Neurocircuitry of Addiction (2010)

FAʻAALIGA: O le isi iloiloga o vaisu e faʻamatalaina ai auala o vaisu e lua o le lalolagi taʻutaʻua tagata atamamai. Manatua o Nora Volkow o le faʻauluuluga o le NIDA, ma na ia taʻua o vaisu o amioga e aofia ai faiga faʻavae tutusa ma suiga ole faiʻai e pei o vaisu fualaau.


SU'ESU'EGA ATOA - Neuropsychopharmacology. 2010 Ianuari; 35(1): 217–238.

Lomia i luga o le initaneti 2009 Aukuso 26. Tui: 10.1038 / npp.2009.110

George F Koob ma Nora D Volkow

lē faʻatino

O le tagofia o fualaau oona ose ma'i e toe fa'asolo atu i taimi uma lea e fa'aalia i le (1) fa'amalosi e su'e ma inu le vaila'au, (2) leiloa le pulea i le fa'atapula'aina o le taumafaina, ma le (3) tula'i mai o se tulaga le lelei o lagona (fa'ata'ita'iga, dysphoria, popole, itaitagofie) e atagia mai ai se ma'i fa'aoso fa'ama'i pe a taofia le avanoa i le vaila'au. O vaisu o fualaau faasaina ua faʻamatalaina o se faʻafitauli e aofia ai elemene o le impulsivity ma le faʻamalosi lea e maua mai ai se taamilosaga o vaisu tuʻufaʻatasia e aofia ai vaega e tolu: 'inu / inu', 'aveesea / aʻafiaga leaga', ma le 'popole / faʻamoemoe' (manaʻo). O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga a manu ma tagata ua faʻaalia ai vaʻaiga tuʻufaʻatasia e faʻasalalau vaega e tolu o le taamilosaga o vaisu ma elemene autu o le ventral tegmental area ma le ventral striatum e fai ma nofoaga autu mo le binge / intoxication stage, o se matafaioi autu mo le amygdala lautele i le faʻamavaeina. / leaga aʻafiaga tulaga, ma se matafaioi taua i le faʻalavelave / faʻamoemoe mo se fesoʻotaʻiga lautele tufatufaina e aofia ai le orbitofrontal cortex-dorsal striatum, prefrontal cortex, basolateral amygdala, hippocampus, ma le insula e aʻafia i le manaʻo ma le cingulate gyrus, dorsolateral prefrontal, ma pito i lalo pito i luma i le fa'alavelave fa'alavelave. O le suiga i vaisu e aofia ai le neuroplasticity i nei fausaga uma e mafai ona amata i suiga i le mesolimbic dopamine system ma se faʻalavelave o le neuroadaptations mai le ventral striatum i le pito i tua ma le orbitofrontal cortex ma mulimuli ane dysregulation o le cortex prefrontal, cingulate gyrus, ma le amygdala lautele. . O le faʻavasegaina o le neurocircuitry o laʻasaga faʻasolosolo o le maʻi o mea ua fai ma vaisu e fausia ai se faʻavae faʻavae mo le suʻesuʻeina o le molecular, genetic, ma neuropharmacological neuroadaptations e taua i le faʻafitauli mo le atinaʻeina ma le faatumauina o vaisu.

GALUEGA FAATINO

Fa'amatalaga o Vaisu: Fa'aaogā Fualaau Fa'asaina, Fa'asaunoa, ma le Fa'alagolago i Vaisu Ta'amilosaga

O le tagofia o fualaau oona ose ma'i e toe fa'asolo atu i taimi uma lea e fa'aalia i le (1) fa'amalosi e su'e ma inu le vaila'au, (2) leiloa le pulea i le fa'atapula'aina o le taumafaina, ma le (3) tula'i mai o se tulaga le lelei o lagona (fa'ata'ita'iga, dysphoria, popole, itaitagofie) e atagia mai ai se ma'i fa'aoso fa'amalosi pe a taofia le avanoa i le vaila'au (fa'amatalaina o le Substance Dependence e le Fuainumera Faʻailoga ma Fuainumera Faʻamaumauga o Manatu o Mafaufauga [DSM] o le American Psychiatric Association; Koob ma Le Moal, 1997; Laulau 1). O le fa'aaogaina o fualaau fa'asaina i nisi taimi ae fa'atapula'aina e matua'i ese lava mai le fa'atuputeleina o le fa'aaogaina o vaila'au, leiloa o le fa'atonuina o le fa'atapula'aina o le taumafaina o vaila'au, ma le tula'i mai o le su'esu'eina o fualaau fa'asaina e fa'aalia ai vaisu. O le uiga taua o le eseesega i le va o le faʻaaogaina o fualaau faasaina, faʻaleagaina, ma le faʻalagolago ua faʻamalamalamaina e faʻamaumauga o loʻo faʻaalia ai e tusa ma le 15.6% (29 miliona) o le faitau aofaʻi o tagata matutua Amerika o le a faʻaauau pea ona faʻaaogaina fualaau faʻasaina poʻo le faʻasaina i se taimi io latou olaga. , e tusa ma le 2.9% (5.4 miliona) o loʻo faʻaauau pea ona faʻalagolago i vailaʻau faʻasaina (Grant ma Dawson, 1998; Grant 'ua al, 2004). Mo le ava malosi, 51% (120 miliona) o tagata i luga atu o le 12 tausaga o loʻo faʻaaogaina nei, ma o nei tagata faʻaoga o loʻo iai nei, 7.7% (18 miliona) na ausia le taʻiala mo le Faʻaaogaina o le Avanoa poʻo le Faʻalagolago i le Alcohol. Mo le nicotine, i le 2007, e tusa ma le 28.6% (70.9 miliona) Amerika ua ta'i 12 tausaga pe matutua atu o lo'o fa'aogaina nei (masina ua tuana'i) se oloa tapaa, ma o nei tagata fa'aoga nei, 24.2% (60.1 miliona) o tagata ulaula tapaa; 5.4% (13.3 miliona) sikaleti ulaula; 3.2% (8.1 miliona) na fa'aaogaina tapaa e leai se asu; ma le 0.8% (2.0 miliona) ulaula tapaa i totonu o paipa (Faʻasologa o le faʻaaogaina ma le faʻaleleia o le mafaufau, 2008).

Laulau 1

Faʻamatalaga

E ui lava o le tele o suʻesuʻega muamua o le neurobiology o vaisu o fualaau faasaina na taulaʻi i le ogaoga o aʻafiaga o vailaʻau o le faʻaleagaina (e tutusa ma le faʻatusatusaina o le leai o se faʻaaogaina o fualaau faasaina i le faʻaaogaina o fualaau faasaina), o le taulaiga i le taimi nei o loʻo suia i le pulega masani ma suiga ogaoga ma le umi o le neuroadaptive. i le fai'ai e i'u ai i le toe fo'i. O le faʻamoemoega o suʻesuʻega o le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina o le neurobiological o loʻo i ai nei o le malamalama lea i le genetic / epigenetic, cellular, ma le molecular mechanisms e faʻatalanoaina le suiga mai nisi taimi, faʻaaogaina fualaau faʻasaina i le leiloa o le pulea o amioga i luga o le sailia o fualaau faasaina ma le tagofiaina o fualaau faasaina ma le toe faʻafoʻi masani e oʻo lava. pe a uma ona umi le fa'amama lea o se fa'ailoga o vaisu.

O se ta'iala fa'ale-mafaufau-fa'aosofia e maua ai fa'apogai o le fa'amalosia lelei ma le le lelei mo le fa'aaogaina o fualaau fa'asaina o le fa'ata'ita'iga lea o le tagofia o fualaau fa'asaina ei ai vaega uma e lua o fa'alavelave fa'atosina ma fa'alavelave fa'amalosi (Laulau 1). O le fa'aletonu o le fa'atonuina o le fa'atosina o lo'o fa'aalia i le fa'atupula'ia o lagona o le vevesi po'o le fa'aoso a'o le'i faia se gaioiga fa'atopetope ma le fiafia, fa'amalieina, po'o se toomaga i le taimi na faia ai le gaioiga. O faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave e tele lava ina fesoʻotaʻi ma faiga faʻamalosia lelei (American Psychiatric Association, 1994). I se fa'afeagai, o fa'alavelave fa'amalosi e fa'aalia i le popole ma le fa'apopoleina a'o le'i faia se amio fa'amalosi faifaipea ma le toomaga mai le fa'alavelave e ala i le faia o le amio fa'amalosi. O fa'alavelave fa'amalosi e tele lava ina feso'ota'i ma faiga fa'amalosi le lelei ma le fa'aautometi.

O le faʻavaivaia o taamilosaga o le impulsivity ma le faʻamalosi e maua mai ai se taamilosaga o vaisu tuʻufaʻatasia e aofia ai vaega e tolu-pepa / inu, alu ese / aʻafiaga leaga, popole / faʻamoemoe - lea e masani ona pule ai le impulsivity i le amataga ma le faʻamalosi faʻatasi ma le faʻamalosi e pule i le tulaga mulimuli. A o alu ese le tagata mai le impulsivity i le faʻamalosi, o se suiga e tupu mai le faʻamalosia lelei e faʻaosoina ai amioga faʻaosofia i le faʻamalosia le lelei ma le otometi e faʻaosoina ai amioga faʻaosofia (Koob, 2004; Laulau 1). O nei laʻasaga e tolu o loʻo faʻamatalaina o le fegalegaleai ma le tasi ma le isi, faʻateleina le malosi, ma iu ai ina oʻo atu i le tulaga faʻaleagaina ua taʻua o vaisu (Koob ma Le Moal, 1997; Laulau 2). O le suiga mai le fa'aaogaina o fualaau fa'asaina i nisi taimi i vaisu e a'afia ai le neuroplasticity i nei elemene uma ma e mafai ona amata i le fa'aaogaina muamua o fualaau fa'asaina i tagata vaivai po'o tagata ta'ito'atasi i taimi fa'apitoa tau atina'e (eg, talavou; Koob 'ua al, 2008b). O le iloiloga o loʻo i ai nei o loʻo taulaʻi atu i le faiʻai neurocircuitry o loʻo faʻatinoina i laʻasaga taʻitasi o le taamilosaga o vaisu, pe faʻafefea ona suia i le faʻateleina o le faʻaogaina ma vailaʻau o le faʻaleagaina, ma pe faʻafefea ona fegalegaleai e maua ai le tulaga faʻaleagaina ua taʻua o vaisu.

Laulau 2

Fa'ata'ita'iga Falesu'esu'e Manu ma Tagata o Laasaga 'ese'ese ole Ta'amilosaga o Vaisu

Punavai o le Faʻamalosia: Faʻaosofia, Faʻasagaga Faʻasagatau, Faʻamalosia Faʻamatalaga

Suiga i le faaosofiaga mo fualaau faasaina ma taui masani o se vaega autu o vaisu (Laulau 1). Galuega amata e Wikler (1952) fa'amamafaina le aoga o suiga i setete ta'avale e feso'ota'i ma le fa'alagolago (o lo'o ta'ua i inei o vaisu. O mataupu na fa'amatalaina suiga o le fa'amavaeina o se 'fia'ai' po'o mana'oga muamua ma a'afiaga o le morphine i se tulaga e pei o le 'ma'omalie' po'o le fa'amalieina o le mana'oga muamua (Wikler, 1952). E ui lava na finau Wikler e faapea o le faʻamalosia lelei na taofia e oʻo lava i mataupu faʻalagolago tele (faʻataʻitaʻiga, fiafia o le tui o le opioid), o vaisu na maua ai se puna fou o le faʻamalieina, o le faʻamalosia le lelei (Laulau 1).

O le manatu o le faaosofia sa fesootai le mavavaeeseina ma tulaga le mautonu, lagona, po o lagona i le suiga i vaisu e le aʻoaʻoga a le fili o Solomona o le faaosofiaga. Solomona ma Korbit (1974) fa'apea o tulaga fa'alotoifale, fa'afefete, po'o lagona fa'alagona, i le taimi lava e amata ai, e otometi lava ona fa'aogaina e le fatugalemu o neura ma faiga e fa'aitiitia ai le malosi o lagona fa'aletonu. O tali lelei i le fa'aaogaina o fualaau fa'asaina e tupu i se taimi e le'i leva ona tu'uina atu se mea fa'aosofia, fa'afeso'ota'i vavalalata ma le malosi, lelei, ma le umi o le fa'amalosi, ma fa'aalia le fa'apalepale ma le fa'apopoleina po'o le fa'amama. I se fa'atusatusaga, o tali le lelei o le fa'alogona e mulimuli atu i tali lelei o le fa'alogona lelei, e fa'agesegese i le amataga, fa'agesegese ona fa'atupuina i se asymptote, tuai ona pala, ma fa'ateleina pe a fa'aalia pea. O le matafaioi o faiga faʻafeagai e amata vave i le faʻaaogaina o fualaau faasaina, e atagia mai ai suiga i le faiʻai taui ma faʻalavelave faʻalavelave, ma mulimuli ane avea ma se tasi o faʻaosofiaga sili mo le faʻamalosi i le inuina o fualaau faʻasaina i le tulaga o se maʻi faʻamaʻi faʻamalosi.

I totonu o lenei faʻatulagaga, faʻaalia o se faʻamaʻi faʻamaʻi pe a uma ona aveese le faʻaaogaina o fualaau faʻamaʻi, pe faʻamaʻi poʻo le faʻaumiumi, o loʻo faʻamatalaina i tulaga faʻaosofia o le faʻalagolago e pei o le tulaʻi mai o se tulaga faʻalagona le lelei (faʻataʻitaʻiga, dysphoria, popole, itaitagofie) pe a maua. i le vaila'au ua puipuia (Koob ma Le Moal, 2001), nai lo fa'ailoga fa'aletino o le fa'alagolago, lea e foliga mai e pu'upu'u le umi. O le mea moni, o nisi ua finau e faapea o le atinaʻeina o sea tulaga le lelei e mafai ona faʻamatalaina le faʻalagolago e faʻatatau i vaisu (Russell, 1976; faifalaoa 'ua al, 1987) ma o sea tulaga le lelei e saofagā i le faʻamalosi e ala i faiga faʻamalosia le lelei (Koob ma Le Moal, 2005).

O le isi faʻataʻitaʻiga o suiga faʻaosofia e fesoʻotaʻi ma vaisu e mafua mai i le amataga o galuega i luga o le faʻamalosia o le faʻamalosia, faʻamalosiaga faʻaosofia, lagona faʻaalia, ma le maladaptive stimulus-tali aʻoaʻoga, o ia mea uma o loʻo tuʻuina atu i lalo o le faʻaosofia manatu o le faʻamalosi salience. O vaila'au o lo'o fa'amoemoeina e faoa ai faiga i totonu o le fai'ai ua fa'atulaga e ta'ita'i ai manu i fa'aoso fa'amalosi ma le fa'asaoina o le ituaiga. O le manatu fa'aosofia fa'amalosi e iai lona taua fa'aleagaga e pei o se elemene masani o vaisu o vaila'au aua e fa'aiti'itia le taula'i ile su'eina o fualaau fa'asaina ae fa'aalu taui fa'anatura. O le su'esu'ega a le falema'i o tagata ta'ito'atasi o lo'o i ai fa'afitauli o le fa'aaogaina o vaila'au o lo'o i ai se taulaiga e le masani ai ile su'esu'eina o fualaau fa'asaina se'i vagana ai taui fa'alenatura e fetaui lelei ma le fa'aosofiaga o le salience va'aiga.

O le faʻateleina o le faʻamalosi faʻamalosi e maua mai i vailaʻau o le psychostimulant e vave ona aʻa i le faʻafaigofieina o le faʻamalosia ma le sailia o fualaau faasaina (Robbins, 1976; Hill, 1970). O iinei, o le sailia o fualaau faasaina e pulea e se faasologa o fualaau faʻatauvaʻa faʻafefeteina e mafai foi ona galue e pei o ni faʻamalosia faʻamalosi pe a tuʻuina atu o se taunuuga o tali meafaigaluega (Faʻaauau 'ua al, 2008). E to'atele ua finau mai e ala i le a'oa'oina fa'atasi, o le fa'aleleia atili o le fa'aosofiaga o le salience o le a fa'atatau tonu lava i fa'aosofiaga e feso'ota'i ma vaila'au, ma o'o atu ai i le fa'ateleina o le fa'amalosia mo le sailia ma le tagofia o fualaau fa'asaina (Hyman 'ua al, 2006; Kalivas ma Volkow, 2005). O lo'o fa'aauau pea le fa'agaoioia o le fa'aogaina o neural structures o lo'o a'afia i le fa'atumauina o le tulaga fa'aosofia o le salience, ma fa'atupu ai le fa'aletonu o vaisu i le toe fa'afo'i umi.

O le isi va'aiga o le fa'aoso salience e aofia ai le fa'amanino o amioga, e masani ona fuaina o le fa'ateleina o tali o le locomotor i le fa'aaogaina faifaipea o se vaila'au. O le faʻataʻitaʻiga faʻaalia o amioga ua tuʻuina atu ai se malosi tele e suʻesuʻe ai e le gata o le neurocircuitry o vaisu ae o se faʻataʻitaʻiga o le neuroplasticity e ono tupu i le taimi o le suiga mai le faʻaaogaina o fualaau faasaina i vaisu. O iinei, o se suiga i se tulaga faʻaosofia salience, faʻamatalaina o le 'manaʻo' e fesoʻotaʻi ma le faʻaaogaina faʻamalosi, e ese mai i le 'fiafia' e fesoʻotaʻi ma tali faʻafefe, na faʻapea e faʻatuputeleina faʻatuputeleina e ala i le faʻaalia faifaipea i vailaʻau faʻaleagaina (Robinson ma Berridge, 1993).

Suiga i Vaisu: Mamanu o le Inuina o Fualaau, Faʻataʻitaʻiga Manu

O vailaʻau eseese e maua ai mamanu eseese o neuroadaptations faʻatasi ai ma faʻamaʻi faʻamaʻi faʻamaʻi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o mataupu o loʻo fai ma vaisu o le opioid e fetaui ma le tele o tuʻutuʻuga a le DSM mo vaisu, e aofia ai le faʻapalepale mataʻutia ma le faʻateʻaina (faʻailoga masani e fesoʻotaʻi ma le faʻalagolago i le tino) ma le tele o faʻamaoniga e fesoʻotaʻi ma le faʻamalosi faʻamalosi. O se fa'ata'ita'iga o le inuina o fualaau fa'asaina pe ulaina, e aofia ai le 'ona, fa'apalepale, fa'atuputeleina o le inuina, ma le loloto o le dysphoria, fa'alavelave fa'aletino, ma fa'ailoga fa'ate'a somatic i le taimi o le fa'amama. O le popole tele i le mauaina o opioids (manaʻo) e tupu aʻe lea e masani ona muamua atu i faʻailoga somatic o le faʻamavaeina ma e fesoʻotaʻi e le gata i faʻamalosi e fesoʻotaʻi ma le mauaina o le vailaʻau ae faʻapea foʻi ma faʻaosofia e fesoʻotaʻi ma le faʻamavaeina ma le tulaga faʻaosofia. O se mamanu e atiaʻe lea e tatau ona maua ai le vailaʻau e aloese ai mai le ogaoga o le dysphoria ma le le mautonu o le faʻasaʻo. O isi vailaʻau o le faʻaleagaina e mulimulitaʻi i se faʻataʻitaʻiga tutusa ae e ono aofia ai le sili atu o le binge/intoxicity stage (psychostimulants) poʻo le faʻaitiitia o le inupia/ona ma le tele o le alu ese / aʻafiaga leaga ma le faʻalavelave / faʻamoemoe tulaga (nicotine ma cannabinoids).

O le tele o le alualu i luma talu ai nei i le malamalama i le neurobiology o vaisu na maua mai i le suʻesuʻeina o faʻataʻitaʻiga manu o vaisu i vailaʻau faʻapitoa e pei o mea faʻamalosi, opioids, ava malosi, nicotine, ma le Δ9-tetrahydrocannabinol (Δ9-THC). E ui lava e leai se manu faʻataʻitaʻiga o vaisu e faʻataʻitaʻia atoatoa le tulaga o le tagata, faʻataʻitaʻiga manu e faʻatagaina suʻesuʻega o elemene patino o le faagasologa o vaisu fualaau. O ia elemene e mafai ona faʻamalamalamaina i faʻataʻitaʻiga o laʻasaga eseese o le taamilosaga o vaisu (silasila i luga; Laulau 2).

O le alualu i luma o le faʻateleina ma le malosi o le faʻaaogaina o fualaau faasaina o se tasi lea o faʻataʻitaʻiga tele o amioga e faʻaalia ai le atinaʻeina o mea ua fai ma vaisu ma o loʻo i ai le faʻamaoniga faʻatasi ma le DSM: 'O le vailaʻau e masani ona ave i le tele ma sili atu i se vaitaimi umi atu nai lo le mea na fuafuaina' (American Psychiatric Association, 1994). E lua faʻataʻitaʻiga manu, tasi e aofia ai vailaʻau faʻataʻitaʻi-faʻataʻitaʻiina, ma le isi e aofia ai fualaau faʻasaina e le tagata lava ia, ua faʻaaogaina e suʻesuʻe ai aʻafiaga o le toe faʻaaogaina o vailaʻau i luga o le neuroplasticity i le neurocircuits o loʻo taʻua i luga. O le fa'alogoina o amioga e masani lava ona aofia ai le fa'atonuina faifaipea e le tagata su'esu'e o se vaila'au, e masani lava o se psychostimulant, i se si'osi'omaga patino ma o le fua fa'alagolago e masani lava o le gaioiga o le locomotor. I'inei, o manu na maua vaila'au na fa'aalia ai le fa'atupula'ia sili atu o le gaioiga o le locomotor i se fa'afitauli faigata o vaila'au (fa'alogona) nai lo le fa'atonuga na maua na o tui fa'asolosolo o ta'avale.

O se auivi, masalo e sili atu foliga faʻamaonia e faʻataʻitaʻia ai le suiga mai le faʻaaogaina o fualaau faasaina i vaisu, e mafai ona maua i manu faʻataʻitaʻiga o le faʻaumiumi o le faʻaogaina o vailaʻau. Iinei, faʻaaogaina fualaau faʻasaina e le tagata lava ia, faʻalauteleina le avanoa i vailaʻau e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le taumafa i aso (Koob, 2009a). O lea fa'atuputeleina o le pulea e le tagata lava ia na matauina foi i le ava malosi lea e inu tele ai isumu i le taimi e matua'i ma fa'aumi ai le alu ese mai le fa'alagolago i le fa'aaogaina o mea'ai vai tumau po'o le fa'asolo atu o le ausa masani (Gilpin ma Koob, 2008). O manu e fa'alagolago i le 'ava malosi e fa'amoemoeina e maua le maualuga o le 'ava malosi ile toto ile 100-150mg% va'aiga, e tutusa ma le maualuga o lo'o fa'aleagaina e le 'ava malosi. O suiga i le faʻamalosia ma le faʻamalosia o aʻafiaga o le vailaʻau na matauina ina ua maeʻa le faʻalauteleina o avanoa ma le faʻatupuina o le faʻalagolago ma aofia ai le faʻateleina o le tali atu i luma (Koob, 2009a), faʻateleina le toe faʻaleleia o vailaʻau pe a uma ona faʻaumatia, faʻaitiitia le taofiofia i le taimi sini i se faʻataʻitaʻiga auala mo taui fualaau (Deroche-Gamonet 'ua al, 2004), ma faʻateleina le teteʻe i faʻasalaga lea o le a faʻatumauina ai e le manu le maualuga o le faʻasalaga faʻasalaga e maua ai vailaʻau (Vanderschuren ma Everitt, 2004). Pe o le faʻaleleia atili o fualaau faʻasaina ma le avanoa faʻalautele e atagia mai ai le faʻaalia o le taui (poʻo le faʻaosofia o le faʻaosofia) poʻo se tulaga faʻaletonu o taui, poʻo mea uma e lua, o loʻo tumau pea i le talanoaga (Vezina, 2004).

