Cortisol Faʻasalaga Faʻailoga i le Faʻasao ma le Faʻasalaga o Mea Tatau (2006)

I le Ps Psychophysiol. Tusitala Tusitala; avanoa i PMC 2008 Feb 27.

William R. Lovallo*

Faamatalaga tusitala ► Faamatalaga o le Puletaofia ma Laisene ►

O le lomiga mulimuli a le tagata faʻasalalau lomiga o lenei tusiga o loʻo avanoa i I le Ps Psychophysiol

Vaai i isi tala i le PMC faʻailoa le lomiga lolomi.

Alu i le:

lē faʻatino

O le tagofia o le 'ava malosi poʻo le nikotini e aofia ai le suia o le faʻagaioiga o le faiʻai o le faʻaosofia o faiga. Suiga o le faʻagaioiga o le hypothalamic – pituitary – adrenocortical (HPA) axis atonu o loʻo i ai ni faʻailoga i le natura o suiga faʻaosofia faʻatasi ma vaisu ma vaivai i vaisu. Ole 'ava malosi ma le nikotini o loʻo faʻaalia mai ai le tolu ituaiga fesoʻotaʻiga ma le galue ole HPA. Ogaoga le taumafaina o mea uma ia e lua e mafua ai le popole pei ole tali atu o le cortisol. O lo latou faʻaaoga pea e ono faʻaleagaina ai le HPA. I le iuga, le lamatiaga mo le faʻamoemoeina ma mo le toe solomuli pe a uma le faʻamutaina ono mafai ona fesoʻotaʻi ma le le lava o le faʻasoasoa o le tino i le tele o faʻafitauli. O le HPA e faʻatonutonuina i le hypothalamus e ala i le ao ma faʻailo metabolic, ae o taimi ogaoga lagona ootia, o lona tulafono faʻatonutonu e suia e faʻailo mai le limbic system ma le prefrontal cortex. O lenei faʻalapotopotoga pito i luga e faʻauia le tali atu a le HPA i mea e faʻaulu mai e atagia mai ai le faʻaosofia o gaioiga. O le HPA o se aoga aoga mo le aʻoaʻoina o le psychophysiological reactivity i tagata e ono fesuisuiaʻi i le mafaufau, lagona, ma amioga masani e fesoʻotaʻi ma vaisu ma lamatiaga mo vaisu. O taimi masani, mamafa o le tagofia o le 'ava malosi ma le nikotini e ono mafua ai suiga i nei luma-limbic fegalegaleaiga ma ono faʻamaonia mo HPA tali eseʻese i vaʻaia i ava malosi ma ulaula. I se faʻaopopoga, muamua suiga i frontal – limbic fegalegaleʻiga ma le HPA ono atagia mai vaisu-proneness, e pei ona faʻaalia i suʻesuʻega o fanau o le ava malosi- ma fualaau faasaina matua. Faʻaauauina suʻesuʻega i le va i le va o le HPA galuega, faʻamamafa le tali atu, ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu e ono maua ai ni malamalamaʻaga i le auala e faʻaosofia ai e le faiai o le faiʻai ia mea ua fai ma vaisu ma lamatiaga mo vaisu.

uputatala: Vaʻavaʻa-pituitary-mea faʻapitoa, mea ua fai ma vaisu, Nicotine, Alcohol, Cortisol, Faʻanoanoa

Alu i le:

1. faʻatomuaga

O le hypothalamus e puleaina le pulelasi o le cortisol; o se hormone e tatau mo le ola lea e puleaina ai le gaioiga o sela uma i totonu o le tino. O le faʻamalositino o le cortisol e matua afaina tele i mea e fai mai i le limbic system ma le muamua muamua i le taimi o le atuatuvale. O lenei fesoʻotaʻiga faʻamalosi talafeagai i le va o le limbic system ma le hypothalamic-pituitary-adrenocortical axis (HPA) e fegalegaleai ma le faʻaaogaina o le ava ma le faʻaleagaina i ni auala se tolu. O le faʻamaina o le ava malosi e mafua ai se tali mai le cortisol. O le faʻasalaga umi o le ava e faʻamalositino ai le puleaina o le basal ma le mamafa o le cortisol. O le gaioiga faʻaleagaina mo le ava malosi ma le faʻaaoga sese o fualaau faasaina e mafai ona o mai faatasi ma le faʻaitiitia o le tali a le HPA i le atuatuvale. O lenei pepa o loʻo iloiloina ai le puleaina ma le faʻamalosia o le HPA e uiga i le ava malosi e faatatau i le nicotine ma isi mea ua fai ma vaisu.

1.1. Polokalame faʻafeiloaʻiga ma le faʻamalosia o le HPA

O le faʻamaoniga a Cortisol e atagia mai ai le gaoioiga a le HPA. O lenei gaoioiga o loʻo faʻatupuina e ala i le diurnal ma mea e faʻaaogaina ai le metabolic faapea foʻi ma tali faʻafitauli (De Kloet ma Reul, 1987; Linkowski et al., 1993). Cortisol's basal, poʻo le diurnal, faʻalilolilo, faʻaalia i le Mati. 1, pito i luga i le taeao e uiga i le taimi o le fafagu ma faʻaitiitia lemu e ala i taimi e fafagu ai e ausia ai se aso i le taimi o le afa muamua o le taamilosaga moe (Czeisler et al., 1976). O le oso a le taeao o Cortisol e unaʻi e gaioiga a le genes o le uati i le suprachiasmatic nucleus o le hypothalamus amataina faailo o le neuronal i le paraventricular nucleus (PVN) (Linkowski et al., 1993). PVN faapitoa faapitoa e tali atu i nei faailoilo. E faʻauʻu a latou 'au i le vaʻaia o le hypothalamus, lea latou te faʻasaʻoloto ai le CRF i le taulaga, ma mafua ai le pituitary pito i luma e faʻamalosi ai le adrenocorticotropic hormone (ACTH) i totonu o le taamilosaga. O le ACTH o loʻo feaveaʻia i le gland slander lea e mafua ai ona faʻateleina le cortex faʻateleina le faʻasalalau ma le tuʻuina atu o cortisol i le taamilosaga. O lenei mamanu o le diurnal e faʻafefeteina i le aso atoa e ala i metabolic inputs e tulaʻi mai e fesoʻotaʻi ma le kulūkose o le toto (Van Cauter et al., 1992). Ma le mea mulimuli, e fesoasoani le cortisol e faʻatonutonu lana lava pule faitalia e ala i le faʻaalia o manatu le lelei i le pituitary, hypothalamus, ma le hippocampus (Bradbury et al., 1994). Mo nei mafuaʻaga, matou te faʻaaogaina lenei tulafono faavae o tulafono a le HPA e pei o le diurnal ma le metabolic i le natura. O faʻalavelave faʻafuaseʻi o lenei mamanu eletise e mafai ona atagia ai le le atoatoa i le tasi poʻo le sili atu o tulaga i lenei faiga.

Mati. 1

Mati. 1

O le 24-h plasma cortisol manava faasela i totonu o tagata. O le faʻasologa o mea e tutupu e lata i le taimi o le fafagu ma e iai le nadir i le afa muamua o le taamilosaga moe. E mafai ona vaʻaia le tamaititi i meaʻai i le aoauli ma le vaveao.

