faʻatautaia, e aofia ai le faitau aofaʻi o tagata o loʻo aʻafia i le tele o le faiai o le tino, e aofia ai le NAc, o le tuai, le cortex, amygdala, globus pallidus, ma le lateral habenula (LHb)46, 50, 51). Ae ui i lea, o faʻamatalaga lata mai ua faailoa mai ai o le dopamine neurons o loʻo faʻapipiʻi atu i le masini NAc e tuʻuina atu faʻasalalauga i fafo atu o le striatum (50). I le masani ai, ua faailoaina foi dopamine neurons e faavae i luga o meatotino eletise, e aofia ai le i ai o se gaioiga umi o gaioiga tolu, o le maualalo o le fuaina o le telefoni, o le oso i luga, ma le auai o le Ih o loʻo i ai nei (52, 53). Ae ui i lea, o le gaioiga o le gaioiga faatino atonu e le lava e faʻamaonia ai le anotusi mimita o VTA Neurons (49, 54). E le gata i lea, o le tele o laina i totonu o vaega taua o le VTA Ih ae leai ni TH. E ui o gaioiga gaioiga ono mafai ma Ih e le o taimi uma e iloa ai le anomea o le dopamine, o nei elemene o le electrophysiological e mafai ona fesoʻotaʻi i le mea e fai ai galuega a le VTA (55-57).

O le numera aupito maualuga lona lua i le VTA e aofia ai neva GABA (~ 25%) e masani ona faailoaina e le i ai le glutamic acid decarboxylase (GAD) (58, 59). I le taimi muamua na manatu e sili ona aoga e pei o tagata i totonu o le lotoifale (31), O le VTA GABA neurons e faʻafesoʻotai tonu le gaoioiga a VTA dopamine neurons (60, 61) ma faʻatautaia foi i le pallidum telefoni (VP), o le hypothalamus lalata (LH), ma le LHb, faʻatasi ai ma laʻititi laʻititi i le amygdala, corsox muamua (PFC), ma le NAc (62-64). Talu ai nei, na faailoaina ai le dopamine neurons o se punavai faaopoopo o le GABA i le VTA, aua o nei neurons e mafai ona tuufaatasia le GABA e ala i se aldehyde dehydrogenase-mediated path (65). VTA ma faʻateleina le laupepa ole dopamine neurons GABA i vailaʻau e ala i le vailaʻau vaʻaia mo le dopamine, e faʻaalia ai o le GABA e mafai ona tumu i le dopamine e faʻaalia ai aafiaga eletise i luga o neo uaua i le NAc ma le dorsal striatum (66, 67).

I le faaopoopo atu i le dopamine ma le GABA, o le laʻititi pasene o laina VTA e aofia ai le vicutamular glutamate transporter 2 (VGluT2), o se maka mo glutamate neurons. O nei launiu e sili ona nonofo i vaega o le VTA ma le poloketi i le televise, PFC, VP, amygdala, ma le LHb, faapea foi le sosolo i luga ole lapatamea (dopamine neurons)57, 64, 68-72). O se vaega o le VGluT2 i totonu o le VTA o loʻo faʻaalia foi le TH ma e mafai ona faʻatino i le PFC ma le faʻasalalauga faʻapitoa (70). O nei neurons faʻasaʻo uma le dopamine ma le glutamate (73-77) e ui e le masani ona tuʻuina atu i le saite lava e tasi poʻo mai le synaptic vesicles tutusa (78). E ui o le VTA na aofia ai naʻo le dopamine ma le GABA, o suʻesuʻega talu ai nei e faʻamalamalama ai o le VTA e aofia ai laʻau o le dopamine lea e mafai ona faʻamafaʻailogaina GABA, dopamine neurons e faʻamautu ai le gutu, GABA neurons, ma le glutamate neurons.

O le faʻaogaina o le vailaʻau o le VTA e mafai ona faʻataunuʻuina ai amioga faʻalauiloa poʻo le faʻaleagaina e tusa ai ma le fuainumera o le fuainumera o tagata e faʻatatau i ai. Faʻatoagaina o launiu o le dopamine e faʻamalosia ma lava lelei mo le faʻamautuina o le CPP, ao leʻo le dopamine neurons e faʻafefeteina ma maua ai se CPA (60, 79, 80). O le faʻamalosia o le VTA dopamine neurons e faʻaleleia atili ai le faʻamalosia o amio i galuega faʻatonu (81-84). I le eseesega, o le faʻafouina o le VTA GABA neurons e faʻafefeteina, e maua ai le CPA, ma faʻaititia ai le faʻaaogaina o taui e ala i le taofiofia o le gaoioiga a VTA dopamine neurons (60, 61). O le mea e malie ai, o le faʻamalosia o le VTA GABA o loʻo faʻamalosia ai le faʻasalaga i luga o faleoloa mumunergic i le NAC e faʻamalosia ai le faʻaeseesega i le va o le faʻaituau ma le faʻaosofia o mea tutupu (63). O le faʻamalosia o le vatelagenetic o VGluT2-aofia ai neurons i totonu o le VTA e lava foi mo le faʻatuina o le CPP, o se aafiaga e faʻatalanoaina e ala i le faʻagaoioia o Vama dopamine i le lotoifale (72). I le tuufaatasiga, o nei suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai o amioga a le VTA-faʻasalalauga, e aofia ai amioga faʻapitoa o fualaau faasaina, e ono aofia ai se feeseeseaiga faigata i le va o le faitau aofaʻi o tagata i le VTA.

Faʻafefe Faʻafefe o le VTA

O le VTA o loʻo nofoia e le tele o ituaiga o meafaigaluega, o le tele o nei fesoʻotaʻiga. O loʻo i ai i luga o le VTA le eletise o le gastromedial concentrate nucleus (RMTg), VP, o le moega o le stria terminals (BNST), LH, pedunculopontine nucleus telecleus (PPT), o le nucleus enlargmental nucleus (LDT), o le nucleus racle nucleus (DR), NAc , PFC, ma amygdala (50, 85-87). E ui o le VTA dopamine ma le GABA e leʻo nofoia e le tele o le tasi itu o le faiai (50), e itiiti se mea e iloa e uiga i mea e fai i VGluT2 i totonu o le VTA. I lalo ifo, o le a tatou talanoaina pe faapefea ona faatosinaina i totonu o le VTA le tele o mea e gaosia ai le VTA i le gaioiga o le VTA, pe faapefea ona aafia nei amioga i amioga VTA-faalagolago, ma suʻesuʻega lata mai i luga o VTA o loʻo aʻafia i amioga faʻalagolago i fualaau faasaina.

Rostromedial Tegmental Nucleus

O le RMTG (lea e taua foi o le siʻusiʻu o le VTA) o se faʻalautele e aofia ai neva GABA o loʻo galue o se vaʻa faʻasaina i le va o le LHb ma le VTA (86, 88-92). Liona o le RMTg ua faaalia ai se taua tele mo lenei va o le faiʻai i le faʻatonutonuina o amioga faʻafefete (86). E le gata i lea, o le faʻaaogaina o laina i totonu o le RMTg e faʻaaogaina e ala i faʻalavelave faʻafuaseʻi ma faʻasaina e taui (86). O le RMTg e matua aʻafia ai le sasaina o neu VTA, e pei o le RMTg inactivation e faʻatupulaʻia ai le dopamine neuron firing (93), ae o le faʻamalosiina o le RMTg o loʻo tosoina le dopamine faʻailo (93-95).

O le RMTG ua faʻalauteleina le aloaia o se mea taua i le faʻasalalau o aʻafiaga o fualaau faasaina. O le faʻamalosiaga o aʻafiaga a le au faipule na muaʻi manatu e tulai mai i le faʻatoagaina o faʻataʻitaʻi o le mu-opioid i VTA GABA internalurons (31), e ui o le faʻaopoopoina o faʻamaoniga e taʻu mai ai o le autu autu o le au faipisinisi e sili atu nai lo le RMTg afferents i le VTA (33, 96, 97). O le faʻafoega o le morphine e faʻaititia ai le gaosiga o le RMTg cell, lea e faʻaitiitia ai le faʻasaina i VTA dopamine neurons, e mafua ai le maualuga o le dopamine neuron firing (94-96). O le mea moni, o le faʻatoaagaina o le faʻaaogaina o faʻataʻitaʻi o le mu-opioid i le RMTg neurons e faʻatatau i le VTA ua lava lea mo le faia o se mea e fiafia i ai taimi (98). A maeʻa ona vavaeeseina, ona faʻasaina ai lea o laina o le RMTg e le toe siitia ai le VTA dopamine. O lenei le mafai e le RMTG ona faʻasaina dopeline neurons o loʻo faʻasalalau i se vaega e ala i se suiga i le VTA glutamatergic leo (93). E ui o le suʻesuʻega a le RMTg i le VTA e faʻasalalau ai aʻafiaga faʻamalosia o sui (33, 96, 98), o auala faaopoopo ole VTA e aofia ai ma le dopamine neuron toleniga i le au faipule pe a uma ona aveeseina (93).

Psychostimulants foi e aafia ai le gaoioiga a le RMTg neurons (94). O le faʻaaogaina o le cocaine e maualuga ai le maualuga o Fos, o se mea e fesoʻotaʻi ma le faʻalauteleina o le neuronal activity, i totonu o RMTg neurons (99, 100). O le mea e mataʻina ai, o maualuga o le Fos i totonu o le RMTg neurons o loʻo faʻalauiloa i le VTA e maualuga pe a maeʻa ona faʻaogaina i le kiona le faʻaaogaina o cocaine (101). O le RMTg e talafeagai foi mo amioga faʻafefete e aʻafia ai le cocaine o loʻo matauina pe a faʻasalaina le cocaine (102). O isi faʻataʻitaʻiga e manaʻomia e faʻamaonia ai pe o le faʻasologa o le RMTg i le VTA o loʻo aʻafia ai i amioga faʻafefeteina ma faʻamalosia e mafua mai i le kokeni.

Fefaatauaʻiga Pallidum

O le VP e aʻafia i le gaosia o mea faʻaleleia ma faʻaosofiaina amio (103). GABA neurons i le VP e maua ai le tele o faʻamatalaga inhibitory i le VTA (87, 104). Faʻatoagaina o mimita VP e maua ai le inhibitory o galu o le GABA i dopamine ma non-dopamine Vaiata (VTA)105). O le aoga o le le faʻaaogaina o le VP o le a faʻapupulaina ai le faitau aofaʻi o le faitau aofaʻi o tagata i le putame dopamine neurons (106) e ui lava e le o iloa le aʻafiaga i nonone dopamine VAE. E tele laina o faʻamaoniga e faʻaaoga ai le VP i amioga faʻapitoa fualaau faasaina. Vailaʻau VP o loʻo faʻapipiʻi atu i dopamine ma non-dopamine neurons e matua faʻasaina e le au openi (105). E le gata i lea, o faʻamalosi VP poʻo togafitiga faʻapitoa i le VP e mafai ona puipuia ai le faʻaogaina o le morphine (107, 108), le CPP faʻaaogaina fualaau faasaina (35, 109, 110), puleaina e le tagata lava ia (111), ma toe faʻafouina (40, 41, 112). Vaiaso VP o loʻo faʻapipiʻi atu i le VTA o Fos e faʻaaogaina pe a maeʻa ona toe faʻaleleia e le cocaine (101) ma le faʻauʻuina o nei uʻamea ua lava mo le taofia o le toe faʻaleleia o le faʻaaogaina (113). E ui o vailaʻau VP e faʻatino i le dopamine ma non-dopamine neurons i le VTA (105), e le o manino pe o le a le aofaʻi o tagata (s) i le VTA o loʻo aʻafiaina e VP i totonu o fua o fualaau oona.

Bed Nucleus o le Stria Terminalis

O le BNST o loʻo aofia i le faʻatalanoaina o le fefe ma le atuatuvale (114-120) ma ua manatu e avea o se vaʻalele i le va o mafatiaga ma auala tauia (121, 122). O le tino o le BNST e eseese, faatasi ai ma le faitau afe o tagata o le GABA ma le glutamate neurons faatasi ai ma le GABA ma le cholinergic internurons (122, 123). O BNN neurons o loʻo faʻaalia foi se fuainumera o neuropeptides e aofia ai le neuropeptide Y, o le corticotropin-releasing factor, enkephalin, dynorphin, ma le vailaau P (124). O le faʻaleleia o le eletise o le BNST o loʻo faia ai se faatosinaga faatosina i le ogatotonu o le dopamine neurons (122, 125, 126) ma faʻasaʻo le faʻamalolo o le dopamine i le NAc (127). O suʻesuʻega talu ai nei o loʻo fautua mai ai o lenei aafiaga faʻapitoa i dopamine neurons e sili atu i le aufaasālalau e ala ile GABA BNST neurons e le faʻatagaina ai le VTA GABA neurons, e mafua ai ona oʻo mai ni taunuʻuga o amioga ma le fiafia (128-130). O mea taua, o fualaau o le glutamate i totonu o le BNST o loʻo i totonu o le ofisa VTA GABA, ma le faʻafouina o nei neu e mafua ai le faʻagaeetia ma le popolega faʻaletonu (129). I totonu o le faʻataʻitaʻiga o amioga faʻalagolago i fualaau faasaina, o faʻataʻitaʻiga a le falemaʻi faʻapitoa e faʻamaonia ai se matafaioi taua a le BNST i le faʻalavelave faʻafouina o le faʻamautuina o fualaau faʻasaina (41, 131, 132). E le gata i lea, o suʻesuʻega talu ai nei e aʻafia ai le auala o le BNST-VTA i aʻafiaga a le locomotor-activation o cocaine (133) ma i le faʻamatalaga o le cocaine CPP (134), e ui o le aʻafiaga o lenei auala i isi amioga faʻapitoa o fualaau faʻasaina e leʻi suʻesuʻeina.

