Tuʻuina o Vaega o Taui: Vaavaaia, Manaʻo, ma le Aoaoina (2010)

Taui: Faʻamatalaga - O lenei vaega e tele suʻesuʻega ma iloiloga e suʻesuʻeina ai le neural substrates o le manaʻo ma le fiafia. O manatu o loʻo i ai nei o loʻo fautua mai ai e fiafia i ai masini dopamine ma o loʻo manaʻo ai masini opioid. O vaisu o le mana'o tele lea e fa'aauau pea ona e fa'aaogaina e ui lava i le feagai ai ma fa'afitauli le lelei.


Su'esu'ega Atoa: Fa'asoa vaega o le taui: 'fiafia', 'mana'o', ma le a'oa'oina

Curr Opin Pharmacol. 2009 Fepuari; 9(1): 65–73.

Lolomi i luga ole laiga 2009 Ianuari 21. doi: 10.1016/j.coph.2008.12.014.

Kent C Berridge, Terry E Robinson, ma J Wayne Aldridge

Tulaga Matagaluega o Psychology, Iunivesite o Michigan, Ann Arbor, 48109-1043, ISA

Tusitala tutusa: Berridge, Kent C (Imeli: [imeli puipuia])

lē faʻatino

I tausaga talu ai nei, ua tele le alualu i luma ua faia e faʻamalamalamaina ai vaega o le mafaufau o le taui ma a latou faiga faʻavae. O iinei matou te faʻamalamalamaina faʻapuupuu ai suʻesuʻega i luga o vaega faʻapitoa e tolu o le mafaufau o le taui: 'fiafia' (a'afiaga fa'aletonu),'manaʻo' (tulaga faaosofia), ma aoaoina (feso'ota'iga vavalo ma manatu). O se malamalama sili atu i vaega o le taui, ma a latou neurobiological substrates, e mafai ona fesoasoani i le fuafuaina o togafitiga faʻaleleia mo faʻafitauli o lagona ma le faʻaosofia, e amata mai i le atuatuvale i le 'ai o meaʻai, vaisu o fualaau faasaina, ma le sailia o le faʻamalosia o taui.

faʻatomuaga

Vaavaai

Mo le tele o tagata o se 'taui' o se mea e manaʻomia ona e maua ai se poto masani o le fiafia - ma o lea e mafai ai ona faʻaogaina le faaupuga e faʻatatau i mea faʻapitoa ma neurobiological e maua ai le fiafia. Ae o faʻamaoniga e taʻu mai ai o le fiafiaga faʻapitoa e naʻo se tasi o vaega o taui, ma o taui e mafai ona aʻafia ai amioga tusa lava pe leai se iloa lelei. O le mea moni, o le suʻesuʻeina e mafai ona oʻo atu i nisi taimi i le fenumiai e uiga i le tele o taui e fiafia i ai, ae o tali vave atonu e sili atu ona saʻo [1].

I le ogaoga, e oʻo lava i le le iloa pe faʻaalia le 'fiafia' faʻaalia i faʻaosofia faʻamalosi e mafai ona fuaina i amioga poʻo le physiology e aunoa ma lagona faʻaalia o le fiafia (faʻataʻitaʻiga pe a maeʻa se faʻaaliga puʻupuʻu o se faʻaaliga fiafia poʻo se fua maualalo o cocaine intravenous) [2,3]. O le mea lea, e ui lava atonu e ofo ai, o fua faʻatatau o le 'fiafia' tali i taui e mafai i nisi taimi ona maua ai le avanoa sili atu i faiga faʻapitoa nai lo lipoti faʻapitoa.

O se sini autu mo le neuroscience faʻaleagaina o le iloa lea poʻo fea mea faiʻai e mafua ai le fiafia, pe faʻapitoa pe faʻamoemoe. O suʻesuʻega o le neuroimaging ma neural recording o loʻo maua ai o taui e amata mai i le suamalie suamalie i le cocaine intravenous, manumalo i tupe poʻo se foliga ataata e faʻagaoioia ai le tele o fausaga o faiʻai, e aofia ai le orbitofrontal cortex, cingulate mua ma le insula, ma fausaga pito i lalo e pei o le nucleus accumbens, ventral pallidum, ventral. tegmentum, ma mesolimbic dopamine projections, amygdala, etc. [4 •,5,6,7 ••,8,9 •,10 •,11-13].

Ae o le fea o na faiga faiʻai e mafua ai le fiafia o le taui? A'o fea fa'agaoioiga e na'o le fa'amaopoopoina (fa'ata'ita'iga ona o le fa'asalalauina o feso'ota'iga fa'agaoioia) po'o taunuuga o le fiafia (fa'atalanoa nai lo isi galuega fa'atino, fa'aosofia, afi, ma isi mea e feso'ota'i ma le taui)? O i matou ma isi ua suʻesuʻeina le fiafiaga mafuaʻaga i suʻesuʻega manu e ala i le faʻailoaina o togafiti faiʻai e faʻateleina ai aʻafiaga o le hedonic [6,14 ••,15,16,17 •,18-22].

Ina ia suʻesuʻeina neural system e nafa ma le aʻafiaga o taui, o matou ma isi ua faʻaogaina faʻamoemoega 'fiafia' tali i taui suamalie suamalie, e pei o foliga faʻaalia o pepe fou faatoa fananau mai ma foliga tutusa o tagatautans, chimpanzees, manuki, ma e oʻo lava. isumu ma isumu [4 •,18,23,24]. O suamalie e fa'aalia ai foliga 'fiafia' lelei i nei mea uma (li'i laugutu, fa'ailo laulaufaiva fati, ma isi), ae o le tofo oona e fa'aalia ai fa'aaliga 'le fiafia' (gape, ma isi; Ata 1; Ata tifaga faaopoopo 1). O ia uiga 'fiafia'-'le fiafia' i le tofo e pulea e se fa'auluuluga o fai'ai mo a'afiaga i le mua'i fai'ai ma le fai'ai, ma e a'afia i le tele o mea e suia ai le manaia, e pei o le fia'ai/ma'o'ona ma a'oa'oina le tofo po'o le le fiafia.

Ata 1

Fa'ata'ita'iga uiga 'fiafia' fa'aalia ma fai'ai fa'atosina mo se fiafiaga fa'alogo. Luga: O lagona lelei o le 'fiafia' e mafua mai i le tofo o le sucrose mai le pepe a le tagata ma le isumu matutua (fa'ata'ita'iga o le fa'aoso o le laulaufaiva). ...

E na'o ni nai faiga neurochemical ua maua i le taimi nei e fa'aleleia ai lagona 'fiafia' i se tofo suamalie i isumu, ma na'o totonu lava o ni nai nofoaga fa'atapula'aina o fai'ai. Opioid, endocannabinoid, ma GABA-benzodiazepine neurotransmitter system e taua tele mo le faʻatupuina o lagona fiafia [14 ••,15,16,17 •,25,26], aemaise lava i nofoaga patino i fausaga limbic (Ata 1 ma Ata 2) [15,16,17 •,21,27]. Ua matou fa'aigoaina nei 'upega tafa'ilagi o 'hedonic hotspots' aua latou te mafaia ona fa'atupuina le fa'atuputupula'ia o tali 'fiafia', ma le fa'ai'uga, fiafia. O le tasi nofoaga vevela mo le faʻaleleia o le opioid o le fiafia faʻapitoa o loʻo i totonu o le nucleus accumbens i totonu o le rostrodorsal quadrant o lona atigi ogatotonu, e tusa ma le kupita kupita le voluma [14 ••,15,28].

