Cortico-Basal Ganglia Reward Network: Microcircuitry (2010)

Neuropsychopharmacology. 2010 Jan; 35 (1): 27-47.

Lomia i luga o le initaneti 2009 Aug 12. Tui:  10.1038 / npp.2009.93

PMCID: PMC2879005

NIHMSID: NIHMS204857

O lenei tusiga ua taua e isi tusiga i le PMC.

Alu i le:

lē faʻatino

O le tele o faʻaiuga a le faiʻai o loʻo faʻatasia i luga o le tumutumu o mea taua, o se itulagi e matua faʻamalosia e le faʻamalosi, taofiofi, ma faʻataʻitaʻi o loʻo fai ma sui o le matagaluega e manaʻomia mo le filifilia o uiga faʻaosofia loto. O le ventral subikulum o le hippocampus e maua ai faʻamatalaga ma tuʻufaʻatasiga o faʻamatalaga, o le basolateral amygdala e faʻaalia ai aafiaga taua, ma o le pito i luma o le tino e maua ai se aafiaga tuʻufaʻatasia i le faʻatonuina o amioga. O le paleni o nei afferents o loʻo i lalo o le fesuiaʻiga o le malosiʻaga o le dopamine neu i le vaega o le faʻamamafa o le ventral. Lenei itulagi itulagi mauaina lona lava laʻitiiti fefiloi o faʻagaeʻetia ma taofiofi sao, o nisi o na ua faʻatoa iloa lava. O ia tulafono faʻatulafonoina faʻatulagaina le dopamine system e faʻaituau amioga-faʻatonutonu amio faʻavae i luga totonu drive ma siʻosiʻomaga feteʻenaʻi. Tulaga e iʻu i le taui faʻamalosia ai le faʻamaloloina o le phasic dopamine, lea e faʻatumauina le faʻaauau pea o amioga e ala i le filifilia lelei o le ventral subicular drive i le accumbens. O amioga e le mafai ai ona maua se faʻamoemoe e faʻaititia ai le faʻaititia o le tuʻufaʻatasia o le dopamine, e fiafia i ai i le muaʻi faʻataʻavaleina e le kortical i suiga fou i amioga. I se faʻataʻitaʻiga, o le limbic reward system ua fuafuaina e faʻaleleia le gaioiga o gaioiga mo le faʻateleina o faʻamanuiaga e maua. Lenei faiga e mafai ona faʻatonutonuina e fualaʻau o le sauaina poʻo le mafaufau faʻafitauli, mafua ai i le le talafeagai amioga e lagolagoina le faʻamalieina taui auala. O le talisapaia atoatoa o le matagaluega fesoʻotaʻiga o le nucleus accumbens ma ventral tegmental eria tatau ona tautua e alualu i luma mauaina o fou togafitiga filifiliga mo nei tulaga.

uputatala: accumbens, dopamine, cortex muamua, vaega faʻapitoa o le lautele, glutamate, GABA

FAATOMUAGA

O le dopamine neurotransmitter (DA) ua faamalolo mai neurons i le eria tegmental ventral midbrain (VTA) o loo i ai fuafuaga salalau i itulagi iloa ona aofia ai i taui faagasologa ma i le taitaiga o sini-faatonuina amio (Poto, 2004; Grace 'ua al, 2007; Ikemoto, 2007). O le tasi vaega o le faiʻai lea e tele ai nei auala e faʻafeiloaʻi ai o le nucleus accumbens (NAc). O le NAc o loʻo i ai se vaega tutotonu i le faʻatasiina o faʻaoga faʻafefefe faʻapitoa i lalo o le faʻagasolo faʻasalaga a le AT. I le isi itu, o le NAc ma le tele o ana meafaigaluega e aofia ai foi i le faatonutonuina tuusao pe leai foi o le tala a le NE neron. O lenei suʻesuʻega e taumafai ai e tusi se ata o galuega e faʻataʻitaʻiina ai le faʻatinoga o nei fausaga tetele e lua i le faʻaleleia o tali amio e tali atu ai i le mauaina o taui.

NUCLEUS ACCUMBENS

Fesoʻotaʻiga

O le NAC o se vaega o le telefoni feaveai ma e avea o se vaega tele e mafua ai le faʻavae mai i le vaʻavaʻaina o laufanua faʻatautaia ma le vaʻavaʻavale afi e faʻatonutonu ai amio tatau faʻatonutonuina sini (Mogenson 'ua al, 1980; Groenewegen 'ua al, 1996; Nicola 'ua al, 2000; Zahm, 2000; Poto, 2004). E pei foi o isi vaega o le tino, o le NAc na te mauaina le tele o fiafiaga mai afaina o le cerebral cortex ma thalamus. O galuega faatino e le pallidum ventral (VP), lea innervates le mediodorsal ma isi vaega thalamic, ua faapea ona faamaeaina loops cortico-striato-pallidal-thalamocortical (Zahm ma Brog, 1992; O'Donnell 'ua al, 1997). Faʻatasi nei foliga fausia o vaega taua o le matagaluega lea e faʻaalia ai le tali o amioga e tauia ai ma faʻalagolago i mafutaga. O suiga o le gagana synaptic i totonu o elemene eseese o lenei matagaluega ua matua aʻafia lava i le atinaʻeina o faʻafitauli o mea ua fai ma vaisu (Kalivas 'ua al, 2005; Robbins 'ua al, 2008; Carlezon ma Thomas, 2009).

Vaevaega

Ua vaevaeina le NAc i oganuu autu e lua: o le autu o le vaega tutotonu tuusao i lalo ma faaauau pea i le striatum dorsal ma siomia ai le commissure anterior, ma le atigi lo o umia le sili ona vaega ventral ma medial o le NAc. O se vaega lona tolu o le vaevaeina o paleʻaleʻa ua faʻaalia foi (Zahm ma Brog, 1992; Zahm ma Heimer, 1993; Jongen-Rêlo 'ua al, 1994). Ole vaega o le NAc ma le itumalo e tutusa uiga masani, i le tusa o le 90% o sē o vailaʻau masani e faʻavaveina ai le faʻaogaina (Meredith, 1999). O isi o loʻo i ai o ni taʻavale femalagaaʻi i le lotoifale, e aofia ai sel o le cholineric ma le vavalbum (Kawaguchi 'ua al, 1995). O le toto o le NAc ma le atigi 'eseʻese o loʻo i totonu o la latou telefoni feaveaʻi faʻasolosolo, neurochemistry, mamanu faʻatusa, ma galuega (Heimer 'ua al, 1991; Meredith 'ua al, 1992; Zahm ma Brog, 1992; Zahm ma Heimer, 1993; Jongen-Rêlo 'ua al, 1994; Meredith 'ua al, 1996; Usuda 'ua al, 1998; Meredith, 1999). O le vaega o le atigi, ae maise lava lona itu taua, e masani ona sili atu ona vavalalata ma le faʻatau fualaau (Carlezon 'ua al, 1995; Rodd-Henricks 'ua al, 2002; Sellings ma Clarke, 2003; Ikemoto, 2007), e ui lava o loʻo aʻafia ai foʻi le aʻafiaga i amioga faʻatupuina, e aofia ai le sailia o fualaau faasaina (Kalivas ma McFarland, 2003; Robbins 'ua al, 2008).

Superimposed i luga o le autu ma le atigi subterritories o le NAc e compartments faapea i se vaega itiiti tutusa ma le fono ma Taiala faatulagaga o le striatum dorsal, o le tagata e gata ai e faavae i luga o le laminar mamanu o cortical afferents ma le tele o faailoga biochemical faapitoa (Gerfen, 1992). Mo le NAc, e faigata le faʻamatalaina o le faʻatulagaina o le patch-matrix organization, ma o le toʻatele o tusitala e ioe o le vaeluaina o suauʻu ma auala e faʻaaogaina ai-i fafo atu o lenei itulagi e matua faigata lava (Leo 'ua al, 1989; Martin 'ua al, 1991; Zahm ma Brog, 1992; Jongen-Rêlo 'ua al, 1993; Meredith 'ua al, 1996; van Dongen 'ua al, 2008).

Faʻafefe: faʻafefe

O le tele o vaega o limul e fesoʻotai atu e maua ai le faʻasalaga o le innervation cortical i le NAc (Ata 1), E aofia ai vaega medial ma lateral o le cortex prefrontal (PFC), entorhinal cortex ma subiculum ventral o le hippocampus (vSub), ma basolateral amygdala (BLA) (Kelley ma Domesick, 1982; Kelley 'ua al, 1982; Groenewegen 'ua al, 1987; Kita ma Kitai, 1990; McDonald, 1991; Faʻavae 'ua al, 1992; Brog 'ua al, 1993; Totterdell ma Meredith, 1997; Reynolds ma Zahm, 2005). Ole tino o le NAc e masani lava ona i ai ile vaega ole vaega o le ulbini, infralimbic, medial orbital, ma gaioiga faʻasalalau faʻavaomalo, ae o le mea autu e maua mai i totonu ole vaega ole pito i lalo o le cortex prelimbic ma le pito i tua o nofoaga faʻapitoa.Faʻavae 'ua al, 1992; Brog 'ua al, 1993). O le vSub faʻatautaia i le taimi atoa ma se mea e fiafia i ai mo le NAC shell, ae o le vaega o loʻo i lalo o loʻo faʻatinoina i nisi nofoaga e aofia ai le telefoni (Groenewegen 'ua al, 1987; Brog 'ua al, 1993). O le BLA e gaosia ai se faʻalavelave faʻapitoa i le maualuluga ma le paluga i le atinaʻe faʻasolosolo e tutusa foi e tusa ai ma vaega o patch-matrix i le NAc (Wright 'ua al, 1996).

Ata 1 

Ofisa autu afferents e fesoʻotaʻi ai nofoaga o le faiʻai mo amioga faʻasolosolo sini ma le NAc ma le VTA. Mo le manino, na o nisi o faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia, ma o ala sili autu mai le NAc o loʻo faʻaalia i Ata 2. Lanu mumu o loʻo faʻaalia ai le faʻailoga ...

neurons Cortical o le faalauiloaina ono o amioga faatonuina-sini, ma le tuuina atu o le vSub faamatalaga spatial ma contextual, tuuina atu o le PFC pulea faapitoa, e aofia ai galuega Faaolaina ma le tali inhibition, ma le BLA fesootai faamatalaga e faatatau i fegalegaleaiga faalagolago faapea foi taavale affective (Moore 'ua al, 1999; Wolf, 2002; Kalivas 'ua al, 2005; Ambroggi 'ua al, 2008; Ishikawa 'ua al, 2008; Ito 'ua al, 2008; Gruber 'ua al, 2009a; Simmons ma Neill, 2009). O le NAc ua tuʻuina atu se nofoaga taua mo le faʻafeiloaʻiga o nei faʻasologa o amioga, e ui lava o faʻatulagaga faʻapitoa talafeagai o le faʻamautuina o fesoʻotaʻiga vavalalata ma isi (Ata 1; Swanson ma Köhler, 1986; Sesack 'ua al, 1989; Jay 'ua al, 1992; Brinley-Reed 'ua al, 1995; puaʻa fāʻasu 'ua al, 1996; Pitkänen 'ua al, 2000).

Thalamic o loʻo i luga o le telefoni e tulaʻi mai i le ogatotonu ma le faʻaogaina o le telefoni (Ata 1), e aofia ai le mea faʻapitoa, faʻamaʻaloga, vavalaʻau, medial center, rhomboid, faʻapotopotoga, ma le faʻasolosolo faʻasolosolo faʻapipiʻi (Kelley ma Stinus, 1984; Berendse ma Groenewegen, 1990; Samita 'ua al, 2004). I le rat ma le primate, o le tino o le NAc e faʻaulufaleina muamua e le intermediodorsal, o le atigi i luga o le pito i luga, ma le pito i luga o le pou i le va o le vaʻaia (Berendse ma Groenewegen, 1990; Samita 'ua al, 2004). O nisi o neo faʻamalosi i totonu o le NAC e tuʻuina atu faʻasalaga faʻasalaga i le PFC (Otake ma Nakamura, 1998). O galuega o faʻataʻitaʻiga thalamostriatal e itiiti lava le suʻesuʻeina pe a faʻatusatusa i auala corticostriatal. Ae ui i lea, o le mea muamua e mafai ona faʻaalia i le fagua ma le gauai atu i mea taua (Samita 'ua al, 2004).