Lateral Hypothalamus

O le LH e taua tele mo le faʻaalia o amioga faʻamalosi e aofia ai le fafagaina ma le faʻatau fualaau (135). O le LH o loʻo tuʻuina atu i le VTA (glutamate) ma le GABA ni meafaigaluega (85, 136). I le faʻaopoopoga, o LH neurons o loʻo faʻapipiʻi atu i le VTA o loʻo iai foʻi ni neuropeptides pei o le neurotensin ma le orexin / hypocretin (137, 138). O le fausiaina o le eletise o le LH e faʻaleleia ai le gaioiga o le nefarons putamin dopamine ma faʻalavelaveina ai le gaioiga o le lafoaʻi o le GABA i le VTA (139). E tele laina o faʻamaoniga e faʻaalia ai o le faʻafouina o lenei auala LH-VTA e faʻamalosia. O le a faigofie ona faʻamalosia e le tagata ia lava le faʻamalosia o le eletise o le LH, ae o lenei amioga e aʻafia e le tali a le taliota o le dopamine (140) poʻo le le faʻamalosia o le VTA (141). E le gata i lea, o le faʻamalosia o le LH i le VTA e lagolagoina ai le faʻaosofia o le tagata lava ia e ala i se masini eletise e faalagolago i le neurotensin (142).

O le maua mai o faʻamaoniga i le sefulu tausaga talu ai o loʻo faʻamaonia ai le taua o nonoa i totonu o le fafagaina, o le siʻomaga moe / alaga, ma amioga faʻalagolago i fualaau faasaina (143). O gaʻo-gaosia o le Orexin e faʻapitoa lava ona faʻaalia i totonu o le mafaufauga ma faʻalauiloa lautele i le mafaufau (144), e ui lava o le suʻesuʻega i le VTA o loʻo aʻafia tele i fualaau faʻatau fualaau. Inje i totonu o le VTA o le taliponita o le taliponita o le talini e toso ai le morphine CPP (145, 146), lea e ogatasi ma le faʻaitiitia o le faalagolago i le morphine o loʻo matauina i taloni o le orexin-deficient (147). I le isi itu, o le pulega i totonu ole VTA ole orexin e toe faʻaaogaina le CPP (morphine CPP)12). Oregon e faʻataʻitaʻia ai le VTA faʻaititia foʻi le faʻalauteleina o amioga i cocaine (148), puleaina o le cocaine (149), ma toe faʻafouina i totonu (150). O le mea e malie ai, o nono neurons i le LH o loʻo i ai foi le dynorphin, lea e taofia ai le gaioiga o VTA dopamine neurons. O se suʻesuʻega talu ai nei o loʻo taʻu mai ai o le orexin i le VTA e faʻamalosia ai amioga e aʻafia ai fualaau faasaina i se vaega e ala i le tolopoina o aʻafiaga o le dynorphin (149). E ui lava o le uʻamea o loʻo i totonu o le LH e tele le gauai i le tala o le tagofia o mea ua fai ma vaisu, o le tele o fuainumera o le neuronal i le auala LH-VTA e ono aʻafia foi i amioga faʻalagolago i fualaau faasaina, e pei o non-orexin gaʻoina i le LH Fos e faʻaaogaina ina ua maeʻa ona toe faʻafouina (101).

Laterodorsal Tegmental Nucleus ma Pedunculopontine Vaʻaia Faʻatonu

O le LDT ma le PPT o loʻo aʻafia i le faʻafaigofieina o amioga faʻaosofia ma tauleleia (92, 151-154). O nei meaola e aofia ai le faitau aofaʻi o le acetylcholine, GABA, ma le glutamate neurons e faʻatautaia i le ogatotonu o le dopamine system (155, 156). O suʻesuʻega faʻapitoa o loʻo faailoa mai ai o le VTA na te mauaina muamua faʻamatalaga mai le LDT (87, 155, 157). I vivo suesuega o le electrophysiological o loʻo faʻamaonia ai o le eletise eletise o le LDT e faʻapipiʻiina i le putame VTA dopamine neurons (158). O le faʻafouina faʻatasi o le LDT mea e faʻaaogaina i le VTA o loʻo faʻaalia ai gaioiga faʻafefe i VTA dopamine neurons e agai atu i le taʻavale NAc (92). Faʻailoaina lenei auala LDT-VTA i vivo faʻafeiloaʻi le CPP ma faʻamalosia le tali atu o le tagata galue (92, 154). O le faʻateleina o faʻamaoniga e faʻamaonia ai o le LDT o loʻo aʻafia foi i amioga faʻalagolago i fualaau faasaina. Aemaise lava, faʻaaogaina falemaʻi faʻapitoa i le falemaʻi e faʻaalia ai le LDT e taua mo le mauaina ma le faʻaalia o CPPC (Cocaine CPP)159), faapea foi ma le cocaine-toe amataina o fualaau faasaina (160). O le mea e mataʻina ai, o le neoronoa o le LDT e aofia ai ma le tali o amio i faʻamatalaga e tutusa ma cocaine (161). O isi suʻesuʻega e manaʻomia e faʻamautinoaina ai pe o aʻafiaga e aʻafia ai fualaau faasaina e aʻafia ai le GABA ma le glutamate projections mai le LDT i le VTA.

E ui lava o le VTA o loʻo sili atu ona faʻalavelaveina e le LDT, ae o le PPT e taulai tonu lava i le malosi o le nigra (87, 155). E ui lava o faʻamaoniga faʻamaonia e faʻamaonia ai o loʻo i ai se laʻititi laʻititi o le PPT i VTA (87, 155), suʻesuʻega o le electrophysiological i vivo ma i vitro fautua mai se mafutaga galue i le va o le PPT ma le VTA (106, 162, 163). E le manino le eseesega i le va o suʻesuʻega faʻatekonolosi ma le electrophysiological, e ui lava o le faʻamalamalamaina o faʻamalamalamaga e aofia ai le ono mafai e se tasi o le PPT ona tautua le tele o neo VTA pe o le faʻaolaina o le eletise e faʻaleleia ai le tele o auala poʻo nofoaga lata ane, e pei o le LDT (87). Po o le a lava, o le eletise eletise e taulai i le PPT e faʻapupulaina ai le osofaʻi o le VTA dopamine neurons putative (106), ae o le PPT ina ia faʻamavaeina le faʻaolaina o le dopamine i le faʻaolaina o fualaau oona (fuamoa)162). O le PPT o loʻo aʻafia foi i fualaau faʻatau fua, e pei o lemonite o loʻo amatalia amphetamine- ma le morpine-activated activity locomotor (164), ma le faʻaaogaina o le PPT e faʻaititia ai le cocaine-toe amataina o le faʻatauga o fualaau (160). O faʻamaʻi le PPT e faʻaitiitia uma ai le pule o le heroin ma le morphine CPP (165, 166). Ae ui i lea, e le aofia ai neva a le PPT i le cocaine self-administration, heroin self-administration, cocaine CPP, ma le heroin CPP (167), o loʻo fautua mai ai le auai o le PPT glutamate ma / poʻo le GABA neu i nei amioga faʻatau fualaau.

Lafo Faʻatasi

O le DR o le punavai autu lea o le serotonin i totonu o le faiʻai, ae aofia ai foi ma le glutamate (85), GABA (168), ma dopamine neurons (169). E masani ona suʻesuʻeina le DR i totonu o le faʻataʻitaʻiga o le puleaina o le tulaga pagatia (170), e aofia ai foi i le faʻamalosia o amioga taua (171). Serotonin o loʻo faʻaaogaina le tele o tali elemene i totonu o VTA neurons. O le autu i vitro tali i le putative dopamine neurons e faʻafiafiaina, e ui lava o se vaega itiiti o le neʻarons o le dopamine e faʻatagaina e serotonin (172). I le eseesega, o le tutusa o numera o le GABA tuʻu tuʻufaʻatasiga e fiafia ma faʻasaina e serotonin (172). O aʻafiaga aʻafiaga o nei tali mai le electrophysiological e foliga mai o se mea faʻapitoa, e pei i vivo pulega i totonu o le VTA o le serotonin e maualuga le maualuga o le dopamine i le NAc (173).

Serotonin e aʻafia ai amioga e faʻatau i fualaau faasaina (174), lea e mafai ona aofia ai le leitio serotonin DR e faʻalauiloa i le VTA. Ae ui i lea, o le DN i le VTA o loʻo aofia ai i totonu o neuronoa glutamate lea e sili atu ona i ai le susu o le dopamine neurons (85, 87, 175). Faʻatoagaina mai o le DR glutamate neurons e faʻafefe ai galulolo i VTA dopamine neurons ma maua ai le tuʻuina atu o le dopamine i le NAc (175). O le faʻafouina faʻamaonia o le auala e le serotonia DR-VTA e faʻamalosiina ai gaioiga gaioiga ma ua lava mo le faʻapipiʻi CPP (175, 176). I le eseesega, o le faʻafouina o le DNA serotoneric e faʻalauiloa i le VTA e faʻavaivaia le faʻamalosia (176). O nei suʻesuʻega faʻale-aganuʻu ma amioga e taʻu mai ai o le VTA e le o se nofoaga autu lea e galue ai serotonin e faʻamalosia ai amioga e aʻafia ai fualaau faasaina. Nai lo o lea, o le non-serotonerical DN neurons e faʻapipiʻi atu i le VTA ua lelei le tuʻuina atu e faʻatalanoa amioga faʻapitoa-fualaʻau, e ui lava e leʻi suesueina muamua lenei mea.

Nucleus Accumbens

GABA neo i le poloketi NAc i le VTA ma ua manatu e faʻatalanoa se tali mai le '' umi 'lapatai e faʻatonutonu le gaoioiga o le dopamine neuron (177). O le suo opioid resonor agonists e matua taofia le GABA mai le NAc i le VTA (33, 178). O le faʻalavelave faʻatagaina mai le NAc i totonu o le VTA GABA, e faʻaleleia pe a uma ona faʻasolosolo pea le iniseti o cocaine, lea e faʻaaogaina ai le VTA dopamine neurons (179). I le faaopoopo atu i le aʻafiaina e le au faipule ma le psychostimulants, o le NAc afferents i le VTA o Fos na faʻaaogaina i le taimi o le toe faʻaleleia o le cocaine (101). E ui o nei taunuuga e taʻu mai ai o le ala NAc-VTA o loʻo aʻafia i amioga e faʻatau i fualaau, e leai ni faʻamatalaga i le taimi nei ua suʻesuʻeina le aafiaga o amioga e faʻafefe ai lenei auala.

Prefrontal Cortex

O le medial PFC e faʻatautaia le tele o galuega faʻatonu (180), e aʻafia i le toe faʻaleleia o amioga faʻatau fualaau (23), ma faʻaalia ai le faʻamalosia o le Fososoga i le maeʻa ai o le pulea lelei o le amphetamine (181). Ua maua e le VTA se suʻesuʻega matafefe mai le PFC (medial medial)85), faatasi ai ma ni pyramidal neurons e sosoʻo i le dopamine ma non-dopamine Vaiata (VTA)62, 182). O le faaosofiaina o le PFC e ono mafai ona faʻalavelave pe faʻaosofia ai le pani dopamine neurons i totonu ole VTA (183, 184). E ui lava o le pulupulu tasi poʻo le maualalo o le malosi o le PFC e faʻalavelave ai le toʻatele o VTA dopamine neurons (183-185), oso faʻaosofia o le PFC fiafia> 90% o VTA dopamine neurons (184). O le masini o loo i tua o le dopamine neuron excitation e le o manino, aʻo maua e le VTA dopamine neurons le sao mai le PFC (87, 186), ma le <15% o VTA dopamine neurons o loʻo fiafia e ala i le filifilia faʻagaoioia o medial PFC sao (50). O nei suʻesuʻega o loʻo tuʻufaʻatasia ai le fautua maualuga o le PFC e faʻamoemoe i VTA GABA neurons, e ui lava e le o suʻesuʻeina le talafeagai o lenei auala PFC-VTA i fualaau faʻatau fualaau.

Amygdala

O le amygdala o se fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻi o le telefoni e aofia ai ma le faʻaalia o le taua o lagona i faʻaaliga (187, 188). E maua e le VTA ni faʻamatalaga amygdala e mafua mai i le ogatotonu o le vaeluaga o le amygdala (CeA)87, 189). O le CeA o loʻo aofia ai le tele o neʻau GABA ma e aʻafia ai ma le faʻafefe o meaʻai (187, 188, 190), faʻapea foʻi ma le aufaasālalau i le faatosinaga faʻaosofia o faʻamatalaga tauia (191, 192). I le uiga o amioga faʻalagolago i fualaau faasaina, o le CeA faʻafaigofieina le faʻaalia o le tali atu i luga ole tulaga (193) ma e aʻafia ai foi ma le aufaasālalau o le faʻafaigofieina o le toe faʻaleleia o amioga faʻatau fualaau (194, 195). E ui o le polokalama CeA i le VTA, ae le o iloa i le taimi nei le auala e aafia ai lenei auala i le VTA neuron activity ma pe taua tele mo amioga faʻalagolago i fualaau faasaina.

Vaʻaia o le Synaptic Vrugic on VTA Neurons

Ole fesuiaiga o se tagata mai fualaau fualaau faasaina poo se tagata faaaoga fualaau faasaina ile SUDs e aofia ai suiga i le gaioiga ole taamilosaga ole neural (196). Talu ai ona o le taua o le VTA i amioga tau fualaau faasaina, o le fetuunaiga o synaptic i le VTA dopamine neurons ua suesueina ma suʻesuʻeina i isi itu (197-201). O le tele o suʻesuʻega mai le tele o falemaʻi ua faʻaalia pea le faateleina o le malosi o le synaptic i VTA dopamine neurons i vivo aafia i fualaau faasaina (202-208). O le tele o nei suesuega na suesueina ai le aafiaga o fualaau oona i le fua o le siama AMPA o loo i ai nei i le NMDA receptor current (AMPA / NMDA) i VTA neurons, lea e mafai ai ona faatusatusaina le malosi o synaptic i le va o vaega eseese o meaola (e pei o togafitiga faasaina pulea). I vivo o le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina e faʻatele ai le AMPA / NMDA (202-204, 206, 207), lea e faʻatalanoaina e ala i le faʻaofiina o faʻamaumauga o le AMPA ma le faʻaaogaina o le NMDA i le VTA dopamine neurons (205, 208).