Talu mai le galuega a Hans Selye, ua matou nofouta o le HPA e sili atu le malosi i tagata faʻamalosia e luʻitauina le manuia o le tino (Selye, 1936). E faʻavaeina e le au fitafita ni vasega tetele se lua, o mea e afaina i le tino, e pei o le afaina o le tino, ma i latou e afua mai i taufaamatau mai fafo, e pei o le finauga a se tagata taufaasese. O le mea muamua e mafai ona mafaufauina o le mamafa o le mamafa aua o latou meafaigaluega e alu aʻe mai le tino i le faiʻai. I le eseesega o taufaamatau i fafo ma le mafatiaga o le mafaufau e mafai ona manatu i ai o se tulaga maualuga i le natura; latou faʻaosoina le tulaga o le atuatuvale ona o le auala latou te iloa ai ma faʻamatalaina (Lasalo ma le Folkman, 1984; Lovallo ma Gerin, 2003). E maua e le au faʻamalosi o le mafaufau o latou aʻafiaga ona o le auala tatou te faʻamatalaina ai i latou e tusa ai ma a tatou fuafuaga mo taimi uumi ma faamoemoega e uiga i le lalolagi (Lasalo ma le Folkman, 1984). O se mea taua tele e faapea o le cortisol e tali vave atu i le tigaina o le mafaufau, ma fautua mai o le punavai o le activation o le HPA i ia tulaga e tatau ona aofia ai sootaga mai le limbic system ma le muamua muamua le cortex i le hypothalamus.

O lo matou malamalamaaga i tali cortisol i popolega o le mafaufau na faʻalauteleina i le iloa o le cortisol o loʻo i ai le lautele o faʻaleleia i luga ae o le mafaufauga. O nei mea o loʻo maua i le hippocampus, o le limbic system, ma le cortex muamua (McEwen et al., 1968; Sanchez et al., 2000). O le tufatufaina o nei tali taliaina finauga malosi o maualuga faiai nofoaga autu faia ai se matafaioi i le taimi o le mafaufau popole popolega tali ma mafua ai tali o le HPA. O le mea moni, i vaitaimi o mafatiaga o le mafaufau, o le ata masani a le kortisol e ova i luga o faailo i le hypothalamus e afua mai i le limbic system. O faʻailo e tulaʻi mai i le amygdala ma le moega nuclei o le stria terminalis, fausaga e faʻagaoioia e faʻamalosiʻau ma leai ni faʻatonuga faʻamalosiʻau ma e faʻailoa atu faʻamatalaga ola ola taua (Amaral et al., 1992; Halgren, 1992; LeDoux, 1993). O le amygdala o loʻo tu nei i le ogatotonu o se fesoʻotaiga vavave o loʻo aʻafia ai le alofia ma le alofia o tali i mea e tupu mai ai ma faʻaosoina ai aʻafiaga (Rolls ma le Stringer, 2001). Galuega faatino mai le amygdala ma le bed nuclei e fegalegaleai ma fale e latalata ane, e pei o le nucleus accumbens, lea, o le taimi lea e talanoa tele ma le cortex muamua (Carboni et al., 2000; Figueiredo et al., 2003; Herman et al., 2003). O le moega o le moega e maua ai foi mea aoga autu i le PVN lea e maua ai se tali a le HPA i popolega faʻalagona. O nei laasaga-limbic processes e faʻaaogaina ai le neurophysiological mechanism lea e mafai ai ona faʻaalia tali cortisol (psychological events)Lovallo ma Thomas, 2000). O nei aʻafiaga e faʻapupulaina i vaitaimi o popolega o le mafaufau e ala i norepinephrine mea e alu i luga mai le taʻavale i le brain brain e faʻaaoga ai le cerebral cortex ma le limbic system (Harris ma Aston-Jones, 1994; Pacak et al., 1995). O le faʻafitauli o le faʻafitauli o loʻo fesoʻotaʻi atili i totonu o le faʻalavelave tutotonu e se faʻalapotopotoga tele o le CRF-faʻamalamalamaina o laina o loʻo maua i le cerebral cortex ma le limbic system (Petrusz ma Merchenthaler, 1992). Ona o le muaʻi-limuline mafuaʻaga o tali atu i le mafaufau, eseesega o le tali atu i le cortisol i le atuatuvale e mafai ona faʻaalia ai le feeseeseaiga i le va o tagata taʻitoʻatasi i la latou faiga faʻapitoa o le faʻafoʻiina ma le faʻaleleia o mafaufauga ia latou amioga.

O faʻamatalaga o loʻo faʻamaonia mai ai o le HPA e tali atu i faiga faʻavae e sili ona taua, e pei o le sailia o meaai, faʻamaina o meaʻai, tulafono faʻavae, ma le taufaamatau i le lelei. O vaisu i le ava malosi, nicotine, ma isi vailaau e tatau ona aofia ai le toe faia o nei mafutaga. O le mea lea e mafai ai ona matou vaʻai i le suia o le HPA o loʻo galue i le faʻaaogaina o vailaau oona e sili ona tāua i le malamalama i auala o loʻo faia i lalo.

Alu i le:

2. Vaega o vaisu

Alkoholism o se lautele faʻauigaina fausia fausiaina atagia ai se tagata alualu i luma leiloa o amio pulea faʻatonutonuina o le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasāina faʻatagaina (American_Psychiatric_Association, 1994). Faʻaaogaina o le ava malosi ma fualaau faʻasaina, ma i se tulaga maualalo, o le tagofia o le nicotine e mafai ona aofia ai: (1) faʻaaogaina i tua atu o agavaʻa talia poʻo le le faʻaaogaina; (2) lafoai o gaoioiga masani; (3) faʻalavelaveina o le olaga faaleaiga, galuega, ma faʻafitauli faaletulafono; (4) le mafai ona taofia pe taofi le gaoioiga e ui lava i taumafaiga faifai pea; ma (5) faʻamavaeina o faʻamalologa i le faʻamutaina o le faʻaaogaina. O le tulaga e mafai ai e faʻafitauli faʻapitoa ona tuʻuina atu le tele o mea ua fai ma vaisu e lagolagoina e le maualuga o le faʻaleagaina o le faʻasaunoa (Burns ma Teesson, 2002; Tapert et al., 2002). O le masani masani o le tele o mea ua fai ma vaisu o loʻo fautua mai ai e mafai e faʻafitauli faʻaletonu masani ona afaina soo se tasi o mea ua fai ma vaisu.

Alu i le:

3. Faʻafitauli ma le faiʻai o mea faʻaosofia

O le faʻaauau o le vaaiga i mea masani i mea faʻafeusuaiga e faʻalauiloaina e suʻesuʻega e faʻaalia ai o vaisu e aʻafia ai le kenera ma maua suiga i faiga faʻaosooso i totonu o le faiʻai. I se faasologa o pepa taua, na faaalia ai e Siaosi Koob ma ana uo o le taui o le a faʻalavelave i aʻa o le rat lea e faigofie ona faʻaaogaina le ava malosi ma isi fualaau. O lenei dysregulation e faʻaleagaina e ala i le faʻalauteleina o tulaga maualalo i faʻaaogaina o fualaau faasaina (faʻaleagaina)Ahmed ma Koob, 1998; Koob, 2003; Koob ma Bloom, 1988; Koob et al., 1994). I upu a Koob, o mea faʻaosofia ma le faʻaosofia o le faiai ua "gaoia" i tagata ua faʻamoemoeina i fualaʻau o le sauaina (Koob ma Le Moal, 1997).