Faʻafefe: inhibitory / modulatory

E i ai ni tamaʻitaʻi malolosi faʻamalosi i le NAc, e ui lava o loʻo iai faʻataʻitaʻiga GABA mai le VP, isi vaega o le basal forebrain, ma le VTA (Brog 'ua al, 1993; Groenewegen 'ua al, 1993; Churchill ma Kalivas, 1994; Van Bockstaele ma Pickel, 1995; Wu 'ua al, 1996). O le atigi o le NAc na maua foi se fua mai i le uʻamea (hypocretin) neu i totonu o le hypothalamus lalata (Peyron 'ua al, 1998). E ui lava o lenei peptide e masani ona lipotia mai e avea ma mea faʻatauvaʻa, e foliga mai o loʻo i ai ni amioga faʻasaʻo i luga o neo NAc (Martin 'ua al, 2002). O isi faʻaopoopoga peptide-aofia ai mai le vaʻalele o le hypothalamus e faʻaalia ai le melanin-concentrating hormone (Pese 'ua al, 1992).

Na maua foi e le NAc ni vaʻalele mai le faiʻai faʻapitoa, e aofia ai faʻataʻitaʻiga DA ma GABA mai le medial substantia nigra zona compacta (SNc) ma le VTA (Ata 1; vaʻai i le 'Efferents' i le vaega Ventral tegmental area) (Leo 'ua al, 1986; Van Bockstaele ma Pickel, 1995; Ikemoto, 2007). O le innervation a le AT e avea ma vaega taua o le femalagaaʻi o totogi ma o loʻo faʻafaigaluegaina i taui masani ma psychostimulants (Koob, 1992; Poto, 2004; Ikemoto, 2007). Na maua foi e le NAc ia fesoasoani mai le serotonin ma le non-serotonin mai le ogatotonu o le gafa (Van Bockstaele ma Pickel, 1993; Brown ma Molliver, 2000). O loʻo i ai se laʻititi laʻititi o le norepinephrine mai le coeruleus locus (LC) ma le tumutumu o le mea naʻo le solo na faʻapipiʻiina i le NAc shell (Swanson ma Hartman, 1975; Brog 'ua al, 1993; Delfs 'ua al, 1998) ma isi vaʻavaʻafe mai isi isi faila faʻapitoa, e aofia ai le pedunculopontine tegmentum (PPTg), o le parabrachial nucleus, ma le periaqueductal gray (Brog 'ua al, 1993).

Microcircuitry

O le faʻatoʻa faʻaogaina o le vaʻalele i le NAc e masani lava o le faʻasalaga i luga o le vavao o vavao vavao. Faʻaitiitia le faʻaanatinanunu i luga o luga o luga o pepa o taʻavale a le taʻavale i le lotoifale ma se mea e sili ona lelei mo vaʻavaʻai GABA vs laina o le cholineric (Totterdell ma Smith, 1989; Kita ma Kitai, 1990; Meredith ma Wouterlood, 1990; Meredith 'ua al, 1990; Sesack ma Pickel, 1990; Lapper ma Bolam, 1992; Lapper 'ua al, 1992; Sesack ma Pickel, 1992b; Bennett ma Bolam, 1994; Johnson 'ua al, 1994; Totterdell ma Meredith, 1997; Thomas 'ua al, 2000; Farani ma Totterdell, 2004; Samita 'ua al, 2004; Farani 'ua al, 2005). O se faasologa taua o suʻesuʻega e Farani ma Totterdell na faʻamautuina ai le tele o punaoa o le innervation cortical e faʻapipiʻi atu i luga o tagata taitoatasi e felavasaʻi ni neo i le NAc. Na faaalia lenei mea mo PTS ma vSub meafaigaluega faʻapitoa mo BLA ma vSub faʻataʻitaʻiga (Farani ma Totterdell, 2002, 2003). O le mea moni o le PFC ma BLA o loʻo fesoʻotaʻi faʻatasi ma vSub projections o loʻo fautua mai ai e mafai ona tupu le fesoʻotaʻiga mo ni meafaigaluega PFC ma BLA i le itiiti ifo ma ni nai uumi vavalaʻau, ona o le maualuga o le felagolagomaʻi ua lipotia. O faʻamaoniga a le physiology e lagolagoina ai le faʻafeiloaʻi o mea faitino i totonu o le vavalaʻau, e faʻatagaina ai le tuʻuina atu faʻaletino o le 'O'Donnell ma Grace, 1995; Finch, 1996; McGinty ma Grace, 2009) (tagaʻii le vaega Fesootaiga i le va o le hippocampal ma le pito i luma). E ono mafai ona suia fesuiaiga o fesoʻotaʻiga vavalalata i totonu o le 'auʻaunaga faʻava-o-malo e faʻapipiʻi ai i totonu o le faʻaaogaina o faʻataʻitaʻiga e faia ai ni faʻatulagaga faʻatinoina (Pennartz 'ua al, 1994; Groenewegen 'ua al, 1999).

O le maua mai o faʻamaoniga e taʻu mai ai o le ogatotonu ma le faʻaogaina o le faʻasalalauina o le faʻasalaga o le temoni e masani lava i luga o vailaʻau o le dendritic i se auala e tutusa ma mea e taua i le corticostriatal, ae o fesootaiga masani e masani ona faʻafesoʻotaʻiina i luga o le ogatotonu o le vendors ma le NAc,Dubé 'ua al, 1988; Meredith ma Wouterlood, 1990; Lapper ma Bolam, 1992; Sidibe ma Smith, 1999; Samita 'ua al, 2004).

Dopamine e afaina i le tino o le NAc i luga o neva o le GABA (Pickel 'ua al, 1988) faʻatasi ai ma le faʻaogaina o meaola faʻapitoa (Pickel ma Chan, 1990; Samita 'ua al, 1999). Pe o le sinasina o le DA i luga o neva eletise a le ofisa i le NAc e leʻi suʻesuʻeina lelei. E i ai le lipoti e tasi a le ATA i luga o le vasega o inisinia o loʻo aofia ai le oxide synthase (Hidaka ma Totterdell, 2001). E le mafai e le auiliiliga o le fausiaina o le atinaʻe sili ona lelei i le pito i tua o le fale ona faʻaalia mai le fesoʻotaʻiga o synaptic i suauu (cholinergic cells)Pickel ma Chan, 1990), ae ui i lea, o maualuga maualuga o faʻaaliga o D2 (Alcantara 'ua al, 2003) ma o le mea lea e tali atu ai i numera o le DA i le avanoa faaopoopo (Wang 'ua al, 2006).

Mo vailaau vavalaʻau, o vailaʻau o le dendritic e maua ai faʻasalaga faʻasalaga mai faʻasalaga axon i nisi taimi e faʻaalia ai foi le faʻaogaina o le inhibitory or modula-synapses from the AR axes. O lenei mea ua faʻaalia i le NAc mo faʻalauiloa uma e tolu o le faʻaogaina o alalafaga (Totterdell ma Smith, 1989; Sesack ma Pickel, 1990, 1992b; Johnson 'ua al, 1994) i se faiga e foliga tutusa ma le faʻasolosolo i luga o le tele o vaega i fafo (Bouyer 'ua al, 1984; Samita 'ua al, 1994). O le tele o lenei liua atonu o le a sili atu i totonu nai lo le vaega o le atigi (Zahm, 1992), ona o le tele o laau dendritic o atigi neurons (Meredith 'ua al, 1992).

I le rat, o le fesoʻotaʻiga o le DA ma le thalamostriatal faʻaaliga na lipotia foi mo le ogatotonu ole initaneti faʻasolosolo ile atunuʻu NAc (Pinto 'ua al, 2003) ma mo le faʻaaogaina o faʻailoga thalamostriatal o loʻo faʻamaonia mo le ituaiga o vailaau o le glutamate 2 (VGlut2)Moss ma Bolam, 2008). I totonu o le tele o manuki, o lipoti mai le thalamic afferents ua le lipotia mai e le faaliliuina faʻatasi ma le AT axons i luga o vailaʻau masani o le dendritic. Ae ui i lea, atonu o le a atagia mai ai le sili atu le vavalalata o le synapses mai lenei vaega faʻamalo faʻamalo (Samita 'ua al, 1994, 2004).

O le eletise elemene elemene: laulaʻau, sosolo o le glutamate, ma le synapse DA, o le a mafai ai e le DA ona faʻaaogaina faʻamatalaga manino ma le manino o punaoa o le glutamate i luga o vaega o le dendritic faʻasaga i fafo ae le o se faʻalautelega faʻapitoa i luga o le tele o le faʻaogaina o le cell. O lenei faʻatulagaga faʻatulagaina e mafai ai foi ona faia fesootaiga vavalalata i le va o le DA ma le glutamate i le faʻatapulaʻaina o le mamao e tatau ai mo transmitter taʻitasi ina ia oʻo atu ai i le faʻaleleia o le faʻamaʻi i luga o le namea o loʻo faʻaaogāina (Moss ma Bolam, 2008; Yao 'ua al, 2008; Sesack, 2009).

I le isi itu, o le fesoʻotaʻiga lua synaptic i luga o vailaʻau masani o se mea atonu e le tupu vave i le NAC, e faavae i luga o fua faʻatatau o le fanua i fafo o loʻo latou faʻatau ai le itiiti ifo i le 10% o spines (Wilson 'ua al, 1983). E le gata i lea, e le o vaʻavaʻa uma e maua ai ni faʻaluaga lua e mafai ona faʻaauau e le au a le DA. O nei faʻamatalaga e taʻu mai ai o le faʻapipiʻiina o autafa o le AT i luga o le papa o le dendritic, e ese mai i le vavaega (Pickel ma Chan, 1990; Zahm, 1992), e taua foi mo le faʻafetaui o punaoa tuʻufaʻatasiga o le faʻaaogaina o le glutamate.

I le faʻafeteʻenaʻiga o finauga e fiafia ai i le filifilia o le faʻaaogaina o fualaau oona, o auiliiliga ole aotelega lata mai e fautua mai ai o le AD i le striatum (ma atonu e faaopoopo i le NAc) ua faʻatulagaina e fausia ai se fesoʻotaiga vavalalata e pei o vaega uma o lenei itulagi o loʻo i totonu o le tasi micron o se DA synapse (Moss ma Bolam, 2008). O le taua o lenei fautuaga o loʻo faʻamaonia mai e lipoti e faʻaaogaina (1) DA faʻaleleia o faʻamaumauga faʻapipiʻi (Dumartin 'ua al, 1998; Yao 'ua al, 2008; Sesack, 2009), (2) DA fesoʻotaʻi atu i le tuʻufaʻatasiga o voluma e faaopoopo atu i se faʻatulagaga synaptic (Faʻalogo 'ua al, 1996; Moss ma Bolam, 2008), ma le (3) DA faʻafaigofie le faʻateleina o le gasegase o laina eletise ma NAc (O'Donnell ma Grace, 1996; Nicola 'ua al, 2000; Surmeier 'ua al, 2007).

O loʻo faʻamalosia malosi faʻamatalaga o le physiological ATA suiga o tali na faʻasalalau e le au vaʻalele i le NAc spiny neurons (Yang ma Mogenson, 1984; O'Donnell ma Grace, 1994; Nicola 'ua al, 2000; Tagata ma le Alofatunoa, 2003; O'Donnell, 2003; Brady ma O'Donnell, 2004; Goto ma Grace, 2005b) (silasila i le Faʻatonuga o le galuega a le NAc ma lana matafaioi i le taui). E pei ona talanoaina i luga, o ia ituaiga o tulafono faatonutonu e mafai ona atagia mai ai le tele o synaptic poʻo sili atu o faʻaopoopoga faʻamalosi. Ae ui i lea, o le vavalalata vavalalata o le DA ma le glutamate synapses on spines or distal dendrites e maua ai se mea e mafai ona mafai e mafai ai ona maua le palakalasi i le lotoifale i le faʻaaogaina o le glutamate e faʻavae i luga o faʻamatalaga synaptic (Flores 'ua al, 2005; Aso 'ua al, 2006; Surmeier 'ua al, 2007) poʻo le faʻaalia pea i le psychostimulants e faʻaleleia ai le maualuga o le ATSA (Robinson ma Kolb, 2004; luko 'ua al, 2004; Lee 'ua al, 2006).

