Opena-Faʻafeiloaʻi Molecular ma le Cellular Plasticity o le Vaega Faʻapitoa o le Siʻosiʻomaga Ma le Cocus Cocus Catecholamine Neurons (2012)

Fuga o le Spring Harb Perspect Med. 2012 Jul; 2 (7): a012070. Pule: 10.1101 / cshperspect.a012070.

  1. Eric J. Nestler

+ Faʻatasiga Tusitala

  1. Fishberg Department of Neuroscience ma le Friedman Brain Institute, Mount Sinai School of Medicine, Niu Ioka, New York 10029
  2. Fesoʻotaiga: [imeli puipuia]

lē faʻatino

O le suʻesuʻeina o suiga i le neuronal o loʻo aʻafia e fualaau faʻamaonia o loʻo taua faapitoa i aso nei ona o lo latou lautele o vailaau faʻasaina ma le le faʻaaogaina. E ui lava e tele mea e iloa e uiga i gaioiga mamafa o nei fualaau oona i luga o le tino, o le tele o galuega e tumau pea ona malamalama atoatoa i latou aafiaga tumau. O lenei, tatou te taulaʻi atu i faʻataʻaiga umi e tumau i totonu o vaega o le faiʻai o le catechofernergic lea e faʻatalanoa ai amioga a amioga a le aufaipese: vailaʻau faʻateleina (VTA) dopaminergic neurons, taua mo le faʻatau fualaau, ma le locus coeruleus (LC) neurorenergic neurons, e taua mo le faaletino faalagolagoga ma le tolopoina. Matou te taulai atu i suiga i le telefoni feaveaʻi, synaptic, ma le faʻavaeina o le paʻu i nei faiʻai o loʻo fai ma saofaga i le faʻalagolago ma le faʻaleagaina. O le malamalama i le fuafuaina o meaola o lenei palasitisi e faatosina mai i le sami o le a taua tele mo le atinaʻeina o togafitiga sili mo togafitiga faʻataʻitaʻi ma atonu e saogalemu le opiate drugs mo togafitiga faafomaʻi.

Talu ai ona o latou malosiaga tau togafitiga malolosi, ua faʻaaogaina ai fualaau faasaina mo le tele o seneturi. Opiates e aofia ai gaʻo e maua mai i le poppy opium e pei o le morphine ma le codeine, ma le tele o mea faʻamalosi e pei o le heroin, oxycodone, ma le hydrocodone. Mo faamoemoega o lenei iloiloga, tatou te taulai atu i faatinoga o le morphine ma le heroin, aua o nei mea ua sili ona suʻesuʻeina i faiga faʻalelei. E ui lava i le aoga i le togafitia o tiga ogaoga, e iai ni faʻafitauli matuia i le faʻaaogaina o le opiate umi, e aofia ai le faapalepale, faʻalagolago i le tino, ma le tagofia o vaisu (Ballantyne ma LaForge 2007). O le faʻaleagaina o fualaau faʻasaina, ma faʻamaʻi pipisi ai le tiga, ua faʻateleina i tausaga talu ai i le matutua ma tagata matutua o le US.Compton ma Volkow 2006; Manchikanti et al. 2010). O le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le au faʻataʻitaʻi ua toe faʻatupulaʻia lelei e pei o togafitiga mo faʻafitauli masani o le tiga ua sili atu ona malosi (Kuehn 2007). E ui lava o le amio masani o togafitiga o taimi masani ma le mafai ona faʻaaogaina pe faʻaaogāina fualaau faʻatautaia (drug opiate) e mafai ona finauina (Fields 2011), e leai se masalosalo o le faʻaaogaina masani o le opiate e mafua ai ni neuroadaptations e oʻo atu ai i ni mea e le manaʻomia.

O le faalagolago faaletino ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu sa masani ona vavalalata vavalalata; ae ui i lea, o nei faagasologa ua talitonu nei o le a vavalalataina e ni masini ma ni vaega eseese i totonu o le faiʻai (Koob ma Le Moal 2001). O le faʻalagolago i le tino e faʻaalia mai o ni faʻafitauli faaletino e le lelei (faʻataʻitaʻiga, afu, tiga o le manava, manava) pe a aveeseina le vailaʻau. O mea e fai ma vaisu, poʻo le "faalagolago i mea" e pei ona faʻamalamalamaina e le Faʻailoga Faʻamatalaga ma Fuainumera Faamaumauga o Manatu o le Mafaufau, ei ai sona aafiaga loloto i le taimi umi i le soifua maloloina ma le gaosia ma o loʻo faʻaalia i le faʻamalosi e saili ma faʻatau fualaau faasaina e ui i aʻafiaga leaga. O se vaega, ae le o mea uma, o lenei faʻaopoopoga o le phenotype atonu e atagia mai ai le "faʻalagolago i le mafaufau," o lona uiga, o aʻafiaga faalelagona leaga e tupu i le taimi o le faʻamavaeina o fualaau faasaina.

I lenei iloiloga, tatou te talanoaina mea ua iloa e uiga i le neuroadaptations, poʻo le faʻatautaia o le palasitisi, lea e tupu i totonu o le lua o faiʻai e tele i le catecholamine neurons, lea e taua tele i le vaʻaia o mea ua fai ma vaisu ma le faʻalagolago i le tino, mulimuli ane: dopaminergic neurons i totonu o le vaeluagalemu vaega (VTA) ma neurorenergic neurons i totonu o le pontine locus coeruleus (LC). O lenei talanoaga e taulai atu i ituaiga e tolu o le gaioiga o le opiate-induced in these regions: synaptic plasticity-suiga faifai pea i le glutamatergic ma le GABAergic synaptic transmission (Dacher ma le Nugent 2011b; Luscher ma Malenka 2011); siaki faʻapipiʻi siaki-suiga i le homeostatic i vaʻalele faʻapipiʻi (Williams et al. 2001; Nestler 1992, 2004); ma le faʻavaeina o palasitiki-suiga tumau i le faʻaogaina o le tino (Russo et al. 2010). O le faʻamalamalamaina o suʻesuʻega mole mole o nei ituaiga ituaiga palasitisi i le faiva o le catecholaminergic neurons e avea o se faʻataʻitaʻiga o le palasitino o loʻo faʻaaogaina i isi vaega taua o mea ua fai ma vaisu, ma o le a avea ma autu i le atinaʻeina o togafitiga sili atu mo le tagofia o mea ua fai ma vaisu ma e sili atu le saogalemu o le opiate drugs mo faʻamaʻi.

VAEGA TELEGALUEGA O VENTALAL AREA

tua

O le VTA ua lautele ona suʻesuʻeina i le faʻaaogaina o fualaau faasaina ona o lona tiute autu i le taui. Dopamine (DA) i totonu o le poloketi VTA i le tele o laumei e aofia ai le nucleus accumbens (NAc), lea na faʻateleina ai le tuʻuina atu o le faʻamaumauga faʻamaonia i le tali atu i vasega uma o fualaau faasaina (Di Chiara ma Imperato 1988). Ae ui i lea, e ui o le neurons o se vaega iloga (~60% -65%) o lenei vaeluagalemu o le midbrain, e tele le telefoni feaveaʻi, faatasi ai ma se vaega taua o le GABA neurons (30% -35%) faapea foi ma faʻamatalaga o fualaau o le glutamatergic ( 2% -3%) (Swanson 1982; Nair-Roberts et al. 2008; Sesack ma Grace 2010). O le DN ma le GABA i totonu o le vaeluagalemu o le fale, i se tulaga aoao, topographically project (medial to lateral) faatasi ai ma fale autu autu e aofia ai le NAc, cortex muamua (PFC), ma le amygdala (AMY) (lautele le iloiloina i Sesack ma Grace 2010) (Mati. 1). O matua matutua i le VTA aofia ai mea faʻafiafia mai PFC, pedunculopontine ma le laterodorsal tegmentum (PPTg ma le LDT), faʻapea ai ma le tele o isi faʻauigaga talu ai nei (Geisler et al. 2007). O le inhibitory input i le VTA e le o faʻamalamalamaina lelei, ae o lipoti mai le NAc, le pralidum ventral, ma le mesopontine rostromedial nucleus (RMTg) ua lipotia (Sesack ma Grace 2010). O suʻesuʻega i le taimi nei o loʻo taulaʻi faʻatasi i luga o le DA neurons i le VTA, aemaise lava i latou o loʻo faʻatinoina i le NAc, ona o le taua tele o lenei faʻaaliga i taui (Nestler 2004).

Ata 1.  

Ata faʻataʻitaʻi o se vaega faʻataʻatia o le uʻamea o loʻo faʻataʻitaʻiina le VTA ma le LC ma a latou vaʻaiga faʻafefefe ma faʻafefe. DNA (lanu mumu) ma le GABAergic (blue) neʻe i le VTA project i fausiaina o le limb and cortical structures ma maua glutamatergic (black-dash, PFC) ma le GABAergic input (blue-dash, NAc, VP). Numera noradrenergic (lanumeamata) i le LC i totonu o le tele o itulagi e aofia ai HIPP ma PFC ma maua mai i totonu o le PGI faʻatoʻaga. Faʻapuupuuga: AMY, amygdala; HIPP, hippocampus; LC, nofoaga o le coeruleus; NAc, nucleus accumbens; PFC, faʻasologa muamua; PGi, nucleus paragigantocellularis; VP, faʻavavega o le vaʻaia; VTA, vaega faʻaleleia o le lautele.

Avanoa Maualuga-Faʻaaogaina Suiga i Gaoioiga Neuronal

Avanoa i le mafai gasegase o le morphine i totonu o le VTA e faʻalauiloa ai le tuʻufaʻatasia o le faʻamaonia tele a le NA i le NAC (Leone et al. 1991), o se aofaiga tele o galuega ua suesueina ai aafiaga matuia o le aufaigaluega i le VTA. O le aano o le morphine e faʻatupulaʻia le fua o le faʻamalosi o DA neurons i VTA (Gysling ma Wang 1983). O lenei aafiaga e vavalalataina ia le itiiti ifo i le vaega e ala i le fusifusia o le morphine i le Gi / o-o loʻo faʻapipiʻi le leitioid receptor (MOR) i luga o neʻa le GABA i le lotoifale, ma faʻaitiitia ai le latou gaioiga ma le tuʻuina atu o le GABA mulimuli i luga o DA neurons ma mafua ai le faʻasaina o DA neurons (Johnson ma North 1992). Ae ui i lea, o le faʻamatalaina o le tele o uluai galuega o le electrophysiology e faigata i faʻamaoniga e faʻamalamalama ai le natura e le mafaaseseina o VTA DA ma le GABA (i le tele, morphology, ma le electrophysiological properties)Margolis et al. 2006), faʻamalamalamaina le manaʻomia ona iloa vailaʻau VTA e sili atu ona suʻesuʻeina (faʻataʻitaʻiga, e ala i le immunohistochemistry, faʻaaogaina o le tamaʻitaʻi o le GFP, ma isi), o se mataupu o le a talanoaina auiliili mulimuli ane i lenei iloiloga. O le mea lea, tatou te taulaʻi atu i tagata faʻataʻitaʻi e galulue i le MOR i le VTA, e pei o le morphine, aua o nei fualaau oona e maua mai ai taui e sili ona suʻesuʻeina i le faʻaaogaina o fualaau faasaina. Ae ui i lea, ua iloa e faʻaalia foi le faʻaaogaina o k-opioid (KOR) i luga o VTA DA neurons, ma o le faʻamalosia o nei faʻaleleia e mafai ona faʻasaʻo saʻo ai le fua o le sasaina o DA neurons (Margolis et al. 2003), atonu e saofagā i aʻafiaga faʻaleagaga o kappa agonists. O le gafatia o tagata faigaluega e maua uma le VTA DA le faʻafouina o le neuron ma le faʻamalo, ma le taui ma le faʻaleagaga aafiaga, e manaia, ma o lenei faiga fai-yang ma le matafaioi o le opioid peptides i le taui e tatau ona avea ma taulaiga o suʻesuʻega i le lumanaʻi.