O isi suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai suiga tetele o le tali atu i le faʻamalosia o le HPA i le fesoʻotaiga i vailaau faʻasaina ma mea ua fai ma vaisu (Valdez et al., 2003). O nei fesuiaiga e aofia ai suiga i tulafono faatonutonu o le dopamineric ma le opiodergic o le galuega CNS (Oswald ma Wand, 2004). O nisi o faʻamatalaga ua faʻaalia ai nei manatu. Muamua ma le taua, o le pulea lelei o fualaau faasaina e masani ona mafua ai le tali atu a le HPA, e mafua ai le faateleina o le puleaina o le cortisol (Broadbear et al., 2004; Mendelson et al., 1971). O faʻasalaga taʻitoʻatasi ma le faʻamavaeina o fualaau faasaina e fesuiaʻi i latou aafiaga, e pei ona faʻasinoina i lo latou gafatia e faʻafefe ai uiga popole i amioga a tama (Breese et al., 2004). E le gata i lea, o le faʻaitiitia o le faʻamavaeina o fualaau faasaina e mafua ai le faʻasaʻolotoina o le CRF i le lautele o le faiʻai,Rodriguez de Fonseca et al., 1997). O le faʻamalosia e naʻo ia lava le faateleina o le manava o le cocaine i tagata faʻatauvalea tagata (Sinha et al., 2000), ma e faʻaleleia ai le pulea o fualaau oona i mamanu (Piazza ma Le Moal, 1998). I le isi itu, o le pulea e le tagata lava ia e foliga mai e faalagolago i faailo o le neural generated by cortisol feedback to the system central nervous system (CNS), ona o le faaitiitia o le gaosiga o CNS glucocorticoid receptors e mafua ai foi le faaitiitia o le puleaina o le cocaine (Deroche-Gamonet et al., 2003). O le faʻamanuiaina o le cortisol e faʻapogai ai le naunau i tagata e faʻalagolago i le cocaine (Elman et al., 2003), toe fautua mai o se matafaioi malosi mo le HPA i le faʻaleleia o fualaau oona. I le taimi nei, e le o faʻamautuina pe faʻaalia le pulea e le tagata lava ia ma fualaau faasaina: (1) le faʻamalosia o le CRF e fesoʻotaʻi ma le faʻagasologa o se faʻalavelave mamafa, poʻo le (2) pe afai latou te faʻalagolago i le cortisol tali le lelei i le CNS e nafa faʻatonutonuina le umi ma le mamafa o tali atu, poʻo le (3) pe afai e suia le uiga o lenei manatu faʻaalia ona o suiga o le talipupuni o le glucocorticoid.

O le fegalegaleaiga i le va o le atuatuvale ma le puleaina o fualaau faasaina e faalagolago i le auala tutusa o le dopamine lea e tali mai i taimi o sailiiliga ma fualaau faasaina. O le faʻamalosia ma le pulea lelei o le tele o fualaau faasaina e faateleina ai le malosi o le dopamine neurons e afua mai i le vaega o gaioiga o le brain brain (Saal et al., 2003). O le poloka poloka o le receipor Glucocorticoid e puipuia ai le faʻamalosia o le dopamine neuron excitability, e ui lava e le taofia ai le faʻamalosia o fualaau faasaina i luga o lenei mea e le mafai. O lenei mea e taʻu mai ai o le atuatuvale ma fualaau faasaina o le sauaina atonu e amataina ai o latou aafiaga i auala eseese ae latou te galulue uma i luga o le faiʻai o le dopamine o se auala taatele i le pulea e le tagata lava ia (Saal et al., 2003).

O le faʻamaoniga o loʻo i luga o loʻo faʻaalia ai o le tali o le tino i tali o lagona ma le HPA tali i le popolega e fiafia i le fesoʻotaʻiga o vailaau faʻasaina, vailaau o mea ua fai ma vaisu, ma mafai ona toe foʻi mai i tagata. E ogatusa ma lenei faʻataʻitaʻiga o le faiʻai, o loʻo i ai se tulaga faʻapitoa o le faʻamalosia o le faʻamalosia e tafe i totonu o aiga, ma fai mai o genes o loʻo faʻasalalau lenei faʻalavelave maualuga o loʻo aʻafia ai le ituaiga o faiʻai lea ua suia ona o le tagofia o mea ua fai ma vaisu (Cloninger, 1987; Cloninger et al., 1981). Suesuega i lalo ifo o loʻo faailoa mai ai le ono mafai e tagata ei ai se talafaasolopito o aiga ona onomea ona suia le galuega o le opioid ogatotonu lea e aʻafia uma ai auala muamua-limasela e tatau ai mo le iloiloga o mea na tutupu ma le dopaminergic gaoioiga e lagolagoina ai le puleaina o fualaau faasaina.

Alu i le:

4. Cortisol tulafono faatonutonu i tagata e maualuga le lamatiaga mo vaisu

E tele laina o faʻamaoniga e fautuaina ai suiga i le tali a le Ava o le HPA e faʻatatau i vaisu o loʻo i ai nei ma taimi ua tuanai faʻapea foi le lamatiaga mo le tagofia o mea ua fai ma vaisu e tusa ai ma se tala lelei o aiga. O faʻamaoniga mo fegalegaleaiga i le va o le HPA ma le faʻaaogaina o le ava malosi, nicotine, ma fualaau faasaina e amata i le mea moni o nei mea uma e mafua ai tali a le HPA ona o le faʻamalosia o faʻamaʻi (Rivier, 1996). O le vaega lona lua o fegalegaleaiga o le faʻamaonia lea o le HPA e mafai ona faʻamalieina i le faʻaaogaina ma le maualuga o nei mea (Adinoff ma Risher-Fugalaau, 1991). O le toe faʻafoʻiina o le HPA i faʻasalaga muamua poʻo tagata e lamatia mo le faʻaleagaina e tusa ai ma se talafaasolopito o aiga e mafai ona maua mai i uiga loloto o le psychobiology, o lea e aliali mai i le leai o se faʻaaogaina o le taimi nei (Adinoff et al., 2005b; Tupu et al., 2002).

O lenei laina o mafaufauga e amata i sailiiliga o le pulea malosi o le ava e faateleina ai le galuega a le HPA i tama (Rivier et al., 1984) ma tagata (Mendelson et al., 1971, 1966). O tagata e faalagolago i le ava malosi, nicotine, ma isi vailaʻau e mafai ona faʻaalia ai le faʻamalosia o le HPA i taimi o mamafa taumafa (Steptoe ma Ussher, 2006; Laʻau ma Vai, 1991) ma i le taimi o le tosoina, ma le leiloa o se mamanu masani mo le puleaina o le diurns mo aso i vaiaso mulimuli ane (Adinoff ma Risher-Fugalaau, 1991). O le mamanu masani o le diurnal e toe faʻaleleia pe afai e tausisia pea le faʻasaʻo. Alcoholics toe maua se mamanu masani masani o le diurnal cortisol manava i le pe tusa o le tasi i le fa vaiaso o le faʻasaina (Adinoff et al., 2005a,b; Iranmanesh et al., 1989). Ae ui i lea, o le tulafono faatonutonu a le HPA e le mafai ona atoatoa lelei e tusa lava pe ua maeʻa le mamanu o diurnal. Na lipotia mai e Adinoff e faapea, o le 'ava malosi e iai le tali atu i le cortisol i le faʻamalosia o le HPA e CRF (Adinoff et al., 2005a,b).

E ogatusa ma lenei sailiiliga, o le ava malosi ua i ai se tali atu i le cortisol i le tino ma le mafaufau mo le le itiiti ifo i le 4 vaiaso pe a maeʻa (Bernardy et al., 1996; Errico et al., 1993; Lovallo et al., 2000; Margraf et al., 1967). I nei suʻesuʻega, o faʻataʻitaʻiga ma gasegase na lipotia mai le tele o mafatiaga o le mafaufau i le tali atu i le faʻalavelave faʻalavelave, o le mea lea o loʻo faʻataunuʻu ai faʻamatalaga eseese poʻo tali a le tino ona o mafuaʻaga o le tali atu. O isi suʻesuʻega o lenei ituaiga o loʻo malilie foʻi e faʻaitiitia tali a cortisol i le lautele o le faʻafitauli i tagata lautele i tagata e le faʻaaogaina 3,4-methylenedioxymethamphetamine ('ecstasy') (Gerra et al., 2003b) ma lagona lē lelei na faʻaosoina e ata i masini faʻamalosi heroin (Gerra et al., 2003a). O faʻasolosolo heroin addicts na faʻaitiitia foi tali a cortisol i le taimi o se taʻaloga faʻafefe-osofaʻiga (Gerra et al., 2004). E foliga mai o mea inu ava, heroin addicts, ma tagata o loʻo faʻaogaina le fiafia e faʻaalia uma le faʻalogologo i le faʻafitauli o amioga ma aʻafiaga e aʻafia ai. O nei suʻesuʻega o loʻo faʻasino atu i se faʻaosoosoga faifaipea o le masani masani o le limbic-system i le mafaufau i tagata o loʻo i ai le faʻaleagaina o le gafatia. Talu ai o nei tagata gasegase ua umi se talafaasolopito o le ava malosi po o le faaaogaina o fualaau faasaina, e le o manino pe afai o la latou faaletonu o le cortisol o se taunuuga o le inupia poo le tagofia o fualaau faasaina, pe afai o le a toe maua mai le tali a le HPA i le taimi, pe afai o le tali atu o le tali atu i le muamua o suiga o le limbic system pulea le HPA.

