Togafitiga: Faʻaititia Taui Totogi ma le Faʻaopopoina Faamoemoeina Sensitivity taupulepule faʻatasi e soʻoga le Brain's Control Circuit (2010)

O mafuaʻaga o le tagofia o le vevela o loʻo taoto i le vaʻalele o le taui o le faiʻai

FAʻAALIGA: O se toe iloiloga e le ulu o le National Institute on Drug Abuse, Nora Volkow, ma lana 'au. Lenei iloiloga lisiina le 3 tele neurobiological disfunction aafia i uma vaisu. Na ona taʻua o latou nei: a) Faʻaleagaina: o se tali fiafia e mafua ona o le paʻu i le faailoga o le dopamine; b) Faʻalogoina: faʻaleleia le tali o le dopamine i faʻamatalaga o mea ua fai ma vaisu, faʻalavelave poʻo le atuatuvale; ma i) Faʻaleagaina: faʻavaivaia oe lava faʻataʻitaʻiga ala ona o le paʻu i le tele ma le faʻagaioiga o le frontal cortex. O nei lava faiʻai fesuiaiga na decsribed e le American Sosaiete mo Togafitiga Faʻafomaʻi (ASAM) ia latou faʻamatalaga fou o vaisu tatala mai ia Aokuso, 2011.


Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, Tomasi D, Telang F, Baler R. Bioessays. 2010 Sep; 32 (9): 748-55.

National Institute on Drug Abuse, NIH, Bethesda, MD 20892, ISA.

[imeli puipuia]

AOTELEGA SUʻESUʻEGA - Vaisu: Faʻaititia le Taui Maʻaleʻale ma Faʻateleina Faʻamoemoeina Sensitivity taupulepule faʻatasi e soʻona soʻotaga le Brain's Control Circuit

lē faʻatino

Faʻavae i luga o faiʻai suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga, matou te tuʻuina atu se faʻataʻitaʻiga e tusa ai ma le faʻaaogaina o mea ua fai ma vaisu e pei o le le atoatoa i le faʻamatalaga o faʻamatalaga ma le faʻatasi i vaʻaiga eseese o le faiʻai ma galuega.

O faʻataʻitaʻiga e atagia mai:

(a) faaititia le lagona o le faasologa o taui,

(b) faʻaleleia atili lagona o poloka mafaufau i tulaga faʻatatau i fualaau faʻasaina ma fualaau faasaina, faʻafoʻiina o le loto mafatia, ma lagona le lelei,

(c) ma le faʻavaivaia o le faʻagaioiga.

E ui lava o le uluai suʻega i fualaau faasaina o le faʻaleagaina o le tele lava o se amioga e ofo fua, o le faʻaauau pea o fualaau oona e mafai ona afaina ai vaʻavaʻai i totonu o le faiʻai lea e aofia ai le saolotoga saoloto, le faʻaaogaina o fualaau faasaina i se amioga faʻamalosi malosi. O le malosi o vailaau o mea e fai ma vaisu e faʻaaogaina ai le neurotransmitter faʻamaonia i le va o le neurons (e aofia ai le dopamine, glutamate, ma le GABA) e faʻafesuiaʻi le gaioiga o vaʻavaʻaʻi vaʻaia, lea e amata ona faʻavaivaia i vaega eseese o se faʻasologa o vaisu. A oʻo i le faʻaaogaina o fualaau faasaina, fualaau oona poʻo le atuatuvale o lenei mea e mafua ai le faʻaogaina o le faʻamalosiina o le faʻamalosi / alaga taavale e mafua ai le faʻaaogaina o vailaau faʻamalosi e faʻamaonia ai vaisu.

uputatala: vaisu, maʻi o le faiʻai, dopamine, matagaluega totogi

faʻatomuaga

O le 25 mulimuli tausaga o suʻesuʻega o le neuroscience ua maua ai faʻamaoniga o le tagofia o vaisu o se faʻamaʻi o le mafaufau, ma tuʻuina atu ai se finauga malosi mo le tausisia o tulaga tutusa o togafitiga faafomaʻi i le tagata ua fai ma vaisu e pei o mea masani i isi faʻamaʻi ma se aʻafiaga lautele, pei maʻisuka. O le mea moni, o suʻesuʻega i luga o mea ua fai ma vaisu ua amata ona faʻaalia le faasologa o mea tutupu ma le umi umi o le faʻamaʻi e mafai ona afua mai i le faʻaauau ona faʻaleagaina o se mea ua fai ma vaisu. O nei suʻesuʻega ua faʻaalia ai le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina e mafai ona faʻaogaina ai molelaʻau laiti ma vaʻa faiʻai, ma oʻo ai ina faʻalavelaveina le faasologa o faatulagaga sili ona maualuga e maua ai lagona, cognition ma amioga. Ua matou iloa o le tagofia o mea ua fai ma vaisu ua mafua ona o le faalauteleina o le taamilosaga o le faaletonu i le faiʻai. O le faaletonu e masani lava ona amata i le tulaga o le evolusione o vaega sili atu o le faiʻai lea e gaosia ai le taui, ona agai ai lea i isi vaega e mafua ai galuega sili ona faigata. O le mea lea, e le gata i le taui, e mafai e tagata taitoatasi ua fai ma vaisu ona aafia i le ogaoga o faalavelave i le aoaoina (manatua, tuutuuga, amioga masani), galuega faʻapitoa (faʻalavelave faʻalavelave, faia o filifiliga, faʻatuai le faamalieina), malamalama faʻamalosi (interoception) galuega tauave.

O le tele o mea na maua mai i le faiaʻoga o suʻesuʻega e faʻaaogaina ai le gaosiga o meaola (PET), tatou te faʻalauiloaina ai le gaioiga o le mafaufau autu lea e aʻafia i le faʻaaogaina masani o fualaau faasaina ona tuʻuina atu ai lea o se faʻataʻitaʻiga talafeagai, e tusa ai ma le tulaga o le tagofia o mea ua fai ma vaisu ua tupu faʻasalalau faʻamatalaga faʻamatalaga i ma i totonu o nei taʻaloga. O se malamalamaaga maeʻaeʻa o nei faiga masani e le mafai ona gafatia (neuroplastic) o faiʻai, ma mea e ono tutupu i le siosiomaga ma le siosiomaga e ono aʻafia ai, e taua tele mo le atinaʻeina o auala sili atu ona puipuia ma togafitiga e faʻafefe ai ma vaisu.

Maualuga, ae puupuu, o le toto o le dopamine e manaʻomia mo vaisu

O le tagofia o mea ua fai ma vaisu, muamua ma taua, o se faamaʻi o le faiʻai taui taui. Lenei faiga faʻaaogaina le neurotransmitter dopamine (DA) o lana sili tupe e tuʻuina atu faʻamatalaga. Brain DA o loʻo taua lona sao i le faʻagaioiga o faʻamatalaga e uiga i le agavaʻa [1, 2], o le mea lea i le fatu o lona mafai gafatia pe faatonutonuina taui [3, 4], taui faʻamoemoe [5], faaosofia, lagona, ma lagona o le fiafia. Le faʻasaʻolotoina o le DA i le faiʻai o le faiʻai e manaʻomia, e ui lava e le lava, mea e tupu i le faigata o gaioiga e mafua ai le lagona o le taui: o le faʻateleina o le DA e foliga mai e fesoʻotaʻi lelei ma le malosi o le "maualuga" o loʻo maua i mataupu. O tali faʻatonutonu e faʻatoa maua pe a faʻasaʻolotoina DA ona o nei maai, le tumau, osooso, e tali atu ai i vailaʻau poʻo faʻailoilo e fesoʻotaʻi ma vailaʻau.