Avanoa Maualuga Faʻapitoa-Faʻapipiʻiina le Pisipisia Pisipisia

I le faaopoopo atu i suiga i le gaioiga o le tino, e tele lipoti o le synaptic plasticity e faia e ni auupega. E pei o cocaine ma isi fualaau faasaina, na maua ai se tasi tui o le morphine e faateleina ai le fua o le α-amino-3-hydroxy-isoxazolepropionic acid (AMPA) i N-methyl-D-aspartic acid (NMDA) gaioiga postsynaptic excitative (EPSC) 24 itula pe a maeʻa le pulega, faʻatasi ma le umi o le vaʻalele (LTP) o le glutamatergic faʻapipiʻi i le DA neurons (Saal et al. 2003). Talu ai nei, ua lipotia mai foi e faapea, o le morphine malosi e faaosofia ai le resitalaina o le AMPAR (AMPAR) i le VTA i se faiga tutusa ma le cocaine, aemaise lava le faaofiina o le GluA2-le maua o AMPAR (Brown et al. 2010). Brown et al. Maitauina le faʻamaualuga o faʻamaufaʻailogaina ma le maualuga o le cytoplasmic GluA2 AMPAR i le tali atu i le maʻi morphine, o se aafiaga ua toe faʻatulagaina e ala i le tuusaʻo tuusaʻo o DA neurons i le VTA e faʻaaoga ai le filifiliga o le channelrhodposin 2 (Brown et al. 2010), tuusao faʻamaonia DA gaoioiga / faʻamaonia i totonu o le VTA i tulafono faatonutonu faʻafefe. O nei faʻamaumauga e o gatasi ma galuega muamua na faia e GluA1, ae le o le GluA2, o le faʻamalolosi i le VTA e faʻamalosia ai manu i amioga a le locomotor-activating and rewarding behaviors (Carlezon et al. 1997).

O aʻafiaga gasegase e aʻafia foi le palasitino i le GABAergic synapses i le VTA. Ua maua le faaosofiaga i taimi aupito maualuga e faailoa ai le LTP i le GABA terminals (LTPKipea) i le VTA DA neurons, o se aafiaga e faalagolago i le faʻatoagaina o le NMDA Sensitensite (NMDAR) postsynaptic (NMDAR) ma le tuʻuina atu o le oxide nitric (NO) e avea o se avefeʻau retrograde mai DA neurons (Nugent et al. 2007). LEAI ona faateleina le guanylyl cyclase (GC) i le gABA neuron, e taʻitaʻia ai le faʻateleina o le GABA ma le LTPKipea. O se tasi fua o le morphine e taofia ai le LTPKipea e ala i le faʻalavelaveina o le NO-GC-protein kinase G (PKG), e mafua ai le leiloa o le pulea o le inhibitory (matauina 2 ma 24 itula mulimuli i le tui, ae le o 5 aso) (Nugent et al. 2007, 2009; Niehaus et al. 2010). O le mea lea, faʻalavelave o le LTPKipea ua tuʻuina atu ai se isi auala mo le mafai gafatia e le au galulue malosi e faateleina le VTA DA neuronal activity.

Talu ai nei lava, ua faamatalaina ai se isi ituaiga VA GABAergic plasticity: faanoanoaga umi o GABAergic synapses on DA neurons (LTDKipea) (Dacher ma le Nugent 2011a). Faʻaaogaina o le faʻaosoosoina o le faʻavaʻa (LFS), o se stable LTDKipea i totonu o le DN na faʻaaogaina, e ese mai i le LTPKipea, na faʻaalia i le postsynaptically ma e leʻi faalagolago i le NMDAR. O lenei aafiaga e le faalagolago foi i le signocannabinoid signaling, ae na poloka e le taliolu dopamine D2 (D2R) taligata sulpiride. O le mea e mataʻina ai, o le tasi le tui tui e tasi e lava e puipuia ai le LFS-induced LTDKipea 24 itula pe a maeʻa le pulega, fai mai o le morphine e mafai ona puleaina le puleaina o le GABA plastic i VTA (Dacher ma le Nugent 2011a).

Faʻataʻitaʻiga Faʻapitoa Vaʻaia Faʻapitoa-Faʻapipiʻi Vaʻaia

E ui o le suiga o synaptic e tutupu ma le au gaioiga malosi ua lelei ona iloa, o suiga masani e leai. I le taimi nei, e itiiti lava pe afai o suʻesuʻega na suʻeina ai suiga i soʻo se mea e faʻataunuʻu ai poʻo le GABAergic plasticity i le tali atu i le pulega o le opiate masani. E aofia ai le le lava o le iloa pe iai ni eseesega i le feteenaʻi ma le faʻaaogaina o vailaau faʻamalositino, o se iloiloga taua i le galuega lata mai ua faaalia ai o le tumau pea o le LTP i le VTA o manu vaefa mai le cocaine self-administration (seia oo i le 3 masina) naʻo le faʻaalia o cocaine (Chen et al. 2008).

Ae ui i lea, ua lauiloa o le chronic morphine, e pei o le morphine tele, e faʻatupulaia ai le gaoioiga a le neuronal. O faʻamaumauga i vivo e mulimuli i le chronic morphine e faʻaalia ai le faateleina i le lua ma le gasegase o le gaioiga e toe foʻi atu i le laina i le taimi e toso ese ai (Georges et al. 2006). E faʻatusatusa lenei mea i le galuega muamua lea na maitauina ai le faʻaitiitia o le faʻaitiitiga o le gaioiga a le AT i le kopa (morphine)Diana et al. 1995, 1999). O se tasi mafuaaga talafeagai mo nei eseesega o le metotia o le pulega ua faʻaaogaina. Mo se faataitaiga, o le Georges et al. suʻesuʻega na faʻaaogaina ai se faʻataʻitaʻiga o le pellet, faʻasolosolo faʻasolosolo (sc), lea na faʻaalia ai le tele o vailaau o vailaau mo togafitiga faʻapitoa e sili atu nai lo le faʻalauteleina o le faʻaogaina o fualaʻau o loʻo faʻaaogaina i le muamua o Diana et al. suʻesuʻega. E pei ona lipotia muamua (Fischer et al. 2008), 24 Hr i le maea ai o le pellet morphine mulimuli, o le toto o le morphine levels e le o faaititia, tumau tumau ma le maualuga (~3000 ng / ml), ao faia le tui masani ole tui maualuga (~10,000 ng / ml) ile 1 Hr, faatasi ai ma le maualuga o le toto i lalo o le 100 ng / ml pe a uma le 4 hr ma le faʻaleagaina e le 12 hr. O le suiga o le osofaʻiga a DA e mafua mai i le alu ese mai le chronic morphine, pe o le toe foi atu i le laina poʻo le faʻaitiitia i lalo ole laina, e foliga mai e faalagolago i suiga i le GABA. O le toʻesea mai le chronic morphine e faʻateleina ai le gasegase postsynaptic inhibitory (IPSCs) ma le GABA i VTA DA neurons (Bonci ma Williams 1997), o se aafiaga e leʻi leva ona maua e faalagolago i le toe faʻaaogaina o le MOR ma le adenosine-5'-monophosphate (cAMP) faʻamaonia (Madhavan et al. 2010).

O le isi mea e mafai ona fesoasoani i le eseesega i le va o suʻesuʻega o le eseesega o le VTA pe a faʻatusatusa i le LC (e pei ona faamatalaina i lalo). E le gata o loʻo i ai le lavelave o le tele o ituaiga siama (e pei o le GABA vs. DA), ae o le tufatufa atu o ituaiga siaki e eseese foi i le axis VTA axis (cauldal)Mati. 2). Aemaise lava, o le vaevaega o le TA i le GABA e sili atu le maualuga i lalo o tulafono laiti a le VTA (IFN, RL) i le faatusatusa i lalo o sousregiona (PN, PIF) (Nair-Roberts et al. 2008). O lenei eseʻesega e aoga tele i suiga o amio e mafua mai i le morphine. O le HSV-GluA1 o le telexpression na faateleina ai le amio o le morphine ma le tuiina i totonu o le VTA, ae na mafua ai ona suia le amio i totonu o le VTA, ma o se mea foi na matauina i luga o le lipotia o le CAMP-response-element binding protein (CREB) or phospholipase C gamma (PLCγ)Carlezon et al. 2000; Bolanos et al. 2003; Olson et al. 2005). O lenei eseesega e mafai ona vaaia i le vaega mole mole, pei o le chronic morphine na faʻaaogaina ai le elemene tali a le CAMP (CRE) - faʻasalalauga tuʻufaʻatasia i DA neurons i luga o le VTA, ma sa na o le matauina i non-DA neurons i le VTA (Olson et al. 2005). O suʻesuʻega faʻapitoa e faʻamaonia ai eseesega eseese, ma fautua mai le faʻaopoopoga o togafitiga o togafitiga ma le gasologa o galuega. GluA1 na faateleina i tyrosine hydroxylase (TH) -positive (DAergic) ma le TH-leaga (atonu GABAergic) dendrites i le parabrachial (PBP) VTA ma se tasi o tui tui. I le eseesega, faatasi ai ma le chronic morphine, sa i ai le faateleina o le GluA1 i le paranigral (PN) VTA i tua atu i le PBP eria (PBP)Lane et al. 2008).

Ata 2. 

Telefoni feaveaʻi ma le faʻasolosolo i totonu ole VTA. Ole fua ole AD (mūmū) i le GABA (blue) neʻe eseese i le VTA subnuclei faʻatasi ma le AT maualuga: GABA ratios o loʻo matauina i isi tulafono laiti e pei o le laina laina laina (RL) faʻatusatusa i le sili atu o le faʻaogaina o le paranigral (PN) ma le parainterfascicular ( PIF). E le gata i lea, o esega a le neuronal eseese e eseese i le VTA atoa ai ma le tele o itu lalata e pei o le parabrachial nucleus (PBP) e agai atu i le NAC lelalalala (Lat Sh), ae o vailaau o medial e pei o le PN o eseesega eseese e aofia ai amygdala (AMY), cortex muamua (PFC) , NAc core, ma le NAc medial shell (Med Sh). O galuega faʻapulaʻa ua suesueina suʻesuʻega o le GABA; o loʻo i ai ni faʻamaoniga e faapea, o le GABA o loʻo i luga o le PBP o loʻo i ai se malosi malosi i le PFC, ae o loʻo i ai ni nai uʻamea PBP DA o loʻo faʻatinoina i le PFC, ae o se faʻaaliga tele DA PBP; o loʻo taʻu mai ai o le PBP-PFC faʻapipiʻiina e le gata ina faʻamatalaina i le itu faʻaitulagi, ae o loʻo faʻapipiʻiina foi le faʻapipiʻi (specific)Lammel et al. 2008). (Faʻamaumauga ole Cell ole faʻaaogaina mai Nair-Roberts et al. 2008 ma faʻasologa e mai le retrograde faailogaina o suʻesuʻega e Lammel et al. 2008.)

