Manatu i Isi Faʻamatalaga mo Faʻalapotopotoga i totonu o Faigata Fanau, Faʻaleagaina o Tamaiti, ma Tagata Matutua Faʻasalaga Feusuaiga: Tali i Bailey ma Bailey (2013) ma Rind (2013)

Amioga Sex Arch. Tusiga a le tusitala; avanoa ile PMC 2015 Ian 1.

Faʻasalalauina i faʻamaufaʻailoga mulimuli:

PMCID: PMC3951775

NIHMSID: NIHMS551723

O le lomiga mulimuli a le tagata faʻasalalau lomiga o lenei tusiga o loʻo avanoa i Arch Sex Behav

I le faʻaaogaina o se faʻamaumauga a le atunuʻu a le US, na matou matauina ai le faʻavaeina o fesoʻotaʻiga i le va o le sauaina o tamaiti ma le itupa tutusa ma le faʻafeusuaiga ma fesili pe o lenei mafutaga e mafua ona o le faʻafeusuaiga a tamaiti e aʻafia ai le lamatiaga o le faʻaleagaina, e pei ona masani ai, pe ono afaina ai le faʻafeusuaiga o tamaiti. (Roberts, Glymour, & Koenen, 2013). Na matou manatu o le faʻaleagaina na aʻafia ai faʻasalalauga ma faʻaogaina se auala fesuisuiai meafaigaluega e iloilo ai lenei manatu. Aemaise lava, talu ai o faigata o tamaiti laiti e iloa e aʻafia ai le lamatiaga o le faʻaleagaina, ae leai se aafiaga tuusaʻo i luga o le faʻafeusuaiga, matou te faʻapea, afai o le faʻaleagaina e aʻafia ai le faʻafeusuaiga, o faʻalavelave e faʻateleina ai le lamatiaga o le faʻaleagaina e tatau foi ona vaʻai le maualuga maualuga o feusuaiga. a'oa'oga.

Na matou maua le lagolago mo lenei manatu i lena faigata o le tamaitiiti na valoia le sauaina o feusuaiga a tamaiti; o faigata o le tamaitiiti na valoia foi le tosina atu i feusuaiga, paaga, ma le faasinomaga; ma o lena faigata o le tamaitiiti sa tutoatasi mai le tosina atu i feusuaiga faaleituaiga, paaga, ma le faasinomaga pe a faamatalaina le sauaina o tamaiti. I le faʻaaogaina o mea faigaluega faʻataʻitaʻiga, matou te faʻatusatusaina o le afa i le maualuga o le lamatiaga o le faʻaleagaina o tamaiti i totonu o tagata e iai le itupa tutusa pe a faʻatusatusa i tamaʻitaʻi e mafua ona o aʻafiaga o le faʻaleagaina i feusuaiga. Talu mai le lolomiina o la tatou tusiga, o se suʻesuʻega fou e faʻaaoga ai faʻamatalaga eseese na maua ai o tama tane, faʻafeusuaiga, ma tagata faʻafeusuaiga pe a faʻatusatusa i tamaʻitaʻi faʻafeusuaiga e sili atu ona oʻo i tulaga faʻalavelave i totonu o le aiga i le tamaitiiti, e aofia ai maʻi o le mafaufau ile aiga, faʻaleagaina o vailaʻau i totonu o le fale, o se falepuipui. tagata o le aiga, ma (mo na'o tama'ita'i lua) tete'a matua po'o tete'a (Andersen & Blosnich, 2013). O nei su'esu'ega ua toe tula'i mai ai le fesili po'o le a le mea e ono mafua ai le maualuga o le fa'atupuina o fa'alavelave fa'atamaiti i totonu o aiga o lo'o avea ma fa'alavelave fa'alavelave mo le sauaina o tamaiti i totonu o aiga e laiti fa'afeusuaiga.

Matou te talisapaia faʻamatalaga mafaufau mai Bailey ma Bailey (2013) ma Rind (2013) ma faafetai atu i le Faatonu mo le avanoa e tali mai ai. Na talanoaina e la matou mataupu se mataupu maʻaleʻale. O tagata ua fa'ailoaina o latou fa'afeusuaiga, fa'afafine, po'o fa'afeusuaiga fa'afafine, o lo'o fa'aauau pea ona fa'ailoga tagata ta'ito'atasi ma fa'alapotopotoga. O le fa'afeusuaiga o se fa'aletonu o le mafaufau e mafai ona iloa talu ai nei e pei o le DSM-II. Ona o lenei mea, e oʻo lava i le fesiligia o le a le mea e mafua ai le faʻafeusuaiga e maʻaleʻale. Na faia e Rind a tatou suʻesuʻega e faʻaalia ai o le faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga e "le masani," "pathological" poʻo le "maldaptive." Matou te le taʻua lenei mea ma matou te matua le talitonu i ai. O a matou suʻesuʻega sa faia i le agaga o le suʻesuʻeina o eseesega o tagata taʻitoʻatasi i amioga a tagata e pei ona faia i uiga e pei o uiga. Matou te le ioe ia i latou o le a faʻaaogaina a matou suʻesuʻega mo sini faʻapolokiki e ono afaina ai pe faʻaleagaina ai tagata o loʻo faʻaalia o latou gay, lesbian, poʻo le bisexual. Ae ui i lea, matou te le talitonu o le fefe ina neʻi faʻaaoga sese pe faauigaseseina e se tasi a matou sailiga e tatau ona taofia ai suʻesuʻega i le amataga o feusuaiga poʻo luga o le sootaga i le va o feusuaiga ma le faʻaleagaina o tamaiti.