E le gata i suiga o le synaptic suiga i VTA dopamine neurons, i vivo O le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina e faʻapipiʻi ai foʻi mea faʻapitoa faʻamaonia i le VTA. Mo se faʻataʻitaʻiga, faʻaauau pea le inisiua o le cocaine e mafai ai ona faʻaauau le ulufale mai o le NAc i neo VTA GABA, lea e mafua ai le le faʻamaina o le pani (dopamine neurons)179). O lenei faʻalavelave faʻamalosia ai foi le mafai gafatia e faʻaosoina ai le vaʻavaʻa mo le umi-taimi (LTP) i VTA dopamine neurons (209). VTA dopamine neurons e mafai foi ona tuʻuina le LTP faʻatagaina. E le gata i lea, o lenei LTP inhibitory e poloka i le mulimuli i i vivo faʻafeiloaʻi i tagata faʻatau (210, 211). O le tele o fesuiaiga o fualaau faasaina ua lipotia, e ui lava e taua le matauina o le atoatoa o le faaleleia o suiga o le eletise ma le umi o nei suiga i VTA e faalagolago i luga o fualaau faasaina, o fualaau faasaina, ma le auala e faafoe ai le fualaau faasaina (202-204, 206, 207, 212). E leʻi maeʻa suʻesuʻega i le taimi nei pe o nei vailaau faʻatautaia o synaptic e faʻaaogaina i fualaau oona e tupu i se auala faʻapitoa-faʻapitoa (179, 212). Ioe, i vivo o le faʻaalia i vasega eseese o fualaau faasaina e mafua ai suiga i faʻasesega tuusaʻo ese mai i le VTA dopamine neurons (212). E ui lava o le tele o mea ua aʻoaʻoina e uiga i le fesuiaiga o fualaau faasaina i le VTA i le mulimuli mai o le inisiua o fualaau faasaina, o suʻesuʻega faaopoopo e manaʻomia e faamautinoa ai mea tutusa ma eseesega i suiga o le synaptic e eseese vasega o fualaau faasaina (psychostimulants, opiates, alcohol, nicotine, ma isi). E le gata i lea, o suʻesuʻega ole electrophysiological e manaʻomia foi e iloa ai pe o fea VTA ma tagata VTA Neuronal o loʻo aʻafia i suiga o le synaptic e mulimuli i le faʻataʻitaʻiga o le pulea e le tagata lava ia.

iʻuga

O le maualuga o le aʻafiaga o le toe faʻaleleia o loʻo faʻaalia ai le manaʻomia mo le faʻamautuina o togafitiga faafomaʻi fou mo togafitiga o SUDs. Le togafitiga o le opioid o le faʻalagolago e faigata tele ona o le matuia o faʻamalologa o loʻo iloa e tagata taʻitoʻatasi pe a faamuta le faʻaaogaina o fualaau. O togafitiga o loʻo i ai nei mo le opioid SUDs e masani lava ona taulai atu i le tausiga o opioid ma le methadone poʻo le buprenorphine ma le faʻamaʻotoga faʻatasi ma agonists alpha-2. Ae ui i lea, o nei togafitiga o loʻo i ai nei e mafua ai ona toe faʻafoʻi (213). I le taimi nei e leai se vailaʻau faʻapitoa e faʻamaonia e le FDA mo togafitiga o cocaine SUDs, e ui lava N-acetylcysteine ​​o se vailaau faʻamaonia ma lelei ona tuʻufaʻatasia lea e faʻaitiitia ai le suʻesuʻeina o le cocaine i le oona ma le naunau i tagata e faalagolago i le cocaine (214-217). I le sefulu tausaga talu ai, o suʻesuʻega i togafitiga faʻaleleia o vailaau mo le ava malosi SUDs ua faʻamaonia ai le tele o sini faamoemoeina, e aofia ai le faʻaleleia o le opioid (218), faʻamaumauga o le dopamine (219), faʻamautu o le glutamate (220), Faʻamaumauga GABA (221), ma faʻataʻitaʻiga faʻapitoa (222). O suʻesuʻega muamua na faʻamaonia ai le faʻaaogaina o le cannabinoid e avea o se faʻamoemoe maualuga mo le tele SUDs (223, 224). Ae ui i lea, o se suʻesuʻega faʻataʻitaʻi ile suʻesuʻega o le cardiovascular suʻesuʻeina o le malosi o le rimanobant, o se tagata faʻatautau o le nusipa o le cannabinoid, na mafua ai ona vavae ese aʻafiaga o neuropsychiatric (225) ma ua faʻavaivaia le naunautai mo le tulimataʻiina o le endocannabinoid mo le togafitia o SUDs. O le mea e leaga ai, e leai se tasi o falemaʻi e maua i le taimi nei mo le togafitia o le lautele o SUDs.

O se isi togafitiga togafitiga mo le togafitiga o SUD e aofia ai le faʻaaogaina o le malosi o le faiʻai i le mafaufau (DBS), lea e masani ona faʻaaogaina mo le togafitiga o faʻafitauli o felauaiga. I suʻesuʻega faʻapitoa, o le DBS o loʻo faʻamoemoe i le NAc na faʻaititia le faʻaleleia o le amio o le cocaine (226), morphine CPP (227), toe faʻafouina o le sailia o heroin (228), ma toe faʻaleleia le sailia o le koko (229-231). E le gata i lea, o le DBS e tulimataʻia le LHb e faʻaitiitia ai le puleaina o le cocaine ma le toe faʻafouina o le suʻesuʻeina o cocaine (232). E ogatusa ma le au faipese DBS, o suʻesuʻega o suʻesuʻega o loʻo taʻu mai ai le faʻamaga atoa poʻo le faʻagasologa faaumiumi o le heroin e faʻaaoga pe a uma le DBS i le NAC i tagata (233, 234). O le tele o le toe faʻaaogaina o le DBS i totonu o tagata o le uiga leaga o le totoina o le suʻega. Ae ui i lea, o ni lipoti talu ai nei o loʻo faʻaalia ai e le o le osofia le manava o le PFC i le faʻaitiitia o le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina ma le manava (235, 236). E ui o loʻo i ai ni togafitiga fou mo le togafitiga o SUD, o le sini tupito mo soʻo se faʻafitauli e tatau ona aoga ma faʻamaonia e mafai ona faʻagata ai aʻafiaga. O le mea lea, e manaʻomia nisi suʻesuʻega faʻasaienisi mo le faʻamautuina o vaʻaiga faʻainitaneti ma fetuunaiga e gafa ma le atinaʻeina o fualaau faʻatau fualaau.

O le faʻatinoga o le optogenetic ma le chemogenetic approach i faʻataʻitaʻiga faʻavae ua faʻamaonia ma faʻamaonia ai vaega patino o le neural lea e faʻatalanoa ai le tele o amioga faʻaaloalo ma le faʻavevesi. O le tele o nei suʻesuʻega na faʻaaogaina ai le mafaufau o loʻo iai i SUDs (237), e ui lava e toʻaitiiti e iai ni siosiomaga uʻamea faʻaonaponei i totonu o le uiga o amioga faʻalagolago i fualaau faasaina (98, 113, 133). A o le gaioiga i totonu o le VTA o le totonugalemu o le tele o fualaau oona, e tele fesili e tumau. O suʻesuʻega i le lumanaʻi e manaʻomia ina ia (i) fuafua po o ai VTA male o le a le tele o tagata i le VTA o loʻo faʻaaogaina fualaau oona ma (ii) faʻavasegaina suiga o le synapic e faʻatautaia i le dopamine ma non-dopamine i totonu o le VTA. O le faʻamalamalamaina o faʻasologa o le neural ma fetuunaiga e gafa ma amioga faʻapitoa o vailaau faʻatau i le 'aiʻamea e mafai ona faʻamalamalama ai poloka vaʻaia faʻapitoa mo togafitiga o vailaʻau mo togafitiga ma le DBS e togafitia ai tagata o loʻo mafatia i se SUD.

Tusitala Tusitala

MW ma IO na fesoasoani i le tusiaina o lenei tusiga o iloiloga.

Feteʻenaʻiga o Tupulaga e Tetee ai

Fai mai tusitala o le suʻesuʻega sa faia i le leai o soʻo se fefaʻatauaʻiga faʻapisinisi pe tau tupe e mafai ona avea o se feteenaʻiga e ono aʻafia ai.

faatupeina

O lenei galuega na lagolagosua e le National Institute of Health Grant DA033386 (MW).

mau faasino

1. Nofoaga Tutotonu mo Fuainumera Faamaumauga Soifua Maloloina ma Tulaga Aupito Manaomia. Soifua Maloloina o le Soifua Maloloina i le Iunaite Setete: Taunuuga mai le 2014 National Survey on Drug Use and Health. (HHS Publication No. SMA 15-4927, NSDUH Series H-50) (2015).

Scholar Google

2. McLellan AT, Lewis DC, O'Brien CP, Kleber HD. Tausiga o fualaau oona, o maʻi gasegase tumau: aafiaga mo togafitiga, inisiua, ma iloiloga o taunuuga. JAMA (2000) 284: 1689-95. Pule: 10.1001 / jama.284.13.1689

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

3. O'Brien CP, Childress AR, Ehrman R, Robbins SJ. Faʻatonu tulaga i le faʻaaogaina o fualaau faasaina: e mafai ona latou faamatalaina le faʻamalosi? J Psychopharmacol (1998) 12: 15-22. Pule: 10.1177 / 026988119801200103

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

4. Xue YX, Luo YX, Wu P, Shi HS, Xue LF, Chen C, et al. Se faʻataʻitaʻiga o le toe faʻafoʻiina o mea e puipuia ai fualaau faʻasaina ma toe faʻafoʻi. saienisi (2012) 336: 241-5. doi: 10.1126 / science.1215070

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

5. Vanderschuren LJ, Kalivas PW. Suiga i le dopaminergic ma le glutamatergic faasalalauga i totonu o le induction ma le faʻaalia o le faʻalauiloaina o amioga: o se iloiloga taua o suʻesuʻega saʻo. Psychopharmacology (Berl) (2000) 151: 99-120. Pule: 10.1007 / s002130000493

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

6. Jackson HC, Nutt DJ. O se tasi mea e tasi e maua ai le faʻalauiloaina o aʻafiaga o le cocaine i fua. Pharmacol Biochem Behav (1993) 45:733–5. doi:10.1016/0091-3057(93)90533-Y

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

7. Wanat MJ, Sparta DR, Hopf FW, Bowers MS, Melis M, Bonci A. Faʻatulaga ni suiga faʻapitoa i le vailaʻau o le dopamine neurons pe a uma le faʻaaliga o le ethanol. Biol Psychiatry (2009) 65: 646-53. Pule: 10.1016 / j.biopsych.2008.10.042

CrossRef Full Text | Scholar Google

8. Dong Y, Saal D, Thomas M, Faust R, Bonci A, Robinson T, et al. O le siakiina o le cocaine malosi o le malosi synaptic i le dopamine neurons: o le amio e fetaui ma GluRA (- / -) mio. Faʻaalia Natl Acad Sci USA (2004) 101: 14282-7. doi: 10.1073 / pnas.0401553101

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

9. Mayo LM, Fraser D, Childs E, Momenan R, Hommer DW, de Wit H, et al. Faʻafeiloaʻiina se mea e fiafia iai i se methamphetamine e fesoʻotaʻi faʻatasi ma tagata. Neuropsychopharmacology (2013) 38: 921-9. doi: 10.1038 / npp.2013.3

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

10. Mayo LM, de Wit H. O le mauaina o tali i se methamphetamine e fesoʻotai i tagata ola maloloina: fua o le tagata lava ia, amio, ma le psychophysiological. Neuropsychopharmacology (2015) 40: 1734-41. doi: 10.1038 / npp.2015.21

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

11. Tzschentke TM. Fuaina o taui faʻatasi ma le tulaga o mea e fiafia iai: se iloiloga auiliili o fualaau oona, alualu i luma lata mai ma mataupu fou. Prog Neurobiol (1998) 56:613–72. doi:10.1016/S0301-0082(98)00060-4

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

12. Harris GC, Wimmer M, Aston-Jones G. O se matafaioi mo le vavalalata o le vavalo o le uumi i tua o le sailia o taui. natura (2005) 437: 556-9. Nu: 10.1038 / nature04071

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

13. Bruchas MR, Schindler AG, Shankar H, Messinger DI, Miyatake M, Land BB, et al. Filifilia le p38alpha MAPK faʻamamaina i nero serotonergic e faʻamalosia ai le toe faʻafouina o faʻafitauli i le faʻafitauli o le atuatuvale ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Neuron (2011) 71: 498-511. Pule: 10.1016 / j.neuron.2011.06.011

CrossRef Full Text | Scholar Google

14. Bals-Kubik R, Ableitner A, Herz A, Shippenberg TS. Neuroanatomics sites e faʻasoa ai aʻafiaga faaosofia o meaola e pei ona faʻavasegaina e le tulaga faʻafefeteina o mea i totonu o tama. J Pharmacol Exp Ther (1993) 264: 489-95.