O lona uiga, o le vevela e aofia ai na o le 30% o le medial shell volume, ma e itiiti ifo i le 10% o le nucleus accumbens atoa. I totonu o lena nofoaga vevela, microinjection o le mu opioid agonist, DAMGO, faaluaina pe faatoluina le numera o tali 'fiafia' e mafua mai i le tofo o le sucrose [14 ••,28]. O le isi nofoaga vevela o loʻo maua i le afa pito i tua o le pallidum ventral, lea e toe faʻateleina ai e le DAMGO le 'fiafia' tali i le suamalie [17 •,21,28]. I nofoaga vevela uma e lua, o le microinjection lava e tasi e faʻaluaina ai le 'manaʻo' mo meaʻai i le uiga o le faʻaosofia o le 'ai ma le taumafaina o meaʻai.

Ata 2

Fa'alautelega o mu opioid hotspot i totonu ole nucleus accumbens ma le fa'avasegaina ole 'fiafia' ma sone 'mana'o'. Lanu meamata: o le atigi ogatotonu atoa e fa'atalanoaina le fa'atupuina o le opioid i le 'mana'o' mo taui o mea'ai. ...

I fafo atu o na nofoaga vevela, e oʻo lava i le fausaga lava e tasi, o faʻamalosi o le opioid e maua ai aʻafiaga eseese. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le NAc i le toetoe lava o isi nofoaga uma DAMGO microinjections faʻaosofia pea le 'manaʻo' mo meaʻai e pei o le vevela, ae le faʻaleleia le 'fiafia' (ma e oʻo lava i le taofiofia o le 'fiafia' i se pito malulu pito i tua i le atigi ogatotonu aʻo fa'aosofia pea le taumafaina o mea'ai; Ata 2). O le mea lea, o le faʻatusatusaina o aʻafiaga o mu opioid gaioiga i totonu poʻo fafo atu o le vevela ile NAc medial shell o loʻo faʻaalia ai o nofoaga o le opioid e nafa ma le 'fiafia' e mafai ona vavae ese mai i latou e aʻafia ai le 'manaʻo' [14 ••,16].

Endocannabinoids faʻaleleia le 'fiafia' faʻaalia i totonu o le NAc hotspot lea e faʻapipiʻi le mu opioid site [16,27]. O le microinjection o le anandamide i le endocannabinoid hotspot, atonu e fai e ala i le faʻaosofia o le CB1 receptors iina, e sili atu nai lo le faʻaluaina o le maualuga o le 'fiafia' tali i le sucrose tofo (ma sili atu nai lo le faaluaina o meaʻai). O lenei mea endocannabinoid substrate e mafai ona fesoʻotaʻi ma aʻafiaga o vailaʻau o le endocannabinoid antagonists pe a faʻaaogaina e fai ma togafitiga talafeagai mo le gaʻo poʻo le fai ma vaisu [16,29,30].

O le ventral pallidum o se taulaiga autu mo le nucleus accumbens outputs, ma o lona afa pito i tua o loʻo i ai le pito lona lua o le opioid [17 •,21]. I totonu o le pallidum hotspot, microinjections ole DAMGO e faaluaina le 'fiafia' mo le sucrose ma le 'mana'o' mo mea'ai (fuaina ile intake). I le faʻatusatusaga, o le microinjection o le DAMGO i luma i le nofoaga vevela e taofia ai le 'fiafia' ma le 'manaʻo'. Tuto'atasi, 'mana'o' e fa'aosofia ese'ese i nofoaga uma ile pallidum ventral e ala ile poloka ole GABAA tali e ala i le bicuculline microinjection, e aunoa ma le suia o le 'fiafia' i soo se nofoaga [17 •,31].

O le matafaioi a le ventral pallidum i le 'fiafia' ma le 'mana'o' e fa'apitoa mo su'esu'ega o le fa'agaoioia neural fa'aosoina e le taui. I totonu o tagata, cocaine, feusuaʻiga, meaʻai, poʻo tupe taui uma e faʻagaoioia ai le pallidum ventral, e aofia ai le pito pito i tua e fetaui ma le vevela o le hedonic i isumu [9 •,10 •,11,21]. I suʻesuʻega faʻale-eletise faʻapitoa i le auala e faʻaogaina ai e neu i le pito i tua o le pallidum faʻailoga hedonic i isumu, ua matou iloa ai e sili atu le malosi o neu vevela i le suamalie suamalie o le sucrose nai lo le tofo masima le lelei (faatoluina le faʻaogaina o le sami) [7 ••]. Ae ui i lea, na o ia lava o se eseesega i le faʻaosoina o le fana i le va o le sucrose ma le masima e le faʻamaonia ai e faʻamaonia e neu lo latou aʻafiaga faʻapitoa ('fiafia' ma le 'le fiafia') nai lo, fai mai, na o se vaega faʻapitoa o le faʻaosofia (suamalie ma masima. ).

Ae ui i lea, na matou iloa foi o le gaioiga o le neuronal na siaki ai se suiga i le taua o nei mea faʻaosofia pe a filifilia le manaia o le tofo o le NaCl e ala i le faʻaosoosoina o se manaʻo masima physiological. Ina ua uma le sodium o isumu (e ala i le mineralocorticoid hormone ma le diuretic administration), o le malosi o le tofo o le masima na amata ona 'fiafia' e pei o le sucrose, ma neu i totonu o le ventral pallidum na amata ona mu malosi i le masima e pei o le sucrose [7 ••] (Ata 3). Matou te manatu o ia faʻamatalaga o loʻo faʻaalia ai, e moni lava, o faʻataʻitaʻiga o nei ventral pallidal neurons o loʻo faʻapipiʻiina ai le 'fiafia' mo le lagona manaia, nai lo foliga faigofie faʻapitoa [21,32].

Ata 3

Neuronal coding o le 'fiafia' mo le fiafia fa'alelagona o tofo suamalie ma masima. O tali fa'aupuga a le neuronal o lo'o fa'aalia mai i le ventral pallidum recording electrode i le tofo o le sucrose ma le masima malosi na tu'u i le gutu o se isumu. Lua ...

E mafai ona fa'afeso'ota'i fa'atasi nofoaga vevela Hedonic o lo'o fa'asoa i le fai'ai i totonu o se ta'amilosaga tu'ufa'atasia e tu'ufa'atasia ai le tele o mua'ai ma le fai'ai, e pei o le tele o motu o se atumotu o lo'o fefa'ataua'i fa'atasi.21,24,27]. I le maualuga maualuga o fausaga limbic i totonu o le ventral forebrain, o le faʻaleleia o le 'fiafia' i nofoaga vevela i accumbens ma ventral pallidum e mafai ona galulue faʻatasi e avea o se tasi e felagolagomaʻi, e manaʻomia ai le autasi 'palota' e lua nofoaga vevela [28]. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻalauteleina o le hedonic e ala i le faʻamalosia o le opioid o se tasi nofoaga e mafai ona faʻalavelaveina e le opioid receptor blockade i le isi nofoaga e ui lava o le 'manaʻo' faʻateleina e le NAc hotspot na sili atu ona malosi, ma faʻaauau pea ina ua uma le poloka o le VP hotspot [28].