O le mea e malie ai, tuusao pe le tuusao, o fualaau uma o mea ua fai ma vaisu e ala lea i le faaosoina o le faateleina o le faʻateleina ma le faʻateleina o le extracellular DA i se vaega autu o le taui (limbic) system [6, 7], aemaise lava, i le nucleus accumbens (Nac) o loʻo i totonu o le telefoni feaveaʻi. O ia faʻaosoosoga o le ATA e foliga tutusa, ma o nisi taimi e sili atu le maoae, o le faʻalauteleina o le physiological e mafua mai i fuamalie e faʻafiafiaina (e masani ona taʻua o faʻamalosiaga masani poʻo taui). E pei ona tatou faʻamoemoeina, o suʻesuʻega o ata failele o le tagata e faʻaaoga ai le faʻatautaia o meaola (PET), ua manino ona faʻaalia o le AT e faʻaosoosoina e vasega eseese o fualaau (faʻataʻitaʻiga. mea manogi (Fig. 1A), [8, 9], nicotine [10], ma le ava [11]) i totonu o le telefoni feaveaʻi, e fesoʻotaʻi atu i le aafiaga faʻavae o le euphoria (poʻo le maualuga) i le taimi o le inupia [12, 13, 14]. Talu ai o suʻesuʻega a le PET e mafai ona faia i mataala o tagata soifua, e mafai foi ona faʻatalanoa le sootaga i le va o lipoti taua o fualaau o fualaau faʻasaina ma suiga faʻafesoʻotaʻi i tulaga o le DA. O le tele o suʻesuʻega ua lipotia mai o i latou o loʻo faʻaalia le tele o le AD i le faʻataunuʻuina o fualaau faasaina [amphetamine, nicotine, ava malosi, methylphenidate (MPH)] e lipotia ai le maualuga maualuga poʻo le euphoria (Fig. 1B).

Ata 1

O le faʻateleina o le faʻalagolago o le AD i le striatum e fesoʻotai ma le lagona o le "maualuga." A: Ata tufatufaina (DV) ata o [11C] raclopride mo se tasi o mataupu i le laina amata ma ina ua maea le puleaina o le 0.025 ma le 0.1 mg / kg iv ...

O suesuega a manu ma tagata na faaalia ai o le saoasaoa lea e ulufale mai ai se fualaau faasaina, galue, ma tuua ai le faiʻai (ie o lona talaaga o le pharmacokinetic) o loʻo i ai se matafaioi taua i le fuafuaina o ona aʻafiaga. O le mea moni, o fualaau uma o le faʻaleagaina o le faiʻai o pharmacokinetics ua fuaina i le PET (cocaine, MPH, methamphetamine, ma le nicotine) e faʻaalia ai le talaaga tutusa pe a fai o le pulega, ie, maualuga maualuga i le faiʻai o le tagata ua ausia i totonu ole 10 min (Fig. 2A) ma o lenei anapogi vave e fesoʻotaʻi ma le "maualuga" (Fig. 2B). E faavae i luga o lenei faʻasalalauga, e mulimuli atu i le faamautinoaina o se vailaau faʻasaʻi ua ulu atu i le faiʻai i se taimi lemu e mafai ona avea o se auala lelei e faʻaitiitia ai lona malosi e mafai ai, ona o lona faʻaleagaina o le aitalafu. Na matou mamanuina se suʻega e faʻataʻitaʻi tonu ai lenei faʻasinomaga i le MPH faʻamalosia, lea e pei o le cocaine, faʻapupula le AT i le faʻagesegeseina o lana felaʻuaiga agai atu i le neoronic neuron (ie e ala i le polokaina o le au faʻasalalau), ma faʻalauteleina le faailoilo a le AT. O le mea moni, na matou iloa, aʻo avea le pulega a le MPH e masani ona euphorigenic, o le MPH na faʻafofogaina, lea e faʻaopoopo ai foi le AT i totonu o le lotoa [15], ae o le 6- i le 12-fold slower pharmacokinetics, e le masani ona manatu o le faamalosia [16, 17]. O le mea lea, o le toilalo o le tautala MPH - poo le amphetamine [18] mo lena mea - o le faatosinaina o se maualuga e foliga mai o le ata o lo latou gauai atu i le faiai [19]. O le mea lea, e talafeagai le faʻatulagaina o le i ai o se vavalalata vavalalata i le va o fualaau faasaina o le sauāina e ulufale atu i le faiʻai, lea e fuafua ai le saoasaoa lea e faateleina ai le AD i totonu o le telefoni, ma ona aafiaga faʻamalosia [20, 21, 22]. I se isi faaupuga, mo se fualaau faasaina e faʻaaoga ai le faʻamalosia o aʻafiaga, e tatau ona faʻaleleia le AT faʻamalosi. Aisea e tatau ai ona i ai lenei mea?

Ata 2

A: Ata o le faiai o le tufatufa o [11C] methamphetamine i taimi eseese (minute) i le maeʻa ai o lana pulega. B: Nofoaga o le taimi mo le faʻatonuina o [11C] methamphetamine i le itu i tafatafa o le olaga faaletino mo le "maualuga" ...

E tusa ai ma le telē ma le umi o le paina o le uila, o le faʻamaoniga a le DN e mafai ona faʻaaogaina se tasi o mea autu e lua: phasic pe tonic. O le faailoga o Phasic e faʻaalia i le maualuga ma le pupuʻu, ae o le signic tonic e masani lava ona maualalo le aofaʻi ma se taimi sili atu ona umi poʻo se taimi e lagolagoina. E taua le tulaga taua aua e foliga mai o le faʻamaoniga o le faʻamaoniga a le ATA e talafeagai mo fualaau o le faʻaleagaina e faatosina ai "tali faʻatonuina," o se tasi lea o uluaʻi neuroadaptations e mulimuli mai i le faʻamalosiina o aʻafiaga (e aofia ai fualaau faʻasaina). O se tasi o mea taua e fesootaʻi atu i le faʻamaonia o le faʻamaonia o le aafia o le D2R ma le glutamate n-methyl-d-apartic acid (NMDA) faʻamaumauga [23]. I le isi itu, o le faailo o le DNA o loʻo i ai se sao i le faʻaogaina o le manatua galuega ma isi faiga faʻafoe. O nisi o foliga e iloagofie ai lenei faiga o le faailoga mai le ituaiga ata o le sili atu lea ona faagaoioia e ala i le maualalo o le talitutusa DA receptors (DA D1 receptors). E ui lava i lea, ma e ui lava i eseesega o aʻafiaga e aofia ai, o le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina (ma suiga i le tonic DA na faʻamaonia mai e ala atu i nei faʻaleleia) na aʻafia foi i suiga le neuroplastic lea e mafua ai ona faʻatulagaina [25] e ala i suiga o le NMDA ma le alpha-amino-3-hydroxyl-5-methyl-4-isoxazone-propionate (AMPA) glutamate receptors [24].