PubMed Abstract | Scholar Google

15. Chefer VI, Backman CM, Gigante ED, Shippenberg TS. Kappa opioid tagata faʻaleleia i luga o neo lafo-doperinika e talafeagai mo le kappa-mediated place laversion. Neuropsychopharmacology (2013) 38: 2623-31. doi: 10.1038 / npp.2013.171

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

16. Ahmed SH, Koob GF. Faʻafeiloaʻiga mai le faʻamaoni i le tele o fualaau oona: sui i le tulaga faʻalogo. saienisi (1998) 282: 298-300. doi: 10.1126 / science.282.5387.298

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

17. Ahmed SH, Koob GF. Faʻaauau le tumau i le seti mo le puleaina o le cocaine pe a maeʻaeʻa i totonu o manoa. Psychopharmacology (Berl) (1999) 146: 303-12. Pule: 10.1007 / s002130051121

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

18. Ahmed SH, Walker JR, Koob GF. Faʻaauau pea le faʻateleina o le faaosofiaga e ave le heroin i tamaʻi ma se talaʻaga o le faʻateleina o fualaau faasaina. Neuropsychopharmacology (2000) 22:413–21. doi:10.1016/S0893-133X(99)00133-5

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

19. Deroche-Gamonet V, Belin D, Piazza PV. Molimau mo amioga e fai ma vaisu-faapei o le rat. saienisi (2004) 305: 1014-7. doi: 10.1126 / science.1099020

CrossRef Full Text | Scholar Google

20. Jaffe JH, Cascella NG, Kumor KM, Sherer MA. Cocaine faʻanoʻoina le manava. Psychopharmacology (Berl) (1989) 97: 59-64. Pule: 10.1007 / BF00443414

CrossRef Full Text | Scholar Google

21. Carter BL, Tiffany ST. Meta-auiliiliga o le-reactivity i suʻesuʻega o vaisu. onāga i vailāʻau (1999) 94:327–40. doi:10.1046/j.1360-0443.1999.9433273.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

22. Sinha R. E faapefea ona faateleina le faʻalavelave o le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma toe faʻafoʻi? Psychopharmacology (Berl) (2001) 158: 343-59. Pule: 10.1007 / s002130100917

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

23. Kalivas PW, McFarland K. Brain circuitry ma le toe faʻaleleia o amioga o le koko. Psychopharmacology (Berl) (2003) 168:44–56. doi:10.1007/s00213-003-1393-2

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

24. Nestler EJ. E i ai se auala masani mole mole mole mo le tagofia o vaisu? Nat Neurosci (2005) 8: 1445-9. doi: 10.1038 / nn1578

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

25. Atamai poto. Dopamine ma le taui: o le talitonuga o le anetonia 30 tausaga i luga. Neurotox Res (2008) 14: 169-83. Pule: 10.1007 / BF03033808

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

26. Wanat MJ, Willuhn I, Clark JJ, Phillips PE. Phasic dopamine tuʻuina atu i amioga faʻafefe ma vaisu fualaau faasaina. Curr Drug Abuse Rev (2009) 2: 195-213. Pule: 10.2174 / 1874473710902020195

CrossRef Full Text | Scholar Google

27. Di Chiara G, Imperato A. O fualaau faasaina e tagata e sili ona maualuga le faateleina o le synaptic concentamine concentrations i le mesolimbic system of rats saoloto. Faʻaalia Natl Acad Sci USA (1988) 85: 5274-8. doi: 10.1073 / pnas.85.14.5274

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

28. Tanda G, Pontieri FE, Di Chiara G. Cannabinoid ma le faʻamalosia o le heroin o le mesolimbic dopamine e ala i le masani masani a le mu1 opioid. saienisi (1997) 276: 2048-50. doi: 10.1126 / science.276.5321.2048

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

29. Kuhr WG, Ewing AG, Near JA, Wightman RM. Amphetamine e aʻafia ai le tuʻuina atu o le dopamine i vivo. J Pharmacol Exp Ther (1985) 232: 388-94.

PubMed Abstract | Scholar Google

30. Ritz MC, Tamai Mamoe RJ, Goldberg SR, Kuhar MJ. O loʻo maua i suʻavaʻai Cocaine i luga o le aufaʻapoʻapoʻa dopamine i le pulea e le tagata lava ia o cocaine. saienisi (1987) 237: 1219-23. doi: 10.1126 / science.2820058

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

31. Johnson SW, North RA. O le opioids e fiafia tele i le dopamine neurons e ala i le hyperpolarization o tagata i totonu o le lotoifale. J Neurosci (1992) 12: 483-8.

Scholar Google

32. Melis M, Gessa GL, Diana M. Faʻasologa eseese mo le manaia o le dopaminergic o loʻo aʻafia e le au faila ma le cannabinoids i le ogatotonu o le rat. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry (2000) 24:993–1006. doi:10.1016/S0278-5846(00)00119-6

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

33. Matsui A, Jarvie BC, Robinson BG, Hentges ST, Williams JT. Faʻesea le GABA e afaina i le dopamine neurons e faʻatautaia ai se gaioiga mamafa o opioids, atinaʻeina o le faapalepale, ma le faʻaalia o le aveʻesea. Neuron (2014) 82: 1346-56. Pule: 10.1016 / j.neuron.2014.04.030

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

34. Bozarth MA. Neuroanatomical border of the reward-talafeagai le opia-receptor field i le vaega o le faʻaleleia o le vaʻaia e pei ona faʻavasegaina e ala i le tulaga faʻafefeteina i le kiona. Brain Res (1987) 414:77–84. doi:10.1016/0006-8993(87)91327-8

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

35. Gong W, Neill D, Faamasinoga JB Jr. 6-Hydroxydopamine faʻasolosolo o pallidum puʻeina pallidum poloka o le mauaina o le mea e sili ona fiafia ile cocaine. Brain Res (1997) 754:103–12. doi:10.1016/S0006-8993(97)00059-0

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

36. McBride WJ, Murphy JM, Ikemoto S. Localization o faiga faʻaleleia o le faiai: faʻaogaina o le tagata lava ia ma le faʻaogaina o suʻesuʻega. Behav Brain Res (1999) 101:129–52. doi:10.1016/S0166-4328(99)00022-4

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

37. Wang B, Luo F, Ge XC, Fu AH, Han JS. Aafiaga o liʻa o vaega eseese o faiʻai i luga o fualaau faʻamaina po o footshock-faʻaosoina le toe faʻafouina o le mea e faʻamalieina ai le nofoaga. Brain Res (2002) 950:1–9. doi:10.1016/S0006-8993(02)02980-3

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

38. Harris GC, Aston-Jones G. Matafaioi taua mo le faʻalauiloaina o le paʻu oona i le mea e sili ona fiafia i ai mo se siosiomaga o le cocaine. Neuropsychopharmacology (2003) 28: 73-6. doi: 10.1038 / sj.npp.1300011

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

39. Sticht M, Mitsubata J, Tucci M, Leri F. O le sailiga o le heroin ma le cocaine nofoaga e aofia ai se faʻasalaga o le faʻamalosia o mea e faʻaogaina i le faʻaleleia ma le faʻaleleia o le mea naloxone. Neurobiol Aoao le Mem (2010) 93: 248-60. doi: 10.1016 / j.nlm.2009.10.005

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

40. McFarland K, Kalivas PW. O le aufaasālalau faʻasalalau e faʻaaogaina cocaine toe faʻaleleia le amio faʻatau fualaau. J Neurosci (2001) 21: 8655-63.

PubMed Abstract | Scholar Google

41. McFarland K, Davidge SB, Lapish CC, Kalivas PW. Ole limulini ma le eletise eletise o loʻo aʻafia ai le toe faʻaleleia o amioga o le cocaine. J Neurosci (2004) 24:1551–60. doi:10.1523/JNEUROSCI.4177-03.2004

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

42. Mahler SV, Smith RJ, Aston-Jones G. Fesootaiga i le va o le VTA orexin ma le glutamate i le toe faʻafouina o le siakiina o le kokeni e saili i tamaʻi. Psychopharmacology (Berl) (2013) 226:687–98. doi:10.1007/s00213-012-2681-5

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

43. Stewart J. Toe faʻaleleia o le heroin ma le cocaine amio pulea i le iole e ala i le faʻaaogaina o le morphine i le faʻalauteleina o le lautele. Pharmacol Biochem Behav (1984) 20:917–23. doi:10.1016/0091-3057(84)90017-0

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

44. Bossert JM, Liu SY, Lu L, Shaham Y. O se vaega o le faʻalauteleina o le vaega o le glutamate i le faʻaaogaina o le toe foʻi mai o le heroin. J Neurosci (2004) 24:10726–30. doi:10.1523/JNEUROSCI.3207-04.2004

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

45. Wang B, You ZB, Wise RA. O Heroin o le pulega o le tagata lava ia e faʻavaeina le puleaina o le faʻaaogaina o le glutamate faamalolo e ala i le atuatuvale ma le sologa lelei o le siosiomaga. Neuropsychopharmacology (2012) 37: 2863-9. doi: 10.1038 / npp.2012.167

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

46. Swanson LW. O faʻataʻitaʻiga o le faʻalauteleina o le faʻaleleia o le vaʻaia ma vailaʻau e lata ane: o se faʻataʻitaʻiga faʻasolosolo faʻataʻitaʻi ma suʻesuʻega faʻamalosi i le rat. Brain Res Bull (1982) 9:321–53. doi:10.1016/0361-9230(82)90145-9

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

47. Johnson SW, North RA. E lua ituaiga o neurone i totonu o le vaega o le rat ratisi ma o latou gaosiga o le synaptic. J Physiol (1992) 450:455–68. doi:10.1113/jphysiol.1992.sp019136

CrossRef Full Text | Scholar Google

48. Cameron DL, Wessendorf MW, Williams JT. O se vaega o vaega o le gataifale e faʻaleleia ai le va o loʻo puipuia e le dopamine, 5-hydroxytryptamine ma le opioids. Neuroscience (1997) 77:155–66. doi:10.1016/S0306-4522(96)00444-7

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

49. Margolis EB, Loka H, ​​Hjelmstad GO, Field HL. O le vaega o le faʻaleleia o le vaʻaia e toe asiasi mai: pe i ai se faailoga elemene o le electrophysiological mo neo lafo? J Physiol (2006) 577: 907-24. Pule: 10.1113 / jphysiol.2006.117069

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

50. Beier KT, Steinberg EE, DeLoach KE, Xie S, Miyamichi K, Schwarz L, et al. Faʻasalalau faʻataʻitaʻiga o VTA dopamine neurons e faʻaalia mai i le faʻaogaina o le faʻaogaina-o ata o faʻatinoga. potu (2015) 162: 622-34. Pule: 10.1016 / j.cell.2015.07.015

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

51. Menegas W, Bergan JF, Ogawa SK, Isoga Y, Umadevi Venkataraju K, Osten P, et al. O laina o le Dopamine o loʻo faʻapipiʻi atu i le pito i luga o le vampomum e fausia ai se subatlass. Elife (2015) 4: e10032. Pule: 10.7554 / eLife.10032

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

52. Grace AA, Bunney BS. Nigera dopamine neurons: faʻamaumauga o le intracellular ma le faʻamaoniaina i le lopa ma le initaneti. saienisi (1980) 210: 654-6. doi: 10.1126 / science.7433992

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

53. Grace AA, Onn SP. Telefoni ma mea eletise o le eletise e faailoa mai i le immunocytochemically o le rat dopamine neurons i vitro. J Neurosci (1989) 9: 3463-81.

PubMed Abstract | Scholar Google

54. Ungless MA. Dopamine: o le mataupu sili. Trends Neurosci (2004) 27: 702-6. Pule: 10.1016 / j.tins.2004.10.001

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

55. Lammel S, Hetzel A, Hackel O, Jones I, Liss B, Roeper J. Mamanu faʻapitoa o mesoprefrontal neurons i totonu o se dual mesocorticolimbic dopamine system. Neuron (2008) 57: 760-73. Pule: 10.1016 / j.neuron.2008.01.022

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

56. Margolis EB, Mitchell JM, Ishikawa J, Hjelmstad GO, Fields HL. Midbein dopamine neurons: fua faʻatatau e fuafua ai le gaioiga o gaioiga gaioiga ma le dopamine D (2) le faʻamaina o le talipupuni. J Neurosci (2008) 28:8908–13. doi:10.1523/JNEUROSCI.1526-08.2008

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

57. Hnasko TS, Hjelmstad GO, Faatoaga HL, Edwards RH. Vaega o loʻo faʻaaogaina le faʻaaogaina o le neuron: elemene o le electrophysiological ma faʻaaliga. J Neurosci (2012) 32:15076–85. doi:10.1523/JNEUROSCI.3128-12.2012

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

58. Nair-Roberts RG, Chatelain-Badie SD, Benson E, White-Cooper H, Bolam JP, Ungless MA. Fuafuaga faʻavae o le dopaminergic, GABAergic ma glutamatergic neurons i le vaega faʻalauteleina o le lautele, ogaoga o le nigra ma le retrorubral i le rat. Neuroscience (2008) 152: 1024-31. doi: 10.1016 / j.neuroscience.2008.01.046

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

59. Margolis EB, Toy B, Himmels P, Morales M, Faʻatoʻaga HL. Faailoaina o le ogatotonu o le kusi vaega faʻapitoa o le GABAergic neurons. PLoS se tasi (2012) 7: e42365. doi: 10.1371 / journal.pone.0042365

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

60. Tan KR, Yvon C, Turiault M, Mirzabekov JJ, Doehner J, Labouebe G, et al. GETA neu o le VTA drive na tuʻuina i luga le nofoaga. Neuron (2012) 73: 1173-83. Pule: 10.1016 / j.neuron.2012.02.015

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

61. van Zessen R, Phillips JL, Budygin EA, Stuber GD. Faʻatoagaina o vailaau VTA GABA e faʻalavelaveina le faʻaaogaina o taui. Neuron (2012) 73: 1184-94. Pule: 10.1016 / j.neuron.2012.02.016

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

62. Carr DB, Sesack SR. GABA-o loo i ai ni neo i le vaega o le kenele e faʻapipiʻi ai le vaega faʻapitoa i le pito i luma o le cortex. Synapse (2000) 38:114–23. doi:10.1002/1098-2396(200011)38:2<114:AID-SYN2>3.0.CO;2-R

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

63. Brown MT, Tan KR, O'Connor EC, Nikonenko I, Muller D, Luscher C. Vaega lautele ole vaega ole vaʻai GABA e taofi faʻapitoa faleoloa cholinergic e faʻaleleia aʻoaʻoga faʻapisinisi. natura (2012) 492: 452-6. Nu: 10.1038 / nature11657

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

64. Taylor SR, Badurek S, Dileone RJ, Nashmi R, Minichiello L, Picciotto MR. GABAergic ma glutamatergic efferents o le vaega o le faʻaogaina o le kiore. J Comp Neurol (2014) 522: 3308-34. doi: 10.1002 / cne.23603

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

65. Kim JI, Ganesan S, Luo SX, Wu YW, Park E, Huang EJ, et al. Aldehyde dehydrogenase 1a1 e faʻatautaia ai le auala o le GABA i le ogatotonu o le neorons dopaminergic. saienisi (2015) 350: 102-6. doi: 10.1126 / science.aac4690

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

66. Tritsch NX, Ding JB, Sabatini BL. O faʻamalosi faʻamaʻi e faʻasaina ai galuega faʻavae e ala i le le tatalaina o le GABA. natura (2012) 490: 262-6. Nu: 10.1038 / nature11466