O se fegalegaleaiga tutusa e faavae i le 'fiafia' ua vaaia i le maeʻa ai o le opioid ma le benzodiazepine manipulations (atonu e aofia ai le parabrachial nucleus o le brainstem pons) [27]. O le faʻaleleia atili o le 'fiafia' na gaosia e le benzodiazepine e foliga mai e manaʻomia ai le faʻafaigaluegaina o opioids, aua e puipuia e le naloxone.33]. E mafai ona tu'ufa'atasia e se ta'amilosaga se tasi le tele o le neuroanatomical ma le neuro-chemical mechanisms e fa'amalosia ai tali 'fiafia' ma le fiafia.

'Mana'o'

E masani ona 'fiafia' le fai'ai i taui e 'mana'o ai'. Ae o nisi taimi atonu e na'o le 'mana'o' ia i latou. Ua fa'amautu su'esu'ega o taui o le 'fiafia' ma le 'mana'o' e le fa'atasi uma i le mafaufau ma le neurobiologically. O le 'mana'o', o lona uiga faʻaosofia le soifua maloloina, o se ituaiga o faʻaosofiaga faʻaosofia e faʻamalosia ai le agai i luma ma le taumafaina o taui, ma e iai uiga faʻapitoa o le mafaufau ma le neurobiological. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻamalosia o le salience e iloagofie mai le tele o le mafaufau o le manaʻoga o lona uiga o le upu masani, manaʻo, e aofia ai sini faʻaalia poʻo faʻamoemoega manino o taunuuga i le lumanaʻi, ma e tele lava ina faʻatalanoaina e cortical circuits [34-37].

I le faʻatusatusaina, o le faʻamalosiaga faʻamalosi e faʻatalanoaina e ala i le tele o faiga neural mamafa e aofia ai le mesolimbic dopamine projections, e le manaʻomia ai faʻamoemoega faʻapitoa ma e taulaʻi saʻo atu i faʻaosofiaga tau taui [34,35,38]. I mataupu e pei o vaisu, e aofia ai le faʻaosofia-faʻalogona, o le eseesega i le va o le faʻaosofia o le salience ma le tele o manaʻoga mafaufau e mafai i nisi taimi ona taʻitaʻia ai le mea e mafai ona taʻua o le 'manaʻo': o lona uiga, o se 'manaʻo' mo le mea e le o manaʻomia, e mafua mai i le tele o mea. fa'aoso fa'amalosi [39 •,40 •,41].

'Mana'o' e mafai ona fa'aoga i fa'aosofiaga fa'atupu fa'anatura (fa'aoso fa'atupuina, UCSs) po'o fa'aa'oa'oga fa'aa'oa'oga na mua'i fa'aituau ae ua va'ai nei le maua o taui UCSs (Pavlovian conditioned stimuli, CSs) [38,40 •]. O lona uiga, e maua e CSs mea fa'aoso fa'aosofia pe a fa'apipi'i se CS ma le mauaina o se taui fa'anatura po'o le 'natura' e ala i Pavlovian stimulus-stimulus associations (S-S learning). O le faʻamalosia o le salience e mafua ona o na CSs e ala i limbic mechanisms e faʻapipiʻi i luga o na mafutaga i le taimi o le 'manaʻo', faia se CS matagofie, ma faʻamalosia ma taʻitaʻia amioga faʻaosofia agai i le taui [35].

Afai o le CS e fa'atatau i le fa'aoso fa'amalosi e masani lava ona maua ni meatotino 'mana'o' ma'oti ma fuaina [35,42], lea e mafai ona faʻaosoina pe a toe faʻafeiloaʻi le CS (e ui o ata manino o faʻailoga taui e mafai foi ona lava, aemaise lava i tagata). O meatotino 'mana'o' e mafua mai i ia fa'ailoga taui e aofia ai mea nei:

  1. Fa'ailoga maneta fa'aosofia o le fa'aoso fa'ailo. O se CS e fa'atatau i le fa'aosofiaga fa'amalosi e avea ma mea fa'aosofia, o se ituaiga 'maneta fa'aosofia, lea e fa'alatalata mai ma o nisi taimi e fa'aumatia ai (Ata Ata Faaopoopo 1) [43,44 •,45]. O le fa'aosofiaga maneta o fa'aosofiaga a le CS e mafai ona matua mamana lea e mafai ai e le CS ona fa'aosoina se faiga fa'amalosi [46]. Ta'e vaisu cocaine, mo se fa'ata'ita'iga, o nisi taimi e 'tuli ai aitu' po'o le su'eina o ni mea papa'e latou te iloa e le o cocaine.
  2. Fa'ailoga-fa'aoso US 'mana'o' vaega. O se feiloaiga ma se CS mo se taui e faʻaosoina ai foi le 'manaʻo' mo lana lava UCS e fesoʻotaʻi, masalo e ala i le faʻafeiloaʻiga o le faʻamalosi salience i faʻamatalaga faʻafesoʻotaʻi o le toesea o taui [34,47,48]. I su'esu'ega falesu'esu'e manu, e fa'aalia lenei mea o se tumutumuga fa'atupu fa'atupu fa'atupu fa'atuputeleina o le galue mo le taui o lo'o le maua (e tele lava su'esu'ega i su'ega e ta'ua o le PIT po'o le Pavlovian-Instrumental Transfer e faia i lalo o tulaga fa'aumatia; Ata 4). O le 'mana'o' e fa'aosoina e mafai ona fa'apitoa mo taui e feso'ota'i, pe o nisi taimi e sasaa atu i se auala sili atu ona lautele e fa'aosofia ai le 'mana'o' mo isi taui fo'i (pe a fa'apea pe a fa'aalia e tagata ma'i ma'ale'ale po'o le dopamine-dysregulation tagata ma'i fa'atauva'a, feusua'iga. amio, ma isi, fa'aopoopo i amioga fa'amalosi e inuina fualaau fa'asaina) [49,50]. O le mea lea, o faʻafeiloaʻiga ma faʻaosofia faʻaosofia e mafai ona faʻateleina le faʻaosofia e suʻe taui, ma faʻateleina le malosi o loʻo sailia ai, o se mea e sili ona taua pe a faʻaalia le toe faʻafoʻi i vaisu.

    Ata 4

    NAc amphetamine fa'ateleina o fa'ailoga fa'aoso 'mana'o.' O tumutumu le tumau o le 'mana'o' mo le taui sucrose e fa'aosoina i le 30-s foliga o le Pavlovian sucrose fa'ailoga ile su'ega Pavlovian-Instrumental Transfer (CS+; taumatau). ...
  3. Fa'ailoga fa'amalosi fa'amalo. O le fa'aoso fa'amalosi e fa'afiafiaina ma 'mana'omia' se CS i lona uiga o le a galue le tagata e maua le CS lava ia, tusa lava pe leai se taui a le US. E masani ona taʻua lea mea faʻamalosi faʻamalosia. E faʻapea foʻi, faʻaopoopoina se CS i mea e maua pe a galue se manu mo se taui a le US e pei o cocaine poʻo le nicotine, faʻateleina le malosi latou te galulue ai, masalo ona o le CS e faʻaopoopoina se faʻaopoopoga 'manaʻomia' sini [51]. Ae ui i lea, matou te maitauina o le faʻamalosia o le faʻamalosia e lautele atu nai lo le 'manaʻo', e manaʻomia ni auala faʻaopoopo faʻatasi e maua ai le galuega meafaigaluega. E le gata i lea, o isi auala SR e mafai ona faʻatalanoaina faʻamalosia faʻamalosia i nisi tulaga e aunoa ma se faʻamalosi faʻamalosi. O le mea lea e taua tele ai le maneta fa'aosofia ma fa'aoso-fa'aoso 'mana'o' meatotino mo le fa'ailoaina o le fa'aoso fa'aoso salience.

