Tali Faʻatatau Faʻamalosia Faʻaipoipoga (SCAR): O se Faʻataʻitaʻiga o Feusuaʻiga Feusuaʻiga e faʻalavelave ai le aʻoaʻoina o tina ma le mama i le Brain Brain (2016)

Tracey J. Shors , Krishna Tobirinn , Gina DiFeo , Demetrius M. Durham  & Han Yan M. Chang

Lipoti faasaienisi 6, Mataupu numera: 18960 (2016)

doi: 10.1038 / srep18960 ·

lē faʻatino

O le faʻasauāina feusuaiga e mafai ona faʻalavelaveina ai gaioiga e fesoʻotaʻi ma le aʻoga aʻo afua mai tamaʻitaʻi mai le tamaititi i le talavou matutua. Ina ia faʻataʻitaʻi nei aafiaga i suʻesuʻega suʻesuʻe, matou te atiina ae le SCAR, lea e tu mo le Tali Faʻasaʻo Faʻasalaga Faʻafeusuaiga. I le taimi o le matua, o se tamaitai o loʻo aʻafia ai e felagolagomaʻi i aso taʻitasi mo le 30-min ma se tamaloa matua faʻaalia le faʻafeusuaiga. I le taimi o le SCAR, o le tama na te vaʻaia le vaega o le tino o le fafine pe a sao mai pine.

O faʻamoemoega o le corticosterone o le hormone na mamafa na siitia maualuga i le taimi ma le maeʻa ai o le poto masani. E le gata i lea, o tamaitai na faʻaalia i le tama matua i le taimi o le tamaititi na le lelei le lelei o latou taʻaloga i le taimi o aʻoga ma se galuega faʻaaoaoga faʻapitoa pe latou te leʻi aʻoaʻoina lelei foi e faʻaalia uiga faanatura i le taimi o le tausiga o tina. O le tele o fafine na faʻaalia i le alii matua e leʻi aʻoaʻoina e tausi fanau i le faagasologa o 17 aso. I le mea mulimuli, o fafine e leʻi faʻaalia amioga faʻailoga na latou maua ni sosoʻo fou na faʻafouina fou i lo latou himpocampus ao oi latou na faʻamatalaina amioga a le tina, na taofia le tele o le telefoni, o le tele o nei mea o le a vavalalata ai i totonu o ni nai vaiaso. Faʻatasi faʻatasi nei faʻamaumauga lagolago SCAR e avea o se faʻataʻitaʻiga aoga suʻesuʻe mo le suʻesuʻeina o taunuʻuga talafeagai o feusuaiga ma feusuaʻiga mo le failele fafine ao talavou ma talavou matutua.

faʻatomuaga

E tolusefulu pasene o tamaitai i le lalolagi atoa e aafia i se ituaiga o sauaga faaletino poo feusuaiga io latou olaga atoa1, ma o teineiti teine ​​talavou e sili atu nai lo le faitau aofaʻi o le faitau aofai o tagata e afaina i le faʻatagaina, faʻataʻitaʻiina le faia o se faʻatagaina, po o se osofaiga tau feusuaiga2. Pe tusa ma le tasi o tamaitai uma e toafa o aʻoga laiti latou te feagai ma osofaiga tau feusuaiga ma sauaga ao i ai i le iunivesite, o le tele o mea tutupu i freshmen ma sophomores3. E le gata i lea, o tagata taitoatasi e maua i le mafaufau, ae maise lava i latou oe matitiva ma e leai ni aiga, e sili atu ona afaina i feusuaiga ma feusuaiga aʻo ola i luga o auala4,5. Tusa lava po o afea poʻo fea foi, o le faʻasauāina feusuaiga ma le faʻaleagaina o se tasi lea o mea sili ona popole ma le faʻalavelave o aafiaga o le olaga, e tele lava ina fesoasoani i le tulai mai o aʻafiaga le lelei, atuatuvalega, le lava o aʻoaʻoga ma le atuatuvale i le matua6,7,8. E ui lava i fesoʻotaʻiga e le mafai ona faʻamaloloina i le va o feusuaʻiga feusuaʻiga i fafine ma le faʻafitauli o le soifua maloloina o le mafaufau, e itiiti lava lo tatou iloa e uiga i le faʻafefeina o feusuaiga ma aafiaga faʻapitoa e suia ai le faiʻai fafine. O se tasi o mafuaʻaga e mafua ona e leai se faʻataʻitaʻiga o manu mo le suʻesuʻeina o taunuʻuga o le feusuaʻiga i feusuaiga i amio ma galuega faʻaogaina i totonu o tamaʻitaʻi.

O le tele o faʻataʻitaʻiga o le atuatuvale i suʻesuʻega suʻesuʻega e faʻalagolago i le faʻafefe i le faʻalavelave faʻafefe, le mamafa o le aau po o faʻalavelave faʻafuaseʻi, lea e le o atagia ai ituaiga ma ituaiga o faʻafitauli e maua e tamaitai talavou i le olaga moni. Ae ui lava i lea, faʻaaogaina nei faʻatusa ma isi faʻatusa, ua tatou lolomiina le tele o suʻesuʻega e faʻaalia ai e sili atu le ese o le toesea a le tamaʻi tamaʻitaʻi nai lo gaʻo tamaʻitaʻi e faia i le fale suesue.9. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le aʻoaʻoga vavalalata o se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa o le faʻatali mo le faʻatulagaina o fuafuaga e faʻaleleia pe a uma ona faʻaalia i se fale suesue i tamaʻi tamaʻi tane ae sili atu ona faʻafefeteina i fafine10,11. O nei faaletonu o aʻoaʻoga i tamaʻitaʻi na faʻatasi ma le faʻaitiitia i le maualuga o le synaptic spines i le hippocampus. O le faaletonu o aʻoaʻoga i fafine e mafua mai i le atuatuvale e faʻalagolago lava i le gaioioiga i le tele o itu o le faiʻai, o le mea sili ona mataʻina o le hippocampus, amygdala, ma le vaega muamua o le gase muamua12,13.

E tele lava ina manatu o aʻafiaga o le faʻalavelave o le aʻoaʻoina ma galuega i totonu o fale suʻesuʻe e atagia ai suiga e mafai ona tupu i fafine o loʻo feagai ma faʻalavelave faʻalavelave tutupu. O se tasi o aafiaga e masani ona tupu i tamaitai ma tamaitai o le tele o meaola o feusuaʻiga tau feusuaiga, ma e pei ona taua, o nei aafiaga le mautonu i tamaitai e mafai ona oo atu ai i faafitauli o le soifua maloloina o le mafaufau faapea foi ma le faalavelaveina o mafaufauga ma mea e uiga i le taimi ua tuanai e taofia ai o latou tomai e aoao ma mafaufau. E oʻo lava mo fafine e le o faʻaauau pea ona maua le mafaufau, aafiaga faʻafeusuaiga-faʻaleagaga e tuʻuina atu ai se lagona tumau io latou olaga, masalo e ala i suiga i faiga faʻavae e fesoʻotaʻi ma le aʻoaʻoina ma le manatuaina. Afai e tatau ona tatou malamalama atoatoa i mea e manaʻomia ma lava fetaui lelei ma amioga e faʻaaogaina i totonu o le faiʻai i le taimi o osofaiga tau feusuaiga, e tatau ona tatou atiae se falesuesue. Ina ia ausia lenei manaʻoga, na matou atiaeina se faʻataʻitaʻiga o meaola ua lauiloa i le lumanaʻi o le Faʻamatalaga Faʻatauvaʻa Faʻasinomaga Faʻaipoipoga (SCAR). I le ata SCAR, matou te taulaʻi atu i le tamaʻitaʻi aʻo ia liliu mai le talavou i le matua matua ona o le vaitau lenei e ono feagai ai tamaitai ma tamaʻitaʻi matutua malolosi ma feusuaiga. Wma na filifilia foi lenei vaitau mo mafuaaga aoga; e le mafai e le rat male pala ona mafai ona gafatia ma / poʻo le toe gaosia ona e le o tatala atoatoa le alavai vavalalata ma / poʻo le lio faʻataʻetaʻaina e leʻo atoatoa ona atiaʻe. O le mea lea, o fegalegaleaiga ma se tagata matua e le maua se fanau. Ina ia atagia se tala fou ma se alii matua, o se tamaʻitaʻi Sprague Dawley rat (postnatal day 35) sa faʻaalia i se kenele matua matutua e masani ona faʻaalia le 30-min i se isi tulaga e ese mai i le lua o latou fale. O feiloaiga sa faia vitio-faamaumauina ina ia iloa ai amioga e faatatau i le osofaʻiga ma le taliaina. O alii matutua e le i filifilia mo le osofaʻiga ae na faia i latou o ni tagata e masani ona faia feusuaiga mai se setete. I le taimi o le suʻega, na faʻaalia ai le tamaitai talavou i ni alii matutua se toʻalua, tasi i le taimi, suia i isi aso uma, i le taimi atoa o le tamaititi.

I faʻataʻitaʻiga nei, matou te faʻamatalaina amioga na tutupu i taimi o fegalegaleaiga ma lipotia taunuuga o na fegalegaleaiga. Mo nei uluai suʻesuʻega, matou te taulaʻi atu i le tali atu i le faʻafitauli o le physiological aua e taua le faʻamautuina o le aafiaga o se mea faigata mo le tamaʻitaʻi. O fua o le hormone, o le corticosterone na fuaina ona o lona maualuga maualuga o le faʻaaliaina o le faʻaogaina o le hypothalamic-pituitary adrenal axis (axis), o le tali muamua o le faʻafitauli i mamanu. Na matou suʻesuʻeina mulimuli ane aafiaga o le SCAR i le aʻoaʻoina. Na matou filifilia le tali a le vasega i le vasega-ona o le faʻaalia i tulaga faʻamalosi i fale suesue e faʻalavelave ai lenei ituaiga o aʻoaʻoga i fafine matutua, e pei ona taʻua i luga. Na matou filifilia foi lenei galuega aua o lenei ituaiga o aʻoga e faʻalavelaveina e ala i le faʻaalia i se tama matua14. O le mea lea, afai o le SCAR o le a faʻalavelaveina le aʻoaʻoina o lenei tali, e mafai e se tasi ona faʻataunuʻuina o fegalegaleaiga faʻafefealoai ma le tama e faʻaosoosoina tali talitutusa i se mea e sili ona masani ai le fausiaina o le fale suesue (faʻaaogaina o le aau, siʻitia o siʻu) ma le aʻafiaga e mafai ona faʻalautele mai le tamaititi i le matua . I se isi seti o faʻataʻitaʻiga, matou te suʻesuʻeina taunuuga o fegalegaleaiga faʻaagafesoʻotaʻi i luga o le faʻamatalaga o amioga a le tina i le tamaʻitaʻi. O le atinaʻe ma le "aʻoaʻoga" o amioga tausi a tina e le masalomia o nisi o mea sili pe afai e le o galuega sili ona taua e maua e tamaitai. Ma le isi, o le sini o le iloiloina lea o taunuʻuga talafeagai o loʻo i ai tuusaʻo talafeagai i amioga e taua mo fafine, ae aʻafia ai foi le ola olaola o le tele o ituaiga meaola.