NEUROCIRCUITRY OF ADICTION: NEUROPSYCHOPHARMACOLOGICAL EVIDENCE MAI SU'ESU'EGA MANU

Tulaga o le inupia/ona

O lo tatou malamalama i le neurobiological substrates mo le faʻamalosia o aʻafiaga o vailaʻau o le faʻaleagaina e mafai ona maua i le vave galue i luga o le faʻamaoniaina o se faiga taui i totonu o le faiʻai ma le mauaina o le faʻamalosia o le faiʻai eletise poʻo le intracranial self-stimulation e Olds ma Milner (1954). O le taui faʻaosofia o le faiʻai e aofia ai le lautele o le neurocircuitry i totonu o le faiʻai, ae o nofoaga sili ona maaleale o loʻo faʻamatalaina e pito sili ona maualalo e aofia ai le ala o le medial forebrain fusi lea e faʻafesoʻotaʻi ai le ventral tegmental area (VTA) i le basal forebrain (Olds ma Milner, 1954). O vailaʻau uma o le faʻaleagaina, pe a tuʻuina atu faʻamalosi, faʻaitiitia le faʻaosoina o le faiʻai faʻamaʻi (ie, faʻateleina taui; Kornetsky ma Esposito, 1979) ma pe a faʻatonuina faʻasolosolo faʻatuputeleina faʻailoga tau i le taimi o le faaui i tua (ie, faʻaititia le taui; vaʻai i lalo). E ui lava o le tele o le faamamafa na taulaʻi muamua i luga o le matafaioi a le maualuga o le monoamine system i le medial forebrain bundle i taui, muamua norepinephrine (Stein, 1962) ona sosoo ai lea ma le dopamine (Fou, 1973; Poto, 1978), isi faiga nondopaminergic i totonu o le medial forebrain fusi e manino lava o loʻo i ai se sao taua i le faʻatalanoaina o taui faʻaosofia o le faiʻai (Hernandez 'ua al, 2006). O le mea moni, o le tele o galuega o loʻo fautua mai ai o le faʻagaoioia o le midbrain dopamine system e tele ni matafaioi e tuʻuina atu ai le faʻamalosia o le salience i faʻamalosi i le siosiomaga (Robinson ma Berridge, 1993(Salamone 'ua al, 2007) po'o le fa'agaoioia lautele (Le Moal ma Simon, 1991). Talu ai nei lava, ua faʻaalia ai le manatu e faʻapea o le taimi o le faʻailoga o le dopamine o se mea taua, ma o le taimi sili ona vave o loʻo i ai se sao taua i le taui ma le faʻatusatusaina o taunuʻuga o le amio ma le faʻagaioiina tumau o le faʻamalolo o le dopamine o loʻo i ai se matafaioi faʻapitoa i totonu. tu'uina atu se aafiaga fa'aagaaga i faiga fa'apitoa e fa'atatau i amioga (Schultz, 2007). O le galue i le vaega o le malosi faʻamalosia o aʻafiaga o vailaʻau o le faʻaleagaina e lagolagoina ai lenei manatu lea e taua tele ai le mesolimbic dopamine system mo le faʻamalieina o aʻafiaga o vailaʻau o le psychostimulant ae o loʻo i ai se galuega e sili atu ona mafai mo vailaʻau uma o le faʻaleagaina.

O mea taua tele o vailaʻau psychostimulant ua leva ona iloa e faʻalagolago i le faʻagaoioia o le mesolimbic dopamine system, ae o le faʻagaoioia o lenei faiga e le taua tele mo le faʻamalosia malosi o aʻafiaga o isi vailaʻau o le faʻaleagaina (Koob, 1992; Nestler, 2005; Hnasko 'ua al, 2005). Neurotoxin-filifili manu'a o le mesocorticolimbic dopamine system poloka le faʻamalosia o aʻafiaga o cocaine ma -amphetamine (McGregor ma Roberts, 1993). I le faʻatusatusaga, o manuʻa faʻapitoa o le dopamine i totonu o le nucleus accumbens ma le 6-hydroxydopamine na le mafai ona poloka heroin poʻo le ethanol le pulea e le tagata lava ia, lagolagoina lenei manatu (Koob ma Le Moal, 2006).

Faʻaaogaina o le metotia o le pulea e le tagata lava ia intracranial (Laulau 1) ma le fa'anofoina o nofoaga i totonu o le tino (Laulau 1), o opioids ma le ava ua fa'aalia e tu'u sa'o lava i le VTA. Opioids e maua mai ai le mea e fiafia i ai pe a tui ile VTA. Opioids, phencyclidine, ma psychostimulants o loʻo tuʻuina saʻo e le tagata lava ia i totonu o le nucleus accumbens, ma o le psychostimulants e maua ai se mea e fiafia i ai pe a tui i totonu o le nucleus accumbens. Cocaine ma le phencyclidine e tu'u sa'o lava i totonu o le pito i luma (cortex).McBride 'ua al, 1999). O le mesolimbic dopamine system o loʻo faʻagaoioia e ala i le faʻaogaina o le opioids, ethanol, nicotine, ma le Δ9-THC (Di Chiara ma Imperato, 1988).

O le pulea e le tagata lava ia o le nicotine e poloka e le neurotoxin-specific lesions o le mesocorticolimbic dopamine system, ma o le gaioiga o le neuropharmacological ua faʻamaonia e ala i le faʻaogaina o le nicotinic receptor o le tuʻuina atu o le dopamine i totonu o le VTA ma faʻapea foʻi i totonu o le nucleus accumbens (Watkins 'ua al, 2000). Ae ui i lea, o le taui o le nicotine e fuaina i le mea e fiafia i ai nofoaga e foliga mai e tutoatasi mai le mesocorticolimbic dopamine system (Laviolette 'ua al, 2002). O isi mea e aʻafia i le taui o le nicotine e aofia ai mea faʻaoga cholinergic i le pedunculopontine nucleus (Yeomans ma Baptista, 1997). I le VTA, fa'agaoioia o le β2 subunit o nicotinic receptors e foliga mai e taua tele mo le faʻagaina o le nicotine o neurons dopamine (Mameli-Engvall 'ua al, 2006). Neuropharmacological suʻesuʻega i cannabinoids ua aʻafia uma le cannabinoid ma le opioid masini. Opioid ma cannabinoid CB1 e poloka e tagata tetee le pulea e le tagata lava ia o le Δ9-THC i manuki squirrel (Justinova 'ua al, 2003). E tutusa ma isi vailaʻau o le faʻaleagaina, Δ9-O le pulega a le THC e faʻagaoioia le tuʻuina atu o le dopamine i totonu o le atigi nucleus accumbens (Tanda 'ua al, 1997).

O le mea lea, o vailaʻau uma o le faʻaleagaina e faʻagaoioia ai le mesolimbic dopamine system, ae o le tele o faʻamaoniga e taʻu mai ai o le faʻamalosia o le dopamine-tutoatasi e tupu i le maualuga o le nucleus accumbens, e faʻaalia ai le tele o mea e faʻaogaina i le faʻagaoioia o le faʻamalosia o le faʻamalosi i totonu o nei faiʻai.Koob, 1992; Nestler, 2005).

O le totonugalemu o le amygdala (CeA) o loʻo i ai foi se galuega autu i le faʻamalosia malosi o gaioiga o vailaʻau o le faʻaleagaina. Microinjections o le dopamine D1 tagata fa'afeagai i totonu o le CeA poloka cocaine pulea e le tagata lava ia (Caine 'ua al, 1995; McGregor ma Roberts, 1993). Le nofoaga sili ona maaleale mo γ-aminobutyric acid (GABA) ma le opioid antagonism o le ava malosi tautala le pulea e le tagata lava ia i isumu le faalagolago o le CeA (Hyytia ma Koob, 1995; Heyser 'ua al, 1999). Manu'a o le poloka CeA o le tu'u gutu e le tagata lava ia o le ava malosi (Moller 'ua al, 1997). Serotonin-3 antagonists ua tui i totonu o le CeA poloka oral ethanol le pulea e le tagata lava ia i isumu e le faalagolago, o se aafiaga e ono aʻafia ai le gafatia o le serotonin-3 antagonists e poloka ai le faʻamalolo o le dopamine (dopamine).Dyr ma Kostowski, 1995).

O se galuega tele mai le nucleus accumbens e o'o atu i le ventral pallidum/substantia innominata. O le ogatasi ma le nucleus accumbens o se mea autu mo le taui o fualaau faasaina, o manua o le ventral pallidum e sili ona aoga i le taofia o le faaosofia e galue mo cocaine intravenous ma intravenous heroin (Hubner ma Koob, 1990; Robledo ma Koob, 1993). E le gata i lea, poloka poloka o le dopamine ma le GABAA o mea e tali atu i totonu o le ventral pallidum e poloka ai le fa'amalosia o a'afiaga o le ava malosi (Melendez 'ua al, 2004; Iuni 'ua al, 2003). O le mea lea, o elemene o le pallidum ventral atonu e le gata ina taua mo le faʻaogaina atili o le faʻailoga o le taui o fualaau faasaina ae e mafai foi ona faʻaogaina saʻo e fualaau o le faʻaleagaina.

O le dorsal striatum e foliga mai e leai se sao tele i le faʻamalosia malosi o aʻafiaga o le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina ae foliga mai e faʻafaigaluegaina i le taimi o le atinaʻeina o le faʻamalosia o fualaau faasaina (Faʻaauau 'ua al, 2008). 6-Hydroxydopamine lesions o le dorsal striatum e le poloka ai le gaioiga o le locomotor faʻaosoina poʻo le puleaina e le tagata lava ia cocaine (Roberts, 1992) ae fai poloka le amio fa'atupu fa'atupu fa'ama'i (amphetamine).Kelly ma Iversen, 1976; Creese ma Iversen, 1974). Fa'aaogaina o se fa'atonuga lona lua (Laulau 1), o manuʻa o le nucleus accumbens ma le amygdala basolateral na poloka ai le mauaina o le suʻega koko (Whitelaw 'ua al, 1996). I se tulaga talitutusa, pe a filifilia le nucleus accumbens core i le tasi itu o le faiʻai ma tuʻufaʻatasia ma le dopamine receptor blockade i le contralateral dorsal striatum, e leai se aafiaga na matauina i manu i le taimi lava na maua ai, ae na matua faʻaitiitia ai le sailiga o cocaine na matauina i isumu ma fale mautu. tali atu i se faasologa lona lua (Belin ma Everitt, 2008). O nei faʻaiʻuga e taʻu mai ai o le pito i tua e mafai ona i ai se sao itiiti i le malosi faʻamalosia o aʻafiaga o vailaʻau o le psychostimulant ae o se matafaioi taua i le suiga i le faʻaaogaina faʻamalosi (Faʻaauau 'ua al, 2008).

O faʻamatalaga faʻatasi ai ma isumu tuʻituʻi e maua ai foʻi faʻamatalaga autu i le matafaioi a le dopamine i le tauia o aʻafiaga o fualaau faʻaleagaina. O isumu ua suia fa'aneneanea e homozygous ma le leai o se dopamine D1 e le fa'aaogaina e le tagata lava ia cocaine (Caine 'ua al, 2007). E ui lava o le lipoti muamua o le dopamine transporter (DAT) knockout isumu na faaauau pea ona pulea e le tagata lava ia cocaine (Rocha 'ua al, 1998) na fesiligia le galuega a le DAT i le faʻamalosia o aʻafiaga o cocaine, o se suʻesuʻega talu ai nei na faʻaalia ai o manu transgenic na faʻaalia le DAT e leʻi fusifusia le cocaine ae o loʻo galue e pei o le dopamine reuptake carrier e leʻi faʻaalia ai le taui o le cocaine e fuaina i nofoaga e fiafia i ai (Chen 'ua al, 2006a). O nei fa'ai'uga e lagolagoina ai le manatu o se sao taua a le DAT i le fa'amalosia o a'afiaga o cocaine.

I luga o le faʻavae o lenei tuʻufaʻatasiga, na tuʻuina atu ai se taamilosaga neurobiological mo le taui o fualaau faasaina (Koob, 1992) lea ua fa'alauteleina ma fa'alauteleina (Koob ma Nestler, 1997; Ata 1). O le amataga mo le ta'amilosaga taui o le fa'auluuluga o le vaeluagalemu, e aofia ai filo myelinated e feso'ota'i fa'atasi le tubercle olfactory ma le nucleus accumbens ma le hypothalamus ma le VTA (Nauta ma Haymaker, 1969) ma aofia ai auala o le monoamine alu aʻe e pei o le mesocorticolimbic dopamine system.

Ata 1

Vaega Sagittal e ala i se faiʻai rodent sui e faʻaalia ai ala ma faʻaogaina faiga e aʻafia ai i gaioiga faʻamalosia malosi o fualaau faʻatau. Cocaine ma amphetamines e faʻagaoioia le tuʻuina atu o le dopamine i totonu o le nucleus accumbens ma ...

O le uluai gaioiga o le taui o fualaau faasaina na faʻamoemoeina e faʻalagolago i le tuʻuina atu o le dopamine i le nucleus accumbens mo cocaine, amphetamine, ma le nicotine; O le opioid peptide receptor activation i le VTA (dopamine activation) ma le nucleus accumbens (tutoatasi o le dopamine activation) mo opiates; ma GABAA faiga i totonu o le nucleus accumbens ma amygdala mo le ava malosi. O le nucleus accumbens o loʻo faʻatulagaina lelei e maua ai faʻamatalaga taua limbic mai le amygdala, frontal cortex, ma le hippocampus lea e mafai ona liua i gaioiga faʻaosofia e ala i ona fesoʻotaʻiga ma le extrapyramidal motor system. O le mea lea, o se matafaioi taua mo le nucleus accumbens na faʻavaeina mo le faʻamalosia malosi o aʻafiaga o vailaʻau, faʻatasi ai ma se lagolago lagolago mo le CeA ma le ventral pallidum (Faʻafanua 1 ma ma 2a2a).

Ata 2

Neural circuitry e fesoʻotaʻi ma vaega e tolu o le taamilosaga o vaisu. (a) Laasaga o le inupia/ona. O le faʻamalosia o aʻafiaga o vailaʻau e mafai ona faʻaogaina ai neurotransmitters taui ma faiga faʻafesoʻotaʻi i totonu o le nucleus accumbens atigi ma le ogatotonu ona faʻaogaina lea. ...

Tu'u i tua/Aafiaga Leaga Laasaga

O le vaega neuroanatomical ua taʻua o le amygdala lautele (Heimer ma Alheid, 1991) e mafai ona fai ma sui o se mea faʻapitoa masani faʻapipiʻi faʻapipiʻi faiga faʻaoso-faʻalavelave faiʻai ma faiga faʻaogaina faʻamalosi e maua ai lagona le lelei e faʻamalosia ai le faʻamalosia o faiga e fesoʻotaʻi ma le atinaʻeina o vaisu. O le amygdala lautele e aofia ai le CeA, moega o le stria terminalis (BNST), ma se sone suiga i le ogatotonu ( atigi ) subregion o le nucleus accumbens (Ata 2b). O nei itulagi ta'itasi o lo'o i ai le cytoarchitectural ma le fa'asologa tutusa (Heimer ma Alheid, 1991). O le amygdala lautele e mauaina le tele o afferents mai fausaga limbic e pei o le basolateral amygdala ma le hippocampus ma auina atu efferents i le vaega ogatotonu o le ventral pallidum ma se vaʻaiga tele i le lateral hypothalamus, ma faʻamalamalama atili ai vaega patino o le faiʻai e faʻafesoʻotaʻi le limbic masani (lagona) fausaga fa'atasi ma le gaosiga o masini afi extrapyramidal (Alheid 'ua al, 1995). O le amygdala lautele ua leva ona manatu e iai se matafaioi taua e le gata i le faʻafefe o le fefe (Le Doux, 2000) ae faʻapea foʻi i le vaega faʻalagona o le faʻaogaina o tiga (Neugebauer 'ua al, 2004).

I totonu o le fa'aogaina o le neuroadaptation i le fa'a'umi'umi o fualaau fa'asaina e aofia ai le fa'aitiitia o galuega a le neurotransmitter system i totonu o le neurocircuits o lo'o a'afia i a'afiaga fa'amalosia o fualaau fa'asaina. O se tasi o manatu iloga o le dopamine system e faʻafefeteina i vaega taua o le taamilosaga o vaisu, e pei o le alu ese, ma taʻitaʻia ai le faʻaitiitia o le faʻaosofia mo faʻamalosi e le o ni fualaau ma faʻateleina le lagona i le faʻaaogaina o fualaau faasaina (Melis 'ua al, 2005; vaʻai suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o faiʻai i lalo). O le aveeseina o le psychostimulant i tagata e fesoʻotaʻi ma le vaivai, faʻaitiitia le lagona ma le faʻaletonu o le mafaufau, ma i manu e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le faʻaosofia e galue mo taui masani (Barr ma Phillips, 1999) ma fa'aitiitia le gaioiga o le locomotor (Pulvirenti ma Koob, 1993), a'afiaga o amioga e ono a'afia ai le fa'aitiitia o le galuega o le dopaminergic. O manu i le taimi o le faʻamavaeina o le amphetamine na faʻaalia le faʻaitiitia o le tali atu i luga o se faʻasologa faʻasolosolo-fuainumera mo se vaifofo suamalie, ma o lenei faʻaititia o le tali na toe faʻafoʻi e le dopamine partial agonist terguride (Orsini 'ua al, 2001), o loʻo fautua mai ai o le maualalo o le leo o le dopamine e saofagā i le faʻamalosia o le le atoatoa e fesoʻotaʻi ma le faʻamavaeina o le psychostimulant. O le faʻaitiitia o le gaioiga o le mesolimbic dopamine system ma faʻaititia i le serotonergic neurotransmission i totonu o le nucleus accumbens e tupu i le taimi o le toesea o fualaau faʻasaina mai vailaʻau tetele uma o le faʻaleagaina i suʻesuʻega manu (Rossetti 'ua al, 1992; Weiss 'ua al, 1992, 1996).

O le vaega lona lua o le faaui i tua / le afaina o le tulaga o se neuroadaptation i le va o le tino lea e mafai ai ona faʻaogaina faiga faʻapitoa o le neurochemical e aofia ai i le faʻalavelave faʻalavelave i totonu o le neurocircuitry o le faʻalavelave o le faiʻai ma faiga faʻafefe i se taumafaiga e foia le masani ai o le faʻalavelave. vaila'au e toe fa'afo'i ai galuega masani e ui ina iai le vaila'au. O le hypothalamic-pituitary-adrenal axis ma le faiʻai stress / aversive system faʻasalalau e le corticotropin-releasing factor (CRF) o loʻo faʻagaoioia i le taimi e alu ese ai mai le faʻaaogaina masani o vailaʻau tetele uma ma le faʻaleagaina, faʻatasi ai ma se tali masani o le maualuga o le hormone adrenocorticotropic, corticosterone, ma amygdala CRF i le taimi o le faʻamaʻi ese (Koob, 2008; Koob ma Kreek, 2007). O le fa'ate'a fa'afuase'i mai vaila'au fa'asua'ina uma e maua mai ai fo'i se tulaga fa'afefe po'o le popole-pei o le CRF ma isi faiga fa'apopoleina (e aofia ai auala noradrenergic) ei ai matafaioi taua.

E mafai ona fuaina a'afiaga fa'aoso fa'agae'etia o le fa'amuta o vaila'au e fa'aaoga ai le fa'aogaina o le nofoaga (lima 'ua al, 1988), ma o le opioid partial agonist buprenorphine dose e fa'alagolago lava i le fa'aitiitia o le fa'afefe o le nofoaga e maua mai i le fa'alumaina o le opioid. Fa'atonuga fa'apitoa ole CRF1 fa'afeagai tali ma le fa'atonuina o le intracerebral o le peptide CRF1/ CRF2 na fa'aitiitia fo'i e le tagata fa'afeagai le fa'ate'a ese o le opioid i nofoaga (Stinus 'ua al, 2005; Heinrichs 'ua al, 1995). O tagata faʻalavelave faʻaleaganuʻu faʻapitoa e tuʻuina saʻo atu i totonu o le BNST poloka le faʻaaogaina o le opioid-faʻaosoina nofoaga faʻafefe, e faʻaalia ai le taua o le faʻaosofia o le noradrenergic i tali faʻalavelave e mulimuli mai i le faʻaaogaina o fualaau faasaina (Delfs 'ua al, 2000). O le mea moni, o vailaʻau masani e faʻaaogaina e togafitia ai le toesea o le tino i tagata faʻaleagaina heroin ma ava malosi e aofia ai α- vaila'au fa'aadrenergic (fa'ata'ita'iga, clonidine) e taofia ai le tu'uina atu o le noradrenergic ma fa'aitiitia ai nisi fa'ailoga o le ava malosi ma le heroin.

O le isi sui tauva mo a'afiaga leaga o le fa'amavaeina o vaila'au o le dynorphin. O le tele o faʻamaoniga e faʻaalia ai o le dynorphin e faʻateleina i totonu o le nucleus accumbens i le tali atu i le faʻamalosia o le dopaminergic ma, i le isi itu, o le faʻaogaina o le dynorphin system e mafai ona faʻaitiitia ai le gaioiga o le dopaminergic. κ-Opioid agonists e faʻafefe, ma cocaine, opioid, ma le faʻamaʻiina o le ethanol e fesoʻotaʻi ma le faateleina o le dynorphin i totonu o le nucleus accumbens ma / poʻo le amygdala (Koob, 2008). O se tuusaunoaga o le salvidorin A, o le a κ-agonist fa'aleagaina e tagata, ae e ono atagia ai ona aafiaga hallucinogenic nai lo so'o se mea fa'afiafia (Gonzalez 'ua al, 2006).

O le isi tali masani i le va o le faiga o le ave'esea ma le fa'aumiumi o le fa'asao mai vaila'au tetele uma o le sauaina o le fa'aalia o tali pei o le popole. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le alu ese mai le faʻaaogaina faifaipea o cocaine e maua ai se tali e pei o le faʻalavelave i le suʻega maualuga faʻatasi ma le paso ma le puipuiga o le tanu, o ia mea uma e lua e fesuiaʻi e le CRF antagonists. E faʻapea foʻi, o le faʻamavaeina o le ethanol e maua ai le popole-pei o amioga e fesuiaʻi e le intracerebroventricular pulega o le CRF.1/ CRF2 peptidergic antagonists, pulega faʻapitoa o se CRF mole laʻititi1 tagata tetee, ma le microinjection o se peptidergic CRF1/ CRF2 tagata tetee i le amygdala (Mea malie 'ua al, 2006; Koob, 2008). CRF antagonists injected intracerebroventricularly poʻo faiga faʻapitoa foi e poloka ai le malosi o le popole-pei o tali i faʻalavelave faʻalavelave na matauina i le taimi umi o le aloese mai le ethanol tumau, ma o aʻafiaga o le CRF antagonists ua faʻaogaina i le CeA (Koob, 2008). O le alu ese mai le nicotine e maua mai ai tali e pei o le popole lea e fesuiaʻi foi e le CRF antagonists (Tucci 'ua al, 2003; George 'ua al, 2007).