O eseesega i le va o VTA DA neurons, e faavae i luga o la latou vaega o galuega, ua matua fiafia lava talu ai nei, talu ai ona ua faamautuina nei o le elemene o meatotino a le DA e eseese e ala i le suʻeina. VTA DA neurons o loʻo faʻapipiʻi i le NAc e itiiti tele loʻuh o loʻo iai nei nai lo neu e faʻataʻamilo i le amygdala (BLA)Ford et al. 2006), ma o loʻo i ai eseesega i faʻasologa i totonu o le NAc lava ia, faatasi ai ma le DA neurons o loʻo agai atu i le atigi kopa o le NAc e sili atu le maualuga.h o loʻo iai nei nai lo DN neurons e faʻatino i le NAC medial shell (Lammel et al. 2011). O le umi ole faatinoga o le DA neurons e ese foi i le suʻesuʻega, ona o le umi o le AP o le NAC-projecting DA neurons, ae o le PFC-projecting neuron AP le puupuu, ma o le AMY-projecting DA neurons e puupuu le taimi (Margolis et al. 2008). O le taua tele, o le tali atu i le au faipisinisi e foliga mai e eseese i totonu o le VTA e faalagolago i le ituaiga o fuataga: O DA neurons e lolomi i le NAc na tali atili atu i le KOR agonists nai lo BLA-projecting neurons, ae o le itu faafeagai na matauina mo le tali atu i le MOR / Delta (DOR) agonist , lea na i ai se aafiaga sili atu i luga o laina o le BLA-projecting (Ford et al. 2006). O lenei faaliliuga i aʻafiaga faʻapipiʻi o le opiate, e pei foi o le agonist KOR na mafua ai ona sili atu le puipuiga o le GABAA IPSC o DA neurons e fuafua i le BLA, aʻo iai le sili atu o le KOR faʻasalalau faʻasalalau o le GABAB IPSC i neurons e faʻatatau i le NAc (Ford et al. 2006). E le gata i lea, e lei leva ona maitauina o le faʻaogaina o le faʻafefeteina o synapses i luga o DA neurons e eseese e fuafua i le suʻesuʻega (Lammel et al. 2011). Lamamema ma ana paʻaga (2011) na maua ai le maualuga o le AMPA / NMDA i le cocaine i DA neurons na fuafua i le NAc, ae le o le NE neurons na fuafua i le PFC. Ae peitai, o le ratio AMPA / NMDA na siitia i le DN na lolomiina i le PFC i le tali atu i se osofaʻiga fou (hindpa formalin injection), o se aafiaga na matauina foi i DA neurons na fuafua i le anga o le NAc, ae le i ai i DA neurons e agai i NAc medial shell-faʻaalia le faʻaaloalo i le tali i totonu o lalo ifo o lalo ifo o lalo ifo o lalo ifo o lalo ifo o lalo ifo o lalo ifo (Lammel et al. 2011). E manino lava o nei suʻesuʻega e faʻaalia ai o le malamalama sili atu ona lelei o fetuʻunaʻiga o synaptic e faʻapipiʻi ma faʻauluʻu ma gasegase masani o le a manaʻomia le tuʻufaʻatasia o faʻamatalaga i luga o le gaosiga o le neuronite suʻesuʻeina. O le atinaʻeina o metotia faʻamalosi-ma faʻataʻitaʻiga faapitoa o le a fesoasoani e faʻamalamalamaina nei mataupu, e ala i le faʻatagaina o faʻataʻitaʻiga faʻapitoa i lenei vaega eseese.

Opia-Faʻaaogaina Fausaga Faʻapitoa ma Cellular Plasticity

O le talafeagai o le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina i vailaau faʻasaina i le synaptic ma le amio suiga ua toe iloiloina talu ai nei (Russo et al. 2010). O le tele o suʻesuʻega o le faʻavaeina o palasitino e oʻo mai i le taimi nei ua suʻesuʻeina suiga i le faʻaogaina o meaola ma le faʻalauteleina o le neurons i totonu o VTA o loʻo faʻatatau i ai, ae ua suʻesuʻeina e le matou fale suʻesuʻe isi suiga faʻavae i le tali atu i le pulega o opiate masani, o se suiga o le VTA DA neuron soma. Na matou muai matauina le toesea o le VTA DA neuron i lalo ifo ole ~25% i le tali atu i taimi masani, ae le o se mea e sili ona mamafa, puleaina o le morphine (Sklair-Tavron et al. 1996). O lenei aafiaga na faapitoa lava mo DA neurons i le VTA, e pei o Vailaʻau le lelei-faʻaletonu (atonu GABAergic) e leʻi suia. E le gata i lea, o lenei suiga e ono mafai ona poloka e ala i le faʻaogaina o le naltrexone, ma fai mai o loʻo manaʻomia le faailo o le MOR, ma o le aʻafiaga o le mafaufau o le CTA i le VTA na puipuia ai le faʻaitiitia, e mafua ai le faʻaitiitia o le faailoilo o le neurotrophy e mafai ona faʻavaeina ai le suiga o le morphology. O le tāua tele, o lenei faʻaitiitia i le VTA DA neuron soma le maualuga e matauina i le faʻagasologa o le pulea o heroin ma morphine (Russo et al. 2007), i faʻasalaga faʻasalalau ma pulea e le tagata lava ia (Spiga et al. 2003; Chu et al. 2007; Russo et al. 2007), ma ituaiga meaola uma, e pei ona tatou iloa lata mai nei i lenei mea i le gutu ma i tua atu o mea mai le tagata solitulafono a heroin (Mazei-Robison et al. 2011). Faʻaauau suʻesuʻega e leai se faʻamaoniga o le VTA DA le neuronal maliu poʻo le manuʻa (Sklair-Tavron et al. 1996; Russo et al. 2007) ma o le faʻaitiitia o le tele o le televave e tumau pea mo 14 aso pe a maeʻa le pulega masani o le morphine, ae toe foʻi mai i le laina amata e 30 aso. O faʻataʻitaʻiga o taimi nei e maua ai le faapalepale (Russo et al. 2007), lea e faʻaitiitia ai le faʻaaogaina o fualaau faasaina i le faʻaitiitia o le fua o fualaau faasaina, e pei ona vaaia i tagata (O'Brien 2001).

Talu ai e mafai e le BDNF ona laveaʻi le suiga masani o le suiga i le morphine, na matou manaʻo e iloilo pe faʻafefea ona faʻatalanoaina lenei alalaupapa i luga o le alatele. E ui lava o loʻo i ai se finauga pe o suiga o le BDNF i latou lava i suiga i le VTA i le tali atu i le pulega o le opiate masani (Numan et al. 1998; Chu et al. 2007; Koo et al. 2010), o tulafono faatonutonu ua lipotia mai i auala autu e tolu i lalo ifo mai le BDNF: PLCγ, phosphatidylinositol 3'-kinase (PI3K), ma le mitogen-activated protein kinase (MAPK) (Russo et al. 2009). O le tele o le morphine e faʻateleina le gaioiga o le auala PLC' (Wolf et al. 1999, 2007), faʻaititia le gaioiga o le auala PI3K, e pei ona fuaina i le faʻaitiitia o le insulin respirator substrat-2 (IRS2) ma phospho-AKT maualuga (Wolf et al. 1999; Russo et al. 2007; Mazei-Robison et al. 2011), ma faʻateleina le faailogaina o le MAPK, e fuaina i le faateleina o le phosphorylation ma le catalytic o le extracellular-protein protein kinase (ERK) (Ortiz et al. 1995; Berhow et al. 1996; Liu et al. 2007). I le faʻaaogaina o faʻamatalaga faʻamaʻi faʻamaonia, na matou iloa ai o le suiga masani o le morphine i le PI3K faʻamaonia e fesoasoani i le suiga o le morphology: O le telefoni o le IRS2 (IRS2dn) poʻo le AKTdn na le lava e faʻaitiitia ai le VTA LA amata, ae o le faʻalauiloaina o le IRS2 na taofia ai le faʻaitiitia o le morphine ma le faʻailoaina atu o le AKT (AKTca) malosi tele na faʻatupulaia (Russo et al. 2007; Mazei-Robison et al. 2011). I le eseesega, o le faʻailoaina o le PLCγ poʻo le ERK e le lava lea e suia ai le VTA TA amata (Russo et al. 2007). O le tāua tele, o le faʻamataʻuina o le IRS2 na mafai ai foi ona puipuia le faʻapalepaleina o le taui o le morphine, faʻamalosia ai se matafaioi mo le faʻavaeina o le gaosiga i le tali atu i amioga.

O la matou galuega lata mai e taʻu mai ai o lenei suiga faʻavae e mafai ona fesoʻotaʻi vavalalata i suiga o gaoioiga e faia e le au masani. E talitutusa ma suʻesuʻega i le vivo a Georges et al. talanoaina i luga, na matou iloa ai le siitia o le VTA DA i le taimi tutusa-lea e faaitiitia le lapomaʻi i mumua na faʻaalia i le chronic morphine (Mazei-Robison et al. 2011).

Ae ui i lea, na matou iloa o le gaioiga a le NA i le NAC, e pei ona fuaina i le volocimetric cyclic vivo, ua faaitiitia, fautuaina ai se malologa i le masani ma le gaioiga i le faasologa o taui o mesolimbic.

Ua matou iloa atili le taunuuga ma ua maua ai le IRS2dn o le telefoni i le VTA, lea ua lava e faaititia ai le tele o le DA soma, ua faaitiitia ai le gaosiga o le AT i le NAc ma ua faaitiitia foi le faaupuga o le K+ alalaupapa alavai, i se auala tutusa ma le chronic morphine.