I le avea ai o se fuataga mulimuli, matou te mafaufau ai i aʻafiaga o aafiaga o le SCAR i le neurogenesis i le hippocampus. O le hippocampus e gaosia ai ni neu fou i le olaga atoa - e faitau afe i aso taitasi ma toetoe faaluaina le tele i le taimi o le talavou15. O le tele o nei pepe fou e feoti i totonu o ni nai vaiaso o le gaosia sei vagana ai ua tupu se aafiaga fou16,17. O ituaiga o aʻoaʻoga e tausia ai fou fou o loʻo ola e aofia ai le faʻavasegaina o tulaga, suʻesuʻega o le vaʻaia ma le atamai17,18,19. O aʻafiaga o le aʻoaʻoina i luga o le ola i luga o le cell puberty e talitutusa ma i latou o loʻo matutua, ae talu ai ona o le tele naua o siama ua gaosia, o taunuuga o le aʻoaʻoina (pe le o le aʻoaʻoina) mo le amio saʻo o le faiʻai e sili ona loloto. I suʻesuʻega nei, matou te manatu o aʻafiaga o le SCAR i luga o le faʻamatalaga o amioga a le tina o le a faʻalavelaveina ai le ola o sela fou faatoa gaosia i le hippocampus. O le sini o le faʻatuina lea o se fuataga o fua i le failele fafine lea e afaina ona o le toe fetaiai ma le tagata matua.

Metotia

Faʻamaumauga i le Initaneti

O tama ma fafine Sprague-Dawley na togitogo i le University of Rutgers i le Department of Psychology. I le luasefulu valu aso talu ona fanau mai, na fafaguina ai manu ma faʻaoʻo i goups o 2-3 male ma 2-4 femalagaʻi i paʻu pepa lakapi palasitika (44.5 cm le umi e 21.59 cm lautele e 23.32 cm maualuga). O tamaitai i totonu o suʻesuʻega a le tina sa nonofo na oi latou. Na maua ai manu i meaʻai ma vai ad libitum ma faʻaauau i luga o le 12: 12 Hr lio-pouliuli; na amataina le taamilosaga i le 7am ma faaiuina i le 7pm. O togafitiga uma ma togafitiga faʻataʻitaʻiga na faia i le vaega malamalama o le taʻamilosaga. Sa faia faʻataʻitaʻiga ma le tausisia atoatoa o tulafono ma tulafono faatonutonu na faʻamaonia mai e le Faiga Faavae a le PHC i le tausiga ma le faʻaaogaina o Fale Laboratory ma le Taiala mo le Tausia ma le Faʻaaogāina o Fale Laboratory. Na faamaonia e le Komiti o Tausiga ma Fale Faʻatonu a le Rutgers le faʻatagaina o taualumaga uma.

Faʻamatalaga 1: O a amioga e faʻaalia i le taimi o le SCAR?

O tala amata o le SCAR na amata i le taimi na fanau mai ai tamaitai i le aso fanau (PND) 35, ae o tamaʻitaʻi na fesuisuiai i tausaga mai 120-160 aso. O tamaʻitaʻi i lenei vaitausaga na fuaina i le va o le 120-220-g, aʻo tane na mamafa i le va o 400-700-g. I le taimi o le faʻataʻitaʻiga, na tuʻuina ai le nusi fafine (n = 10) i totonu o se potu talatala ma se tamaʻi matua e masani ona faʻafeusuaʻiga i sexually sex mo 30-min. O amioga i le taimi o le fegalegaleaiga na faʻatusatusa i amioga i se taimi tutusa i le va o le rat ratai (n = 10) ma le ratine matua. O tuutuuga uma lava e tutusa, e tusa lava po o le a le palota taitoatasi. O faʻaaliga na tutupu i aso taitasi mo le valu aso sosoo. O le tamaʻitaʻi o loʻo i luma o le tamaʻitaʻi sa faʻaalia i se tasi o tagata matutua e toʻalua na suia i aso taitasi. O fegalegaleaiga uma na pueina i luga o vitio ma faʻataʻitaʻiga na faia e ni tagata suʻesuʻe se toʻalua.

Na o ni nai feusuaiga na tupu ma o lea la, e leʻo tuʻuina atu faʻamatalaga iinei. Matou te faitauina ma suʻesuʻeina amioga e tolu e pei ona taua i lalo: 1) suʻega faʻapitoa, 2), ma le 3) e sao. I le taimi o le mataʻituina o le gaioiga gaioiga, na siaki le tamaloa ao masalo o loʻo sosogiina le vaega o le itupa o le fafine a o tamoʻe faataamilo i le pa. A o le isu o le aliʻi na paʻi pe toeititi paʻi i le anogenital itulagi o le fafine mo le faifai pea aofaʻi o taimi (> 1-sekone), na matou mafaufauina lenei tasi le sailia amioga. I le taimi o le pine, o le tama matua o le a taofiofi lelei le fafine, masani lava i le nofo i luga o ia pe liliu i luga o lona tua ma faʻaaoga ona paʻu e taofia ai o ia i lalo. I le taimi o le sola ese amioga, sa nofo le fafine i ona tua tua ma aapa i le pito i luga o le pa, pei o taumafai e sola ese. O nei amioga e tolu na faitauina i le atoa o le 30-minute fetaiaʻiga i le 10-min vaitaimi. E pei ona maitauina, o nei amioga na faʻatusatusa i amioga tutusa na faʻaalia e le teine ​​matua peʻa faʻatasia ma se tamaʻitaʻi fafine (fafine / fafine).

Taunuuga Suʻega 1

I le taimi muamua na faʻaalia ai le SCAR, o numera o alagaina o le tino na faʻaalia e le tama matua (matua / tamaʻitaʻi tamaitai) SCAR) na sili atu ona maualuga pe a faʻatusatusa i amioga talitutusa na faʻamatalaina e se matua matua ratisi ma se tamaitai faʻasalalauga (tamaitai / tamaitai)t(18) = 6.07; p <0.001; Fig. 1A). Numera o amioga sosola na faʻaalia mai e le tamaʻitaʻi faʻasalalauga na sili atu foi i numera ao faagasolo fegalegaleaiga ma le tama matua nai lo le matua matua (t(18) = 6.94; p <0.001; Fig. 1B). Numera o pine na sili atu ona numera pe a fegalegaleai le fafine i fafo ma se alii matua nai lo le taimi e fegalegaleai ai ma se tamaitai matua (t(18) = 5.77, p <0.001; Fig. 1C). O nei lava amioga na suʻeina i le 8th aso mulimuli o faʻaaliga manino. E pei o le uluaʻi faʻaaliga, o le aofaʻi o alatoto ile maualuga na siitia (t(18) = 10.51; p <0.001; Fig. 1D), e pei o amioga laveai (t(18) = 6.09; p <0.001; Fig. 1E), ma numera o pine (t(18) = 5.57; p <0.001; Fig. 1F). O numera o nei amioga e leʻi suia i le va o le faʻaaliga muamua ma le valu (p> 0.05). O nei iʻuga e taʻu mai ai o amioga faʻamaumauina na le masani ai ma faifai pea fegalegaleaiga lautele i le va o le lua conspecifics.

Ata 1: Faʻalauteleina o fuataga o SCAR.

Ata 1

(A) I le taimi muamua na faʻaalia ai le SCAR, o le aofaʻiga o gata i le tino na sili atu ona maualuga i totonu o le SCAR (adult male / pubescent lad) nai lo tamaitai na fegalegaleai ma le isi tamaitai (tamaitai / tamaitai). (B) I le uluaʻi faʻaaliga, o le fafine na faia se numera sili atu o amioga sola ese pe a faʻaluaina ma se tamaloa matua nai lo le taimi e fegalegaleai ai ma se matua matua. (C) O le tamaʻitaʻi matua na faʻapipiʻiina foʻi le tama teine ​​i le tele o taimi nai lo le matua matua. (D-F) O nei amioga e tutusa lava i le taimi o le valu tausaga. Na maua e le vaega o le SCAR le tele o gataʻaga, e sili atu amioga ma pine laveai pe a faatusatusa i amioga talitutusa na faʻaalia pe a faʻaluaina le faʻasalalauga ma se matua matua.

Ata atoa

Faʻataʻitaʻiga 2: Faʻateleina le corticosterone ile SCAR?

I se faʻataʻitaʻiga lona lua, matou te suʻesuʻeina aʻafiaga o le SCAR o loʻo faʻaalia i luga o le mamafa o le corticosterone hormone i taimi e lua. Muamua, matou faʻatusatusa le aofaiga o le corticosterone na faʻatuina i totonu o le pub pubcente 30-min i le maeʻa ona faʻaalia i se tagata matua e le faʻaalia i se tamaitai matua. O fafine pubescent na faʻaalia i se tagata matua matua (n = 6) poʻo se matua matua (n = 5, PND 60-120) mo 30-min ma mulimuli i le faʻatasi, na aoina le toto o le toto i le 30-min mulimuli ane. O manu na tuʻuina atu i le pentobarbital intraperitoneal le tui ma maua ai le toto toto. Na tuʻuina atu le toto i totonu o le heparin (BD Biosciences, Franklin Lakes, NJ), faʻaseʻe i le 2500 RPM mo 20-min ma teuina i -20 ° C. O le Corticosterone immunoassay na faia e tusa ai ma le maliega a le kamupanī (Corticosterone EIA Kit, Arbor Assays, Ann Arbor, MI). I vaega eseese, na faʻaalia i se tamaʻitaʻi matua le 30-min (n = 8) poʻo se tasi o tamaititi ile 30-min (n = 7). O le faʻasalaga o le corticosterone i le toto o le tamaʻitaʻi faʻasalalau o loʻo faʻaalia i le tama matua o loʻo faʻatusatusa i le aofaiga na faʻatuina i le tali atu i se tala faʻasolopito, lea e mamafa le popole mo se tootoo. I le lua itula talu ona maeʻa le fegalegaleaiga, na tuuina atu i tamaitai le fua o le pentobarbital e pei ona taʻua i luga ma o le toto na aoina mo le leitiomu o concentrations corticosterone.