E le mafai ona faʻamaonia faʻataʻitaʻiga fesuiaiga o meafaigaluega; e mafai ona faauigaina o le mafua'aga na'o le fa'aopoopoina o manatu fa'atupu. Matou te fa'atusatusaina i'inei manatu e mana'omia mo la matou fa'auigaga ma manatu ma fa'a'afiaga o isi talosaga mai Bailey ma Bailey (2013) ma Rind (2013).

Fai mai Bailey ma Bailey o feusuaiga i le itupa e tasi e a'afia e se mea fa'aletagata e va'ai mai ai fo'i faigata fa'amatua, e pei o le tete'a, ma'i mafaufau, mativa, ma le fa'aaogaina o fualaau fa'asaina. Na latou tuʻuina atu mea faʻapitoa e faʻateleina ai le lamatiaga mo le neuroticism e avea o se tasi o ia avanoa. I lalo o lenei manatu, o le mafutaga i le va, mo se faʻataʻitaʻiga, le i ai o matua fai i le amataga o tamaiti ma amioga faʻafeusuaiga e mafua ona o le faʻafememeaʻi e le gene (Mati. 1). Matou te maitauina o le manatu o Bailey ma Bailey o loʻo faʻaalia ai o tane faʻafeusuaiga ma tamaʻitaʻi o loʻo tauaveina ni kenera-e tuufaasolo mai i o latou matua-e faʻateleina ai lo latou lamatiaga i maʻi mafaufau, inu ava malosi, mativa, ma le le mautonu i mafutaga umi. I lo matou iloa, e leai se suʻesuʻega faʻavae e lagolagoina lenei avanoa.

Mati. 1 

Bailey ma Bailey: genetics o se mafuaʻaga masani o meafaifaʻaili, faʻaleagaina o tamaiti ma, feusuaʻiga tutusa

Ina ia suʻesuʻeina le ono mafai e le mafuaʻaga o fausaga na faʻatulagaina e Bailey ma Bailey e mafai ona faʻamaonia mo faʻalapotopotoga o loʻo i ai i le National Epidemiologic Survey on Alcohol and Related Conditions (NESARC) faʻamaumauga, na matou faia ni faʻataʻitaʻiga. O la matou faʻamoemoe o le faʻataʻitaʻiina lea o se lalolagi lea e mafai ai ona tulaʻi mai faʻamaumauga faʻamaumauga i faʻamaumauga mai le faʻavae mafuaʻaga na fuafuaina e Bailey ma Bailey, e iloilo ai pe talafeagai lenei fausaga (mo faʻamatalaga o faʻataʻitaʻiga ma tulafono, vaʻai faʻaopoopoga). O nei faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai o le mafuaʻaga o le fausaga na faʻatulagaina e Bailey ma Bailey (Mati. 1) e mafai ona fatuina le mafutaga i le va o matua fai ma le itupa tutusa e maua i le NESARC pe afai e iai ni aʻafiaga malosi i luga o nei phenotypes. Mo se faʻataʻitaʻiga, ina ia faʻataunuʻuina le manatu o Bailey ma Bailey, e tatau ona faʻatatau ile 14% o le neuroticism o le tina ma le 15% o le avanoa o le tamaititi e maua ai se itupa tutusa. O nei mea e sili atu ona malolosi, i se fa'atonuga o le tele, nai lo so'o se fa'avae fa'avae fa'avae mo so'o se soifua maloloina o le mafaufau po'o fa'afitauli lavelave o amioga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le numera o le lamatiaga o le polygenic mo le schizophrenia e aofia ai le sili atu i le 37,000 single-nucleotide polymorphisms (SNPs) faʻamatalaina le sili atu i le 3% o le lamatiaga o le schizophrenia (Purcell et al., 2009). E tusa lava pe i ai se faʻasologa faʻavae na faʻamatalaina le 14% o le neuroticism tina, e faʻatupuina ai faʻalapotopotoga o loʻo i ai i le NESARC faʻamaumauga, matou te manatu o le neuroticism risk allele e tutusa lona aafiaga i luga o le ono mafai ona iloa le itupa tutusa e pei o le neuroticism. E foliga mai e le mafai ona tuʻuina atu muamua faʻamaoniga i luga o le faʻasoa faʻasoa o faʻamaʻi lavelave i totonu o le itu lava e tasi (Purcell et al., 2009). E oo lava i le manatu o nei aʻafiaga malosi, na mafai ona matou maua le fesoʻotaʻiga i le va o le i ai o se matua fai aʻo leʻi 5 tausaga ma le itupa tutusa e maua i le NESARC pe a fai o le neuroticism o tina e tusa ma le 50% o le ono maua o se matua fai.

