Mākaʻikaʻi nā Monkeys no kaʻikeʻana i nā kākiho makamae (2005)

Hiki ke hoʻololiʻia i ka hoʻonāukiuki pilikino i ka hoʻolālā pilikinoE uku paha ʻoe e ʻike i ke kua o ka mōʻī? Lana koʻu manaʻo ʻaʻole. E hiki ana nā mōneka, a manaʻo wau ʻaʻole maikaʻi ia, ʻoiai ke kani weliweli loa nei i ke ʻano o nā mea i pae i ka hale paʻahao ma aneʻi i ka honua kanaka.

Ua ʻike ʻia kahi noiʻi hou e hāʻawi ana nā kāne kāne kāne i nā makana wai i mea e kiʻi ai i nā kiʻi o nā wahine ʻāpala wahine. Ke ala i hoʻonohonoho ʻia ai ka hoʻokolohua, pili ka hana i ka uku ʻana i nā kiʻi, i ʻōlelo nā kānaka noiʻi.

Ua pīhoihoi hoʻi nā mōneka macahes rhesus ma nā kiʻi o nā hoa luna o ka ʻīlio luna, nā primata kūlana kiʻekiʻe. E like paha me ʻoe a iaʻu paha e kūʻai ana i ka makasina People.

ʻO kaʻimi noiʻi, e ho'ākākaʻia ma ka papahana o Malakiʻo Biology, kahi'ē aʻe.

Ua pono i nā kumukūʻai e uku i kēia mau kānaka, ma keʻano o ka waiʻona hou, e kiʻi iā lākou e nānā i nā kiʻi o nā kēpau haʻahaʻa.

ʻO ka pīhoihoi, ʻaʻole i pili pono nā moʻo i ka hoʻokolohua me nā ʻīlio, no laila ʻaʻohe o lākou ʻike pilikino me ka mea wela a ʻo wai hoʻi ʻole.

"No laila, no ka mea, ke kiʻi nei lākou i kēia ʻike ma o ka nānā ʻana - ma o ka ʻike ʻana i nā poʻe ʻē aʻe e launa pū ana," wahi a Michael Platt o ka Duke University Medical Center.

Ma hope aʻe, ua makemakeʻo Platt a me kona mau hoa eʻike i ka hana a nā kānaka i kahi hoʻokolohua like.

"I kēia manawa, he hiki wale nō ke hoʻohālikelike, akā manaʻoʻiʻo mākou e hana ʻia nā hana like i loko o kēia mau moʻo a me ka poʻe," wahi a Platt. "Ma hope o nā mea āpau, he mea nui nā ʻano like like ʻole o ka nohona primate no nā primates nonhuman a me nā kānaka. No laila, i nā hoʻokolohua hou aku, makemake mākou e hoʻāʻo e hoʻokumu i ke ala like e like me ka manaʻo o ka poʻe i ka waiwai i ka loaʻa ʻana o ka ʻike ʻike e pili ana i nā poʻe ʻē aʻe. "

ʻO ka haʻawina, i hoʻolahaʻia i ka Pōʻalima, ua lōʻihi loa ia mai ka hana monkey. Ua kākoʻoʻia e ka National Institute of Mental Health a me ka Cure Autism Now Foundation. ʻO ka pahuhopuʻo ia e aʻo hou aʻe e pili ana i ka hana loea o ka lolo me ka maka i ka kōkuaʻana i nā poʻe maʻi autism.

"ʻO kekahi o nā pilikia nui i ka poʻe me ka autism ka mea ʻaʻole lākou e hoʻonāukiuki loa e nānā i nā kānaka ʻē aʻe," wahi a Platt. "A ke hana lākou, ʻaʻole hiki iā lākou ke nānā i ka ʻikepili e pili ana i ke koʻikoʻi, ka manaʻo a me ka manaʻo o kēlā kanaka."

Hāʻawi nā moʻo "i kumu hoʻohālikelike maikaʻi loa no ka hana ʻana o ka pilikanaka no ka nānā ʻana i nā kānaka maʻamau," wahi a Platt. "A, he kumu hoʻohālikelike ia e hiki ai iā mākou ke hoʻohana e ʻike i nā ʻano neurophysiological o ia mau kumu hoʻoikaika i ke ala hiki ʻole iā mākou ke hana i nā kānaka. ʻO kahi laʻana, hiki iā mākou ke hoʻohana i nā lāʻau e pili ana i nā neural kikoʻī e nānā ai inā hiki iā mākou ke mimic i kekahi o nā hemahema i loaʻa i ka autism i kēia mau holoholona.

ki'i 'atikala


Mālama nā Monkeys i kēlā me kēiaʻike: nā mea i hoʻohālikelikeʻia i nā kiʻi āpau e rhesus macaques.

Curr Biol. 2005 Mar 29;15(6):543-8.

Hōʻuluʻulu Manaʻo

Hoʻohana nā kānaka i kaʻike e hoʻoholo i nā hana hoʻoholo. Ke hoʻohui ka pilina pili kaiaulu i ka kaʻina hoʻoholo, loaʻa ka waiwai i kaʻike e pili ana i nā mea'ē aʻe. Ma nā hui kūpono, ka pilina, ka hoʻomana, a me ke kūlana hānau e hoʻoponopono i nā pilina pilikino a pono e hoʻoikaika i ka waiwai o kaʻike pilikanaka, akā,ʻaʻole i hōʻikeʻia. Maʻaneʻi, hōʻike mākou i nāʻoki i ka manawa kūpono e loaʻa ai nāʻikeʻike e pili ana i nāʻano o nā kiʻi pilikanaka. ʻO Male Rhesus macaques mōhai mōhai no ka manawa kūpono e nānā i nā wāhine i kēlā me kēia manawa a me nā maka o nā kiʻikuhi kiʻekiʻe akā e pono ana i ka hoʻolimalimaʻana i ka wai e nānā i nā maka o nā'ā'ī haʻahaʻa. Ua kūpono loa ka pānahana i nā kumuhana, kūponoʻole i nā kiʻi kūikawā i hōʻikeʻia, a he hapa mua wale nō o ka lōʻihi o nā koho e koho ai i kēlā me kēia kiʻi. Hōʻike kēia mau hōʻikeʻike i nā manaʻo hoʻokeleʻikeʻikepili i kaʻikepili pilikanaka o nāʻikeʻikeʻike a hāʻawi i nā hōʻike hoʻokolohua mua e hoʻonāukiuki nā kiʻikuhi i nā kiʻi o nā mea'ē aʻe e pili ana i ka nohona pili kanaka.

Ke aʻo a pau


ʻO ke neuroendocrinology o ka wahine (2017)