O se suʻesuʻega talu ai nei o le ava malosi e maua ai se isi manatu (Munro et al., 2005). O tali tutusa ma le ACTH ma cortisol na maua i pulega maloloina ma ava malosi e le mautonu mo le 3.5 tausaga ma e oo atu i le 17 tausaga. Atonu o se mea taua e faapea o nei ava malosi i le faamagaloga e le eseese mai le pulea ia latou lipoti na lipotia mai o le atuatuvale, o se uiga e ese mai le tele o suesuega o le ava malosi. E le vave ona manino pe afai ua toe maua e le 'ava malosi se tulaga masani o le tali a le HPA ma le faʻateleina o le faʻasalaga, pe a fai o latou masani i taimi uma, pe afai o le leai o se faʻaleaoga o le mafaufau e taʻu mai e le afaina i latou i uiga maualuga e fesoʻotaʻi ma se axis HPA . Ae ui i lea, o le leai foi o ni fesili aoga e uiga i punaoa talafeagai o le vevela i totonu o le 'ava malosi. O suiga i le tali a le HPA i le atuatuvale, ma le taumafai malosi, atonu e fesootaʻi atu i le le mautonu o le lotovaivai poʻo le faʻalauteleina o mea, e pei o le sailia o mea fou (Oswald et al., 2004) ma fesoʻotaʻiga vavalalata (Sorocco et al., 2006). O loʻo taʻu mai i lenei mea auala aoga mo galuega i le lumanaʻi i luga o mafuaʻaga o le HPA o le tino e faatatau i mea ua fai ma vaisu.

Alu i le:

5. Faʻaleagaina le cortisol faʻaalia ma le malosi o vaisu

O suʻesuʻega e faʻaalia ai le talileleia o le HPA i le faʻaaogaina o mea e faʻaaoga ai mea e faʻavaeina ai le fesili pe o le eseesega o le reactivity o se taunuuga o mea ua fai ma vaisu poʻo se uiga o tagata o loʻo fesiligia. Faʻatapulaʻa, ae o manatu, o faʻamaoniga e faʻamaonia ai o le HPA aloese e faʻaalia le mamafa o le faiga o mea ua fai ma vaisu. Alcoholics i togafitiga e masani lava ona vave faʻaitiitia vave pe afai latou te maua tali laiti cortisol i faʻalavelave faʻalapotopotoga lautele (Junghanns et al., 2003) poʻo le tali atu i faʻamatalaga o le ava i se faʻataʻitaʻiga faʻaalia (Junghanns et al., 2005). Suesuega i luga o tagata ulaula, o loʻo lipotia mai i lenei lomiga, faʻaali atu o faʻamalosiaga cortisol faʻamaoni e faʻaalia ai le toe faʻaleleia lelei o le tino (agavaʻa, 2006). O le toe fuli na fesootai foi i le tele o le faaitiitia o le cortisol pe a uma le misa, e faailoa ai le maualuga o le cortisol levels i tagata e sili atu ona toe foi mai (Steptoe ma Ussher, 2006).

Alu i le:

6. Opioid blockade, tali cortisol, ma se tala lelei o aiga o le ava malosi

Suesuega e faʻaaoga ai le sui o le opioid blocking agents, naloxone ma le naltrexone, e maua ai le malamalamaaga i le natura o le talileleia o le HPA ua matauina i le ava malosi, ma latou te lagolagoina le manatu e faapea o na faaletonu e muai inu le inu malosi. O Wand ma a latou paaga na latou faʻaaogaina le naloxone e le faʻaogaina i le leai o se faʻataʻitaʻiga o le autalavou matutua (FH +) ma e aunoa ma (FH-) o talafaasolopito o aiga o le ava ma iloa ai o le FH + sa i ai le tali tele cortisol i le isi 120 min, pe a faatusatusa i le FH- (Wand et al., 1998). O isi suʻega na faʻataunuʻuina eseesega o tali mai le faʻaaogaina e avea o se punavai o nei sailiiliga (Oswald ma Wand, 2004). Ua lipotia mai foi e le Tupu e faapea, o le tele o naltrexone e mafua ai ona tele atu le umi o tali cortisol i le FH + nai lo le FH- (Tupu et al., 2002). O lona FH + mataupu na lipotia mai le sili atu o lagona o le malosi, ma toe faasino atu i le ogatotonu o le tino o aafiaga o le puipui o le opioid. O nei faʻamatalaga ua faʻaalia ai le suia o tulafono faatonutonu tutotonu o le HPA i le FH + e leai se talaʻaga patino o le inu malosi.

O suʻesuʻega o loʻo i luga o loʻo fautua mai ai o tali a le HPA i le 'ava malosi atonu e atagia ai se eseesega e mafua ai lo latou inu malosi. Mati. 2 e fesuiaʻi mai se faʻataʻitaʻiga na atiaʻe e Wand o loʻo faʻailoa mai ai le auala e mafai ai ona faʻataʻitaʻia e le neulaina o le opioid i le hypothalamus, le pito i luma o le tino, ma le faiʻai faiʻai e faʻaosofia ai le tali atu o le HPA e faʻatatau i lamatiaga o le 'ava malosi (1) Opioid neurons mai le arcuate nucleus o le hypothalamus e masani ona taofiofia le CRF-neurons o le PVN, taofiofia le momoliina o le CRF i le pituitary gland, ma faʻaititia ai le ACTH ma le faʻamaloloina o le cortisol, ma ono faʻaitiitia ai le faʻatonutonuina o le mafatiaga. Opioid poloka faʻamalolo le PVN mai lenei tonic taofiofia, faʻatagaina cortisol gaosiga e tulaʻi. (2) Opioid neu i le faiʻai e masani ona taofia le NE-gaosia sela o le locus ceruleus. Tatala Opioid poloka le locus ceruleus mai lenei taofiofia aafiaga, faʻatagaina NE tatalaina e faʻagaoioia le CRF-neurons o le PVN, toe faʻatagaina le gaosiga o cortisol e faʻateleina. (3) O le aoga lona lua o le opioid poloka e tupu i le pito i luma muamua. Opioid neu e masani ona faʻagaoioia le tatalaina a le DA i totonu o le tumutumu o le tumutumu. Opioid poloka faʻaititia lenei DA tatalaina, ono suia suiga lagona ma faʻagaioiga o faʻailoga faʻamatalaga. E tusa ai ma le faʻataʻitaʻiga a Wand, o le poloka opioid o le a faʻateleina ai le malosi o le HPA, faʻaititia ai le aoga o faʻamanuiaga, ma iai ni aafiaga leaga i lagona (Tupu et al., 2002).

Mati. 2

Mati. 2

Aafiaga o le opioid poloka i luga o le faʻatagaina o cortisol. O le poloka o le opioid e galue i le faiʻai e faʻaleleia ai le cortisol manava ma suia ai lagona. (1) O le opioid mai i le tumutumu o le hypothalamus e masani ona taofia ai le gaosia o le CRF e neurons o le PVN, faaitiitia ai ...