I a tatou taumafaiga e faailoa mai auala agai i lalo mai le IRS2 / AKT lea e faʻatautaia ai le neuroadaptations e mafua mai i le morphine, na matou faia ai le mea na maofa ai le taumatau o le mamamani o le rapamycin (mTOR) faʻapitoa o le 1 (mTORC1), o se auala ua faʻamautu i le tupu , na faʻapupulaina moni e le chronic morphine. I le eseesega, na matou matauina se faaitiitia i le mTOR complex 2 (mTORC2), lea sa matou agai i luma e faaalia ai e talafeagai uma ma talafeagai mo suiga i le morphine i le amataina o le lapoma ma le neuronal activity. Aemaise lava, na matou iloa o le faʻailoaina o le soaamycin-insensitive companion of mTOR (Rictor), o se vaega taua o le mTORC2, na lava lea e puipuia ai le faʻaitiitia o le lapopoʻa amata ma puipuia ai le faʻaopoopoga o le fuainumera a le DA neuron firming in a cell-autonomous way: na o le DN i VTA na faʻamalamalamaina ai Rictor sa i ai le aofaʻiga o le aofaʻi o le aofaʻi, ae o loʻo lata mai le faʻalauteleina o faʻalauiloa a le ATA. O loʻo taʻu mai ai o suiga iloga o suiga i le NE neuronoa e mafai ona faʻatalanoa suiga suiga e faʻaosoina e le au masani, atonu e ala i le fesuiaiga o le AMT modulation o le GABAA āu (Krishnan et al. 2008) poʻo le faʻamatalaga o K+ auala (Mazei-Robison et al. 2011) (Mati. 3). E tusa ai ma le IRS2, o le suiga o le galuega mTORC2 ua fesootaʻi ma le amio o le taui o le morphine, ona o le faaitiitiga o galuega mTORC2 ua faaitiitia ai le tulaga o le morphine (CPP), ae o le faateleina o le mTORC2 gaoioiga ua lava lea e faatosina ai le CPP i le maualalo o le morphine e le faatosina nofoaga tuʻuina i manu pulea.

Ata 3. 

O le taimi o le morphine e faʻaititia ai le VTA LA amata ae faʻaopoopoina le televave o le gasegase, ae o le faʻaliliuina o le AT i le NAC ua faʻaititia. O le aʻafiaga o le morphine o se auala maualalo maualalo, o lona uiga, o le faʻapalepaleina o taui. Faʻavaeina o tulafono a le IRS2-AKT (blue) i le VTA e faʻasoa ai aʻafiaga o le chronic morphine i le maualuga o le lapisi ma le eletise eletise; o le aʻafiaga i luga o le faʻaletonu e faʻatalanoaina e ala ile faʻaitiitia o le GABAA galu ma le taofiofia o K+ faʻamatalaga alalaupapa. O tulafono laiti o le tulafono a le Morphine i le tulafono o le mTORC2 i le VTA e taua tele mo nei suiga faʻapitoa o le morphology ma le physiological faʻapea foʻi ma le faʻapalepaleina o taui. I le faatusatusa atu i le mTORC2, o le morphine masani e faateleina le mTORC1 activity (red), lea e foliga mai e le afaina ai nei suiga i le morphine. O le taimi o le morphine e faaitiitia ai foi le gaioiga o le AT i le NAc, faapea foi ma le faaitiitia o le fulafula o le genderic ma le numera o vailaau dendritic i le vavalalata GABA neurons i le NAc, ma atili taofia ai le masani a le AT i le mesolimbic circuit.

E foliga mai e le o le suiga tele o le amata amata na o le pau lea o le fetuutuunaiga o gaioiga na aʻafia ai e le au masani i le VTA. Talu ai ona o le faʻaitiitia o le numera o le vineina o le dendritic ma le faigata o le dendritic o le faʻapipiʻiina o le neo o le NAc, o laumei na muamua ona aafia i le chronic morphine (Robinson ma Kolb 1999; Robinson et al. 2002), matou te faʻamoemoe o loʻo faʻaalia suiga suiga i le VTA DA neurons. O suʻesuʻega o loʻo i ai i le taimi nei o loʻo faʻaalia ai suiga o le morphology, o se vaeluaga tele i totonu o le fanua, talu ai na o le tasi le suʻesuʻega i le taimi nei ua suʻesuʻeina suiga o fualaau faʻasaina i le VTA dendritic architecture. O lenei suʻesuʻega na maua ai se faʻaopoopoga o le vailaʻau o le vineina i le tasi subtype o le VTA neuron i le tali atu i se inisiua cocaine, o le subtype lava e tasi na faʻaalia e faʻaalia ai le siitia o le NMDA / AMPA (Sarti et al. 2007). Faʻamatalaga mai la matou galuega talu ai, o le umi o VTA DA faʻataʻitaʻiga faʻaitiitiga ua faʻaitiitia (~30%) i kio togafitia i maʻi masani (Sklair-Tavron et al. 1996), e ogatusa ma suiga o le lalolagi i le VTA DA architecture. O lenei suiga e mafai foi ona fesoasoani e faamalamalama le faaitiitiga o le gaioiga a le AT i le NAC pe a uma le chronic morphine, e pei ona matou lipotia muamua na faaitiitia ai le avega o axonal ma le maualuga o protein o le neurofilament i VTA (Beitner-Johnson et al. 1992, 1993), o loʻo fautua mai ai o le chronic morphine e aʻafia ai foi le fausaga o axonal ma galuega. Talu ai ona o le faʻalavelave faʻaitulagi ma le faʻatusatusaina i le VTA DA neurons o loʻo taʻua i luga, o loʻo tatou suʻesuʻeina nei pe o nei suiga faʻavae o loʻo faʻaaogaina i se vaega faapitoa o VTA DA neurons e faʻaaoga ai suauu toe faʻafouina o le fluorescent. O nei faʻamatalaga o le a taua tele i le malamalama i le faʻavae ma le elemene le suiga o loʻo faʻaosoina e le au faʻasolosolo masani ma gaioiga talafeagai e aofia ai.

E pei ona taua i le taimi muamua, o le tele o suʻesuʻega, mole molemole ma le electrophysiological, ua tuʻuina mai ai faʻamaoniga e faʻamalosia le pulega ole opiate le auala CAMP-CREB ile VTA (Bonci ma Williams 1997; Olson et al. 2005; Madhavan et al. 2010). E le gata i lea, o se suesuega o le microarray ua faʻamalamalamaina suiga o le lalolagi i faʻamatalaga o le gene lea e tupu i le VTA i le tali atu i le chronic morphine (McClung et al. 2005). Ua manaʻomia nei le galuega ina ia sili atu ona faʻamalamalamaina le tele o le telefoni feaveaʻi o nei faʻafitauli e pei o le faʻamaonia o latou taunuuga aoga. E le gata i lea, ae o le tele o galuega i le VTA ua taulaʻi i le neuroadaptations ole gaioiga e manatu e tupu i DA neurons, e taua tele le suʻesuʻeina o le faʻataʻiina o vailaau faʻasaina o loʻo faʻaalia i VTA's GABAergic neurons, o se tasi o faʻamuamua autu o gaoioiga opiate i lenei vaʻa faiva.

LOCUS COERULEUS

tua

O le LC o le nofoaga autu lea o norepinephrine (NE) -o loʻo i ai ni meaʻai i le mafaufau (Dahlstrom ma Fuxe 1965). E pei ona toe iloiloina muamua (Aston-Jones ma Bloom 1981a; Aston-Jones et al. 1991b; Berridge ma Waterhouse 2003; Van Bockstaele et al. 2010), O le LC o se mea e vaʻaia, vaʻaia, ma tutusa lelei, e aofia ai toetoe lava o NE neurons. O mea autu autu i le LC e mai i le medullary nucleus paragigantocellularis (PGi) ma le nucleus prepositus hypoglossus, ma o galuega a le LC ua salalau e aofia ai le forebrain, cerebellum, faila o le faiʻai, ma le vaeluala (Mati. 1) (Berridge ma Waterhouse 2003). O le gaioiga o le neuronal LC e sili atu ona faʻatumu uma i le lua ma i le tali atu i fuamini (Foote et al. 1980; Aston-Jones ma Bloom 1981b; Aston-Jones et al. 1991a; Ishimatsu ma Williams 1996). LC neurons o loʻo galulue faʻatasi (Williams et al. 1991) ma o latou gaioiga e faʻatoagaina mai NE e tuʻuina atu i nisi o vailaʻau faʻasolosolo e aofia ai le cortex ma le hippocampus. O le LC e tele lava ina avea ma vaʻalele, faʻatasi ai ma le faʻatautaia o palasitino faʻamaonia e pei ona taua i le taimi nei, e ui o le glutamate o loʻo pulea le LC gaoioiga, aemaise mai le PGi (Ennis et al. 1992). LC neurons o loo faailoa mai ai vasega autu e tolu o le opioid receptors: MOR, DOR, ma le KOR ma tufatufa eseese, e ui lava, e pei foi o le VTA, o la tatou talanoaga e faatapulaaina i le MOR, lea e sili ona tuusao i le faalagolago ma le tagofia o mea e fai.

Opena-Inuit Cellular Plasticity

E ui lava e leai se faʻamaoniga o le faʻaaogaina o palasitisi masani (ie, LTP ma le LTD) i le LC, o loʻo i ai se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e faigofie ona faʻatautaia. O se tulaga tulaga ese o le LC, o le tele o ana tali i vivo i tagata aʻoga masani e mafai ona toe faʻatulagaina ma suʻesuʻeina i le tulaga tasi (cell)Nestler et al. 1994; Nestler ma Aghajanian 1997; Nestler 2004). O le nonoa o le au faila (eg, morphine) i le MOR e taʻitaʻia ai le faʻaitiitia o le adenylyl cyclase (AC) ma le faailo a le CAMP (Duman et al. 1988). O le faʻaaogaina tele o opiates i le MOR e faʻaititia ai foi le gaioiga o le nekone LC, aemaise lava i le faʻagaoioia o le G-protein-gated-rectifying K+ (GIRK) auala (Williams et al. 1982; Torrecilla et al. 2002). Ae ui i lea, faatasi ai ma le pulega tumau o le opiate, o le tau afi ma le faailo o le CAMP ua toe foi atu i le faavae ona o se tulafono faatonutonu maualuga o le auala o le CAMP, ua faaalia ai le faapalepale (Aghajanian 1978; Duman et al. 1988; Nestler ma Tallman 1988; Guitart ma Nestler 1989; Kogan et al. 1992; Ivanov ma Aston-Jones 2001). O lenei palasitisi e mafua mai i pulega masani ole opiate (e pei o le tulafono ole tulafono a le CAMP) o le a manino lelei i le aveeseina o le opiate, pe a faateleina le tele o le eletise o le LC, ma le faateleina o le gaoioiga a le CAMP, e faaalia ai le faalagolago ma le aveeseina (Mati. 4) (Aghajanian 1978; Rasmussen et al. 1990).

Ata 4.  