O le faʻamaoniga o loʻo faʻaalia ai o le faʻateleina o le faʻamaʻiina o fualaau faʻasaina ua faʻatupulaia ai le faʻataʻitaʻiga o le faʻamaonia o le telefoni faʻamalositino a le AT. E fesoasoani lea i le faʻamatalaga pe aisea e mafai ai e le masani ona faʻaaogaina o se mea o mea ua fai ma vaisu ona faʻamalosia ai le malosi o tali i le fualaau faasaina, o lona faʻamoemoe, ma le tele o faʻamatalaga (tagata, mea ma nofoaga) e fesootaʻi ma lona faʻaogaina. E ui i lea, ae o aʻafiaga faʻamalosia o fualaau faʻatauvaʻa e faʻalagolago i luga o le faateleina o le faateleina o le faʻateleina ole AT, e ono "talafeagai" mo le atinaʻeina o mea ua fai ma vaisu, e manino lava e le "lava." O fualaau faasaina ua mafua ai suiga i le galuega a le brain brain lea e alu ai le taimi atiae ona e mafua mai i le neuroadaptation maualuga i isi faiga e leai ni uila (faʻataʻitaʻiga glutamate [26] ma atonu foi o le γ-aminobutyiric acid (GABA)) lea e iu lava ina afaina ai isi gaioiga faaopoopo o le faiai ua suia e le DA. O nei taʻaloga o le taulaiga o isi vaega.

O le faʻaaoga sese o fualaau faʻasaina e faʻaitiitia ai le faʻamaonia o le dopamine ma le production o le dopamine: O le "maualuga" ua faʻaumatia

O le mea moni o le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina e tatau ona faʻasolosolo ao le i avea ma vaisu e aʻafia, o se faʻamaoniga manino o le maʻi na mafua ai, i tagata vaivai, i faʻalavelave faifai pea o le polokalama taui. O nei faʻalavelavega e mafai ona oʻo atu ai i le neuroadaptations i le tele o isi gaioiga (faʻamalosi / taʻavale, pule faʻatagaina / galuega faʻafoe, ma le manatuaina) o loʻo faʻapipiʻiina e le DA [27]. Faatasi ai ma neuro-fetuunaiga na lipotia i taimi uma i mataupu o mea ua fai ma vaisu, o faʻaititia faʻaititia i le maualuga o le D2R (maualuluga) ma le aofaiga o le DA na tuʻuina atu e le Konetini [28] (Mati. 3). O le taua tele, o nei faʻaletonu e fesoʻotaʻi ma galuega faʻavaomalo i le faʻaitulagi i vaega o le pito i luma muamua (PFC) e taua mo le faʻatinoina lelei o le faʻatinoina o galuega (ie gyrus cingular pito i luma (CG) ma le cortex orbitofrontal (OFC)) (Fig. 4A). O lenei suʻesuʻega na taʻitaʻia ai i matou e lafoina atonu o se tasi lea o auala e fesoʻotaʻi ai le faʻamaʻiina o le faʻamaʻiina o le vailaʻau faʻamaonia i le faʻamaoniaina o le faʻamalosia o fualaau faʻasaina ma le leai o se faʻataʻitaʻiga o fualaau oona lea e faʻaalia ai vaisu [29]. E le gata i lea, o le iuga hypodopaminergic tulaga o le a faʻamatalaina ai se tagata ua fai ma vaisu le faʻaititia o le lagona faʻaititia i faʻanatura taui (eg meaai, feusuaiga, ma isi) ma le faʻaauauina o le faʻaogaina o fualaʻau o se auala e le tumau totogi mo lenei deficit [30]. O le taua tele o lenei malamalamaga o le faʻatalanoaina lea o nei faʻaletonu (e ala i le faʻaopopoina o le maualuga o le D2R ma le faateleina o le faʻamalologa a le ST i totonu o le terriatum ma le pito i luma) e mafai ona ofoina atu se fuafuaga faʻavae mo le faʻaleleia o le aʻafiaga o vaisu [31]. E i ai se faʻamaoniga e mafai ona i ai se aafiaga lelei o le faʻaaogaina o le vailaau o le hypodopaminergic i amioga e faʻaleagaina ai vailaʻau? O le tali o le ioe. O a matou suʻesuʻega e faʻaalia ai e ala i le faʻamalosia o le faʻaogaina o le D2R, loloto i totonu o le polokalama o le cocaine poo le ava malosi, e mafai ona faʻaitiitia le pulea o le cocaine [31] po o le ava [32], faasologa. E le gata i lea, i le tootoo, faapea foi ma le tagata masalomia o le methamphetamine [33], o le faʻaitiitia o le tulaga o le D2R e fesoʻotaʻi ma le le mautonu, ma i le tootoo na te valoia ai mamanu mamana o le puleaina o fualaau oona (silasila i lalo).

Ata 3

Ata puʻe o le DA D2 faʻamaumauga (D2R) i le tulaga o le vaega o loʻo pulea mataupu ma vailaau faasaina. Na maua ata ma [11C] raclopride. Fesuiai ma le faatagaga mai Volkow 'ua al. [30].

Ata 4

A: O ata na mauaina ma le fluorodeoxyglucose (FDG) e fua ai le faiʻai i le gataifale i le pulea ma i totonu o se mea e faʻaleagaina ai cocaine. Manatua le faʻaititia o le metabolism i le cortex (orcitofrontal cortex) (OFC) i le mea e faʻaleagaina ai cocaine pe a faʻatusatusa i le faʻatonuga. B: Faʻasalaga i le ...

Ua faʻaalia foʻi suʻesuʻega i ata, i totonu o tagata, o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le faʻamaoniaina o le AT i totonu o le telefoni ma i isi itulagi o le vailaʻau, ma le faʻamaonia o tali fiafia i le vailaau faʻamalosi ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina (Mati. 5) [34]. O se mea e le i faamoemoeina talu ai ona o le manatu na avea le tagofia o mea ua fai ma vaisu na atagia ai se lagona lelei i le tauia (ma mafua mai i le dopaminergic) tali i fualaau faasaina. I fualaau faasaina, o le faʻaitiitia i le faʻamaoniaina o le AT, e mafai ona atagia ai le faʻaleagaina o le neurophysiology i totonu o le faʻasalaga taui (ie i le DA neurons e faʻasaʻoina le AT i totonu o le taʻavale) poʻo, se isi itu, o se tulafono faʻasalalauina o faʻasalalauga o le faʻatautaia o taui i le pito i luma (pule faʻafoe) poʻo auala amygdalar (faʻalagona) ala (ala muamua muamua, auala amygdalarstriatal glutamatergic). Talu ai ona o le mama o le dopaminergic i le vaega, e pei ona vaaia i le faʻamalosi faʻatau fualaau faʻasaina, ua le mafai ona faʻamatalaina uiga e faʻaalia ai amioga o mea ua fai ma vaisu, e pei o le le mautonu, manaʻoga, ma le toe faʻafoʻiina o fualaau faasaina, e foliga mai o itulagi muamua (pei e pei o le amygdala) o loʻo aʻafia ai foi iinei, ona o la latou faʻalavelave o le a mafai pe mafai ai ona aʻafia ai nei amioga.

Ata 5

Faʻateleina le MPH (suʻesuʻeina e lona taofiina o le faʻamaonia faʻapitoa o le raclopride poʻo le Bmax / Kd) i faʻatonutonu ma le 'ava malosi ua faʻamutaina. Tagata inu ava malosi ua faʻaalia le faʻaititia o DA. Fesuiaʻi ma le faʻatanaga mai Volkow 'ua al. [34].