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

67. Tritsch NX, Oh WJ, Gu C, Sabatini BL. O le midbrain dopamine neurons e faʻasaoina ai le faʻasaina e faʻaaogaina ai le galala membrane o le GABA, ae le o le faʻasologa. Elife (2014) 3: e01936. Pule: 10.7554 / eLife.01936

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

68. Kawano M, Kawasaki A, Sakata-Haga H, Fukui Y, Kawano H, Nogami H, et al. O le tele o pitonuu o le ogatotonu ma le hypothalamic dopamine neurons e faʻamatala mai ai le vevela glutamate transporter 2 i le faiʻai o le rat. J Comp Neurol (2006) 498: 581-92. doi: 10.1002 / cne.21054

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

69. Yamaguchi T, Sheen W, Morales M. Glutamatergic neurons o loʻo i ai i le vaega o le tino o le rat. Eur J Neurosci (2007) 25:106–18. doi:10.1111/j.1460-9568.2006.05263.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

70. Yamaguchi T, Wang HL, Li X, Ng TH, Morales M. Mesocorticolimbic glutamatergic path. J Neurosci (2011) 31:8476–90. doi:10.1523/JNEUROSCI.1598-11.2011

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

71. Gorelova N, Mulholland PJ, Chandler LJ, Seamans JK. Le vaega o le glutamatergic o le ala savali mai le eseese o sousregiona o le vaeluagalemu o le fale. Cereb Cortex (2012) 22: 327-36. doi: 10.1093 / cercor / bhr107

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

72. Wang HL, Qi J, Zhang S, Wang H, Morales M. Rewarding aafiaga o le faaosofia o le faʻalauiloaina o le telefoni e faʻaaoga ai le telefoni o le glutamatergic neurons. J Neurosci (2015) 35:15948–54. doi:10.1523/JNEUROSCI.3428-15.2015

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

73. Chuhma N, Zhang H, Masson J, Zhuang X, Sulzer D, Hen R, et al. O le Dopamine neurons e faʻatautaia se faailoilo faʻasalalau vave e ala i a latou sasipatical synapses. J Neurosci (2004) 24:972–81. doi:10.1523/JNEUROSCI.4317-03.2004

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

74. Chuhma N, Choi WY, Mingote S, Rayport S. Dopamine neuron glutamate cotransmission: faʻasolo taimi faʻalagolago i le faʻasologa o le mesoventromedial. Neuroscience (2009) 164: 1068-83. doi: 10.1016 / j.neuroscience.2009.08.057

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

75. Stuber GD, Hnasko TS, Britt JP, Edwards RH, Bonci A. Dopaminergic terminals in the nucleus accumbens ae le o le fale o loʻo i ai i totonu o le fale e faʻafefe ai. J Neurosci (2010) 30:8229–33. doi:10.1523/JNEUROSCI.1754-10.2010

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

76. Tecuapetla F, Patel JC, Xenias H, Peretania D, Tadros I, Shah F, et al. Glutamatergic saini e mesolimbic dopamine neurons i le nucleus accumbens. J Neurosci (2010) 30:7105–10. doi:10.1523/JNEUROSCI.0265-10.2010

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

77. Chuhma N, Mingote S, Moore H, Rayport S. Dopamine e siakiina ai le tele o neuronic cholinergic e ala i le itu o le dopamine ma le faailoga glutamate. Neuron (2014) 81: 901-12. Pule: 10.1016 / j.neuron.2013.12.027

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

78. Zhang S, Qi J, Li X, Wang HL, Britt JP, Hoffman AF, et al. Dopaminergic ma glutamatergic microdomains i se vaega o rodent mesoaccumbens axons. Nat Neurosci (2015) 18: 386-92. doi: 10.1038 / nn.3945

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

79. Tsai HC, Zhang F, Adamantidis A, Stuber GD, Bonci A, de Lecea L, et al. O le phasic firing in neurorons dopaminergic ua lava lea mo le faʻatulagaina o amioga. saienisi (2009) 324: 1080-4. doi: 10.1126 / science.1168878

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

80. Ilango A, Kesner AJ, Keller KL, Stuber GD, Bonci A, Ikemoto S. Matafaioi tutusa o le televave ma le lautele o le dopamine i le taui ma le suiga. J Neurosci (2014) 34:817–22. doi:10.1523/JNEUROSCI.1703-13.2014

CrossRef Full Text | Scholar Google

81. Adamantidis AR, Tsai HC, Boutrel B, Zhang F, Stuber GD, Budygin EA, et al. Optogenetic fesiligia le suiga o dopaminergic o le tele o vaega o le sailia o taui. J Neurosci (2011) 31:10829–35. doi:10.1523/JNEUROSCI.2246-11.2011

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

82. Steinberg EE, Keiflin R, Boivin JR, Witten IB, Deisseroth K, Janak PH. O se mafuaʻaga e fesoʻotaʻi ai i le va o faʻamatalaga taumatemate, dopamine neurons ma le aʻoga. Nat Neurosci (2013) 16: 966-73. doi: 10.1038 / nn.3413

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

83. O Ilango A, Kesner AJ, Broker CJ, Wang DV, Ikemoto S. Phasic o le fiafia tele o le dopamine neurons e faʻaalia ai le amataina o amioga faʻasolosolo: metotia ma faʻamalosia-iloiloga o faʻamatalaga. Front Behav Neurosci (2014) 8: 155. doi: 10.3389 / fnbeh.2014.00155

CrossRef Full Text | Scholar Google

84. Pascoli V, Terrier J, Lavea A, Luscher C. Malosiaga o le mesolimbic dopamine neuron mo le alualu i luma i le tagofia o vaisu. Neuron (2015) 88: 1054-66. Pule: 10.1016 / j.neuron.2015.10.017

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

85. Geisler S, Derst C, Veh RW, Zahm DS. Glutamatergic afferents of the area ventralized area i le rat. J Neurosci (2007) 27:5730–43. doi:10.1523/JNEUROSCI.0012-07.2007

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

86. Jhou TC, Fields HL, Baxter MG, Saper CB, Holland PC. O le gastromedial concentrate nucleus (RMTg), o le GABAergic e sili atu i le ogatotonu o le dopamine neurons, e faʻasolosolo ai mea tutupu faʻafuaseʻi ma faʻalavelave ai tali mai. Neuron (2009) 61: 786-800. Pule: 10.1016 / j.neuron.2009.02.001

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

87. Watabe-Uchida M, Zhu L, Ogawa SK, Vamanrao A, Uchida N. O le faia atoa o le faiʻai o le faia o meaaoga i totonu o le midbrain dopamine neurons. Neuron (2012) 74: 858-73. Pule: 10.1016 / j.neuron.2012.03.017

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

88. Kaufling J, Veinante P, Pawlowski SA, Freund-Mercier MJ, Barrot M. Afferents i le siʻusiʻu GABAergic o le faʻalauteleina o le lautele i le rat. J Comp Neurol (2009) 513: 597-621. doi: 10.1002 / cne.21983

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

89. Brinschwitz K, Dittgen A, Madai VI, Lommel R, Geisler S, Veh RW. Glutamatergic axons mai le pito i tua o le fale e masani lava ona faamutaina i luga o laina o GABAeric o le vaeluagalemu o le fale. Neuroscience (2010) 168: 463-76. doi: 10.1016 / j.neuroscience.2010.03.050

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

90. Balcita-Pedicino JJ, Omelchenko N, Bell R, Sesack SR. O le faʻalavelave faʻasaina o le pito i tua i le vaeluagalemu o laulaau dopamine: faʻamaoniga e sili atu mo le faʻasalalauga tuusaʻo e ala mai i le rostromedial mesopontine. J Comp Neurol (2011) 519: 1143-64. doi: 10.1002 / cne.22561

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

91. Hong S, Jhou TC, Smith M, Saleem KS, Hikosaka O. Faailoga o taui mai le pito i fafo o le toto i le dopamine neurons o loʻo faʻasalalau e ala i le gastromedial nucleus matua i primates. J Neurosci (2011) 31:11457–71. doi:10.1523/JNEUROSCI.1384-11.2011

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

92. Lammel S, Lim Ta, Ran C, Huang KW, Betley MJ, Tye KM, et al. Faʻasalaga patino o le taui ma le fesuiaʻiga i le faʻalauteleina o le faʻalapotopotoga. natura (2012) 491: 212-7. Nu: 10.1038 / nature11527

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

93. Kaufling J, Aston-Jones G. Faʻaauau suiga i tamaʻitaʻi e le o faʻataunuʻu le dopamine neurons pe a maeʻa ona aveeseina. J Neurosci (2015) 35:10290–303. doi:10.1523/JNEUROSCI.0715-15.2015

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

94. Lecca S, Melis M, Luchicchi A, Ennas MG, Castelli MP, Muntoni AL, et al. Aafiaga o fualaau oona faasaunoa i luga o le lerap rostromedial neurons, gaioiga o le va o matua i le ogatotonu o masini dopamine. Neuropsychopharmacology (2011) 36: 589-602. doi: 10.1038 / npp.2010.190

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

95. Lecca S, Melis M, Luchicchi A, Muntoni AL, Pistis M. Faʻatonu mea e faatino mai i le gastromedial neurons faʻatautaia le gaioiga faʻapitoa o potu o midbrain dopamine ma a latou tali i fualaau faʻaleagaina. Neuropsychopharmacology (2012) 37: 1164-76. doi: 10.1038 / npp.2011.302

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

96. Jalabert M, Bourdy R, Courtin J, Veinante P, Manzoni OJ, Barrot M, et al. Neuronal circuits o loʻo taua i lalo o le mea na tupu i le dopamine neurons. Faʻaalia Natl Acad Sci USA (2011) 108: 16446-50. doi: 10.1073 / pnas.1105418108

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

97. Matsui A, Williams JT. O gaioiga GIBA o le opioid-sensitive mai le gasegase o le synapse tuputupuaʻe i luga o midbrain dopamine neurons. J Neurosci (2011) 31:17729–35. doi:10.1523/JNEUROSCI.4570-11.2011

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

98. Siuda ER, Copies BA, Schmidt MJ, Baird MA, Al-Hasani R, Planer WJ, et al. Faʻaauau le vaʻaia o le opioid signaling ma amioga. Neuron (2015) 86: 923-35. Pule: 10.1016 / j.neuron.2015.03.066

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

99. Perrotti LI, Bolanos CA, Choi KH, Russo SJ, Edwards S, Ulery PG, et al. DeltaFosB faʻapupula i totonu o le GABAergic cell population i le siʻusiʻu pito i tua o le faʻaleleia o le faʻaleleia o le fale pe a uma togafitiga psychostimulant. Eur J Neurosci (2005) 21:2817–24. doi:10.1111/j.1460-9568.2005.04110.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

100. Vaʻafe J, Veinante P, Pawlowski SA, Freund-Mercier MJ, Barrot M. gamma-Aminobutyric acid faʻamalosi e maua ai le DeltaFosB o le cocaine i totonu o le vaega telefoni feaveai o le innervate mesolimbic neurons. Biol Psychiatry (2010) 67: 88-92. Pule: 10.1016 / j.biopsych.2009.08.001

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

101. Mahler SV, Aston-Jones GS. Faʻatoagaina o Fosili a le au filifilia i le vaega o le faʻaleleia o le tino i le taimi o le toe faʻafouina o le cocaine o loʻo saili i totonu o tamaʻi. J Neurosci (2012) 32:13309–26. doi:10.1523/JNEUROSCI.2277-12.2012

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

102. Jhou TC, Good CH, Rowley CS, Xu SP, Wang H, Burnham NW, et al. E mafai e le cocaine ona faʻavaivaia le faʻatulagaina e ala i le tuai ona faʻagasoloina o le lapataiga o le dopamine ma le vaeluaga o laina. J Neurosci (2013) 33:7501–12. doi:10.1523/JNEUROSCI.3634-12.2013

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

103. Smith KS, Tindell AJ, Aldridge JW, Berridge KC. Faʻasalaga o le pallidum i le taui ma le faʻamalosi. Behav Brain Res (2009) 196: 155-67. Pule: 10.1016 / j.bbr.2008.09.038

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

104. Root DH, Melendez RI, Zaborszky L, Napier TC. O le faʻasalalauga faʻapitoa: lalo ifo o le tulafono-faapitoa le faʻatinoina o le tino ma matafaioi i amioga faʻaosofia. Prog Neurobiol (2015) 130: 29-70. doi: 10.1016 / j.pneurobio.2015.03.005

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

105. Hjelmstad GO, Xia Y, Margolis EB, Field HL. Opioid modulation o vaʻalele faʻapitoa i nofoaga faʻapitoa e faʻaleleia ai le faʻalauteleina o alavai. J Neurosci (2013) 33:6454–9. doi:10.1523/JNEUROSCI.0178-13.2013

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

106. Floresco SB, West AR, Ash B, Moore H, Grace AA. O le faʻafefe o le faʻaogaina o le dopamine neuron firing differentially regulates tonic and phasic dopamine transmission. Nat Neurosci (2003) 6: 968-73. doi: 10.1038 / nn1103

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

107. Johnson PI, Napier TC. O le faʻataunuʻuina o le iniseti o se tagata faʻatautau e poloka ai le atinaʻeina o le faʻalapotopotoga o le amio i le faʻaogaina o le morphine. Synapse (2000) 38:61–70. doi:10.1002/1098-2396(200010)38:1<61:AID-SYN7>3.0.CO;2-6

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

108. Mickiewicz AL, Dallimore JE, Napier TC. O le pallidum lautele e matua aʻafia lava i le atinaʻeina ma le faʻaalia o le faʻaogaina o le morphine. Neuropsychopharmacology (2009) 34: 874-86. doi: 10.1038 / npp.2008.111

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

109. Dallimore JE, Mickiewicz AL, Napier TC. O le faʻalavelave faʻafuaseʻi o le faʻaaogaina o le glutamate e puipuia ai le faʻaalia o le mea e sili ona fiafia i ai le morphine. Behav Neurosci (2006) 120:1103–14. doi:10.1037/0735-7044.120.5.1103

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

110. Rademacher DJ, Kovacs B, Shen F, Napier TC, Meredith GE. O vaega o le amphetamine o loʻo i ai le mea e sili ona fiafia i ai: o aʻafiaga mo le faʻavaeina o faʻalapotopotoga faʻamalosia-taui taui. Eur J Neurosci (2006) 24:2089–97. doi:10.1111/j.1460-9568.2006.05066.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

111. Robledo P, Koob GF. E lua ni vaega iloga o mea e faʻaogaina ai faʻalavelave e faʻafesoʻotaʻi le puleaina o le cocaine i le rat. Behav Brain Res (1993) 55:159–66. doi:10.1016/0166-4328(93)90112-4

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

112. Tang XC, McFarland K, Cagle S, Kalivas PW. O le toe faʻaleleia o le cocaine e manaʻomia ai le faʻaosofiaina o faʻataʻitaʻiga o le mu-opioid i le pallidum lautele. J Neurosci (2005) 25:4512–20. doi:10.1523/JNEUROSCI.0685-05.2005

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

113. Mahler SV, Vazey EM, Beckley JT, Keistler CR, McGlinchey EM, Kaufling J, et al. O loʻo faʻaalia e le au faʻataʻitaʻiga le aufaʻatasi mo le faʻaaogaina o le pallidum i totonu o le vaega faʻalautele i totonu o le sailiga o kokeni. Nat Neurosci (2014) 17: 577-85. doi: 10.1038 / nn.3664

CrossRef Full Text | Scholar Google

114. Walker DL, Davis M. Faalua le feeseeseaiga i le va o le aafiaga o le moega o le moega ma le nofoaga tutotonu o le amygdala i le faateleina o le faateleina na faia e ala i le fefe ma le le fefe. J Neurosci (1997) 17: 9375-83.

