VTA faʻamalosi i le taimi o le faʻaaogaina ma le faʻasolosolo: Neurons CRF i VTA (2014)

O neurons fai'ai fa'apitoa e nafa ma vaisu o le nicotine

Seia oo mai i le taimi nei, ua manatu o le tagofia o fualaau faasaina e mafua mai i ni faiga eseese se lua i totonu o le faiʻai: o le faiga o taui, e faʻagaoioia pe a faʻaaogaina e se tagata se vailaʻau, ma le faʻalavelave faʻalavelave, faʻagaoioia i le taimi e aveese ai. Ae o se suʻesuʻega fou o loʻo taʻu mai ai o loʻo i ai ni neu maʻoti i le faiga o taui a le faiʻai o loʻo faʻagaoioia i le taimi e lua e faʻaaoga ai ma le alu ese mai le nicotine.

Na maua e tagata suʻesuʻe o neu i le faiga o taui o le faiʻai o loʻo galue i le taimi o le faʻaaogaina o le nicotine ma le faʻamavaeina, faʻapea o le tulimataʻiina o nei neu e mafai ona faʻaitiitia uma ai le maualuga e gaosia e le vailaʻau ma faʻamaʻi faʻamavae.

O le au suʻesuʻe, taʻitaʻia e Olivier George, polofesa lagolago i le Scripps Research Institute (TSRI) i San Diego, CA, fai mai latou te manatu o nei lava neu e mafai ona gaioi i le tali atu i isi mea ua fai ma vaisu. O a latou suʻesuʻega o loʻo lomia i totonu o le api talaaga Natura Neuroscience.

“Afai e mafai ona tatou maua se auala e taulaʻi atu ai na neu i totonu o tagata,” o le tala lea a George, “atonu e mafai ona tatou faaitiitia le 'maualuga' e gaosia e le fualaau faasaina ma faaitiitia ai faailoga o le toesea.”

Fai mai a ia, o loʻo ia faʻamoemoe o le a fesoasoani a latou suʻesuʻega i le atinaʻeina o vailaʻau poʻo le fausiaina o togafitiga faʻavae e faʻatatau i neu.

O loʻo faʻamatalaina e le au suʻesuʻe muamua, o le ventral tegmental area (VTA) - o se vaega o le faiʻai e maua ai neu - naʻo le fesoʻotaʻi ma le faiga o taui ae le o le alu ese. meafaigatā. Na iloa o nei VTA neurons e maua ai le dopamine, o se neurotransmitter e fesoʻotaʻi ma le fiafia.

Ae ui i lea, 5 tausaga talu ai, ina ua galulue Siaosi ma se saienitisi aufaigaluega i le Iunivesite o Toronto, na latou mauaina se peptide popole i le VTA. O le peptide faʻamalosi o loʻo fesiligia e taʻua o le corticotropin-releasing factor (CRF), lea e fesoʻotaʻi ma fāʻatu ma tūlaga faigatā.

Ina ua uma ona toe faia le suega faalua, na maua e le 'au le iʻuga tutusa.

CRF-fausia neu i le VTA faʻagaoioia i le taimi o le faaui i tua

Ina ua maeʻa nei taunuuga ofo, George ma ana uo mai le Salk Institute i La Jolla, CA, na vaʻavaʻai totoʻa i le VTA, faʻaogaina le radioactive RNA faʻailoga e mataʻituina ai le CRF i faʻataʻitaʻiga faiʻai rodent.

Ina ua le mauaina se mea e ese mai le masani, i se tasi aso, na vaaia ai e le au ni togitogi uliuli laiti i luga o le ata X-ray; o neu ia e gaosia ai le CRF na maua i le VTA.

“Afai e te suʻesuʻe i se tusi,” o le tala lea a George, “e lē o iai nei neu i le VTA. O le aso sili lea ona fiafia o la’u galuega.”

Na sosoo ai, na tilotilo le 'au i le matafaioi a nei neurons i le nicotine onāga i vailāʻau e ala i le su'esu'eina o fa'ata'ita'iga o le fai'ai o isumu ma isumu na fa'atupuina Nicotine faalagolago e tutusa ma se tagata e ulaina pepa sikaleti lua i le aso.

Iʻuga na faʻaalia ai o le CRF-producing neurons i le VTA na faʻagaoioia i le taimi o le toesea, ma i luga o le suʻesuʻeina o faiʻai faʻataʻitaʻiga mai tagata, na maua ai e le 'au o loʻo iai nei lava VTA neurons.

O suʻesuʻega muamua na faʻaalia ai o rodents ma tagata na toe foʻi mai tuu le ulaula tapaa e masani ona sili atu le nicotine nai lo le taimi muamua na maua ai. O lea la, na suʻesuʻe e le au suʻesuʻe pe fesoʻotaʻi le gaosiga o le CRF i le VTA i lenei amio e ala i le tulimataʻiina o se kene i totonu o neu e faʻaitiitia ai le gaosiga o le CRF i le taimi o le toesea.

I'uga mai lenei su'ega na fa'aalia ai o rodents e itiiti le CRF i le VTA e le'i fa'ateleina a latou nicotine i le taimi mulimuli ane o le avanoa i le vaila'au.

I le faʻamatalaina o latou sailiga, na fai mai ai George:

“O lena e suia ai le auivi atoa o manatu. E tatau ona tatou toe tilotilo i mea uma, toe foʻi i tua i le 1970s. E mafai pe a e fa'agaoioia na neu, o lo'o ia te oe le faiga o taui o lo'o fa'agaoioia - o lo'o ia te oe lenei euphoria, maualuga lenei - ae i le taimi lava e tasi e te fa'agaoioia ai lenei peptide fa'amamafa."

Na ia faaopoopo mai, o lea ua latou maua se sootaga i le va o le taui ma le atuatuvale faiga, ua ia manatu o faiga uma e lua o loo galulue faatasi o se tasi "faiga faaosofia," lea o le maualuga o le dopamine e uunaia ai se tagata e faaauau pea le ulaula, ae o le atuatuvale o le alu ese e uunaia ai i latou. aua le fiu.

Fomaʻi News i Aso Nei talu ai nei na lipotia mai i se suʻesuʻega na fautuaina e tutusa lava le leaga o le ulaula tapaa ma le ulaula tapaa.

tusia e