I se aotelega, matou te faʻataʻitaʻiina faʻamatalaga i lalo o le tele o manatu ma ua le mafai ona faʻatupuina soʻo se seti faʻamaumauga e ogatusa ma le faʻatulagaina o mafuaʻaga na faʻatulagaina e Bailey ma Bailey, o le malamalama o loʻo i ai nei o faʻavae faʻavae o uiga mafaufau ma amioga, ma faʻasologa faʻamaumauga mataʻituina i le NESARC fa'amaumauga. O lea matou te fa'ai'u ai e matua'i fa'apea la latou fa'atulagaina fa'atupu fa'alavelave. I a matou faʻataʻitaʻiga, matou te mafaufau i le tele o mea e mafai ona fai, ae e mautinoa lava matou te leʻi suʻesuʻeina le atulaulau atoa o faʻataʻitaʻiga talafeagai ma faia ni manatu e uiga i le faʻaogaina o fesoʻotaʻiga mafuaʻaga (eg, laina laina). O le mea lea e le mafai ai ona matou faʻamaonia o loʻo i ai se isi mea, faʻalavelave faʻapipiʻi faʻamatalaga e mafai ona ogatasi ma le faʻatulagaina o mafuaʻaga ma faʻamaumauga o loʻo matauina, ma matou valaʻaulia Bailey ma Bailey e tuʻuina atu sea faiga.

Tatou liliu atu nei i Rind's (2013) fa'afuafuaga fa'atatau. Ua fautua mai e Rind o faigata o le tamaitiiti na matou suesueina (mativa, faafitauli o le ava malosi a matua, ma'i faalemafaufau o matua, ma le i ai o se matua fai) "faavaivaia le pulea masani," lea e taitai atu ai i le faateleina o le ono faailoaina po o le faia o faatosinaga o le itupa tutusa. E le o manino pe aisea ua le faatagaina ai e Rind ia aafiaga o le sauaina o tamaiti atonu e matua le masani ai i latou lava. Na matou taʻua lenei avanoa i la matou tusiga:

…e ono lagona e i latou o sao mai le sauaina le faalumaina ma ese mai isi ma atonu, o le mea lea, e sili atu ai ona naunau e amio i ni auala e faalumaina ai le va fealoai, e aofia ai le faailoaina o le tosina atu i itupa tutusa po o le faia o ni paaga tutusa (Saewyc et al., 2006)…. E fa'apea fo'i i totonu o fa'alapotopotoga e sili atu ona talia ma fa'aitiitia le fa'ailogaina o fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga, o le a fa'atupula'ia le fa'ateleina o fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga ma fa'aititia ai fo'i le fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga. (itulau 169)

Afai tatou te suia le "faʻaleaga tagata" i le" counternormative," o le finauga e tutusa. O le mea moni, o le ata o Rind's causal diagram o loʻo faʻaalia ai le tele o auala e aʻafia ai le faʻaleagaina o tamaiti aʻoga faʻafeusuaiga (matou te faʻamaonia le lua o nei auala i Mati. 2).

Mati. 2 

O ala a Rind mai meafaifaaili e ala i le sauaina o tamaiti i le faʻafeusuaiga tutusa

E mafai fo'i ona fa'ata'ita'i le manatu o Rind e fa'aaoga ai fa'amaumauga NESARC. A sa'o le fa'afuafuaga na tu'uina mai e Rind, o aafiaga fa'aletamaiti e le fa'atulafonoina e feso'ota'i ma fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga e tusa lava po'o le a le tulaga o le sauaina o tamaiti. O lea na matou suʻesuʻeina ai le fesoʻotaʻiga o a matou mea faigaluega ma feusuaiga faʻafeusuaiga i tagata e leʻi oʻo i le faʻaleagaina o tamaiti. Laulau 1 o lo'o fa'aalia ai le fa'atupuina o fa'afeusuaiga i le itupa e tasi e ala i fa'alavelave fa'aletamaiti i ali'i ma tama'ita'i e le'i o'o i le sauaina o tamaiti. I tagata na lipotia le leai o se sauaina, o le taatele o le tosina atu i itupa tutusa, paaga, ma le faasinomaga, i se tulaga lautele, tutusa pe maualalo ia i latou na oo i le mativa, faafitauli i le ava malosi, matua fai po o matua ma'i mafaufau pe a faatusatusa ia i latou e lei maua. E ui lava e le o faʻamaonia, o nei faʻamaumauga o loʻo fautua mai ai e leai se aʻafiaga o nei mea e le masani ai i faiga faʻafeusuaiga seʻi vagana ua tupu le sauaina o tamaiti.