Fa'aopoopoina o fa'aoso fa'aoso salience

  1. Gaoioiga taualoa? Ae tatou te le'i tu'ua uiga fa'ale-mafaufau o le 'mana'o', e fa'aosoosoina i tatou e fa'apea o nisi amioga gaioiga po'o polokalame afi e mafai fo'i ona 'mana'omia', toetoe lava pei o mea fa'aoso fa'aosofia, e ala i se fa'ailoga fa'aosofia e fa'atatau i le fai'ai fa'atusa o gaioiga i totonu nai lo fa'aaliga o fa'aoso i fafo. Matou te ta'ua lea manatu o le 'action salience' po'o le 'mana'o' e galue. O le fa'aogaina o le gaioiga matou te fautua atu atonu o se afi e tutusa ma le fa'aosofia o le salience fa'aosofia, ma fa'atalanoaina e ala i faiga fai'ai felavasa'i (fa'ata'ita'iga dorsal nigrostriatal dopamine system e fa'alava ma ventral mesolimbic). O le fa'atupuina o fa'anaunauga e fa'atino, masalo o lo'o a'afia ai le fa'afefiloi o afi ma fa'agaioiga i totonu o le neostriatum (o se fausaga e iloa fo'i e auai i gaioiga) e foliga mai o lo'o ogatasi ma le tele o laina o mafaufauga e uiga i le gaioiga o ganglia basal.52,53,54 •,55].
  2. E mafai ona fesootai le manao ma le fefe? Ma le mea mulimuli, matou te maitauina o le faʻamalosi faʻamalosi e mafai foi ona faʻasoa faʻatasi ai ma faʻalavelave faʻafuaseʻi i totonu o masini mesocorticolimbic ma le fefe mataʻutia [56,57 •,58,59]. Mo se faʻataʻitaʻiga, o fegalegaleaiga dopamine ma le glutamate i totonu o le nucleus accumbens circuits e le gata ina faʻatupuina ai le manaʻo, ae faʻapea foʻi le fefe, faʻatulagaina faʻapitoa e pei o se piano faʻaogaina, lea o le faʻalavelaveina o ki faʻasologa faʻasolosolo e maua ai faʻafefiloi faʻaopoopo o le manaʻo ma amioga mataʻutia.57 •]. E le gata i lea, o nisi 'ki' i totonu o le nucleus accumbens e mafai ona liliu mai le fa'atupuina o se tasi fa'aosofia i le fa'afeagai e ala i le suia fa'ale-mafaufau o si'osi'omaga fa'aletonu i fafo (fa'ata'ita'iga, suiga mai se si'osi'omaga fa'alelei ile fale i se fa'alavelave fa'avevela ma fa'atumuina i musika papa'u ma'ale'ale) [56].
    O ia su'esu'ega lata mai o lo'o fa'ailoa mai ai o fa'apitoa fa'apitoa o le neurochemical po'o fa'avasegaga fa'apitoa o le 'fiafia' po'o le 'mana'o' galuega o lo'o fa'amatalaina i luga atonu e le mafai ona atagia mai ai le tu'ufa'atasia o le 'laina fa'ailoga laina' masini 'e tasi le substrate = tasi le galuega'. Nai lo o lea, e mafai ona atagia mai ai tomai fa'apitoa fa'apitoa (eg hedonic hotspots) po'o fa'aituau fa'aoso-valence (fa'ata'ita'iga keyboard mana'o-mata'u) o latou mea patino neurobiological substrates. O nisi o na mea e mafai ona mafai ona faʻaogaina le tele o auala faʻatino, faʻalagolago i isi mea tutusa, ina ia mafai ai ona latou fesuiaʻi i le va o galuega faʻavae e faʻafeagai ma le manaʻo ma le fefe.

Neurobiological substrates mo le 'mana'o'

O le faʻatusatusaina o le neurobiology o le 'manaʻo' i le 'fiafia', matou te maitauina o mea faiʻai mo le 'manaʻo' e sili atu ona salalau lautele ma sili atu ona faigofie ona faʻagaoioia nai lo meaʻai mo le 'fiafia' [38,53,60,61 •,62-65]. Neurochemical 'mana'o' masini e sili atu ona tele ma eseese i le neurochemical ma le neuroanatomical domains, atonu o le faavae lea o le tulaga o le 'mana'o' se taui e aunoa ma le tutusa 'fiafia' i le taui tutusa. I le faaopoopo atu i faiga opioid, dopamine ma dopamine fegalegaleaiga ma corticolimbic glutamate ma isi neurochemical faiga faaosofia ai le salience 'mana'o'. O togafiti fa'afoma'i o nisi o na faiga e mafai lava ona suia le 'mana'o' e aunoa ma le suia o le 'fiafia'. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le taofiofia o le dopamine neurotransmission e faʻaitiitia ai le 'manaʻo' ae le 'fiafia' [38,64].

I le isi itu, o le faʻateleina o le 'manaʻo' e aunoa ma le 'fiafia' ua maua mai i le faʻagaoioia o le dopamine system e amphetamine poʻo vailaʻau faʻamalosi tutusa catecholamine e tuʻuina atu i le tino poʻo le microinjected tuusao i totonu o le nucleus accumbens, poʻo le mutation genetic lea e siitia ai le maualuga o le dopamine (e ala i le tuʻituʻi o le dopamine transporters i le synapse) i le mesocorticolimbic circuits, ma e ala i le faʻaogaina lata mai o le faʻaogaina o le mesocorticolimbic-dopamine e ala i le faʻaauau pea o le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina (Ata 3-Ata 5) [39 •,40 •,61 •,66]. Ua matou fautuaina e faapea i tagata e ono aafia i le neural sensitization o le faaosofia salience e fualaau faasaina o le sauaina e mafai ona faatupuina ai le malosi o le 'manao' e ave nisi fualaau faasaina, tusa lava pe tutusa fualaau faasaina pe leai foi, ma saofagā ai i vaisu [39 •,40 •,42] (Ata 5).

Ata 5

Faʻataʻitaʻiga faʻamalosia-faʻaalia o vaisu. Fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga o le fa'atupuina o le 'mana'o' e inuina fualaau fa'asaina i le aluga o taimi e aunoa ma le 'fiafia' i fualaau fa'asaina a'o avea le tagata ma vaisu. O le suiga mai fualaau faasaina ...

Fa'ate'aina a'oa'oga mai le 'mana'o': o le va'aiga fa'asaga i mea fa'aosofia o fa'ailoga e fa'atatau i taui

O le taimi lava e aʻoaʻoina ai faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma taui, o na faʻailoga e vaʻai ai a latou taui faʻatasi ma faʻaopoopoina faʻaosofia le 'manaʻo' ia maua taui. E tasi ma tutusa le valo'aga ma le 'mana'o'? Po o latou aofia ai faiga eseese? O la matou vaaiga e faapea, o valo'aga a'oa'oina ma le fa'aosofiaga fa'aosofia e mafai ona fa'avasegaina, e pei lava o le 'fiafia' ma le 'mana'o' e mafai [37,38,39 •,41,46,61 •]. O le faʻavasegaina o galuega faʻapitoa ma a latou neurobiological substrates e taua tele mo faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o le aʻoaʻoina o taui ma le faʻaosofia, ma e iai aʻafiaga mo faʻamaʻi, e aofia ai vaisu. O le a matou faʻamatalaina faʻapuupuu laina e tolu o faʻamaoniga mai a matou fale suʻesuʻe o loʻo fautua mai ai o mea faʻapitoa ma faʻaosofiaga faʻaosofia o faʻailoga e fesoʻotaʻi ma taui e le mafai.