Faʻamaulalo le responsive dopamine (DR2) maualuga le faʻavaivaia o le puleaina o le impulsivity e le cortex muamua

Ua i ai le manatu e faapea, o le le lelei o le puleaina o fualaau faasaina o amioga ia e iloa ai le tagofia o mea ua fai ma vaisu e ono mafua ona o se vaega i ni mea faigata i le pito i luma o le faiʻai [35]. O loʻo i ai nei le tele o faʻamaoniga e lagolago ai lenei manatu, e amata i suesuega a manu e suʻesuʻeina le fesoʻotaʻiga i le va o le D2R ma le amio pulea. O faʻataʻitaʻiga ma kio e faʻaalia manino ai le faʻamaonia i le va o le D2R maualalo ma le le mautonu [36], ma i le va o le le mautonu ma le puleaina o fualaau faasaina [37]. Ae o le a le fesoʻotaʻiga? E pei ona taʻua i luga, i le fualaau faasaina, o le D2R maualalo ifo i le maualuga o le glucose metabolism i vaega autu o le PFC, e pei o le OFC (e aofia ai ma le gauai atu i le ola) ma le CG (aofia ai ma le pule puipuia ma le siakiina o mea sese ma o lona faʻalavelave e mafua ai le le mautonu) (Fig. 4B) [38, 39]. E le gata i lea, i se suʻesuʻega na matou faia i tagata taʻitoʻatasi (o lona uiga o le SD ± tausaga, 24 ± 3 tausaga) o se talafaʻasolopito o aiga o le ava malosi, ae na leai ni ava malosi, matou te faʻamaonia foi se taua tele i le va o le D2R ma le metabolism i luma o le itu (CG , OFC, ma le PF) ma i totonu foi o le insula muamua (aofia ai i le fefaʻasoaaʻi, faʻalauiloaina o le tagata lava ia, ma le faʻamalosi toto) [40] (Mati. 6). O le mea e maofa ai, o nei tagata e maualuga atu le D2R nai lo pulega e tutusa ma le leai o se talafaasolopito o aiga o le ava malosi, e ui lava e le eseese i latou i luma o metabolism. E le gata i lea, i le pulea, o le D2R o le STAR e leʻi faʻasaʻoina ma le metabolism. O lenei mea na mafua ai ona tatou manatu faapea o le maualuga atu nai lo le D2R masani i mataupu ei ai le maualuga o le lamatiaga o le ava e puipuia ai i latou mai le ava i vaega e ala i le faamalosia o gaoioiga i itulagi pito i luma. Pe a tuʻufaʻatasia, o nei faʻamatalaga e taʻu mai ai o maualuga maualuga o le D2R i striatum e mafai ona puipuia mai le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu e ala i le taofia o uiga le mautonu e pulea, ie, e ala i le faatonutonuina o vaitau e aofia ai i le taofia o tali o amioga ma le pulea o lagona.

Ata 6

O vaega o le faiʻai na maua ai faʻamaʻi ACC DA D2 (D2R) faʻatasi ma le faiʻai o le mafaufau i mataupu e aʻafia ai talafaasolopito o aiga o le ava malosi. Fesuiai ma le faatagaga mai Volkow 'ua al. [40].

I se tulaga talitutusa, matou te maitauina o vaega i tua atu o loʻo aofia ai foi i le faʻaitiitia o le faʻamalologa a le STAR (ma le faʻamalosia) o loʻo matauina i mataupu ua fai ma vaisu talu ai ona latou faʻapipiʻiina le telefoni faʻamaonia i le ogatotonu ma le faʻasalalauga a le DA i le au. Ina ia suʻesuʻeina lenei manatu, tatou te iloiloina le sootaga i le va o le metabolism i le PFC ma le faʻapupulaina o le DA na aʻafia e le pule a le MPH i pulega ma i totonu o le 'ava malosi. E tusa ai ma le manatu, i le ava malosi, ua le mafai ona tatou iloa le masani masani i le va o le metabolism muamua ma le faamaapeina a le AT, ma ua faapea mai o le faailoga ua faaitiitia i le faamaapeina o le tino i le ava malosi,34].

O le mea lea, ua matou maua se fegalegaleaiga i le va o le faʻaitiitia o le vaega ole PFC ma faʻaitiitia ai le D2R i totonu o mataupu tau vailaau faʻasaina, ma i le va o le tulafono PFC ma le faʻamaoniaina o le faʻamaonia i le puleaina o tagata e le o iai. O nei faʻasalalauga e faʻaaogaina ai le fesoʻotaʻiga malosi i le va o le faʻaleagaina o le auala i auala o le PFC ma le faʻaogaina o le faʻaaogaina o le polokalama a le ATA ma le faʻaosofia o le polokalama, ona o le malosi o le PFC i luga o le impulsivity ma le faamalosia. Ae peitai, o nei mea e le mafai ona faʻatautaia mo ni faʻafitauli faʻapitoa o amio, e pei o aʻafiaga o faʻamaʻi faʻasoa i fualaau oona e mafua ai le manava, lea atonu o le a faʻalavelave ai le manatuaina ma le faʻataʻitaʻiina o gaioiga.

O manatuaga faʻatulagaina ma amioga faʻataʻitaʻiga e suia ai le "maualuga" o le avetaavale

O le malosi o le faʻaaogaina o le cell DN i totonu o le telefoni feaveaʻi, e iu lava ina faʻamautuina sootaga fou i le faiʻai i le va o le gaioiga o mea e tutupu i ai (faataitaiga, siosiomaga, masani o sauniuniga o fualaau faasaina, ma isi) , mafutaga faʻamalosia aʻoaʻoga e mafai ona amata ai amio. Ma le mea mulimuli, o le na o le manatua po o le mafaufauina o le fualaau faasaina e mafai ona faaosofia ai amioga le mautonu e iloagofie ai tagata taitoatasi. I le faʻaaogaina pea o fualaau faʻaonaponei, o le paʻuina o le ATM i totonu o le striatum e amata ona suia le neurochemistry o le faʻavaeina o aʻoaʻoga masani. O lenei mea e faʻamalosia ai le faʻamalosia o faʻataʻitaʻiga o mafaufauga e fesoʻotaʻi ma le vailaau faʻasaina, lea e fesoasoani e faʻamatalaina le mafai gafatia o ituaiga uma o fualaau faʻasaina (i le faʻamoemoeina o le mauaina o le fualaau oona pe a faʻaalia i nei faʻatupulaia) [41] e vave faʻaosoina ai puipuia faʻamalosi a le AT. Ma ona o le matafaioi a le DA i le faaosofiaga, o nei ATA faʻapupulaina le faaosofiaina o le avega manaʻomia e maua ai le taui [42]. O le mea moni, pe a faʻaalia faʻapipiʻi faʻafefete i se mea e le faʻaituau e fetaui ma le fualaau (faʻamalosia), e mafai ona faʻaleleia atili le faʻateleina o le AT ma toe faʻaleleia le puleaina o fualaau faasaina [43]. O ia tali tuusaʻo e faʻaoga lelei i le faʻaaogaina o mea e faʻaaogaina-ona o le mea latou te tali atu i le tulaga maualuga o se tagata ua fai ma vaisu e toe faʻaleagaina e tusa lava pe ua mavae ni taimi faʻafuaseʻi o le faʻamalolo. I le taimi nei, o faila e fai ai ata e mafai ai ona tatou tofotofoina pe o le faʻaaliaina o tagata i faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ai fualaau faasaina e mafai ona faaosoina ai le manaʻoina o fualaau faʻataʻitaʻi e pei lava ona faʻaalia i totonu o fale suesue.