Laulau 1 

Fa'ateleina o le tosina atu i le itupa tutusa, paaga, ma le fa'asinomaga e ala i tulaga o tamaiti laiti i alii ma tamaitai e le o aafia i le sauaina o tamaiti, NESARC (n= 10,375)

Fai mai Bailey ma Bailey ua le sa'o na matou teena le avanoa e a'afia ai faiga fa'afeusuaiga a tamaiti laiti ma le fa'afeusuaiga a tagata matutua ona o meafaifa'aili (fa'alavelave fa'aletama) na fa'amaopoopoina ma le fa'afeusuaiga o tagata matutua. I se isi itu, matou te teena lenei avanoa ona o meafaifaʻaili e le fesoʻotaʻi ma le faʻafeusuaiga a tagata matutua pe a faʻatulagaina i le faʻaleagaina o tamaiti. Afai o faʻalavelave faʻafuaseʻi na aʻafia saʻo ai faʻataʻitaʻiga faʻafeusuaiga a tamaiti, lea na aʻafia uma ai le faʻaleagaina ma le faʻasologa o tagata matutua, o le faʻamaopoopoina i le va o faʻalavelave faʻafuaseʻi ma le faʻasologa o tagata matutua e le tatau ona faʻaumatia e ala i le fetuunaiga mo le faʻaleagaina. Matou te talisapaia le taulaʻi atu o Bailey ma Bailey i manatu autu mo a matou faʻataʻitaʻiga fesuiaiga o meafaigaluega: (1) e leai ni mafuaʻaga e le faʻatatauina o faʻalavelave faʻafuaseʻi o tamaiti (o mea faigaluega fesuiaiga) ma le faʻafeusuaiga; ma le (2) e le afaina ai faiga fa'afeusuaiga e ala i se isi faiga, e le feso'ota'i ma le sauaina o tamaiti. Latou te finau e faapea o nei manatu atonu e le saʻo ma tuʻuina atu se isi faʻamatalaga mo mamanu faʻapitoa na matauina. E ui ina matou ioe atonu e le moni ia manatu, ae foliga mai e le talafeagai le filifiliga patino na tuʻuina mai e Bailey ma Bailey. Matou te fa'afeiloa'ia fa'amatalaga fa'aopoopo e uiga i isi mea e mafai ona fai ma talitonu o le a fa'alauteleina ai lo matou malamalama i le fa'aleagaina o tamaiti ma le amataga o le fa'afeusuaiga.

I le faaiuga, e ui lava o faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e faʻalagolago i manatu malolosi, o isi faʻamatalaga mafuaʻaga na tuʻuina mai e Bailey ma Bailey ma Rind e faʻalagolago foi i manatu - manatu e foliga mai e le ogatasi ma faʻamaoniga faʻamaonia mai faʻamatalaga faʻamatalaga ma suʻesuʻega atili o faʻamaumauga NESARC.

Fa'aopoopo: Fa'amatalaga o Fa'ata'ita'iga

Ina ia suʻesuʻeina le mafuaʻaga na faʻatulagaina e Bailey ma Bailey, na matou vaʻavaʻai i le tulaga o le itupa tutusa i alii, faatasi ai ma matua matua aʻo leʻi oʻo i le 5 tausaga o le meafaigaluega, e pei o matua matua aʻo leʻi oʻo i le 5 tausaga e ono aʻafia i le lipotia o le faʻaituau. Ona o le tele o fa'asalalauga fa'afuainumera na maua i totonu oa matou fa'amaumauga e ala i sauaga fa'afeusuaiga a tamaiti, na matou su'esu'eina sauaga fa'afeusuaiga o le puluvaga. Sa matou fa'aogaina su'esu'ega fa'atupuina o lo'o i ai nei e fa'atatau ai le tele o a'afiaga o se tasi-nucleotide polymorphism (SNP) i luga o se fa'ai'uga tau amio. O faʻamaoniga mai suʻesuʻega a le genome-wide association (GWAS) o fua faʻatatau, faʻamaʻi, ma uiga amio e faʻaalia ai o se SNP tuʻuina atu e masani ona faʻatatau mo le itiiti ifo i le 0.5% o le fesuiaiga i se uiga (Vrieze, Iacono, & McGue, 2012). O se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga a le GWAS talu ai nei na fautua mai ai o SNP e aʻafia ai uiga e laʻititi pe laʻititi laʻititi. O lenei suʻesuʻega na suʻesuʻeina 2.5 miliona SNPs mai le sili atu i le 17,000 tagata ma ua le mafai ona faʻamaonia e oʻo lava i le tasi SNP ma le GWAS-tulaga taua mo neuroticism; fua tele mo SNPs e fesoʻotaʻi ma le tatala ma le faʻamaoni sa laʻititi ma e leʻi lelei ona faʻatusalia (de Moor et al., 2010).