O le mea lea, e fesoʻotaʻi faʻatasi ma suiga i totonu o le tino i le faʻaitiitia o le gaioiga o le dopaminergic i le mesolimbic dopamine system ma le va o le faʻaogaina o le neurotransmitter system e faʻaalia ai le atuatuvale ma le popole e pei o le CRF ma le dynorphin. O isi neurotransmitter system o loʻo iloa e aʻafia i le faʻaleagaina o lagona o aʻafiaga faʻaosofia o le toesea o fualaau faasaina e aofia ai le norepinephrine, vailaʻau P, vasopressin, neuropeptide Y (NPY), endocannabinoids, ma le nociceptin (Koob, 2008).

Tulaga Fa'anatinati/Tali'i (Craving).

O le faʻalavelave / faʻamoemoe poʻo le tuʻinanau o le taamilosaga o vaisu ua leva ona faʻataʻitaʻiina e avea ma elemene autu o le toe faʻafoʻi i tagata ma faʻamatalaina vaisu o se maʻi toe faʻasolo masani. E ui lava e masani ona fesoʻotaʻi ma le fausiaina o le tuʻinanau, tuʻinanau taʻitasi ua faigata ona fuaina ile falema'i (Tiffany 'ua al, 2000) ma e masani ona le fetaui lelei ma le toe foʻi. Ae ui i lea, o le laasaga o le taamilosaga o mea ua fai ma vaisu lea e toe faʻafoʻi ai e le tagata le amio suʻesuʻe fualaau faʻasaina pe a maeʻa le faʻasaʻo o loʻo tumau pea le taulaʻi luʻitau mo le neurobiological mechanisms ma le atinaʻeina o vailaʻau mo togafitiga. O faʻataʻitaʻiga manu o le tuʻinanau e mafai ona vaevaeina i ni vaega se lua: o le suʻeina o fualaau faʻasaina e faʻaosoina e fualaau faʻasaina poʻo faʻaosofiaga faʻatasi ma le inuina o fualaau faasaina, ma le sailia o fualaau faasaina e mafua mai i se faʻalavelave matuia poʻo se tulaga faʻalagona le lelei o totoe, e masani lava o se tulaga o le atuatuvale, e taʻua o le faʻamaʻi umi. (tagai Suiga i vaisu: mamanu o fualaau faasaina, vaega o manu).

O le tele o faʻamaoniga mai suʻesuʻega a manu o loʻo taʻu mai ai o le toe faʻaleleia o fualaau faasaina e faʻaogaina i le medial prefrontal cortex / nucleus accumbens / ventral pallidum circuit e faʻasalalau e le neurotransmitter glutamate (McFarland ma Kalivas, 2001). I se faʻatusatusaga, o le toe faʻaleleia o le faʻailoga e foliga mai e aofia ai le amygdala basolateral e avea o se mea taua tele ma se faʻaogaina faʻaogaina i luma e ala i le faʻaogaina o le cortex muamua o loʻo aʻafia i le toe faʻaleleia o fualaau faasaina (Everitt ma Wolf, 2002; Weiss 'ua al, 2001). O le fesoʻotaʻiga o faʻamalosi muamua e le tutusa faʻatasi ma le faʻamavaeina o le opioid (faʻamavaeina faʻamavae) e faʻalagolago tele foi i le amygdala basolateral (Schulteis 'ua al, 2000), ma o ia fa'aosofiaga e ono i ai se taua fa'aosofia (Kenny 'ua al, 2006). O suiga o le neurocircuitry e fesoʻotaʻi ma le toe faʻafoʻiina o vailaʻau ma faʻailoga pe a uma ona faʻaumatia ua fesoʻotaʻi atu i se auala glutamatergic mai le pito i luma o le cortex i le nucleus accumbens core, le dopamine projection mai le VTA i le medial prefrontal cortex, ma le GABA projection mai le nucleus accumbens. i le ventral pallidum (Kalivas ma O'Brien, 2008).

I se faʻatusatusaga, o le faʻamalosia o le toe faʻaleleia o vailaʻau e tali atu i faʻataʻitaʻiga manu e foliga mai e faʻalagolago i le faʻagaoioia o le CRF ma le norepinephrine i elemene o le amygdala lautele (o le CeA ma le BNST; mo iloiloga, vaʻai. Shaham 'ua al, 2003; Shalev 'ua al, 2002). Faʻasaʻo umi, e tele faʻamatalaina i faʻataʻitaʻiga o le faʻalagolago i le ava malosi, e foliga mai e aofia ai le faʻaogaina o le glutamatergic ma le CRF system, masalo i le amygdala lautele, e ui lava i se tulaga tele o loʻo tumau pea le suʻesuʻeina (de Witte 'ua al, 2005; Valdez 'ua al, 2002).

O mataupu a le tagata ma vaisu o le cocaine o loʻo faʻaalia ai le faʻaleagaina o galuega i galuega e aofia ai le gauai, fetuutuunai o le mafaufau, ma le tolopoina o le faʻaitiitia o taui e faʻatalanoaina e le medial ma le orbital prefrontal cortices, faʻapea foʻi ma le faʻaogaina o le vaʻaia, tautala, ma le faʻaogaina o mafaufauga e faʻatalanoaina e le hippocampus, ma o nei faaletonu e mafai ona valoia taunuuga le lelei o togafitiga (Aronaovich 'ua al, 2006; Bolla 'ua al, 2003). O suʻesuʻega tutusa a manu o le orbitofrontal, prefrontal cortex, ma le hippocampus i vaisu e faʻaaoga ai faʻataʻitaʻiga manu ua amata ona faʻaalia nisi o faaletonu o loʻo atagia i suʻesuʻega a tagata. O le cocaine fa'ata'ita'iina e le tagata su'esu'e na maua ai ni fa'aletonu i le a'oa'oina o le suiga (o se galuega fa'asolosolo i luma) i isumu ma manuki (Jentsch 'ua al, 2002; Schoenbaum 'ua al, 2004; Calu 'ua al, 2007). Masalo e sili atu le faʻamalosia, o manu na faʻatagaina avanoa faʻalautele, ae le faʻatapulaʻaina le avanoa, i cocaine na faʻaalia ai le le atoatoa i le mafaufau galue (o se galuega faʻalagolago i luma o le cortex), galuega faʻaauau le gauai atu (o se galuega faʻalagolago i luma-cortex), ma se galuega e iloagofie ai mea. (se galuega fa'alagolago ile hippocampus; Briand 'ua al, 2008a, 2008b; George 'ua al, 2008). I se tasi suʻesuʻega (Briand 'ua al, 2008a), o nei faaletonu na fesoʻotaʻi ma se faʻaititia tele o le dopamine D2 e tali atu le mRNA i totonu o le ogatotonu ma le orbital prefrontal cortices, o se matauga e ogatusa ma suʻesuʻega ata o tagata. O le mea lea, o suʻesuʻega a manu e faʻaaoga ai faʻataʻitaʻiga o pulega faʻamalosi faʻamalosi ua amata ona faʻaalia le le atoatoa e fesoʻotaʻi ma vaisu cocaine tagata (silasila suʻesuʻega a le tagata: ata ma neuropsychopharmacology).

SU'ESU'EGA TAGATA: FA'ATA'IGA MA NEUROPSYCHOPHARMACOLOGY

E pei ona taʻua i luga, o faʻamaoniga mai suʻesuʻega faʻapitoa ma suʻesuʻega faʻapitoa e taʻu mai ai o vaisu e fai ma sui o le neuroadaptations faʻasolosolo. O le i'uga, o se faiga fa'atopetope muamua e liliu fa'amalosi ma avea (i'u ai) fa'ama'i ma toe fo'i. O galuega mai suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga ua tuʻuina atu ai faʻamaoniga o lenei suiga e aofia ai le toe faʻatulagaina o neuronal circuits e faʻatautaia (1) taui ma le faʻaosofia; (2) manatua, faatulagaina, ma masani; (3) galuega fa'atino ma le fa'atonuina; (4) fa'afeso'ota'i ma fa'ailoa e le tagata lava ia; ma le (5) fa'alavelave fa'alavelave. O lenei suiga e matua'i a'afia lava i mea tau kenera, atina'e, ma le si'osi'omaga ma a latou fegalegaleaiga malosi, lea o le a fuafua ai le ala ma le ogaoga o vaisu.

E tutusa ma suʻesuʻega faʻapitoa, o le faʻavasegaina o vaega e tolu i le faʻaauau pea o mea ua fai ma vaisu i tagata (ona, alu ese, ma le manaʻo / toe faʻafoʻi) na aoga. O vaega o lo'o mulimuli mai o lo'o fa'amatalaina ai nei la'asaga ma nisi o feso'ota'iga neuronal talafeagai o lo'o i lalo.

Tulaga o le inupia/ona

O le tele o mataupu o vaisu e afua mai i le fa'aleagaina o vaila'au o lo'o sailia ona o a latou mea fa'aleagaga. Peita'i, o le fa'ata'ita'iga o vaila'au e afua mai fo'i i a'afiaga fa'amalosia o le fa'aaogāina o fa'alapotopotoga fa'aagafesoota'i (omiga a tupulaga) fa'atasi ai ma le fa'agasologa mulimuli ane o le fa'aosofiaga i le inuina o le vaila'au mo ona a'afiaga fa'amalosia. E le masani ai, o le fa'aaogaina muamua o se vaila'au e mafai ona feso'ota'i ma ona mea fa'asoifua maloloina (e pei o le opiate analgesics mo le tiga po'o mea fa'aosofia mo le fa'aletonu o le tino). E pei ona faʻaalia i suʻesuʻega faʻapitoa, o se elemene autu o le faʻamalosia o aʻafiaga o vailaʻau e talia lautele e aofia ai lo latou gafatia e faʻaosoina ai le tele o faʻaopoopoga i le extracellular dopamine i vaega limbic (e aofia ai le nucleus accumbens). E ui lava o le pulea e le tagata lava ia o fualaau faasaina o se faʻataʻitaʻiga lelei manu mo le inuina o fualaau faasaina, o le faʻaaogaina o faʻataʻitaʻiga manu e iloilo ai le faʻaogaina o le faʻaogaina o le dopamine faʻatupu fualaau faasaina e faigata. O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o le faiʻai i tagata na avea ma meafaigaluega i le faʻaalia o le faʻatupuina o fualaau oona i le dopamine i totonu o le striatum (e aofia ai le ventral striatum lea o loʻo i ai le nucleus accumbens) e fesoʻotaʻi ma faʻamatalaga autu o le taui (eg, fiafia, maualuga, euphoria; Volkow 'ua al, 1996b). E le gata i lea, o nei suʻesuʻega ua faʻaalia ai o suiga vave o le dopamine e fesoʻotaʻi ma le manatu faʻapitoa o le taui, ae o le faʻagesegese ma le mautu o le dopamine faʻateleina e le faʻaosofia ai nei tali taua (Grace, 2000; Volkow ma Swanson, 2003).

O mea tau pharmacokinetic o vailaʻau, lea e aʻafia ai le saoasaoa o le tuʻuina atu i totonu o le faiʻai faʻapea foʻi ma le umi oa latou gaioiga, o elemene autu ia o latou gafatia. O mea tau Pharmacokinetic e fuafua ai tui, ala o le fa'atonuina, ma le fa'atele o le fa'aaogaina o vaila'au i totonu o se mea na tupu. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻatusatusaga o le faiʻai pharmacokinetics o cocaine ma le methamphetamine e faʻaalia ai e vave ona oʻo uma i le faiʻai (e ui lava e sili atu le vave o le cocaine nai lo le methamphetamine) ae o le cocaine e alu ese mai le faiʻai e sili atu le vave nai lo le methamphetamine (Ata 3). O lenei eseesega e fesoasoani e faʻamatalaina pe aisea e inu ai cocaine i le 30-60min i le taimi o le inupia, ae o le methamphetamine e inu i le lua itula (Fowler 'ua al, 2008). E fesoasoani foi le taua o pharmacokinetics e faamatala ai pe aisea e tui ai, ulaina, pe manava le tele o fualaau faasaina (sei vagana ai le ava malosi). O auala nei e mafai ai ona vave tu'uina atu le vaila'au i le fai'ai nai lo le tu'u gutu (Volkow 'ua al, 2000). E fesoasoani foi le Pharmacokinetics e faamatala ai pe aisea e le masani ai ona manatu o fualaau faaosofia e pei o le methylphenidate po o le amphetamine, lea e faateleina ai le dopamine, e faamalosia pe a inu tautala e pei ona faatonuina mai togafitiga (Chait, 1994; Volkow 'ua al, 2001b).

Ata 3

Ata fai'ai e maua i taimi eseese pe a uma le fa'atonuga mo [11C]-methamphetamine ma mo [11C]cocaine (n=19 mo vailaʻau taʻitasi) faʻaalia vaʻalele axial i se tulaga e faʻafeiloaʻi ai le basal ganglia. Manatua le vave fa'aaogaina o vaila'au uma e lua i le fai'ai ma le ...

O suʻesuʻega faʻafomaʻi ua faʻaalia ai foi o le faʻamoemoeina o aʻafiaga o le vailaʻau e matua aʻafia ai le tauia o tali i vailaʻau, e pei o le amio faʻapea foʻi ma le faʻaogaina o le faiʻai faʻaitulagi o le tali atu o le faiʻai i le vailaʻau e foliga mai e sili atu le malosi pe a faʻatusatusa se vailaʻau faʻamanuiaina. pe a maua fa'afuase'i lea lava vaila'au (Volkow 'ua al, 2003). O le faʻalagolago i aʻafiaga o le vailaʻau i luga o le tala ma le faʻamoemoe e taʻu mai ai le taua o isi neurotransmitters e pei o le glutamate, lea e faʻafetaui ai le gaioiga o sela o le dopamine ma le faʻamalolo o le dopamine i totonu o le nucleus accumbens, i le tauia o aʻafiaga o fualaau oona (Kalivas ma Volkow, 2005).

Tu'u i tua/Aafiaga Leaga Laasaga

O le tali e mulimuli i le tulaga o le inuina o fualaau faasaina e matua ese lava i fualaau faasaina ma e aafia i le umi ma le tele o lona sauaina. Mo nisi o vaila'au e pei o le opiates, ava malosi, ma sedative hypnotics, o le fa'agataina o fualaau fa'asaina i tagata fa'a'au'auna masani e mafai ona fa'aosoina ai se ma'i tigaina o le toesea o le tino lea, pe a le pulea lelei ma pe a ogaoga, e mafai i nisi taimi ona oti. O vailaʻau uma o le faʻaleagaina e fesoʻotaʻi ma se faʻamaʻi faʻamaʻi faʻamalosi e faʻaalia e le dysphoria, itaitagofie, faʻalavelave faʻalagona, ma faʻalavelave moe e faʻaauau pea e tusa lava pe ua faʻatupuina le alu ese. O le neurobiology o le faʻamaʻi faʻamaʻi e ese mai le faʻaumiumi poʻo le faʻamalosi faʻamalosi, ma e fesoasoani uma i le toe faʻafoʻi. E itiiti ni su'esu'ega fa'ata'ita'iga na fa'atinoina i le taimi o le fa'ate'a fa'afuase'i. O se tasi o ia suʻesuʻega na fuaina ai suiga i le dopamine i le taimi o le faʻamavaeina o heroin na le mafai ona faʻamaonia le faʻaitiitia o le dopamine i totonu o le nucleus accumbens lea na lipotia muamua i le microdialysis i le faiʻai rodent (Wang 'ua al, 1997). Mai lenei suʻesuʻega, e le o manino pe o faʻaiʻuga e atagia mai ai le leai o se aʻafiaga o le striatal dopamine i le taimi o le tosoina mai o le heroin faʻaleagaina poʻo le faʻatapulaʻaina o le positron emission tomography (PET) tekinolosi.

O faiga e fa'atatau i le fa'amavaeina fa'afuase'i e foliga mai e fa'apitoa i vaila'au ma e atagia mai ai suiga i mole mole o nei vaila'au. Mo se faʻataʻitaʻiga, i nai aso muamua o le aveeseina o cocaine, o le faʻaleleia atili o le mafaufau o le faiʻai i aʻafiaga o vailaʻau faʻaleleia GABA e tupu e ono atagia ai le faʻaitiitia o lenei neurotransmitter ma le faʻaaogaina o cocaine masani (Volkow 'ua al, 1998). I se tulaga talitutusa, o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o faiʻai ua faʻaalia ai foi le faʻaitiitia o le opioids i le taimi o le toesea o cocaine, lea e mafai ona fesoasoani i le itaitagofie, malaise, ma le dysphoria e tupu i lenei vaega o le faʻamalosi faʻamalosi (Zubieta 'ua al, 1996).

I le taimi umi o le faʻamavaeina, o le taimi lava e faʻaitiitia ai faʻailoga ma faʻamaoniga o le faʻamaʻiina o le tino, o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga ua faʻamaonia ai le faʻaogaina o auala o le dopamine, faʻaalia i le faʻaitiitia o le D.2 faʻaaliga faʻafeiloaʻi ma faʻaitiitia le faʻamalolo o le dopamine, lea e mafai ona saofagā i le anhedonia (e pei o le faʻaitiitia o le lagona i mea faʻaosofia) ma le faʻaosofia e lipotia mai e tagata faʻamaʻi fualaau faʻasaina i le taimi umi o le toesea (Volkow 'ua al, 1997b, 2007; Martinez 'ua al, 2004, 2005). O le faʻaitiitia o le gaioiga o le dopamine i le faʻamalosia o mea faʻamalosi o loʻo i ai foi pe a maeʻa le alu ese mai le ava malosi pe a faʻaitiitia le tuʻuina atu o le tino. I le faʻatusatusaina o le faʻaitiitia o le lagona i taui (e aofia ai taui o fualaau faasaina), o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga ua lipotia mai i le taimi o le faʻamaʻi, faʻaleleia le lagona i faʻailoga faʻapitoa e tupu foi. O le aloese mai le ulaula, mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai ona faʻamalosia tele tali neural i faʻamatalaga e aʻafia ai le ulaula (McClernon 'ua al, 2009). O nei tali fa'atulagaina e fa'atumauina ai le taamilosaga o le fa'amama ma toe fa'afo'i e fa'aalia ai le fa'aogaina o vaila'au fa'aletonu (Tamaititi 'ua al, 1988).

E le gata i lea, o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga e iloilo ai faʻailoga o le faiʻai ua faʻaalia ai o tagata faʻatau fualaau faʻasaina na faʻataʻitaʻiina i le taimi umi o le faʻamaʻiina o faʻamaʻi faʻamaoniga o le faʻalavelaveina o gaioiga o le pito i luma, e aofia ai le pito i luma o le pito i luma, cingulate gyrus, ma le orbitofrontal cortex, lea o loʻo faʻamoemoeina e faʻavaeina a latou faʻalavelave faʻaleagaina ma impulsivity ma saofagā i le toe faʻafoʻi (vaʻai le vaega o loʻo i lalo mo le talanoaga).

Tulaga Fa'anatinati/Tali'i (Craving).

O le fa'aleleia atili o le fa'alogoina o fa'ailoga, e aofia ai lagona fa'alagona, e fa'aosoina ai le latent preoccupation/anticipation (mana'o), lea e fa'ailoa mai i le fa'atupula'ia o le tu'inanau i vaila'au. O le mea moni, o le atuatuvale o se faʻaosofia malosi o le toe faʻafoʻi atu i amioga faʻasaina e ala i le faʻagaoioia o le faiʻai o loʻo aʻafia i le gaioiga o taui ma le faʻaituau ma le faʻaituau mo le faʻaaogaina o fualaau faasaina (Duncan 'ua al, 2007). O lenei fa'alavelave fa'afuase'i o le toe fa'afo'i fa'afuase'i ua lauiloa lautele o se tasi o fa'afitauli sili ona lu'itau i le fa'afitia o vaisu. O mataupu ua fai ma vaisu e mafai ona toe fo'i i le inuina o fualaau fa'asaina i se taimi umi pe a uma ona maua ni fa'ailoga tu'i ese (Langleben 'ua al, 2008). O le faasolosolo malie o le toe faatulagaina o taui ma manatuaga, e mafua mai i le faʻaaogaina masani o fualaau faasaina, o loʻo faʻapea e taua tele i le faʻatupuina o nei tali. O le dopamine ma le glutamate ua faʻamaonia i suʻesuʻega faʻapitoa e fesoasoani i suiga o le neuroplastic e fesoʻotaʻi ma tali faʻatulagaina. E le gata i lea, o suiga palasitika i le CRF ma le glucocorticoid receptors e ono auai i le faʻaleleia atili o le lagona i faʻalavelave. I totonu o tagata, o le leai o ni radiotracers talafeagai e iloilo ai le glutamate neurotransmission ma le leai o ni ligands mo CRF poʻo glucocorticoid receptors ua faʻatapulaʻaina suʻesuʻega o le manaʻo tele i le dopamine system.

NEUROCIRCUITRY DYNAMICS I LE SU'I I AUSIA

O le neurocircuitry o loʻo faʻamatalaina i luga e fai ma faavae mo le neuroplasticity e fesoʻotaʻi ma le atinaʻeina o vaisu. Aoteleina i lalo o suiga neuroadaptive o loʻo faia i totonu o taʻaloga o loʻo faʻatusalia ai laʻasaga o le taamilosaga o vaisu o loʻo otooto atu i luga. E lima matagaluega o loʻo faʻamoemoeina e auai i le faasologa, e aofia ai (1) mesolimbic dopamine system, (2) ventral striatum, (3) ventral striatum / dorsal striatum / thalamus circuits, (4) dorsolateral frontal cortex / inferior frontal cortex / hippocampus circuits, ma le (5) fa'alautele amygdala (Ata 4). O le fua faatatau ma le faʻatonuga o nei suiga o le neuroadaptive o loʻo faʻaalia i le faʻataʻitaʻiga o le setete o vaisu (Ata 5).

Ata 4

Fa'ata'ita'iga o lo'o fa'amatalaina ai le fa'asologa ma le fa'atuputeleina o a'afiaga o suiga o le neuroadaptive o lo'o manatu e saofagā i le neuroplasticity lea e fa'aolaina ai le su'eina o fualaau fa'asaina. O se suiga vave o le neuroadaptation, masani i fualaau uma o le sauaina ma matauina pe a uma ...
Ata 5

Neurocircuitry schematic o loʻo faʻaalia ai le tuʻufaʻatasia o neuroadaptations i le faiʻai o le faiʻai mo vaega e tolu o le taamilosaga o mea ua fai ma vaisu e faʻalauteleina ai amioga suʻesuʻe fualaau faasaina i le tulaga o vaisu. Manatua le fa'agaoioia o le ventral striatum/dorsal striatum/extended ...

Mesolimbic Dopamine System: Auala Faʻasalaina Faʻamalosi, Faʻasalaga Faʻapitoa

O se tasi manatu autu e taʻitaʻia ai le neuroplasticity e fesoʻotaʻi ma vaisu e taulaʻi i le mesolimbic dopamine system. O le manatu e faapea o fualaau faasaina, aemaise lava cocaine ma amphetamine, e faateleina ai le faasaolotoina o le dopamine i se auala e sili atu ona faaumiumi ma le le faatonutonuina nai lo mea masani, e mafua ai suiga i le synaptic plasticity i totonu o le dopamine system ma le dopamine-receptive neurons (Wolf, 2002). O nei suiga e iu lava ina fa'aaogaina faiga masani a'oa'oga e fa'aliliu ai le neurocircuitry i fa'atasiga po'o se ituaiga o masani-a'oa'oga e fa'aauau pea pe a feagai ma ni fa'alavelave matuia (se vaega o le fa'amalosi; Everitt ma Wolf, 2002; Hyman 'ua al, 2006).