Ua fautuaina e Wand e faapea, o le puipuia o le opioid e mafai ona mafua ai le tele o cortisol aafiaga i le FH + ona o se fesuiaiga o le gene o le receptor μ-opioid lea e faatagaina ai le gaosia o le lipopid opioid maualuga i CNS neurons (Oswald ma Wand, 2004). I le suʻega o lenei manatu, o tane e iai le tasi pe lua kopi o le uumi maualuga e tutusa le tali atu i le cortisol i le puipui o le opioid nai lo mataupu e maualalo le maualalo. O lenei mea e maua ai se masini faʻalelei mo le sili atu le tali atu i le puipui o le opioid o loʻo vaaia i le FH +, ma e ogatasi ma le faʻafitauli o le mafatiaga na maua i le toe maua mai o le ava. E ui lava o lenei ata o loʻo tuʻuina mai ai le faʻavaeina o le auivi mo le taunuʻuga o suʻesuʻega o poloka puipui o le vaʻaia, o le eseʻesega o le maualuga o le maualuga o le affinity allele e leʻi faʻatuina i FH + tagata. O le faʻataʻitaʻiga o le opioid e manaia ona e molimauina i tagata ma meaola, ma e maua ai malamalamaaga i suiga o le tali a le tagata HPA, mamanu dopamine, ma le gasegase o le gasegase i vaisu.

Alu i le:

7. Faʻafouina le faʻamalosia o le HPA i tagata e lamatia mo vaisu

O le mauaina e le autalavou matutua ma tama ava malosi, o tali a le HPA i le puipui o le opioid e faʻailoa ai le fesili pe latou te tali atu i mea e ese mai i aʻafiaga o nonpharmacologic. O nisi o suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai o le faʻafitauli o le mafaufau e faʻafefeteina i talavou ma le tupulaga matutua oeo loʻo i ai i matua se talafaasolopito o le inupia. Moss, Vanyukov ma ana paaga na latou suʻeina le cortisol tali i le popolega i le 10- i tamaiti o le 12 tausaga e tama o latou tama o ava malosi pe na faʻaaogaina fualaau faʻasaina (Moss et al., 1995, 1999). I nei suʻesuʻega, o mataupu na ulufale atu i le falemaʻi e faia se suʻesuʻega e ono aʻafia ai le mea na tupu, lea e manaʻomia mo le faʻaaogaina o le paʻu ma le faʻapipiʻi i mea faʻapitoa. O lea na manatu ai tusitala o lenei mea o se popolega agamalu. Na latou suʻeina le cortisol mai le suavaia na aoina muamua ma le maeʻa le faʻatinoga. O tusitala na faʻamatalaina le maualuga o le cortisol ao le i faia le faʻatonuga e avea ma se popolega-faʻavae, tali atu i le faʻalavelave popole. O le faʻaitiitia o le cortisol ina ua maeʻa le faʻatinoga na avea o se toe foʻi atu i se laina faʻavae, e faʻaaoga e faʻaalia ai le tele o le tali atu. O tamaʻitaʻi FH + na latou faʻaalia le laʻititi o le cortisol ao le i faia le taualumaga ma le faʻaitiitia o le toso i le cortisol mulimuli ane, e fesoʻotaʻi ma le FH. O le mulimuli i le galuega ma tama na faaalia ai o le toesea o cortisol tali na fesoʻotaʻi ma le tele o faʻataʻitaʻiga ma sikaleti ma mariuana ae o tamaiti o 15 i le 16 tausaga, e tusa lava po o le FH o le vaega (Moss et al., 1999).

O lenei faʻamaoniga e faʻaaogaina ai se talafaasolopito o aiga o le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina o se mea e mafua ai le suia o le CNS tali i mea matautia taufaamatau mai le siosiomaga, faatasi ai ma faaitiitia o le tali mai i le cortisol. O nei tusitala e aʻafia ai amioga faʻafeusuaiga i le tama ma le ataliʻi, o nisi faʻamatalaga o se faʻalavelave faʻapitoa. O tamaʻitaʻi e sili atu faʻamaoniga o le le atoatoa o amioga ma o latou tama na faʻaalia nisi faʻamaoniga o le le atoatoa o le amio faʻaleaganuʻu na faʻaitiitia ai le tulaga o le cortisol ma le tali atu (Vanyukov et al., 1993), ma o latou maualuga maualuga o le vaʻaia o le lamatiaga o le faʻaleagaina o mea e faʻaaogaina i le lumanaʻi (Dawes et al., 1999). O nei suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai le le lava o le tali atu i tulaga taufaamatau, ma latou faʻalavelave ai le i ai o tu ma aga faʻale-aganuʻu e avea o se mea taua. O tuʻinanauga faʻaleaganuʻu o se faʻaaliga o le faʻaitiitia o le faʻalagona i tali masani i mea e masani ai, e masani ona latou faʻaaogaina mea faʻapitoa e faʻaaoga,Langbehn et al., 2003).

O se suʻesuʻega lata mai faʻatusatusa i le faʻatusatusaina o le HPA i le puipui o le opioid ma le tali atu i le faʻalavelave mafaufau o le tautala lautele (Oswald et al., 2004). E lua ni mea na maua. Muamua, o tagata na faʻatusatusaina pe sili atu ona faʻamalosia i luitau uma, o loʻo faʻaalia ai le faʻamaopoopoina o r= .57 i le tali a le ACTH, faʻaalia ai le malosi o le tagata lava ia-eseʻesega e ui lava i faʻafitauli faigata. Lona lua, o le uiga o le saʻiliʻili faʻasalalau le vavalalata i lenei eseesega mausali i mataupu. O le sailiga fou o se vaega o se vaega o le faʻasaina o loʻo fesoʻotaʻi ma vailaau faʻasaina o vailaau i nisi o suʻesuʻega (Cloninger, 1987). Ae ui i lea, i lenei tulaga, o tagata e sili atu ona maualuga i le sailia o le fia maua, e sili atu, e le itiiti ifo, e tali atu nai lo mea maualalo i lenei uiga. E le gata i lea, o vaega o aʻafiaga e le eseese i le tali mai cortisol. O loʻo faʻamaonia mai ai o ACTH ma cortisol e tatau ona faʻataʻitaʻiina pe'ā mafai ona faia i ia suʻesuʻega ma e mafai ona faʻataunuʻuina ni faanaunauga faʻalauteleina le tali vave atu i luitau faʻale-tino ma le mafaufau. O lenei sailiiliga e tatau ona toe tofotofo atili i tagata i tulaga o aiga mo le maʻi.

I galuega na lipotia mai i lenei lomiga faapitoa, ua matou suʻesuʻeina fanau matutua matutua o matua inu ava ma tuʻuina atu i latou i le mafaufau i le mafaufau (lab)Sorocco et al., 2006). O nei mataupu e sili atu nai lo mataupu na tofotofoina e Moss ma a latou paaga, ma na tofotofoina i aso uma o le atuatuvale ma se aso malolo e maua ai se mamanu o le puleaina o le basal cortisol. O mataupu na vaevaeina e faatatau i faanaunauga faʻafeusuaiga e faʻaaoga ai le Sosaiete Sociability o le Kalefonia Tagata Faʻamaumauga Kalefonia (Gough, 1994; Kosson et al., 1994). O le vaega ole FH + ma le maualalo i le va fealofani na matua aʻafia ai le faʻafitauli o cortisol. O taunuʻuga o loʻo i luga o le maliega lautele ma le galuega a le autalavou. E lua mea e tatau ona taʻua. (1) O le tele o le faʻaitiitiga o le tali mai o cortisol i faʻataʻitaʻiga uma e lua e foliga mai e fesootaʻi ma uiga vavalalata o le FH + vaega. (2) O le suʻesuʻega mulimuli na maua ai o le cortisol lava ia o le tagata e sili ona malosi le vaʻai i le nicotine ma le mariuana (faʻaaogaina le mariuana (Moss et al., 1999).