PubMed Abstract | Scholar Google

115. Cecchi M, Khoshbouei H, Javors M, Morilak DA. Faʻagasologa o aafiaga o le norepinephrine i le pito i luga o le moega o le pito i luga o le sene i luga o amioga ma neuroendocrin tali i se faʻalavelave mamafa. Neuroscience (2002) 112:13–21. doi:10.1016/S0306-4522(02)00062-3

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

116. Fendt M, Endres T, Apfelbach R. Le faʻamalosia le tumau o le moega o le moega o le pito i lalo, ae le o poloka poloka amygdala na maluluina e le trimethylthiazoline, o se vaega o fox feces. J Neurosci (2003) 23: 23-8.

PubMed Abstract | Scholar Google

117. Sullivan GM, Apergis J, Bush DE, Johnson LR, Hou M, Ledoux JE. O leona i totonu o le moega o le ogaoga e faʻalavelave ai le corticosterone ma tali faʻafeiloaʻiga e mafua mai i se faʻalapotopotoga ae le o se faʻamafanafanaga faʻapitoa e fefe ai. Neuroscience (2004) 128: 7-14. doi: 10.1016 / j.neuroscience.2004.06.015

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

118. Deyama S, Katayama T, Ohno A, Nakagawa T, Kaneko S, Yamaguchi T, et al. Faatoagaina mai o le beta-adrenoceptor-protein kinase O se ala faailoilo i totonu o le moega o le moega o le suauu faailo e afaina ai le vaega le lelei o le tiga o le maile. J Neurosci (2008) 28:7728–36. doi:10.1523/JNEUROSCI.1480-08.2008

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

119. Walker DL, Davis M. Role o le amygdala lautele i se taimi puupuu ma le fefefe: o se faamalo ia Dr. Lennart Heimer. Brain Struct Funct (2008) 213:29–42. doi:10.1007/s00429-008-0183-3

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

120. Walker DL, Miles LA, Davis M. O le auai ma le loto i ai o le moega o le tumutumu o le stria terminals ma le CRF o loo lagolagoina ai le popole-e pei o tali e pei o le fefe. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry (2009) 33: 1291-308. doi: 10.1016 / j.pnpbp.2009.06.022

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

121. Herman JP, Cullinan WE. Neurocircuitry of stress: ogatotonu tutotonu o le hypothalamo-pituitary-adrenocortical axis. Trends Neurosci (1997) 20:78–84. doi:10.1016/S0166-2236(96)10069-2

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

122. Jalabert M, Aston-Jones G, Herzog E, Manzoni O, Georges F. Matafaioi o le moega mo le moega o le pito i lalo i le puleaina o le toto o le dopamine neurons. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry (2009) 33: 1336-46. doi: 10.1016 / j.pnpbp.2009.07.010

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

123. Poulin JF, Arbor D, Laforest S, Drolet G. Neuroanatomical characterization of opioids i totonu o le moega o le moega o le laina. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry (2009) 33: 1356-65. doi: 10.1016 / j.pnpbp.2009.06.021

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

124. Kash TL, Pleil KE, Marcinkiewcz CA, Lowery-Gionta EG, Crowley N, Mazzone C, et al. Neuropeptide tulafono faatonutonu o le saini ma le amio ile BNST. Mol Cell (2015) 38: 1-13. Pule: 10.14348 / molcells.2015.2261

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

125. Georges F, Aston-Jones G. Puipuiga o le vaeluagalemu o launiumamine dopamine i le moega o le moega o le pito i lalo. J Neurosci (2001) 21: RC160.

PubMed Abstract | Scholar Google

126. Georges F, Aston-Jones G. Faatoagaina o suauu eletise i le va o le tino i tafatafa o le moega o le pito i lalo o le fale: o se tala fou o le amino acids i totonu o le numera o dopamine neurons. J Neurosci (2002) 22: 5173-87.

PubMed Abstract | Scholar Google

127. Wanat MJ, Bonci A, Phillips PE. O le CRF o loʻo galue i le ogatotonu o le faʻailoga e faʻatagaina ai le faʻataʻalogaina o accumbens dopamine ina ia tauia, ae le o latou faila. Nat Neurosci (2013) 16: 383-5. doi: 10.1038 / nn.3335

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

128. Kudo T, Uchigashima M, Miyazaki T, Konno K, Yamasaki M, Yanagawa Y, et al. E tolu ituaiga o suʻesuʻega o le neurochimika mai le moega o le pito i lalo i le vaega o le faʻaleleia o le faʻalauiloa i tamaʻi matutua. J Neurosci (2012) 32:18035–46. doi:10.1523/JNEUROSCI.4057-12.2012

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

129. Jennings JH, Sparta DR, Stamatakis AM, Ung RL, Pleil KE, Kash TL, et al. Vaʻavaʻalata faʻalapotopotoga amygdala mo faʻalapotopotoga faʻalotolotolua. natura (2013) 496: 224-8. Nu: 10.1038 / nature12041

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

130. Kudo T, Konno K, Uchigashima M, Yanagawa Y, Sora I, Minami M, et al. GETAergic neurons i le vaega faʻalautele o le faʻalauteleina e maua ai lua inisiua o GABA / inkephalin e faʻasaʻoina mai mea mai totonu o le moega o le pito i lalo. Eur J Neurosci (2014) 39: 1796-809. doi: 10.1111 / ejn.12503

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

131. Wang X, Cen X, Lu L. Noradrenaline i le moega o le moega o le ogaoga e taua tele mo le faʻalavelaveina o le toe faʻafouina o le morphine-o le mea e sili ona faʻamoemoeina i manoa. Eur J Pharmacol (2001) 432:153–61. doi:10.1016/S0014-2999(01)01487-X

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

132. Briand LA, Vassoler FM, Pierce RC, Valentino RJ, Blendy JA. Faʻaauau le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le palemene. J Neurosci (2010) 30:16149–59. doi:10.1523/JNEUROSCI.2827-10.2010

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

133. Glangetas C, Fois GR, Jalabert M, Lecca S, Valentinova K, Meye FJ, et al. O le faʻasolosolo o mea taua e faʻateleina ai le sologa lelei o le pepa o le dopamine neurons ma faʻamalosia ai amioga faʻaleagaina o cocaine. Cell Rep (2015) 13(10):2287–96. doi:10.1016/j.celrep.2015.10.076

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

134. Sartor GC, Aston-Jones G. O le tulafono faatonutonu o le faalauteleina o le vaega o le fale i tafatafa o le moega o le ogaoga e manaʻomia mo le faʻaalia o le koko. Eur J Neurosci (2012) 36:3549–58. doi:10.1111/j.1460-9568.2012.08277.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

135. Faʻataʻitaʻiga NJ, Millan EZ, McNally GP. O le hypothalamus ma le neurobiology o le sailia o fualaau faasaina. Cell Mol Life Sci (2012) 69:581–97. doi:10.1007/s00018-011-0817-0

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

136. Kallo I, Molnar CS, Szoke S, Fekete C, Hrabovszky E, Liposits Z. Iloiloga faʻapitoa o le tufatufa atu o neo vavalo e faʻatatau i le vaega o le kenele o le rat, faʻatasi ai ma faʻamatalaga faapitoa i le GABAergic ma glutamatergic efferents. Neuroanat i luma (2015) 9: 112. doi: 10.3389 / fnana.2015.00112

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

137. Geisler S, Zahm DS. Neurotensin o loʻo i luga o le vaega faʻalauiloa i le rat: [1] toe suʻesuʻeina o latou aʻafiaga ma [2] tali i le psychostimulant ma le antipsychotic pulega faʻapitoa. Eur J Neurosci (2006) 24:116–34. doi:10.1111/j.1460-9568.2006.04928.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

138. Faʻasalaga o le Cason AM, Smith RJ, Tahsili-Fahadan P, Moorman DE, Sartor GC, Aston-Jones G. Matafaioi o orexin / hypocretin i le sailia o taui ma mea ua fai ma vaisu: aafiaga mo le gaʻo. Physiol Behav (2010) 100: 419-28. doi: 10.1016 / j.physbeh.2010.03.009

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

139. Maeda H, Mogenson GJ. O se faʻatusatusaga o aʻafiaga o le eletise eletise o le faʻaaloalo ma le faʻaaloalo i luga o le gaioiga o neu i le faʻalauteleina o le faʻalautele ma le tele o le nigra. Brain Res Bull (1981) 7:283–91. doi:10.1016/0361-9230(81)90020-4

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

140. Nakajima S, O'Regan NB. O aʻafiaga o agonists dopamineric ma faʻafefe i luga o le faʻatonuina o tali mo le faʻaogaina o le tagata lava ia i le rat. Pharmacol Biochem Behav (1991) 39:465–8. doi:10.1016/0091-3057(91)90209-K

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

141. Oe ZB, Chen YQ, Wise RA. O le Dopamine ma le glutamate e faʻamalolo i totonu o le tumutumu o le tumutumu ma le faʻalauteleina o le vaega o le rat e mulimuli i le vaʻaia e le tagata lava ia. Neuroscience (2001) 107:629–39. doi:10.1016/S0306-4522(01)00379-7

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

142. Kempadoo KA, Tourino C, Cho SL, Magnani F, Leinninger GM, Stuber GD, et al. O vaʻaia o le hypothalamic neurotensin e faʻaleleia ai le taui e ala i le faʻaleleia o le faʻafefeteina o le paʻu i le VTA. J Neurosci (2013) 33:7618–26. doi:10.1523/JNEUROSCI.2588-12.2013

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

143. Mahler SV, Moorman DE, Smith RJ, James MH, Aston-Jones G. Faʻamamaina o le faʻaosofia: o se faʻalapotopotoga tuʻufaʻatasia o le orexin / hypocretin galuega. Nat Neurosci (2014) 17: 1298-303. doi: 10.1038 / nn.3810

CrossRef Full Text | Scholar Google

144. Peyron C, Tighe DK, van den Pol AN, de Lecea L, Heller HC, Sutcliffe JG, et al. Neurons o loʻo aofia ai le hypocretin (orexin) poloketi i le tele o faʻaoga o masini. J Neurosci (1998) 18: 9996-10015.

PubMed Abstract | Scholar Google

145. Narita M, Nagumo Y, Hashimoto S, Narita M, Khotib J, Miyatake M, et al. Taʻiala le faʻaaogāina o le orexinergic i le faʻafouina o le auala mesolimbic dopamine ma amioga e aʻafia e le morphine. J Neurosci (2006) 26:398–405. doi:10.1523/JNEUROSCI.2761-05.2006

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

146. Harris GC, Wimmer M, Randall-Thompson JF, Aston-Jones G. Ua matua aafia tele le neuronoa o le gasegase o le toto e aofia ai le aoaoina e fetaui ma se siosiomaga ma le taui o le morphine. Behav Brain Res (2007) 183: 43-51. Pule: 10.1016 / j.bbr.2007.05.025

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

147. Georgescu D, Zachariou V, Barrot M, Mieda M, Willie JT, Eisch AJ, et al. Faʻaaogāina o le peptide orexin hypothalamic lateral hypothalamic i le morphine faʻatuatuaga ma le faʻasolosolo. J Neurosci (2003) 23: 3106-11.

PubMed Abstract | Scholar Google

148. Borgland SL, Taha SA, Sarti F, Field HL, Bonci A. Orexin A i totonu o le VTA e taua tele mo le faʻaaogaina o le synaptic plasticity ma le faʻaalia o le amio i le koko. Neuron (2006) 49: 589-601. Pule: 10.1016 / j.neuron.2006.01.016

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

149. Muschamp JW, Hollander JA, Thompson JL, Voren G, Hassinger LC, Onvani S, et al. O le pepelo (orexin) faʻamalosia le taui e ala i le faʻafoeina o aʻafiaga e le faʻaaogaina o lona telefoni i luga o le faʻalapotopotoga faʻalautele. Faʻaalia Natl Acad Sci USA (2014) 111: E1648-55. doi: 10.1073 / pnas.1315542111

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

150. James MH, Charnley JL, Levi EM, Jones E, Yeoh JW, Smith DW, et al. Orexin-1 sosolo i totonu o le faʻaleleia o le faʻaleleia, ae le o le thalamus faʻasalalau, e taua tele i le faatonutonuina o le toe faʻafouina o le cocaine-sailiga. Int J Neuropsychopharmacol (2011) 14: 684-90. Pule: 10.1017 / S1461145711000423

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

151. Inglis WL, Olmstead MC, Robbins TW. Pedunculopontine leʻofaʻatasiga o faʻamaʻi pipii e le afaina ai le faʻamalosi - faʻamanuiaina aʻoga i le faʻamalositino ma le faʻalagolago i faʻamalosiaga. Behav Neurosci (2000) 114:285–94. doi:10.1037/0735-7044.114.2.285

CrossRef Full Text | Scholar Google

152. Inglis WL, Olmstead MC, Robbins TW. Filifiliga filifilia i le gaioiga masani ile 5-filifiliga telefoni taimi faʻatulagaina e mulimuli i le pedunculopontine leions faʻapitoa. Behav Brain Res (2001) 123:117–31. doi:10.1016/S0166-4328(01)00181-4

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

153. Yeomans JS. Muscarinic faʻalogo i le faiʻai ma le mesopontine cholinergic arousal functions. Handb Exp Pharmacol (2012):243–59. doi:10.1007/978-3-642-23274-9_11

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

154. O Steidl S, Veverka K. Optogenetic faʻateleina o le LDTg axons i le VTA e faʻamalosia ai le tali atu o le tagata o loʻo faʻaauau le tali atu i kio. Brain Res (2015) 1614: 86-93. doi: 10.1016 / j.brainres.2015.04.021

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

155. Oakman SA, Faris PL, Kerr PE, Cozzari C, Hartman BK. Faʻasoaga o ponotomesencephalic cholinergic neurons e faʻatupulaʻia ai le tele o mea faʻale-aganuʻu eseese mai i latou o loʻo agai atu i le faʻalauteleina o le vaega. J Neurosci (1995) 15: 5859-69.