Taunuuga Suʻega 2

O le SCAR o se mea faigata mo le tamaʻitaʻi, e pei ona faʻaalia mai e le maualuga o le maualuga o le corticosterone o le hormone, lea e faʻasaʻoloto mai i mata o le tino i taimi o se faʻalavelave faigata. Na siitia maualuga i totonu o le tamaitai 30-min ina ua maeʻa ona faaali atu muamua i se tamaloa matua pe a faatusatusa atu i lauga na tatala mai i le taimi na tuu ai o ia ma se tamaitai matua i se tala fou (t(13) = 2.59; p <0.05; Fig. 2A). I se isi suʻesuʻega, o faʻataʻitaʻiga o le corticosterone i tamaʻitaʻi faʻasalalauga e faʻaalia i le tama matua mo le 30-min na siitia aʻe i le lua itula mulimuli ane pe a faʻatusatusa atu i faʻasalalauga i se tamaitai faʻasalalau na tuua na o ia i se tala mo 30-min ma toe foi atu i le fale (t(9) = 3.07, p <0.05; Fig. 2B). O nei faʻamatalaga e taʻu mai ai o fegalegaleaiga faʻafefealoai ma le isi itupa e sili atu le popole nai lo fegalegaleaiga ma le itupa e tasi ma sili atu ona popole nai lo le tuua na o ia i se tala fatuga, a itiiti mai i totonu o le tamaʻitaʻi talavou.

Ata 2: Faʻaleleia e le SCAR ia hormones o le mamafa ma faʻavevesi le aʻoaʻoina.

Ata 2

(A) Na matua maualuga lava le maualuga o concentrations o le corticosterone i tamaitai talavou i le tolusefulu minute talu ona latou faʻaalia i le tama matua pe a faʻatusatusa atu i faʻasalalauga i tamaʻitaʻi a le au faifeʻau lea na fetaui ma se tamaʻitaʻi matua. (B) Na maualuga le maualuga o le lua itula mulimuli ane i totonu o tamaitai o le fanau mai na fegalegaleai ma se tamaloa matua pe a faʻatusatusa atu i faʻasalalauga i tamaʻitaʻi faʻasalalau na tuʻuina i le tala faasolopito. (C) O le aʻoga i le vasega o le tali atu i mata o le a iloiloina i fafine e faʻaalia i le tama matua. O le faʻatinoina o galuega i le taimi o le faʻasologa o tulaga na faʻaitiitia i na tamaitai (SCAR) pe a faʻatusatusa i fafine e leʻi faʻaalia i se tama matua (leai SCAR). O le laina togitogi o loʻo faʻaalia ai le iloiloga o le 60% aʻoaʻoga na faʻamautuina e avea o se fuataga o le alualu i luma o le aʻoaʻoina o le tali.

Ata atoa

Faʻataʻitaʻiga 3: Pe faʻalavelave le aʻoga a le SCAR i le tamaʻitaʻi faʻasalalauga?

I le faʻataʻitaʻiga lona tolu, matou te suʻesuʻeina le aafiaga o faʻataʻitaʻiga a le SCAR i le aʻoaʻoina o le tali o le eyesordink i le vasega ma faʻaaogaina se faʻasologa faʻasologa. O le electromyography (EMG) gaioiga mai le laumata na faʻaaogaina e iloilo ai le gaioiga e ala i le maso. O paopao na totoina i le laumei e faʻapipiʻi ai se mea faʻaeʻeina e aunoa ma se faʻaaogaina (US). A o faagasolo le taotoga, na faʻamaʻaʻaina ai roi i le sodium pentobarbital (35mg / kg), lea na faaopoopoina i se isoflurane inhalant. E lua paipa o eletise (silasila silasila le uaea 0.005 i le.) Na faʻapipiʻiina i luga o le ulu ma faʻapipiʻi atu ile uila pito i luga (musobio occult muscle). O le faʻamalosi solo i le uaea na aveesea mai se vaega o eletise taʻitasi ina ia mafai ona faʻafesoʻotaʻi ma le maso. O le laasaga o le ulu na faʻatulaga e faʻaaoga ai fa fa ma faʻamautinoa i le atigipisi nifo. Ina ua maeʻa le taotoga, sa mafanafana le kulumu ma sa matauina seʻia oʻo i le toe faʻaleleia mai le faʻamaʻi. Na tuʻuina atu i le Rats le Acetaminophen (faʻataʻitaʻiga 32mg / ml), pe a uma le taotoga i se 112mg / kg, faʻafofoga tautala, ma faʻatagaina le 2 aso toe faʻaleleia aʻo leʻi aʻoga.

I le PND 35, o le nenele fafine (n = 6) sa faʻaalia i se tagata matua e faʻafeusuai i le faʻafeusuaiga mo le 30-min i aso taitasi pe tuu na o ia (n = 6) i totonu o le fale mo 30-min. Ina ua maeʻa le lima o le SCAR, sa faia le taotoga o le electrodeink, pei ona faamatalaina i luga. A maeʻa aso e lua o le toe faʻaleleia, o fafine na toe faʻaalia i le tama matua i aso taʻitasi (SCAR) poʻo le tuʻu na o ia i totonu o se fale e aunoa ma le tama (leai le SCAR). I le aso lona valu, o tamaitai taʻitasi sa faʻaalia i le tama mo le 30-min ona aveʻesea lea mai le SCAR ma faʻafeiloaʻi i le potu malolo. Na faʻafesoʻotaʻi le eletise i masini pueina ma sa faʻapipiʻiina i latou i le aʻoaʻoga mo le tasi le itula. O le aso na sosoo ai, o tamaitai taʻitasi na faʻaalia i le tama matua, e pei o muamua, ona aʻoaʻoina ai lea ma le 200 faʻataʻitaʻiga o faʻamaumauga. O lenei faiga na toe faia mo aso e fa, mo le aofai o 800 faʻataʻitaʻiga o aʻoaʻoga.

Na faʻaaogaina se faʻasologa o le faʻasologa, i le taimi na aʻoaʻoina ai le manu e aʻoaʻo ai le mafutaga faaletino i le va o se pisapisao paʻu papaʻe (TT) ma se faʻamalosi e le faʻaogaina (US) o le laumei ile laumei. O le paʻu paʻepaʻe sa tuʻuina atu i le 80 dB mo le 250 ms, vavaeʻeseina e le 500 ms vaʻaia, ma faaiʻu i le faʻamalosi o le laumei ile 0.5 mA mo 100 ms. Na faamauina le galuega a le EMG i taimi uma o faʻataʻitaʻiga (e le aofia ai le US) e iloilo ma auʻiliʻili le pasene o tali talafeagai ile eyebink (o mea na tutupu i le vaitau o le taimi). O silasila i le tali i le TT na iloiloina o ni suiga tetele i le taua ma le umi mai le tali a le EMG. Sa faitauina se mata pe a fai e sili atu le galuega EMG i le 10-ms, 0.3-mV, ma e le itiiti ifo i le tolu ni mea sese (SD) sili atu nai lo le tali aloaia EMG. O na tali na tutupu i le vaitaimi o le 500-ms ma mulimuli ane i le Iunaite Setete na manatu i ai o ni tuʻutuʻuga tuʻutuʻuga (CRs). E pei ona maitauina, na maua uma ratsi 200 faʻataʻitaʻiga i aso taitasi mo 4 aso sosoo. O manu na faʻamalo mai i le 60% faʻalagolago ile tali ile soʻo se tasi vasega ile aso fa aso na manatu na aʻoaʻoina le CR.

Taunuuga Suʻega 3

O faʻatulagaga faʻavaomalo ANOVA na faʻatautaia e faʻaaoga ai le faʻatinoga i luga o le valu poloka o le 100 faʻataʻitaʻiga e pei o le faʻatuatuaga. E pei ona faʻamoemoeina, o le taua tele o aʻoaʻoga e sili ona taua [F (7,70) = 7.89, p  <0.001], faʻailoa mai ai o le numera o CR na faʻateleina luga poloka ma o lea na aʻoaʻo ai. I le vaitaimi o le 100 tofotofoga, pe a oʻo mai le tele o aʻoaʻoga, o tamaʻi fafine ua feusuaʻi ma tama matutua na latou faʻaaluina ni nai CRs nai lo tamaʻitaʻi e leʻi faʻaalia i le tama matua [F (4,40) = 3.28; p <0.05]. Tamaʻitaʻi na faʻaalia i le tama matua (SCAR) na faʻapipiʻiina foʻi CRs i poloka o 100 tofotofoga i le fa aso o toleniga [F (1,10 = 5.78; p <0.05; Fig. 2C). O iʻuga na taʻu mai ai o vaega uma e lua na aʻoaʻoina, ae o tamaʻitaʻi na faʻaalia i tama matutua na maua ai ni CRs e lava lelei le taimi (faʻapipiʻi i le va o le va) O le pasene o CRs e leʻi faʻateleina i le aso mulimuli (p = 0.11), o loʻo fautua mai ai o se fanua laugatasi i le aʻoaʻoina; ae o faʻafiafiaga na tumau pea le eseʻesega i le va o tamaʻitaʻi na faʻaalia i tama matutua ma i latou e le faʻaalia (p <0.001). O le faʻamaumauga faʻamaumauga na toe auʻiliʻiliina faʻaaogaina ai le paleni aʻoaʻoga faʻamaoniga o le 60% tali atu. O lenei faʻavae ua faʻaalia o se togi togitogi i totonu Fig. 2C e faʻaalia ai le 60% faʻatonuina. O tamaitai uma i le kulupu faʻataʻitaʻiga (leai SCAR; 6 / 6) na ausia se faʻataʻitaʻiga o le 60% faʻafetaui ma suʻega 800, ae naʻo le 50% o fafine (3 / 6) i le vaega SCAR.