O le faʻataʻitaʻiga muamua e sau mai faʻataʻitaʻiga e faʻaalia ai e mafai e CSs ona faʻaalia le auala - o lona uiga, latou te galue o se 'maneta faʻaosofia', e tosoina ai le tagata ia i latou. O le tele o suʻesuʻega ua faʻamaonia pe a faʻapea o se faʻailoga poʻo se 'faailoga' (CS), e pei o le faʻaofiina o se lever i luga o le puipui, e fetaui ma le faʻaalia o se US tauia, e pei o meaʻai, manu e masani ona faʻalatalata atu ma faʻaoga le faʻailoga [43,44 •]. O le ki i le fa'avasegaina o valo'aga mai le fa'aosofia o lo'o taoto i se vaega i le natura o le tali fa'atulagaina a le tagata (CR) [43].

O nisi iole o le a latalata atili atu i le leve ma sili atu ona vave i luga o faʻaaliga taitasi ma o mai e faʻamalosi le leve e ala i le sogisogi, miti, ma e oʻo lava i le utia - e foliga mai o taumafai e 'ai' le leve (Ata Ata Faaopoopo 1) [45]. O se faʻailoga e vaʻai ai le taui o le cocaine e tutusa lava le faʻalatalataina ma faʻaogaina i lana lava mamanu o amioga sogisogi fiafia [44 •], lea e mafai ona faʻamatalaina mo le mafaia o faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma vailaʻau e avea ma mea leaga, e tosina atu ai mea ua fai ma vaisu ia i latou. O ia CRs e fa'asaga i le CS lava ia e ta'ua o le 'sign-tracking'.

Ae ui i lea, e le o iole uma e atiaʻe se CR faʻailoga. E o'o lava i le tulaga fa'ata'ita'i lava e tasi, o nisi iole e atia'e se CR 'ese'ese - latou te a'oa'o e fa'alatalata i le 'sini' (le fata mea'ai), ae le o le leve, pe a tu'uina atu le lever-CS. O lenei CR ua ta'ua o le 'su'eina sini'. O le mea lea, faatasi ai ma le poto masani o tagata e tulituliloa sini e o mai e latalata atili atu i le sini i luga o faʻaaliga taʻitasi o le lever-CS, ma amata ona latou faʻaogaina le fata meaʻai ma le naunautai, miti, ma e oʻo lava i le utia [43,44 •,45]. Mo isumu uma, o le CS (lever insertion) e tutusa le taua o le va'aiga: e fa'aosoina uma ai CRs e siaki ai fa'ailoga ma CRs e tuliloaina sini.

Pau lava le eseesega o le mea e faʻasino i ai le CR. O lo'o fa'ailoa mai ai e fa'apea, i fa'ailoga fa'ailoga, o le lever-CS e fa'atatau i le fa'aoso fa'amalosi aua mo i latou e manaia, ma o lo'o lagolagoina e fa'amatalaga e fa'apea o le a a'oa'oina fo'i e le au fa'ailoga fa'ailoga e fai se tali fou e maua ai le CS (fa'atusa meafaigaluega fa'apipi'i. fa'amalosi) [46]. Mo sini-trackers le CS vavalo meaai, ma taitai atu ai i le atinaeina o se CR, ae o le CS lava ia e foliga mai e le taʻua i le faaosofia salience i nei auala (nai lo o se mea, o le sini e 'manaomia') [43,46]. O ia suʻesuʻega e ogatusa ma la matou manatu e faʻapea o le taui-valoaga poʻo le taua faʻatasi o se CS aʻoaʻoina e mafai ona vavae ese mai lona taua faʻaosofia, e fuafua pe o loʻo faʻaalia ma le faʻamalosia o le salience [46].

O le laina lona lua o faʻamaoniga e faʻamaonia ai le vavalo mai le faʻamalosia o le sau mai suʻesuʻega o le 'manaʻo' neural codes, aemaise lava pe a maeʻa le faʻaogaina o le faiʻai o le dopamine (e ala i le amphetamine poʻo le faʻalogo muamua). O le maualuga o le Dopamine e foliga mai e faʻaleleia atili ai le limbic neural fana i faʻailoga e faʻaogaina ai le maualuga o le faʻamalosiaga (Ata 6) [61 •]. I le faʻatusatusaga, o le faʻamalosia o le dopamine e leʻi faʻaleleia ai faʻailoga neural e faʻamaonia ai le maualuga o le vavalo [61 •].

Ata 6

O le vavaeeseina o le CS faʻamalosia le tau (manaʻo) mai le CS faʻatauvaʻa tau (aʻoaʻoga) e ala i le faʻagaioiina o le mesolimbic (faʻaosoina e le faʻalogo poʻo le faʻamaʻiina o le amphetamine). O lenei su'esu'ega fa'amatalaga o fa'asologa o le fana i le ventral pallidum o lo'o fa'aalia ai suiga ...

O le laina lona tolu o fa'amaoniga e sau mai le fa'aliliuina malosi o le 'mana'o' o se CS a'o fa'aauau pea ana valo'aga a'oa'oina. Mo se fa'ata'ita'iga, o se fa'ailoga e va'ai ai le masima tele e masani lava 'e le mana'omia' ae e mafai ona fa'afo'i i se fa'ailoga 'mana'omia' pe a fa'aoso se mana'o masima fa'aletino. E leai se aʻoaʻoga fou, ma e leai se suiga i valoʻaga aʻoaʻoina, e manaʻomia ona tupu ina ia tupu ai lenei suiga faʻaosofia. E le gata i lea, o le tulaga e le masani ai le fia'ai e le'i mana'omia muamua, ma e le mana'omia e le CS ona fa'afeso'ota'i ma se 'fiafia' tofo muamua. Ae ui i lea, o le CS le lelei muamua na faʻafuaseʻi ona 'manaʻomia' i le setete fou ma mafai ai ona faʻaalia ni faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga masani o le faʻaosofia o le salience. I faʻataʻitaʻiga muamua lava i le tulaga o le manaʻo masima, na faʻafuaseʻi ona faʻaalia e le CS faʻailoga neural e faʻamaonia ai le 'manaʻo' lelei, e tusa lava pe leʻi tofoina le masima UCS e 'fiafia' [67]. O ia faʻamatalaga e faʻaalia ai o le tau o le faʻailoga e ese mai lona mafai ona faʻaalia le 'manaʻo', ona o le mea mulimuli e manaʻomia ai le faʻaogaina o isi neural system e faʻaosofia ai le salience ma faʻaalia le 'manaʻo' i se faʻamoemoe faʻaosofia.