I le faʻaaogaina pea o fualaau faʻaonaponei, o le paʻuina o le ATM i totonu o le striatum e amata ona suia le neurochemistry o le faʻavaeina o aʻoaʻoga masani. O lenei mea e faʻamalosia ai le faʻamalosia o faʻataʻitaʻiga o mafaufauga e fesoʻotaʻi ma le vailaau faʻasaina, lea e fesoasoani e faʻamatalaina le mafai gafatia o ituaiga uma o fualaau faʻasaina (i le faʻamoemoeina o le mauaina o le fualaau oona pe a faʻaalia i nei faʻatupulaia) [41] e vave faʻaosoina ai puipuia faʻamalosi a le AT. Ma ona o le matafaioi a le DA i le faaosofiaga, o nei ATA faʻapupulaina le faaosofiaina o le avega manaʻomia e maua ai le taui [42]. O le mea moni, pe a faʻaalia faʻapipiʻi faʻafefete i se mea e le faʻaituau e fetaui ma le fualaau (faʻamalosia), e mafai ona faʻaleleia atili le faʻateleina o le AT ma toe faʻaleleia le puleaina o fualaau faasaina [43]. O ia tali tuusaʻo e faʻaoga lelei i le faʻaaogaina o mea e faʻaaogaina-ona o le mea latou te tali atu i le tulaga maualuga o se tagata ua fai ma vaisu e toe faʻaleagaina e tusa lava pe ua mavae ni taimi faʻafuaseʻi o le faʻamalolo. I le taimi nei, o faila e fai ai ata e mafai ai ona tatou tofotofoina pe o le faʻaaliaina o tagata i faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ai fualaau faasaina e mafai ona faaosoina ai le manaʻoina o fualaau faʻataʻitaʻi e pei lava ona faʻaalia i totonu o fale suesue.

O lenei fesili sa suʻesuʻeina i le gaioiga o le gaioio malosi. Faʻaaogaina o le PET ma [11C] raclopride, e lua suesuega tutoatasi na faaalia ai o le aafia i se vitio cocaine-cues (o mataupu e ulaula cocaine) ae le o se vitio le faaituau (o vaaiga faalenatura) na faateleina ai le DA i tagata soifua ua avea ma vaisu i cocaine (Mati. 7) ma o le faʻateleina o le AT na faʻapipiʻi ma lipoti o le fuaina o fualaau oona [44, 45]. O le maualuga atu o le DA na mafua ona o le aafia i le vitio cocaine-cues, o le tele foi o le malosi o fualaau faasaina. E le gata i lea, o le tele o le AD na faʻateleina foi ma le mamafa o le tagofia o mea ua fai ma vaisu, ua faʻamaonia ai le talafeagai o tali tuusaʻo i le faʻamaʻi pipisi o le tagofia o mea ua fai ma vaisu.

Ata 7

A: Fua Faatatau o ata DV [11C] raclopride i totonu o se vaega o tagata gaioio malolosi e fai mea leaga (n = 17) tofotofoina aʻo matamataina se (B) ata vitio le tutusa (vaaiga o le natura), ma aʻo matamata i se (C) vitio faʻatasi ai ma faʻamatalaga o le koko (mataupu e maua ai ma puleaina cocaine). Faʻafouina i ...

E taua le faamamafaina, e ui i lea, e tusa lava pe o le a le malosiaga o nei sosaiete taufaasese, tatou te leʻi leva ona maua ni molimau fou e taʻu mai ai o tagata fai mea faasaina e taofi le malosi e taofia ai le manao. O le mea lea, o faʻataʻitaʻiga e faʻamalosia tulafono faʻavae i luma atu e mafai ona ofoina mai ai ni faʻamaʻi manuia faʻapitoa [46].

Faʻapipiʻi uma

O nisi o tulaga sili ona leaga o le tagofiaina o fualaau faasaina o le lofituina tele lea o le faaaogaina o fualaau faasaina lea e mafai ona toe faafouina e tusa lava pe ua mavae le tele o tausaga o le faasaina, ma le malosi o le gafatia o tagata ua fai ma vaisu e taofiofia ai fualaau faasaina i le taimi e oso ai le manao e tusa lava pe o le a le lelei ona iloa taunuuga.

Ua matou tuuina atu se faataitaiga o mea ua fai ma vaisu [47] o loʻo faʻamatalaina ai le tele o le natura o lenei faʻamaʻi e ala i le faʻatulagaina o se fesoʻotaiga o fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻi e fa, e mafai ona faʻatalanoaina e le vaega o faʻataʻitaʻiga le tele o uiga faʻataʻitaʻiga o le tagofia o mea ua fai ma vaisu: (a) taui, e aofia ai le tele o mea i totonu o gaiolia basal, aemaise lava ventral striatum, o lē na maua e le Naconi le faʻasinomaga mai le faʻalauteleina o le faʻaleleia o le fale ma toe tuʻuina atu le faʻamatalaga i le pallidum lautele (VP); (b) faʻamalosi / taavale, o loʻo i totonu o le OFC, faʻasologa faʻasolosolo, taʻavale faʻasalalau ma le gasegase afi; (c) mafaufau ma aʻoaʻoga, o loʻo i le amygdala ma le hippocampus; ma (d) le fuafuaina ma le pulea, o loʻo i totonu o le faʻasalaga pito i luma o le pito i luma, o le CG ma le pito i lalo ole paʻu. O nei fa faʻatusila e maua saʻo mai ni faʻamatalaga mai DA neurons ae e fesoʻotaʻi foi le tasi i le isi e ala i ni tuusao tuusao pe leai (tele glutamatergic).

O faʻasaga e fa o lenei faʻataʻitaʻiga faʻatasi ma o latou gaioiga e suia ma le poto masani. E fesoʻotaʻi uma i se manatu taua, taʻitasi: agaalofa (taui), tulaga i totonu (motuga / taʻavale), aʻoaʻoga faʻapitoa (manatua, faʻalagolago), ma le foia o feteenaiga (pulea). E le gata i lea, o nei gaioiga e fegalegaleai ma gaioiga e aofia ai ma lagona (e aofia ai le faʻaalia o le mamafa) [48] ma faatasi ai ma le fefaʻasoaʻi (lea e mafua ai le malamalama i fualaau oona ma lagona) [49]. Ua matou fautuaina e faapea o le mamanu o le gaioiga i le fa-faletusi o loʻo faʻamatalaina iinei e aʻafia ai le auala e faia ai e le tagata masani filifiliga i le tauvaga o isi mea. O nei filifiliga e aʻafia i le faʻaleleia e ala i le taui, manatua / faʻalagolago, faaosofiaga, ma le faʻataʻitaʻiga taamilosaga ma o nei mea e faʻatulagaina e ala i taʻaloga e faʻavaeina ai lagona ma malamalama faʻalauiloa (Fig. 8A).

Ata 8

Faataʻitaʻiga o le tuʻuina atu o se fesoʻotaiga o ni fa faʻailoga ua avea ma vaisu: taui (mūmū: o loʻo i totonu o le tumutumu o le telefoni ma le VP); faaosofiaga (lanu meamata: o loʻo iai i le OFC, cortex subcallosal, steorsal striatum, ma cortex afi); manatua (auro: nofoaga ...