Alu i le:

8. aotelega

O le Cortisol e fuaina i le fulufulu e lelei mo suʻesuʻega a le tagata ona atonu e faʻavasegaina i fafo ma fafo atu o le fale suesue ma e uiga i le tele o setete amio (Kirschbaum ma Hellhammer, 1989). O le HPA o se faʻaaogaga taua e suʻesuʻe ai e uiga i aʻafiaga faʻale-aiga poʻo mea ua fai ma vaisu. E pei ona taʻua e Wand, "O le suʻesuʻeina o le faʻamalolo o hormones axis o le HPA e maua ai se faamalama i luga o le CNS ma e mafai ona faʻaalia eseʻesega i faʻaoga o le neurotransmitter e avea ma galuega o le ava ma le talafaasolopito o aiga o le ava malosi" (Oswald ma Wand, 2004).

O le aʻafiaga o le 'ava malosi ma isi ituaiga o vailaʻau faʻasuaʻava e foliga mai e sili atu i tagata e iai le aʻafiaga o le kenera mo se faʻamaʻi ua fai ma vaisu, e pei ona faʻailoa mai e se talafaʻasolopito o aiga ia faʻafitauli. O le tuufaasolo lamatiaga ono noatia i suiga o faiʻai sisitema e fausia ai lagona tali atu i faaosofia talafeagai tulaga. A faʻapitoa lava, o tagata e faʻaitiitia le tali a le cortisol i faʻamataʻuga masani o faʻamataʻuga atonu o i latou e sili atu le aʻafia mo faʻataʻitaʻiga lamatia i le lumanaʻi ma fualaʻau ma le ava malosi. O le mea moni e faʻapea, o le faʻaletonu o le mafaufau, o le tali atu i luga o le mafaufau e foliga mai e ono tupu mai i tagata e iai uiga antisocial, e atili ai ona aafia le faiʻai i le avea o se mea taua i se tupuaga o le mafaufau. O le gaosiga o le Cortisol o se fuataga o tali ma e faʻapea foi o se malosiaga o tali mai i faiga talafeagai o faiʻai. O lenei manatu faʻaalia lava ia e ono mafai ona toe fesuiaʻi le tali atu mo se taimi umi i le pito i luma ma le vaega o le limbic. O le sao saofaga o cortisol's feedforward ma manatu faʻaalia matafaioi i le vaisu e leʻo fuafuaina.

Alu i le:

tautinoga

Na lagolagoina e le US Department of Veterans Affairs ma Grant Nos.AA12207 ma M01 RR14467 mai le US Health Health Service, National Institutes of Health, National Institute on Alcohol Abuse and Alcoholism, ma National Center for Research Resources, Bethesda, MD, USA.

Alu i le:

mau faasino

  1. Adinoff B, Fugalaau-Fugalaau D. Vaʻaʻiga o le hypothalamic-pituitary-adisal axis o loʻo galue i le taimi o le faʻasao o le ethanol i alii e toʻaono. Am J Psychiatry. 1991; 148: 1023-1025. [PubMed]
  2. Adinoff B, Krebaum SR, Chandler PA, Oe W, Brown MB, Williams MJ. Faʻaleagaina o togafitiga o le hypothalamic-pituitary-adresal pathology i le 1-masina-faʻataʻitaʻiga o le ava malosi: Vaega 1. Tali a le glucocorticoid ma le pituitary glucocorticoid. Alcohol Clin Exp Res. 2005a; 29: 517-527. [PMC free article] [PubMed]
  3. Adinoff B, Krebaum SR, Chandler PA, Oe W, Brown MB, Williams MJ. Faʻaleagaina o togafitiga o le hypothalamic-pituitary-adresal pathology i le 1-masina-faʻataʻitaʻiga o le ava malosi: Vaega 2. Tali atu i le ovary corticotropin-releasing factor and naloxone. Alcohol Clin Exp Res. 2005b; 29: 528-537. [PMC free article] [PubMed]
  4. Ahmed SH, Koob GF. Faʻafeiloaʻiga mai le faʻamaoni i le tele o fualaau oona: sui i le tulaga o le mafaufau. Saienisi. 1998; 282: 298-300. [PubMed]
  5. alʻAbsi M. Suiga psychoendocrine tali i le mafaufau popole ma tulaga lamatia mo ulaula toe paʻu. Int J Psychophysiol. 2006; 58 [PubMed]
  6. Amaral DG, Price JL, Pitkanen A, Carmichael ST. Faʻapitoa Anatomical o le faʻasologa o le amygdaloid primate. I: Aggleton JP, faatonu. O le Amygdala: Neurobiological Aspects of Emotion, Memory, and Mental Attayction, Edn. Wiley-Liss, Inc .; New York: 1992. pp. 1-66.
  7. American_Psychiatric_Association. Faʻamatalaga Faʻaipoipoga ma Fuainumera Faamaumau o Mafaufauga Mafaufau, Ed. American Psychiatric Association; Washington, DC: 1994.
  8. Bernardy NC, King AC, Parsons OA, Lovallo WR. Suʻega cortisol faʻafeiloaʻi i le ava malosi: o se suʻesuʻega o mea taua. Alu. 1996; 13: 493-498. [PubMed]
  9. Bradbury MJ, Akana SF, Dallman MF. Matafaioi o le ituaiga I ma le II corticosteroid receptors i le tulafono faatonutonu o gaoioiga faavae i le hypothalamo-pituitary-adrenal axis i le taimi o le pusa lapisi ma le pito i luga: molimau mo se aafiaga le mautonu o le tuufaatasiga o galuega o le talipupuni. Endocrinology. 1994; 134: 1286-1296. [PubMed]
  10. Breese GR, Knapp DJ, Overstreet DH. Faʻamalosia le faʻaogaina o le ethanol o le faʻaitiitia o le faʻaitiitia o fegalegaleaiga faʻaagafesootai: le faʻasaina e le CRF-1 ma le benzodiazepine taligata faʻataʻitaʻi ma le 5-HT1A-receptor agonist. Neuropsychopharmacology. 2004; 29: 470-482. [PMC free article] [PubMed]
  11. Broadbear JH, Winger G, Woods JH. Faʻafoeina o oe lava ia fentanyl, cocaine ma ketamine: aʻafiaga i le pituitary-adrenal axis i rhesus singkeys. Psychopharmacology (Berlin) 2004; 176: 398-406. [PubMed]
  12. Burns L, Teesson M. Alcohol faʻafitauli faʻalavelave faʻalavelave ma le popole, atuatuvale ma le faʻaaogaina o fualaau oona. Sailiiliga mai Ausetalia National Survey of Health and Mental Health. Fualaau oona. 2002; 68: 299-307. [PubMed]
  13. Carboni E, Silvagni A, Rolando MT, Di Chiara G. Vaʻavaʻai i le vivo dopamine i totonu o le moega o le ogaoga e faʻamalosia e ala i le faʻamalosia o fualaau faasaina. J Neurosci. 2000; 20: RC102. [PubMed]
  14. Cloninger CR. Neurogenetic fetuunaiga faiga i le ava malosi. Saienisi. 1987; 236: 410-416. [PubMed]
  15. Cloninger CR, Bohman M, Sigvardsson S. Faʻasoa o le faʻaaogaina o le ava: faʻasalalauga e faʻaleleia le faʻamalositino o tane vaetamaina. Arch Gen Psychiatry. 1981; 38: 861-868. [PubMed]
  16. Czeisler CA, Ede MC, Regestein QR, Kisch ES, Fang VS, Ehrlich EN. Faiga faʻapitoa a le Episodic 24-itula coryisol i maʻi o loʻo faatalitali mo taotoga cardiac elective. J Clin Endocrinol Metab. 1976; 42: 273-283. [PubMed]
  17. Dawes M, Clark D, Moss H, Kirisisi L, Tarter R. Family ma le paaga e fetaui lelei ma tulafono faatonutonu a le tamaititi e ono lamatia ai fualaau. Am J Drug Alcohol Abuse. 1999; 25: 219-237. [PubMed]
  18. De Kloet ER, Reul JM. Gaoioiga faʻaalia ma le malosi o le corticosteroids i le gaioiga o le faiʻai: o se manatu e mafua mai i le faʻafefe o le faʻaaogaina o le faiʻai. Psychoneuroendocrinology. 1987; 12: 83-105. [PubMed]
  19. Deroche-Gamonet V, Sillaber I, Ameizerate B, Izawa R, Jaber M, Ghozland S, Kellendonk C, Le Moal M, Spanagel R, Schutz G, Tronche F, Piazza PV. O le glucocorticoid receptor e avea o se faamoemoe e faʻaitiitia ai le faʻaleagaina o le cocaine. J Neurosci. 2003; 23: 4785-4790. [PubMed]
  20. Elman I, Lukas SE, Karlsgodt KH, Gasic GP, Breiter HC. O le faʻamanuiaina o le cortisol pulega e mafua ai le naunau i tagata taʻitoʻatasi ma le faʻalagolago i le koko. Psychopharmacol Bull. 2003; 37: 84-89. [PubMed]
  21. Errico AL, Parsons OA, King AC, Lovallo WR. Faʻaaogaina le cortisol tali i aʻafiaga o le biobehavioral i le ava malosi. J Suesue Ava. 1993; 54: 393-398. [PubMed]
  22. Figueiredo HF, Bruestle A, Bodie B, Dolgas CM, Herman JP. O le medie frontfront cortex e ese le faʻafoeina o le faʻalavelave-i totonu c-fos faʻamatalaga i le muaʻi vaʻai e faʻalagolago i le ituaiga o faʻafitauli. Eur J Neurosci. 2003; 18: 2357-2364. [PubMed]
  23. Gerra G, Baldaro B, Zaimovic A, Moi G, Bussandri M, Raggi MA, Brambilla F. Neuroendocrine tali i lagona faaosooso i le va o mataupu le tumau o le opioid. Fualaau oona. 2003a; 71: 25-35. [PubMed]
  24. Gerra G, Bassignana S, Zaimovic A, Moi G, Bussandri M, Caccavari R, Brambilla F, Molina E. O le hypothalamic-pituitary-adrenal axis tali atu i le atuatuvale i mataupu e maua ai le 3,4-methylenedioxy-methamphetamine ('ecstasy') faaaoga talafaasolopito: ma le lagona o le senitonu o le senitonu. Maualuga Resitala. 2003b; 120: 115-124. [PubMed]
  25. Gerra G, Zaimovic A, Moi G, Bussandri M, Bubici C, Mossini M, Raggi MA, Brambilla F. Faʻasalaga tali atu i vaisu faʻamalosi a le heroin: neuroendocrine ma uiga faʻamaonia. Prog Neuro-Psychopharmacol Biol Psychiatry. 2004; 28: 129-139. [PubMed]
  26. Gough H. Theory, atinaʻe, ma faʻamatalaga o le CPI tulaga faʻaagafesootai. Fomaʻi Faʻapitoa 1994; 75: 651-700. [PubMed]
  27. Halgren E. Neurophysiology o le lagona o le amygdala i totonu o le tulaga o le malamalama o tagata. I: Aggleton JP, faatonu. O le Amygdala: Neurobiological Aspects of Emotion, Memory, and Mental Attayction, Edn. Wiley-Liss; New York: 1992. pp. 191-228.
  28. Harris GC, Aston-Jones G. Faʻaaogāina o le faʻaaogaina o le D2 dopamine i totonu o le nucleus o loʻo aʻafia i le faʻamaʻi mai o le opiate. Natura. 1994; 371: 155-157. [PubMed]
  29. Herman JP, Figueiredo H, Mueller NK, Ulrich-Lai Y, Ostrander MM, Choi DC, Cullinan WE. Faʻatonuga faʻapitoa o le tuʻufaʻatasia o le atuatuvale: pulefaamilosaga faʻapitoa mo le puleaina o le hypothalamo-pituitary-adrenocortical responding. Neuroendocrinol i luma. 2003; 24: 151-180. [PubMed]
  30. Iranmanesh A, Veldhuis JD, Johnson ML, Lizarralde G. 24-itula pulsatile ma mamanu circadian o le manava cortisol i alii ava malosi. J Androl. 1989; 10: 54-63. [PubMed]
  31. Junghanns K, Backhaus J, Tietz U, Lange W, Bernzen J, Tetterling T, Rink L, Driessen M. O le maʻi tigaina o le cortisol o le tali atu o se tagata vavalo o le vave toe foi mai. Alcohol Alcohol. 2003; 38: 189-193. [PubMed]
  32. Junghanns K, Tietz U, Dibbelt L, Kuether M, Jurth R, Ehrenthal D, Blank S, Backhaus J. Faʻatonuina togafitiga cortisol faʻatautaia i lalo o le faʻamalamalamaga e fesootaʻi ma le vave toe foʻi mai. Alcohol Alcohol. 2005; 40: 80-85. [PubMed]
  33. King AC, Schluger J, Gunduz M, Borg L, Perret G, Ho A, Kreek MJ. Tali atu i le aotelega ole popoitary-adrenocortical (HPA) ma le biotransformation o le oral naltrexone: suʻesuʻega muamua o sootaga i le talafaasolopito o aiga o le ava malosi. Neuropsychopharmacology. 2002; 26: 778-788. [PubMed]