Faʻavae i luga o faʻamatalaga mai suʻesuʻega a le o loʻo faʻasalalau poʻo le faʻalauiloa, e foliga mai e le mafai e le tasi ona faʻamalosia e le tasi le isi (Taverna 'ua al, 2004; Teu 'ua al, 2008). Ae ui i lea, o se faatosinaga faatosina i luga o le fale na lipotia mai i totonu o le fale o loʻo i luga o le faʻatautaia o le faʻatautaia o le 'Blomeley 'ua al, 2009). Ole tele ole alofilima vavalalata e sili atu ona malosi ma fesoʻotaʻi atu i isi uaea eletise (Izzo ma Bolam, 1988; Pickel ma Chan, 1990; Martone 'ua al, 1992; Bennett ma Bolam, 1994; Kawaguchi 'ua al, 1995; Hussain 'ua al, 1996; Taverna 'ua al, 2007; Teu 'ua al, 2008), lea e fesoʻotaʻi foʻi ma isi i le NAc (Hussain 'ua al, 1996) ma le taʻavale (Kawaguchi 'ua al, 1995). O le innervation o neu vaʻavaʻa a le lotoifale e tagata tausi vaʻaia i le vriatum ma le NAc (silasila i luga) o loʻo tuʻuina atu ai le matagaluega mo le faʻasaina o le faʻaogaina o masini vili. E pei ona faaalia i vitro poʻo i le anufe faʻateʻa, o lenei faʻalavelave e mamana ma aʻafia ai le tele o uumi vavalaʻau laʻititi (Mallet 'ua al, 2005; Teu 'ua al, 2008; Gruber 'ua al, 2009b). Ae ui i lea, i taimi o amioga i tagata olaola, o mamanu o galuega e foliga mai o faleoloa o le tino e matua fesuisuiai ma tutoʻatasi, e fautua mai ai latou te saofagā tele i auiliiliga auiliiliga o togafitiga faʻavae,Berke, 2008).

Efferents

O faʻataʻitaʻiga tetele o le NAC e oʻo atu i le VP, televara nigra, VTA, hypothalamus, ma le brainstem (Ata 2; Haber 'ua al, 1990; Zahm ma Heimer, 1990; Heimer 'ua al, 1991; Usuda 'ua al, 1998; Nicola 'ua al, 2000; Zahm, 2000; Dallvechia-Adams 'ua al, 2001). O le autu o le NAc i le vaega tele o le VP, o le entopeduncular nucleus, ma le SNR (SNR). O le atigi e masani ona auai i le VP divisionromedial division, substantia innominata, itu o le hypothalamic laugatasia, itu i luga o laʻau, SNc, VTA, periaqueductal gray, parabrachial nucleus, ma le PPTg (Haber 'ua al, 1990; Zahm ma Heimer, 1990; Heimer 'ua al, 1991; Usuda 'ua al, 1998). O loʻo faʻapipiʻi foi e le teritori VP nisi o taulaiga tutusa, faatasi ai ma le VP telefoni feaveaʻi e masani lava o le SNr ma le subthalamic nucleus ma le VP o le ventromedial agai atu i VTA, basal forebrain, ma preoptic areas (Zahm, 1989; Zahm ma Heimer, 1990). E tatau foi ona maitauina o aʻafiaga o le atigi NAc i le VTA o loʻo aʻafia ai le DNA, ma o le a faʻatulagaina i le NAc, e fausia ai le medial i le faʻalauteleina o faʻataʻitaʻiga e mafai ai ona faʻamalosia faʻamalosia e faʻamalosia ai le tuʻuina atu i vaega sili atu ona aʻafia o le vaʻavaʻa a le basal ganglia. O faʻamatalaga mo lenei matatiole vavalalata i le faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga na faʻamatala muamua i tamaʻi e Nauta i le 1978 (Nauta 'ua al, 1978) ma mulimuli ane faʻamaonia e isi i tama ma pusi (Somogyi 'ua al, 1981; Groenewegen ma Russchen, 1984; Heimer 'ua al, 1991; Zahm ma Heimer, 1993). I totonu o le primate, pe o fea e sili atu ona tulaga ese le vaevaega o galuega, o le faʻavaveina o faʻasalaga o striatonigral-starytal e sili atu ona faʻamamaina ma ua sili ona faʻamalamalamaina lelei (Haber 'ua al, 2000).

Ata 2 

Vaʻaia ole ala saʻo ma le tuusao auala e mafai ai e le NAc core ma le atigi ona faʻasaina poʻo le taofiofia, i soo se faasologa, auala faʻaleleia fetuutuunai mo le faʻateleina o le mauaina o taui. E na o vaʻai tetele e faʻaalia. Ole lanu mumu e faʻaalia ai faʻailoga ma ...

Faatasi ai ma galuega eseese a le NAc ma le VP, o se vaega e mafai ona vaʻaia e faʻatatau tutusa ma auala tuusao ma le tuusao lea e aofia ai i le faʻaaliaina o amio ma taliina o tali (Ata 2; Alexander 'ua al, 1990). O lenei faalapotopotoga e sili atu ona tutusa-e pei o le autu nai lo le vaega o le atigivae (Zahm, 1989; Zahm ma Brog, 1992; Nicola 'ua al, 2000). O le ala tuusao mai le NAc e aofia ai le tele o faʻaaliga i SNr (Montaron 'ua al, 1996) ma mai iina i mediodorsal thalamus. O le VP, lea e faʻamoemoeina e le NAc, e foliga mai e na o ni nai faʻaiʻuga laiti i le mediodorsal thalamus (Zahm 'ua al, 1996; O'Donnell 'ua al, 1997) ae ui lava i lea, o loʻo faʻasalalau nisi o tuusaʻo tuusao i luga o gaoioiga faʻalauiloa (Lavin ma Grace, 1994). I le ala tuusaʻo, faʻafouina faʻaogalagi o neo Neko e oʻo atu ai i le le faʻamaina o fuafuaga faʻatino talafeagai e faafaigofie ai le mauaina o taui. O le ala faʻasalalau e faʻatautaia i totonu o le VP telefoni ma le pito i lalo o le eleele ao le i oʻo i SNr (Ata 2). O le faʻatagaina mai Cortical o lenei matagaluega atonu e taofiofia ai fuafuaga a le au faʻalavelave, pe mo le mauaina o le taui poʻo le aloese mai faʻasalaga (Mink, 1996; Faʻasalaga 'ua al, 1999).

O se vavaega faigofie o neo neu i le arai i auala tuusao ma le tuusao e faigata ona o le mea moni e faapea o le atigi o se ituaiga faʻapitoa: vaega basal ganglia ma vaega ole vaega limbic (Zahm, 1989; Zahm ma Heimer, 1990; Heimer 'ua al, 1991; Zahm ma Brog, 1992). I le faaopoopo atu i le avea o se faʻalautelega faʻalauiloa o le vaega, faʻatasi ai ma vailaʻau masani ma fesoʻotaʻiga-faʻaputuga, o le atigi o se vaega o le faalauteleina o le amygdala ma faʻasagaga i le hypothalamic ma le faia o le fomaʻi e taua tele mo le masini mata o le visceral ma aʻafia ai (Alheid ma Heimer, 1988; Waraczynski, 2006).

E ui lava i nei faʻafitauli, o nisi o aʻoaʻoga e uiga i auala tuusaʻo ma le faʻaalatua e aofia ai le Motu o le NAc ua tuʻuina atu (Ata 2). Mo se faʻataʻitaʻiga, ua fautuaina e faapea o taʻiala tuusaʻo ma le faʻaalatua e mafai ona aofia ai le VP faʻapitoa (Nicola 'ua al, 2000), faʻatasi ai ma suauu faʻafesoʻotaʻi faʻatautaia tuusaʻo lea e faʻatino i le mediodorsal thalamus (O'Donnell 'ua al, 1997) ma faʻasalalauga le faʻaaogaina e aofia ai le VP alofilima e mulimuli ane faia i le vaega pito i lalo. I le isi itu, o vaega o le basal forebrain ma le hypothalamus e mafai ona tautua i le matafaioi o fausaga o galuega mo galuega a le visceral, faʻatasi ai ma faʻasologa ia i latou e afua mai i le NAc (ma le gaosia o le inhibition) poʻo le tuusao e ala i le VP (ma mulimuli ane faia le faʻasaina) (Nicola 'ua al, 2000). Ae ui i lea, o le mea moni o nei tauʻavega e na o ni nai faʻailoga laiti lava e faʻamuamua ai le faʻamaoni faʻamalosisi faʻamaonia e faʻatusatusa i vaega sili atu o le vaega o le vaʻaia o le basal (Heimer 'ua al, 1991; O'Donnell 'ua al, 1997; Zahm, 2006).

O lona tolu atonu o auala tuusao ma le tuusao mai le NAc shell e liua i luga o le VTA, lea e mafai ona avea o se basal ganglia fausaga elemene e ala i le faasologa i le mediodorsal thalamus. O le auala tuusao e alu mai le NAc i le VTA, ae o le auala tuusao o le a muamua aofia ai le fesoʻotaʻiga i le VP i le ventromedial ona sosoo ai lea ma ana folasaga i le VTA. E ui lava o VTA DA neurons e na o le vaivai lava e fai ma pologa i le thalamus i le rat (Groenewegen, 1988), latou te tuʻuina atu le tele o le innervation of midline thalamic structures in the monkey (Sánchez-González 'ua al, 2005; Melchitzky 'ua al, 2006). E le gata i lea, o potu o le non-DA e foliga mai e auai i nei fuaitau i rats ma primates (Sánchez-González 'ua al, 2005; Melchitzky 'ua al, 2006; Del-Fava 'ua al, 2007). E ui lava ina e leʻi faʻataʻitaʻiina saʻo, e foliga mai o le tele o nei mea o le GABA VTA neurons o loʻo galue e avea ma suauu o ganglia masani.

I totonu o le tele o auala, o auala tuusao ma le leai ni auala e iloagofie ai e ala i le faʻaaliga o eseese eletise o le receptor DA, faʻatasi ai ma le faʻaaogaina o le D1 o le vaega pito sili ona maualuga i ala saʻo o laina eletise ma le D2 o loʻo faʻaalia manino mai e ala i laina eletise e leai ni auala (Gerfen 'ua al, 1990; Surmeier 'ua al, 2007; Sesack, 2009). O lenei eseesega e sili atu ona manino i suʻesuʻega faʻatekonolosi (Hersch 'ua al, 1995; Le Moine ma Bloch, 1995; Deng 'ua al, 2006), ae o le electrophysiological recordings e masani lava ona lipotia mai sela e tali atu i sui filifilia mo tagata uma e taliaina (Uchimura 'ua al, 1986; Surmeier 'ua al, 1992; Cepeda 'ua al, 1993). O vaega o lenei feeseeseaiga ua foia e ala i le sailia o le tele o telefoni feaveai e maua ai le gafatia e faailoa ai subtypes elemene subtypes mai le D1 (D1 poʻo D5) lautele ma D2 (D2, D3, poʻo D4) aiga (Surmeier 'ua al, 1996) ma e ala i le iloa o faʻalavelave faʻaletonu e le mafai ona faʻamatalaina nisi o tulaga o le faʻaalia manino o le physiological o tali a D1 ma D2 (Wang 'ua al, 2006; Surmeier 'ua al, 2007).

Eseesega o le aofaʻi o neuronic medium medium spiny e foliga mai foi e faʻaalia ma le filifilia D1 poʻo D2 faʻapitoa (Le Moine ma Bloch, 1996; Lee 'ua al, 2006), e ui lava o lenei faʻasesega e le faʻamaeʻaina pe a faatusatusa i le pito i tua. E le gata i lea, o le faʻateleina o faʻamatalaga o le DA D3 faʻaaliga i le Neo Neo (Le Moine ma Bloch, 1996) faʻaalia se sili atu le ono mafai ona faʻafefiloi faʻasologa o tali o le physiological (Uchimura 'ua al, 1986) i lenei itulagi. O le mea lautele, o loʻo faʻaalia i le NPM le tali atu i le VP ma e seasea ona i ai i latou o loʻo nonofo i le vaeluagalemu, ae o le D2 faʻaaliga o loʻo faʻaalia i tagata uma e lua (Robertson ma Jian, 1995; Lu 'ua al, 1997, 1998).