O le tali i se mea e faʻamalosi ai e afaina ona o lona gasologa taimi, e pei o lona taui ua faʻamoemoeina. I le isi itu, o le faʻamoemoega o le tau e faʻapipiʻiina i se vaega e DA neurons o loʻo sosoʻo atu i le televise ma faʻataʻitaʻiina e ala i le telefoni mai le OFC (lea e tuʻuina atu ai le taua o le faʻamanuiaga o se galuega o le anotusi) ma le amygdala / hippocampus (lea e fesoʻotaʻi ai tali faʻalagolago ma manatuaina manatuaga). O le tau o le mea e faʻaosofia ai e fuaina (pe faʻatusatusa) i isi ituaiga meaola, ae suia foi o se galuega o manaʻoga i totonu o le tagata, lea e faʻaleleia e ala (e aofia ai le faʻafoʻiina o le mamafa) ma le faʻasalalauga faʻasalalauga. Aemaise lava, o le faʻalauteleina o le faʻalauteleina o le faʻaleleia o le taua o fualaau faʻasaina ae i le taimi lava e tasi e faʻaitiitia ai tulafono faatonutonu muamua o le amygdala [50]. E le gata i lea, talu ai ona o fesoʻotaʻiga masani faʻasaʻi e fesoʻotaʻi atu i le faʻalauteleina o le faʻalauiloaina o tali faʻamalosiaga, o lenei mea e mafua ai ona mafua ai le faʻamalosia o se toe faʻaleleia o fualaau faasaina i le tele o taimi i tulaga faʻapitoa. O le malosi o le taua o le mea e faʻaosofia ai, i se vaega e faʻavasegaina e ala i aafiaga na muamua taulotoina, o le sili atu lea o le faʻamalosia o le auala faʻamalosia ma le malosi o le avega e maua. O le faaiuga o le mafaufau e galue (pe leai) e maua mai le mea e faʻamalosi ai o loʻo faʻatulagaina i se vaega e le PFC ma le CG, o loʻo fuaina le paleni i le va o le vave lelei ma le oʻo mai o aʻafiaga le lelei, ma le pito i lalo ole cortex (Broadmann Area 44), lea e galue e taofiofia ai le tali mai o le tagata e fai [51].

E tusa ai ma lenei faʻataʻitaʻiga, i le mataupu faʻapitoa (Fig. 8B), o le taua o le fualaau faasaina o le sauaina ma ona faʻaoga faʻapitoa e faʻaleleia ona o le faʻaaluina o isi (natura) taui, ma o lona alofa o loʻo faʻaitiitia. O lenei mea o le a faʻamatalaina ai le faʻateleina o le uunaiga e saili le fualaau faasaina. Ae ui i lea, o le faʻataʻitaʻiina o fualaau faʻasaina e toe maua ai i luga o le tau o totogi, e mafua ai le faʻaitiitia o le lagona o le taui o le taui i faʻamalosi [52], lea e fesoasoani foi e faamalamalama le faʻaitiitia o le tau o tagata e le o fualaau faʻasaina i le tagata ua fai ma vaisu. O le isi mafuaaga mo le faʻaleleia atili o le fualaau faasaina o le leai o se masaniga o tali a le AT i fualaau faasaina (faapalepale) pe a faatusatusa i le masani masani o loʻo i ai mo taui masani ma e mafua ai ona faʻanoanoa [53].

E le gata i lea, o le faʻaalia i tuʻusaʻoga faʻapitoa e lava lea e faʻalautele ai laasaga o taui [54]; o le mea lea, matou te vavalo atu i se tagata ua fai ma vaisu, faʻaalia i se siʻosiʻomaga ma faʻamaumauga tuʻufaʻatasiga o le a atili faʻateleina ai lo latou faʻaitiitia o le gauai atu i taui masani. I le leai o tauvaga a isi tagata faʻamalosia, o le faʻaleleia o tulaga e faʻaleleia ai le mauaina o le vailaau faʻasaina i le maualuga o se avega autu mo le tagata lava ia. Matou te manatu o fualaau faasaina (po o le atuatuvale) e mafua ai le faatelevave o le DA i le Nac i le telefoni i totonu o le lotoifale ma i fafo atu o le fale e uunaia ai le uunaiga e ave le fualaau faasaina ma e le mafai ona teteʻeina lelei e le PFC le lelei. O le mea lea, i luga o fualaau faasaina ma le inupia o le faʻaleleia o faailoilo a le AT, o le a mafua ai le faʻalavelave tutusa o le faʻamalosi / taʻavale ma le mafaufau, lea e taofia ai le PFC (faʻafefe muamua le tupu ma le faʻamalosia matua amygdala) [50], taofia le mana o le PFC e pulea ai le faaosofiaga o le faaosoosoga / leitio taavale. A aunoa ma lenei mana puipuia, o le a lelei le tali mai o tali-feedback, lea e mafua ai le aoga o fualaau faasaina. Talu ai ona o fegalegaleaiga i le va o vaʻavaʻaʻiga e faʻatau, o le faʻafouina o le fesoʻotaiga i le taimi o le inisua e fesoasoani e faʻamalosia atili ai le taua o le fualaau faasaina ma le tuʻuina atu i fualaau faasaina.

faaiuga

I le aotelega, matou te tuʻuina atu se faʻataʻitaʻiga o faʻamatalaga mo mea ua fai ma vaisu e pei ona taua i lalo: I le taimi o le tagofia o mea ua fai ma vaisu, o le faʻaleleia o le taua o fualaau oona i le mafaufau manatua e faʻamoemoeina ai le faʻamoemoe ma faʻaleleia ai le faʻamalosi e faʻaaogaina le vailaʻau, faʻatoʻilaloina le pulea o le inhibitory e le PFC. E ui lava o le siʻitia o le faʻateleina o le faʻataʻitaʻiina o le ATM ua faʻaaogaina i fualaau faʻasaina, o vailaʻau faʻapitoa o le vailaʻau e avea ma tali i totonu ia i latou lava, o le a atili ai ona faʻamalosi e ave le fualaau faasaina ma lagolagoina se faʻaleleia saʻo-tali faʻaalia nei, ona o le vavaeeseina o le matagaluega muamua e faʻatautaia. I le taimi lava e tasi, o le tagofia o mea ua fai ma vaisu atonu o le a toe faʻataʻitaʻia ai foi taamilosaga e faʻavaveina ai lagona ma malamalama faʻalauiloa (faʻaalia e le pogisa o le lauulu) (Fig. 8B) i auala, pe a faʻamaonia faʻamaonia, o le a atili faʻafefe le paleni mai le faʻatoʻilaloina o le malosi ma agai i le manaʻo ma le faʻamalosi fualaau fualaau.

Matou te taʻutino atu o se ata faʻafaigofie lenei: matou te iloa e tatau foi i isi itulagi ona aofia ai i nei gaioiga, e mafai e se tasi itulagi ona fai saofaga i nisi o taʻaloga, ma o isi taʻaloga atonu foi e aofia ai i mea ua fai ma vaisu. I le faʻaopoopoga, e ui lava o lenei faʻataʻitaʻiga e taulaʻi atu i le TA, o loʻo manino mai i suʻesuʻega faʻapitoa e faʻapea, o suiga i faʻataʻitaʻiga o le glutamatergic e faʻatautaia ai le tele o suiga ua matauina i le tagofia o mea ua fai ma vaisu ma ua matou talanoaina iinei. E manino foi mai suʻesuʻega tuusaʻo e iai isi tagata e aʻafia ai i totonu o aʻafiaga e aʻafia ai aʻafiaga ma vailaʻau. O le mea e leaga ai, seia oʻo nei talu ai nei, o le faʻatapulaʻaina o fesoʻotaʻiga i leitiola mo le PET imaging ua faʻatapulaʻa le gafatia e suʻesuʻe ai le aʻafiaga o isi neurotransmitters i fualaau faasaina ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu.