Faʻamatalaga 4: Faʻaumatia e le SCAR le faʻaogaina o tina?

O tamaitai taupou matutua e mafai ona faʻaalia uiga faanatura i le taimi e tali ai i le pepe fou faatoa fanau mai14,20 e ala i se gaioiga ua lauiloa o le fausiaina o tina. O nei amioga e tasi sa faʻaalia e tamaitai i le lauiloa, e pei ona faʻaalia i Fig. 3A. Ina ia iloa pe faʻaitiitia le faʻaitiitia o le numera o le tina, o le rat male virgin pub (n = 8) na faʻaalia i le tama matua (SCAR) mo 21 aso mulimuli e amata ile PND35. I le avea ai o se faʻataʻitaʻiga, o se vaega o tamaʻitaʻi ululeleia (n = 8) na tuʻuina na oi latou i totonu o se fale gaogao e tusa ai ma le taimi faatulagaina. I le aso lona lima o le SCAR, o PND39, e toalua pepe postnatal births (PND 1-10) na tuʻuina i le fale puipui o le tamaitai mo 24-h. O pepe na fananau mai mai le leai o ni faʻataʻitaʻiga ma o le mea lea na toe foi atu ai i a latou faʻaipoʻa mo meaʻai ma tausia uma 24 itula, faʻaalu 24-h ma o latou lactating dams. Soifua maloloina pepe fou faatoa lelei; afai e le amanaiaina pupes e le latou uluai vaipuna, na aveesea mai le suʻesuʻega. Mo le siakiina o amioga a le tina, o pups sa i ai i itu e lua o le fale o le fale, ma sa matauina ma faamaumauina amioga a tina mo uluai 10 minute pe a maeʻa. O amioga ua faʻamaonia o 1) faʻataʻalogaina o teuga a pups, 2) faʻaliliuina o le tasi pe lua pups, ma le 3) faʻavaeina o pups. O le taimi lava na faʻamaonia ai le atoatoa o amioga a le tina mo aso sosoo e lua, o le fafine na manatu ua uma ona ia faʻaalia le faʻailogaina o tina.

Ata 3: SCAR faʻaleagaina amioga a tina ma le faʻalauteleina.

Ata 3

(A) O fafine na faʻasalalauina i le tamaititi matutua i le taimi o le tamaititi (SCAR) o le a le mafai ona aʻoaʻoina e faʻaalia uiga faanatura i le faagasologa o 17 aso. E na o le toatolu o nei fafine (3 / 8) na faʻaalia uiga faʻapitoa ae o taupou taupou uma e leʻi faʻaalia i le matua matua (8 / 8). (B) O le numera o amioga a le tina (liliina, toe maua mai ma le puping group) sa faʻateleina i aso taitasi mo se fuainumera maualuga o le 3. O fafine pubescent na faʻaalia i le tama matua (SCAR) na faʻaalia le itiiti ifo o nei amioga nai lo tamaitai e leʻi faʻaalia i le tama matua (leai SCAR).

Ata atoa

Taunuuga Suʻega 4

O amioga faʻatatau a tina nei na auiliiliina: mimilo, aumaia ma faʻavasegaina o tamaʻi maile. O fuainumera o amioga a tina na faʻamalieina i aso uma mo le aofaʻi atoa o togi e 3. O le toe suʻesuʻeina o fesuiaʻiga i aso uma o le aʻafia o tamaʻi pepe ma le tulaga o le SCAR na faʻaalia ai le taua tele o amioga a tina [F (16) = 8.39; p <0.05; Fig. 3B] ma le fesoʻotaʻiga ma le SCAR faʻaaliga [F (1,16) = 2.18; p <0.01]. O eseʻesega taua i le va o amioga a vaega na aliaʻe mai i totonu o le fitu aso o le papala (p <0.05). Tele o fafine SCAR e leʻi faʻamatalaina uma amioga a tina e tolu aʻo fafine e le faʻaalia i tama (8/8) faʻaalia amioga a tina, e masani lava i totonu ole 5-7 aso (Fig. 3A).

Faʻamatalaga 5. E faʻaumatia e le SCAR ni suauu fou na faia i le hippocampus?

Muamua, matou te iloiloina le aafiaga gafatia o SCAR i luga o le aofaʻi o siama e faʻaolaina i le goto o le dentate i totonu o le lua itula muamua o le SCAR. O tamaitai na afaina i le tasi le initoneti o le tuiina o le 5-bromo-2-deoxyuridine (BrdU; 200 mg / kg) i luma tonu o se 30-min SCAR ma faalavaina 2 itula mulimuli i le BrdU injection (n = 5). Sa faʻatusatusa ia numera o le toto ia i latou i totonu o se kulupu na tuiina i le BrdU ma fai taulaga i le lua itula mulimuli ane (n = 6). Lona lua, matou te iloiloina le aʻafiaga o aʻafiaga o faʻataʻitaʻiga a le SCAR i luga o numera o siama na faʻamaonia ma le BrdU ina ua maeʻa ona faʻaalia le matua i le vaiaso atoa. I le faia o lenei mea, o se vaega o tamaʻitaʻi faʻasalalauga na faʻaalia i le tamaʻitaʻi matua i aso taitasi mo aso sosoo 8 e amata ile PND35 (n = 7). Na afaina i latou i le BrdU i luma ole 6th faʻaalia (PND 40) ma ositaulaga tasi le vaiaso talu ona tui. O le isi vaega o fafine na tuua na oi latou i totonu oo latou fale (n = 4), na tuʻuina atu se tui BrdU i luga o le PND 40, ma fai taulaga i le tasi vaiaso mulimuli ane. O le suʻesuʻeina o aafiaga o le SCAR i luga o le ola ola, o se vaega o manu na faʻamaʻi faʻatasi ma BrdU i se tasi taimi ma ositaulaga i le luasefulu tasi aso talu ona uma le tui BrdU (leai SCAR; n = 7). O le numera o sela na faʻamaonia ma le BrdU na faʻatusatusa i fuainumera i se kulupu (SCAR; n = 5) na tuiina i le BrdU ma faʻaalia mo le 30-min i le tagata matua i aso taʻitasi mo aso 21 e amata ile PND35.

Na faia le Immunohistochemistry e iloilo ai le numera o suauu ua faaigoaina BrdU. O manu na matua loloto lona faʻaaogaina i le sodium pentobarbital (100 mg / kg; Butler Schein, Indianapolis, IN, ISA) ma faʻafefeteina faʻatasi ma 4% paraformaldehyde i le 0.1 Msphate buffer. Na maua mai masini ma faʻapipiʻi i le 4% paraformaldehyde i le 4 ° C mo 24-48-h e faʻasaʻo ai le fausaga o le tino, aʻo leʻi tuʻuina atu i le saline ua gaosia i le phosphate (PBS). Na faʻaaogaina le faʻamalosi e tipiina ai vaega o le coronal 40μm i le atoa o le rostral-caudal o le dentate gyrus i se tasi o le lalolagi. O le tulaga masani lenei i totonu o la matou fale suesue, aua e leai se eseʻesega o leoleo i le va o le agavale ma le taumatau denty gyrus21,22. O laina taʻitasi uma e sefulu ma le lua na faʻatūina i luga o se faʻatalama tioata aupito sili ona lelei (Fisher Scientific, Suwane, GA, USA) ma faʻatagaina ile malulu. I le taimi lava e vevela ai, na faaleagaina ai le tino i le faʻaaogaina o metotia perocidase faʻapitoa e faʻaalia ai sulu na tuufaatasia BrdU e pei ona faʻamatalaina muamua22. O le tino na faʻataʻitaʻiina i le 0.1 M citric acid (pH 6.0), faʻamaʻaina i le 0.1 M PBS, faʻapipiʻi i trypsin mo 10-min, ma denatured i 2N HCl mo 30-min ma PBS rinses i le va. O le tagata na faʻafefe i le po i le pitonuu muamua-BrdU (1: 200; Becton-Dickinson, Franklin Lakes, NJ, Amerika) ma le 0.5% Tween-20 (Vector Laboratories, Burlingame, CA, Amerika). O le aso na sosoo ai, na faʻamamaina ai ma faʻapipiʻi i le biobodyy anti anti-souris (1: 200, Vector Laboratories) mo le 60-min ma tuʻuina i le avidin-biotin-horseradish peroxidase (1: 100; Vectastain ABC Kit, Vector Laboratories) mo 60 -min. Sa tuʻuina le tino i le diaminobenzidine (DAB SigmaFrost tablets, Sigma Aldrich) mo le fa minute, faʻamamaina, faʻasaʻoina ma le 0.1% cresyl violet, faʻamaʻalo, faʻamamaina, ma ufiufi paʻu i le Permount colle (Fisher Scientific).

Ole tele ole suʻesuʻega ole microscopic na faʻatauasolo ile taua i le faʻataʻitaʻiga e ala i le faʻamaonia o ata taʻitasi. Tala faʻatatau o le numera atoa o siama BrdU-lelei na fuafuaina e ala i le faʻaaogaina o se faʻatautaia o le faʻatautaia o vaʻalele23,24. Numera o siama BrdU-lelei i le goto o le dentate o fasipepa taʻitasi (pusa maʻalaʻau ma sulu) na faitauina i le lima i le 1000X i le Nikon Eclipse 80 i le microscope moli. E sefulu ituaiga i le taimi atoa o le hippocampus na aoina i luga o ata ma na faateleina le numera e le 24 ina ia maua ai se fua faatatau o le numera atoa o siama BrdU-positive i le dentate gyrus i itu uma e lua.