Na matou faʻataʻitaʻiina faʻamatalaga mai le 15,000 tagata taʻitoʻatasi (i le StataIC 11), e faʻaaoga ai manatu e maua ai le tele o faʻafememeaʻi e le kene aʻo faʻamaonia pea ona o le malamalama o loʻo iai nei i genetics. E ui lava ina matou manatu i le tele o manatu o loʻo i lalo e le mafai, o manatu na matou mafaufauina atonu manino e le lagolagoina le manatu o Bailey ma Bailey. O la matou sini i lenei faʻataʻitaʻiga o le suʻesuʻeina lea pe o nei manatu ogaoga o le a ogatasi ma le manatu o Bailey ma Bailey:

  • Na matou manatu o le neuroticism o tina na mulimuli i se tufatufa masani.
  • Matou te tuʻuina faʻafuaseʻi se faʻalavelave faʻaleagaina o le neuroticism i le tina faʻatasi ai ma le laʻititi o le alalaupapa (MAF) o le 0.2. Na matou manatu o le allele na faʻateleina le neuroticism e 0.48 SDs (o le maualuga o le aʻafiaga o loʻo maua i le GWAS meta-suʻesuʻega o uiga uma o tagata). Matou te maitauina o lenei tuufaatasiga o le tele o aafiaga ma le MAF na mafua ai le 3.8% o le neuroticism o le tina o loʻo faʻamaonia e lenei SNP, 7 taimi sili atu nai lo le 0.5% faʻatatau mo se SNP masani (Vrieze, Iacono, &McGue, 2012).
  • Na matou manatu o le neuroticism o tina e tusa ma le 25% o le avanoa e maua ai e lana tama se matua fai i le 5 tausaga (e foliga mai o se manatu maualuga o lenei aafiaga). Ole fa'ateleina ole iai ole matua fai ile 5 tausaga ole 2.6%, pei ole fa'amaumauga a le NESARC.
  • Afai o le tina na maua i le neuroticism risk allele, matou te tuʻuina atu le faʻalavelave faʻalavelave i le tamaititi e 0.5 le avanoa.
  • Na matou manatu o le aʻafiaga o le tamaititi mo le neuroticism na faʻateleina ai lona avanoa e maua ai se itupa tutusa e 0.48 SDs (o le maualuga o le aʻafiaga o loʻo maua i le GWAS meta-suʻesuʻega o uiga uma). Na matou tuʻuina atu le faʻataʻitaʻiga o itupa tutusa i tamaʻitaʻi e maualuga le avanoa e maua ai se faʻataʻitaʻiga tutusa e pei o le 1.9%, e pei o le NESA RC data. I le fa'ai'uga o fa'amaumauga, na fa'amatala mai e le SNP le 3% o le avanoa o le tamaititi e maua ai se fa'ata'ita'iga i le itupa e tasi, ma o se a'afiaga tele. I le na o le toʻatele o le faitau aofaʻi-sui suʻesuʻega masaga o le faʻafeusuaiga, o aʻafiaga o le kenera i le aofaʻi atoa na fuafuaina e faʻamatalaina ai le .34-.39 o le eseesega i le faʻafeusuaiga tane (Langstrom, Rahman, Carlstrom, & Lichtenstein, 2010). O le mea lea, o le neuroticism SNP o le a faʻamatalaina le 8% o le vaega o le kenera o le itupa tutusa. O lenei faiga e manatu foi o le gene e tutusa lona aafiaga i le neuroticism ma le faʻafeusuaiga, lea e matua le mafai.

O le fa'aaogaina o fa'amaumauga e maua mai i lenei fa'ata'ita'iga, matou te fa'afetauia se fa'ata'ita'iga mo le tu'ufa'atasiga o le itupa e fa'aaoga ai matua matua e fai ma va'aiga. Ole fua fa'atatau (OR) mo matua fai i lenei fa'ata'ita'iga e 1.07 (95% taimi fa'atuatuaina [CI]=0.5, 2.2). I se faʻatusatusaga, i le NESARC faʻamaumauga o loʻo i ai se matua matua o se vaʻaiga malosi o le faʻafeusuaiga (OR = 1.8, 95% CI = 1.2, 2.7).