Faʻavae tulafono faatonutonu o le auala i le LC o se masini o le faapalepale ma le faʻalagolago i le opiate. tumutumu panel, O le au faipisinisi e matua taofia le gaioiga o le auala o le auala (faailo i le maualuga o le telefoni o le CAMP ma le protein phosphorylation e faalagolago i le CAMP). Faʻatasi ai ma le faʻaauau pea o le vaʻaia o le opiate, o le gaioioiga o le auala o le CAMP o loʻo faasolosolo malie, ma e sili atu i luga o le maualuga o le maualuga o le maualuga o le maualuga o le maualuga o le maualuga o le maualuga ole maualuga o le maualuga o le gaioioone (faataitaiga, e ala i le puleaina o le opioid letalologist naloxone). O nei suiga i le tulaga o galuega a le CAMP o loʻo faʻatalatalanoaina e ala i le faʻaaogaina o cyclases adenylyl (AC) ma le protein kinase A (PKA) i le tali atu i le pulega faifaipea a le au faipisinisi. O le aʻafiaga o nei enzymes o loʻo faʻatautaia ai le toe faʻalosolo malie i le gaioiga o le auala o le CAMP lea e tupu i le taimi o taimi masani o le opiate (faapalepale ma le faʻalagolago) ma le faʻafouina o le auala o le CAMP o loʻo matauina i le aveesea o le opiate (tolopoina). muli panel, O le au vaʻaia e matua faʻasaina le neo LC e ala i le faʻateleina o le faʻatinoga o le K+ alalaupapa e ala i le faʻatasi ma subtypes o le Gi / o ma, atonu, i le faaitiitia o le Na+-o loʻo faʻalagolago i le taimi nei e ala i le faʻatasi ma Gi / o ma le faʻaleagaina o le AC, faʻaititia le maualuga o le PKA, ma faʻaitiitia le phosphorylation o le auala poʻo le pamu e nafa. O le faʻaleagaina o le auala o le CAMP e faʻaititia ai le phosphorylation o le tele o isi puipuiga ma, o lea, e aafia ai le tele o isi auala o le neuro. Mo se faʻataʻitaʻiga, e faʻaitiitia ai le tulaga o le phosphorylation o le komiti e tali mai ai le CAMP-fusi (CREB), lea e amataina ai nisi o suiga umi i le galuega LC. O le puleaina vave o le morphine e faʻapupulaina ai le maualuga o ACI, ACVIII, PKA catalytic (cat.) Ma tulafono laiti, ma nisi phosphoproteins, e aofia ai le CREB ma tyrosine hydroxylase (TH) (faʻaalia e ufanafana mū). O nei suiga e saofagā i le suiga faʻapitoa o le setete o fualaau faʻasaina. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻavaveina o le LC neuron ua faʻateleina e ala i le faʻaleleia o gaoioiga o le auala a le CAMP ma Na+-o le faʻalagolago i le taimi nei, lea e fesoasoani i le faapalepale, faʻalagolago, ma le toe faʻaleleia o loʻo faʻaalia e nei uʻamea. Ole tulafono ole tulafono ole ACVIII ma le TH o loʻo faʻatalatalanoa e ala ile CREB, ae o tulafono faatonutonu ole ACI male vaega ole PKA e foliga mai e tutupu mai e aunoa ma se tagata e le o iai, CREB.

O nei fetuutuunaʻiga e faʻatalanoaina e ala i le faʻatonutonuina o le tele o puipuiga i le auala o le CAMP e aofia ai AC1 / 8 (Matsuoka et al. 1994; Lane-Ladd et al. 1997; Zachario et al. 2008), CAMP-faalagolago protein kinase (PKA) (Nestler ma Tallman 1988), CREB (Guitart et al. 1992; Shaw-Lutchman et al. 2002; Han et al. 2006), ma le TH ma le BDNF-i lalo ifo o le CREB taumatau (Guitart et al. 1989; Akbarian et al. 2002). O le taimi mulimuli foi na te faatosinaina GIRK2 / 3 i le LC (Cruz et al. 2008) faʻapea foi ma le tele o isi genes e pei ona faʻaalia mai e le suʻesuʻega faʻapitoa (microarray analysis)McClung et al. 2005). E le gata i lea, e lei leva ona faaalia, e faʻaaogaina ai le faʻataʻitaʻiga o le aganuʻu LC, o le faateleina o le eletise eletise o le LC neurons o loʻo faʻaosoina e le au faʻasolosolo masani e mafua mai i le faʻatūina faʻatasi o le MOR i luga o le LC NE neurons, e faʻaaogaina ai se fetuutuunaiga o le homeostatic (Cao et al. 2010). O lenei faiga na iloa ai se matafaioi taua mo le CREB i le gaioiga o le palemia ma le faateleina o le faʻamalosia o le toto i le LC firing rate (Han et al. 2006; Cao et al. 2010), o se aafiaga na matauina foi i maso faatasi ai ma le taofiofia vave o le atinae o le CREB faapitoa i NE neurons (Parlato et al. 2010). O le mea mulimuli, o le faʻamalosia o le LC faʻapipiʻiina o le uila, ma le auala i luga ole tulafono a le CAMP-CREB, lea e faʻasalalau ai le faʻatupulaʻia o le paina, ua faʻaalia i le tele o suʻesuʻega ina ia talafeagai uma ma talafeagai e faʻataʻitaʻi ai le tele o faʻamaoniga o le aveeseina o le vaʻaia faaletino (Lane-Ladd et al. 1997; Punch et al. 1997; Han et al. 2006).

E ui lava o le tele o le palasitika o le LIA NE o loʻo faʻamatalaina iinei e faʻatatau i le Neo LC NE, o loʻo i ai nisi faʻamaoniga e mafai e le morphine masani ona aʻafia le ulufale atu i le LC ona o le faateleina o le EPSC i taimi uma i fasi mai mailei moa (Torrecilla et al. 2008). E le gata i lea, o loʻo i ai le faʻalauteleina o le paluga ma le faʻasalaga vavalalata i le LC i vivo i morphine-maunu ma le faʻaaogaina o le faʻafiafiaga o le amino acidtagonists i le LC o loʻo poloka ai le faʻatuputeleina o le faʻatuputeleina o le gaoioiga LC (Akaoka ma Aston-Jones 1991; Aghajanian et al. 1994).

O nisi feeseeseaiga e tumau pea pe o suiga i le CAMP-CREB o loo faailogaina i le LC neurons ma le LC le neuronal activity e faʻatautaia amioga vavalalata o le opiate. Mo se faʻataʻitaʻiga, o liona o le LC, poʻo le tuituiina o le CREB i le LC NE Neurons, ua le mafai ona iloa lelei le suia o faailoga (Christie et al. 1997; Parlato et al. 2010). I le eseesega, ua matou faʻaalia o le faʻaogaina o le gaoioiga o le auala a le CAMP poʻo le CREB i le LC o tagata matutua e masani lava ona poloka poloka amioga e ave i tua (Lane-Ladd et al. 1997; Punch et al. 1997; Han et al. 2006). Matou te talitonu o nisi o manatu taua e faʻamatalaina nei mea eseese. Muamua, o le LC o se tasi o vaega o faiʻai e taua mo le faʻalagolago i le tino ma le alu ese (Koob ma Le Moal 2001). E le o se mea e ofo ai e faʻapea, o manu faʻatasi ma LCs faʻasalalau e faʻaauau pea ona faʻalauteleina le faʻalagolago i le faʻalauteleina o le tino e ala i le faʻalauteleina o le faʻalagolago i nei isi mea. Lona lua, e sili atu ona lelei o nisi o meafaigaluega e faʻaaogaina ai le auala i le LC (faʻataʻitaʻiga, faʻasalalau i totonu o le PKA activators poʻo le inhibitors) e aʻafia ai i latou o loʻo i ai i lenei itulagi, lea e foliga mai o faʻaalia suiga faafoliga (e aofia ai le auala CAMP i luga- tulafono faatonutonu) ina ua mavae le chronic morphine (Nestler 1992; Christie et al. 1997). Tolu, e ui lava i se tulaga e ono aʻafia ai nei tamaʻitaʻi, e leai se masalosalo e aʻafia foi le palasitino i le LC NE, aua o le tuituiina o le CREB mai le tagata matutua LC (e le mafai ona afaina ai le gata i le nerve) e poloka ai le faateleina o le sogasoga o le morphine o LC NE neurons ma tagata ua toesea ua aveeseina (Cao et al. 2010; V Zachariou ma EJ Nestler, e leʻi faasalalauina.). O le leai o se aafiaga o le CREB faʻapipiʻi mai nei neurons i ni kiota tuitui (knockout)Parlato et al. 2010) faʻamaonia ai le faʻaleleia o tupe faʻaalu e faʻaosofia ai le faʻaaogaina o uluaʻi faʻataʻitaiga ma faʻamalosia ai le taua o le faʻaaogaina o le gaʻo i le tagata matua matua vavae ese aʻo suʻesuʻeina tagata matutua.

O le mea lea, o se 'oa o faʻataʻitaʻiga faʻamaoniga e faʻavaeina ai tulafono faatonutonu o le auala CAMP-CREB e avea o se masini faʻapitoa i le homeostatic plasticity i le LC NE e fesoasoani i le atinaʻeina o le faʻalagolago i le tino. E taua foi le faamamafaina o le taua o talafaasolopito o lenei galuega i le LC, aua sa avea o se faiga faataitai mo gaioiga tumau a le au opiates i luga o le faiʻai: e faavae i luga o nei suesuega muamua o le LC, tulafono faatonutonu maualuga o le CAMP-CREB Ua faaalia mai i le taimi nei le avea o se auala taatele o le faapalepale o le opiate, faalagolago, ma le alu i tua i le tele o itulagi o le vaʻaia ma le vaʻaia ma faʻaalia ai se tasi o faʻataʻitaʻiga sili ona lelei o le faavae mole fualaau o vailaau faʻasaina (Nestler 2001, 2004).