O le suʻesuʻeina pe o le "aʻoaʻoina" o le tina na laveaʻi mai ai pepe fou mai le oti ma / poʻo le SCAR o le a puipuia lo latou ola, o vaega o tamaʻitaʻi na faʻaalia i le tama matua (n = 7) poʻo le leai (No SCAR; n = 7) O le suʻega muamua na faʻasolosolo faʻatasi ma BrdU ma numera o le telefoni na faʻatusatusa i latou i vaega faaopoopo e leʻi faʻaalia i tamaiti (SCAR, n = 5; leai SCAR, n = 7). E pei ona taua, i le tasi le vaiaso mulimuli ane, e pei lava o le tele o siaki fou o le a amataina le poloketiina o le cell cell, amataina le iloa o tina ma le fanau. O tamaitai sa nonofo i afiafi taitasi ma fanau ma o latou amio a tina na tusia ma auiliiliina, e pei ona faamatalaina i le Experiment 4. E tolu vaiaso talu ona maeʻa le tui o le BrdU, e fa vaega o fafine na tuʻuina atu i ai se fua faʻasaʻo o le sodium pentobarbital ma o mafaufauga na saunia mo le immunohistochemistry ma suʻesuʻega mole vailaʻau. Ona o le natura o iniseti BrdU, o le numera o manu i totonu o nei kulupu na laʻititi nai lo numera mai faʻamatalaga o loʻo tuʻuina atu i le Faʻailoga 4. E le gata i lea, na matou iloiloina le eseesega o le eseesega o numera o le tele i le va o le hippocampus. Ina ia ausia lenei mea, o Vailaʻau ua faaigoa i le BrdU i le itulagi o le vaʻaia na faʻatusatusa i latou o loʻo i totonu o le fale e tusa ai ma faʻasalalauga faʻatasi. O le hippocampus i tua na fesootaʻi ma fasi pepa mai le hippocampus i luga (o le 3.70 mm interactions i le 6.88 mm), ae o le vaalele sa fesootai ma fasi mai le hipocampus caudal (interactive 2.28 mm i 3.70 mm), e pei ona faamatalaina25.

Taunuuga Suʻega 5

O numera o sela na faʻaigoaina o le BrdU e leʻi eseese i le va o tamaʻitaʻi na faʻaalia i le tama matua ma osi taulaga 2-itula poʻo le 1-vaiaso mulimuli ane (p> 0.05; Fig. 4A, B). Matou te leʻi maitauina se eseʻesega i le va ole dorsal ma ventral hippocampi (p> 0.05) i luga o se tasi o nei metotia (2 itula, 1 vaiaso, 3 vaiaso). E le gata i lea, o le faʻaalia i le tama matua na o ia, e leʻi aafia ai le aofaʻi o sela na faʻaigoa o le BrdU (p = 0.94; Fig. 4C ma Fig. 5A). Ae ui i lea, o le fuainumera o sene na faʻailogaina i le BrdU na faʻateleina i fafine na faʻaalia i tamaititi aoga i le taimi o le fausiaina o tina (F(1,25) = 10.03; p <0.005; Ata 5A). O nei faʻamaumauga o loʻo faʻailoa mai ai o le iai o tamaʻi pepe i totonu o le fale puipui atonu e lava e faʻateleina ai le ola o tagata fou faʻatoa fausiaina i le dentate gyrus o le hippocampus. O le fesoʻotaʻiga i le va o le papala ma le faʻailoaina o le SCAR na toeititi taua tele (F (1,22) = 3.66; p = 0.068). O faʻatusatusaga fuafuaina na taʻu mai ai o tamaʻitaʻi e le o faʻaalia i tama matutua ae na faʻaalia foʻi i tamaʻi papeti e tele atu sela na faʻaigoaina o le BrdU i le vaega o le dentate gyrus granule cell nai lo tamaʻitaʻi e le faʻaalia i tamaʻi poʻo tama matutua (p = 0.002). I se faʻatusatusaga, o tamaʻitaʻi na faʻaalia i tama matutua ma na faʻaalia i tamaʻi papeti e leʻi sili atu le tele o sela na faʻaigoaina o le BrdU nai lo i latou e leʻi faʻaalia i pepe (p = 0.41). Sa i ai se taua faʻamaopoopoga i le va o le aofai o sela o totoe i le hippocampus i le 3 vaiaso ma numera o amioga a tina faʻaalia i luma o pepe (r = 0.55; p  <0.05). Tamaʻitaʻi e tau le faʻaalia amio a tina i le taimi o le faʻatauaina o loʻo taofia ni nai sela fou. O le mea lea, o le ono aʻafia le SCAR i le ola o sela fou i le hippocampus e le o faʻatonutonuina e le mamafa o le SCAR poto masani ae ona na faʻaititia ai le aʻoaʻoina o amioga a tina, lea e foliga mai e faʻateleina ai le ola o sela fou na fausia. . O nei faʻamatalaga e lua mo le lua mafuaʻaga: muamua, latou faʻailoa mai o le faʻaalia i le fanau e ono lava e faʻateleina ai le ola o le fou-maua sela i le hippocampus. Lona lua, o faʻamatalaga o loʻo faʻailoa mai ai o le SCAR poto masani e faʻaititia ai le ola o sela fou na fausia i le fafine hippocampus e ala i le le lava o le aʻoaʻoga e avea ai ma tina.

Ata 4: O le SCAR e leʻi faʻaitiitia le faʻaopoopoga o sela fou faatoa gaosia i le hippocampus.

Ata 4

(A) O faʻamatalaga SCAR e leʻi suia le numera o laina faila fou (BrdU-labeled) i le lua itula mulimuli ane. (B) O le numera o sene na faʻailogaina i le BrdU na faʻaleleia i le vaiaso talu mai le tui BrdU, ae o SCAR na le suia le numera o siama. (C) I le tolu vaiaso mulimuli ane, o le tele o siama ua faaigoaina BrdU ua le toe i ai ma o le mea lea, na foliga mai na maliu. (D,E) Faʻamatalaga o sui o le BrdU i le 400X ma le 1000X i le dentate gyrus (paluga o le granule cell) o se tamaitai ulu.

Ata atoa

Ata 5: Faʻalogoina o tina ma le tausiga o pups e fesoʻotaʻi ma le ola o sela fou faatoa gaosia i totonu o le goto o le dentate.

Ata 5

(A) O fafine faʻasalaga na faʻamaʻi i le BrdU ma faʻaalia i fanau e ala i le faagasologa o le tausiga o le tina, na taofia pea le tele o suauu na faʻailoaina i le BrdU nai lo tamaitai talavou na leʻi faʻaalia i tamaʻitaʻi. (B) O fafine na faʻaalia i le tane matua e itiiti lava le faʻaalia o amioga a le tina ma taofia ai le itiiti ifo o le numera o Vailaʻau o le BredU. Talu ai ona o le tele o nei siama o le a tutupu aʻe i totonu o le uʻamea, o nei faʻamatalaga e taʻu mai ai o le aʻoaʻo ia avea ma se tina e fesoʻotai lelei i le ola o neu fou faatoa gaosia i le hippocampus tamaitai.

Ata atoa

Talanoaga

O feusuaiga ma feusuaiga o se faafitauli mo tamaitai ma alii i le tele o aganuu, e aofia ai le Iunaite Setete. O le poto masani e sili ona taatele mo tamaitai talavou i le lalelei ma le matua. Ae ui i lea, o le ita feusuaiga e le faatapulaaina i tagata ma e mafai ona tupu i le taimi o amioga feusuai ma suʻesuʻega i ituaiga o meaola mai i meaola fagota i togitogi i mea e le masani ai tagata26,27,28,29,30,31,32. Ua i ai le manatu e faapea o le osofaiga, aemaise lava osofaiga faaletino i le taimi o sailiiliga tau feusuaiga, e mafai ai e le tama ona maua le avanoa i le fafine mo faamoemoega fausiaina27,33,34. E tele suʻesuʻega na suʻesuʻeina amioga mataga i le va o tane ma o nisi na suʻesuʻeina le osofaʻiga i le va o le tane ma le fafine, ae o le tele lava e taulai i le tali a alii. E toalaiti lava faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega e faʻatatau tonu lava i le tali atu a tamaitai i feusuaiga faʻafeusuaiga, aemaise lava mea e tutupu i le taimi o le talavou ma le matua35,36,37,38,39. Ina ia ausia lenei manaʻoga, na matou atiina ae le faʻataʻitaʻiga mo le faʻasauāina feusuaiga, ua taʻua o le SCAR, lea e faʻaalia ai le faʻaalia o se tamaitai i luma o le tamaʻitaʻi e masani ona oʻo i le faʻagasologa o le tamaʻitaʻi seia oʻo i le matua matua. I le taimi o le fegalegaleaiga, o le tagata matua e matua osofaʻi, togi i lalo ma taumafai e faʻailoa le laʻau o le susu e ui lava e le tatalaina atoa lana alavai vavalalata (Mati. 1). O le amioga e sili ona tausisia na tusia, o le sailiiliga faʻamalosi, lea e mulimuli ai le tama matua i le faʻalapotopotoga o le faʻalenisinia e pei o tamaʻitaʻi faʻataʻamilo i totonu o le potu e taumafai e sosola. I le taimi o fegalegaleaiga, o le matua matua e masani ona togiina le tama i lalo ae talu ai ona e laʻitiiti ma vaivai, na mafai ona sola. Sa i ai ni nai mea pe a fai o soʻo se faʻamaʻi, ma o lea o fegalegaleaiga e leʻi iʻu i le faʻataʻitaʻiga. Atonu e mafua lenei mea talu ai e mafai ona sosola ese le tamaʻitaʻi mai fafo ae ona o lana vaʻa vaʻaia e le o atoatoa ona tatala ma e le o faʻataʻitaʻiina. O le mea e malie ai, o fuainumera o amio e aʻafia ai le osofaʻiga (pine ma vaʻavaʻaleʻa) e le masani ai i le tele o aso ma tumau pea le malosi e oʻo lava i le valu aso talu ona faʻaalia ma aʻo oʻo mai le tamaitai talavou i le matua.