PubMed Abstract | Scholar Google

156. O le Wang HL, Morales M. Pedunculopontine ma le maualuga o le telefoni e aofia ai fuainumera maʻoti, glutamatergic ma GABAeric i le rat. Eur J Neurosci (2009) 29:340–58. doi:10.1111/j.1460-9568.2008.06576.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

157. Omelchenko N, Sesack SR. O faʻalavelave faʻaletausaga a le taumalulu e faʻamaonia ai le faitau aofai o tagata i totonu o le vaega o le lautele o le rat rat. J Comp Neurol (2005) 483: 217-35. doi: 10.1002 / cne.20417

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

158. Lodge DJ, Grace AA. O le maualuga o le laterodorsal e taua mo le osofaʻi mai o le faʻalavelave faʻapitoa o le dopamine neurons. Faʻaalia Natl Acad Sci USA (2006) 103: 5167-72. doi: 10.1073 / pnas.0510715103

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

159. Sinohara F, Kihara Y, Ide S, Minami M, Kaneda K. Matafaioi taua o le cholinergic mai le vaega o le laterodorsal i le vaega lautele o le faalauteleina o le vaega i nofoaga e fiafia i ai le koko. Neuropharmacology (2014) 79: 573-9. Tui: 10.1016 / j.neuropharm.2014.01.019

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

160. Schmidt HD, KR, Pierce RC. Le siakiina o le cocaine o loʻo aʻafia ai le koko o le PPTg / LDT. Eur J Neurosci (2009) 30:1358–69. doi:10.1111/j.1460-9568.2009.06904.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

161. Steidl S, Cardiff KM, Wise RA. Faʻateleina laasaga e amatalia ai le puleaina o le cocaine pe a maeʻa ona oʻo atu i le gasegase o le tino. Behav Brain Res (2015) 287: 82-8. Pule: 10.1016 / j.bbr.2015.02.049

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

162. Pan WX, Hyland BI. Pedunculopontine faʻasolosolo faʻamuamalie faʻasolosolo faʻasolosolo tali o midbrain dopamine neurons i le amio a rati. J Neurosci (2005) 25:4725–32. doi:10.1523/JNEUROSCI.0277-05.2005

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

163. Good CH, Lupica CR. O meatotino o le vaega faʻapitoa o le faʻalauteleina o le gaioiga e faʻaaogaina e auala mai i le pedunculopontine poʻo le faʻalauteleina o le faʻaleleia o nofoaga i vitro. J Physiol (2009) 587: 1233-47. Pule: 10.1113 / jphysiol.2008.164194

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

164. Bechara A, van der Kooy D. Lesions o le fatu pedunculopontine tele: aafiaga i luga o le gaoioiga o le locomotor e mafua mai i le morphine ma le amphetamine. Pharmacol Biochem Behav (1992) 42:9–18. doi:10.1016/0091-3057(92)90438-L

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

165. Olmstead MC, Franklin KB. Aafiaga o le pedunculopontine leʻo faʻapipiʻi faʻamaʻi i luga o le mea e maua i le morphine ma faʻafeiloaʻi i le mea e fai ma faʻamaʻi i le formalin. Neuroscience (1993) 57:411–8. doi:10.1016/0306-4522(93)90072-N

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

166. Olmstead MC, Munn EM, Franklin KB, Wise RA. Aafiaga o le pedunculopontine leionsalcleal legmental lions i luga o le tali atu mo le heroin ogaoga i lalo o taimi eseese o le faʻamalosia. J Neurosci (1998) 18: 5035-44.

PubMed Abstract | Scholar Google

167. Steidl S, Wang H, Wise RA. O leona o le cholinergic pedunculopontine e leʻo faʻaaogaina ai le cocaine poʻo le heroin-self-administration poʻo le tulaga tuʻufaʻatasiga i vaʻa. PLoS se tasi (2014) 9: e84412. doi: 10.1371 / journal.pone.0084412

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

168. Charara A, Matua A. Chemoarchitecture o le vaeluaga o le va o le vase. J Chem Neuroanat (1998) 15:111–27. doi:10.1016/S0891-0618(98)00036-2

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

169. Dougalis AG, Matthews GA, Epikopo MW, Brischoux F, Kobayashi K, Ungless MA. O mea taua o le DNamine neurons ma le faʻauʻuina o le polypeptide o le intestinal vasoa i totonu o le ogatotonu o le gaʻo ma le ventro-lateral periaqueductal gray. Eur J Neurosci (2012) 36:3322–32. doi:10.1111/j.1460-9568.2012.08255.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

170. Lowry CA, Hale MW, Evans AK, Heerkens J, Staub DR, Gasser PJ, et al. Serotonergic systems, popolega, ma le afaina o le afaina: taulai atu i le vaega o le ogatotonu o le pito i tua. Ann NY Acad Sci (2008) 1148: 86-94. Pule: 10.1196 / annals.1410.004

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

171. Liu Z, Zhou J, Li Y, Hu F, Lu Y, Ma M, et al. O faʻamafaʻailoga o le gasegase e faʻamaonia ai le taui e ala i le 5-HT ma le glutamate. Neuron (2014) 81: 1360-74. Pule: 10.1016 / j.neuron.2014.02.010

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

172. Pessia M, Jiang ZG, North RA, Johnson SW. Gaioiga o le 5-hydroxytryptamine i luga o vaega o le tino o le kiolio in vitro. Brain Res (1994) 654:324–30. doi:10.1016/0006-8993(94)90495-2

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

173. Guan XM, McBride WJ. O le serotonin microinfusion i totonu o le faʻaleleia o le faʻaleleia o le faʻaleleia atili o le faʻaolaina o le dopamine. Brain Res Bull (1989) 23:541–7. doi:10.1016/0361-9230(89)90198-6

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

174. Muller CP, Homberg JR. O le matafaioi o serotonin i fualaau faasaina ma vaisu. Behav Brain Res (2015) 277: 146-92. Pule: 10.1016 / j.bbr.2014.04.007

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

175. Qi J, Zhang S, Wang HL, Wang H, de Iesu Aceves Buendia J, Hoffman AF, et al. O se faʻaaogaina o le tele o mea e maua mai i le pito i tua o le sami i le vaega o le dopamine neurons. Nat Commun (2014) 5: 5390. Pule: 10.1038 / ncomms6390

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

176. McDevitt RA, Tiran-Cappello A, Shen H, Balderas I, Britt JP, Marino RA, et al. Serotonergic versus nonserotonergic forsal raphe prou neurons: feeseeseaiga eseese ile faletupe totogi. Cell Rep (2014) 8: 1857-69. Pule: 10.1016 / j.celrep.2014.08.037

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

177. Rahman S, McBride WJ. Faʻataʻitaʻiga o le faʻafoʻi atu o le mesolimbic somatodendritic dopamine i le faiʻai o le rat. J Neurochem (2000) 74:684–92. doi:10.1046/j.1471-4159.2000.740684.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

178. Xia Y, Driscoll JR, Wilbrecht L, Margolis EB, Vaʻalele HL, Hjelmstad GO. O loʻo faʻaogaina i luga o neurons le tele o neo-dopaminergic neurons i totonu o le vaega faʻalauteleina o le lautele. J Neurosci (2011) 31:7811–6. doi:10.1523/JNEUROSCI.1504-11.2011

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

179. Bocklisch C, Pascoli V, Wong JC, Fale DR, Yvon C, de Roo M, et al. E faʻasaina e Cocaine dopamine neurons e ala i le malosi o le GABA i le vaega faʻalauteleina o le faʻaleleia. saienisi (2013) 341: 1521-5. doi: 10.1126 / science.1237059

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

180. Floresco SB. Prefrontal dopamine ma amio fetuutuunai: suiga mai se "liliu-U" agai i se aiga o galuega. Neurosci i luma (2013) 7: 62. Pule: 10.3389 / fnins.2013.00062

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

181. Colussi-Mas J, Geisler S, Zimmer L, Zahm DS, Berod A. Faatoagaina mai o teine ​​i le vaega telefoni feaveaʻi e tali atu i le amphetamine: o se suʻesuʻega faalua. Eur J Neurosci (2007) 26:1011–25. doi:10.1111/j.1460-9568.2007.05738.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

182. Sesack SR, Carr DB, Omelchenko N, Pinto A. Faʻatatau mea faʻapitoa mo le glutamate-dopamine fegalegaleaiga: faʻamaoniga mo le tulaga mautu o fesoʻotaʻiga ma faʻasalaga faʻamalosi. Ann NY Acad Sci (2003) 1003: 36-52. Pule: 10.1196 / annals.1300.066

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

183. Gariano RF, Groves PM. O le fanaina o le fana i totonu o le midbrain dopamine neurons e ala i le faʻamalosia o vialiga muamua ma le pito i luma o cingular cation. Brain Res (1988) 462:194–8. doi:10.1016/0006-8993(88)90606-3

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

184. Lodge DJ. O vailaau o le medial forefrontal and orbitofrontal cortices e faʻaeseese ai ona faʻafoe le polokalama o le dopamine. Neuropsychopharmacology (2011) 36: 1227-36. doi: 10.1038 / npp.2011.7

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

185. Tapuni CM, Tse MT, Montes DR, Wiedman CR, Floresco SB. Faʻafeiloaʻi faailoilo o le dopamine e toe faʻafoʻi ai filifiliga filifiliga ao faia le faiga o le faʻamasinoga / faʻaletonu. Neuron (2014) 84: 177-89. Pule: 10.1016 / j.neuron.2014.08.033

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

186. Frankle WG, Laruelle M, Haber SN. Faʻamatalaga faʻasolosolo i luma i le ogatotonu i primates: faʻamaoniga mo se fesoʻotaʻiga vavalalata. Neuropsychopharmacology (2006) 31: 1627-36. doi: 10.1038 / sj.npp.1300990

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

187. Balleine BW, Killcross S. Faʻatulagaga faʻamalosiaga: o se faʻasalalauga tuʻufaʻatasi o le galuega amygdala. Trends Neurosci (2006) 29: 272-9. Pule: 10.1016 / j.tins.2006.03.002

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

188. Janak PH, Tye KM. Mai faasologa i amioga i le amygdala. natura (2015) 517: 284-92. Nu: 10.1038 / nature14188

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

189. Fudge JL, Haber SN. O le totonugalemu tutotonu o le amygdala o loo i ai i le dopamine subpopulation i primates. Neuroscience (2000) 97:479–94. doi:10.1016/S0306-4522(00)00092-0

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

190. Ehrlich I, Humeau Y, Grenier F, Ciocchi S, Herry C, Luthi A. Amygdala faʻatalatalanoaga ma le puleaina o le manatuaina o le fefe. Neuron (2009) 62: 757-71. Pule: 10.1016 / j.neuron.2009.05.026

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

191. Holland PC, Gallagher M. Faʻasalaga faʻaluaina o aʻafiaga o le faʻamalositino ma le totonugalemu o le amygdala i luga o le faʻaleleia atili o le fafaga ma le pavlovian-gaioiga faʻafefeteina. Eur J Neurosci (2003) 17:1680–94. doi:10.1046/j.1460-9568.2003.02585.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

192. Corbit LH, Balleine BW. Tuʻuaʻiga faʻaluaina o faʻamaʻi pipisi ma le totonugalemu o le amygdala i luga o le lautele ma faʻapitoa o le pavlovian-instrumental transfer. J Neurosci (2005) 25:962–70. doi:10.1523/JNEUROSCI.4507-04.2005

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

193. Kruzich PJ, Tagai RE. Faʻasalaga faʻaeseese o le amotetela ma le totonugalemu o le amygdala i le mauaina ma le faʻaalia o le toe faʻafoʻi i le cocaine amioga. J Neurosci (2001) 21: RC155.

PubMed Abstract | Scholar Google

194. Shaham Y, Erb S, Stewart J. Stress-faʻaauau le toe faʻafoʻi i le heroin ma le cocaine o loʻo saili i totonu o tamaʻi: o se toe iloiloga. Brain Res Brain Res Rev (2000) 33:13–33. doi:10.1016/S0165-0173(00)00024-2

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

195. Leri F, Flores J, Rodaros D, Stewart J. Blockade o le faʻalavelave-faʻaosoina ae le o le cocaine toe faʻafouina e ala i le faʻafefeteina o taʻavale noradrenergic i totonu o le moega o le ogaoga o le pito i lalo poʻo le ogatotonu o le amygdala. J Neurosci (2002) 22: 5713-8.