E mana'omia nisi su'esu'ega e iloa ai pe fa'afefea ona fa'avasegaina le 'mana'o' ma le a'oa'oina ma le vavalo i totonu ole fai'ai. Ae ui i lea, o faʻamaoniga e oʻo mai i le taimi nei o loʻo faʻaalia ai o nei vaega o loʻo i ai uiga faʻapitoa o le mafaufau ma faʻamaʻi eseʻesega neural substrates.

iʻuga

O suʻesuʻega faʻapitoa o le neuroscience o le 'fiafia', 'manaʻo', ma le aʻoaʻoina o vaega o taui ua faʻaalia ai o nei faiga faʻale-mafaufau o loʻo faʻapipiʻiina i luga ole neuroanatomical ma neurochemical faiʻai faʻailoga i se tikeri iloga. O lenei faʻamatalaga e mafai ona taʻitaʻia ai se malamalama sili atu i le auala e maua ai e le faiʻai taui masani, ma i totonu o le falemaʻi faʻaleagaina o le faʻaosofia ma lagona. O ia talosaga e aofia ai aemaise le faʻaogaina o faiga mesolimbic e mafai ona maua ai le tuliloaina o taui i vaisu o fualaau faasaina ma faʻalavelave faʻaosofia e ala i le faʻaseseina patino o le 'manaʻo' mo se taui.

Faaopoopoga mea

Hedonic tofo 'fiafia' vitio

Faʻafetai

O suʻesuʻega a tusitala na lagolagoina e fesoasoani mai le National Institute on Drug Abuse ma le National Institute of Mental Health (USA).

Faaopoopoga A. Faamatalaga faaopoopo

O faʻamatalaga faʻaopoopo e fesoʻotaʻi ma lenei tusiga e mafai ona maua, i le initaneti, ile doi:10.1016/j.coph. 2008.12.014.

Faʻamatalaga ma faitauga fautuaina

Pepa fa'apitoa, lomia fa'asalalau i totonu o le vaitaimi o iloiloga, ua fa'amamafaina e pei o