O faʻataʻitaʻiga o manu o le faʻaogaina o amioga ua taulaʻi tele i luga o le faʻateleina o aʻafiaga o locomotor-activating o vailaʻau faʻamalosi o le psychomotor i manu ma se talaʻaga o le faʻaalia o le faʻaosofia. O ia suʻesuʻega ua faʻaalia ai le tele o le neuroplasticity e fesoʻotaʻi ma le mesolimbic dopamine system ma lona faʻataʻitaʻiga i le ventral striatum (lea o loʻo i ai le nucleus accumbens). O vailaʻau o le faʻaleagaina e faʻaosofia ai suiga pupuu ma taimi umi o le fanaina o neurons dopamine i le VTA (Bonci 'ua al, 2003). O suʻesuʻega ua faʻaalia ai o le sasaina o le dopamine neurons i le VTA e foliga mai e fesoʻotaʻi ma se tali faʻatonu i se faʻaosofia lagona (Freeman 'ua al, 1985). Se tasi i vivo O le faʻaalia i cocaine poʻo le amphetamine e faʻaosofia ai le malosi umi (LTP) o le AMPA-mediated excitatory neurotransmission i dopamine neurons (Ungless 'ua al, 2001). O le faʻamalosia o tali a le AMPA synaptic ua faʻamaonia e faʻateleina ai le aʻafiaga o le paʻu (Jones ma Bonci, 2005). LTP faifaipea tumau mo le 3 masina o le faʻasaʻo na faʻaosoina i le VTA i isumu e faʻaaogaina e le tagata lava ia cocaine ae leʻo i totonu o isumu tui (Chen 'ua al, 2008). O aʻafiaga tutusa o le faʻauluina o le LTP o le glutamate transmission i luga o le dopamine neurons ua matauina i le morphine ma le nicotine (Saal 'ua al, 2003).

Ae ui i lea, o le tele o taimi masani o le puleaina o psychostimulants na le mafai ona maua le lagona o le mesolimbic dopamine gaioiga e pei ona fuaina e i vivo microdialysis (Maisonneuve 'ua al, 1995). E le gata i lea, o le faʻalauteleina o le avanoa i cocaine e le mafai ona maua ai le lagona o le locomotor (Peni-Saara 'ua al, 2004) ae e maua mai ai se tali ma'ale'ale amio fa'apitoa (Ferrario 'ua al, 2005). E le gata i lea, na faʻaalia e le au faʻatau koko tagata le faʻaitiitia o tali o le dopamine pe a luʻitauina i se vailaʻau faʻamalosi, lea e faʻafeagai ma le mea na valoia e le faʻaleleia atili o le gaioiga o le mesolimbic dopamine (Volkow 'ua al, 1997b; Martinez 'ua al, 2007).

Ventral Striatum: Auala Fa'asalaina Fa'amalosi, Fa'ailoga Fa'ailoa

O le isi palasitika e fesoʻotaʻi ma le faʻaogaina o amioga o se faʻamalosia faifaipea o le nucleus accumbens excitatory synapses lea e matauina pe a uma ona faʻaalia soo fualaau faʻasaina sosoo ai ma se vaitaimi umi e leai ni fualaau (Kourrich 'ua al, 2007). O le faʻaauau pea o le cocaine e faʻateleina ai le glutamate neurotransmission naʻo i isumu na faʻaalia ai le faʻaalia o amioga (suʻi 'ua al, 1996). E le gata i lea, o isumu faʻamaʻi-cocaine na faʻaalia ai le faʻaleleia o le LTP i totonu o le nucleus accumbens slices i le taimi o le toesea, masalo e atagia mai ai le faʻateleina o le gaioiga o le glutamatergic activity (Yao 'ua al, 2004). O le faʻatupulaia o le maualuga-i-intracellular ratio o le glutamate-1 receptors (GluR1) na matauina i le 21 aso talu ona maeʻa le tui mulimuli o le cocaine, e faʻaalia ai le toe faʻaleleia lemu o le AMPA receptors i luga o le nucleus accumbens neurons, aemaise lava i latou e leai se GluR2.Boudreau ma Wolf, 2005; Conrad 'ua al, 2008). Ole faʻaopoopoga ole faʻaogaina ole AMPA ile cell-surface e faʻalagolago ile faʻagaoioia ole dopamine D1 talitali ma fa'ailoga protein kinase A mulimuli ane (Chao 'ua al, 2002). I le faʻatinoga, o le faʻaalia o le GluR1 i totonu o le nucleus accumbens na faʻafaigofieina le faʻaumatia o tali suʻesuʻe koko (Sutton 'ua al, 2003) ma le fa'atuputeleina o le fai'ai fa'aoso fa'ailoga o taui, e atagia mai ai le fa'aitiitia o taui ma ono fa'aitiitia ai amioga fa'aosofia (Todtenkopf 'ua al, 2006). Ae ui i lea, o se tasi e toe faʻaalia i cocaine i le taimi o le faʻauluina faʻasolosolo na maua ai le synaptic depression, lea e ono atagia ai le faʻaleleia atili o le glutamate i le taimi o le toe faʻaalia o cocaine (Kourrich 'ua al, 2007). O le mea e ofo ai, o le siʻitia o faʻamatalaga faʻamatalaga AMPA o loʻo matauina i cocaine e le tupu i isumu faʻamaʻi-amphetamine, e taʻitaʻia ai le faʻataʻitaʻiga o aʻafiaga eseese o le glutamate projections i le nucleus accumbens i le taimi o cocaine. vs ave'ese le amphetamine (Nelson 'ua al, 2009).

E ogatasi ma i'uga o le suiga o le glutamate neurotransmission i kokaina-sensitized rats, microdialysis ma microinjection suʻesuʻega ua faʻaalia ai o le mulimuli i le cocaine masani, faʻaitiitia le faʻasaʻoina o le glutamate e tupu ae faʻaalia le tuʻuina atu o le synaptic glutamate i le taimi o le toe faʻaleleia o fualaau faʻamaʻi-saili i isumu (Kalivas ma O'Brien, 2008; McFarland 'ua al, 2003). O lenei glutamate dysregulation ua manatu e mafua ona o le faaitiitia o galuega a le cystine-glutamate exchanger (faifalaoa 'ua al, 2003) ma le desensitization o le metabotropic glutamate mGlu2 / 3 receptor. O tulaga maualalo maualalo o le glutamate, faʻatasi ma le faʻateleina o le tuʻuina atu o le synaptic glutamate mai le faʻagaoioia o mea faʻapipiʻi muamua i le nucleus accumbens, o loʻo faʻamoemoeina e mafua ai le faʻamalosi e auai i le suʻeina o fualaau faasaina (Kalivas, 2004).

O nei aʻafiaga synaptic umi e maua ai le faʻaitiitia o le glutamate neurotransmission i le taimi o le faʻaaogaina masani o le vailaʻau ma le faʻaauau pea o le faʻatupulaia o le aoga o le glutamatergic synaptic neurotransmission i le taimi o le toe faʻaleleia pe a uma le faʻamavaeina. O nei suiga malosi e mafai ona faʻamalosia ai le faʻaogaina o le telefoni feaveaʻi, lea na faʻamoemoeina e avea o se mea taua mo le faʻalogoina ma le aʻoaʻoina o fualaau faasaina i le tulaga o mea ua fai ma vaisu (Kauer ma Malenka, 2007; luko 'ua al, 2004).

E pei ona fautuaina muamua e faʻataʻitaʻiga manu, o le tele o le faʻamalolo o le dopamine striatal (aemaise lava i lona itu ventral) i totonu o tagata e fetaui lelei ma le tali atu i le tele o fualaau faasaina, e aofia ai le amphetamine (Drevets 'ua al, 2001), cocaine (Volkow 'ua al, 1997a), methylphenidate (Volkow 'ua al, 2002), ma le nicotine (Sharma ma Brody, 2009). O le faʻalagolago i vailaʻau, vave, ma le supraphysiological faʻateleina i le dopamine e foliga mai e faʻataʻitaʻiina suiga o le dopamine e mafua mai i le phasic dopamine cell firing lea e tupu i le tali atu i faʻaosofiaga faʻamalosi, ma faʻavasegaina ai le fualaau faasaina o se tasi e sili ona mataʻutia, o se faʻamatalaga faʻapitoa lea. faʻatonuina le gauai ma faʻalauteleina le faʻaosofia, faʻatulagaina aʻoaʻoga, ma le faʻaosofia (Volkow 'ua al, 2004b). I luga o le faʻavae o suʻesuʻega i manu suʻesuʻe, o le masani ona faʻaalia i nei vailaʻau tali i tagata faʻatau fualaau faʻasaina e faʻaalia e mafua ai le toe faʻaleleia o le dopamine-activating (taui) faitotoʻa mo faʻamalosia masani.

O le mea lea, e mafai e se tasi ona vaʻavaʻai i le atinaʻeina o se suiga i le fanaina i le mesolimbic dopamine neurons e amata i le tasi le pulega o le vailaʻau, faʻatupuina i le LTP muamua i le VTA ona faʻapipiʻi ai lea o le nucleus, ma e ala i faʻamatalaga faʻaalia e mulimuli ane faʻaogaina le pito i tua. E le gata i lea, o suiga umi i le CeA ma le medial prefrontal cortex e mafai ona mulimuli mai, ma tuʻufaʻatasia ma le dysregulation o le faiʻai faʻalavelave faʻalavelave (vaʻai i lalo) e mafai ona maua ai se malosi malosi mo le suʻeina o fualaau faasaina e oʻo lava i masina talu ona aveese fualaau (silasila i lalo).Ata 4 ma ma55).

Ventral Striatum/Dorsal Striatum/Thalamus: Tauofo ile Sa'iliga Fualaau Fa'asaina.

O le manatu e faapea o le dorsal striatal circuitry o loʻo i ai se sao taua i le atinaʻeina o le faʻaaogaina masani o le cocaine e lagolagoina e faʻamaumauga o loʻo faʻaalia ai le taua mo le pito i tua i le aʻoaʻoina o le masaniga-tali (Yin 'ua al, 2005) ma suʻesuʻega microdialysis o loʻo faʻaalia ai le faʻaumiumi o le suʻeina o cocaine e faʻateleina le faʻasaʻoina o le dopamine i le pito i tua ae le o le ventral striatum (Ito 'ua al, 2002). O le motusia o le ventral striatum mai le dorsal striatum i isumu e pulea e le tagata lava ia cocaine i luga o se faasologa lona lua na faʻaalia ai se paʻu i manu ma faʻamautu 'faʻamalosi' taumafa ae le o manu na maua talu ai nei le faasologa o le faasologa lona lua (Belin ma Everitt, 2008). O le mea lea, o le manatu e faapea o vaisu o fualaau oona e suitulaga i suiga i fausaga faʻapipiʻi e avea otometi pe masani ma e aofia ai le faʻasolosolo malie o le faʻaogaina o le dorsal striatal mechanisms.

O suʻesuʻega a manu ua faʻamalosia malosi e faʻapea o le faʻaauau pea ona faʻaalia o vailaʻau faʻamalosi e le tutusa e fesoʻotaʻi ma le vailaʻau e mafai ona maua ai le malosi e faʻateleina ai le dopamine na o latou lava. O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o faiʻai na faʻamaonia ai lenei mea i tagata ua fai ma vaisu (Volkow 'ua al, 2008a; Heinz 'ua al, 2004). O nei suʻesuʻega na faʻaalia ai o faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma vailaʻau e faʻaosoina ai le dopamine i le pito i tua (caudate ma putamen), o se aʻafiaga e fesoʻotaʻi ma lipoti a le tagata lava ia o le manaʻo. O le mea moni o le tele o le dopamine faʻateleina e mafua mai i faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma le maualuga o le malosi o mea ua fai ma vaisu o loʻo faʻamaonia ai le taua o nei tali o le dopamine i le faagasologa o vaisu o fualaau faasaina i tagata.

O suʻesuʻega faʻafomaʻi ua faʻaalia ai foi o le telegese o le dopamine e faʻatupuina e ala i le faʻaogaina o le methylphenidate oral e le faʻaalia ai le manaʻo i tagata faʻatau mea koko seʻi vagana ua tuʻufaʻatasia i faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma fualaau faasaina (Volkow 'ua al, 2008a). O lenei mea e foliga mai e atagia mai ai le manaʻoga e mafua mai i le saoasaoa o le dopamine faʻateleina e maua i le phasic dopamine firing, e ese mai i le faʻagesegese o le dopamine faʻateleina e maua i le tonic dopamine firing ma i le faʻataʻitaʻiga i le oral methylphenidate. O le mea moni, o le faʻaogaina o le methylphenidate, lea e mafua ai le faʻateleina o le dopamine, faʻaosofia ai le manaʻo tele.

O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o le faiʻai ua faʻaalia ai foi, i mataupu o loʻo faʻaaogaina fualaau faasaina, o nei faiga e aofia ai le orbitofrontal cortex, o le faiʻai o loʻo aʻafia i le faʻamaoniaina ma le faʻaosofia, faʻalavelave e mafua ai le faʻamalosi, ma o se vaega o le faiʻai e mamafa le vaʻaia i le pito i tua. . O le cingulate gyrus o loʻo aʻafia foi ma o se vaega o le faiʻai e aʻafia i le taofiofia ma le faʻafitauli o feeseeseaiga, faʻalavelave e mafua ai le le mautonu (Volkow 'ua al, 2004b). E le gata i lea, i mataupu e fai ma vaisu, ae le o mea e le o fai ma vaisu, o le faʻaogaina o le methylphenidate, lea o loʻo lipotia mai e le au faʻatau koko e iai aʻafiaga e tutusa ma mea o le cocaine, faʻagaoioia le orbital ma medial prefrontal cortices, ma o lenei faʻagaioiga na fesoʻotaʻi ma le manaʻo o le koko (Volkow 'ua al, 2005). E faapena foi, i mataupu ua fai ma vaisu mariuana, ae le o tagata e le o fai ma vaisu, pulega malosi o le Δ9-THC faʻagaoioia le obitofrontal cortex (Volkow 'ua al, 1996a). O le faʻagaoioia o le obitofrontal cortex ma le cingulate gyrus e faʻaosoina foi e ala i faʻamatalaga faʻamaonia e vaʻai ai taui ma faʻaosofia ai le manaʻo (McClernon 'ua al, 2009). O le mea e malie ai, o itulagi ia e faʻatonutonuina le fanaina ma le faʻasaʻoina o le dopamine cell, lea na faʻamaonia e manaʻomia mo le faʻaleleia atili o le faʻamalosia o le faʻamalosia o vailaʻau i tagata ua fai ma vaisu (faʻataʻitaʻiina o se manatu faʻavae i suʻesuʻega manu; Volkow 'ua al, 1999). Pe a tuʻufaʻatasia, o nei faʻamatalaga e matua fautua mai ai o le faateleina o le dopamine e fesoʻotaʻi ma faʻamatalaga faʻamaonia e le o ni tali muamua, ae o le taunuuga o le faʻaosofiaina o faʻamatalaga o sela o le dopamine, e foliga mai o le glutamatergic afferents mai le cortex prefrontal ma / poʻo le amygdala. I luga o le faʻavae o nei suʻesuʻega, o le faʻagaoioia o le obitofrontal cortex, faʻatasi ai ma le faʻateleina o le dopamine na gaosia e le vailaʻau, ua faʻamoemoeina e saofagā i le faʻaaogaina o fualaau faasaina lea e faʻaalia ai le faʻaogaina o fualaau faasaina i tagata ua fai ma vaisu (Volkow 'ua al, 2007).

O le mea moni, o suʻesuʻega o le neuroimaging a le tagata e faʻaalia ai o le pito i luma o le cortex (orbitofrontal, medial prefrontal, prelimbic / cingulate) ma le amygdala basolateral e taua tele i fualaau faʻasaina ma faʻaoso-faʻaoso tuinanau i tagata (Franklin 'ua al, 2007). I vaega muamua (fa'ata'ita'iga, cingulate gyrus ma obitofrontal cortex), o nei suiga ua fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le striatal dopamine D.2 o lo'o maua le talitaliga o lo'o matauina i mataupu ua fai ma vaisu (Heinz 'ua al, 2004; Volkow 'ua al, 1993, 2001a, 2007). O nei fesoʻotaʻiga e mafai ona atagia mai ai se faʻalavelave o le pito i luma o le faiʻai e lua i suiga i le gaioiga o le dopamine, poʻo se isi itu e mafai ona latou atagia ai se faʻalavelave muamua o pito i luma e faʻatonutonu ai le gaioiga o le dopamine. O le mea moni, o se suʻesuʻega talu ai nei a le PET na tuʻuina atu ai faʻamaoniga e faʻatonutonu e vaega muamua o faiʻai le taua o taui e ala i le faʻaogaina o le dopamine faʻateleina i le ventral striatum, o se faiga faʻatonutonu e faʻaleagaina i tagata ua fai ma vaisu (Volkow 'ua al, 2007).

O le mea lea, o le dopamine faʻatasi ma le glutamate neurotransmission i le pito i tua, o se itulagi o loʻo aʻafia i le aʻoaʻoina o masaniga ma le amataina o gaioiga, e aʻafia i le manaʻoga / faʻalagolago i le faʻamoemoe. O lea la, o le pito i tua atonu o se vaega taua o vaisu (Volkow 'ua al, 2006). O su'esu'ega i ta'iala fou e taofiofia ai le dopamine ma le glutamate tali o se fa'amoemoe tele lea o taumafaiga tau atina'e o vaila'au.

O le talamus e leʻi suʻesuʻeina tele i le tulaga o vaisu. Ae ui i lea, ona o lana galuega faʻatasi i le faʻatonutonuina o le faʻaleleia ma le faʻaogaina o le mafaufau, o lenei itulagi ua faʻateleina le aʻafia i le faiga o vaisu. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻaogaina o se vailaʻau faʻamalosi i tagata faʻatau koko, ae le o faʻatonuga, faʻateleina le dopamine neurotransmission i le thalamus, o se aʻafiaga e fesoʻotaʻi ma le manaʻo (Volkow 'ua al, 1997a). I se faʻatusatusaga, faʻatusatusa i faʻatonuga, o loʻo faʻaalia e le au faʻatau koko le hypoactivation o le thalamus, atonu e atagia mai ai le faaletonu o le noradrenergic ma / poʻo le dopaminergic, pe a faia se galuega mafaufau (Tomasi 'ua al, 2007b). I se tulaga talitutusa, o le talamus na lipotia mai e faʻaalia le faʻamalosia o le faʻagaioiina aʻo faia se galuega faʻaaliga vaaia i tagata ulaula na faʻaalia i le nicotine (Sharma ma Brody, 2009). O nei fa'ai'uga ua fa'ailoa mai ai o fa'alavelave fa'aletonu o le thalamic i tagata fa'atau koko e mafai ona saofagā e le gata i fa'aletonu i le gaioiga fa'alogo ma le gauai ae fa'apea fo'i i le tu'inanau. O le mea e malie ai, o suiga i le dopamine transmission i le thalamus ma le striatum e foliga mai o loʻo aʻafia i le faʻaleagaina o le gaioiga o le mafaufau (faʻataʻitaʻiga, vaʻai vaʻaia ma manatuaga galue) e mulimulitaʻia le taimi o le le lava o le moe (Volkow 'ua al, 2008b). O lea la, e mana'omia le tele o su'esu'ega e fa'avae i luga o fa'amaumauga muamua.

Dorsolateral Frontal Cortex, Inferior Frontal Cortex, Hippocampus: Puleaina o le Cognitive, Fa'atuai le faamalieina, ma le Mafaufau.

O vaisu e a'afia ai fo'i fa'alavelave i fa'agasologa o le mafaufau ma fa'alagona, lea e mafua ai le fa'atauva'a o vaila'au fa'amalosi i le fa'aitiitia o le fa'atauaina o fa'amalosi fa'alenatura, ma fa'aletonu i le taofiofia o le pulea o tali o vaila'au (Goldstein ma Volkow, 2002). O le i'uga, o se faiga e le'i fa'atinoina muamua o lo'o talitonu lautele e taua tele i le faiga o vaisu.

O se tasi o vaega i totonu o sea faiga o le pulea o lagona, o se tasi lea o mea sili ona malosi o le mafaufau mo le faʻaaogaina o vailaʻau. Cocaine e foliga mai e iai sona aafiaga tuusaʻo i le neurobiology o loʻo i lalo o le puleaina o le faʻamalosi. Ina ua maeʻa le tui o le cocaine, na faʻaalia moni e tagata faʻaoga cocaine se faʻaleleia atili i se galuega faʻalavelave tali afi ma faʻatasi ai ma le faʻateleina o le faʻagaoioia i totonu o latou itu taumatau dorsolateral ma pito i lalo pito i luma (Garavan 'ua al, 2008). Talu ai o nei vaega e manatu e taua tele i le puleaina o lagona, o lenei faʻamatalaga e taʻu mai ai o nisi o aʻafiaga mataʻutia o le cocaine e mafai moni ona faʻatalanoaina se suiga le tumau o le faʻalavelave faʻafuaseʻi i le taʻavale pulea.

O le isi galuega taua o loʻo nofo i frontocortical eria o le mafai lea ona filifili i le va o taui laiti ma vave faʻatusatusa i taui tetele ae tolopoina, lea e mafai ona fuaina e faʻaaoga ai se galuega faʻaitiitiga tuai. O se suʻesuʻega talu ai nei na maua ai o le dorsolateral ma le inferolateral frontal cortex gy matter volumes e fesoʻotaʻi faʻatasi ma le manaʻoga mo le faʻamalieina vave i le taimi o le faia o filifiliga (Bjork 'ua al, 2009). O lenei suʻesuʻega e taʻu mai ai o faʻalavelave i totonu o le frontocortical itulagi e mafai ona faʻavaeina le le mafai ona faʻatuai le faʻamalieina, o se uiga e uiga i vaisu ma isi faʻafitauli o le mafaufau.

O mea'ai neural o le manatua ma le a'oa'oina o lo'o iai i totonu o ta'aloga tetele o lo'o feagai ma suiga fa'aletonu o le neuroadaptation e tali atu ai i le fa'aaliaina o fualaau fa'asaina masani (Volkow 'ua al, 2004a). O faiga fa'amanatu eseese ua fa'atulaga e a'afia ai i vaisu o fualaau fa'asaina, e aofia ai a'oa'oga fa'atosina-fa'aosofia (e ala i le nucleus accumbens ma amygdala), a'oa'oga masani (e ala i le caudate ma putamen), ma le fa'amanatuga (e ala i le hippocampus; White, 1996), o le taulaiga lea o lenei vaega.

I le sefulu tausaga talu ai, o le tele o suʻesuʻega faʻaosooso manu ua fautua mai o vailaʻau faʻamalosi e mafai ona faʻalavelaveina neurogenesis i le hippocampus matua (Canales, 2007). O le faʻaleagaina o le ventral subiculum o le hippocampus na faʻaalia e aʻafia ai le puleaina e le tagata lava ia cocaine i isumu (Caine 'ua al, 2001). O ia faʻamatalaga ua maua ai faʻamatalaga i le ono aʻafia o se hippocampus dysregulated i vaisu a tagata. O lenei manatu o se faʻaopoopoga o le malamalama o loʻo i ai nei ona o le hippocampus e vaʻaia lautele e taua i le faʻatulagaina o faʻasalalauga, e pei o le faʻaogaina o faʻamatalaga faʻamatalaga e mafai ai ona maua ma toe maua mai manatuaga. O le mea moni, o manatuaga fa'ailoa ua leva ona iloa e a'afia i le a'oa'oina ma le fa'afeso'ota'i o tulaga fa'aletonu po'o tulaga fa'atasi ma aafiaga o le tagofia o vaila'au. O suʻesuʻega faʻatasi ma le PET ma faʻataʻitaʻiga faʻamaneta resonance galue ua faʻaalia ai o le tuʻinanau faʻapitoa, faʻapea foʻi ma le onā, faʻamalosia le hippocampus ma amygdala (Volkow 'ua al, 2004a). Mo se faʻataʻitaʻiga, o le manaʻo e maua e tagata faʻaoga cocaine aʻo faʻaalia i fualaau faʻasaina e faʻapipiʻi faʻatasi ma le faʻateleina o le toto i totonu o se itulagi tufatufaina e aafia i le tele o ituaiga o manatua, e aofia ai le amygdala (Tamaititi 'ua al, 1999; Grant 'ua al, 1996; Kilts 'ua al, 2001) ma le hippocampus (Kilts 'ua al, 2001).