Tulafono Faatonutonu o le NAc Galuega ma lona Matafaioi i Taui

Suʻega a le DA

O le Dopamine e tele ni faʻalavelave faʻalavelave ma faʻalavelave i luga ole nemu i totonu o faʻalavelave lavelave. DA faʻamalosi i le D2 faʻaleleia faʻalavelave faʻalavelaveina neo Necone (White ma Wang, 1986; Lin 'ua al, 1996; O'Donnell ma Grace, 1996). I le eseesega, o le faʻaosofia o le nusipepa o le D1 e ono aʻafia ai le 'aveʻesega glutamatergic (Cepeda 'ua al, 1998; Chergui ma Lacey, 1999; West ma Grace, 2002). Faʻamaumauga faʻamaonia e maua mai i le suʻesuʻeina o aʻafiaga o tagata faʻaaoga i le lotoifale i vivo, e pei o le faʻateleina o faʻatautau e le D2 faʻateleina le NAc ma le faʻamalosi o le D1 e faʻaitiitia ai le le mafai ona ola (West ma Grace, 2002). E le gata i lea, o suʻesuʻega ua faʻaalia ai e vave lava ona faʻataʻatia e le ATA fegalegaleaiga vavave faʻatasi i le va o NAc e ala i le faʻateleina o le synchrony i totonu o neurons (Onn ma Grace, 1994; Ono 'ua al, 2000). O sea aʻafiaga e ono aoga tele i le faʻasalalauina o tala o suiga lemu o le membrane voltage, e pei o mea na tutupu i le taimi o le NAc neuron 'up' setete (O'Donnell ma Grace, 1995). O le mea lea, o le ATA o loʻo i ai le tele o aafiaga i le suiga o le galuega a le NAc ma faʻafetaui le paleni o mea e faʻaogalelei ma mea faʻapitoa, atonu i se auala e sili atu ona mamanuina ai amioga pulea-sini.

Faʻatinoga o mea e faʻaaogā ai oloa

Neurons i totonu o le NAc pe a faamauina i vivo ua lauiloa e faʻaalia ai setete i lalo (O'Donnell ma Grace, 1995). E foliga mai o loʻo i ai i luga o setete o se gasegase, pe a na o le faʻaaogaina o gaioiga o gaioiga e mafai ona faʻaaogaina mai le malo o le malo. O setete o loʻo i luga o le taʻavale e ala i fesoʻotaʻiga alofa mai le vSub o le hippocampus (O'Donnell ma Grace, 1995). Ua lelei le tuʻuina atu o le vSub e tuʻuina atu ai se faʻataʻitaʻiga o le gaioiga. Ua maua e le vSub ni mea e faʻaogaina mai le tele o itulagi e fesoʻotai i (1), e pei o le amygdala ma le LC (Oleskevich 'ua al, 1989; Schroeter 'ua al, 2000; Farani 'ua al, 2003); (2) avanoa faʻapitoa, e pei o le hippocampus i fafo / CA1 (Matagofie 'ua al, 1991); ma (3) galuega maualuga faʻamalosi, eg faʻataʻitaʻiga faʻapitoa mai le PFC (O'Mara, 2005). O le vSub lava ia e aofia ai i le tulafono tutotonu o le atuatuvale (Herman ma Mueller, 2006) ma i totonu o faʻatonuga faʻalagolago i le mataupu (Jarrard, 1995; Maren, 1999; Sharp, 1999; Fanselow, 2000). O le mea lea, e ala i le tuufaatasia o faamatalaga faʻapitoa ma faʻamatalaga faʻapitoa, ua tuʻuina atu le vSub e tuʻuina atu faʻamatalaga e uiga i le faʻalavelave faʻaleagaina o nofoaga i avanoa, lea e taua tele i le iloiloina o faʻatinoga faʻalagolago i le faʻavae. O le mea moni, o nisi mea na tutupu e taua ai le taua, e pei o le faʻalagolago i le faʻalagolago i le tala (Fanselow, 2000; Maren ma Quirk, 2004), o tali amio i le faʻavaivai (Bouton ma Bolles, 1979; Bouton ma le Tupu, 1983), poʻo le amphetamine faʻapipiʻiina (Vezina 'ua al, 1989; Badiani 'ua al, 2000; Crombag 'ua al, 2000), ua faʻalavelaveina e ala i le le faʻamalosia o le vSub (Lodge ma Grace, 2008; Valenti ma Grace, 2008).

O le vSub drive o Neo neu ua faʻaaogaina e le polokalama a le AT. Aemaise lava, o le D1 agonists e faateleina le tele o le eletise o Neo Neo. E mafua lenei mea ona o se aafiaga i le NAc na o ia lava ae le o se faʻataʻitaʻiga, na tuʻuina atu ai iʻuga o faʻataʻitaʻiga tuʻufaʻatasi (pulse experiments)Goto ma Grace, 2005b) ma le le lava o le komipiuta D1 faʻapitoa i totonu o le lotoa (Hersch 'ua al, 1995). O lenei faʻafefe faʻafefefeleaiga e aʻafia tele lava i le faʻataʻitaʻiina o le faʻamaumauga a le ATA (Grace, 1991; Goto ma Grace, 2005b) faʻauluʻaina e DA neuron ua osofaʻi (Grace, 1991). Avanoa o le a faʻamaonia e le uu alofilima le taamilosaga o moli pe a faʻaalia i fuamoa e faʻamaonia ai se mea taua (Schultz, 1998b), o le mafai ona oso i le vavave o vSub-NAc e tatau ona aofia ai i le filifilia o amioga tauleleia. O le input a le AT e afaina ai le vSub-NAc faʻasolosolo i se uiga agalelei. O le mea lea, pe a vavae ese le vSub mai le NAC e ala i le faʻaaogaina faʻatasi o le vSub ma le tosoina o le D1 faʻataʻitaʻi i le NAc, o loʻo i ai se faʻalavelave i le mauaina o amioga aʻoaʻoina i le rat (Goto ma Grace, 2005b). I le faaopoopo atu i le faʻataʻitaʻiga a le AT, o le vSub faʻapipiʻiina foi e faʻaleagaina e fualaau o le psychotomimetic pei o le phencyclidine. Faʻafoega o faʻataʻitaʻiga o gaioiga o le phencyclidine o loʻo faʻaaogaina le vaʻaia vSub-set up states in neo Necrons (O'Donnell ma Grace, 1998).

O le avega a le NAc e le vSub o loʻo faʻaalia ai foi le eletise i le tali atu i le toe faʻafouina. O le mea lea, o le faaosofia o le vSub e mafua ai le vavalalata umi (LTP) i totonu ole auala VSub-NAc. E faalagolago foi lenei i le malosi o le nusipepa a le D1, ona o lena poloka o le tali o D1 e taofia ai le fausiaina o le LTP (Goto ma Grace, 2005a). E le gata i lea, o le LTP faʻatagaina o le NMDA faalagolago (Goto ma Grace, 2005a).

Faʻamatalaga faʻasolosolo pito i luma

O le medial frontfront cortex (mPFC) o loʻo iai foʻi mea faʻaaogaina i le NAc. Ae ui i lea, o lona aafiaga e malosi lona faalagolago i le taimi o lona faʻaagaga. O le faʻaosoosoina o lagona o le mPFC e maua ai se faʻaosofia i le NAc (O'Donnell ma Grace, 1993, 1994); E le gata i lea, o lenei mPFC faʻapipiʻi faigofie e tosoina ma le filifilia e le D2 faʻamalosia o le talipupuni e galue i luga o mPFC faʻaletupe (O'Donnell ma Grace, 1994; Sisifo 'ua al, 2002). O lenei faatosinaga o le nusipepa D2 e faʻamuamuaina e ala i tonic DA i totonu o le NAC, o le mea lea e faalagolago i le polokalama a le NE neron (Floresco 'ua al, 2003; Goto ma Grace, 2005b). I le faatusatusa atu i le vSub input, o le vavaeeseina o le mPFC mai le NAc (e ala i le le faʻatasiina o le mPFC ma le faʻamalosia o sui o le D2 i le NAc) e le faʻalavelave i le aoaoina o se galuega, atonu e sili atu ona faalagolago i le ala vSub-NAc . Ae ui i lea, o lea vavaeʻesega e faʻalavelave ai i le suiga o fuafuaga (Goto ma Grace, 2005b). I le eseesega, o le faʻaaogaina o paipa-pulse, e manino lava o le faʻafouina o le mPFC e aʻafia ai foi le malosi o le inhibitory o loʻo faʻaititia ai le NAc le faʻavaveina o le tino (O'Donnell ma Grace, 1993).

Tetanic faʻaosofia o le mPFC e aʻafia ai le LTP i totonu o le auala mPFC-NAc; e ui lava o uiga o le LTP e ese mai i na mea na osofia e le vSub faaoso. Aemaise lava, i le faaopoopo atu i le toesea e le D2 faaosofiaga, o le induction o le LTP i le auala mPFC-NAc e le faalagolago i le NMDA receptors (Goto ma Grace, 2005a).

Amygdala meafaigaluega

O le BLA e aofia ai le tolu o mea taua tele i le NAc. O le amygdala o se faʻalapotopotoga e aofia i le faʻaalia o lagona ma i lagona faʻalagona (faʻaletonu lagona)LeDoux, 2000). O lenei mea faʻafefefeiloaʻi e faʻafefe foi i le natura (O'Donnell ma Grace, 1995; Tagata ma le Alofatunoa, 2003; Farani ma Totterdell, 2003) ma faia se umi umi, umi le umi o le fiafia ile NAC (O'Donnell ma Grace, 1995) o loʻo faʻavasegaina e sui o le D1 (Tagata ma le Alofatunoa, 2003). O le BLA e iai foʻi ana fegalegaleaiga faʻatasi ma isi vaega o le limbic system. Mo se faʻataʻitaʻiga, e tuʻuina atu ai le malosi malosi i le vSub (Lipski ma Grace, 2008) ma i le mPFC. O le suʻesuʻeina o le BLA-mPFC e tāua tele i le faʻatinoina o faiga faʻapipiʻi (Laviolette ma Grace, 2006). O le mea lea, o laugū i totonu o le MPFC o loʻo fiafia i le BLA e faʻaalia ai le fiafia tele i fuamosa e aʻafia ai ma faʻalavelave faʻafuaseʻi (Laviolette 'ua al, 2005; McGinty ma Grace, 2008). E le gata i lea, o lenei tali e faʻalagolago i se faʻamatalaga tuʻufaʻatasia a le ATM i le mPFC (Laviolette 'ua al, 2005). I le isi itu, o le mPFC e maua ai se atinaua mamana o le faʻamalosia o le BLA e ala i fualaau faʻapitoa e pei ona faʻaalia i le electrophysiologically (Rosenkranz ma Grace, 2001, 2002) ma suʻesuʻega faʻaletagata a le tagata (Hariri 'ua al, 2003). O le mea lea, o le aloaia o le faʻalogo ma le tali mai i aʻafiaga e aʻafia ai aʻafiaga e faʻalagolago i le fegalegaleaiga a le BLA-mPFC.

Fesoʻotaiga i le va o le hippocampal ma le pito i luma

Le fesoʻotaʻiga synaptic o vSub, BLA, ma mPFC i totonu o seti tutusa o neo Nekone (O'Donnell ma Grace, 1995; Farani ma Totterdell, 2002, 2003), ma a latou faʻasologa masani a le DA, o loʻo tuʻuina atu ai faʻamaoniga malosi e faapea o le NAc o loʻo avea ma ala faʻapitoa mo le tuʻufaʻatasia o faʻamatalaga e uiga i le siosiomaga ma faʻataunuʻuina ai ni faʻasagaga maualuga. E le gata i lea, o le vSub ma le mPFC o loʻo faʻaalia fegalegaleaiga faigata i totonu o le NAc e aʻafia ai le amio pulea. O le natura o nei fegalegaleaiga e malosi le faalagolago i le taimi o mea e fai. O le mea lea, o le faʻamalosia o le vasa e faʻaleleia ai le NAc e faʻamalosi ai i le tulieseina o le EPSPs ma le faʻaosoina o setete (O'Donnell ma Grace, 1995). Ae ui i lea, o le gafatia o le vSub e faʻaleleia ai le NAc e foliga mai e faalagolago i le sili atu nai lo le vSub-NAc faʻasolo saʻo. O le vSub foi na faʻatinoina i le mPFC, lea, i le isi itu, o poloketi i le NAc. Afai e le o faʻamalosia le mPFC, o loʻo i ai se atinaua malosi o le gafatia o le vSub e tuli ai le NAc (Belujon ma Grace, 2008). I leisi itu, pe a fai o le vSub – NAc ala e faʻaosofia i se maualuga maualuga, faʻafaigofieina e le mPFC ua le toe manaʻomia. O le mea lea, o le mPFC faʻaavanoaina se 'faʻatagaina' matafaioi i vSub – NAc taʻavale ma synaptic plasticity. Faʻafesoʻotaʻiga, pe a fai e faʻaosofia muamua le mPFC, o le a faʻaaogaina le vSub drive e ala i le faʻagaoioia o faʻalavelave faʻafuaseʻi o le lotoifale (O'Donnell ma Grace, 1993; Goto ma O'Donnell, 2002). O le mea lea, afai e oʻo muamua le faʻasoa mai le vSub, o le a faafaigofie e le mPFC lenei ala taavale; ae peitaʻi, afai e amata faʻafou le mPFC, o le faʻafeiloaiga faʻafefe o loʻo faʻaaogaina.