• faʻafiafiaga faapitoa

•• le fiafia tele

1. Schooler JW, Mauss IB. Ia fiafia ma ia iloa: o le poto masani ma meta-faailoaina o le fiafia. I: Kringelbach ML, Berridge KC, faatonu. Fiafia o le Fai'ai. Oxford University Press; i lomitusi.
2. Winkielman P, Berridge KC, Wilbarger JL. O uiga fa'aleaogaina e le iloa ile mata fiafia ma foliga ita e a'afia ai amioga taumafa ma fa'amasinoga taua. Pers Soc Psychol Bull. 2005;31: 121-135. [PubMed]
3. Fischman MW, Foltin RW. Puleaina e le tagata lava ia cocaine: o se vaaiga suʻesuʻe. I: Bock GR, Whelan J, faatonu. Cocaine: Fa'asaienisi ma Fa'aagafesootai. CIBA Foundation Symposium; Wiley; 1992. itulau 165–180.
4. Kringelbach ML Le tagata orbitofrontal cortex: faʻafesoʻotaʻi taui i le poto masani. Nat Rev Neurosci. 2005;6: 691-702. [PubMed]Faʻamatala manino ma manino le matafaioi o le orbitofrontal cortex i le fiafia i tagata.
5. Leknes S, Tracey I. O se neurobiology masani mo le tiga ma le fiafia. Nat Rev Neurosci. 2008;9: 314-320. [PubMed]
6. Uili RA, Carelli RM. O le neuroscience o le fiafia: taulai atu i le ventral pallidum firing codes hedonic reward: pe a lelei le tofo leaga. J Neurophysiol. 2006;96: 2175-2176. [PubMed]
7. Tindell AJ, Smith KS, Pecina S, Berridge KC, Aldridge JW Ventral pallidum firing codes hedonic taui: pe a leaga le tofo e lelei. J Neurophysiol. 2006;96: 2399-2409. [PubMed]O lenei suʻesuʻega o loʻo tuʻuina atu ai faʻamaoniga mo le faʻaogaina o le 'fiafia' e avea o se vaega faʻamoemoe o le fiafiaga taui e ala i mamanu faʻafefeteina i le pallidum ventral e tofo ai le sucrose ma le masima.
8. Knutson B, Wimmer GE, Kuhnen CM, Winkielman P. Nucleus accumbens faʻagaioiga faʻatalanoaina le aʻafiaga o faʻailoga tau i luga o tulaga lamatia tau tupe. Neuroreport. 2008;19: 509-513. [PubMed]
9. Beaver JD, Lawrence AD, van Ditzhuijzen J, Davis MH, Woods A, Calder A. J Neurosci. 2006;26: 5160-5166. [PubMed]Faʻaalia o faʻamalosi faʻamalosi e faʻagaoioia e ala i meaʻai taui faʻailoga i tagata i auala e fesoʻotaʻi ma uiga faʻapitoa (BAS) atonu e fesoʻotaʻi ma le sailiga o lagona.
10. Pessiglione M, Schmidt L, Draganski B, Kalisch R, Lau H, Dolan R, Frith C Le faʻafefea e le faiʻai ona faʻaliliuina tupe i le malosi: o se suʻesuʻega neuroimaging o faʻaosofiaga faʻapitoa. Saienisi. 2007;316: 904-906. [PubMed]Faʻaalia i tagata o le faiʻai faʻamalosi faʻamalosi e aofia ai le pallidum ventral o loʻo faʻagaoioia e tusa lava pe faʻaalia taui faʻaosofia e tumau i lalo ifo o le malamalama, ma mafai ona faʻateleina gaioiga faʻaosofia mo taui.
11. Fafine AR, Ehrman RN, Wang Z, Li Y, Sciortino N, Hakun J, Jens W, Suh J, Listerud J, Marquez K, et al. Fa'atomuaga i le tu'inanau: fa'agaoioia limbic e 'le va'aia' vaila'au ma fa'ailoga tau feusua'iga. PLOS ONE. 2008;3: e1506. [PMC free article] [PubMed]
12. Small DM, Veldhuizen MG, Felsted J, Mak YE, McGlone F. Separable substrates mo le fa'atalitali ma le fa'atumauina o mea'ai chemosensation. Neuron. 2008;57: 786-797. [PMC free article] [PubMed]
13. Tobler P, O'Doherty JP, Dolan RJ, Schultz W. Fa'ailoga tau fa'ailoga e ese mai le fa'alavelave fa'aletonu uiga fa'atatau i le fa'avasegaina o faiga fa'aletagata. J Neurophysiol. 2007;97: 1621-1632. [PMC free article] [PubMed]
14. Peciña S, Berridge KC Hedonic hot spot in nucleus accumbens shell: O fea e mafua ai mu-opioids le faateleina o le aafiaga o le suamalie? J Neurosci. 2005;25: 11777-11786. [PubMed]Fa'ailoaina ose 'hotspot hedonic' kupita-milimita i totonu o le atigi o le nucleus, lea e fa'atupuina ai le 'fiafia' fa'ailo mu opioid mo le fiafia fa'alogona o le tofo suamalie. O lenei suʻesuʻega na maua ai foʻi le faʻamaoniga muamua mo le vavaeeseina o le opioid 'fiafia' mafua mai le 'manaʻo' mama ma sone malulu i fafo atu o le vevela.
15. Peciña S, Smith KS, Berridge KC. Vaʻa vevela i totonu o le faiʻai. Neuroscientist. 2006;12: 500-511. [PubMed]
16. Mahler SV, Smith KS, Berridge KC. Endocannabinoid hedonic hotspot mo lagona fiafia: anandamide i le nucleus accumbens atigi faʻaleleia le 'fiafia' i se taui suamalie. Neuropsychopharmacology. 2007;32: 2267-2278. [PubMed]
17. Smith KS, Berridge KC O le pallidum ventral ma le taui hedonic: faʻafanua neurochemical o le sucrose "fiafia" ma taumafa taumafa. J Neurosci. 2005;25: 8637-8649. [PubMed]O lenei su'esu'ega na fa'aalia ai o le ventral pallidum o lo'o i ai se 'hedonic hotspot' kupita-milimita i totonu o le ventral pallidum mo le fa'ateleina o le opioid o tali 'fiafia' i le suamalie, i totonu o lona sone pito i tua.
18. Berridge KC, Kringelbach ML. Neuroscience o le fiafia: taui i tagata ma manu. Psychopharmacology (Berl) 2008;199: 457-480. [PMC free article] [PubMed]
19. Pecina S. Opioid taui 'fiafia' ma 'mana'o' i le nucleus accumbens. Physiol Behav. 2008;94: 675-680. [PubMed]
20. Kringelbach ML. Le faiʻai hedonic: o se neuroanatomy galue o le fiafia o tagata. I: Kringelbach ML, Berridge KC, faatonu. Fiafia o le Fai'ai. Oxford University Press; i lomitusi.
21. Smith KS, Tindell AJ, Aldridge JW, Berridge KC. Faʻasalaga o le pallidum i le taui ma le faʻamalosi. Behav Brain Res. 2009;196: 155-167. [PMC free article] [PubMed]
22. Ikemoto S. Dopamine taui ta'amilosaga: lua faiga fa'ata'ita'i mai le ogatotonu o le fai'ai i le nucleus accumbens-olfactory tubercle complex. Brain Res Faʻaaliga 2007;56: 27-78. [PMC free article] [PubMed]
23. Steiner JE, Glaser D, Hawilo ME, Berridge KC. Fa'atusatusaga fa'atusa o le a'afiaga o le hedonic: fa'alavelave fa'afefe i le tofo e pepe tagata ma isi primates. Neurosci Biobehav Rev. 2001;25: 53-74. [PubMed]
24. Grill HJ, Norgren R. O le su'ega o le tofo. II. Tali mimetic i fa'aoso fa'aoso i iole fa'ama'i fa'ama'i ma fa'ama'i. Brain Res. 1978;143: 281-297. [PubMed]
25. Jarrett MM, Limebeer CL, Parker LA. Aafiaga ole Delta9-tetrahydrocannabinol ile sucrose palatability e pei ona fuaina ile su'ega ole tofo. Physiol Behav. 2005;86: 475-479. [PubMed]
26. Zheng H, Berthoud HR. Taumamafa mo mea fiafia poʻo calories. Curr Opin Pharmacol. 2007;7: 607-612. [PMC free article] [PubMed]
27. Smith KS, Mahler SV, Pecina S, Berridge KC. Hedonic hotspots: fa'atupuina le fiafia i le fai'ai. I: Kringelbach M, Berridge KC, faatonu. Fiafia o le Fai'ai. Oxford University Press; i lomitusi.
28. Smith KS, Berridge KC. Opioid limbic circuit mo taui: fegalegaleaiga i le va o nofoaga vevela o le nucleus accumbens ma le pallidum ventral. J Neurosci. 2007;27: 1594-1605. [PubMed]
29. Solinas M, Goldberg SR, Piomelli D. O le endocannabinoid faiga i faiga taui faiʻai. Br J Pharmacol. 2008;154: 369-383. [PMC free article] [PubMed]
30. Kirkham T. Endocannabinoids ma le neurochemistry o le 'ai. J Neuroendocrinol. 2008;20: 1099-1100. [PubMed]
31. Shimura T, Imaoka H, ​​Yamamoto T. Neurochemical modulation o amioga inestive i le ventral pallidum. Eur J Neurosci. 2006;23: 1596-1604. [PubMed]
32. Aldridge JW, Berridge KC. Neural coding of pleasure: “Rose-Tinted Glasses” o le ventral pallidum. I: Kringelbach ML, Berridge KC, faatonu. Fiafia o le Fai'ai. Oxford University Press; i lomitusi.
33. Richardson DK, Reynolds SM, Cooper SJ, Berridge KC. E mana'omia opioids endogenous mo le fa'aleleia atili o le palatability o le benzodiazepine: poloka naltrexone diazepam-fa'atupuina le fa'atuputeleina o le suka-'fiafia'. Pharmacol Biochem Behav. 2005;81: 657-663. [PubMed]
34. Dickinson A, Balleine B. Hedonics: o le faʻaogaina o le mafaufau-faʻaosofia. I: Kringelbach ML, Berridge KC, faatonu. Fiafia o le Fai'ai. Oxford University Press; i lomitusi.