PubMed Abstract | Scholar Google

196. Volkow ND, Baler RD. Faʻasaienisi o mea ua fai ma vaisu: faʻamalamalamaina le lavelave o neurobiological. Neuropharmacology (2014) 76(Pt B): 235-49. Tui: 10.1016 / j.neuropharm.2013.05.007

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

197. Kauer JA. Auala e aoao ai i le tagofia o mea ua fai ma vaisu: synaptic plasticity i le vaega faateleina o le lautele e mafua mai i le aafia i fualaau faasaina. Annu Rev Physiol (2004) 66: 447-75. Pule: 10.1146 / annurev.physiol.66.032102.112534

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

198. Luscher C, Malenka RC. Faʻaaogaina o vailaau faʻasaina i vailaʻau faʻasaina: mai suiga mole mole i le toe faaleleia o le matagaluega. Neuron (2011) 69: 650-63. Pule: 10.1016 / j.neuron.2011.01.017

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

199. Sun W. Dopamine e faʻailoa i le faʻalauteleina o le faʻalauteleina o le faʻalauiloaina o vailaau faʻasaina: faʻamalosi faʻamalosia le synaptic plasticity ma lona matafaioi i le toe faʻafoʻi i amioga faʻatau fualaau. Curr Drug Abuse Rev (2011) 4: 270-85. Pule: 10.2174 / 1874473711104040270

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

200. Luscher C. Cocaine e faʻateleina le faʻamalosia o le faʻasalaga i le faʻalauteleina o le faʻaleleia o le fale. Fuga o le Spring Harb Perspect Med (2013) 3: a012013. Pule: 10.1101 / cshperspect.a012013

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

201. van Huijstee AN, Mansvelder HD. Glutamatergic synaptic plasticity in the mesocorticolimbic system in addiction. Lauroso o loʻo i luma le Neurosci (2014) 8: 466. doi: 10.3389 / fncel.2014.00466

CrossRef Full Text | Scholar Google

202. Ungless MA, Whistler JL, Malenka RC, Bonci A. O loʻo faʻaalia le cocaine i vivo faʻaosofia le malosi i le uumi i le dopamine neurons. natura (2001) 411: 583-7. Pule: 10.1038 / 35079077

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

203. Saal D, Dong Y, Bonci A, Malenka RC. O fualaau o le sauaina ma le atuatuvale e mafua ai se fetuutuunaiga masani i synaptic i le dopamine neurons. Neuron (2003) 37:577–82. doi:10.1016/S0896-6273(03)00021-7

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

204. Borgland SL, Malenka RC, Bonci A. O le cocaine gasegase ma gasegase e mafua ai le malosi o le malosi synaptic i le vaega o le faalauteleina o le alatele: o le electrophysiological and behavioral correlates in rats individually. J Neurosci (2004) 24:7482–90. doi:10.1523/JNEUROSCI.1312-04.2004

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

205. Bellone C, Luscher C. Cocaine na mafua ai le toe tuʻuina atu o le receptor receptor AMPA i vivo e le MGluR-faʻalagolago i le taimi umi. Nat Neurosci (2006) 9: 636-41. doi: 10.1038 / nn1682

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

206. Chen BT, Bowers MS, Martin M, Hopf FW, Guillory AM, Carelli RM, et al. O cocaine ae le o se taui faʻanoanoa ile puleaina poʻo le faʻaaogaina o cocaine e maua ai le LTP tumau ile VTA. Neuron (2008) 59: 288-97. Pule: 10.1016 / j.neuron.2008.05.024

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

207. Wanat MJ, Bonci A. Suiga-faalagolago i le malosi o le synaptic i le dopamine neurons ma le gaoioiga o le locomotor pe a maeʻa ona maua le koko. Synapse (2008) 62: 790-5. doi: 10.1002 / syn.20546

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

208. Mameli M, Bellone C, Brown MT, Luscher C. Cocaine e fesuiaʻi tulafono mo le synaptic plasticity o le glutamate transmission i le vaega faʻalauteleina o le fale. Nat Neurosci (2011) 14: 414-6. doi: 10.1038 / nn.2763

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

209. Liu QS, Pu L, Poo MM. O le faʻaaogaina o le koko o le koko i vivo e faʻaleleia ai le LTP faʻatasi i totonu o midbrain dopamine neurons. natura (2005) 437: 1027-31. Nu: 10.1038 / nature04050

CrossRef Full Text | Scholar Google

210. Nugent FS, Penick EC, Kauer JA. Puipuiga o le opioids mo le umi o le faʻaaogaina o synapses inhibitory. natura (2007) 446: 1086-90. Nu: 10.1038 / nature05726

CrossRef Full Text | Scholar Google

211. Nugent FS, Niehaus JL, Kauer JA. PKG ma PKA i le LTP i synapses GABAergic. Neuropsychopharmacology (2009) 34: 1829-42. doi: 10.1038 / npp.2009.5

CrossRef Full Text | Scholar Google

212. Good CH, Lupica CR. O le faʻasalalauga faʻapitoa Faʻailoga AMPA e aofia ai le faʻatulagaga ma le faʻatonutonuina o le faʻamalosia o le palasitini i le ogatotonu o le dopamine neurons e ala i fualaau faasaina. J Neurosci (2010) 30:7900–9. doi:10.1523/JNEUROSCI.1507-10.2010

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

213. Stotts AL, Dodrill CL, Kosten TR. Opioid faʻalagolago togafitiga: filifiliga i le falemaʻi. Tofia Faʻatonu Pharmacother (2009) 10: 1727-40. Pule: 10.1517 / 14656560903037168

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

214. Amen SL, Piacentine LB, Ahmad ME, Li SJ, Mantsch JR, Risinger RC, et al. Faʻaauau le N-acetyl cysteine ​​e faʻaititia ai le cocaine e suʻe ai i aʻa ma naunau i tagata e faalagolago i le koko. Neuropsychopharmacology (2011) 36: 871-8. doi: 10.1038 / npp.2010.226

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

215. McClure EA, Gipson CD, Malcolm RJ, Kalivas PW, Gray KM. Matafaioi o le N-acetylcysteine ​​i le puleaina o le faʻaaogaina o vailaʻau. CNS Drugs (2014) 28:95–106. doi:10.1007/s40263-014-0142-x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

216. McClure EA, Baker NL, Gipson CD, Kamuta MJ, Roper AP, Froeliger BE, et al. O se faʻataʻitaʻiga pailate faʻamaonia o le N-acetylcysteine ​​ma le vaalele i totonu o tagata ulaula sikaleti matutua. Am J Drug Alcohol Abuse (2015) 41: 52-6. Pule: 10.3109 / 00952990.2014.933839

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

217. Reissner KJ, Gipson CD, Tran PK, Knackstedt LA, Scofield MD, Kalivas PW. Glutamate transporter GLT-1 ua faʻasaʻoina le N-acetylcysteine ​​le faʻasaina o le toe faʻaleleia o cocaine. Addict Biol (2015) 20: 316-23. Pule: 10.1111 / adb.12127

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

218. Roerecke M, Sorensen P, Laramee P, Rahhali N, Rehm J. Tausiga talafeagai o le nalmefene agai i le placebo i le togafitiga o le ava: faaitiitia o tulaga lamatia o le olaga faitino. J Psychopharmacol (2015) 29: 1152-8. Pule: 10.1177 / 0269881115602487

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

219. Martinotti G, Di Nicola M, Janiri L. Efficacy ma le saogalemu o le aripiprazole i le ava malosi. Am J Drug Alcohol Abuse (2007) 33: 393-401. Pule: 10.1080 / 00952990701313660

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

220. Martinotti G. Pregabalin i le falemai ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Tomai e Iloilo Fualaau Faʻatau (2012) 21: 1243-5. Pule: 10.1517 / 13543784.2012.703179

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

221. Addolorato G, Leggio L, Ferrulli A, Cardone S, Bedogni G, Caputo F, et al. Faʻaaogaina le tali o le baclofen i le faʻaititia o le ava i aso uma i totonu o le ava malosi: faʻamalositino lona lua o se faʻataʻitaʻiga, faalua-tauaso, faʻataʻitaʻiga o le placebo. Alcohol Alcohol (2011) 46: 312-7. doi: 10.1093 / alcalc / agr017

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

222. Simpson TL, Malte CA, Dietel B, Taʻu D, Pocock I, Lyons R, et al. O se faamasinoga pailate o le prazosin, o se faʻamalo-alpha-1 adrenergic, mo le faʻamalosia o le ava malosi ma le faʻasologa o le faʻamalosia o posttraumatic. Alcohol Clin Exp Res (2015) 39: 808-17. Nu: 10.1111 / acer.12703

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

223. O le faʻamalosia o le faʻaaogaina o le ava o le CB1, SR147778, i le ava malosi ma le faʻamalosia o meatotino o le ava malosi i le ava malosi-e sili ona fiafia i rauka sP. Alcohol Alcohol (2005) 40: 46-53. doi: 10.1093 / alcalc / agh114

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

224. Cheer JF, Wassum KM, Sombers LA, Heien ML, Ariansen JL, Aragona BJ, et al. O le Phasic dopamine faʻamalolo e faʻaogaina e mea e faʻaleagaina e manaʻomia ai le faʻamalosia o le faʻavelaina o le cannabinoid. J Neurosci (2007) 27:791–5. doi:10.1523/JNEUROSCI.4152-06.2007

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

225. Topol EJ, Bousser MG, Fox KA, Creager MA, Despres JP, Easton JD, et al. Rimonabant mo le puipuia o mea e tutupu i le cardiovascular (CRESCENDO): faʻatautaia, multicentre, suʻega pulea e le placebo. Lancet (2010) 376:517–23. doi:10.1016/S0140-6736(10)60935-X

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

226. Creed M, Pascoli VJ, Luscher C. Togafitiga o vaisu. Faʻamālosia o le faia o le mafaufau loloto i le faia o togafitiga o togafitiga faʻapitoa. saienisi (2015) 347: 659-64. doi: 10.1126 / science.1260776

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

227. Liu HY, Jin J, Tang JS, Sun WX, Jia H, Yang XP, et al. O le malosi o le faiai o le mafaufau e mafua ai le faʻamalosia o le morphine. Addict Biol (2008) 13:40–6. doi:10.1111/j.1369-1600.2007.00088.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

228. Guo L, Zhou H, Wang R, Xu J, Zhou W, Zhang F, et al. O le DBS o le nucleus e faʻapupula i le heroin e saili amio i le tagata e faʻafoeina ai ia rati. Fualaau oona (2013) 129: 70-81. Nu: 10.1016 / j.drugalcdep.2012.09.012

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

229. Vassoler FM, Schmidt HD, Gerard ME, KR, Ciraulo DA, Kornetsky C, et al. O le uumi o le faiʻai o loʻo faʻamalosia ai le atigipusa o le tumutumu o le tumutumu o le atinaʻeina o cocaine e amataina ai le toe faʻaleleia o fualaau oona i kusi. J Neurosci (2008) 28:8735–9. doi:10.1523/JNEUROSCI.5277-07.2008

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

230. Guercio LA, Schmidt HD, Pierce RC. O le uumi o le uʻamea e faʻamalosia ai le atigipusa o atigipusa o loʻo faʻamalosia ai le toe faʻaleleia o cocaine ma le sailiga o le sailiga i kio. Behav Brain Res (2015) 281: 125-30. Pule: 10.1016 / j.bbr.2014.12.025

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

231. Hamilton J, Lee J, Canales JJ. O le faʻasolosolo tasi o le faʻaosofiaina o le tumutumu o le tumutumu i luga poʻo le maualalo maualalo o loʻo toesea ai le kokeni o loʻo sailia i se meaola manu. Brain Stimul (2015) 8: 57-63. toi: 10.1016 / j.brs.2014.09.018

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

232. Friedman A, Lax E, Dikshtein Y, Aperaamo L, Faʻamamaina Y, Sudai E, et al. O le faʻaleleia o le eletise o le lalaga i fafo e maua ai le malosi faʻatoʻilalo i le cocaine e sailia ai amioga. Neuropharmacology (2010) 59: 452-9. Tui: 10.1016 / j.neuropharm.2010.06.008

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

233. Zhou H, Xu J, Jiang J. O le manava o le tino e faaosofia ai le tumutumu o le tino i luga o amioga e saili ai le heroin: o se lipoti o mataupu. Biol Psychiatry (2011) 69: e41-2. Pule: 10.1016 / j.biopsych.2011.02.012

CrossRef Full Text | Scholar Google

234. Valencia-Alfonso CE, Luigjes J, Smolders R, Cohen MX, Levar N, Mazaheri A, et al. O le malosi o le faiʻai loloto e faʻamalosia i le heroin o mea ua fai ma vaisu: o se lipoti faʻapitoa ma le vailaau faʻatautaia o le electroencephalogram. Biol Psychiatry (2012) 71: e35-7. Pule: 10.1016 / j.biopsych.2011.12.013

CrossRef Full Text | Scholar Google

235. Terraneo A, Leggio L, Saladini M, Ermani M, Bonci A, Gallimberti L. O le faʻamalosi o le magnetia o le faʻasolosolo muamua o le cortex e faʻaitiitia ai le faaaogaina o cocaine: o se suʻesuʻega pailate. Eur Neuropsychopharmacol (2016) 26(1):37–44. doi:10.1016/j.euroneuro.2015.11.011

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

236. Enokibara M, Trevizol A, Shiozawa P, Cordeiro Q. Faʻatulagaina o se TMS aoga lelei mo le manaʻo i le tagofia o vailaʻau: e mafai? Am J Pule (2016) 25: 28-30. Nu: 10.1111 / ajad.12309

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

237. Britt JP, Bonci A. Optogenetic faʻatalanoaga o le neural circuits o loʻo aʻafia ai le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Curr Opin Neurobiol (2013) 23: 539-45. Pule: 10.1016 / j.conb.2013.01.010

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

 

Moli: VTA, faʻaaogaina o vailaʻau, mea ua fai ma vaisu, dopamine, palasitisi

Faʻamatalaga: Oliva I ma Wanat MJ (2016) Vaega Faʻapitoa o le Siʻosiʻomaga o loʻo i luga o le Siʻosiʻomaga ma Faʻaipoipoga Faʻalagolago. I luma. Fomaʻi 7: 30. Tui: 10.3389 / fpsyt.2016.00030

Na maua: 15 Tesema 2015; Talia: 23 Fepuari 2016;
Lomia: 07 Mati 2016

Faatonutonu e:

Mark Walton, Iunivesite o Oxford, Peretania

Toe iloiloina e:

Giovanni Martinotti, Iunivesite G. d'Annunzio, Italia
Miriam Melis, Iunivesite o Cagliari, Italia
Elyssa Margolis, Iunivesite o California San Francisco, ISA