O le vSub ma le NAc faʻaalia foi fegalegaleaiga malosi e tusa ai ma le faʻasologa o talafaasolopito. E pei ona toe iloiloina i luga, o le faʻateleina o le faʻaosofia o le vSub poʻo le mPFC o le a faʻaaogaina le LTP i ala eseese. Ae ui i lea, o le vSub ma le mPFC o loʻo faʻaalia foi le tauvaga i le va o nei tulaga faʻafefefe. O le mea lea, o le faʻateleina o le faʻamalosia o le vSub o le a le gata ina faaosoina ai le LTP i le vSub-NAc auala ae o le a faʻalavelaveina ai le faʻavaivai tumau (LTD) i le auala mPFC-NAc. O le faʻateleina o le faʻaosofia o le mPFC e faʻaaogaina ai lenei tulaga, mafua ai le fausiaina o le LTP i le auala mPFC-NAc ao faia le LTD i le ala vSub-NAc. O le mea lea, o le faʻatoaagaina o se tasi auala faʻafefefeloloa o le a faʻaoʻoina ai le tulituliloaina mai le isi auala (Goto ma Grace, 2005a). O lenei paleni ua faʻaleleia atili e le DA, faʻatasi ai ma le faʻaopoopoga o le faʻaleleia o le ala vSub-NAc ma faʻaititia i le fesoasoani i le auala mPFC-NAc. O sea tulaga e mafai ona i ai ni mea taua e faatatau i amioga e aʻafia ai taui.

E pei ona iloiloina i luga, o le auala vSub-NAc ua tuʻuina atu e faʻaauau le tali atu i se galuega aʻoaʻoina, ae o le auala mPFC-NAc e faʻatautaia le faʻaaogaina o auala e tali ai tali. Ua faaalia ai o amioga e tau atu i le faʻamalosia e fesoʻotaʻi ma le faʻatoaina o le DA neuron firing (Schultz, 1998b). O le mea lea, o se amio faʻamalosia o le a taʻitaʻia ai le tatalaina o le DA, sosoo ai ma le D1 talitipi-faʻasalalau le malosi o vSub-NAc faʻatalosi e faʻamalosia ai amioga faifai pea. I le taimi lava lea e tasi, o le faʻamalagaina a le DA o le a maua ai se atinaua faʻapipiʻi o le meli a le D2 i le mPFC-NAc ma faʻaititia ai le faʻafefeina o galuega i le mPFC. I le isi itu, a oʻo ina le aoga le fuafuaga o tali, o le a pa'ū i le gaoioiga a le DA neuron (Hollerman ma Schultz, 1998; Schultz ma Dickinson, 2000). O lea faʻaitiitia o le faʻasalalauga a le AT, o le a vaʻaia ai le vaʻavaʻavaʻaia o le avega faʻasalalau o amioga faifaipea ao faʻamalofia le fetuʻunaʻia o amio pulea a le MPFC. O lenei mea o le a mafua ai le suia o le manu mai a latou laasaga o loʻo iai nei, o le le atoatoa o le amio ma faʻataʻitaʻiina ai ni fuafuaga fou. O le taimi lava e maua ai le lelei o se fuafuaga fou, o le toe faʻaleleia o le faʻaaogaina o le polokalama a le AT e faʻamalosia ai le amio fou e ala i le faʻaauau o le mPFC ma faʻamalosia le faʻamautuina o galuega (Goto ma Grace, 2008).

Matafaioi o le tele o fale i le aʻoaʻoina o taui

O suʻesuʻega ua faʻaalia ai se matafaioi mo le DA i totonu o le telefoni i le mauaina ma i le faʻaalia o tali tuusaʻo ma uunaʻiga (Montague 'ua al, 2004). O loʻo i ai le faʻamaoniga e sili atu ona taua i le faʻaaogaina o totogi. Aemaise lava, o suʻesuʻega ua fautua mai ai e aofia i le meafaigaluega meafaigaluega ma le faʻatulagaina o amioga. O le mea lea, o le uluai faʻamalosia o faʻamaʻi ma fualaau faʻasaina e faʻaalia ai le faʻavaeina o vaega tetele (Bonson 'ua al, 2002; Yin 'ua al, 2008); ae ui i lea, o le faʻateleina o le faʻaalia, faʻafouina o le tele o fausaga lautele o le a sili ona taua (Robbins ma Everitt, 2002; Yin 'ua al, 2008). O lenei fesuiaiga mai le faʻamalosia i le faʻavaeina o masaniga e talitonuina o loʻo i ai i lalo o le faʻasalaga o le tino (Berke, 2003) ma mafai ai e se meaola ona faʻaaogaina le malosi o le mafaufau nai lo le faia o faʻaiuga talafeagai. O le mea lea, o le faʻaalia pea o le faʻaaogaina o fualaau faasaina o le sauaina, o loʻo i ai le faʻagasologaina o le tele o vaega i fafo (Porrino 'ua al, 2004; Saka 'ua al, 2004), ma o lenei fesuiaiga e tuʻuina mai ma se suiga faapena i le faʻamaoniaina o le faʻamaonia (faʻamaonia)Ito 'ua al, 2002; Wong 'ua al, 2006). O sea suiga e mafai ona faʻafaigofieina e fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻi o le DA-striatal system, lea e faʻagaoioia ai le limbic e faʻateleina atili ai le malamalama lelei ma vaega o le afi o le faʻataʻavale vaʻai (vaʻai i le 'Efferents' i le vaega Nucleus accumbens).

VAEGA TELEGALUEGA O VENTALAL AREA

Fesoʻotaʻiga

O le Dopamine ma aemaise lava ona faʻataʻitaʻiga i le telefoni feaveaʻi e matua aʻafia lava i le faʻamalosia o le faʻaalia o amio ma aʻoaʻoga faʻaosofia (Horvitz, 2000; Poto, 2004; Faatoaga 'ua al, 2007; Ikemoto, 2007; Schultz, 2007; Faʻasalaga 'ua al, 2008). O lipoti ua taua i luga ua faailoa mai ai o le gaoioiga a le DA neurons e aafia i le tele o tusi o fualaau faasaina lea e le i totogia muamua i ni amioga ae o le a mafai ona talisapaia ona o lo latou malosi tele ma vave ona amata. Na tali atu foi NE nerons i taui faalenatura na le faamoemoeina ma i luga o tuutuuga e taʻu mai ai taui. O le faʻamaoniaina o faʻamaumauga a le AD i luma o le atunuʻu e mafai ona aʻafia ai i le tali atu i le taui, ma le faʻamalosia o gaioiga faʻaosofia lea e tau atu i le taui i le lumanaʻi. O le mea la lea, o le DA e sili atu ona aʻafia i le mea faigaluega nai lo le taumafa moni (Poto, 2004). E taua faapitoa le DA mo le aʻoaʻoina pe faʻapefea ona faʻataunuʻuina amioga, ma o manu faʻatasi ma le faʻamalosiga a le ATUA e le mafai ona aʻoaʻoina ni faʻasalalauga faapena pe le mafai foi ona faʻamautuina (Poto ma Rompre, 1989; Poto, 2004). O le aʻafiaga o le DN i le NAC e fesoasoani foi i taui e fesootaʻi ma fualaau faasaina (Koob, 1992; Poto, 2004; Ikemoto, 2007), ma o le palasitisi i lenei faiga e matua aʻafia lava i faʻafitauli o mea ua fai ma vaisu e aʻafia ai le faʻamalosia o fualaau faasaina (luko 'ua al, 2004; Zweifel 'ua al, 2008).

Neurons

O laina o le Dopamine e aofia ai le 60-65% o sulu i le VTA (Swanson, 1982; Nair-Roberts 'ua al, 2008). E matua ese lava le eseesega ma e ese mai i le nofoaga, uiga o le morphology, muai fuafuaina, faatosinaga aloaʻia, fausiaina o meatotino, ma mea e aofia ai le puipuia o le calcium, o le ion, the autoreceptors, DA transporter,Samita 'ua al, 1996; Sesack ma Carr, 2002; Björklund ma Dunnett, 2007; Lamamela 'ua al, 2008; Margolis 'ua al, 2008). Ole non-DA neurons i le vaeluagalemu o le va o le GABAergic ma e tusa ma le 30-35% o sē i le VTA (Swanson, 1982; Mugnaini ma Oertel, 1985; Steffensen 'ua al, 1998; Nair-Roberts 'ua al, 2008). E ui lava e tele lava ina taʻua i latou o ni internalurons, ae o le molimau sili ona taua e faailoa mai ai o nei siama e maua ai le tele o vaʻalele e tutusa lelei ma DA neurons (Ata 1; Swanson, 1982; Van Bockstaele ma Pickel, 1995; Steffensen 'ua al, 1998; Carr ma Sesack, 2000a). O galuega a nei GABA projections mai le VTA e leʻi maeʻa ona suʻesuʻeina. Faʻamatalaga elemene o le electrophysiological ma faʻamatalaga e faʻamaonia ai o VTA GABA neurons o loʻo i ai foi faʻasalaga o loʻo i totonu o le lotoifale o loʻo nonofo i vavalalata vavalalata (Johnson ma North, 1992; Uugent ma Kauer, 2008; Omelchenko ma Sesack, 2009).

Talu ai nei, na maua ai foi i le VTA se faitau aofaʻi o neu manumini, ae le SNc (Hur ma Zaborszky, 2005; Kawano 'ua al, 2006; Yamaguchi 'ua al, 2007; Faʻalogo 'ua al, 2008). O nei foliga e aofia ai le 2-3% o VTA neurons (Nair-Roberts 'ua al, 2008). O le fesoʻotaʻiga tuʻufaʻatasia o nei siama o le a faʻaalu se taimi e faʻamatala ai, ona o le maualalo o latou numera ma le mea moni e mafai lava ona iloa e latou i totonu faʻavasegaina mo le VGlut2 mRNA, o se faailoilo filifilia o laʻau o le glutamate subcortical (Herzog 'ua al, 2001). Ae ui lava i lea, na faʻaalia le tele o suauu VTA e faʻatautaia i le PFC (Hur ma Zaborszky, 2005) faʻapitoa foi i le lotoifale (Dobi ma Morales, 2007). O se vaega o le VTA glutamate neurons o loʻo i ai foi le DA, ma e ui lava o nisi o suʻesuʻega o le electrophysiological e faʻamatalaina e fai ma faʻamaoniga o le tele o le faʻataʻotoina o nei faʻasalalauga (Chuhma 'ua al, 2004; Lavin 'ua al, 2005), E le lagolagoina lenei mea e ala suesuega anatomical. Nai lo lena, o fua faatatau e uiga i le tikeri o le faʻaaogaina o le DA ma le glutamate faailoga e eseese mai le 20-50% i nisi o vaevaega VTA (Kawano 'ua al, 2006) i le laʻititi e pei o le 2% o faʻamaumauga uma a le AT i le matua matutua VTA (Yamaguchi 'ua al, 2007). O le tele o colocalization foi e foliga mai e ona developmentally faatulafonoina (Faʻalogo 'ua al, 2008), O le sili atu le tele i manu perinatal ma tele faaitiitia i tagata matutua. O se faʻamatalaga manino o le tele e faʻamaonia ai le DA ma le glutamate i le tele o faʻataʻitaʻiga o le VTA ma le taua o le faʻamautuina o le faʻaauau pea ona avea ma autu taua mo suʻesuʻega.

Efferents

Dopamine ma Kipea sela i le pepa faatumu midbrain ventral a lateral e medial paluga ma, i le isumu e le itiiti ifo, galuega faatino i se toeitiiti faiga topographic i itulagi forebrain tele ma branching itiiti ae fesiliaʻi tele i le fanua tigaina (Fallon ma Moore, 1978; Nauta 'ua al, 1978; Beckstead 'ua al, 1979; Swanson, 1982; Loughlin ma Fallon, 1983; Deutch 'ua al, 1988; Van Bockstaele ma Pickel, 1995; Gaykema ma Záborszky, 1996; Carr ma Sesack, 2000a; Hasue ma Sama-Lagnado, 2002; Björklund ma Dunnett, 2007; Del-Fava 'ua al, 2007; Ikemoto, 2007; Lamamela 'ua al, 2008). E tele foi fesoʻotaʻiga i le va o vaevaega o le numera-VTA, lea na faʻatalanoaina talu ai nei e Shammah-Lagnado ma tagata faigaluega (Ferreira 'ua al, 2008); o le tele o nei fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻi vavalalata atonu e le o le dopaminergic (Dobi ma Morales, 2007; Ferreira 'ua al, 2008; Omelchenko ma Sesack, 2009).