35. Berridge KC. Tauia aʻoaʻoga: faʻamalosia, faʻamalosi, ma faʻamoemoega. I totonu: Medin DL, faatonu. The Psychology of Learning and Motivation. vol. 40. Tusitala Fa'aa'oa'oga; 2001. itulau 223–278.
36. Daw ND, Niv Y, Dayan P. Fa'atauva'a fa'avae le mautonu i le va o faiga fa'ai'au muamua ma le pito i tua mo le pulea o amioga. Nat Neurosci. 2005;8: 1704-1711. [PubMed]
37. Dayan P, Balleine BW. Taui, faaosofia, ma le faamalosia o le aoaoina. Neuron. 2002;36: 285-298. [PubMed]
38. Berridge KC. Le felafolafoaiga i luga o le matafaioi a le dopamine i le taui: o le mataupu mo le faʻamalosi faʻamalosi. Psychopharmacology (Berl) 2007;191: 391-431. [PubMed]
39. Robinson TE, Berridge KC Le manatu faʻaosofia lagona o vaisu: nisi o mataupu o loʻo iai nei. Philos Trans R Soc Lond B Biol Sci. 2008;363: 3137-3146. [PubMed]Fa'amatalaga lata mai i luga o fa'amaoniga e uiga i le talitonuga o vaisu e mafua mai i se vaega e ala i le fa'alogoina o vaila'au o neural substrates mo le 'mana'o'.
40. Robinson TE, Berridge KC Vaisu. Annu Rev Psychol. 2003;54: 25-53. [PubMed]Faatusatusa le manatu o vaisu e mafua mai i le faʻaosofia-faʻalogo, faʻatasi ai ma le aʻoaʻoina poʻo le masaniga faʻapitoa ma le faʻateʻaina poʻo le faʻalavelave faʻafeagai manatu o vaisu.
41. Berridge KC, Aldridge JW. Fa'ai'uga aoga, le fai'ai, ma le tulituliloaina o sini fa'aleagaga. Soc Cognition. 2008;26: 621-646.
42. Robinson TE, Berridge KC. O le faavae faʻavae o fualaau oona: o se faʻaosofiaga-faʻalauiloa manatu o vaisu. Brain Res Faʻaaliga 1993;18: 247-291. [PubMed]
43. Flagel SB, Akil H, Robinson TE. Eseesega o tagata taʻitoʻatasi i le faʻaalia o le faʻamafanafanaga faʻafiafiaga i faʻamatalaga tau taui: o aʻafiaga mo vaisu. Neuropharmacology. 2009;56: 139-148. [PMC free article] [PubMed]
44. Uslaner JM, Acerbo MJ, Jones SA, Robinson TE O le tuʻufaʻatasia o le faʻamalosi salience i se faʻaosofia e faʻaalia ai se tui tui o le cocaine. Behav Brain Res. 2006;169: 320-324. [PubMed]Fa'aalia mo le taimi muamua i se fa'ata'ita'iga manu e fa'ailoa mai mo vaila'au e pei o le cocaine e fa'aaogaina 'mea fa'aoso fa'aosofia, ina ia fa'ailoa mai ai le fa'alatalata ma su'esu'ega fa'afiafia i se fa'ata'ita'iga fa'aauto.
45. Mahler S, Berridge K. Amygdala faiga o le faaosofia salience. Sosaiete mo Neuroscience Abstracts. 2007
46. ​​Robinson TE, Flagel SB. Le fa'aeseesega o mea fa'atupu fa'aosofia ma fa'aosofia o fa'ailoga fa'atatau i taui e ala i su'esu'ega o eseesega ta'ito'atasi. Biol Psychiatry. 2008 Pule: 10.1016 / j.biopsych.2008.09.006.
47. Wyvell CL, Berridge KC. Intra-accumbens amphetamine e faʻateleina ai le faʻamalosia o le sucrose taui: faʻaleleia o le taui "manaʻo" e aunoa ma le faʻaleleia o le "fiafia" poʻo le faʻamalosia o le tali. J Neurosci. 2000;20: 8122-8130. [PubMed]
48. Holani PC. Fegalegaleaiga i le va o Pavlovian-instrumental transfer ma le faʻamalosia o le faʻaititia. J Exp Psychol-Anim Behav Process. 2004;30: 104-117. [PubMed]
49. Evans AH, Pavese N, Lawrence AD, Tai YF, Appel S, Doder M, Brooks DJ, Lees AJ, Piccini P. Fa'aaogaina fualaau fa'asaina e feso'ota'i atu i le fa'afefe o le ventral striatal dopamine transmission. Ann Neurol. 2006;59: 852-858. [PubMed]
50. Kausch O. Fa'ata'ita'iga o le fa'aaogaina o vaila'au i le va o tagata ta'aloga su'esu'e togafitiga. J Faʻasologa o le Faasaunoa. 2003;25: 263-270. [PubMed]
51. Schenk S, Partridge B. Fa'aaafiaga o se fa'amalama fa'afefeteina i luga o le puleaina e le tagata lava ia cocaine i isumu. Psychopharmacology (Berl) 2001;154: 390-396. [PubMed]
52. Aldridge JW, Berridge KC, Herman M, Zimmer L. Neuronal coding of serial order: syntax of teuga i le neostriatum. Psycho Sci. 1993;4: 391-395.
53. Volkow ND, Wang GJ, Telang F, Fowler JS, Logan J, Childress AR, Jayne M, Ma Y, Wong C. Cocaine faʻailoga ma dopamine i le pito i tua: faiga o le manaʻo i vaisu cocaine. J Neurosci. 2006;26: 6583-6588. [PubMed]
54. Everitt BJ, Belin D, Economidou D, Pelloux Y, Dalley JW, Robbins TW Neural mechanisms o loʻo faʻavaeina le faʻalavelave e atiaʻe ai masaniga suʻesuʻe fualaau faasaina ma vaisu. Philos Trans R Soc Lond B Biol Sci. 2008;363: 3125-3135. [PubMed]O loʻo tuʻuina atu ma le faʻamaoni le manatu e fiafia i le manatu o vaisu e mafua mai i masaniga SR faʻateleina ona o le faʻaseseina o le vaega aʻoaʻoga o le taui.
55. Haber SN, Fudge JL, McFarland NR. Striatonigrostriatal auala i primates e fausia ai se si'o alu a'e mai le atigi i le pito pito i tua. J Neurosci. 2000;20: 2369-2382. [PubMed]
56. Reynolds SM, Berridge KC. O si'osi'omaga fa'alagona e toe fa'afo'i ai le valence o le mana'o ma le mata'utia galuega i nucleus accumbens. Nat Neurosci. 2008;11: 423-425. [PMC free article] [PubMed]
57. Faure A, Reynolds SM, Richard JM, Berridge KC Mesolimbic dopamine i le manaʻo ma le fefe: faʻamalosia le faʻaosofia e faʻatupuina e faʻalavelave faʻalavelave faʻapitonuʻu i totonu o nucleus accumbens. J Neurosci. 2008;28: 7184-7192. [PubMed]O lenei faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia mo le taimi muamua o le dopamine e faʻaosofia ai le faʻaosofia lelei ma le le lelei o le fefe e ala i le fegalegaleai ma faʻailoga corticolimbic glutamate i se faiga faʻapitoa i totonu ole nucleus accumbens.
58. Levita L, Dalley JW, Robbins TW. Nucleus accumbens dopamine ma aʻoaʻoina le fefe toe asia: o se iloiloga ma nisi o suʻesuʻega fou. Behav Brain Res. 2002;137: 115-127. [PubMed]
59. Kapur S. Fa'afefea ona avea antipsychotics ma anti-'psychotic' - mai le dopamine i le salience i le psychosis. Trends Pharmacol Sci. 2004;25: 402-406. [PubMed]
60. Aragona BJ, Carelli RM. Dynamic neuroplasticity ma le otometi o amioga faaosofia. Aoao le Mem. 2006;13: 558-559. [PubMed]
61. Tindell AJ, Berridge KC, Zhang J, Peciña S, Aldridge JW Ventral pallidal neurons code faaosofia faaosofia: faʻalauteleina e le mesolimbic sensitization ma amphetamine. Eur J Neurosci. 2005;22: 2617-2634. [PubMed]O se faʻataʻitaʻiga muamua o le neural coding o le dopamine ma le faʻalogoina e faʻateleina ai faʻailoga 'manaʻo', e tutoatasi mai le 'fiafia' poʻo le aʻoaʻoina o vaega o le taui.
62. Smith KS, Berridge KC, Aldridge JW. Ventral pallidal neurons e iloagofie ai le 'fiafia' ma le 'mana'o' maualuga e mafua mai i opioids ma le dopamine i totonu o nucleus accumbens. I le Sosaiete mo Neuroscience Abstracts. 2007
63. Abler B, Erk S, Walter H. O le faʻagaioiina o le polokalama o taui a le tagata e faʻaogaina e se tasi o fua o le olanzapine i mataupu soifua maloloina i se mea na tupu, lua-tauaso, placebo-pulea suʻesuʻega fMRI. Psychopharmacology (Berl) 2007;191: 823-833. [PubMed]
64. Leyton M. O le neurobiology o le manaʻo: dopamine ma le faʻatonutonuina o lagona ma tulaga faʻaosofia i tagata. I: Kringelbach ML, Berridge KC, faatonu. Fiafia o le Fai'ai. Oxford University Press; i lomitusi.
65. Salamone JD, Correa M, Mingote SM, Weber SM. I tua atu o le manatu o le taui: isi galuega a le nucleus accumbens dopamine. Curr Opin Pharmacol. 2005;5: 34-41. [PubMed]
66. Peciña S, Cagniard B, Berridge KC, Aldridge JW, Zhuang X. O isumu mutant hyperdopaminergic e maualuga atu le "manao" ae le "fiafia" mo taui suamalie. J Neurosci. 2003;23: 9395-9402. [PubMed]
67. Tindell AJ, Smith KS, Berridge KC, Aldridge JW. Ventral pallidal neu e tu'ufa'atasia a'oa'oga ma fa'ailoga fa'aletino e fa'ailoga fa'aosofia ai le salience o fa'ailoga fa'atulagaina; Sosaiete mo Neuroscience Conference; Novema 12, 2005; Uosigitone, DC. 2005.