faapuupuuga

AMPA
α-amino-3-hydroxyl-5-methyl-4-isoxazole-propionate
CG
taloina gyrus
CTX
cortex
D2R
dopamine type 2 / 3 receptor
DA
dopamine
FDG
fluorodeoxyglucose
Kipea
γ-aminobutyiric acid
HPA
vaʻaia pituitary
MPH
methylphenidate
Nac
nucleus accumbens
NMDA
n-methyl-d-opartic acid
OFC
faʻapipiʻi faʻamaʻi
PET
ata o le gaosiga o oloa gaosi
PFC
muaʻi faʻasologa
VP
faʻailoga lautele

mau faasino

1. Zink CF, Pagnoni G, Martin ME, et al. Tali a le tagata e tali atu ai i mea e le faʻavaivai. J Neurosci. 2003;23: 8092-7. [PubMed]
2. Horvitz JC. Tali tali a le dosoliocortical ma le nigrostriatal i mea e leai ni taui. Neuroscience. 2000;96: 651-6. [PubMed]
3. Tobler PN, O'Doherty JP, Dolan RJ, et al. Taui faʻailoga taualoa ese mai lamatiaga uiga-fesoʻotaʻi le mautinoa i le faʻailogaina o tagata taui sisitema. J Neurophysiol. 2007;97: 1621-32. [PMC free article] [PubMed]
4. Schultz W, Tremblay L, Hollerman JR. Faʻaaogāina o taui i totonu o le corimex orbitofrontal cortex ma le basal ganglia. Cereb Cortex. 2000;10: 272-84. [PubMed]
5. Vailaau Nota, Wang GJ, Ma Y, et al. O le faʻamoemoe e faʻaleleia atili ai le gataifale o le gataifale ma faʻamalosia aʻafiaga o mea faʻavevelaina i le 'ulavaʻa. J Neurosci. 2003;23: 11461-8. [PubMed]
6. Koob GF, Bloom FE. Auala masani ma mole mole o le faalagolago i fualaau faasaina. Saienisi. 1988;242: 715-23. [PubMed]
7. Di Chiara G, Imperato A. O fualaau faasaina e tagata e sili ona maualuga le faateleina o le synaptic concentamine concentrations i le mesolimbic system of rats saoloto. Faʻaalia Natl Acad Sci USA. 1988;85: 5274-8. [PMC free article] [PubMed]
8. Villemagne VL, Wong DF, Yokoi F, et al. GBR12909 na faʻaaogaina le lafoaʻiga o le amphetamine i le amphetamine e pei ona fuaina e [(11) C] raclopride faaauau pea le afaina o le PET. Synapse. 1999;33: 268-73. [PubMed]
9. Hemby SE. Tausisi o vailaau ma togafitiga: Nofoaga o neuro-saienisi ma amioga. I: Johnson BA, Dworkin SI, faatonu. Neurobiological Basis of Drug Streinforcement. Lippincott-Raven; Philadelphia: 1997.
10. Brody AL, Mandelkern MA, Olmstead RE, et al. Lafoaia o le dopada o le dopada i le tali atu i le ulaula o se sikaleti faifaipea ma le sikaleti. Neuropsychopharmacology. 2009;34: 282-9. [PMC free article] [PubMed]
11. Boileau I, Assaad JM, Pihl RO, et al. O le ava malosi e faʻaolaina le dopamine i le faʻapipiʻi o le tagata. Synapse. 2003;49: 226-31. [PubMed]
12. Drevets WC, Gautier C, Price JC, et al. Faʻafefeteina o le dopamine i le Amphetamine i totonu o le human ventral striatum e fesoʻotaʻi ma le euphoria. Biol Psychiatry. 2001;49: 81-96. [PubMed]
13. Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, et al. O le sootaga i le va o psychostimulant-induced "high" ma le dopamine transporter nofo ai. Faʻaalia Natl Acad Sci USA. 1996;93: 10388-92. [PMC free article] [PubMed]
14. Polokalame ND, Wang GJ, Fowler JS, et al. O aʻafiaga faʻamalosia o psychostimulants i tagata e fesoʻotaʻi ma le faateleina i le faiʻai dopamine ma le nofo ai o le D (2) faʻaleleia. J Pharmacol Exp Ther. 1999;291: 409-15. [PubMed]
15. Polokalame ND, Wang GJ, Fowler JS, et al. O le vaʻaia o le Dopamine i luga o le faiʻai o le tagata na mafua ona o togafitiga o le methylphenidate oral. Am J Psychiatry. 1998;155: 1325-31. [PubMed]
16. Chait LD. Toe faʻamalosia ma aʻafiaga o le methylphenidate i tagata. Behav Pharmacol. 1994;5: 281-8. [PubMed]
17. Paluga ND, Wang G, Fowler JS, et al. O vailaʻau togafitiga o le methylphenidate oral e matua faʻapupulaina ai le dopamine extracellular i le faiʻai o le tagata. J Neurosci. 2001;21: RC121. [PubMed]
18. Taofi WW, Vansickel AR, Lile JA, et al. O le faʻataʻitaʻiga o le amphetamine e le suia ai le faʻaleleia o le tagata lava ia i totonu o tagata. Pharmacol Biochem Behav. 2007;87: 20-9. [PMC free article] [PubMed]
19. Parasrampuria DA, Schoedel KA, Schuller R, et al. Iloiloga o vailaau mo togafitiga ma vailaau mo togafitiga faafomaʻi e faatatau i le faatautala o le gasegase o le methylphenidate o le osmotic-e pulea e ala i le oral osia e masani ona pulea. J Clin Pharmacol. 2007;47: 1476-88. [PubMed]
20. Balster RL, Schuster CR. Polokalame faʻatulagaina o le faʻamalosia o le koko: aafiaga o le dose ma le faʻasolosolo taimi. J Exp Anal Behav. 1973;20: 119-29. [PMC free article] [PubMed]
21. Volkow ND, Wang GJ, Fischman MW, et al. O aʻafiaga o auala o pulega i luga o le cocaine e faʻapogai ai le poloka poloka o le vaʻaia o le dopamine i le faiʻai o le tagata. Soifua Sci. 2000;67: 1507-15. [PubMed]
22. Volkow ND, Ding YS, Fowler JS, et al. O le methylphenidate e pei o le cocaine? Suesuega i luga oa latou falemaʻi ma le tufatufaina atu i le faiʻai o le tagata. Arch Gen Psychiatry. 1995;52: 456-63. [PubMed]
23. Zweifel LS, Parker JG, Lobb CJ, et al. O le afaina o le NMDAR-faʻalagolago i le taia e le dopamine neurons o loʻo tuʻuina atu ai le iloiloga filifilia o amioga o le dopamine-faalagolago. Faʻaalia Natl Acad Sci USA. 2009;106: 7281-8. [PMC free article] [PubMed]
24. Lane DA, Lessard AA, Chan J, et al. Suiga faʻa-le-fesuiaiga i le tufatufaina subcellular o le apofoni AMPA GluR1 o loʻo i lalo o le vaega o le kenele tupu i le maea ai o le pulea o le morphine. J Neurosci. 2008;28: 9670-81. [PMC free article] [PubMed]
25. Dong Y, Saal D, Thomas M, et al. O le siakiina o le cocaine malosi o le malosi synaptic i le dopamine neurons: o le amio e fetaui ma GluRA (- / -) mio. Faʻaalia Natl Acad Sci USA. 2004;101: 14282-7. [PMC free article] [PubMed]
26. Kauer JA, Malenka RC. Synaptic plasticity ma vaisu. Nat Rev Neurosci. 2007;8: 844-58. [PubMed]