Selini i le SNc poloketi i le tele o mea faʻapitoa, e ui o le pito pito sili ona tuai o le SNc e faʻatino i le amygdala (Loughlin ma Fallon, 1983). E sili atu i tulaga faʻalauteleina ona tuʻuina laina i le tuaoi i le va o le SNc ma le VTA i totonu o le basal ganglia (e pei o le NAc), ma o siaki i totonu o lenei itulagi e faʻatautaia foi i le septum ma isi vaega o le basal forebrain, olupctory tubercle, ma amygdala (Swanson, 1982; Loughlin ma Fallon, 1983; Gaykema ma Záborszky, 1996; Hasue ma Sama-Lagnado, 2002; Björklund ma Dunnett, 2007; Ikemoto, 2007; Lamamela 'ua al, 2008). O fua mai SNc ma VTA e oʻo atu ai i le pallidum ma le subthalamic nucleus (Klitenick 'ua al, 1992; Gaykema ma Záborszky, 1996; Hasue ma Sama-Lagnado, 2002; Björklund ma Dunnett, 2007; Smith ma Villalba, 2008). I totonu o le VTA, e tatau ona i ai le DNA ma le GABA e faʻatautaia i le muaʻi vaʻaia, faʻasolosolo, ma le faʻaogaina o le tino; ua faasa foi nisi cortically projecting sela i totonu o le SNc (Carr ma Sesack, 2000a; Björklund ma Dunnett, 2007).

O le medial sili ona rostral galuega faatino vaevaega VTA linear i taimi e tele i le tubercle olfactory, VP, preoptic ma vaega hypothalamic lateral, lateral lavelave habenular, thalamus mediodorsal, ma itulagi supraoculomotor; O faʻataʻitaʻiga laiti e aofia ai le PFC, BLA, ma le tala faʻatasi (Klitenick 'ua al, 1992; Gaykema ma Záborszky, 1996; Del-Fava 'ua al, 2007). O le tele o faʻasologa mai le laina o le rostral line e foliga mai e le o le dopaminergic (Swanson, 1982; Del-Fava 'ua al, 2007). O le caudomedial (ie caudolinear) ma ventromedial itulagi VTA innervate le vaega faaogatotonu len¯ao moega o le stria terminalis, o le pallidum ma forebrain basal, o le vaega faaogatotonu len¯ao le totonugalemu amygdaloid, ma le BLA (Hasue ma Sama-Lagnado, 2002; Del-Fava 'ua al, 2007).

I le primate, e le o matauina le vavaega o le vavalalata o le vavao e pei o le tulaʻi mai i le VTA, ma ua faailoa mai i le cell SN i le SNc le i ai o ni faasinoala (Williams ma Goldman-Rakic, 1998; Björklund ma Dunnett, 2007). E le gata i lea, o le innervation DA i le cortex e sili atu ona lautele i manuki ma tagata, aemaise lava i nofoaga autu autu (Lewis ma Sesack, 1997). E tusa ai ma auala faigata, o le ogatotonu i le pito i luga o laufanua o loʻo tusia ai tala o faʻamatalaga (tagai i le 'Efferents' i le vaega Nucleus accumbens). O le mea e malie ai, a o le tasi sifi mai i le medial i le lateral cell cells i le rodent, o le vaevaega o le GABA neurons o loʻo faʻatulagaina tutusa ma le neo DA o loʻo pa'ū, mai le sili atu i le 60% i le mesoprefrontal aiaiga i le 15-35% i le mesoaccumbens aiaiga ma 5–15% i le auala nigrostriatal (Swanson, 1982; Van Bockstaele ma Pickel, 1995; Rodríguez ma González-Hernández, 1999; Carr ma Sesack, 2000a). O na saofaga o le GABA neu i le faasolosolo mai o faʻataʻitaʻiga o le vaeluagalemu o le vaʻaia e leʻi lelei ona suʻesuʻeina i le manuki.

O suʻesuʻega talu ai nei i le rat na fautua mai ai e mafai ona vaevaeina faʻataʻitaʻiga o le VTA i auala eseese e faalagolago i foliga faʻapitoa, physiological, ma mole mole. O se faʻataʻitaʻiga lautele i luga o faʻataʻitaʻiga i faʻamatalaga faʻaleleia i le muaʻi vaʻaiga ua leva ona aloaia (Fallon ma Moore, 1978; Beckstead 'ua al, 1979). Talu ai nei lava, Ikemoto (2007) ua tuu atu i luma o se faataitaiga lea mesostriatal fuafuaga pogai mai le VTA aofia ai vaega autu e lua: (1) a posterior vaega ma fuafuaga i le medial, striatal vaega o le tubercle olfactory ma le atigi NAc medial; ma (2) se vaega o le VTA lalata e faʻapipiʻi atu i le NAc, o le pito i tua, ma le faʻamafaʻetaʻi faʻamamafa pito i luga. O nei faʻamatalaga e mafai ona faʻamatalaina i totonu o faʻamatalaga lautele e faʻamatalaina ai le faʻamalosia o faʻatauga tau faʻatau fualaau o le postromedial vs VTA pito i luma faapea foi ma le tui DNA medial ma le pulupulu olfactory pe a faʻatusatusa atu i isi vaega eria (Ikemoto, 2007).

Talafaasolopito, o le alu aʻe DA fuafuaga ua vaevaeina foi i vaega e lua i se vaaiga dorsoventral: (1) a se lua dorsal o sela faailoa maualalo DA transporter ma galuega faatino calbindin tele i le cortex, striatum ventral (aemaise lava le atigi NAc), fausaga limbic, ma le numera tele; ma le (2) o le telefoni faʻapitoa o neurons e faʻatino i le tele o vaega o le paʻu ma o loʻo aofia ai ni mea faʻateleina ma le maualuga o le avetaavale a DA ma le maualuga o laʻau (Gerfen, 1992; Haber 'ua al, 1995; Björklund ma Dunnett, 2007).

Mulimuli ane, Lamamela (Lamamela 'ua al, 2008) o le galue i le mouse o le faiʻai ua vaevaeina i le vaeluagalemu o le DN e tusa ai ma o latou muaʻi folasia ma tulaga o le physiological, faatasi ai ma (1) televave faʻamalosi TA o loʻo faʻaalia ai le maualalo o le mRNA mo le faʻatau e DA vs TH ma faʻalauiloa i le PFC, NAc core, medial NAc shell, ma BLA; ma le (2) televave faʻamalosi DA neuroneta o loʻo agai atu i le taʻaloga NAc lalata ma le faʻasalaga o le striatum. O le a taua tele i suʻesuʻega i le lumanaʻi e fuafua tonu pe faapefea e saofaga taʻitasi o nei faʻalapotopotoga tuʻufaʻatasi o saofagā i galuega a le lautele lautele a le OS.

Faʻafefe: faʻafefe

E maua e le VTA ni faʻasinua mai vaega tele o le faiʻai na faʻamatalaina e avea o se faʻaauauina pea o ni neu alofesootai e leʻi faʻavaeina i ni mea vaʻaia (Geisler ma Zahm, 2005). Lenei fusi faʻalautele mai le PFC i le medullary faiʻoga ma mulimuli i le ala o le medial forebrain bundle e ala i le hypothalamus pito i tua. O sela i nei eria o loʻo i ai le faʻaaliga foliga ma fesoʻotaʻiga vaʻaia o le 'isodendritic core' na muaʻi faʻatatauina i le faiʻoga faia o le reticular (Ramón-Moliner ma Nauta, 1966; Geisler ma Zahm, 2005). E le gata i lea, o le tele o nei fausaga e na o se faʻaoga faigofie i le VTA, ae latou te tautua isi isi eria e lelei tele i le VTA. O nei faʻamatalaga e faʻaalia ai o le gaioiga o le VTA e le mafai ona aʻafiaina i se tulaga tuʻufaʻatasia o le faia o faiʻai, ma o le DN neurons e faʻatonutonuina e se fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga o meafaigaluega (Geisler ma Zahm, 2005).

Mo le tele o tausaga, o le VTA na manatu e faʻamalieina tagata faʻapitoa mai na o ni nai faʻavae. O le tele o le ofu tino e le faʻatuina i faiʻai tino. E le gata i lea, o le hippocampus e leai foi sana faʻatonuga tuʻusaʻo i le faiʻai, e ui lava i le faʻatosinaina o le taua o le malosi o le tino i le VTA DA neu (vaʻai i le 'Limbic modulation o le VTA DA neura gaioiga' i le vaega o le Ventral tegmental area). O le mea lea, naʻo le pau naʻo le faʻatamaia o le VTA e afua mai i le PFC (Ata 1), e aofia ai faʻamaʻi muamua ma le infralimbic cortices ma faʻaitiitia ai le malosi o le cingulum ma le vaeluaina (Beckstead, 1979; Phillipson, 1979a; Sesack 'ua al, 1989; Sesack ma Pickel, 1992b; Geisler ma Zahm, 2005; Frankle 'ua al, 2006; Geisler 'ua al, 2007). O le galuega a le PFC i le VTA auala i le faʻasalaga o taui e le manino, e ui lava e foliga mai e faʻatalanoa se tulafono faatonutonu taua o le palasitino i DA neurons e mafai ona suia e ala i le faʻaalia pea i fualaau o le faʻaleagaina poʻo le faʻavaivai (Wolf, 1998; luko 'ua al, 2004).

O le faʻasologa o faʻasalalauga faʻapitoa o loʻo faʻamaonia ai le sinasina o le PFC i luga o le DN neurons lea e toe foʻi atu i le PFC, faia se matagaluega e mafai ai e le PFC ona faʻatonutonuina le tele o lona faʻaalia e le DA (Carr ma Sesack, 2000b). E le i maua ni faʻamaoniga mo faʻasalaga mai PBA ma le infralimbic PFC i mesoaccumbens DA neurons (Carr ma Sesack, 2000b), e ui lava o nei siama e mafai ona maua mai i totonu o faʻasalaga ni fausaga i fafo atu o itulagi o medial lea na suʻeina e ala i le faʻataʻitaʻiina (tract-tracing)Geisler 'ua al, 2007; Omelchenko ma Sesack, 2007). O laina GABA VTA o loʻo faʻaauau foi e le PFC synapses, ma o nei mea e faʻapipiʻi i le NAc e ese mai i le PFC (Carr ma Sesack, 2000b). O isi fuainumera o VTA DA poʻo le GABA o loʻo faʻamatalaina e le suʻega taulaiina e leʻi suʻesuʻeina e tusa ai ma le PFC synaptic input.

O le PPTg ma le laterodorsal tegmentum (LDT) o loʻo tuʻuina atu ai foi se sao taua i SNc ma VTA (Ata 1; Lavoie ma matua, 1994; Oakman 'ua al, 1995; Tagata 'ua al, 1996; Mena-Segovia 'ua al, 2008). I totonu ole faletusi o le fale, o le VTA o loʻo nofoia e le LDT ma le PPTg, ao le SNc o loʻo nofoia e muamua le PPTg (Mena-Segovia 'ua al, 2008). O le SNr e naʻo sina faʻaogaina tele. O le Synapses mai le PPTg / LDT faʻafesoʻotaʻi le DNA ma non-DA GABAergic i totonu o le VTA o le rat ma le manuki (Tagata 'ua al, 1996; Omelchenko ma Sesack, 2005). O faʻamaoniga faʻapitoa e taʻu mai ai o nei fuaitau e mafua mai i le cholinergic, glutamatergic, ma le GABAergic neurons (Tagata 'ua al, 1996; Garzón 'ua al, 1999; Omelchenko ma Sesack, 2005, 2006). O le faʻaaogaina o le tract-tracing i le faʻatasi ma le immunocytochemistry o loʻo faʻaalia ai e foliga mai o le glutamatergic ma le LDT o le kullinergic e faʻasolosolo ai le tino o le tino i luga o faʻamaumauga a le AT e faʻatino i le NAc (Omelchenko ma Sesack, 2005, 2006). O nei suʻesuʻega o loʻo o gatasi ma suʻesuʻega o le neurochimique e poloka ai faʻamaʻi cholinergic ma glutamatergic i le VTA e faʻafetaui ai le malosi o le PPTg / LDT faʻamalosi e faʻaolaina le faʻamaumauga a le NA i le NAC (Blaha 'ua al, 1996; Forster ma Blaha, 2000).