  34. Kirschbaum C, Hellhammer DH. Salivary cortisol i suʻesuʻega o mafaufau loloto: o se vaaiga lautele. Neuropsychobiology. 1989; 22: 150-169. [PubMed]
  35. Koob GF. Alcoholism: allostasis ma tua atu. Alcohol Clin Exp Res. 2003; 27: 232-243. [PubMed]
  36. Koob GF, Bloom FE. Auala masani ma mole mole o le faalagolago i fualaau faasaina. Saienisi. 1988; 242: 715-723. [PubMed]
  37. Koob GF, Le Moal M. Faaaogaina o fualaau faʻasaina: faʻasolosolo homeostatic dysregulation. Saienisi. 1997; 278: 52-58. [PubMed]
  38. Koob GF, Rassnick S, Heinrichs S, Weiss F. Alcohol, o le polokalama taui ma le faalagolago. EXS. 1994; 71: 103-114. [PubMed]
  39. Kosson DS, Steuerwald BL, Newman JP, Vasega Tulafoa. Le fesoʻotaʻiga i le va o fegalegaleaiga faʻatasi ma amioga faʻafeusuai, faʻaaogaina o vailaʻau, ma feteʻenaʻiga faaleaiga i tamaiti aʻoga kolisi. J Pers Iloilo. 1994; 63: 473-488. [PubMed]
  40. Langbehn DR, Cadoret RJ, Caspers K, Troughton EP, Yucuis R. Genetic ma le faʻaogaina o le aʻafiaga o le siosiomaga mo le amataina o le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina ma faʻafitauli i totonu o atunuʻu. Fualaau oona. 2003; 69: 151-167. [PubMed]
  41. Lasalo RS, Folkman S. Faʻanatinatiina, Iloiloga ma Kopi, Ed. Springer; New York: 1984.
  42. LeDoux JE. Manatu faʻalagona lagona i le mafaufau. Behav Brain Res. 1993; 58: 69-79. [PubMed]
  43. Linkowski P, Van Onderbergen A, Kerkhofs M, Bosson D, Mendlewicz J, Van Cauter E. Suesuega e lua a le 24-h cortisol profile: faʻamaoniga mo le puleaina o le eletise tagata. Am J Physiol. 1993; 264: E173-E181. [PubMed]
  44. Lovallo WR, Gerin W. Faʻafofoina o le gasegase: gaioiga ma ala i le maʻi cardiovascular. Psychosom Med. 2003; 65: 36-45. [PubMed]
  45. Lovallo WR, Thomas TL. Faʻafaʻaia hormones i suʻesuʻega o le psychophysiological: lagona, amio, ma le mafaufau. I: Cacioppo JT, Tassinary LG, Berntson G, faatonu. Tusitaulima o le Psychophysiology. 2nd. Cambridge University Press; New York: 2000. pp. 342-367.
  46. Lovallo WR, Dickensheets SL, Myers D, Nixon SJ. Faʻasalaga mafatiaga cortisol tali i le inu ava malosi ma le faʻasalaga faʻaleagaina alii. Alcohol Clin Exp Res. 2000; 24: 651-658. [PubMed]
  47. Margraf HW, Moyer CA, Ashford LE, Lavalle LW. Galuega faʻapitoa i mea inu malosi. J Surg Res. 1967; 7: 55-62. [PubMed]
  48. McEwen BS, Weiss JM, Schwartz LS. Taofiofia filifilia o le corticosterone e ala i le limbic structures i le faiʻai o le rat. Natura. 1968; 220: 911-912. [PubMed]
  49. Mendelson JH, Stein S, McGuire MT. Suesuega a le psychophysiology e faʻatusatusa i suʻesuʻega o ava malosi ma tagata e le o ni mea inu faʻataʻitaʻi e aʻafia ai le faʻaosoina o le ethanol inu. Psychosom Med. 1966; 28: 1-12. [PubMed]
  50. Mendelson JH, Ogata M, Mello NK. Galuega faʻapitoa ma le inu malosi: I. Serum cortisol. Psychosom Med. 1971; 33: 145-157. [PubMed]
  51. Moss HB, Vanukov MM, Martin CS. Salivary cortisol tali ma le lamatiaga mo le faʻaaogaina o fualaau oona i tamaʻitaʻi faʻasalalauga. Biol Psychiatry. 1995; 38: 547-555. [PubMed]
  52. Moss HB, Vanyukov M, Yao JK, Kirillova GP. Tali a Salivary cortisol i tamaʻitaʻi faʻasalalauga: o aʻafiaga o le faʻaaogaina o vailaau faʻamalosi ma faʻatasi ma le faʻaaogaina o fualaau oona i le taimi o le talavou. Biol Psychiatry. 1999; 45: 1293-1299. [PubMed]
  53. Munro CA, Oswald LM, Matou te sailia EM, McCaul ME, Wand GS. Faʻafeiloaʻi le tali atu i popolega faʻalafealoai i mataupu faʻavalea o le ava malosi ma tagata inu fefaʻasoaaʻi e leai se talaaga o le faʻalagolago i le ava. Alcohol Clin Exp Res. 2005; 29: 1133-1138. [PubMed]
  54. Oswald LM, Wand GS. Opioids ma le ava malosi. Physiol Behav. 2004; 81: 339-358. [PubMed]
  55. Oswald LM, Mathena JR, Wand GS. Faatusatusaga o tali a le HPA i hormonal tali i le naloxone vs ma le faʻamalosia o le mafaufau. Psychoneuroendocrinology. 2004; 29: 371-388. [PubMed]
  56. Pacak K, Palkovits M, Kopin IJ, Goldstein DS. Faʻalavelave faʻalavelaveina i le norepinephrine i le vavalo faʻasalaga faʻapitoa ma le pituitary-adrenocortical ma sympathonadrenal action: in vivo microdialysis study. Neuroendocrinol i luma. 1995; 16: 89-150. [PubMed]
  57. Petrusz P, Merchenthaler I. O le corticotropin-releasing factor factor. I: Nemeroff CB, faatonu. Neuroendocrinology. 1st. CRC Press; Boca Raton, FL: 1992. pp. 129-183.
  58. Piazza PV, Le Moal M. Le matafaioi o le atuatuvale i fualaau faasaina-pulea. Trends Pharmacol Sci. 1998; 19: 67-74. [PubMed]
  59. Rivier C. Alcohol e faaosofia ai le faaseeina o le ACTH i le iole: faiga o gaioiga ma fegalegaleaiga ma isi fualaau. Alcohol Clin Exp Res. 1996; 20: 240-254. [PubMed]
  60. Rivier C, Bruhn T, Vale W. Ituaiga o le ethanol i luga o le popo-pituitary-adrenal axis i le iole: matafaioi o le corticotropin-releasing factor (CRF) J Pharmacol Exp Ther. 1984; 229: 127-131. [PubMed]
  61. Rodriguez de Fonseca F, Carrera MR, Navarro M, Koob GF, Weiss F. Faʻatoagaina o le corticotropin-le faʻatagaina o le vaega i le tino i le taimi o le vavaeeseina o le cannabinoid. Saienisi. 1997; 276: 2050-2054. [PubMed]
  62. Rolls ET, Stringer SM. Se faʻataʻitaʻiga o le fegalegaleaiga i le va o lagona ma mafaufauga. Fesootaiga. 2001; 12: 89-109. [PubMed]
  63. Saal D, Dong Y, Bonci A, Malenka RC. O fualaau o le sauaina ma le atuatuvale e mafua ai se fetuutuunaiga masani i synaptic i le dopamine neurons. Neuron. 2003; 37: 577-582. [PubMed]
  64. Sanchez MM, Young LJ, Plotsky PM, Insel TR. Tufatufaina o tagata e maua i le corticosteroid i le rhesus brain: le leai o glucocorticoid responsors i le hippocampal formation. J Neurosci. 2000; 20: 4657-4668. [PubMed]
  65. Selye H. Thymus ma faʻalogo i le tali a le totoga i manuʻa ma le inupia. Br J Exp Pathol. 1936; 17: 234-248.
  66. Sinha R, Fuse T, Aubin LR, O'Malley SS. Mafaufauga Loloto, faʻatatau i fualaʻau ma le naunau tele i cocaine. Psychopharmacology (Berlin) 2000; 152: 140-148. [PubMed]
  67. Sorocco KH, Lovallo WR, Vincent AS, Collins FL. Faʻasolosolo o le vaʻaia-pituitary-adrenocortical axis e tali atu i le atuatuvale i tagata ei ai se talafaasolopito o aiga o le ava malosi. I le Ps Psychophysiol. 2006; 58 [PMC free article] [PubMed]
  68. Steptoe A, Ussher M. Smoking, cortisol ma le nicotine. I le Ps Psychophysiol. 2006; 58 [PubMed]
  69. Tapert SF, Baratta MV, Aprantes AM, Brown SA. Vaʻavaʻai mataʻitu o loʻo vavalo ai le aʻafiaga o mea i totonu o tupulaga talavou. J Am Acad Child Adolesc Psych. 2002; 41: 680-686. [PubMed]
  70. Valdez GR, Zorrilla EP, Roberts AJ, Koob GF. O le faʻaaogaina o le corticotropin-releasing factor e faʻagasolo ai le faʻaleleia o le tali atu i le atuatuvale na maitauina i le taimi o le faʻavaveina o le ethanol abstinence. Alu. 2003; 29: 55-60. [PubMed]
  71. Van Cauter E, Shapiro ET, Tillil H, Polonsky KS. Le faʻavae Circadian o le kulukose ma le inisalini tali i meaʻai: sootaga i le cortisol rhythm. Am J Physiol. 1992; 262: E467-E475. [PubMed]
  72. Vanyukov MM, Moss HB, Plail JA, Blackson T, Mezzich AC, Tarter RE. Faailoga faʻapitoa i tamaʻitaʻi taʻumatua ma o latou matua: faʻatasi ma cortisol. Maualuga Resitala. 1993; 46: 9-17. [PubMed]
  73. Wand GS, Dobs AS. Fesuiaiga i le vavalo-hypophalamic-pituitary-toso i le inu malosi malosi o le ava malosi. J Clin Endocrinol Metab. 1991; 72: 1290-1295. [PubMed]
  74. Wand GS, Mangold D, El Deiry S, McCaul ME, Hoover D. Talafaasolopito o aiga o le ava malosi ma le hypothalamic opioidergic gaoioiga. Arch Gen Psychiatry. 1998; 55: 1114-1119. [PubMed]