O se tasi o sini o le seti o faʻataʻitaʻiga nei o le faʻavaeina o le SCAR o se faʻataʻitaʻiga moni o le atuatuvale i tamaʻitaʻi. Mai suʻesuʻega falesuesue manu, matou te iloa o aafiaga faigata o le olaga ei ai le tele o aʻafiaga leaga i aʻafiaga ma amioga amio. O le mea lea, o le tele o faʻataʻitaʻiga manu e faʻalagolago i mafatiaga e le o fetaiaʻi ma tagata soifua i aso nei (e pei o le taofiofia o le atuatuvale, faʻalavelave faʻafuaseʻi po o le mamafa o le aau), e itiiti lava latou te faʻatusalia ai faʻatuga masani masani ona maua e tamaitai talavou. Ina ia faʻamaonia o le feiloaiga ma le tama e faigata ma atonu e le mautonu, matou te fuaina faʻasalaga corticosterone, lea na faʻaleleia. O le maualuga o manatu na siitia maualuga pe a faʻatusatusa atu i faʻatonuga faʻatonuga i totonu o se vaega o tamaʻitaʻi faʻasalalauga ia na fetaui ma se tamaitai matua (Fig. 2A). I se isi suʻesuʻega, na matou faʻamoemoe ai o le fegalegaleaiga e maualuga le maualuga o le corticosterone pe a faʻatusatusa atu i se vaega o tamaʻitaʻi sa tuʻuina i totonu o se tala mo le tele o le taimi (Fig. 2B). Faʻavae i luga o nei taunuʻuga, matou te faaiʻuina le fegalegaleaiga ma le tama matua o se faʻalavelave faigata mo le tamaʻitaʻi ma sili atu le popole nai lo le fegalegaleai ma se isi tamaitai poʻo le faʻaalia i se tala faʻasolopito. O le mea lea, o le SCAR e sili atu le faigata nai lo mea fou, mo ia. E le gata i lea, e pei ona taua i luga, o amioga e le masani ona masani i luga o sauniga ma tumau pea le maualuga e valu aso mulimuli ane. Matou te leʻi fuaina ni faʻaoga o le corticosterone i lenei taimi, ae talu ai e le suia le amio, atonu o le a tumau pea le maualuga o faʻamaʻi o le corticosterone. I lalo ifo, o nei faʻamatalaga e taʻu mai ai o le SCAR o se mea mamafa tele e faʻaauau ai ona faʻaalia le tali a le HPA i le gasologa o nai itula.

O le suʻesuʻeina o fegalegaleaiga faʻaagafesootai ma le osofaʻiga e umi se talafaasolopito ae o le tele lava o suʻesuʻega e taulai atu i le faʻamalosi tane / tane. O se tasi faʻataitaiga e talitutusa ma tatou ma e taʻua o le faʻasalaga faʻapitoa i tupulaga talavou. I nei suʻesuʻega, o loʻo tuʻuina atu i ai tane matutua poʻo tamaʻitaʻi e fai ma tamaʻitaʻi matutua mo 10-min. I le aotelega, oa latou sailiga na faailoa mai ai o le failele fafine e sili atu ona tali mai ma e le o filifilia i lana tali i le feiloaiga39,40. O vaega ole Brain na faʻapitoa ona faʻaaogaina e aofia ai le tupua o le amygdala, o le moega o le moa o le stria terminals ma le hypothalamus. O Cooke ma ana uo na latou suʻesuʻeina foi le atuatuvale ma le popole e uiga i amioga uma e lua uma pe a uma ona fetaiaʻi. O tamaitai e sili ona afaina i le tele o le taimi na faaalu i le lima tapunia o se masofo maualuga, ma le tele o amioga le aoga i le taimi o le taofiofia o le aau. Matou te lei fuaina na amioga iinei ae o le a faamoemoeina suiga tutusa i le tamaitai talaʻi ina ua uma ona faʻaalia i aso uma le tama matua. Nai lo o fua o amioga faʻavaivai, i se tasi, matou te taulaʻi atu iinei i faiga e fesoʻotaʻi ma le aʻoaʻoina. Ma e pei ona faaalia i Fig. 2C, o faʻamatalaga faifai pea i le tamaʻitaʻi faʻamalosi i le taimi o le tamaititi na faʻalavelaveina ai le gafatia o le tamaʻitaʻi e aʻoaʻo ai e faʻafesoʻotaʻi mea tutupu e lua na vavaeeseina i le taimi, e pei o le taimi o le faʻatulagaga. Na matou iloiloina foi aʻafiaga o le SCAR i amioga a tina e faatatau i le aʻoaʻoina (Mati. 4). O le a aʻoaʻoina e le 'aiʻamea talavou e tausia fanau, e tusa lava pe o latou o ni taupou. O lenei faagasologa o le faʻailogaina o tina e masani lava ona faʻaaogaina i meaola manu e iloilo ai suiga o amioga a le tina ma le failele fafine. O le faʻaalia i le tagata faʻamalosi ma le faʻafeusuaiga e faʻalavelaveina le atinaʻe ma faʻamatalaga o amioga faʻapitoa matai, o se tali o le a faʻatapulaʻa ai le numera o fanau e ola i lalo o le natura tuutuuga.

O le faiʻai o loʻo i luma o le tagata e faapitoa lava le palasitino ma e faigofie ona faʻalavelave i le olaga15,41. O le hippocampus e fausiaina le faitau afe o sene i aso taitasi i le taimi o le tamaititi nai lo le matua15. Ae ui i lea, o le gaosiga o le masini e masani lava ona faaititia e ala i aafiaga faigata. Ina ia iloa pe aʻafia e le SCAR le faʻalauteleina o le cell i totonu o le hippocampus, o faʻalapotopotoga o tamaʻitaʻi ulu mai na faʻaalia i le tagata matua poʻo le leai foi, e pei o muamua, ona toso ai lea i le BrdU (o le faailoga moli) ma ositaulaga mo le lua itula, tasi le vaiaso pe tolu vaiaso mulimuli ane . O lenei faʻatonuga na faʻataga ai i matou e iloilo le aʻafiaga o le SCAR (faʻaalia i le tama matua) i luga o le faʻaopoopoga ma le ola o sela fou faatoa gaosia. O le aofaʻi o numera o le BrdU ua faʻamaonia e iai i nei taimi uma, e tutusa lava i le va o tamaʻitaʻi e faʻaalia i le tane matua ma i latou e le o iai, e taʻu mai ai o le SCAR e leʻi faʻaitiitia le neurogenesis e ala ile faʻaitiitia o le faʻalauteleina o le cell (Mati. 4). E pei ona taʻua, o manu i le lauiloa e maua mai ai le tele o isi pepe fou faatoa gaosia nai lo manu matutua15. Ae ui lava i lea, e leai se aafiaga o le SCAR i le numera ole sel o le BrdU o loo i ai 2-h pe tasi le vaiaso talu ona amata le inisiua. Ae, o le eseesega na tupu i le tolu vaiaso talu ona amata le inisiua ma e naʻo le tali atu i le poto masani a le tina (Fig. 5A). O le mea lea, o le taimi nei o loʻo faʻaalia ai se suiga i le ola o sela fou na i ai i le taimi na oʻo ai le amio a le tina nai lo le gaosia o sela, de novo.

E ui lava o le faitau afe o tagata e fananau mai i aso taitasi, ae o le tele o le afa po o le sili atu foi o siama fou e mate i totonu o nai vaiaso talu ona gaosia21. E pei ona faʻaalia i Mati. 4, sili atu ma le afa o vaimatua himpocampal fou na fatuina i totonu o le vaiaso e tasi, ua le toe i ai i totonu ole vaiaso. I se faasologa o suʻesuʻega falesuesue, ua tatou faʻamoemoe e mafai ona laveaʻi mai ni siama fou mai le oti e ala i le taumafai malosi, e aofia ai sela na gaosia i le taimi o le matua15,16. Matou te leʻi suʻesuʻeina le ola o le ola i totonu o meaola sa aʻoaʻoina i le siakiina o le eyebsink. Ae ui i lea, matou te le faʻamoemoeina le aʻoaʻoga e laveaʻi mai ni pepe fou mai le oti i tamaitai SCAR, ona e leʻo aʻoaʻoina e tamaitai o le SCAR le tali faʻapitoa42,43,44. O nei faʻamatalaga o loʻo taʻu mai ai o fegalegaleaiga i aso taʻitasi ma fanau e mafai ona lava e puipuia ai le tele o suauu fou na gaosia mai le oti i totonu o tamaʻitaʻi palau, ma fautuaina ai e faapea o le i ai o le fanau e mafai ona taofia ai le maliu o le tino lea e masani ona tutupu i nei tamaitai talavou. E le gata i lea, o suauu na faʻafouina fou o le a sili atu ona ola i totonu o le fafine na aʻoaʻoina e faʻaalia uiga atoatoa o le tina. O le mea lea, o suauu fou na gaosia i le nifo dentate o le hippocampus tamaitai e tali atu i aafiaga o le tulaga faatina ma o le mea lea, atonu latou te faia se vaega taua i le aoaoina e iloa ma tausia fanau. O nei faʻamaumauga e o gatasi ma se lipoti talu ai ua faʻamaonia ai o tama fou i le tagata matutua hippocampi o tama matua e tali atu i fegalegaleaiga ma a latou fanau ma e mafai ona aafia i le amanaiaina o fanau45.