O taunuʻuga o suʻesuʻega faʻatekonolosi e ogatusa foi ma faʻamaoniga eletise e faʻamalosia ai le PPTg-LDT faʻamalosia ai cellule a le AT ma faʻamalosia ai le faʻamalosia o le fanaina (Futami 'ua al, 1995; Lokwan 'ua al, 1999; Floresco 'ua al, 2003; Lodge ma Grace, 2006b) (vaʻai le 'Limbic modulation o le VTA DA neura' i le vaega Ventral tegmental area). O le mea moni o faʻalavelave faʻalavelave e seasea ona faʻamaumauina, e ui lava o sela o le GABA e 30-40% o PPTg / LDT neo (Wang ma Morales, 2009), e mafai ona fesootaʻi atu i faʻamatalaga e faʻapea, o le synapses-type-synapses from this region e masani lava ona faʻaauau le vavao VTA GABA telefoni i le tele o taimi nai lo naʻo faʻamau a le AT (Omelchenko ma Sesack, 2005). O lea ituaiga faʻalavelave faʻaleagaina e ono faʻamoemoeina le faafaigofieina o le faʻaaogaina o osofaʻiga i le DA neurons.

Talu ai nei, o le galuega semina o Geisler 'ua al (2007) faʻaaoga le retrograde tract-tracing faʻatasi ma i totonu o le faʻavasegaina mo le VGlut subtypes ua faʻaalia ai le tele o punaoa o le glutamate i le VTA, o le tele oi latou e le i talisapaia muamua. O loʻo faʻaalia mai e le au matutua le VGlut1 e maua mai i le PFC ma le lautele, e aofia ai le uluaʻi amata, infralimbic, tala o le agavaʻa, faʻasolosolo, ma faʻataʻitaʻiga faʻapitoa. VGlut2-e aofia ai afu matutua e maua mai i le tele o nofoaga faʻasolosolo, e aofia ai le faasologa faʻapitoa o le sili atu: o le hypothalamus pito i luga, o le vaega muamua, o le periaqueductal gray, medial hypothalamus, VP, mesopontine reticular formation, habitala lateral, PPTg / LDT, and other regions (Ata 1). O le manatu o le monosynaptic excitatory glutamate influenza o le moega o le moega o le pito i lalo (Georges ma Aston-Jones, 2002) e na o le faʻamaoniaina o le faʻamaoniga e ala i suʻesuʻega faʻatekonolosi (Geisler 'ua al, 2007). Faʻafeiloaʻi i le VTA o faʻaalia VGlut3, o se faailoga e leʻi faʻamaoniaina e faʻafefiloi ma le faʻafeiloaʻiga o le glutamate, e tulaʻi mai muamua mai le mailei (Geisler 'ua al, 2007). O le faʻaaliga o le tele naua o punaoa fou o le faʻaaogaina o le glutamate i le VTA o loʻo i ai ni uiga taua mo le malamalama pe faapefea ona oʻo atu faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma le taui taui i lenei vaʻai faiva. Ae ui i lea, o le a faʻaalu se taimi e faʻasalalau ai le matafaioi o nei taʻiala fou.

O mea na maua e Geisler 'ua al e ogatasi ma faʻamaumauga o le telefoni e faʻamaonia ai o punavai autu o le glutamate o loʻo iai i le VTA o le VGlut2 o loʻo i ai ma o le mea lea mai fausaga e le faʻaogaina (Omelchenko ma Sesack, 2007). Axons o loʻo aofia ai le synapse VGlut2 tele i luga o mesoaccumbens DA neurons, ma fautua mai e tele ituaiga o mafaufau faiʻai e fesoasoani i le faʻamalosia o se tasi o auala autu e aafia i le pulea o amioga faaosofia. E maua foi e le cell Mesoprefrontal DA le VGlut2, ae o se vaega tele o latou synapses e mai le VGlut1-o loʻo i ai le axons, e tutusa ma la latou filifiliga sili atu filifilia mai le PFC (Carr ma Sesack, 2000b).

O nisi aafiaga excitatory o le VTA ua tulia e peptides e tetee atu i neurotransmitters masani. Mo se faʻataʻitaʻiga, o tagata e afaina mai le hypothalamus (Fadel 'ua al, 2002) Soalaupule le mataupu i se aafiaga taua i amioga taui (Harris 'ua al, 2005) Ma plasticity synaptic (Borgland 'ua al, 2006) Atonu o e gaoioiga excitatory i sela DA (Korotkova 'ua al, 2003). O le substrates anatomical mo lenei aafiaga e lei manino, tuuina atu ni nai orexin axons moni synapse i totonu o le VTA, ma na o le afa o nei fesootaiga sela DA (Balcita-Pedicino ma Sesack, 2007). Neurotensin- ma corticotropin-faamaloloina o vaega mai le tele o punaoa soalaupule foi aafiaga excitatory taua i VTA sela DA (Geisler ma Zahm, 2006; Reynolds 'ua al, 2006; Rodaros 'ua al, 2007; Tagliaferro ma Morales, 2008; Wanat 'ua al, 2008).

Faʻafefe: inhibitory / modulatory

O se lisi atoa o punaoa o faailoilo inhibitory Kipea i le VTA lei delineated i le faiga maeʻaeʻa lava o oloa manaomia glutamate. E ui i lea, o se manatu faaalia inhibitory tetele mai le ganglia basal e le lauiloa ma e ono aofia ai le tele o le synapses inhibitory i le VTA (Geisler ma Zahm, 2005) E pei o le SNc (Somogyi 'ua al, 1981; Smith ma Bolam, 1990). O nei fuafuaga tulai mai i le NAc atigi ma VP (Zahm ma Heimer, 1990; Heimer 'ua al, 1991; Zahm 'ua al, 1996; Usuda 'ua al, 1998). afferents inhibitory faaopoopo i le VTA e ono tulai mai i le hypothalamus lateral ma isi itulagi hypothalamic, vaega diagonal, moega vaega faaogatotonu len¯ao, septum lateral, periaqueductal efuefu, PPTg / LDT, parabrachial, ma nuclei raphe (Geisler ma Zahm, 2005). Le tele o nei fuafuaga foi o loo i ai neuroactive peptides ma soalaupule le mataupu i gaoioiga lavelave i neurons midbrain (Sesack ma Pickel, 1992a; Pickel 'ua al, 1993; Dallvechia-Adams 'ua al, 2002; Ford 'ua al, 2006). O se fuafuaga tele o loo i ai mai le vaega faaogatotonu len¯ao le totonugalemu o le amygdala i le SNc lateral (ie āloa i le puna o le sao DA i le amygdala) (Gonzales ma Chesselet, 1990; Zahm, 2006), Ae na o alava i nisi taimi mai lenei po o se isi vaega amygdala aapa le medial SNc po VTA i le isumu (Zahm 'ua al, 2001; Geisler ma Zahm, 2005; Zahm, 2006). I le primate, o se tasi o suesuega lipotia se fuafuaga mautu mai le vaega faaogatotonu len¯ao le totonugalemu amygdaloid i le VTA (Fudge ma Haber, 2000), E ui lava i le isi pepa o loo faamatalaina lenei sootaga e pei ona talafeagai (Price ma Amaral, 1981). O nei sailiiliga e mafai ona faatusa i ai se eseesega o ituaiga manaia ma taua; e ui i lea a tele fuafuaga mai le amygdala totonugalemu i le VTA tumau pea e faamauina (mo se iloiloga faapitoa taua tagai Zahm, 2006).

I le faaopoopo atu i le lauiloa afferents lisiina atu i luga, ua na o talu ai nei ua maua ai le igoa o se punavai tele aʻe fou o inhibition i le SNc ma VTA. O le vaega faaogatotonu len¯ao mesopontine rostromedial tegmental (RMTg) o loo taoto na caudal i le VTA, dorsomedial i le lemniscus medial, dorsolateral i le vaega faaogatotonu len¯ao interpeduncular, ma lateral i le raphe median (Jhou 'ua al, 2009b; Kaufling 'ua al, 2009). E maua afferents mai le tele o forebrain ma fausaga brainstem (Jhou 'ua al, 2009b), E aofia ai autu o sela Kipea (Perrotti 'ua al, 2005; Olson ma Nestler, 2007; Kaufling 'ua al, 2009), ma e tele ni faʻasologa i le SNC-VTA atoa (Ata 1; Colussi-Mas 'ua al, 2007; Ferreira 'ua al, 2008; Geisler 'ua al, 2008; Jhou 'ua al, 2009b). O lea la, i se taua tulaga e taofiofia DA firing feaveai i le tali atu i stimuli aversive (Grace ma Bunney, 1979; Ungless 'ua al, 2004; Jhou 'ua al, 2009a) Po o le pe a taui faamoemoe e le o tuuina atu (Schultz, 1998b). atonu o le uunaiga e gata ai e tulai muamua i le habenula lateral, lea e faagaoioia e ala i le leai o se taui (Matsumoto ma Hikosaka, 2007), Ei ai fuafuaga i le VTA ma RMTg (Herkenham ma Nauta, 1979; Araki 'ua al, 1988; logo 'ua al, 2007; Jhou 'ua al, 2009b; Kaufling 'ua al, 2009), ma faʻatalanoa le toetoe lava o le tele o faatosinaga faatosina i luga o le polokalama faʻapitoa a le AT (Ji ma Shepard, 2007; Matsumoto ma Hikosaka, 2007; Hikosaka 'ua al, 2008). Sosa i totonu o le RMTg e faʻaaogaina i le atuatuvale ma le faʻaalia o le psychostimulant (Perrotti 'ua al, 2005; Colussi-Mas 'ua al, 2007; Jhou ma Gallagher, 2007; Geisler 'ua al, 2008; Jhou 'ua al, 2009a, 2009b; Kaufling 'ua al, 2009), E faailoa ai e faapea o le mafai ona RMTg se fausaga taua le faatonutonuina o le tali o DA sela e taui faalenatura ma fualaau faasaina e pei foi o latou talanoa mea na tutupu.

E le gata i le eseese o punaoa Extrinsic o inhibition, maua foi neurons VTA DA synapses inhibitory mai tuaoi sela Kipea (Ata 1). O ia mea na gaosia na lipotia mai i le microscopic māmā ma suʻesuʻega o le physiology (Grace ma Bunney, 1979; Phillipson, 1979b; Grace ma Onn, 1989; Johnson ma North, 1992; Uugent ma Kauer, 2008) Ae na faamaonia talu ai nei e ultrastructural auiliiliga (Omelchenko ma Sesack, 2009). O loʻo faʻapipiʻi faʻapipiʻiina i luga o neva le GABA le neuronoa i luga o le GABA (Omelchenko ma Sesack, 2009), fatuina le eletise ono mafai mo gaoioiga faʻasaina i luga o DA neurons (Celada 'ua al, 1999; Faatoaga 'ua al, 2007).

O le VTA foi e maua mai i le isi faila o vaega mono mono e maua ai gaioiga fesuisuiaʻi i luga o ni tauivi e faalagolago i le ituaiga o tali. Serotonin neurons i le pito i tua o le synapse i luga o le DN sela (Hervé 'ua al, 1987; Van Bockstaele 'ua al, 1994) ma faʻatalanoa faʻamuamua (Gervais ma Rouillard, 2000), e ui lava o faʻataʻitaʻiga o taga e lipotia mai (Pessia 'ua al, 1994). E maua foi e le ogatotonu ole vaeluaga ole mea ole gaioiga mai le LC ma isi vaega medullary norepinephrine cell (Liprando 'ua al, 2004; Geisler ma Zahm, 2005; Mejías-Aponte 'ua al, 2009). Soo se mea faʻamalosi poʻo faʻataʻitaʻiga o le norepinephrine e maua i luga o puʻamea DN, faʻasalalau e α-1 ma α-2 faʻaleleia, taʻitasi, faʻapea foʻi ma faʻafitauli matuia faʻaletonu (Grenhoff 'ua al, 1995; Arencibia-Albite 'ua al, 2007; Guiard 'ua al, 2008). O nei mea e tuʻuina atu e maua ai le ala mo le visceral ma le homeostatic faʻamatalaga e oʻo ai i le DA ma le non-DA i totonu o le VTA.