O le mea lea, o auala fou e faʻalavelaveina ai le toe faʻaleleia o mafaufauga e mafai ona fesoasoani e faʻaumatia sootaga malolosi i le va o le tala ma fualaau faasaina (Lee, 2008; Lee 'ua al, 2005). E malie, β-blockers ua uma ona faʻaalia se gafatia gafatia e faʻalavelave ai tali faʻatulagaina i faʻamalosia faʻalenatura ma faʻamalosi faʻafefe (Miranda 'ua al, 2003). E le gata i lea, o fa'ai'uga mai se su'esu'ega lata mai o lo'o fa'ailoa mai ai e mafai fo'i ona ma'ale'ale tali fa'atupu fa'asaina β-togafiti poloka (Milton 'ua al, 2008). E faʻapea foʻi, o nisi suʻesuʻega i luga o vailaʻau faʻaleleia GABA e foliga mai e talafeagai. GABAergic stimulation, lea e mafai ona faʻaitiitia ai le tulaga o Pavlovian, e foliga mai e faʻalavelaveina le tali atu i vailaʻau faʻaleagaina i manu (Volkow 'ua al, 2004a) ma e mafai ona avea o se fuafuaga aoga e togafitia ai vaisu i tagata (Dewey 'ua al, 1998).

Amygdala Fa'alautele: Auala Fa'amalosi Leaga

O le faʻaaogaina o fualaau faʻamalosi e faʻamatalaina e ala i le faʻateleina o le faʻaaogaina o vailaʻau faʻatasi ai ma le faʻalauteleina o le avanoa e o mai faatasi ma se faʻalavelave faʻafuaseʻi i le faiʻai taui homeostasis e faʻaaoga ai fua o le faiʻai faʻaosofia ai le taui. O le eseesega o le faʻaalia i le puleaina o fualaau faʻasaina e iai ni aʻafiaga mataʻutia i luga o taui o loʻo faasolosolo malie i luga (ie, faʻaitiitia le taui) i le faʻalauteleina o avanoa, ae le o le faʻatapulaʻaina o avanoa, iole i le faasologa o le pulega a le tagata lava ia (Ahmed 'ua al, 2002; Kenny 'ua al, 2006; Wee 'ua al, fa'ai'uga e le'i fa'asalalauina). O manu e faʻalautele le avanoa i cocaine e sili atu ona maaleale i le poloka o le pulea e le tagata lava ia e le dopamine antagonists ma vaega agonists (Ahmed ma Koob, 2004; Matou 'ua al, 2007), ma o le opioid partial agonist buprenorphine dose e faʻalagolago lava i le faʻaitiitia o le heroin le pulea e le tagata lava ia i le faʻalauteleina o avanoa, faʻalagolago i isumu opioid (Chen 'ua al, 2006b), o loʻo fautua mai ai o le fesuiaʻiina o taui faʻaletonu e mafai ona faʻafefe ai le faʻaosofia o le tagofia o fualaau faasaina. O lenei masini e mafai ona faʻavaeina le aoga o le methadone ma le buprenorphine togafitiga i vaisu heroin.

E pei ona taʻua i luga, o le CRF antagonists na poloka le faʻalavelave-ma le faʻafefe-pei o aʻafiaga o le faʻamavaeina o vailaʻau, ma le alu ese mai vailaʻau uma o le faʻaleagaina faʻaagaoioia CRF i le CeA. O nei faʻamatalaga na taʻitaʻia ai le manatu e faʻapea o le faʻagaoioia o le CRF, aemaise lava le extrahypothalamic CRF i le CeA, na saofagā i le faʻaosofiaina o le faʻamalosia o le faʻamalosi mai le faʻamalosia le faʻamalosia (Koob ma Le Moal, 2008). O le mea lea, o le a valoia e se tasi o le poloka o le faiʻai faʻalavelave faʻataʻitaʻiga i manu faʻataʻitaʻiga o le faʻalauteleina o avanoa i vailaʻau e ono poloka ai le faʻaosofia mo le tele o fualaau faasaina. O le CRF antagonists na latou poloka filifilia le faʻateleina o le puleaina e le tagata lava ia o vailaʻau e fesoʻotaʻi ma le faʻalauteleina o avanoa i le pulea e le tagata lava ia o cocaine, nicotine (Koob, 2008), heroin (Greenwell 'ua al, 2009), ma le ava malosi (Koob, 2008). O se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa faʻapitoa o aʻafiaga faʻaosofia o le CRF i le amygdala lautele i le faʻalagolago e mafai ona matauina i faʻataʻitaʻiga manu o le ethanol pulea e le tagata lava ia i manu faʻalagolago lea o se CRF.1/2 peptide antagonist na tui i totonu o le amygdala na poloka ai le faʻateleina o le ethanol le pulea e le tagata lava ia i le taimi o le faʻamavaeina (Funk 'ua al, 2006; Koob, 2008).

E ui ina le lelei le atinaʻeina, o faʻamaoniga e taʻu mai ai le aʻafia o le norepinephrine system i le amygdala lautele i le tulaga le lelei o le faʻaosofia ma le faʻateleina o le pulea e le tagata lava ia e fesoʻotaʻi ma le faʻalagolago (Koob, 2009b). E ogatasi ma le matafaioi a le dynorphin-κ faiga o le opioid i aafiaga leaga o le faaui i tua o fualaau faasaina, a κ-opioid antagonist na poloka le inu tele e fesoʻotaʻi ma le aveʻesea o le ethanol i isumu faʻalagolago ma filifili le polokaina o le faʻatupulaia o le faʻasologa o le faʻatinoga i isumu ma faʻalautele avanoa i cocaine (Koob, 2009b; Matou 'ua al, 2009).

O le Neuropeptide Y o loʻo iai ni mea faʻapitoa e pei o le popolevale o loʻo faʻaogaina i le amygdala ma ua faʻamoemoeina e iai ni aʻafiaga e faʻafeagai ma le CRF i le tulaga le lelei o le faʻanofo ese mai fualaau faʻaleagaina (Heilig 'ua al, 1994; Heilig ma Koob, 2007). O le NPY fa'atonuina i totonu o le tino e poloka ai le fa'ateleina o fualaau fa'asaina e feso'ota'i ma le fa'alagolago i le ethanol (Thorsell 'ua al, 2005a, 2005b). Tuiina ole NPY ile CeA (Gilpin 'ua al, 2008) ma viral vec-enhanced expression o le NPY i le CeA na taofia ai foi le faateleina o fualaau faasaina e fesootai ma le faalagolago o le ethanol (Thorsell 'ua al, 2007).

O le mea lea, o le CRF faʻatuputeleina i le CeA e tupu i le faʻateʻaina tele mai vailaʻau o loʻo i ai le taua faʻaosofia e le gata mo le popole / faʻafefe-pei aʻafiaga o le toesea faʻamalosi ae faʻapea foi mo le faʻateleina o fualaau faʻasaina e fesoʻotaʻi ma le faʻalagolago. O le ave'ese malosi e mafai foi ona faʻateleina le tuʻuina atu o le norepinephrine i le BNST ma le dynorphin i totonu o le nucleus accumbens, o ia mea uma e mafai ona saofagā i le le lelei o lagona e fesoʻotaʻi ma le faʻalagolago. O le fa'aitiitia o le gaioioiga a le NPY i le CeA e mafai fo'i ona saofagā i le tulaga fa'apopoleina e feso'ota'i ma le fa'alagolago i le ethanol. O le faʻagaoioia o faiga faʻalavelave faiʻai (CRF, norepinephrine, dynorphin), faʻatasi ma le le faʻaaogaina o le faiʻai antistress system (NPY) i le amygdala lautele e mafai ona faʻaalia ai le malosi o lagona faʻalagona ma le taua faʻaosofia i vaisu. O le tele o isi neurotransmitter system ua faʻamoemoeina e faʻaogaina ai le amygdala lautele mai le faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave (vasopressin, mea P, orexin) ma le antistress domain (nociceptin, endocannabinoids; mo iloiloga, vaʻai Koob, 2008). O ia dysregulation atonu o se sao taua i le va-faiga faiga faʻafeagai e fesoasoani e faʻamautu le faʻalagolago ma faʻatulaga ai foi le tulaga mo suiga sili atu faaumiumi i le tulaga faʻalagona e pei o le faʻagata umi.

O suʻesuʻega i faiga faʻamalosia le lelei i vaisu a tagata ua matua faʻatapulaʻaina. Faʻatasi ai ma cocaine, mo se faʻataʻitaʻiga, o le amygdala ma le lateral orbitofrontal cortex na faʻaalia e faʻagaoioia e ala i faʻalavelave faʻafuaseʻi ae leʻi faʻamoemoeina faʻamaʻi koko i tagata faʻamalosi cocaine (Kufahl 'ua al, 2008), ae o le faʻasaʻoina o le cocaine na fesoʻotaʻi ma le faʻaititia tele o le gaioiga o le dopamine projection regions, e aofia ai le amygdala (Tomasi 'ua al, 2007a). I se eseesega manino, o le faʻasaʻoina o le ulaula e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le toto o le cerebral i le amygdala lautele, faʻatasi ai ma isi itulagi (Wang 'ua al, 2007), ae o le nasal nicotine spray na faʻaitiitia ai le tafe toto o le cerebral i le amygdala taumatau ma le itu tauagavale pito i luma o tagata ulaula masani e 12.h ole ulaula tapaa (Zubieta 'ua al, 2001).

O le amygdala atonu e tutusa le taua mo le faʻatinoina o taui lelei (Murray, 2007) ma taui fa'amoemoe (Holani ma Gallagher, 2004), e tutusa ma le faiga o taui leaga. Aemaise lava le manaia i le tulaga o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o le faiʻai o le malamalama lea i le galuega a le amygdala i le faʻatupuina o le popole ma lagona le lelei e masani ona vaʻaia i le taimi o le faʻamaʻi.

O se lipoti talu ai nei na faʻaalia ai le taua i le tagofia o mea ua fai ma vaisu o le vaʻavaʻai vaʻaia e foliga mai e fesoʻotaʻi ma le amygdala lautele ma le ventral striatum. O le suʻesuʻega na faʻaalia ai o tagata ulaula e faʻaleagaina o latou insula (ae le o tagata ulaula e iai ni manuʻa faʻapitoa) na mafai ona taofi le ulaula ma e aunoa ma le oʻo i le manaʻo pe toe faʻafoʻi (Naqvi 'ua al, 2007). O le insula, aemaise lava ona pito i luma, e fesoʻotaʻi faʻatasi i le tele o vaega limbic (faʻataʻitaʻiga, ventromedial prefrontal cortex, amygdala, ma le ventral striatum) ma e foliga mai o loʻo i ai se galuega faʻafesoʻotaʻi, tuʻufaʻatasia le autonomic ma le visceral faʻamatalaga ma lagona ma le faʻaosofia ma tuʻuina atu le malamalama. iloa o nei uunaiga (Naqvi ma Bechara, 2009). O le mea moni, o suʻesuʻega o le faiʻai o loʻo fautua mai ai o le ventromedial prefrontal cortex ma le insula o vaega ia e manaʻomia o vaega tufatufaina e lagolagoina ai le faia o filifiliga faʻalagona (Clark 'ua al, 2008). E ogatasi ma lenei manatu, o le tele o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai le faʻaogaina o le eseesega i le insula i le taimi o le manaʻo (Naqvi ma Bechara, 2009). O le gaioiga o lenei vaega faiʻai ua fautuaina e avea o se biomarker e fesoasoani e vaʻai le toe faʻafoʻi.

MOLECULAR TU'UINA MO LE NEUROPLASTICITY: BINGE/INTOXICATION, TO'ATITI'I/AAFIA LELEI, MA LE FA'A'O'O'OE/FA'A'ALI'I (MANU'U)

O le taulaiga o le iloiloga o loʻo i luga o le neurocircuitry o vaisu. Ae ui i lea, e tutusa ma le neuroplasticity o le neurocircuitry o suiga mole e tutupu i nei lava fausaga. O le faʻaalia faifaipea i opiates ma cocaine e oʻo atu ai i le faʻagaoioia o le cyclic adenosine monophosphate tali-elemene faʻapipiʻiina porotini (CREB) i totonu o le nucleus accumbens ma le CeA (Shaw-Lutchman 'ua al, 2002; Edwards 'ua al, 2007). CREB e mafai ona phosphorylated e le protein kinase A ma le protein kinase faʻatonutonuina e mea faʻatupulaia, tuʻu i se tulaga o le feʻaveaʻi mo le tele o auala avefeʻau intracellular e mafai ona faʻatonutonu le faʻaaliga o kene. O le faʻagaoioia o le CREB i totonu o le nucleus accumbens ma vailaʻau psychostimulant e fesoʻotaʻi ma faʻamaoniga faʻaosofia o le faʻamavaeina o le psychostimulant, e pei o le dysphoria, atonu e ala i le faʻaogaina o le opioid peptide dynorphin, lea e fusifusia i. κ-opioid receptors ma ua faʻamoemoeina e fai ma sui o se faiga o le faʻamalosia o le faapalepale ma le faʻalagolago (Nestler, 2005). O le toe faʻafouina o le CREB e faʻaleleia ai le faʻaaliga o le dynorphin i totonu o le nucleus accumbens, lea e faʻaitiitia ai le gaioiga o le dopaminergic, o ia mea uma e mafai ona saofagā i tulaga le lelei o lagona. Extracellular signal-regulated kinase o se isi elemene autu o le intracellular signaling e manatu o se vaega autu i le palasitika e fesoʻotaʻi ma le faʻaauau pea o le faʻaogaina o cocaine, aemaise lava le faʻaogaina o amioga, taui cocaine, ma le faʻatupulaia o le taimi i le suʻeina o cocaine pe a maeʻa ona aveese (ie, aafiaga incubation; Lu 'ua al, 2006; Li 'ua al, 2008).

O le isi mole mole mole faʻatonutonuina o le palasitika lea e oʻo atu ai i vaisu o le dysregulation o le cystine-glutamate exchange, lea e faʻamoemoeina e faʻalauiloa ai le faʻailoga o le glutamate e fesoʻotaʻi ma le tele o vaega o le taamilosaga o vaisu. O iinei, o le faʻaaogaina faifaipea o le koko e faʻafefe ai le fesuiaiga o le cystine-glutamate, e oʻo atu ai i le faʻaitiitia o le basal ma le faʻateleina o le cocaine-induced glutamate i totonu o le nucleus accumbens lea e faʻaauau pea mo le itiiti ifo i le 3 vaiaso talu ona maeʻa togafitiga cocaine (faifalaoa 'ua al, 2003). O le mea e sili ona faʻamalosia o le matauina o togafitiga ma N-acetylcysteine, e ala i le faʻagaoioia o le cystine-glutamate exchange, taofia le faʻateleina o le koko ma le faʻaalia o amioga, toe faʻafoʻisia le malosi e faʻaosofia ai le LTP ma le faʻalavelave umi i totonu o le nucleus accumbens, ma le toe faʻafoʻiina o manu ma le faʻaogaina o le gaioiga i fualaau oona i tagata (Moussawi 'ua al, 2009; LaRowe 'ua al, 2007; Madayag 'ua al, 2007).

E mafai e le CREB ma isi avefeau intracellular ona faʻagaoioia faʻasologa o tusitusiga, lea e mafai ona suia ai le faʻaaliga o gene ma maua ai suiga umi i le faʻaaliga o le porotini, ma, o se taunuuga, o le neuronal function. E ui lava o le faʻaaogaina malosi o vailaʻau faʻaleagaina e mafai ona mafua ai le vave (i totonu o itula) faʻagaoioia o tagata o le aiga Fos protein, e pei o le c-fos, FosB, Fra-1, ma le Fra-2 i totonu o le nucleus accumbens, o isi mea faʻaliliuga, isoforms o le ΔFosB, o se faʻamautu maualuga o FosB, ua faʻaalia e faʻaputuina i taimi uumi (aso) faʻatasi ai ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina (Nestler, 2005). O manu o loʻo faʻaogaina le ΔFosB ua faʻateleina le lagona i aafiaga tauia o fualaau o le faʻaleagaina, ma o le ΔFosB atonu o se 'sui' mole mole e fesoasoani e amata ma faatumauina se tulaga o vaisu (McClung 'ua al, 2004). Pe (ma pe faʻafefea) ia faʻamatalaga faʻaliliuga e aʻafia ai le gaioiga o faiga faʻalavelave faiʻai, e pei o le CRF ma mea o loʻo faʻamatalaina i luga, o loʻo tumau pea ona fuafuaina.

TULAGA MA FAAIUGA

I se aotelega, o le tele o vaega o faiʻai ma taʻaloga e faʻalavelaveina i vaisu o fualaau faasaina ma e ono saofagā eseese i le faʻalavelave lavelave o loʻo matauina i tagata ua fai ma vaisu (Ata 5). E ui lava o nisi o nei faʻafitauli faʻaletonu e mafai ona i ai i se tulaga sili atu pe laʻititi i vasega uma o vaisu vailaʻau, o nisi o suiga e ono faʻapitoa i nisi ituaiga o vailaʻau. Mo se faʻataʻitaʻiga, o faʻaititia umi i le DAT i le striatum o loʻo matauina i le methamphetamine ae le o le ava malosi poʻo vaisu cocaine. I le isi itu, o faʻaititia i le dopamine D2 O tali i totonu o le striatum o loʻo matauina i mataupu o loʻo fai ma vaisu i vailaʻau uma o le faʻaleagaina lea na suʻesuʻeina, ma faʻateleina le faʻagaoioia o faiga faʻalavelave faiʻai e pei o le CRF ua matauina i faʻataʻitaʻiga manu i le taimi o le faʻamaʻiina o ituaiga uma o vailaʻau. O le mea taua, o faʻalavelave faʻalavelave faʻafuaseʻi e faʻaalia i se tagata ua fai ma vaisu ma e mafai ona faʻaalia e ala i ata ma / poʻo suʻesuʻega neuropsychopharmacological o se ata o le faʻaalia e le gata o se faʻalavelave faʻafuaseʻi o fualaau faʻasaina, ae faʻapea foʻi ma faʻaputuga patino a le tagata o kenera, atinaʻe, ma le siosiomaga. uiga.

FESOASOANI MO SUʻESUʻEGA LUA

O le alualu i luma o loʻo faʻamatala atu i luga o loʻo faʻaalia ai le auala i le lumanaʻi mo suʻesuʻega i le neurocircuitry o mea ua fai ma vaisu i le faʻavae faʻavae tutusa o le inu / inu, faʻamavae / aʻafiaga leaga, ma le popole / faʻamoemoe. O le tele o punaoa o neurosciences faʻaonaponei faʻaaogaina i le neurobiology o vaisu e ofoina atu se avanoa e le gata ina malamalama ai i le neurocircuitry o le faiga o vaisu ae ia tuʻuina atu foi ki e malamalama ai i le faʻafitauli ma tuʻuina atu togafitiga mo lenei faʻamaʻi faʻamaʻi.

I le taimi o le inupia / inupia o le taamilosaga o mea ua fai ma vaisu, pe faʻafefea le neuroplasticity e amata i se suiga i le fanaina i le mesolimbic dopamine neurons i le taimi muamua o le faʻamaʻiina o fualaau faasaina e faʻaliliuina i le faʻaogaina o le pito i tua, faʻalavelaveina o le faʻaogaina o le tino, ma le faʻafaigaluegaina o faiga faʻalavelave faiʻai ma e i'u ai i se fa'amama malosi e totoe mo amioga su'esu'e vaila'au e o'o lava i masina talu ona faaui i tua e tumau pea ona fuafuaina. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le a le sootaga i le va o le vaivai i le impulsivity ma le faʻamalosia mulimuli ane i le neuroplasticity o taʻaloga o loʻo faʻamatalaina i luga? O ia su'esu'ega i le lumana'i e ono a'afia ai auala mole mole fa'atupuina e amata mai i le fa'atupuina filifilia i le fa'atonuina po'o le tu'itu'i o masini mole i totonu o ta'amilosaga fa'apitoa ole fai'ai e fa'aoga ai le tekonolosi RNA pupuu lauulu.

I le faaui i tua / tulaga leaga aʻafiaga, o le faʻaogaina o faiga faʻalavelave faiʻai, e pei o le CRF, i faʻataʻitaʻiga manu e manaʻomia ona faʻalauteleina i isi faiga faʻalavelave faiʻai fesoʻotaʻi ma suʻesuʻeina i suʻesuʻega a tagata. Ole tele o isi neurotransmitter system e fegalegaleai ma le faiʻai faʻalavelave faʻalavelave o loʻo suʻesuʻeina nei, e pei ole dynorphin, NPY, mea P, nociceptin, ma orexin. Toeitiiti lava le suʻesuʻeina i lenei laasaga o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga a tagata o lenei vaega o le taamilosaga o vaisu ma faʻataʻitaʻiga o tagata o faiʻai neurotransmitter system e aʻafia i vaega faʻaosofia o le faʻamavaeina o fualaau faasaina. O le atinaʻeina o liuga leitio faʻasalalau mo suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga a tagata e fusifusia i le tali atu o le neurotransmitter system o loʻo i luga o le a avea ma faʻamalosia tele i le fanua.

I le faʻalavelave / faʻamoemoe tulaga, suʻesuʻega neuroimaging tagata e faʻaalia ai o le pito i luma o le cortex (orbitofrontal, medial prefrontal, prelimbic / cingulate) ma le amygdala basolateral e taua tele i fualaau faʻasaina ma faʻailoga. Pe o ia faʻalapotopotoga e atagia mai ai le faʻalavelaveina o le faiʻai pito i luma o le lua i suiga i le gaioiga o le dopamine, pe faʻaalia ai se faʻalavelave muamua o vaega pito i luma e faʻatonutonu ai le gaioiga o le dopamine cell, e tumau pea ona fuafuaina. O auala fou i le su'esu'ega o le toe fa'aleleia o manatua e mafai ona fesoasoani e fa'amalamalama le malosi o feso'ota'iga i le va o tala'aga ma vaila'au. O le taua i le tagofia o vaisu o le interoceptive circuit e aofia ai le insula ma isi itulagi e foliga mai e fesoʻotaʻi ma le amygdala lautele ma le ventral striatum e tumau pea ona fuafuaina. O le fa'agaoioia o nei ta'amilosaga fai'ai e mafai ona avea o se biomarker e fesoasoani e va'ai le toe fo'i ma fesoasoani e va'ai le aoga o togafitiga. O su'esu'ega a tagata, su'esu'ega su'esu'e a tagata, ma su'esu'ega neurocircuitry i fa'ata'ita'iga manu fa'atusa e ono maua mai ai ni fa'ai'uga lelei i lenei vaega.