Talu ai o matou manatu muamua e leʻi maua ai faʻalapotopotoga o loʻo maua i faʻamaumauga NESARC, na matou suʻesuʻeina atili manatu e manaʻomia e maua ai na mafutaga. Na matou manatu o le SNP na i ai se aafiaga tele o le 1 (o le i ai o le faʻalavelave faʻafuaseʻi na faʻateleina ai le neuroticism o le tina i le 1 SD, lea na mafua ai le faʻasologa o le gene mo le 14% o le neuroticism o tina). O nei manatu na mafua ai le neuroticism o le tina e tusa ma le 38% o le ono maua o se matua fai a o lei atoa le 5 tausaga. to'alua ma toe faaipoipo i le matua o le tamaititi 5. Ae ui i lea, o nei manatu e le'i faia lava se mafutaga i le va o feusuaiga ma le i ai o se matua matua tele e pei o le NESARC data (OR = 1.4, 95% CI = 0.7, 2.6). Ina ia maua se mafutaga e tutusa ma le mea na maua i le NESARC, matou te manatu o le neuroticism o le tina ua faateleina le ono maua o se matua matua i le 1.35 SD, ma mafua ai ona maua lona neuroticism mo le 50% o le avanoa e maua ai se matua matua, o se tulaga e sili ona le talafeagai.

Ona matou liliu atu lea i le mataupu o le soalaupulega faafuainumera e ala i sauaga tau feusuaiga a tamaiti. Na matou manatu o le aʻafiaga o le tamaititi i le faʻaleagaina o feusuaiga (o se fesuiaiga faifaipea) o se gaioiga o le neuroticism o tina, e pei o le neuroticism o le tina na faʻateleina le lamatiaga i le 0.3 SD ma le aʻafiaga o le tamaititi na faʻateleina le lamatiaga i le 0.48 SD (mulimuli i le manatu o Bailey ma Bailey e faapea o le tamaititi o le tamaititi. gene o le a sili atu le malosi o le aafiaga o le tamaititi i le sauaina o feusuaiga nai lo le neuroticism o le tina). Faatasi ai ma nei manatu e le masani ai, o le neuroticism o tina na mafua ai le 10% o le lamatiaga o le tamaititi i sauaga tau feusuaiga ma le neuroticism risk allele accounted mo le 5% o le lamatiaga o le tamaititi. o sauaga fa'afeusuaiga (se lapo'a tele, ma e le taumateina, lapo'a tele).

Na matou tuʻuina atu le faʻaleagaina o feusuaiga e maualuga, feololo, maualalo pe leai foi e faʻavae i luga o le lamatiaga o le faʻaleagaina e fetaui ma le faʻateleina o sauaga faʻafeusuaiga i totonu NESARC, e tusa lava po o le a le faʻasinomaga tau feusuaiga. Faatasi ai ma lenei manatu, o le tulaga masani ma le maualuga o le sauaina o feusuaiga i alii gay na matua maualalo lava nai lo nei tulaga i le NESARC ma le sauaina o feusuaiga e leʻi faʻatalanoaina le fegalegaleaiga i le va o matua matua ma le ono avea ma gay. O le mea lea na matou manatu ai o le fa'asinomaga fa'afeusuaiga fa'afou o le tamaititi na a'afia ai le lamatiaga o sauaga. Na matou tofia le sauaina tau feusuaiga e maualuga, feololo, maualalo pe leai foi e tusa ai ma tulaga lamatia o le sauaina e fetaui ma le taatele o sauaga i tagata e iai ma e leai se itupa tutusa i faʻamaumauga NESARC. Ona matou fuafuaina lea o ORs mo le itupa e tasi e iloa ai o le fesuiaiga faalagolago ma le i ai o se matua fai a'o le'i 5 tausaga ma sauaga tau feusuaiga (maualuga, feololo, maualalo pe leai) o le fesuiaiga tutoatasi. I lenei faʻataʻitaʻiga, o le fesoʻotaʻiga o matua matua faʻatasi ma le itupa tutusa na faʻaitiitia mai le faʻataʻitaʻiga e aunoa ma le faʻaleagaina o feusuaiga (faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga, OR = 1.2, 95% CI = 0.6, 2.2; faʻataʻitaʻiga e leʻi fetuunai OR = 1.7, 95% CI = 0.9, 3.0 ). O nei faʻaiʻuga e tutusa ma na mauaina i le faʻaaogaina o faʻamaumauga NESARC.