O le failele o le faiʻai na suia aʻo aʻoga e tausia fanau46,47. E pei ona taua i le folasaga, o le faʻaalia i se mea faigata faʻalavelave e taofia ai aʻoaʻoga faʻapitoa i le taimi o le tulaga masani i le matua matua. Ae ui i lea, o le atuatuvale e leʻi taofia le aʻoaʻoina i tamaʻitaʻi o loʻo tausia lelei le fanau (e ala i le maitaga) poʻo le faagasologa o le iloa o tina14. E le gata i lea, o nei aʻafiaga e matua tumau lava i le tulaga e le mafai e le faʻamalosia ona taofia lenei ituaiga o aʻoaʻoga i tamaʻitaʻi ua aʻoaʻoina e avea ma tina i nisi taimi io latou olaga.48 O se suʻesuʻega talu ai nei na lipotia mai ai o le pulega o le faʻamalosia o le soona faʻamalosi pe faʻapitoa i totonu o le suetusi suetusi na faʻaleleia ai le toe maua mai o tamaʻi ratisi e tina e leʻi faʻaalia amio tatau49. E faavae i luga o nei faʻamatalaga, e ono mafai ona faʻaalia e tamaʻitaʻi ulu mai i le SCAR le faʻamatalaina o amioga faʻaipoipo pe a fai o loʻo maua ai ICV oxtocin50 poʻo le faʻaitumalo i le suetusi suʻega i le taimi o le numera o tina49. O lea faʻalauteleina o amioga a le tina e tatau ona faateleina ai le ola o neu fou faatoa gaosia i le dentate gyrus o le himpocampus pe a faʻatusatusa atu i tamaʻitaʻi e tutusa ma togafitiga e aunoa ma le faʻaalia i le okomato. Faʻatasi, nei vaega o suʻesuʻega i le neurogenesis o se masini e mafai ai e matua ona iloa ma aʻoaʻoina e tausia a latou tama talavou. O le mea lea, o le SCAR model e mafai ona aoga e le gata mo le suesueina o le tali a tamaitai i osofaiga tau feusuaʻiga, ae faapea foi mo le suesueina o le atinaʻeina o amioga a le tina ma ona uiga gafatia ma le neurogenesis i le hippocampus.

iʻuga

E sili atu ma le tolusefulu pasene o tamaitai i le lalolagi atoa o aafia i osofaiga tau feusuaiga poo osofaiga i lo latou olaga atoa ma le tele o nei aafiaga e tutupu i le taimi o le talavou ma le talavou matua51,52. O feusuaiga ma feusuaiga e fesootaʻi ma le faateleina o le faʻatupulaia o le faʻalavelave o le atuatuvale ma le faʻalavelave faʻaleagaina i tamaitai53. E le gata i lea, o tamaitai na aafia i le ogaoga o le faʻamalosi o feusuaiga ma / poʻo le faʻaleagaina i le tele o taimi e maua mai i le PTSD, lea e fesoʻotaʻi ma le faʻaititia o amygdala ma le hippocampal volumes, faʻapea foi ma le le lava o aʻoaʻoga54. E le gata i lea, o tamaiti o tina o loʻo mafatia i le PTSD e sili atu le lamatiaga mo aʻafiaga faʻafuaseʻi, lea e fesoasoani i le faʻataʻitaʻiga o latou atinaʻeina o atinaʻe55. E ui lava i nei mea ma isi suʻesuʻega i tagata, ae i ai, i lo tatou iloa, leai se faʻataʻitaʻiga manu mo le iloiloina o aʻafiaga o feusuaiga ma feusuaiga i tamaʻitaʻi. O suʻesuʻega na lipotia mai iinei o loʻo iai SCAR o se faʻataʻitaʻiga lelei o le tauleʻaleʻa feusuaʻiga i tamaʻitaʻi. O se saofaga taua lenei aua tatou te iloa e itiiti lava le uiga o le faiai e mafua ai le faateleina o le atuatuvale ma isi faaletonu o le mafaufau i tamaitai e aafia i le feusuaiga ma le osofaiga ma aunoa ma se meaola manu, ua le lava i ituaiga o suesuega e ono faia. O faʻamaumauga o loʻo faʻaalia iinei e faʻaalia ai o le aʻafia i le SCAR e faʻaitiitia ai le aʻoaʻoina ma le atinaʻeina o amioga a le tina, lea ei ai aʻafiaga mo le gaosiga o le faiʻai. Matou te tuʻuina atu o faʻataʻitaʻiga a le SCAR ma faʻamaumauga e tulaʻi mai e mafai ona faʻaaogaina e atiaʻe ai faʻamalositino mo tamaʻitaʻi ma tamaitai talavou oe na feagai ma sauaga faʻaleagaga ma mafatiaga ma i le taimi nei e tatau ona aʻoaʻo e toe mauar56,57.

Faamatalaga Faaopoopo

Auala e taua ai lenei tusiga: Shors, TJ al iā. Fesoʻotaʻiga Faʻatauvaʻa Faʻasalaga Faʻaipoipoga (SCAR): O se Faʻataʻitaʻiga o Feusuaʻiga Feusuaʻiga e faʻalavelaveina ai le aʻoaʻoina o tina ma le mama i le Brain Brain. Sci. Sui. 6, 18960; Tui: 10.1038 / srep18960 (2016).

mau faasino

  1. 1.

Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO), Fuafuaga Faʻaitulagi ma le faʻaitulagi o le faʻasauā e faasaga i tamaitai: faʻafeiloaʻiga ma aafiaga o le soifua maloloina o paaga vavalalata ma le faʻasauāina o feusuaiga. http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/85239/1/9789241564625_eng.pdf?ua=1 (2013).

  •  

2.

Finkelhor, D., Turner, HA, Shattuck, A. & Hamby, SL Feteʻenaʻiga, solitulafono, ma le faʻaleagaina o faʻaalia i se faʻataʻitaʻiga a le atunuʻu o tamaiti ma le autalavou: faʻamatalaga. JAMA Pediatrics 167, 614 (2013).

· 3.

Cantor, D., Fisher, W., Chibnaill, S., Townsend. R., Lee, H., Bruce, C. & Thomas, G. Lipoti e uiga i le suesuega o le tau i le lotoa a le campus i le faia o amioga mataga ma amioga le taupulea. http://sexualassaulttaskforce.harvard.edu/files/taskforce/files/final_report_harvard_9.21.15. (2015).

  •  

4.

Briere, J. & Jordan, TA Faʻaleagaina o tamaʻitaʻi ma aʻafiaga o aʻafiaga mo suʻesuʻega ma togafitiga. Lautusi o le Vavalalata Tagata 19, 1252-1276 (2004).

· 5.

Shors, TJ, Olson, RL, Bates, ME, Selby, EA & Alderman, BL Faigamafaufau ma le Faaletino (MAP) Aʻoaʻoga: o se gaioiga faʻasoesa o le neurogenesis e faʻaleleia ai le ola maloloina i tagata. Neurobiol. Aoao. Sui. 115, 3-9 (2014).

· 6.

Jordan, CE, Campbell, R. & Follingstad, D. Faʻaleagaina ma le soifua maloloina o tamaitai: O le aʻafiaga o osofaiga faaletino, feusuaiga, ma mafaufau. Ann. Rev. Clin. Toma. 6, 607-628 (2010).

· 7.

Heim, C., Shugart, M., Craighead, WE & Nemeroff, CB Neurobiological ma psychiatric taunuuga o le faʻaleagaina o fanau ma le amanaia. Dev. Psychobiol. 52, 671-690 (2010).

· 8.

Kessler, RC Epidemiology o fafine ma le atuatuvale. J. Affect. Faʻafitauli. 74, 5-13 (2003).

· 9.

Dalla, C. & Shors, TJ Eseesega o feusuaiga i le aoaoina o faagasologa o tulaga masani ma le faagaioia o le tulaga. Physiol. Faʻatasi. 97, 229-38 (2009).

· 10.

Wood, GE & Shors, TJ O le faʻamalosi e faʻamalosia ai le faʻatulagaina masani o tamaʻitaʻi, ae faʻaleagaina le tulaga masani i tamaitai e ala i le faʻamalosia o faʻataʻitaʻiga a le ovarian. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA 95, 4066-4071 (1998).

· 11.

Shors, TJ Aafiaga faigata ma le aʻoaʻoina i le va o tagata. Iloiloga Faaletausaga o le Psychology, 57, 55-85, (2006).

· 12.

Maeng, LY & Shors, TJ O le mafaufau o le fafine faiva: o le gaioiga o le neuronal i le vaega muamua ae le o se vaega o le tino o le medial prefrontal cortex e taofia le aʻoga pe a maeʻa le atuatuvale. I luma. Nero Circuits 7, 198 (2013).

· 13.

Bangasser, DA & Shors, TJ Mafuaaga mataga o le faiʻai i le vaeluaga o le va o mafatiaga ma aʻoaʻoga. Neurosci. Biobehav. Faaa. 34, 1223-1233 (2010).

· 14.

Leuner, B. & Shors, TJ Aoao i taimi o tina: O se tetee i le atuatuvale. Toto. Faʻatasi. 50, 38-51 (2006).

· 15.

Curlik, DM, Difeo, G. & Shors, TJ Saunia mo le avea ma tagata matutua: e fiaafe afe afe fou fou ua fananau mai i le hippocampus ao talavou, ma o le toatele e ola i le taumafai malosi. I luma. Neurosci. 8, 70 (2014).

· 16.

Shors, TJ O le tagata faiʻai matua e faia ni uʻamea fou, ma o le taumafai malosi e faʻaolaina i latou. Curr. Dir. Toma. Sci. 23, 311-318 (2014).

· 17.

Leuner, B. al iā. O aʻoaʻoga e faʻaleleia ai le ola o pepe fou i tua atu o le taimi e manaʻomia ai le hippocampus mo le manatuaina. J. Neurosci. 24, 7477-7481 (2004).

· 18.

Sisti, HM, Glass, AL & Shors, TJ Neurogenesis ma le aʻafiaga o aʻafiaga: o le aʻoaʻoina i le taimi e faʻaleleia ai le mafaufau ma le ola o pepe fou. Aoao. Sui. 14, 368-75 (2007).

· 19.

Curlik, DM, Maeng, LY, Agarwal, PR & Shors, TJ O aʻoaʻoga tomai faʻapitoa e faʻatele ai le numera o sel fou ola i le hippocampus matua. PLoS se tasi 8, e55850 (2013).

· 20.

Seip, KM & Morrell, JI O le faʻaalia i tamaititi e aʻafia ai le malosi o le faʻamalosia o tina i tamaʻitaʻi taupou. Physiol. Faʻatasi. 95, 599-608 (2008).

· 21.

Gould, E., Beylin, A, Tanapat, P., Reeves, A & Shors, TJ O aʻoaʻoga e faʻaleleia ai le neurogenesis matutua i totonu o le hippocampal formation. Nat. Neurosci. 2, 260-265 (1999).

· 22.

Anderson, ML, Sisti, HM, Curlik, DM & Shors, TJ O aʻoaʻoga faʻapitoa e faʻateleina ai le neurogenesis o le tagata matutua i le taimi faigata. Eur. J. Neurosci. 33, 175-81 (2011).

· 23.

Dalla, C., Bangasser, DA, Edgecomb, C. & Shors, TJ Neurogenesis ma le aʻoaʻoga: mauaina ma le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga e vaʻaia le tele o ola fou e ola i le hippocampus. Neurobiol. Aoao. Sui. 88, 143-8 (2007).

· 24.