27. Di Chiara G, Bassareo V, Fenu S, et al. Dopamine ma le tagofia o fualaau faasaina: o le nucleus accumbens shell shell. Neuropharmacology. 2004;47: 227-41. [PubMed]
28. Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, et al. O le siakiina o le cocaine ua faʻaititia i totonu o le faiʻai o le faʻaleagaina o le 'ulavaʻaina o le koko. Neuropsychopharmacology. 1996;14: 159-68. [PubMed]
29. Poloketi ND, Fowler JS, Wang GJ, et al. O le faʻaitiitia o le dopamine D2 maua avanoa e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le metabolism i le faʻasaina o le koko. Synapse. 1993;14: 169-77. [PubMed]
30. Poloketi ND, Fowler JS, Wang GJ, et al. Matafaioi o le dopamine, o le pito i luma ma le faʻamanatuga i le vailaau oona: malamalama mai suʻesuʻega ata. Neurobiol Aoao le Mem. 2002;78: 610-24. [PubMed]
31. Thanos PK, Michaelides M, Umegaki H, et al. O le DN2 DNA e faʻafeiloaʻi i totonu o le nucleus accumbens e faʻaititia ai le puleaina o le cocaine i totonu o tama. Synapse. 2008;62: 481-6. [PMC free article] [PubMed]
32. Thanos PK, Taintor NB, Rivera SN, et al. O le DND2 faʻafeiloaʻiga o le kenera i totonu o le tumutumu o tumutumu o le ava malosi e sili ona fiafia i ai ma le leai o ni manoa e toesea ai le ava malosi. Alcohol Clin Exp Res. 2004;28: 720-8. [PubMed]
33. Lee B, Lonetona ED, Poldrack RA, et al. O le avanoa o le receptor Stamine dopamine d2 / d3 e faʻaititia i le methamphetamine le faʻalagolago ma e fesoʻotaʻi atu i le le mautonu. J Neurosci. 2009;29: 14734-40. [PMC free article] [PubMed]
34. Volkow ND, Wang GJ, Telang F, et al. Faʻaitiitia le faʻaitiitia o le tuʻuina atu o le dopamine i le striatum i le faʻamaʻapoʻaina o le 'ava malosi: ono mafai ona faʻaauau le vaʻaia muamua. J Neurosci. 2007;27: 12700-6. [PubMed]
35. Kalivas PW. Glutamate system in addictive cancer. Curr Opin Pharmacol. 2004;4: 23-9. [PubMed]
36. Taitaifono JW, Fryer TD, Brichard L, et al. Vaʻaia accumbens D2 / 3 faʻapitoa e vaʻaia le le mautonu o le amio ma le faʻamalosia o cocaine. Saienisi. 2007;315: 1267-70. [PMC free article] [PubMed]
37. Belin D, Mar AC, Dalley JW, et al. O le maualuga o le impulsivity o loo valoia ai le fesuiaiga i le faamalosia o le cocaine-taking. Saienisi. 2008;320: 1352-5. [PMC free article] [PubMed]
38. Vailaʻau ND, Chang L, Wang GJ, et al. Faʻalapotopotoga o le faʻamavaeina o le dopamine faʻatasi ma le faʻaleagaina o le psychomotor i methamphetamine mea faʻatauvalea. Am J Psychiatry. 2001;158: 377-82. [PubMed]
39. Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, et al. Faʻalapotopotoga o le gasegase o le methylphenidate ma suiga i le saʻo ma le faʻataʻitaʻiga o le metabolism i tagata e fai mea inu o le koko: faʻafitauli i le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Am J Psychiatry. 1999;156: 19-26. [PubMed]
40. Volkow ND, Wang GJ, Begleiter H, et al. Maualuga o faʻamaumauga o le dopamine D2 i tagata e leʻi afaina o aiga inu ava: mea e ono puipuia ai. Arch Gen Psychiatry. 2006;63: 999-1008. [PubMed]
41. O tali a Waelti P, Dickinson A, Schultz W. Dopamine e tausisia manatu autu o le aʻoaʻoga aloaia. Natura. 2001;412: 43-8. [PubMed]
42. McClure SM, Daw ND, Montague PR. O se faʻavae faʻavae mo le faʻaolaina o le soifua maloloina. Trends Neurosci. 2003;26: 423-8. [PubMed]
43. Phillips PE, Stuber GD, Heien ML, et al. O le faʻamavaega o le dopamine i lalo ifo o loʻo faʻateleina ai le sailiga o cocaine. Natura. 2003;422: 614-8. [PubMed]
44. Volkow ND, Wang GJ, Telang F, et al. Cocaine cues ma dopamine i le pito i lalo: masini o le naunau i vaisu cocaine. J Neurosci. 2006;26: 6583-8. [PubMed]
45. Wong DF, Kuwaran H, Schretlen DJ, et al. Faʻateleina le nofoia o le resamine i totonu o le tagata i le taimi o le faʻaaogaina-o le gaioiga o le koko. Neuropsychopharmacology. 2006;31: 2716-27. [PubMed]
46. ​​Polokalame ND, Fowler JS, Wang GJ, et al. O le pulea lelei o fualaau faʻasaina e faʻalavelaveina ai le faiʻai o le faiʻai i tagata e fai ma faʻamaʻi inu cocaine. Neuroimage. 2010;49: 2536-43. [PMC free article] [PubMed]
47. Polokalame ND, Fowler JS, Wang GJ. O le faiʻai o le tagata ua fai ma vaisu: malamalamaaga mai ata suʻesuʻe. J Clin Invest. 2003;111: 1444-51. [PMC free article] [PubMed]
48. Koob GF. O le matafaioi a pepeti CRF ma le CRF e fesoʻotai i le itu pogisa o le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Brain Res. 2010;1314: 3-14. [PMC free article] [PubMed]
49. Goldstein RZ, Craig AD, Bechara A, et al. Le neurocircuitry o le mafaufau le lelei i vaisu fualaau faasaina. Trends Cogn Sci. 2009;13: 372-80. [PMC free article] [PubMed]
50. Alofatunoa AA. Faʻasalaga o fegalegaleaiga faʻamaʻi-limbico e avea o se mea mo le faʻatafunaina. Neurotox Res. 2006;10: 93-101. [PubMed]
51. ​​Polokalame ND, Fowler JS, Wang GJ, et al. O le pulea lelei o fualaau faʻasaina e faʻalavelaveina ai le faiʻai o le faiʻai i tagata e fai ma faʻamaʻi inu cocaine. Neuroimage. 2010;49: 2536-43. [PMC free article] [PubMed]
52. Barr AM, Markou A. Aveesea o Psychostimulant e avea o se tulaga faatosina i meaola manu o le atuatuvale. Neurosci Biobehav Rev. 2005;29: 675-706. [PubMed]
53. Di Chiara G. Dopamine i le faʻaleagaina o meaʻai ma fualaau faasaina: faʻapena o le faʻataʻitaʻiga? Physiol Behav. 2005;86: 9-10. [PubMed]
54. Kenny PJ, Markou A. O le tuumuli ese o le nicotine e faʻaitiitia ai le gaioiga o le faiʻai o faiʻai. J Neurosci. 2005;25: 6208-12. [PubMed]

55. Fowler JS, Volkow ND, Logan J, et al. Faʻaaogā vave ma le tumau tumau o le methamphetamine i le faiʻai o le tagata: faʻatusatusa ma le koko. Neuroimage. 2008;43: 756-63. [PMC free article] [PubMed