FUAFUAGA AOAO A LE FUAFUAGA

E oʻo mai i le taimi nei, e leʻi i ai se faʻamatalaga o le faʻavavega o loʻo i ai i le LC neurons i le tali atu i le pulega o le opiate masani. O loʻo tatou iloiloina nei pe o le a le suiga o suiga tetele i totonu o nei mea e tutusa ma suiga o loʻo matauina i DA neurons i VTA. Ae ui i lea, e lua laina o faʻamaoniga e taʻu mai ai o lenei ituaiga suiga e ono le talafeagai i LC. Muamua, o siaki masani ma le maualuga o puipuiga o le neurofilament na matauina i le LC ina ua mavae le chronic morphine e ese mai i le VTA (Beitner-Johnson et al. 1992; Beitner-Johnson ma Nestler 1993), ma fai mai o le lagolagoina o le faʻapipiʻiina o le neuronal structure e le mafai ona aʻafia. Lona lua, na tuʻuina mai la matou sailiga o le maualuga o le paina o le afi o se mea taua i le suiga o le lapoma, o le eseesega i le va o le tulafono faatonutonu o vaalele i le LC ma le VTA atonu e taua. O le mea lea, i le VTA, e faʻaleleia ma faʻateleina le fuaina o paʻu i fasi pepa ma le vivo, ma matou matauina le tele o le tele o le telefoni faʻatasi ma ma o se taunuuga o lenei siitaga i le fuaina o le fua. O lenei fuainumera faateleina o le a faʻamaonia ai, poʻo le faʻaitiitia foʻi i lalo ifo o le laina, i totonu o manu ua toesea mai le opia. Talu ai o loʻo i ai faʻamaoniga mai la tatou lava galuega (Russo et al. 2007), ma isi (Spiga et al. 2003), o le a amata foi le faaitiitia o le amata amata i nei taimi mulimuli ane, pe a faaitiitia le fuaina o le fuainumera, atonu o le amataga muamua lea o le faateleina o le fuaina o le fua faatatau lea e taua tele mo le fausiaina poo le tausiga o le suiga o le tino. I le eseesega, o le gaoioiga LC neuronal e faʻaitiitia faʻaititia e le morphine administration, toe foʻi atu i laʻasaga maualuga i vivo ma le pulega faifaipea, ma na o le faʻapupulaina i luga aʻe o tulaga masani i luga o le vaʻaia o le opiate. (O nei mea e ese mai i mea e tupu i aganuu o le faiʻai, o le faateleina o le paina o le fir ma le cAMP-CREB ala-tulafono e tulaʻi mai i le tulaga masani o le soifua maloloina o le morphine, e aunoa ma le tolopoina [Cao et al. 2010].) O nei iloiloga e taʻu mai ai, ae o le chronic morphine atonu e le o se suiga i le tulaga o le palasitino i LC neurons i vivo, o le alu ese mai le morphine malosi. I le lagolago ai i lenei manatu, o taunuuga mai a matou suʻesuʻega faʻamalositino o le LC na maua ai le tele o gaioiga e aofia i le tuputupu aʻe o le cell ma le fausaga ua faʻaitiitia pe le suia i le chronic morphine, ae ua faateleina i le aveesea (McClung et al. 2005). E iloa e le lava le faaitiitia o le umi o le paʻu o le LC e sui ai le tele o le lapisi, e pei ona amata mai le kiliki o le CREB mai le LC NE, e leʻi suia le tele o le telefoni ae faʻaitiitia ai galuega faʻavaʻa (Parlato et al. 2010). Ae ui i lea, matou te leʻi mauaina se eseesega i le VTA DA amata le mamafa pe a matou le faʻamalamalamaina le K+ alavai e faʻaitiitia ai le faʻasao fua (Mazei-Robison et al. 2011), o lona uiga o le Parlato et al. o faʻamatalaga e le faʻagataina ai le mafai ona suia se suiga o le morphine. E ui i lea, e tatau ona maitauina o le auala e faʻasalalau suiga i le fuaina o le faʻamaʻi i le va o le lua o le faiʻai e matua ese lava, faatasi ai ma suiga i le AKT Signature, GABAA āu, ma K+ faʻamatalaga faʻalauiloa o loʻo aʻafia i le VTA ma le CAMP-CREB faʻaalia i LC.

FAAIUINA FESOOTAIGA

Faʻatasi, faʻamatalaga mai VTA ma le LC o loʻo faʻamaonia ai suiga faigata ma le taua i le synaptic, cellular, ma le faʻataʻitagaina o loʻo aʻafia ai le tumau o aʻafiaga o fualaau oona i luga o le faiʻai o le catecholamine ma isi ituaiga o uʻu i nei itulagi, lea e aʻafia ai le fualaau faʻatau ma le faʻalagolago . E ui lava o le palasititi lea e mulimulitaia ai se gaioiga tele o le opiate i itu uma e lua, ma o le gaioiga o le opiate i le LC, e matua lelei lava, o suʻesuʻega i le lumanaʻi e manaʻomia e faʻamaonia ai le palasitisi e tupu i le pulega o le opiate masani i le VTA. i luga o le tele o fesoʻotaʻiga-mamanu o mamanu e oʻo lava mo se tasi ituaiga masini. O na faʻalautelega o le a fesoasoani i se malamalama sili atu i le auala e aʻafia ai e le au faipule lenei faiʻai faiva e pulea ai le taui ma iu lava ina avea ma vaisu. O se malamalamaaga i le faʻaogaina umi o faʻaosoosoina e le au a le VTA ma le LC o le a faʻaleleia atili ai lo tatou malamalama i le tala o le faʻalagolago i le opia ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu, ae o le a fesoasoani foi ia i tatou e faʻasalalau tusi talafeʻaveaʻi.

ACKNOWLEDGMENTS

Matou te fia faafetai atu ia AJ Robison ma Jessica Ables mo fesoasoani faʻafaʻatagata.