Ma le mea mulimuli, o suiga mole mole ma kenera e faʻaalia ai suiga i le gaioiga o le neurocircuits i vaega uma e tolu o le taamilosaga o vaisu o loʻo faʻamatalaina i luga ua naʻo le taimi nei ua faʻamalamalamaina. Suiga i faiga fa'atulafonoina fa'asalalau, fa'asologa o tusitusiga, ma e o'o lava i le fa'atonutonuina o kenera i le epigenetic level e mafai ona fa'amatalaina ai le fa'afefeteina o ta'amilosaga, nofo fa'aletonu, ma maua ai le fa'aletonu ile dysregulation i le amataga pe umi i le fa'amama. Mulimuli ane, o sini o le neurobiological ua faʻamalamalamaina e ala i le faʻavae o le neurocircuitry o vaisu o le a tuʻuina atu ai faʻamoemoega mo le faʻailoaina o faʻafitauli faʻapitoa i le faitau aofaʻi o tagata, ma le faʻafitauli o le kenera i suʻesuʻega a le tagata e mafai ona iloa ai ni sini fou e suʻesuʻeina i le tulaga masini i suʻesuʻega manu.

tautinoga

Ole numera lea ole lomiga 20084 mai le Scripps Research Institute. O le tapenaga o lenei galuega sa lagolagoina e le Pearson Center for Alcoholism and Addiction Research ma National Institutes of Health grants AA12602, AA08459, ma le AA06420 mai le National Institute on Alcohol Abuse and Alcoholism; DA04043, DA04398, ma DA10072 mai le National Institute on Drug Abuse; DK26741 mai le National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases; ma le 17RT-0095 mai le Polokalama Su'esu'ega Fa'ama'i Fa'atatau i Tapa'a mai le Setete o Kalefonia. Matou te faafetai ia Michael Arends ma Ruben Baler mo la latou fesoasoani i le tapenaina o pepa.

Faamatalaga Faʻamatalaga

TALANOAGA

O tusitala e leai se feteenaiga e fiafia i ai.