STATA code
*15000 observations clear set obs 15000 *minor allele frequency=0.2 seti fatu 2829382 *e iai i le tina le allele?
 gen gene=uniform()>.8 *gene fa'atuputeleina neuroticism e .48 standardized beta *(a'afiaga aupito maualuga mai Big 5 su'esu'ega fa'atupu) gen momneurotic=invnorm(uniform())+(.48*gene) reg momneurotic gene *gene accounts mo le 3.8% o le neuroticism o tina *e maua ai le taatele o le 2.6% o tagata e iai matua fai a'o le'i atoa le 5 tausaga *e maua ai le neuroticism o tina mo le 25% o le avanoa e maua ai se matua matua stepparent=(0.8*momneurotic+invnorm(uniform())) > 2.62 o le aofa'i *e maua 'ea e le tama le alale mai le tamā?
 seti fatu 1462964 gen childhasgene=uniform()>.9 *pe maua e le tama le allele mai le tina?
 gen coinflip=uniform()>.5 pe afai gene=1 sui childhasgene=gene pe afai coinflip=1 tab gene childhasgene, r col *tamaiti fa'asinomaga: 0.019 o tamaloloa e gay i NESARC, fa'aoga le maualuga maualuga mai le Big 5 su'esu'ega gen childgay=invnorm (uniform())+(0.48*childhasgene)>2.2 *faatasi ai ma nei manatu, o le neuroticism gene e maua ai le 3.3% o le avanoa o le tamaititi e avea ma gay logit childgay childhasgene *pe o lenei seti o manatu e maua ai se fegalegaleaiga i le va o le tulaga o le tamaitiiti ma le matua fai lea matou te va'ai i fa'amaumauga?  (leai, leai se mafutaga) sum tab childgay stepparent, chi2 column exact row *e maua ai se OR=1.8, e pei ona tatou va'ai i fa'amaumauga?  (leai, OR=1.07) logit childgay stepparent, po'o le *fa'afefea pe a si'i le kenera neurotic i le 1 SD ae childgay i le 1 SD nai lo?
 gen momneurotic1=invnorm(uniform())+(1*gene) *e maua ai le taatele o le 2.6% o tagata e iai matua fai a'o le'i atoa le 5 tausaga matua stepparent1=(0.8*momneurotic1 +invnorm(uniform())) >2.75 sum * neuroticism tina o lea e 29% le avanoa e maua ai se matua fai a'o le'i atoa le 5 tausaga logit stepparent1 momneurotic1 *fa'aoga a le tamaititi: 0.019 o tamaloloa e fa'afeusuaiga i le NESARC *fa'aaoga le 1 SD a'afiaga o le gene i le fa'atonuga gen childgay1=invnorm(uniform())+( 1*childhasgene)>2.47 tab childgay1 *o le kenera lea e maua ai le 14.6% o le avanoa o le tamaititi e gay logit childgay1 childhasgene *pe o lenei seti o manatu e maua mai ai se sootaga i le va o le aʻoaʻoga a le tamaititi ma le matua matua o loʻo tatou vaʻaia i a tatou faʻamatalaga?  (leai, OR=0.9) tab childgay1 stepparent1, chi2 column exact row logit childgay1 stepparent1, po o *ae pe afai o le neuroticism o tina e mafua ai le tele o le avanoa e maua ai se matua fai?
 gen stepparent2=(momneurotic1+invnorm(uniform())) >3.05 sum *o le neuroticism o tina ua maua nei i le 36% o le avanoa e maua ai se matua fai.
 *Leai, OR=1.4 tab childgay1 stepparent2, chi2 column exact row logit childgay1 stepparent2, pe *ae pe a fai o le neuroticism o tina e mafua ai se vaega tele o le ono avea ma matua fai?
 gen stepparent3=(1.35*momneurotic1+invnorm(uniform())) >3.75 sum *o le neuroticism o tina e mafua ai le 50% o le avanoa e maua ai se matua matua logit stepparent3 momneurotic1 *e maua ai e lenei mea le sootaga i le va o feusuaiga a tamaiti ma matua fai ile NESARC?
 *toetoe lava, OR=1.7, 95% CI=0.9, 3.0 tab childgay1 stepparent3, chi2 column exact row logit childgay1 stepparent3, po'o *faaopoopo le sauaina *fa'asaunoa e lamatia ai se gaioiga o tina neuroticism ma le gene gene gen childabuse=invnorm(uniform( ))+(.3*momneurotic1)+ (.48*childhasgene) *o le neuroticism o tina e maua ai le 10% o le sauaina o feusuaiga a le tamaitiiti e ono lamatia ai le reg childabuse momneurotic1 *o le kenera o le tamaitiiti e 4.7% o lona lamatiaga o le sauaina o feusuaiga reg childabuse childhasgene *pe a childgay e le afaina ai le lamatiaga o le faʻaleagaina o feusuaiga i lenei faʻataʻitaʻiga, faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga i totonu o tama tane * iinei (maualalo, 2.2%; medium, 3.1%, maualuga, 3.1%) e matua maualalo lava nai lo le NESARC (maualalo, 2.2%; medium, 4.3% , maualuga, 7.1%) gen sexabuse=(childabuse>2.35)+(childabuse>2.05)+ (childabuse>1.85) tab sexabuse tab childgay1 sexabuse, r col *ma feusuaiga e le faaitiitia ai le mafutaga i le va o matua matua ma gay e pei o le NESARC *fetuuna'i OR=1.6, 95% CI=0.9, 2.9 egen byte sexabuse1=so'o se faitau(faifa'afeusuaiga), tau aoga(1) egen byte sexabuse2=so'o se faitau(fa'afeusuaiga), tau(2) egen byte sexabuse3=so'o se faitau(fa'aleagaina), taulia( 3) logit childgay1 stepparent3 sexabuse1 sexabuse2 sex-abuse3, po'o le *faia o faiga fa'afeusuaiga e a'afia ai sauaga fa'afeusuaiga *fa'ateleina i NESARC: tama sa'o: maualalo (1.8%), feololo (1.7%), maualuga sauaga (2.0%) *tama tane: maualalo (1.9%), feololo (4.7%), maualuga le sauaina (12.6%) pa'u i feusuaiga. (childabuse>1)+(childabuse>2)+ (childabuse>3) pe afai childgay2.35==2.05 tab childgay1.85 sexabuse, r col *pe o le sauaina o feusuaiga e faaitiitia ai le mafutaga i le va o matua fai ma gay e pei o le NESARC?