Faamatalaga Faʻamatalaga

FUAFUAGA

  1. Aghajanian GK. 1978. Faʻapalepale o le locus coeruleus neurones i le morphine ma le taofiofia o le tali mai i tua o le clonidine. natura 276: 186-188.
  2. Aghajanian GK, Kogan JH, Moghaddam B. 1994. O le aveeseina o Opiate e faateleina ai le glutamate ma le aspartate efflux i totonu o le coeruus locus: O se suesuega i totonu o vivo microdialysis. Brain Res 636: 126-130.
  3. Akaoka H, ​​Aston-Jones G. 1991. O le vaʻaia o le vaʻaia o le Opiate e faʻaaogaina ai le vaʻa coeruleus neurons e matua faʻasalalauina e ala i le faʻaleleia o le amino acid. J Neurosci 11: 3830-3839.
  4. Akbarian S, Rios M, Liu RJ, Gold SJ, Fong HF, Zeiler S, Coppola V, Tessarollo L, Jones KR, Nestler EJ, et al. 2002. O le taua o le neurotrophy e mafua mai i le mea e manaʻomia mo le faʻataʻitaʻiina o palasitiki o neurorenergic neurons. J Neurosci 22: 4153-4162.
  5. Aston-Jones G, Bloom FE. 1981a. O le gaioiga o nusipinephrine e aofia ai le neurons i le amioga a rati o loʻo faʻatali mai ai fesuiaiga i le taamilosaga moe. J Neurosci 1: 876-886.
  6. Aston-Jones G, Bloom FE. 1981b. Nunapinephrine-locus coeruleus neurons i le amioga a rati o loʻo faʻaalia ai tali i le leai o ni aʻafiaga o le siosiomaga. J Neurosci 1: 887-900.
  7. Aston-Jones G, Chiang C, Alexinsky T. 1991a. Ole lafoaʻiina o le neradrenergic locus coeruleus neurons i amioga a rati ma manuki o loʻo fautua mai ai se matafaioi i le mataala. Prog Brain Res 88: 501-520.
  8. Aston-Jones G, Shipley MT, Chouvet G, Ennis M, van Bockstaele E, Pieribone V, Shiekhattar R, Akaoka H, ​​Drolet G, Astier B, et al. 1991b. Faʻasalaga faʻafefegaiga o le neu coeruleus locus: Anatomy, physiology ma vailaʻau. Prog Brain Res 88: 47-75.
  9. Ballantyne JC, LaForge KS. 2007. Opioid le faalagolago ma le tagofia o vaisu i le taimi o le togafitiga o le tiga tumau. tiga 129: 235-255.
  10. Beitner-Johnson D, Nestler EJ. 1993. O le timory morphine e afaina ai le felauaiga i le rat mesolimbic dopamine. Neuroreport 5: 57-60.
  11. Beitner-Johnson D, Guitart X, Nestler EJ. 1992. Neurofilament proteins ma le system o le mesolimbic dopamine: Tulafono masani masani e le chronic morphine ma cocaine masani i le vaega o le lautele o le rat. J Neurosci 12: 2165-2176.
  12. Berhow MT, Hiroi N, Nestler EJ. 1996. Faatonutonuina o le ERK (extracellular signal regulated kinase), o se vaega o le siakiina o le faailo o le neurotrophin, i le fua o le mesolimbic dopamine e ala i le masani ona oo atu i le morphine poo le cocaine. J Neurosci 16: 4707-4715.
  13. Berridge CW, Waterhouse BD. 2003. O le fale-coeruleus-noradrenergic system: Faʻataʻitaʻiga o setete amio ma tulaga faʻalagolago i le setete. Brain Res Brain Res Rev 42: 33-84.
  14. Bolanos CA, Perrotti LI, Edwards S, Eisch AJ, Barrot M, Olson VG, Russell DS, Neve RL, Nestler EJ. 2003. Phospholipase Cgamma i vaega eseese o le faʻalauteleina o le faʻaleleia o le vaʻaia e faʻafesoʻotaʻi faʻatasi ai amioga e aʻafia ai le amio. J Neurosci 23: 7569-7576.
  15. Bonci A, Williams JT. 1997. Faʻateleina le ono maua o le GABA i le taimi e alu ese ai mai le morphine. J Neurosci 17: 796-803.
  16. Brown MT, Bellone C, Mameli M, Labouebe G, Bocklisch C, Balland B, Dahan L, Lujan R, Deisseroth K, Luscher C. 2010. O le redistribution o le receptor AMPA ua faʻamalosi e faʻamaʻi pipisi e mimicked e ala i le filifilia o le dopamine neuron stimulus. PLOS ONE 5: e15870.
  17. Cao JL, Vialou VF, Lobo MK, Robison AJ, Neve RL, Cooper DC, Nestler EJ, Han MH. 2010. Matafaioi taua o le tali a le CAMP-CAMP-o le elemene o loʻo fusia le alalatini i totonu o fetuunaiga o le homeostatic o le locus coeruleus. Faʻaalia Natl Acad Sci 107: 17011-17016.
  18. Carlezon WA Jr., Boundy VA, Haile CN, Lane SB, Kalb RG, Neve RL, Nestler EJ. 1997. Lapataiga i le morphine e aʻafia e le vailaau vailaʻau faʻafeiloaʻi. saienisi 277: 812-814.
  19. Carlezon WA Jr., Haile CN, Coppersmith R, Hayashi Y, Malinow R, Neve RL, Nestler EJ. 2000. O nofoaga vaʻaia o taui o le opiate ma le feteʻenaʻiga i totonu o le ogatotonu o le vaʻai ua faʻamalamalamaina e faʻaaogaina ai se vepesla virus o le herpes simplex o faʻaalia GluR1. J Neurosci 20: RC62.
  20. Chen BT, Bowers MS, Martin M, Hopf FW, Guillory AM, Carelli RM, Chou JK, Bonci A. 2008. O cocaine ae le o se taui faʻanoanoa ile puleaina poʻo le faʻaaogaina o cocaine e maua ai le LTP tumau ile VTA. Neuron 59: 288-297.
  21. Christie MJ, Williams JT, Osborne PB, Bellchambers CE. 1997. O fea oi ai le nofoaga i le opioid o loʻo faʻamavaeina? Trends Pharmacol Sci 18: 134-140.
  22. Chu NN, Zuo YF, Meng L, Lee DY, Han JS, Cui CL. 2007. O le faʻaaogaina o eletise eletise na faʻaaogaina ai le faʻaitiitia o le telefoni ma faʻateleina le maualuga o le BDNF i le faʻaleleia o le faʻalauiloa i le gaʻo masani o le talo. Brain Res 1182C: 90-98.
  23. Compton WM, Volkow ND. 2006. Faʻatupulaia tele i le faʻaaogaina o le faʻamaʻaloga a le opioid i le Iunaite Setete: Manatu ma fuafuaga. Fualaau oona 81: 103-107.
  24. Cruz HG, Berton F, Sollini M, Blanchet C, Pravetoni M, Wickman K, Luscher C. 2008. Le toesea ma le laveaʻiina o le morphine ile toe tatala mai i le GIRK / Kir3 kusi faʻamaʻi. J Neurosci 28: 4069-4077.
  25. Dacher M, Nugent FS. 2011a. O le faʻaogaina o le Morphine o le LTD i le GABAergic synapses i le vaega faʻalauteleina o le faʻaleleia o le fale. Neuropharmacology 61: 1166-1171.
  26. Dacher M, Nugent FS. 2011b. Tagata faʻataʻitaʻi ma le faʻamalosi. Neuropharmacology 61: 1088-1096.
  27. Dahlstrom A, Fuxe K. 1965. O le faʻamaoniga mo le i ai o se tafega o ni aʻa nerrenaline nerve i aʻa o le rat. Faʻapitoa 21: 409-410.
  28. Diana M, Pistis M, Muntoni A, Gessa G. 1995. Faʻaitiitia faʻaitiitia o le mesolimbic dopaminergic neuronal activity i le morphine aveeseina kiore. J Pharmacol Exp Ther 272: 781-785.
  29. Diana M, Muntoni AL, Pistis M, Melis M, Gessa GL. 1999. Ole faʻauʻu tumau i le mesolimbic dopamine neuronal gaoioiga pe a maeʻa ona aveese le morphine. Eur J Neurosci 11: 1037-1041.
  30. Di Chiara G, Imperato A. 1988. O fualaau faasaina e tagata e sili ona maualuga le faateleina o le synaptic dopamine concentrations i le mesolimbic system of rats saoloto. Faʻaalia Natl Acad Sci 85: 5274-5278.
  31. Duman RS, Tallman JF, Nestler EJ. 1988. Lapataiga ma le masani ai tulafono faatonutonu ole opiate o le adenylate cyclase i le faiʻai: Aafiaga faapitoa i totonu o le coeruleus locus. J Pharmacol Exp Ther 246: 1033-1039.
  32. Ennis M, Aston-Jones G, Shiekhattar R. 1992. Faʻatoagaina o le neu coeruleus leu i le nugoa paragigantocellularis poʻo le faʻaosofia o lagona faʻafefeteina e faʻataʻotoina e le intracoerulear excitatory amino acid neurotransmission. Brain Res 598: 185-195.
  33. Faatoaga HL. 2011. O le faafitauli a le fomaʻi: O faʻataʻitaʻiga o le opiate ma le tiga faʻagasolo. Neuron 69: 591-594.
  34. Fischer SJ, Arguello AA, Charlton JJ, Fuller DC, Zachariou V, Eisch AJ. 2008. O le maualuga o le toto o le toto, o le faalagolago, ma le faatonutonuina o le faateleina o le sone o le vailaau vavalalata e faalagolago i le pulega. Neuroscience 151: 1217-1224.
  35. Foote SL, Aston-Jones G, Bloom FE. 1980. Ole gaioiga o gaioiga o le neurons i laumei ma manuki o se gaioiga o le faaosofia ma le osofia o lagona. Faʻaalia Natl Acad Sci 77: 3033-3037.
  36. Ford CP, Mark GP, Williams JT. 2006. O mea totino ma le opioidina o le faʻaaogaina o neolimbic dopamine neurons e eseese e tusa ai ma le nofoaga faʻatulagaina. J Neurosci 26: 2788-2797.
  37. Geisler S, Derst C, Veh RW, Zahm DS. 2007. Glutamatergic afferents of the area ventralized area i le rat. J Neurosci 27: 5730-5743.
  38. Georges F, Le Moine C, Aston-Jones G. 2006. Leai se aafiaga o le morphine i luga o le tino o le dopamine neurons i le taimi o le ave ese. J Neurosci 26: 5720-5726.
  39. Guitart X, Nestler EJ. 1989. Faailoaina o le phosphorroteins o le morphine- ma le cyclic AMP-phospulated (MARPPs) i le locus coeruleus ma isi itulagi o le mafaufau o le ratipolo: Faʻatonuina e le tino ma le chronic morphine. J Neurosci 9: 4371-4387.
  40. Guitart X, Thompson MA, Mirante CK, Greenberg ME, Nestler EJ. 1992. Faatonutonuina o le elemene o le AMP i le cyclic-binding (CREB) o le phosphorylation e le morphine aano ma le gaʻo i totonu o le coeruus locus. J Neurochem 58: 1168-1171.
  41. Gysling K, Wang RY. 1983. Faʻafouina o le A10 dopamine mai le Morphine i le rat. Brain Res 277: 119-127.
  42. Han MH, Bolanos CA, Green TA, Olson VG, Neve RL, Liu RJ, Aghajanian GK, Nestler EJ. 2006. Matafaioi o le komiti tali tali a le CAMP-o loʻo fusia ai le porotini i totonu o le taʻaloga o le rat: Faʻatonuina o le neuronal activity ma amioga vaʻaia o le vaʻalele. J Neurosci 26: 4624-4629.
  43. Ishimatsu M, Williams JT. 1996. Gaioiga faʻatasi i totonu o le coeruleus nofoaga e mafua mai i fegalegaleaiga dendritic i totonu o eria o pericoerulear. J Neurosci 16: 5196-5204.
  44. Ivanov A, Aston-Jones G. 2001. Faʻaaogaina le vaʻaia i le lotoifale i totonu o le coeruleus neurons in vitro. J Neurophysiol 85: 2388-2397.
  45. Johnson SW, North RA. 1992. O le opioids e fiafia tele i le dopamine neurons e ala i le hyperpolarization o tagata i totonu o le lotoifale. J Neurosci 12: 483-488.
  46. Kogan JH, Nestler EJ, Aghajanian GK. 1992. Laʻau maualuga i luga o le talo i luga o le faiʻai i le faiʻai mai i rato o loʻo faʻalagolago i le opiate: Faʻatasiga ma faʻamalosia tali i 8-Br-cAMP. Eur J Pharmacol 211: 47-53.
  47. Koo JW, Mazei-Robison MS, Laplanta Q, Dietz DM, Ferguson D, Lobo M, Ohnishi YN, Feng J, Ohnishi YH, Mouzon E, et al. 2010. Matafaioi a le BDNF i le VTA i le faʻasaʻoina o mea mole mole ma tali amio i le morphine. I totonu 40th Annual Meeting, Neuroscience 2010, #368.5, Sosaiete mo Neuroscience, Washington, DC
  48. Koob GF, Le Moal M. 2001. Drug addiction, dysregulation o taui, ma allostasis. Neuropsychopharmacology 24: 97-129.
  49. Krishnan V, Han MH, Mazei-Robison M, Faʻasalaga SD, Vili JL, Vialou V, Berton O, Ghose S, Covington HE 3rd., Wiley MD, et al. 2008. O le AKT faʻamaonia i totonu o le faʻaleleia o le faʻaleleia o mea e faʻafoe ai le telefoni feaveaʻi ma tali i amioga i mea faʻavevesi. Biol Psychiatry 64: 691-700.
  50. Kuehn BM. 2007. Opioid prescriptions soar: Faateleina le faʻaaoga tatau ma faʻaleagaina. JAMA 297: 249-251.
  51. Lammel S, Hetzel A, Häckel O, Jones I, Liss B, Roeper J. 2008. O mea e le masani ai o neo frontline i totonu o se dual mesocorticolimbic dopamine system. Neuron 57: 760-773.
  52. Lammel S, Ion DI, Roeper J, Malenka RC. 2011. O le faʻaogaina faapitoa o le dopamine neuron synapses e ala i le faʻavevesi ma le faʻaleleia o fuamoa. Neuron 70: 855-862.