Sisifo, MJ, Slomianka, L. & Gundersen, HJ Faʻavae le faʻasalalauina o le aofaʻiga o neurons i vaevaega o le hippocampus o le rat e faʻaaogā ai le vaega faʻasaga. Anat. Faʻaauau. 231, 482-97 (1991).

· 25.

Banasr, M., Soumier, A., Hery, M., Mocaër, E. & Daszuta, A. Agomelatine, o se antidepressant fou, e aʻafia ai suiga faʻaitulagi i le neurogenesis hippocampal. Biol. Fomaʻi 59, 1087-96 (2006).

· 26.

Blanchard, DC & Blanchard, RJ O le a le mea e mafai e suʻesuʻega o osofaiga a manu ona taʻu mai ia i tatou le osofaiga a tagata? Toto. Faʻatasi. 44, 171-7 (2003).

· 27.

Geary Boal, J., Hylton, RA, Gonzalez, SA & Hanlon, RT Aafiaga o Faiga Faʻavae i le Agafesootai a le Aiga (Sepia officinalis). Contemp. Maualuga. Lautusi. Manu. Sci. 38, 49-55 (1999).

· 28.

Gobrogge, KL & Wang, ZW Genetics of aggression i voles. Fautuaga. Genet. 75, 121-50 (2011).

· 29.

Parga, JA & Henry, AR Faʻasalaga tama i le taimi o le feusuaiga: faʻamaoniga mo le faʻamalosi i feusuaiga i totonu o se tamaʻitaʻi tamaʻitaʻi talavou? Am. J. Primatol. 70, 1187-90 (2008).

· 30.

Stockley, P. & Campbell, A. Tauvaga tamaʻitaʻi ma le osofaʻiga: manatu faʻa-va-o-malo. Philos. Trans. R. Soc. B 368, 20130073 (2013).

· 31.

Wood, W. & Eagly, AH Se faʻatalanoaga masani o amioga a fafine ma tamaʻitaʻi: faʻafitauli mo le mafuaʻaga o eseesega o feusuaiga. Toma. Bull. 128, 699-727 (2002).

· 32.

Yang, CF & Shah, NM Faʻailogaina o feusuaiga i totonu o le faiʻai, tasi le faletua i le taimi. Neuron 82, 261-78 (2014).

· 33.

Darwin, C. Le Amataga o Meaola ma le Tupu o le Tagata. (New American Library, 1871).

  •  

34.

Lindenfors, P. & Tullberg, BS Faʻasalaga vala o le osofaʻiga le taua o filifiliga tau feusuaʻiga. Fautuaga. Genet. 75, 7-22 (2011).

· 35.

Falepuipui, SK & Watts, L O le fausiaina o feusuaiga a tama e suia ai amioga faʻafeusuaiga tamaitai i isi tamaitai. Biol. Lett. 8, 186-8 (2012).

· 36.

Romeo, RD, Richardson, HN & Sisk, CL Faʻaolaina ma le matua o le faiʻai o le tane ma amio feusuai: toe faʻafoʻisia se gaioiga amio. Neurosci. Biobehav. Faaa. 26, 381-91 (2002).

· 37.

Sullivan, RM O le neurobiology o le faʻapipiʻi i le faafaileleina ma le faʻamaualuga o tagata tausi maʻi. Hastings Law J. 63, 1553-1570 (2012).

· 38.

Wade, J. Sootaga i totonu o hormoni, faiʻai ma amioga faaosofia i liua. Toto. Faʻatasi. 59, 637-44 (2011).

· 39.

Weathington, JM, Arnold, AR & Cooke, BM O le faʻasalaga faʻapitoa a tagata lautele e aʻafia ai se faʻavae masani o le atuatuvale ma le atuatuvale-faapei o amioga i tama matutua. Toto. Faʻatasi. 61, 91-9 (2012).

· 40.

Weathington, JM, Puhy, C., Hamki, A., Strahan, JA & Cooke, BM Faʻasalaga faʻafeusuaʻiga o mea faʻapitoa i le faʻafeusuaiga i le tali atu i le faʻasalaga faʻapitoa i tupulaga talavou. Faʻaaloalo. Brain Res. 256, 464-471 (2013).

· 41.

Romeo, RD & McEwen, BS Manatua ma le mafaufau o le taulealea. Ann. NY Acad. Sci. 1094, 202-214 (2006).

· 42.

Curlik, DM & Shors, TJ Aoao lau faiʻai: E faʻaleleia le tomai o le mafaufau ma le tino (MAP) e ala i le faagasologa o le neurogenesis i le hippocampus? Neuropharmacology 64, 506-514 (2013).

· 43.

Waddell, J. & Shors, TJ Neurogenesis, aʻoaʻoga ma mafutaga faʻatasi. Eur. J. Neurosci. 27, 3020-8 (2008).

· 44.

Dalla, C., Papachristos, EB, Whetstone, AS & Shors, TJ O tamaʻitaʻi tamaʻitaʻi latou te aʻoaʻoina lelei mea e sili ona lelei nai lo tama, ma o le mea lea latou te taofi ai se vaega tele o neu fou i totonu o la latou siamupini.. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA 106, 2927-2932 (2009).

· 45.

Mak, GK & Weiss, S. Faʻaaloalogia ole matua ole fanau matutua na faʻatalatalanoa e ni laina fou ole CNS fou. Nat. Neurosci. 13, 753-8 (2010).

· 46.

Kim, P. al iā. Le pa'ō o le faiʻai o le tagata: O suiga umi i le mafaufau o le tino i le taimi o le taimi muamua. Faʻatasi. Neurosci. 124, 695-700 (2010).

· 47.

Dulac, C., O'Connell, LA & Wu, Z. Faʻaauau i le faʻaogaina o amioga a tina ma tama. saienisi 345, 765-70 (2014).

· 48.

Maeng, LY & Shors, TJ I le taimi lava e avea ai se tina, o se tina lava ia: O le tomai faaletina e puipuia ai tamaitai mai aafiaga le lelei o le atuatuvale i le aoaoina. Faʻatasi. Neurosci. 126, 137-141 (2012).

· 49.

Marlin, BJ, Miter, M., Dʻamour, JA, Chao, MV & Froemke, RC Oxytocin e mafai ai ona faʻamalosia tina e ala i le faapaleniina o le faʻasaina o faʻataʻi. natura 520, 499-504 (2015).

· 50.

de Jong, TR, Beiderbeck, DI & Neumann, ID Fuaina o le faʻaipoipo tamaitai i osofaiga a le fafine (FIT): aʻafiaga o le oxytocin, o le vaʻavaʻaveʻa, ma le popole. PLoS se tasi 9, e91701 (2014).

· 51.

García-Moreno, C., Heise, L., Jansen, H., Ellsberg, M. & Watts, C. Faʻaleagaina o fafine. Saienisi,310(5752): 1282-1283 (2005).

  •  

· 52.

Tjaden, P. & Thoennes, N. Nofoaga Tutotonu a le Atisitituti a le Atunuu mo le puipuia o faamaʻi ma le puipuia o tulaga masani, aafiaga, ma taunuuga o le sauaina e faasaga i tamaitai:. Natl. Inst. Faʻamasinoga o Faʻamasinoga Faʻamatalaga Faʻamatalaga Faʻamaʻi. (1998) le: NCJ 172837.

  •  

53.

Chen, LP al iā. Faʻaleagaina o feusuaiga ma le soifuaga o faʻamautinoaga o le faʻafitauli o le mafaufau: iloiloga faʻavae ma meta-suʻega. Meo Clin. Faʻaaliga. 85, 618-29 (2010).

· 54.

Weniger, G., Lange, C., Sachsse, U. & Irle, E. Amygdala ma le hippocampal volumes ma le cognition i tagata matutua na sao mai i le faʻaleagaina o tamaiti ao latou faʻafitauli faʻafitauli. Galue Lagolago. Sue. 118, 281-90 (2008).

· 55.

Chemtob, CM, Gudiño, OG & Laraque, D. Faʻailogaina o le faʻamalosia o le posttraumatic maternal ma le atuatuvale i le tausiga muamua a tamaiti: faʻatasi ma le faʻaleagaina o tamaiti ma le tele o taimi o le faʻaalia o le fanau ile faʻalavelave faʻafuaseʻi. JAMA Pediatr. 167, 1011-8 (2013).

· 56.

Shors, TJ O se malaga i le mafaufau loloto e uiga i eseesega o feusuaiga i le faiʻai. Philos. Trans. R. Soc. London. E. Biol. Sci. I le lolomiina (2016).

  •  

· 57.

Alderman, BL, Olson, RL, Brush, CJ & Shors, TJ O le mafaufau ma le tino (MAP) Aoaoga: O le tuufaatasia o le mafaufau loloto ma le faamalositino faamalositino e faaitiitia ai le atuatuvale ma le faanunununu aʻo faaleleia atili le faia o le faiai o le faiʻai. Faʻasalalauga Fomaʻi, I le lolomiina (2016).

  •  

Faʻasalaga mau

Faʻafetai

O loʻo lagolagoina e se Faʻailoga Taualoa Aloaia mai le Behavioral Brain Health Foundation ma Alliance Faʻavaomalo mo Suesuega i Schizophrenia and Depression (NARSAD) i le TJS ma le INSPIRE taui (NIH: IRACDA New Jersey / New York mo Science Partnership in Research and Education) i KT ma Dorthy ma David Cooper Fellowship i HC ma DD.

Tusi tusitala

Fegalegaleaiga

1.    Faʻasalaga Faʻapitoa ma le Faʻaaogaina o le Neuroscience, Matagaluega o Psychology, Center for Collaborative Neuroscience, Rutgers University.

o Tracey J. Shors

o, Krishna Tobόn

o, Gina DiFeo

o, Demetrius M. Durham

o & Han Yan M. Chang

Fesoasoaniga

Na fuafuaina e le TJS ia suʻega, vaavaaia ma tusia le tusitusiga autu. KT, GD, DD ma HC na fesoasoani i le mamanu, faia suʻesuʻega ma auiliiliga faʻamaumauga. HC na saunia ata 1-5. Na iloiloina e tusitala uma le tusitusiga.

Tauvaga fiafia

O tusitala e leai se tauvaga tautupe tauva.

Sui tusitala

Fesoʻotaʻiga i Tracey J. Shors.