Faʻasinomaga Faʻamatalaga

Andrea L. Roberts, Matagaluega o Social and Behavioral Sciences, School of Public Health, Harvard University, Kresge Building, 677 Huntington Ave., Boston, MA 02115, ISA.

M. Maria Glymour, Matagaluega o Epidemiology ma Biostatistics, Iunivesite o Kalefonia San Francisco School of Medicine, San Francisco, CA, ISA.

Karestan C. Koenen, Mailman School of Public Health, Columbia University, Niu Ioka, NY, ISA.

mau faasino

  • Andersen JP, Blosnich J. Disparities i aafiaga leaga o tamaiti laiti i le va o feusuaiga laiti ma heterosexual tagata matutua: Iʻuga mai se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga e tele-setete. PLOS TASI. 2013;8:e54691. [PMC free article] [PubMed]
  • Bailey DH, Bailey JM. Le lelei meafaifaaili e taʻitaʻia ai le leaga o faʻamatalaga: Faʻamatalaga i Roberts, Glymour, and Koenin (2013) Archives of Sexual Behavior. 2013;42:1649–1652. [PubMed]
  • de Moor MH, Costa P, Terracciano A, Krueger R, De Geus E, Toshiko T, et al. Meta-suʻesuʻega o suʻesuʻega a le genome-lautele mo uiga. Molecular Psychiatry. 2010;17:337–349. [PMC free article] [PubMed]
  • Langstrom N, Rahman Q, Carlstrom E, Lichtenstein P. Aafiaga faʻatupu ma le siosiomaga i amioga faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga: O suʻesuʻega o le faitau aofaʻi o masaga i Suetena. Archives o Amioga Fa'afeusuaiga. 2010;39:75–80. [PubMed]
  • Purcell SM, Wray NR, Stone JL, Visscher PM, O'Donovan MC, Sullivan PF, ma isi. Ole fesuiaiga masani ole polygenic e fesoasoani ile schizophrenia ma le ma'i pipili. natura. 2009;460:748–752. [PMC free article] [PubMed]
  • Rind B. Fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga—Mai le natura, ae le o le fa'aleagaina: A critique of Roberts, Glymour, and Koenen (2013) Archives of Sexual Behavior. 2013;42:1653–1664. [PubMed]
  • Roberts AL, Glymour MM, Koenen KC. O le fa'aleagaina i le tamaitiiti e a'afia ai le fa'afeusuaiga i le matua? Archives o Amioga Fa'afeusuaiga. 2013;42:161–171. [PMC free article] [PubMed]
  • Saewyc EM, Skay CL, Pettingell SL, Reis EA, Bearinger L, Resnick M, et al. Aafiaga o le fa'ailoga: Le fa'afeusuaiga ma le fa'aleagaina o le fa'afeusuaiga ma le fa'aleagaina o tama'ita'i fa'afeusuaiga, fa'afafine, ma fa'afeusuaiga i le Iunaite Setete ma Kanata. Uelefea Tamaiti. 2006;85:195–213. [PubMed]
  • Vrieze SI, Iacono WG, McGue M. Confluence of genes, environment, development, and behavior in a post Genome-Wide Association Study world. Atina'e ma le Psychopathology. 2012;24:1195–1214. [PMC free article] [PubMed]