mau faasino

  • Aharonovich E, Hasin DS, Brooks AC, Liu X, Bisaga A, Nunes EV. O le faaletonu o le mafaufau e valoia le maualalo o togafitiga i tagata gasegase e faalagolago i cocaine. Fualaau oona. 2006;81: 313-322. [PubMed]
  • Ahmed SH, Kenny PJ, Koob GF, Markou A. Neurobiological faʻamaoniga mo hedonic allostasis e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le faʻaaogaina o cocaine. Nat Neurosci. 2002;5: 625-626. [PubMed]
  • Ahmed SH, Koob GF. 1998. Suiga mai le feololo i le tele o fualaau faasaina: suiga i le tulaga fa'atulagaina o le hedonic saienisi 282298-300.300 O lenei suʻesuʻega na faʻaalia ai o isumu na tuʻuina atu le avanoa faʻalautele i le cocaine e faʻateleina le faʻaaogaina ma faʻaalia amioga e ogatasi ma le faʻateleina o le faʻasologa o le hedonic (taui maualalo) mo le vailaʻau. [PubMed]
  • Ahmed SH, Koob GF. Suiga i le tali atu i le dopamine antagonist i isumu ma le faʻateleina o le cocaine. Psychopharmacology. 2004;172: 450-454. [PubMed]
  • Ahmed SH, Walker JR, Koob GF. Faʻateleina le faʻateleina o le faʻaosofia e ave heroin i isumu ma se talaʻaga o le faʻateleina o vailaʻau. Neuropsychopharmacology. 2000;22: 413-421. [PubMed]
  • Alheid GF, De Olmos JS, Beltramino CA. 1995. Amygdala ma le amygdala lauteleI totonu: Paxinos G (ed).O le Iole Nervous System A'oa'oga Fa'asalalau: San Diego; 495–578.578.
  • Allen TJ, Moeller FG, Rhoades HM, Cherek DR. Impulsivity ma talafaasolopito o le faalagolago i fualaau faasaina. Fualaau oona. 1998;50: 137-145. [PubMed]
  • American Psychiatric Association 1994. Fuainumera Faʻailoga ma Fuainumera Faʻamaumauga o Manatu o Mafaufauga4th edn.American Psychiatric Press: Washington, DC.
  • American Psychiatric Association 2000. Fuainumera Faʻailoga ma Fuainumera Faʻamaumauga o Manatu o Mafaufauga4th edn, text revisionAmerican Psychiatric Press: Washington, DC.
  • Arroyo M, Markou A, Robbins TW, Everitt BJ. Mauaina, tausiga ma le toe faʻaleleia o le faʻaogaina o le cocaine i lalo o le faʻatonuga lona lua o le faʻamalosia i isumu: aʻafiaga o faʻamatalaga faʻamaonia ma faʻaauau le avanoa i cocaine. Psychopharmacology. 1998;140: 331-344. [PubMed]
  • Baker DA, McFarland K, Lake RW, Shen H, Tang XC, Toda S, et al. Neuroadaptations i le cystine-glutamate exchange e mafua ai le toe faʻafoʻi o cocaine. Nat Neurosci. 2003;6: 743-749. [PubMed]
  • Baker TB, Morse E, Sherman JE. 1987. Le faʻaosofia e faʻaaoga fualaau faasaina: o se suʻesuʻega psychobiological o faʻamalosiI totonu: River PC (ed).Ava ma Amio Fa'afaisu(series title: Nebraska Symposium on Motivation, vol 34).University of Nebraska Press: Lincoln, NE; 257–323.323.
  • Baldwin HA, Rassnick S, Rivier J, Koob GF, Britton KT. O le CRF antagonist e fesuia'i le tali 'anxiogenic' i le ave'esea o le ethanol i le isumu. Psychopharmacology. 1991;103: 227-232. [PubMed]
  • Barr AM, Phillips AG. Aveesea ina ua uma ona faʻaalia i d-amphetamine ua faaitiitia le tali atu mo se vaifofo o le suauu e fuaina i se faasologa o faasologa o faasologa o le faamalosia. Psychopharmacology. 1999;141: 99-106. [PubMed]
  • Belin D, Everitt BJ. 2008. Cocaine saili masani e faʻalagolago i luga o le fesoʻotaʻiga o le fesoʻotaiga o le dopamine-faʻalagolago i le faʻalauteleina o le 'auʻaunaga ma le taʻavale Neuron 57432-441.441 O lenei suʻesuʻega na faʻaalia ai o fegalegaleaiga i le va o le ventral ma le dorsal striatum e taua tele mo le atinaʻeina o amioga faʻamalosi e pei o le suʻeina o koko. [PubMed]
  • Ben-Shahar O, Ahmed SH, Koob GF, Ettenberg A. O le suiga mai le faʻatonuina i le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina e fesoʻotaʻi ma le leiloa o le lagona. Brain Res. 2004;995: 46-54. [PubMed]
  • Bjork JM, Momenan R, Hommer DW. Fa'atuai le fa'aitiitiga fa'atasi ma le fa'atusatusaga o le pito i luma pito i luma voluma. Biol Psychiatry. 2009;65: 710-713. [PubMed]
  • Bolla KI, Eldreth DA, Lonetona ED, Kiehl KA, Mouratidis M, Contoreggi C, et al. Orbitofrontal cortex faʻaleagaina i tagata faʻatau mea inu koko o loʻo faia se galuega fai filifiliga. Neuroimage. 2003;19: 1085-1094. [PMC free article] [PubMed]
  • Bonci A, Bernardi G, Grillner P, Mercuri NB. O le neuron e aofia ai le dopamine: maestro poʻo le musika faigofie i le faʻaili o vaisu. Trends Pharmacol Sci. 2003;24: 172-177. [PubMed]
  • Boudreau AC, Wolf ME. O le faʻalauteleina o le tino i le cocaine e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le faʻaaliga o le tali a le AMPA i totonu o le nucleus accumbens. J Neurosci. 2005;25: 9144-9151. [PubMed]
  • Briand LA, Flagel SB, Garcia-Fuster MJ, Watson SJ, Akil H, Sarter M, et al. Suiga faifaipea i le gaioiga o le mafaufau ma le muaʻi dopamine D2 faʻafeiloaʻi pe a maeʻa le faʻalauteleina, ae le faʻatapulaʻaina, avanoa i cocaine e pulea e le tagata lava ia. Neuropsychopharmacology. 2008a;33: 2969-2980. [PMC free article] [PubMed]
  • Briand LA, Gross JP, Robinson TE. Fa'aletonu le iloa o mea i le mae'a ai o le fa'aumiumi o le fa'amuta mai le fa'alauteleina o avanoa e pulea e le tagata lava ia cocaine. Neuroscience. 2008b;155: 1-6. [PMC free article] [PubMed]
  • Caine SB, Heinrichs SC, Coffin VL, Koob GF. O aʻafiaga o le dopamine D-1 antagonist SCH 23390 microinjected i totonu o le accumbens, amygdala poʻo le striatum i luga o le cocaine self-administration i le isumu. Brain Res. 1995;692: 47-56. [PubMed]
  • Caine SB, Humby T, Robbins TW, Everitt BJ. O a'afiaga o le psychomotor stimulants i isumu ma manu'a i tua po'o le ventral subiculum lesions: locomotion, cocaine self-administration, ma prepulse inhibition of te'i. Behav Neurosci. 2001;115: 880-894. [PubMed]
  • Caine SB, Thomsen M, Gabriel KI, Berkowitz JS, Gold LH, Koob GF, et al. Leai o le pulea e le tagata lava ia o cocaine i le dopamine D1 e tali atu isumu tu'itu'i. J Neurosci. 2007;27: 13140-13150. [PMC free article] [PubMed]
  • Calu DJ, Stalnaker TA, Franz TM, Singh T, Shaham Y, Schoenbaum G. O le alu ese mai le cocaine le pulea e le tagata lava ia e maua ai ni faaletonu tumau i le aʻoaʻoina o le suiga o le orbitofrontal i isumu. Aoao le Mem. 2007;14: 325-328. [PMC free article] [PubMed]
  • Canales JJ. Neurogenesis matutua ma manatuaga o vaisu fualaau. Eur Arch Psychiatry Clin Neurosci. 2007;257: 261-270. [PubMed]
  • Chait LD. Faʻamalosia ma aʻafiaga faʻapitoa o le methylphenidate i tagata. Behav Pharmacol. 1994;5: 281-288. [PubMed]
  • Chao SZ, Ariano MA, Peterson DA, Wolf ME. O le faʻaosofia o le nusipepa D1 dopamine e faʻateleina ai le faʻaaliga o foliga o le GluR1 i laina faʻapipiʻi. J Neurochem. 2002;83: 704-712. [PubMed]
  • Chen BT, Bowers MS, Martin M, Hopf FW, Guillory AM, Carelli RM, et al. O cocaine ae le o se taui faʻanoanoa ile puleaina poʻo le faʻaaogaina o cocaine e maua ai le LTP tumau ile VTA. Neuron. 2008;59: 288-297. [PMC free article] [PubMed]
  • Chen R, Tilley MR, Wei H, Zhou F, Zhou FM, Ching S, ma isi. Fa'aleaogaina le taui o le cocaine i isumu fa'atasi ai ma le fa'a'ave'au o le dopamine e le fa'alogoina le koko. Faʻaalia Natl Acad Sci USA. 2006a;103: 9333-9338.
  • Chen SA, O'Dell L, Hoefer M, Greenwell TN, Zorrilla EP, Koob GF. 2006b. Avanoa e le gata i le pule a le tagata lava ia heroin: faʻailoga faʻamalosi tutoatasi o le faʻalagolago i le opiate Neuropsychopharmacology 312692–2707.2707(corrigendum: 31: 2802). [PubMed]
  • Fafine AR, McLellan AT, Ehrman R, O'Brien CP. 1988. Tali faʻapitoa i le opioid ma le cocaine faʻalagolago: o se matafaioi i le toe faʻafoʻiI totonu: Ray BA (ed).Fa'aa'oa'oga Fa'aa'oa'oga i le Fa'aaogā Fa'atautala(series title: NIDA Research Monograph, vol 84).National Institute on Drug Abuse: Rockville, MD; 25–43.43.
  • Childress AR, Mozley PD, McElgin W, Fitzgerald J, Reivich M, O'Brien CP. Le faʻamalosia faʻagata i le taimi o le gaoia o le koko. Am J Psychiatry. 1999;156: 11-18. [PMC free article] [PubMed]
  • Clark L, Maea A, Damasio H, Aitken MR, Sahakian BJ, Robbins TW. Eseesega o aʻafiaga o le tino ma le faʻataunuʻu muamua o faʻamaʻi pipisi i luga o le faia o faʻaiʻuga lamatia. Brain. 2008;131: 1311-1322. [PMC free article] [PubMed]
  • Collins RJ, Vaiaso JR, Cooper MM, Lelei PI, Russell RR. Va'aiga o le fa'aleagaina noataga o vaila'au fa'aaogaina IV e pulea e iole. Psychopharmacology. 1984;82: 6-13. [PubMed]
  • Conrad KL, Tseng KY, Uejima JL, Reimers JM, Heng LJ, Shaham Y, et al. Fausia o accumbens GluR2-leai le AMPA faʻafeiloaʻi e faʻasalalau le faʻaogaina o le manaʻo o cocaine. Natura. 2008;454: 118-121. [PMC free article] [PubMed]
  • Creese I, Iversen SD. Le matafaioi a le forebrain dopamine system i le amphetamine-induced stereotyped amio i le iole. Psychopharmacology. 1974;39: 345-357.
  • Crow TJ. Catecholamine-o lo'o i ai neu ma fa'aosofia le tagata lava ia: 2. O se fa'amatalaga fa'apitoa ma nisi o a'afiaga o le mafaufau. Mafaufauga Psychol. 1973;3: 66-73. [PubMed]
  • de Witte P, Littleton J, Parot P, Koob G. Neuroprotective ma faʻasaʻo-faʻalauiloaina aʻafiaga o le acamprosate: faʻamalamalamaina le faiga o gaioiga. CNS Drugs. 2005;19: 517-537. [PubMed]
  • Delfs JM, Zhu Y, Druhan JP, Aston-Jones G. Noradrenaline i totonu o le ventral forebrain e taua tele mo le faʻaaogaina o le opiate-induced aversion. Natura. 2000;403: 430-434. [PubMed]
  • Deroche-Gamonet V, Belin D, Piazza PV. Molimau mo amioga e fai ma vaisu-faapei o le rat. Saienisi. 2004;305: 1014-1017. [PubMed]
  • Dewey SL, Morgan AE, Ashby CR, Jr, Horan B, Kushner SA, Logan J, et al. O se taʻiala fou mo le togafitia o vaisu cocaine. Synapse. 1998;30: 119-129. [PubMed]
  • Di Chiara G, Imperato A. O fualaau faasaina e tagata e sili ona maualuga le faateleina o le synaptic concentamine concentrations i le mesolimbic system of rats saoloto. Faʻaalia Natl Acad Sci USA. 1988;85: 5274-5278.
  • Drevets WC, Gautier C, Price JC, Kupfer DJ, Kinahan PE, Grace AA, et al. Amphetamine-induced dopamine faʻamalolo i totonu o le ventral striatum tagata faʻatasi ma le euphoria. Biol Psychiatry. 2001;49: 81-96. [PubMed]
  • Duncan E, Boshoven W, Harenski K, Fiallos A, Tracy H, Jovanovic T, et al. O se suʻesuʻega a le fMRI o le fegalegaleaiga o le atuatuvale ma faʻailoga cocaine i luga o le manaʻo o le cocaine i alii faʻalagolago i cocaine. Am J Pule. 2007;16: 174-182. [PubMed]
  • Dyr W, Kostowski W. Faʻamaoniga o le amygdala o loʻo aʻafia i aʻafiaga faʻalavelave o le 5-HT3 fa'afeagai tali i le inu ava malosi i isumu. Alu. 1995;12: 387-391. [PubMed]
  • Edwards S, Graham DL, Bachtell RK, Self DW. Faʻapalepale faʻapitoa a le itulagi i le cocaine-faʻatonuina le cAMP-faʻalagolago i le protein phosphorylation pe a maeʻa le pulea e le tagata lava ia. Eur J Neurosci. 2007;25: 2201-2213. [PubMed]
  • Everitt BJ, Belin D, Economidou D, Pelloux Y, Dalley JW, Robbins TW. Iloiloga. Faʻaaogaina o le aʻafiaga o loʻo aʻafia ai le faʻaletonu e atiae ai le faʻamalosia o togafitiga o fualaau faasaina ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Phil Trans Royal Soc Lonetona B Biol Sci. 2008;363: 3125-3135.
  • Everitt BJ, Robbins TW. 2005. Auala faʻavaomalo o le faʻamalosia mo le tagofiaina o vailaau faʻasaina: mai gaioiga i masaniga faʻamalosi Nat Neurosci 81481–1489.1489(erratum: 9(7): 979). [PubMed]
  • Everitt BJ, Wolf ME. 2002. Psychomotor stimulant vaisu: o se vaaiga faʻaogaina o neural J Neurosci 223312–3320.3320(erratum: 22(16): 1a). [PubMed]
  • Ferrario CR, Gorny G, Crombag HS, Li Y, Kolb B, Robinson TE. Palasitika neural ma amioga e fesoʻotaʻi ma le suiga mai le faʻatonutonuina i le faʻateleina o le faʻaaogaina o cocaine. Biol Psychiatry. 2005;58: 751-759. [PubMed]
  • Fowler JS, Volkow ND, Logan J, Alexoff D, Telang F, Wang GJ, et al. Faʻasaʻo vave ma tumau tumau o le methamphetamine i le faiʻai o le tagata: faʻatusatusa i cocaine. Neuroimage. 2008;43: 756-763. [PMC free article] [PubMed]
  • Franklin TR, Wang Z, Wang J, Sciortino N, Harper D, Li Y, et al. Le faʻamalosia o le limbic i sikaleti ulaula faʻailoga e tutoatasi mai le faʻamavaeina o le nicotine: o se suʻesuʻega fMRI. Neuropsychopharmacology. 2007;32: 2301-2309. [PubMed]
  • Freeman AS, Meltzer LT, Bunney BS. O le fanaina o meatotino o le tele nigra dopaminergic neurons i isumu feoai saoloto. Soifua Sci. 1985;36: 1983-1994. [PubMed]
  • Funk CK, O'Dell LE, Crawford EF, Koob GF. 2006. Corticotropin-tuuina atu mea i totonu o le totonugalemu o le amygdala e faʻasalalau le faʻaleleia o le ethanol le pulea e le tagata lava ia i tua, ethanol-faalagolago i isumu. J Neurosci 2611324-11332.11332O lenei suʻesuʻega na faʻaalia ai o le poloka o le CRF receptors i le vaega o le ogatotonu tutotonu o le amygdala poloka le faʻateleina o le ava malosi e fesoʻotaʻi ma le faʻalagolago ae le o le ava malosi i manu e le faalagolago. [PubMed]
  • Garavan H, Kaufman JN, Hester R. Aafiaga ogaoga o cocaine i luga o le neurobiology o le pulea o le mafaufau. Phil Trans Royal Soc Lonetona B Biol Sci. 2008;363: 3267-3276.
  • George O, Ghozland S, Azar MR, Cottone P, Zorrilla EP, Parsons LH, et al. CRF-CRF1 fa'agaoioia faiga fa'afeso'ota'i fa'atupu fa'atupu fa'atupu fa'atupula'ia o le pulea e le tagata lava ia o le nicotine i isumu fa'alagolago i le nicotine. Faʻaalia Natl Acad Sci USA. 2007;104: 17198-17203.
  • George O, Mandyam CD, Wee S, Koob GF. O le fa'alauteleina o le avanoa i le fa'atonuga a le tagata lava ia cocaine e maua ai le fa'aletonu o le manatuaga o mea e fa'alagolago i luma o le pito i luma. Neuropsychopharmacology. 2008;33: 2474-2482. [PMC free article] [PubMed]
  • Gilpin NW, Koob GF. Vaʻaiga lautele: neurobiology o le faʻalagolago i le ava malosi ma le taulaʻi i faiga faʻaosofia. Alcohol Res Health. 2008;31: 185-195. [PMC free article] [PubMed]
  • Gilpin NW, Misra K, Koob GF. Neuropeptide Y i le totonugalemu o le amygdala e taofiofia le faʻalagolago-faʻateleina le faʻateleina o le inu ava malosi. Pharmacol Biochem Behav. 2008;90: 475-480. [PMC free article] [PubMed]
  • Goldstein RZ, Volkow ND. O vailaau faʻasaina ma lona aʻaʻo mai le neurobiology faavae: faʻamaonia faʻamaoniga mo le aʻafiaga o le paʻu o luma. Am J Psychiatry. 2002;159: 1642-1652. [PMC free article] [PubMed]
  • Gonzalez D, Riba J, Bouso JC, Gomez-Jarabo G, Barbanoj MJ. Mamanu o le faaaogaina ma aafiaga autu o Salvia divinorum i totonu o tagata fa'afiafia. Fualaau oona. 2006;85: 157-162. [PubMed]
  • Grace AA. Le tonic / phasic faʻataʻitaʻiga o le dopamine system regulation ma ona aʻafiaga mo le malamalama i le ava malosi ma le psychostimulant manaʻo. Togafitiga. 2000;95 (Supl 2:S119–S128. [PubMed]
  • Grant BF, Dawson DA. Tausaga o le amataina o le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina ma lona fesoʻotaʻiga ma le DSM-IV faʻaaogaina fualaau faasaina ma le faʻalagolago: taunuuga mai le National Longitudinal Alcohol Epidemiologic Survey. J Fa'atautala Fa'atatau. 1998;10: 163-173. [PubMed]
  • Grant BF, Dawson DA, Stinson FS, Chou SP, Dufour MC, Pickering RP. O le 12-masina faʻateleina ma aga i le DSM-IV le faʻaaogaina o le ava malosi ma le faʻalagolago: United States, 1991-1992 ma le 2001-2002. Fualaau oona. 2004;74: 223-234. [PubMed]
  • Grant S, Lonetona ED, Newlin DB, Villemagne VL, Liu X, Contoreggi C, et al. Fa'agaoioia o ta'amilosaga manatua i le fa'aoso-elicited cocaine mana'o. Faʻaalia Natl Acad Sci USA. 1996;93: 12040-12045.
  • Greenwell TN, Funk CK, Cottone P, Richardson HN, Chen SA, Rice K, ma isi. Corticotropin-releasing factor-1 receptor antagonists faʻaititia le heroin le pulea e le tagata lava ia i le umi, ae le o le puʻupuʻu avanoa. Addict Biol. 2009;14: 130-143. [PMC free article] [PubMed]
  • Hand TH, Koob GF, Stinus L, Le Moal M. Aversive meatotino o le opiate receptor blockade: faʻamaoniga mo faʻasalalauga faʻapitoa i totonu o le naive ma le morphine-faʻalagolago i isumu. Brain Res. 1988;474: 364-368. [PubMed]
  • Hebb DO. 1972. Tusi a'oa'oga o le Psychology3rd edn.WB Saunders: Philadelphia.
  • Heilig M, Koob GF. O se matafaioi autu mo le corticotropin-faʻamavaeina o vaega i le ava malosi. Trends Neurosci. 2007;30: 399-406. [PMC free article] [PubMed]
  • Heilig M, Koob GF, Ekman R, Britton KT. Corticotropin-releasing factor ma neuropeptide Y: matafaioi i le tuʻufaʻatasia o lagona. Trends Neurosci. 1994;17: 80-85. [PubMed]
  • Heimer L, Alheid G. 1991. Tu'ufa'atasia le paso o le tino o le mafaufau muamuaI: Napier TC, Kalivas PW, Hanin I (eds).O le Basal Forebrain: Anatomy i Galuega(series title: Advances in Experimental Medicine and Biology, vol 295).Plenum Press: Niu Ioka; 1–42.42.
  • Heinrichs SC, Menzaghi F, Schulteis G, Koob GF, Stinus L. O le taofiofia o le corticotropin-releasing factor i le amygdala e faʻaitiitia ai aʻafiaga leaga o le morphine withdrawal. Behav Pharmacol. 1995;6: 74-80. [PubMed]
  • Heinz A, Siessmeier T, Wrase J, Hermann D, Klein S, Grusser SM, et al. 2004. Faamaopoopo le va dopamine MF (2) receptors i le striatum ventral ma gaosi tutotonu o faailoilo o le ava malosi ma le naunau Am J Psychiatry 1611783–1789.1789(erratum: 161: 2344). [PubMed]
  • Hernandez G, Hamdani S, Rajabi H, Conover K, Stewart J, Arvanitogiannis A, et al. Fa'a'umi'umi fa'amalieina fa'atupuina o le rat medial forebrain bundle: neurochemical ma amio a'afiaga. Behav Neurosci. 2006;120: 888-904. [PubMed]
  • Heyser CJ, Roberts AJ, Schulteis G, Koob GF. O le fa'atonuga tutotonu o se fa'alavelave fa'afefe opiate e fa'aitiitia ai le fa'aogaina e le tagata lava ia o le ethanol i isumu. Alcohol Clin Exp Res. 1999;23: 1468-1476. [PubMed]
  • Maupu'epu'e RT. 1970. Faʻafaigofieina o faʻamalosia faʻamalosia e avea o se masini o le faʻaosofia o le psychomotorI: Tau E, Garattini S (eds).Amphetamines ma Pa'u Fa'atatau Raven Press: Niu Ioka; 781–795.795.
  • Hnasko TS, Sotak BN, Palmiter RD. Taui Morphine i isumu e le lava le dopamine. Natura. 2005;438: 854-857. [PubMed]
  • Holland PC, Gallagher M. Amygdala-fesootaiga i luma ma le faʻamoemoe o taui. Curr Opin Neurobiol. 2004;14: 148-155. [PubMed]
  • Hubner CB, Koob GF. O le ventral pallidum e faia se sao i le faʻatalanoaina o le cocaine ma le heroin le pulea e le tagata lava ia i le isumu. Brain Res. 1990;508: 20-29. [PubMed]
  • Hyman SE, Malenka RC, Nestler EJ. Faʻaaogaina o mea e fai ma vaisu: o le matafaioi o aʻoaʻoga ma le manatua. Annu Rev Neurosci. 2006;29: 565-598. [PubMed]
  • Hyytia P, Koob GF. GABA-O le faʻafeiloaʻi o le tali i le amygdala lautele e faʻaitiitia ai le faʻaogaina o le ethanol i isumu. Eur J Pharmacol. 1995;283: 151-159. [PubMed]
  • Ito R, Dalley JW, Robbins TW, Everitt BJ. Tuuina atu o le Dopamine i le pito i tua i le taimi o le amio o le cocaine i lalo o le vaavaaiga o se vailaʻau e fesootai i fualaau faasaina. J Neurosci. 2002;22: 6247-6253. [PubMed]
  • Jentsch JD, Olausson P, de la Garza R, II, Taylor JR. Fa'aletonu o le a'oa'oina o le feliuliua'i ma le fa'apalepale i le tali atu pe a mae'a fa'aauau, fa'auiga cocaine fa'asolosolo i manuki. Neuropsychopharmacology. 2002;26: 183-190. [PubMed]
  • Jones S, Bonci A. Synaptic plasticity ma vaisu fualaau. Curr Opin Pharmacol. 2005;5: 20-25. [PubMed]
  • Iuni HL, Foster KL, McKay PF, Seyoum R, Woods JE, Harvey SC, et al. O mea faʻamalosia o le ava malosi e faʻasalalau e GABA (A1) faʻafeiloaʻi i le pallidum ventral. Neuropsychopharmacology. 2003;28: 2124-2137. [PubMed]
  • Justinova Z, Tanda G, Redhi GH, Goldberg SR. Puleaina e le tagata lava ia o le delta9-tetrahydrocannabinol (THC) e manuki squirrel naive fualaau faasaina. Psychopharmacology. 2003;169: 135-140. [PubMed]
  • Kalivas PW. Glutamate faiga i vaisu cocaine. Curr Opin Pharmacol. 2004;4: 23-29. [PubMed]
  • Kalivas PW, O'Brien C. Drug o mea ua fai ma vaisu o se togafitiga o le siakiina o le neuroplasticity. Neuropsychopharmacology. 2008;33: 166-180. [PubMed]
  • Kalivas PW, Volkow ND. O le faavae o le tagofia o mea ua fai ma vaisu: o se togafitiga o le faaosofia ma le filifiliga. Am J Psychiatry. 2005;162: 1403-1413. [PubMed]
  • Kauer JA, Malenka RC. Synaptic plasticity ma vaisu. Nat Rev Neurosci. 2007;8: 844-858. [PubMed]
  • Keli PH, Iversen SD. Filifilia 6-OHDA-faʻaleagaina faʻaleagaina o mesolimbic dopamine neurons: faʻaumatiaina o le psychostimulant-induced locomotor activity in rats. Eur J Pharmacol. 1976;40: 45-56. [PubMed]
  • Kenny PJ, Chen SA, Kitamura O, Markou A, Koob GF. Fa'amuta fa'amuta e fa'aoso ai le taumafaina o le heroin ma fa'aitiitia ai le lagona o taui. J Neurosci. 2006;26: 5894-5900. [PubMed]
  • Kilts CD, Schweitzer JB, Quinn CK, Gross RE, Faber TL, Muhammad F, et al. Gaoioiga neural e fesoʻotaʻi ma le tuʻinanau o vailaʻau i vaisu cocaine. Arch Gen Psychiatry. 2001;58: 334-341. [PubMed]
  • Kitamura O, Wee S, Specio SE, Koob GF, Pulvirenti L. Faʻateleina o le methamphetamine le pulea e le tagata lava ia i isumu: o se fua-aafiaga galuega. Psychopharmacology. 2006;186: 48-53. [PubMed]
  • Koob GF. Fualaau o le faʻaleagaina: anatomy, pharmacology, ma galuega o auala taui. Trends Pharmacol Sci. 1992;13: 177-184. [PubMed]
  • Koob GF. 2004. Allostatic view of motivation: aʻafiaga mo psychopathologyI totonu: Bevins RA, Bardo MT (eds).Fa'aoso fa'aoso i le mafua'aga o le fa'aaogaina o fualaau fa'asaina(series title: Nebraska Symposium on Motivation, vol 50).University of Nebraska Press: Lincoln, NE; 1–18.18.
  • Koob GF. Le neurocircuitry o vaisu: aʻafiaga mo togafitiga. Clin Neurosci Res. 2005;5: 89-101.
  • Koob GF. O se matafaioi mo fai'ai fa'amamafa faiga i vaisu. Neuron. 2008;59: 11-34. [PMC free article] [PubMed]
  • Koob GF. Neurobiological substrates mo le itu pogisa o le faʻamalosi i vaisu. Neuropharmacology. 2009a;56 ( Supl 1:18–31 . [PMC free article] [PubMed]
  • Koob GF. 2009b. Faiga faʻalavelave faʻafaufau i le amygdala ma vaisu Brain Res(i le lomitusi).
  • Koob GF, Everitt BJ, Robbins TW. 2008a. Taui, faaosofia, ma vaisuI totonu: Squire LG, Berg D, Bloom FE, Du Lac S, Ghosh A, Spitzer N (eds).Neuroscience Fa'avae3rd edn.Academic Press: Amsterdam; 987–1016.1016.
  • Koob GF, Kandel D, Volkow ND. 2008b. Patophysiology o vaisuI totonu: Tasman A, Kay J, Lieberman JA, First MB, Maj M (eds).Fomaʻi3rd edn, vol 1Wiley: Chichester; 354–378.378.
  • Koob GF, Kreek MJ. Fa'atiga, fa'aletonu o ala o taui o vaila'au, ma le suiga i le fa'alagolago i vaila'au. Am J Psychiatry. 2007;164: 1149-1159. [PMC free article] [PubMed]
  • Koob GF, Le Moal M. 1997. Fa'aaogāina o fualaau fa'asaina: fa'aletonu o le homeostatic hedonic saienisi 27852-58.58 O lenei suʻesuʻega faʻapitoa na finau ai o vaisu o fualaau faasaina e aofia ai le faʻaitiitia o le faʻamaʻi o le homeostatic dysregulation (dysregulation of reward function) faʻamalosia e le faʻaitiitia o gaioiga i auala taui ma le faʻafaigaluegaina o faiga faʻalavelave faiʻai. [PubMed]
  • Koob GF, Le Moal M. Drug addictive, dysregulation o taui, ma le allostasis. Neuropsychopharmacology. 2001;24: 97-129. [PubMed]
  • Koob GF, Le Moal M. Plasticity o taui neurocircuitry ma le 'itu pogisa' o vaisu fualaau faasaina. Nat Neurosci. 2005;8: 1442-1444. [PubMed]
  • Koob GF, Le Moal M. Neurobiology o vaisu. Academic Press: Lonetona; 2006.
  • Koob GF, Le Moal M. Vaʻaia ma le faʻaaogaina ole faiʻai. Annu Rev Psychol. 2008;59: 29-53. [PubMed]
  • Koob GF, Lloyd GK, Mason BJ. Atinaʻeina o vailaʻau faʻafomaʻi mo vaisu vailaʻau: se auala Rosetta Stone. Nat Rev Drug Discov. 2009;8: 500-515. [PMC free article] [PubMed]
  • Koob GF, Nestler EJ. Le neurobiology o vaisu fualaau. J Neuropsychiatry Clin Neurosci. 1997;9: 482-497. [PubMed]
  • Kornetsky C, Bain G. 1990. Taui faʻaosofia le faiʻai: o se faʻataʻitaʻiga mo le euphoria faʻaosoina fualaauI totonu: Adler MW, Cowan A (eds).Su'ega ma Iloiloga o Fualaau Fa'asaina o le Fa'aleagaina(igoa o le faasologa: Modern Methods in Pharmacology, vol 6).Wiley-Liss: Niu Ioka; 211–231.231.
  • Kornetsky C, Esposito RU. Euphorigenic vailaʻau: aʻafiaga i luga o auala taui o le faiʻai. Faiga Fafaga. 1979;38: 2473-2476. [PubMed]
  • Kourrich S, Rothwell PE, Klug JR, Thomas MJ. O le siakiina o cocaine e pulea ai le synaptic plasticity in the nucleus accumbens. J Neurosci. 2007;27: 7921-7928. [PubMed]
  • Kufahl P, Li Z, Risinger R, Rainey C, Piacentine L, Wu G, et al. O le faʻamoemoe e faʻaogaina ai tali a le faiʻai a le tagata i le cocaine mataʻutia: o se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga faʻamageta. Biol Psychiatry. 2008;63: 222-230. [PubMed]
  • Langleben DD, Ruparel K, Elman I, Busch-Winokur S, Pratiwadi R, Loughead J, et al. Aafiaga ogaoga o le tausiga o le methadone i le faiʻai FMRI tali i faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma heroin. Am J Psychiatry. 2008;165: 390-394. [PubMed]
  • LaRowe SD, Myrick H, Hedden S, Mardikian P, Saladin M, McRae A, et al. Pe ua faaitiitia le manao cocaine e N- acetylcysteine. Am J Psychiatry. 2007;164: 1115-1117. [PubMed]
  • Laviolette SR, Alexson TO, van der Kooy D. Lesions of the tegmental pedunculopontine nucleus poloka le tauia o aʻafiaga ma faʻaalia aʻafiaga aversive o le nicotine i le ventral tegmental area. J Neurosci. 2002;22: 8653-8660. [PubMed]
  • Le Doux JE. O lagona fe'avea'i i le fai'ai. Annu Rev Neurosci. 2000;23: 155-184. [PubMed]
  • Le Moal M, Simon H. Mesocorticolimbic dopaminergic networking: galuega faatino ma tulafono faatonutonu. Faʻafino Rev. 1991;71: 155-234. [PubMed]
  • Lee JL. O le toe fa'afouina o le mafaufau e fa'atalanoaina le fa'amalosia o manatuaga e ala i a'oa'oga fa'aopoopo. Nat Neurosci. 2008;11: 1264-1266. [PubMed]
  • Lee JL, Di Ciano P, Thomas KL, Everitt BJ. O le faʻalavelaveina o le toe faʻafouina o mea e manatua ai fualaau faasaina e faʻaitiitia ai amioga suʻesuʻe cocaine. Neuron. 2005;47: 795-801. [PubMed]