  53. Lane DA, Lessard AA, Chan J, Colago EE, Zhou Y, Schlussman SD, Kreek MJ, Pickel VM. 2008. Suiga faʻa-le-fesuiaiga i le tufatufaina subcellular o le apofoni a le AMPA GluR1 i lalo o le vaega o le kenele o le rat pe a uma le puleaina o le morphine. J Neurosci 28: 9670-9681.
  54. Lane-Ladd SB, Pineda J, Boundy VA, Pfeuffer T, Krupinski J, Aghajanian GK, Nestler EJ. 1997. CREB (faʻataʻitaʻiga o le CAMP-o loʻo fusia le protein) i totonu o le coericleus: Biochemical, physiological, ma faʻataʻitaʻiga faʻavae mo se matafaioi i le faʻalagolago i le faalagolago. J Neurosci 17: 7890-7901.
  55. Leone P, Pocock D, Atamai Poto. 1991. Fesoʻotaʻiga a le Morphine-dopamine: Faʻalauteleina le morphine faʻateleina le faʻateleina o le accumbens dopedia. Pharmacol Biochem Behav 39: 469-472.
  56. Liu Y, Wang Y, Jiang Z, Wan C, Zhou W, Wang Z. 2007. O le ala faʻapitoa e faʻamaonia ai le kinase e faʻamaonia ai le kinase o loʻo aʻafia ai i le suiga o le taui o le morphine e le mPer1. Neuroscience 146: 265-271.
  57. Luscher C, Malenka RC. 2011. Faʻasolosolo synaptic faʻamaʻi pipisi i mea ua fai ma vaisu: Mai suiga mole mole mole suiga i le matagaluega. Neuron 69: 650-663.
  58. Madhavan A, He L, Stuber GD, Bonci A, Whistler JL. 2010. microo-Opioid endocytosis e taofia ai fetuunaiga i le gaioiga faʻaleleia o le GABA le faʻatautaia i le taimi o le naloxone-faʻasaʻoina le aveeseina o le morphine. J Neurosci 30: 3276-3286.
  59. Manchikanti L, Uso B, Ailinani H, Pampati V. 2010. Faʻaaogā faʻamalosi, faʻaleagaina, ma le faʻaaogaina o meaola: O se sefulu tausaga. Fomaʻi Painia 13: 401-435.
  60. Margolis EB, Hjelmstad GO, Bonci A, Faʻatoʻaga HL. 2003. Kappa-opioid agonists tuusaʻo faʻamaonia le ogatotonu o le laʻau o le dopaminergic. J Neurosci 23: 9981-9986.
  61. Margolis EB, Loka H, ​​Hjelmstad GO, Field HL. 2006. O le vaega o le faʻaleleia o le faʻaauau e toe asiasi mai: E i ai se faailoga elemene o le electrophysiological mo neo lafo? J Physiol 577: 907-924.
  62. Margolis EB, Mitchell JM, Ishikawa J, Hjelmstad GO, Fields HL. 2008. Midbein dopamine neurons: Fuafua faʻatatau e fuafua ai le gaioiga o gaioiga gaioiga ma le dopamine D (2) le faʻamaina o le talipupuni. J Neurosci 28: 8908-8913.
  63. Matsuoka I, Maldonado R, Faʻasaʻo N, Noel F, Hanoune J, Roques BP. 1994. O le taimi masani o le puleaina o le morphine e mafua ai le maualuga o le maualuga o le faiʻai VIII adenylyl cyclase mRNA. Eur J Pharmacol 268: 215-221.
  64. Mazei-Robison MS, Koo JW, Friedman AK, Lansink CS, Robison AJ, Vinish M, Krishnan V, Kim S, Siuta MA, Galli A, et al. 2011. Matafaioi mo le mTOR faʻamaoniga ma le neuronal gaoioiga i suiga o le morphine i totonu o le faʻalavelave o le dopamine neurons. Neuron 72: 977-990.
  65. McClung CA, Nestler EJ, Zachariou V. 2005. Faʻatonutonuina o faʻamatalaga o le gutu e ala i le chronic morphine ma le morphine o loʻo faʻasolosolo i totonu o le fale ma le faʻalauteleina o le vaega. J Neurosci 25: 6005-6015.
  66. Nair-Roberts RG, Chatelain-Badie SD, Benson E, White-Cooper H, Bolam JP, Ungless MA. 2008. Fuafuaga faʻavae o le dopaminergic, GABAergic ma glutamatergic neurons i le vaega faʻalauteleina o le lautele, ogaoga o le nigra ma le retrorubral i le rat. Neuroscience 152: 1024-1031.
  67. Nestler EJ. 1992. Faiga faʻavae mole fualaau o vailaʻau. J Neurosci 12: 2439-2450.
  68. Nestler EJ. 2001. Masalo faavae faavae o le gaosiga o le palasitisi umi umi o le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Nature Rev Neurosci 2: 119-128.
  69. Nestler EJ. 2004. Faʻamanatuga faʻasolopito: O mea faʻapitoa ma le telefoni feaveai o le opiate ma le cocaine. Trends Pharmacol Sci 25: 210-218.
  70. Nestler EJ, Aghajanian GK. 1997. Molecular ma telefoni feaveaʻi o mea ua fai ma vaisu. saienisi 278: 58-63.
  71. Nestler EJ, Tallman JF. 1988. O togafitiga o le morphine e togafitia ai le gaoioiga o le protein kinase o le AMP i luga o le talo i le coeruleus locus. Mol Pharmacol 33: 127-132.
  72. Nestler EJ, Alreja M, Aghajanian GK. 1994. O masini faʻapitoa ma masini komepiuta o gaoioiga opiate: Suesuega i le coreuleus locus rat. Brain Res Bull 35: 521-528.
  73. Niehaus JL, Murali M, Kauer JA. 2010. O fualaau o le sauaina ma le atuatuvale o le LTP i le inhibitory synapses i le vaega faateleina o le lautele. Eur J Neurosci 32: 108-117.
  74. Nugent FS, Penick EC, Kauer JA. 2007. Puipuiga o le opioids mo le umi o le faʻaaogaina o synapses inhibitory. natura 446: 1086-1090.
  75. Nugent FS, Niehaus JL, Kauer JA. 2009. PKG ma PKA i le LTP i synapses GABAergic. Neuropsychopharmacology 34: 1829-1842.
  76. Numan S, Lane-Ladd SB, Zhang L, Lundgren KH, Russell DS, Seroogy KB, Nestler EJ. 1998. Eseesega tulafono faatonutonu o le neurotrophin ma le mRNA receptor trkor i le catecholaminergic nuclei ao faagasolo le togafitiga masani o le opiate ma le alu ese. J Neurosci 18: 10700-10708.
  77. O'Brien CP. 2001. Faaaogaina o vailaau ma vailaau faasaina. I Goodman ma Gilman's The pharmacological basis of therapeutics (ed. JG Hardman, LE Limbird, AG Gilman), pp. 621-642. McGraw-Hill, Niu Ioka.
  78. Olson VG, Zabetian CP, Bolanos CA, Edwards S, Barrot M, Eisch AJ, Hughes T, Toma Uluaʻi, Neve RL, Nestler EJ. 2005. Faatonutonuina o le fualaau faasaina e ala i le tali a le CAMP-o le fusia o le protein: Faamatalaga molimau mo ni vaega laiti se lua o le vaega o le faalauteleina o le ea. J Neurosci 25: 5553-5562.
  79. Ortiz J, Harris HW, Guitart X, TerWiger RZ, Haycock JW, Nestler EJ. 1995. Extracellular signal-proteal kin kin (ERKs) ma le ERK kinase (MEK) i le mafaufau: Faʻasalaga faʻaitulagi ma tulafono faatonutonu e le morphine masani. J Neurosci 15: 1285-1297.
  80. Parlato R, Cruz H, Otto C, Murtra P, Parkitna JR, Martin M, Bura SA, Begus-Nahrmann Y, von Bohlen und Halbach O, Maldonado R, et al. 2010. Aafiaga o le faʻaogaina o le ituaiga masini-faapitoa o le numera o le transcription e tali mai ai le CAMP i nourorenergic neurons i luga o le coericleus firing and withdrawal behavior pe a uma ona faʻaalia i taimi uma le morphine. J Neurochem 115: 563-573.
  81. Punch L, Self DW, Nestler EJ, Taylor JR. 1997. Faʻasesega faʻafeagai o amioga faʻateʻaina o le opiate i luga ole microinfusion o se protein kinase O le inhibitor e faʻasaga ma le faʻaosofia i totonu o le coeruleus poʻo le paʻuqueductal gray. J Neurosci 17: 8520-8527.
  82. Rasmussen K, Beitner-Johnson DB, Krystal JH, Aghajanian GK, Nestler EJ. 1990. Tatalaina o Opiate ma le coreuleus o le rat ratai: Faʻasalalauina o mea e faʻaleagaina, faʻasolosolo, ma siama. J Neurosci 10: 2308-2317.
  83. Robinson TE, Kolb B. 1999. Morphine suia le fausaga o neurons i le tumutumu o accumbens ma neocortex o kio. Synapse 33: 160-162.
  84. Robinson TE, Gorny G, Savage VR, Kolb B. 2002. O le lautele lautele ae o aʻafiaga faʻaitulagi o le suʻega faataitai ma le pulea e le tagata o le morphine i luga o vailaʻau dendritic i le tumutumu o le tumutumu, hippocampus, ma le neocortex o tagata matutua matutua. Synapse 46: 271-279.
  85. Russo SJ, Bolanos CA, Theobald DE, DeCarolis NA, Renthal W, Kumar A, Winstanley CA, Renthal NE, Wiley MD, Self DW, et al. 2007. O le auala IRS2-Akt i le ogatotonu o le dopamine neurons e faʻasalalau ai tali ma tali faʻapitoa i sui. Nat Neurosci 10: 93-99.
  86. Russo SJ, Mazei-Robison MS, Vili JL, Nestler EJ. 2009. Neurotrophic Faʻamaumauga ma le faʻavaeina o le gaosi i le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Neuropharmacology 56 (Provid 1): 73-82.
  87. Russo SJ, Dietz DM, Dumitriu D, Morrison JH, Malenka RC, Nestler EJ. 2010. O le faʻasologa o mea ua fai ma vaisu: Faʻatulagaga o le synaptic and structural plasticity in nucleus accumbens. Trends Neurosci 33: 267-276.
  88. Saal D, Dong Y, Bonci A, Malenka RC. 2003. O fualaau o le sauaina ma le atuatuvale e mafua ai se fetuutuunaiga masani i synaptic i le dopamine neurons. Neuron 37: 577-582.
  89. Sarti F, Borgland SL, Kharazia VN, Bonci A. 2007. O le gasegase o le cocaine e faʻafeiloaʻi ai le maualuga o le vaʻaia ma le umi o le vaʻaia i le vaega faʻalauteleina o le fale. Eur J Neurosci 26: 749-756.
  90. Sesack SR, Grace AA. 2010. Cortico-Basal Ganglia taui fesoʻotaʻiga: Microcircuitry. Neuropsychopharmacology 35: 27-47.
  91. Shaw-Lutchman TZ, Barrot M, Wallace T, Gilden L, Zachariou V, Impey S, Duman RS, Storm D, Nestler EJ. 2002. Faʻafanua faʻaitulagi ma telefoni feaveaʻi o le tali a le CAMP-faʻasalalauga faʻasalalau i le taimi o le naltrexone-faʻasaʻoina le aveeseina o le morphine. J Neurosci 22: 3663-3672.
  92. Sklair-Tavron L, Shi WX, Lane SB, Harris HW, Bunney BS, Nestler EJ. 1996. O le taimi o le morphine e mafua ai suiga vaaia i le tino o mesolimbic dopamine neurons. Faʻaalia Natl Acad Sci 93: 11202-11207.
  93. Spiga S, Serra GP, Puddu MC, Foddai M, Diana M. 2003. O le Morphine ua toesea-faʻalavelave i mea faʻalavelave i le VTA: Confocal laser scanning microscopy. Eur J Neurosci 17: 605-612.
  94. Swanson LW. 1982. O faʻataʻitaʻiga o le faʻalauteleina o le faʻaleleia o le vaʻaia ma eria lata ane: O se faʻataʻitaʻiga faʻasolosolo faʻataʻitaʻi ma suʻesuʻega i le rat. Brain Res Bull 9: 321-353.
  95. Torrecilla M, Marker CL, Cintora SC, Stoffel M, Williams JT, Wickman K. 2002. O vailaʻau G-protein-gated o loʻo aofia ai Kir3.2 ma Kir3.3 o loʻo faʻatalanoa ai aafiaga tetele o le opioids i luga o neurons. J Neurosci 22: 4328-4334.
  96. Torrecilla M, Quillinan N, Williams JT, Wickman K. 2008. Faʻasalaga muamua ma le faʻataʻitaʻiga o le faʻaaogaina o le neu coeruleus neurons pe a maeʻa togafitiga masani o le morphine: O se suʻesuʻega o kioti o le GIRK-knockout. Eur J Neurosci 28: 618-624.
  97. Van Bockstaele EJ, Reyes BA, Valentino RJ. 2010. O le kulupu o le fale: O se kulupu autu lea e fesoʻotaʻi ai le atuatuvale ma le opioids e faʻatalanoa ai le faʻafitauli i le faʻasaunoa o le vaʻaia. Brain Res 1314: 162-174.
  98. Williams JT, Egan TM, North RA. 1982. Enkephalin e tatalaina alalaʻau pailani i mamanu totonugalemu ole neurones. natura 299: 74-77.
  99. Williams JT, Bobker DH, Harris GC. 1991. O gasegase o le Synaptic i luga o neu coeruleus neurons i fasi faiʻai. Prog Brain Res 88: 167-172.
  100. Williams JT, Christie MJ, Manzoni O. 2001. Faʻafeiloaʻiga faʻapitoa ma le faʻaogaina o fetaulaiga faʻasalalauga faʻatautaia le opioid faʻalagolago. Physiol Rev 81: 299-343.
  101. Wolf DH, Numan S, Nestler EJ, Russell DS. 1999. Tulafono Faatonutonu o le phospholipase Cgamma i le mesolimbic dopamine system e ala i le pulega masani o le morphine. J Neurochem 73: 1520-1528.
  102. Wolf DH, Nestler EJ, Russell DS. 2007. Faatonutonuina o le neuronal PLCgamma e le chronic morphine. Brain Res 1156: 9-20.
  103. Zachariou V, Liu R, LaPlant Q, Xiao G, Renthal W, Chan GC, St DR DR, Warjanian G, Nestler EJ. 2008. Vaevaega mataʻutia o cyclas adenylyl 1 ma le 8 i le faʻatuatuaina opia: Suesuega o le faʻaleagaga, suʻesuʻega, ma suʻesuʻega sikolasipi. Biol Psychiatry 63: 1013-1021.