  • Li YQ, Li FQ, Wang XY, Wu P, Zhao M, Xu CM, ma isi. Central amygdala extracellular signal-regulated kinase ala faailoilo e taua tele i le incubation o le manao opiate. J Neurosci. 2008;28: 13248-13257. [PubMed]
  • Logan GD, Schachar RJ, Tannock R. Impulsivity ma le taofiofia. Psycho Sci. 1997;8: 60-64.
  • Lu L, Koya E, Zhai H, Faamoemoe BT, Shaham Y. Matafaioi a ERK i mea ua fai ma vaisu o kokeni. Trends Neurosci. 2006;29: 695-703. [PubMed]
  • Madayag A, Lobner D, Kau KS, Mantsch JR, Abdulhameed O, Faalogo M, et al. Toe fai N-acetylcysteine ​​pulega e suia aʻafiaga faʻalagolago i palasitika o cocaine. J Neurosci. 2007;27: 13968-13976. [PMC free article] [PubMed]
  • Maisonneuve IM, Ho A, Kreek MJ. O le fa'atonuga faifaipea o le cocaine 'binge' e suia ai le maualuga o le extracellular i totonu o tama'i isumu: a i vivo suʻesuʻega microdialysis. J Pharmacol Exp Ther. 1995;272: 652-657. [PubMed]
  • Mameli-Engvall M, Evrard A, Pons S, Maskos U, Svensson TH, Changeux JP, et al. Pulea fa'atonuga o mamanu fa'aoso o le dopamine neuron e ala i nicotinic receptors. Neuron. 2006;50: 911-921. [PubMed]
  • Markou A, Kosten TR, Koob GF. Neurobiological tutusa i le atuatuvale ma le faalagolago i fualaau faasaina: o se manatu o le tagata lava ia. Neuropsychopharmacology. 1998;18: 135-174. [PubMed]
  • Martinez D, Broft A, Foltin RW, Slifstein M, Hwang DR, Huang Y, et al. 2004. Cocaine faʻalagolago ma le d2 faʻafeiloaʻi avanoa i vaevaega galue o le striatum: sootaga ma amioga suʻesuʻe cocaine Neuropsychopharmacology 291190–1202.1202(erratum: 29: 1763). [PubMed]
  • Martinez D, Gil R, Slifstein M, Hwang DR, Huang Y, Perez A, et al. O le fa'alagolago i le 'ava e feso'ota'i ma le fa'ama'i o le dopamine i le ventral striatum. Biol Psychiatry. 2005;58: 779-786. [PubMed]
  • Martinez D, Narendran R, Foltin RW, Slifstein M, Hwang DR, Broft A, et al. Amphetamine-induced dopamine faʻasaʻo: faʻailoga mataʻutia i le faʻalagolago i le koko ma le vaʻaia o le filifiliga e faʻatonuina e le tagata lava ia cocaine. Am J Psychiatry. 2007;164: 622-629. [PubMed]
  • McBride WJ, Murphy JM, Ikemoto S. Localization o faiga faʻaleleia o le faiai: faʻaogaina o le tagata lava ia ma le faʻaogaina o suʻesuʻega. Behav Brain Res. 1999;101: 129-152. [PubMed]
  • McClernon FJ, Kozink RV, Lutz AM, Rose JE. 24-h le ulaula tapaa faʻamalosia le faʻaogaina o le fMRI-BOLD i faʻailoga ulaula i le cerebral cortex ma le pito i tua. Psychopharmacology. 2009;204: 25-35. [PMC free article] [PubMed]
  • McClung CA, Ulery PG, Perrotti LI, Zachariou V, Berton O, Nestler EJ. DeltaFosB: se fomaʻi mole mole mo le taimi umi i le faiʻai. Mol Brain Res. 2004;132: 146-154.
  • McFarland K, Kalivas PW. 2001. O le matagaluega o lo'o fa'atalanoaina le toe fa'afo'isia o amioga su'esu'e fualaau fa'asaina J Neurosci 218655-8663.8663 O lenei suʻesuʻega na faʻavaeina ai se matafaioi autu o le pito i luma o le cortex-nucleus accumbens-ventral pallidal circuit i le toe faʻaleleia o koko. [PubMed]
  • McFarland K, Lapish CC, Kalivas PW. O le muaʻi faʻatagaina o le faʻamaʻaloga i totonu o le tumutumu o le nucleus accumbens e faʻatautaia ai le faʻaleleia o le cocaine i le toe faʻaleleia o amioga faʻatau fualaau. J Neurosci. 2003;23: 3531-3537. [PubMed]
  • McGregor A, Roberts DCS. Dopaminergic antagonism i totonu o le nucleus accumbens poʻo le amygdala e maua ai aʻafiaga eseese i luga o le faʻaogaina o le cocaine i lalo o le faʻatulagaina ma le alualu i luma o faʻatulagaga o le faʻamalosia. Brain Res. 1993;624: 245-252. [PubMed]
  • Melendez RI, Rodd ZA, McBride WJ, Murphy JM. Faʻaaofia o le mesopallidal dopamine system i le faʻamalosia o le ethanol. Alu. 2004;32: 137-144. [PubMed]
  • Melis M, Spiga S, Diana M. O le dopamine hypothesis o vaisu o fualaau faasaina: tulaga hypodopaminergic. Faʻaaliga Neurobiol. 2005;63: 101-154. [PubMed]
  • Milton AL, Lee JL, Everitt BJ. O le toe faʻaleleia o manatuaga manaʻomia mo le faʻalenatura ma le faʻamalosia o vailaʻau e faʻalagolago i le β-adrenergic receptors. Aoao le Mem. 2008;15: 88-92. [PubMed]
  • Miranda MI, LaLumiere RT, Buen TV, Bermudez-Rattoni F, McGaugh JL. O le polokaina o le noradrenergic receptors i le basolateral amygdala e faʻaleagaina ai le tofo. Eur J Neurosci. 2003;18: 2605-2610. [PubMed]
  • Moeller FG, Barratt ES, Dougherty DM, Schmitz JM, Swann AC. Vaega o mafaufauga o le le mautonu. Am J Psychiatry. 2001;158: 1783-1793. [PubMed]
  • Moller C, Wiklund L, Sommer W, Thorsell A, Heilig M. Faʻaitiitia le popole faʻataʻitaʻi ma le faʻaaogaina o le ethanol ofo fua i isumu e mulimuli i le ogatotonu ae le o le basolateral amygdala lesions. Brain Res. 1997;760: 94-101. [PubMed]
  • Moussawi K, Pacchioni A, Moran M, Olive MF, Gass JT, Lavin A, et al. N-acetylcysteine ​​fa'aliliuina metaplasticity fa'aoso-kokaina. Nat Neurosci. 2009;12: 182-189. [PMC free article] [PubMed]
  • Murray EA. O le amygdala, taui ma lagona. Trends Cogn Sci. 2007;11: 489-497. [PubMed]
  • Naqvi NH, Bechara A. O le motu natia o vaisu: o le insula. Trends Neurosci. 2009;32: 56-67. [PubMed]
  • Naqvi NH, Rudrauf D, Damasio H, Bechara A. 2007. O le faʻaleagaina o le iniseti e faʻalavelave ai mea ua fai ma vaisu i sikaleti sikaleti saienisi 315531-534.534O lenei suʻesuʻega na faʻaalia ai o le faʻaleagaina o le insula i tagata ulaula e fesoʻotaʻi ma le faʻamutaina o le ulaula, faʻavaeina se sootaga i le va o le insula ma vaisu o le nicotine. [PubMed]
  • Nauta JH, Haymaker W. 1969. Hypothalamic nuclei ma alava sootagaI: Haymaker W, Anderson E, Nauta WJH (eds).O le Hypothalamus Charles C Thomas: Springfield, IL; 136–209.209.
  • Nelson CL, Milovanovic M, Wetter JB, Ford KA, Wolf ME. E le o gatasi ma le amphetamine ona o le suiga i le faʻaaogaina o le talipamate i totonu o le kul ratus accumbens. J Neurochem. 2009;109: 35-51. [PMC free article] [PubMed]
  • Nestler EJ. 2005. E i ai se auala masani mole molemole mo le tagofia o mea ua fai ma vaisu Nat Neurosci 81445-1449.1449O lenei iloiloga o loʻo aoteleina ai se tino o galuega e faʻaalia ai le matafaioi o suiga mole mole e faʻatalanoaina le suiga mai fualaau faʻasaina i vaisu faʻatasi ai ma se faamamafa faʻapitoa i le faʻaputuina o le faʻasologa o le ΔFosB i totonu o le nucleus accumbens pe a maeʻa faʻamaʻi faʻamaʻi. [PubMed]
  • Neugebauer V, Li W, Bird GC, Han JS. Le amygdala ma tiga faifai pea. Neuroscientist. 2004;10: 221-234. [PubMed]
  • O'Dell LE, Koob GF. A'afiaga o le fa'aleagaina o le nikotine i isumu fa'atasi ai ma le 23-h avanoa i le fa'aogaina o le nicotine i totonu o le tino. Pharmacol Biochem Behav. 2007;86: 346-353. [PMC free article] [PubMed]
  • Olds J, Milner P. Faʻamalosia lelei e maua mai i le faʻamalosia o le eletise o le septal area ma isi vaega o le faiʻai iole. J Comp Physiol Psychol. 1954;47: 419-427. [PubMed]
  • Orsini C, Koob GF, Pulvirenti L. Dopamine vaega agonist toe faʻafoʻi ese le amphetamine i isumu. Neuropsychopharmacology. 2001;25: 789-792. [PubMed]
  • Pierce RC, Bell K, Duffy P, Kalivas PW. O le cocaine faifaipea e fa'ateleina ai le fa'aosoina o le amino acid i totonu o le nucleus e fa'atupuina na'o isumu ua atia'e le fa'alogoina o amioga. J Neurosci. 1996;16: 1550-1560. [PubMed]
  • Pulvirenti L, Koob GF. Lisuride e faʻaitiitia ai le faʻaletonu o le mafaufau i le taimi o le alu ese mai le faʻamaʻiina o le amphetamine faʻamaʻi faʻamaʻi i totonu o isumu. Neuropsychopharmacology. 1993;8: 213-218. [PubMed]
  • Rachlin H, Green L. Tautinoga, filifiliga ma le loto pulea. J Exp Anal Behav. 1972;17: 15-22. [PMC free article] [PubMed]
  • Robbins TW. Soʻotaga i le va o le faʻaleleia o taui ma aʻafiaga faʻapitoa o vailaʻau faʻamalosi psychomotor. Natura. 1976;264: 57-59. [PubMed]
  • Roberts AJ, Heyser CJ, Cole M, Griffin P, Koob GF. O le inu tele o le ethanol pe a mae'a se tala'aga o le fa'alagolago: fa'ata'ita'iga manu o allostasis. Neuropsychopharmacology. 2000;22: 581-594. [PubMed]
  • Roberts DCS. 1992. Neural substrates faʻasalalau faʻamalosia cocaine: o le matafaioi a le monoamine systemI: Lakoski JM, Galloway MP, White FJ (eds).Cocaine: Pharmacology, Physiology and Clinical Strategies CRC Press: Boca Raton, FL; 73–90.90.
  • Robinson TE, Berridge KC. O le faavae faʻavae o fualaau oona: o se faʻaosofiaga-faʻalauiloa manatu o vaisu. Brain Res Faʻaaliga 1993;18: 247-291.
  • Robledo P, Koob GF. E lua nucleus accumbens va'aiga vaega tu'ufa'atasi e fa'atalanoaina le pulea e le tagata lava ia cocaine i le isumu. Behav Brain Res. 1993;55: 159-166. [PubMed]
  • Rocha BA, Fumagalli F, Gainetdinov RR, Jones SR, Ator R, Giros B, et al. Cocaine pulea e le tagata lava ia i dopamine-transporter knockout isumu. Nat Neurosci. 1998;1: 132-137. [PubMed]
  • Rossetti ZL, Hmaidan Y, Gessa GL. Faʻailoga faʻasaina o le faʻamalolo o le mesolimbic dopamine: o se uiga masani o le ethanol, morphine, cocaine ma le amphetamine faʻasaʻo i isumu. Eur J Pharmacol. 1992;221: 227-234. [PubMed]
  • Russell MAH. 1976. O le a le faalagolagoI: Edwards G (ed).Fualaau Fa'asaina ma Fualaau Fa'alagolago Lexington Books: Lexington, MA; 182–187.187.
  • Saal D, Dong Y, Bonci A, Malenka RC. 2003. O fualaau o le sauaina ma le atuatuvale e mafua ai se fetuutuunaiga masani i synaptic i le dopamine neurons Neuron 37577–582.582(erratum: 38: 359). [PubMed]
  • Salamone JD, Correa M, Farrar A, Mingote SM. Gaioiga e fesoʻotaʻi faʻatasi ai ma le aʻafia o le dopamine ma isi faʻasologa faʻasolosolo. Psychopharmacology. 2007;191: 461-482. [PubMed]
  • Sanchis-Segura C, Spanagel R. Suʻesuʻega o amioga o le faʻamalosia o vailaʻau ma faʻamaʻi faʻamaʻi i rodents: o se vaaiga lautele. Addict Biol. 2006;11: 2-38. [PubMed]
  • Sarnyai Z, Biro E, Gardi J, Vecsernyes M, Julesz J, Telegdy G. Brain corticotropin-tuʻuina atu mea e faʻatalanoaina amioga 'popole-pei' faʻaosoina i le aveʻesea o cocaine i isumu. Brain Res. 1995;675: 89-97. [PubMed]
  • Schoenbaum G, Saddoris MP, Ramus SJ, Shaham Y, Setlow B. Cocaine-aafiaga o isumu e faʻaalia ai le le atoatoa o le aʻoaʻoina i se galuega e maaleale i manua o le cortex orbitofrontal. Eur J Neurosci. 2004;19: 1997-2002. [PubMed]
  • Schulteis G, Ahmed SH, Morse AC, Koob GF, Everitt BJ. Faʻasalaga ma le faʻamavaeina o le opiate: o le amygdala e fesoʻotaʻi ma le le mautonu faʻamalosi ma le tiga o le faatoilaloina o vaisu. Natura. 2000;405: 1013-1014. [PubMed]
  • Schulteis G, Stinus L, Risbrough VB, Koob GF. Clonidine poloka le mauaina ae le o le faʻaalia o le faʻamavaeina o le opiate faʻamaʻi i isumu. Neuropsychopharmacology. 1998;19: 406-416. [PubMed]
  • Schultz W. E tele galuega dopamine i vasega taimi eseese. Annu Rev Neurosci. 2007;30: 259-288. [PubMed]
  • Shaham Y, Shalev U, Lu L, de Wit H, Stewart J. Le faʻataʻitaʻiga toe faʻaleleia o le toe faʻafoʻiina o vailaʻau: talafaasolopito, metotia ma suʻesuʻega tetele. Psychopharmacology. 2003;168: 3-20. [PubMed]
  • Shalev U, Grimm JW, Shaham Y. 2002. Neurobiology o le toe foʻi i le heroin ma le suʻega cocaine: o se toe iloiloga Pharmacol Rev 541-42.42 O lenei iloiloga o loʻo aoteleina ai le neurocircuitry e fesoʻotaʻi ma vailaʻau, faʻailoga, ma faʻalavelave faʻalavelave faʻafuaseʻi ua fuafuaina mai le tele o galuega ma faʻataʻitaʻiga manu. [PubMed]
  • Sharma A, Brody AL. I vivo fa'ata'ita'iga o fai'ai o le a'afia o tagata i le nicotine ma le tapaa. Handb Exp Pharmacol. 2009;192: 145-171. [PMC free article] [PubMed]
  • Shaw-Lutchman TZ, Barrot M, Wallace T, Gilden L, Zachariou V, Impey S, et al. Fa'afanua fa'aitulagi ma telefoni feavea'i o le cAMP tali elemene-fa'asalalau fa'aliliuga i le taimi o le naltrexone-precipitated morphine withdraw. J Neurosci. 2002;22: 3663-3672. [PubMed]
  • Solomona RL, Corbit JD. O se a'oa'oga fa'a-fa'agae'e fa'asagatau i le fa'aosofiaga: 1. Fa'aletino fa'aletino o a'afiaga. Faʻamanatuga o le Tino. 1974;81: 119-145. [PubMed]
  • Stein L. Aafiaga ma fegalegaleaiga a le imipramine, chlorpromazine, reserpine, ma le amphetamine i luga o le faʻaosofia o le tagata lava ia: faʻavae neurophysiological o le atuatuvale. Adv Biol Psychiatry lata mai nei. 1962;4: 288-309. [PubMed]
  • Stinus L, Cador M, Zorrilla EP, Koob GF. Buprenorphine ma le CRF1 poloka antagonist le mauaina o le opiate ave'ese-fa'aoso fa'a'ese'ese nofoaga i iole. Neuropsychopharmacology. 2005;30: 90-98. [PubMed]
  • Fa'aaogā Fa'a'ona ma le Pulega o Au'aunaga mo le Soifua Mālōlōina o le Mafaufau 2008. I'uga mai le 2007 National Survey on Drug Use and Health: National Findings(Ofisa o Fa'amaumauga Fa'atatau, NSDUH Series H-34, DHHS Publication Nu. SMA 08-4343). Rockville, MD.
  • Sutton MA, Schmidt EF, Choi KH, Schad CA, Whisler K, Simmons D, et al. Fa'ato'a fa'aosoina fa'atulafonoina i le AMPA fa'amaufa'ailoga e fa'aitiitia ai amioga su'esu'e cocaine. Natura. 2003;421: 70-75. [PubMed]
  • Tanda G, Pontieri FE, Di Chiara G. Cannabinoid ma heroin faʻagaoioia o le mesolimbic dopamine transmission e ala masani μ1 opioid le masini faʻaleleia. Saienisi. 1997;276: 2048-2050. [PubMed]
  • Thorsell A, Rapunte-Canonigo V, O'Dell L, Chen SA, Tupu A, Lekic D, et al. Viral vector-induced amygdala NPY overexpression faʻafefeteina le faʻateleina o le ava malosi e mafua mai i le faʻaleagaina faifaipea i Wistar rats. Brain. 2007;130: 1330-1337. [PMC free article] [PubMed]
  • Thorsell A, Slawecki CJ, Ehlers CL. O aʻafiaga o le neuropeptide Y ma le corticotropin-releasing factor i luga o le ethanol intake i Wistar rats: fegalegaleaiga ma le faʻaalia o le ethanol masani. Behav Brain Res. 2005a;161: 133-140. [PubMed]
  • Thorsell A, Slawecki CJ, Ehlers CL. O aʻafiaga o le neuropeptide Y i luga o le manaʻo ma le faʻataunuʻuina o amioga e fesoʻotaʻi ma le inu ava malosi i Wistar rats ma se talaʻaga o le faʻaalia o le ethanol. Alcohol Clin Exp Res. 2005b;29: 584-590. [PubMed]
  • Tiffany ST, Carter BL, Singleton EG. Lu'itau i le fa'aogaina, su'esu'ega ma le fa'auigaina o le tu'inanau i suiga talafeagai. Togafitiga. 2000;95 (Suppl 2:s177–s187. [PubMed]
  • Todtenkopf MS, Parsegian A, Naydenov A, Neve RL, Konradi C, Carlezon WA., Jr Brain taui na faʻatonuina e le siama a le AMPA i totonu o le tumutumu o tumutumu. J Neurosci. 2006;26: 11665-11669. [PubMed]
  • Tomasi D, Goldstein RZ, Telang F, Maloney T, Alia-Klein N, Caparelli EC, et al. Faʻalavelave faʻalavelave i mamanu faʻagaoioia faiʻai i se galuega manatua galue i le taimi o le faʻamaʻi koko. Brain Res. 2007a;1171: 83-92. [PMC free article] [PubMed]
  • Tomasi D, Goldstein RZ, Telang F, Maloney T, Alia-Klein N, Caparelli EC, et al. Thalamo-cortical dysfunction i tagata faʻaleagaina cocaine: aʻafiaga i le gauai ma le mafaufau. Maualuga Resitala. 2007b;155: 189-201. [PMC free article] [PubMed]
  • Tornatzky W, Miczek KA. Cocaine pulea e le tagata lava ia 'binges': suiga mai le amio ma le autonomic tulafono faatonutonu agai i le homeostatic dysregulation i isumu. Psychopharmacology. 2000;148: 289-298. [PubMed]
  • Tucci S, Cheeta S, Seth P, File SE. Corticotropin faʻamalolo faʻalavelave faʻalavelave, α-CRF fa'alilolilo9-41, fa'aliliuina fa'aoso fa'aosoina i le nicotine fa'aoso, ae le fa'apea, popole. Psychopharmacology. 2003;167: 251-256. [PubMed]
  • Tzschentke TM. Fuaina o taui faʻatasi ma le tulaga o mea e fiafia iai: se iloiloga auiliili o fualaau oona, alualu i luma lata mai ma mataupu fou. Prog Neurobiol. 1998;56: 613-672. [PubMed]
  • Ungless MA, Whistler JL, Malenka RC, Bonci A. Fa'aaliga cocaine nofofua i vivo faʻaosofia le malosi i le uumi i le dopamine neurons. Natura. 2001;411: 583-587. [PubMed]
  • Valdez GR, Roberts AJ, Chan K, Davis H, Brennan M, Zorrilla EP, et al. Faʻateleina le pulea e le tagata lava ia o le ethanol ma amioga faʻapopoleina i le taimi o le faʻamaʻi ese ma le umi o le faʻasaʻo: tulafono faatonutonu e le corticotropin-releasing factor. Alcohol Clin Exp Res. 2002;26: 1494-1501. [PubMed]
  • Vanderschuren LJ, Everitt BJ. O le faʻatagaina o fualaau faʻamalosi e faʻamalosi pe a maeʻa le puleaina o le cocaine umi. Saienisi. 2004;305: 1017-1019. [PubMed]
  • Vezina P. Faʻamatalaga o le midbrain dopamine neuron reactivity ma le pulea e le tagata lava ia o vailaʻau faʻamalosi a le psychomotor. Neurosci Biobehav Rev. 2004;27: 827-839. [PubMed]
  • Volkow ND, Chang L, Wang GJ, Fowler JS, Ding YS, Sedler M, et al. 2001a. Laʻu maualalo o le faiʻai o le dopamine D2 i methamphetamine tagata faʻatau: faʻatasi ma le metabolism i le cortex poʻo le itu Am J Psychiatry 1582015-2021.2021O lenei suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai se fesoʻotaʻiga i le va o le faʻaitiitia o le gaioiga o le dopamine i vaisu ma le faʻaitiitia o galuega a le orbitofrontal cortex, faʻavaeina se fesoʻotaʻiga autu i le va o gaioiga faʻafefeteina ma le faʻaleagaina o le orbitofrontal i vaisu. [PubMed]
  • Volkow ND, Fowler JS, Wang GJ, Ding YS, Gatley SJ. Matafaioi a le dopamine i le togafitiga ma le faʻamalosia o aʻafiaga o le methylphenidate i tagata: faʻaiʻuga mai suʻesuʻega ata. Eur Neuropsychopharmacol. 2002;12: 557-566. [PubMed]
  • Volkow ND, Fowler JS, Wang GJ, Hitzemann R, Logan J, Schlyer DJ, et al. O le faʻaitiitia o le dopamine D2 o le mauaina o le talipupuni e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le metabolism i le faʻasaina o le koko. Synapse. 1993;14: 169-177. [PubMed]
  • Volkow ND, Fowler JS, Wang GJ. O le tagata faiʻai ua fai ma vaisu e tilotilo i le malamalama o suʻesuʻega ata: gaioiga o faiʻai ma togafitiga togafitiga. Neuropharmacology. 2004a;47 ( Supl 1:3–13 . [PubMed]
  • Volkow ND, Fowler JS, Wang GJ, Swanson JM. Dopamine i le faʻaaoga sese o fualaau faasaina ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu: e mafua mai i suʻesuʻega faʻataʻitaʻi ma togafitiga. Mol Psychiatry. 2004b;9: 557-569. [PubMed]
  • Volkow ND, Gillespie H, Mullani N, Tancredi L, Grant C, Valentine A, ma isi. Fai'ai kulukose metabolism i taimi masani e fa'aaogaina mariuana i le laina fa'avae ma i le taimi e inu ai mariuana. Maualuga Resitala. 1996a;67: 29-38. [PubMed]
  • Volkow ND, Swanson JM. Variata e aafia ai le faʻaaogaina o falemaʻi ma le faʻaleagaina o le methylphenidate i le togafitiga o le ADHD. Am J Psychiatry. 2003;160: 1909-1918. [PubMed]
  • Volkow ND, Wang G, Fowler JS, Logan J, Gerasimov M, Maynard L, et al. O tui fa'afoma'i o le methylphenidate oral e matua fa'apupulaina ai le dopamine extracellular i le fai'ai o le tagata. J Neurosci. 2001b;21: RC121. [PubMed]
  • Volkow ND, Wang GJ, Fischman MW, Foltin RW, Fowler JS, Aumrad NN, et al. Soʻotaga i le va o aʻafiaga faʻapitoa o cocaine ma le dopamine transporter occupancy. Natura. 1997a;386: 827-830. [PubMed]
  • Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, Franceschi D, Thanos PK, Wong C, et al. O lo'o fa'aalia e tagata fa'atauva'a cocaine se tali tu'i i le 'ava malosi i vaega o fai'ai limbic. Soifua Sci. 2000;66:PL161–PL167. [PubMed]
  • Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, Gatley SJ, Ding YS, Logan J, et al. Soʻotaga i le va o le 'maualuga' faʻaosoina le psychostimulant ma le dopamine transporter occupancy. Faʻaalia Natl Acad Sci USA. 1996b;93: 10388-10392.
  • Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, Hitzemann R, Angrist B, Gatley SJ, et al. Faʻalapotopotoga o le manaʻoga faʻaosoina o le methylphenidate ma suiga i le metabolism saʻo striato-orbitofrontal i tagata faʻatau koko: aʻafiaga i vaisu. Am J Psychiatry. 1999;156: 19-26. [PubMed]
  • Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, Hitzemann R, Gatley SJ, Dewey SS, et al. Faʻaleleia atili le lagona i benzodiazepines i mataupu faʻaoga-faʻaaogaina cocaine: suʻesuʻega PET. Am J Psychiatry. 1998;155: 200-206. [PubMed]
  • Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, Logan J, Gatley SJ, Hitzemann R, et al. 1997b. Faʻitiʻitia le tali atu o le dopaminergic i totonu o mataupu faʻapitoa o cocaine-faalagolago natura 386830-833.833 O lenei suʻesuʻega e faʻaaoga ai le PET na faʻaalia ai le faʻaitiitia o le tuʻuina atu o le dopamine i totonu o le striatum ma le faʻaitiitia o le 'maualuga' na gaosia e le methylphenidate, e faʻaalia ai le faʻafefeteina o le dopamine system i vaisu. [PubMed]
  • Volkow ND, Wang GJ, Ma Y, Fowler JS, Wong C, Ding YS, ma isi. Faʻaosoina o le orbital ma medial prefrontal cortex e le methylphenidate i mataupu faʻamaʻi-cocaine ae le o faʻatonuga: talafeagai i vaisu. J Neurosci. 2005;25: 3932-3939. [PubMed]
  • Volkow ND, Wang GJ, Ma Y, Fowler JS, Zhu W, Maynard L, et al. O le faʻamoemoe e faʻaleleia ai le metabolic o le faiʻai faʻaitulagi ma le faʻamalosia o aʻafiaga o faʻamalosi i tagata faʻatau koko. J Neurosci. 2003;23: 11461-11468. [PubMed]
  • Volkow ND, Wang GJ, Telang F, Fowler JS, Logan J, Childress AR, et al. Cocaine faʻamatalaga ma le dopamine i le pito i tua: faiga o le manaʻo i vaisu cocaine. J Neurosci. 2006;26: 6583-6588. [PubMed]
  • Volkow ND, Wang GJ, Telang F, Fowler JS, Logan J, Childress AR, et al. O le faateleina o le Dopamine i le striatum e le faʻaalia ai le manaʻo i tagata faʻatau mea koko seʻi vagana ua faʻatasi ma faʻamatalaga cocaine. Neuroimage. 2008a;39: 1266-1273. [PMC free article] [PubMed]
  • Volkow ND, Wang GJ, Telang F, Fowler JS, Logan J, Jayne M, et al. Faʻaitiitia le faʻaitiitia o le faʻamalolo o le dopamine i le striatum i 'ava malosi faʻamaʻi: mafai ona aʻafia orbitofrontal. J Neurosci. 2007;27: 12700-12706. [PubMed]
  • Volkow ND, Wang GJ, Telang F, Fowler JS, Logan J, Wong C, et al. O le le lava o le moe e faaitiitia ai le fusifusia o [11C] raclopride i le dopamine D2/D3 talitali i le fai'ai o le tagata. J Neurosci. 2008b;28: 8454-8461. [PMC free article] [PubMed]
  • Wang GJ, Volkow ND, Fowler JS, Logan J, Abumrad NN, Hitzemann RJ, et al. Dopamine D2 maua tali i mataupu opiate-faalagolago i luma ma pe a maeʻa le naloxone-precipitated withdrawal. Neuropsychopharmacology. 1997;16: 174-182. [PubMed]
  • Wang Z, Faith M, Patterson F, Tang K, Kerrin K, Wileyto EP, et al. Neural substrates o le fa'amama-fa'aoso mana'o sikaleti i tagata ulaula masani. J Neurosci. 2007;27: 14035-14040. [PMC free article] [PubMed]
  • Watkins SS, Stinus L, Koob GF, Markou A. Taui ma suiga somatic i le taimi o le tosoina o le nicotine toso i isumu: totonugalemu ma le peripherally mediated aafiaga. J Pharmacol Exp Ther. 2000;292: 1053-1064. [PubMed]
  • Wee S, Wang Z, Woolverton WL, Pulvirenti L, Koob GF. A'afiaga o aripiprazole, o se vaega D2 receptor agonist, i luga o le faateleina o le fua faatatau o le methamphetamine e pulea e le tagata lava ia i isumu e umi ona maua. Neuropsychopharmacology. 2007;32: 2238-2247. [PMC free article] [PubMed]
  • Wee S, Orio L, Ghirmai S, Cashman J, Koob GF. 2009. O le faʻasaina o le kappa opioid receptors e faʻaititia ai le faʻateleina o le faʻaosofia mo cocaine i isumu ma faʻalautele avanoa i cocaine Psychopharmacology(i le lomitusi).
  • Weiss F, Ciccocioppo R, Parsons LH, Katner S, Liu X, Zorrilla EP, et al. 2001. Amioga fa'amalosi e su'e vaila'au ma toe fa'afo'i: neuroadaptation, fa'alavelave, ma tulaga fa'atulagainaI totonu: Quinones-Jenab V (ed).Le Fa'avae Fa'aola ole Cocaine Addiction(igoa o le faasologa: Annals of the New York Academy of Sciences, vol 937) Niu Ioka Academy of Sciences: Niu Ioka; 1–26.26.
  • Weiss F, Markou A, Lorang MT, Koob GF. O le maualuga o le Basal extracellular dopamine i totonu o le nucleus accumbens ua faaitiitia i le taimi o le tosoina o cocaine pe a uma le puleaina o le puleaina faaletagata lava ia. Brain Res. 1992;593: 314-318. [PubMed]
  • Weiss F, Parsons LH, Schulteis G, Hyytia P, Lorang MT, Bloom FE, et al. O le pulega a le tagata lava ia ethanol e toe faʻafoʻisia ai faʻaletonu e fesoʻotaʻi i tua i le accumbal dopamine ma le 5-hydroxytryptamine faʻamalolo i iole faʻalagolago. J Neurosci. 1996;16: 3474-3485. [PubMed]
  • White NM. Fualaau fa'amasani e fai ma fa'amalosi: tele vaega o gaioiga i faiga fa'amanatu. Togafitiga. 1996;91: 921-949. [PubMed]
  • Whitelaw RB, Markou A, Robbins TW, Everitt BJ. O faʻamaʻi faʻalavelave o le amygdala basolateral e faʻaleagaina ai le mauaina o amioga suʻesuʻe cocaine i lalo o le faasologa lona lua o le faʻamalosia. Psychopharmacology. 1996;127: 213-224. [PubMed]
  • Wikler A. O se suʻesuʻega psychodynamic o se tagata maʻi i le taimi o le faʻataʻitaʻiga o le toe faʻatonutonuina e le tagata lava ia i le morphine. Fomaʻi F. Q. 1952;26: 270-293. [PubMed]
  • Atamai poto. Catecholamine manatu o taui: o se iloiloga taua. Brain Res. 1978;152: 215-247. [PubMed]
  • Wolf ME. Vaisu: faia le fesoʻotaʻiga i le va o suiga o amioga ma le palasitika neuronal i auala faʻapitoa. Mol Intervent. 2002;2: 146-157.
  • Wolf ME, Sun X, Mangiavacchi S, Chao SZ. Fomaʻi faʻamalositino ma mea e faʻamalosi ai le tino. Neuropharmacology. 2004;47 ( Supl 1:61–79 . [PubMed]
  • Yao WD, Gainetdinov RR, Arbuckle MI, Sotnikova TD, Cyr M, Beaulieu JM, et al. Faʻailoaina o le PSD-95 o se faʻatonuina o le dopamine-mediated synaptic ma le palasitika amio. Neuron. 2004;41: 625-638. [PubMed]
  • Yeomans J, Baptista M. O nicotinic ma muscarinic receptors i totonu o le ventral tegmental area e saofagā i le faiai-stimulation taui. Pharmacol Biochem Behav. 1997;57: 915-921. [PubMed]
  • Yin HH, Ostlund SB, Knowlton BJ, Balleine BW. Le matafaioi a le dorsomedial striatum i le faʻatulagaina o meafaigaluega. Eur J Neurosci. 2005;22: 513-523. [PubMed]
  • Zubieta JK, Gorelick DA, Stauffer R, Ravert HT, Dannals RF, Frost JJ. Faʻateleina le faʻamauina o le mu opioid o loʻo maua e le PET i tagata faʻalagolago i cocaine e fesoʻotaʻi ma le manaʻo i le koko. Nat Med. 1996;2: 1225-1229. [PubMed]
  • Zubieta J, Lombardi U, Minoshima S, Guthrie S, Ni L, Ohl LE, et al. A'afiaga o le tafe toto ole cerebral ole nicotine i tagata ulaula tapaa i le po. Biol Psychiatry. 2001;49: 906-913. [PubMed]