I le aotelega, ua maua e le VTA se tuufaatasiga o aʻafiaga mai le tele o le aʻei luga ma le alu ifo ma e oʻo lava i mea taua. O le taua o le taua o tagata taʻitasi e faʻafeiloaʻi i taui e leʻi fuafuaina. Mo se faʻataʻitaʻiga, e le o iloa pe faʻapefea ona oʻo mai faʻamatalaga faʻapitoa e uiga i le maua mai o se taui e le mafaamatalaina ile atunuʻu. E le o manino foi pe o le a le auala o faʻamatalaga vaaia ma le suʻega o loʻo aʻafia ai le paʻuina o le ATI pe a fai o nei mea o loʻo faʻamaonia ai faʻamatalaga e valoia ai taui. E mautinoa lava o afi VTA DA e mumusu e tali atu i faʻaaliga vaaia i se auala e fetaui ma le gaioiga i luga o neu o le maualuga maualuga (Coizet 'ua al, 2003; Dommett 'ua al, 2005). Ae ui i lea, o le suʻesuʻega mai le maualuga maualuga i le VTA e sili atu le vaivai nai lo lona faʻaogaina atu i le SNc, ma e leʻo atoa le glutamatergic (Comoli 'ua al, 2003; Geisler ma Zahm, 2005; Geisler 'ua al, 2007). O lenei mea e mafua ai le iai o isi auala mo faʻamatalaga faʻapitoa e oʻo ai i le VTA o loʻo tumau pea ina ia faʻateleina.

Tulafono Faatonutonu o le VTA Galuega ma lona Matafaioi i le Taui

Faʻasalaga faʻagata o VTA DA neuron gaoioiga

O laupepa o Dopamine ua lauiloa e faʻaalia ai setete eseese o gaoioiga e faʻalagolago i a latou mea taua ma le tietiega alofa. O le galuega faavae o le DA neurons e faʻataʻitaʻiina e se amio faʻasolosolo e aumai ai le gaʻo o le neuronal mai se tulaga e sili atu ona palapopoia i ona tulaga faʻapitoa faʻapitoa (Grace ma Bunney, 1983, 1984b; Grace ma Onn, 1989). O lenei faʻatinoga o le palemia e nafa ma le galuega faavae o neu, lea e faʻasolosolo i luga pe lalo mai lenei setete. E ui lava o lenei faʻatonuga o le pacimaker e mafua ai le mu o le neuronite DA i se mamanu masani masani i vitro (Grace ma Onn, 1989), o lenei mamanu ua suia e se mamanu le lelei pe a faʻalavelaveina e le osofaʻiga faifaipea a GABA IPSPs (Grace ma Bunney, 1985). Ae ui i lea, o suʻesuʻega ua faʻaalia ai e le o faʻamafanafanaga uma a le DA i le SNc / VTA o loʻo oso faʻatasi. O le mea lea, o faʻamaoniga o loʻo faaalia ai o le tele o DA neurons i le faʻateʻaina (Bunney ma Grace, 1978; Grace ma Bunney, 1984b) pe ala mai (Freeman 'ua al, 1985) manu o loʻo i totonu o le hyperpolarized, leai-fana tulaga. E mafua lenei mea ona o le malosi taofiofi faʻatonutonu e tulaʻi mai le VP. O le VP, i le isi itu, o loʻo i lalo o le taofiofi taofi o le NAc. O le fuainumera o neura ninii o loʻo fanaina faʻafuaseʻi, lea e faʻaigoaina o le 'gaoioiga o le faitau aofai o tagata', e faʻamoemoe lava i mea e faʻaulu i le NAS; o le mea lea, o le vSub o le a faʻatamaia le NAc taofiofia o le VP, ma faʻateʻa ese ai neura DA (Floresco 'ua al, 2001, 2003). O le matafaioi a le vSub i le puleaina o le numera o le DA neurons e osofaʻi i taimi uma e ogatusa ma lona gaioiga atoa i le faʻatulagaga o le faʻalagolago i le tala, i le tulaga o le faʻamalosia o DA neurons e mafai ona faʻafetaui lelei le tulaga o le tino.

E le gata i le faʻaogaina i le va o se leo filemu, leai se paʻu, ma se tulaga o se mea e le masani ai, e mafai foi e le neurons ona faʻaalia le osofaʻi. O le faʻaosoina o le fana e faʻaosoina i DA neurons i taimi uma e faʻaalia ai manu feʻaveaʻi i se faʻalogona fiafia e pei o se tasi o taulaʻi taulaʻi (Schultz, 1998a). O le fanaina o le fana e faʻalagolago i se avega faʻamalosi o DA neurons o loʻo galue i luga o le NMDA suʻega (Grace ma Bunney, 1984a; Chergui 'ua al, 1993). O le avetaavale e sili ona malosi o le mesolimbic DA neuron o le pagatia o le fana e foliga mai e maua mai i luga o le tamaʻitaʻi mai luga o le PPTg (Floresco ma Grace, 2003; Lodge ma Grace, 2006a). E le gata i lea, o le LDT o loʻo tuʻuina atu se faitotoʻa tuʻufaʻatasia i luga o le gafatia o le PPTg e faʻamalosi ai le fanaina (Lodge ma Grace, 2006b). O le mea lea, o le PPTg / LDT e faʻaumatia ai le faʻaleagaina o le DA neurons. Ae ui i lea, ina ia mafai ona faia se osofaʻiga a le NMDA, o le DA neuron e tatau ona i ai i se tulaga tuulafoaia (Floresco 'ua al, 2003). O le tulaga tuusao o le paina e faalagolago i le sao mai le vSub-NAc-VP-VTA auala (Ata 3). O le mea lea, naʻo neo e tuʻu i totonu o se faʻateʻaina faʻanatinati e le vSub system e mafai ona tali atu i le PPTg ma le pa o fao. I lenei tulaga, o le PPTg maua ai le amio faʻaalia 'faailo,' ae o le vSub maua ai le faʻateleina mea, poʻo 'maua,' o lenei faʻailoga (Lodge ma Grace, 2006a; Ata 3). O le maualuga o le galuega a le VSub, o le tele atu lea o le numera o le neurons e mafai ona lafo i totonu o se mea e oso ai le fana.

Ata 3 

DA neurons i le VTA e mafai ona i ai i le tele o setete o gaioiga. I le basal, tulaga le mafaʻatasia, o le a le afi afi le afi a le neurons i se taimi lemu i se taimi lemu ma le le mautonu. O le VP o loʻo tuʻuina atu i ai le GABAergic i totonu o le DN, ma mafua ai le faʻatusatusaina o se vaega ...

O lenei faalapotopotoga o le a mafai ai ona faatagaina le vSub e pulea le televave o le phasic e osofaia ai le tali atu o le neuronesa DA. E o gatasi lenei ma le matafaioi a le vSub i le faʻatonutonuina o tali e faalagolago i le anotusi (Jarrard, 1995; Maren, 1999; Sharp, 1999; Fanselow, 2000). I taimi e ono aʻafia ai le malosi o le tali i se mea e faʻatalitali ai, o le a taua tele le vSub i le pulea o le tele o le activation a le DA neuron. O le mea lea, afai ei ai se tasi i se tulaga o le a maua ai se fua maualuga o tau (faataitaiga o se kasino), o le taina o se logo o le a sili atu le malosi e faamalosia nai lo isi tulaga (e pei o se lotu). O le mea lea, o le vSub o loʻo tuʻuina atu ai se faʻavae faʻalagolago i le faʻavae o le tele o le tali a le AT i fuamini (Grace 'ua al, 2007).

Faʻafouina o le faʻamaonia o le DA neuron

O le setete o le polokalama a le AT e mafai ona aafia malosi ai le tali atu i fuamosa e tupu mai i le natura faʻapea ai foi ma le falemaʻi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le aofaʻi o tagata o le neuronite DA o le a aafia ai le auala e tali atu ai le polokalama a le AT i fualaau faasaina e pei o le amphetamine. I mataupu e maualuga ai le gaoioiga o le faitau aofaʻi o le DA neuron, o loʻo i ai se faʻaopoopoga i le tali a le locomotor i le amphetamine tui; e mafai ona fesuiaʻi lenei mea e ala i le le faʻamalosia o le vSub (Lodge ma Grace, 2008). O lenei mea e matua moni lava mo le faʻaogaina lea o le tali a amioga e iai se vaega o le faʻalapotopotoga. O le mea lea, o le tele o le amphetamine pulega, o le faʻalauiloaina o amioga i gaʻo mulimuli ane o le amphetamine e maua, lea o le a tutusa ai le fualaau o fualaau faʻasaina ma se faʻatelega tali pe a aveeseina le manu mai le faʻasologa o togafitiga o le amphetamine (Segal ma Mandell, 1974; Meli ma Rose, 1976). E le gata i lea, o le tele o le tali e sili atu pe a fai o le suʻega o le amphetamine e tuʻuina atu i le tulaga o le siosiomaga e tasi o le uluai togafitiga (Vezina 'ua al, 1989; Badiani 'ua al, 2000; Crombag 'ua al, 2000). I le taimi e toesea ai mai le amphetamine, o le faateleina o le amio e tali tutusa ma le siʻitia o le vsub) ma i le faitau aofai o DA neurons (Lodge ma Grace, 2008). E le gata i lea, e mafai ona toe faʻaleleia le faʻalauiloaina o le amio ma le gaioiga a le DA neuron i le faʻavae e ala i le le faʻamalosia o le vSub. O se tulaga uiga ese o le LTP ona o le suiga o le senetusi AMPA (Bellone ma Luscher, 2006) i le VTA DA neurons e mulimuli i le tasi poʻo le tele foi o tui o mea e faʻamalosi (Vezina ma le Masiofo, 2000; Ungless 'ua al, 2001; Faleiro 'ua al, 2003; Borgland 'ua al, 2004; Faleiro 'ua al, 2004; Schilstrom 'ua al, 2006) mafai foi ona i ai se aoga i le faʻavaeina o le faʻalauiloaina, aemaise lava o lenei ono ono faʻaosofia ai le phasic DA tali atu o le polokalama. Ae ui i lea, o le faʻatonuina ma tasi fualaʻau vailaʻau ma le puʻupuʻu (ie <10 aso) natura o le tali ua le lava na o ia e faʻamatala ai mo le umi-taimi sensitization faʻagasologa. Ae ui i lea, o le tatau ae le tumau (Zhang 'ua al, 1997) LTP faʻatupulaʻia le faʻatinoina o le NMDA (Kalivas, 1995; Vezina ma le Masiofo, 2000; Talo 'ua al, 2003; Borgland 'ua al, 2004) i totonu o le VTA o loʻo manaʻomia mo le faʻalauiloaina e mafai ona talafeagai e tuʻuina atu le NAc DA lea o le a faʻaaoga ai vSub-NAc fesoasoani (Goto ma Grace, 2005b). O lenei mea o le a faatagaina ai le LTP D1-faalagolago o loʻo tupu i le vSub-NAC auala e tali atu ai i le siakiina o cocaine (Goto ma Grace, 2005a). O nei faʻamaumauga e o gatasi ma faʻamaumauga, ae o le faʻaaogaina o le glutamatergic i le VTA e manaʻomia mo le faʻaaogaina o le faʻalauiloaina, o le faʻamatalaga o le faʻalauiloaina o loʻo faʻasalalau e auala i totonu o le VTA (Kalivas ma Stewart, 1991).

I le faatusatusa atu i le taua, o amioga saili fualaau faasaina e pei o le faatosinaina e le puleaina o fualaau faasaina e foliga mai e faalagolago i se isi faiga e atagia ai mafutaga o fualaau faasaina (Everitt ma Robbins, 2005; Hyman 'ua al, 2006). O le mea e mataʻina ai, o le faʻavaeina o le LTP i VTA DA neurons o loʻo faʻauluina e le puleaina o le cocaine e foliga mai e faʻaauau pea ona tumau, e oʻo atu i le 3 masina ma faʻaauau pea e tusa lava pe maeʻa le faʻamaʻiina o amio o amioga faʻatau fualaau (Chen 'ua al, 2008). O le mea lea, o nei suiga i taimi uumi e ono afaina i suiga e sili atu ona fesoʻotaʻi ma le faʻataʻitaʻiina o fualaau faʻatau fua nai lo le faʻaaogaina o fualaau faasaina. I le tulaga o le faʻaaogaina o fualaau faasaina, o le suʻega o le inisiua ma le faʻafoeina e le tagata lava ia e foliga mai o faʻaalia ni faʻataʻitaʻiga tutusa e tusa ai ma le faʻataʻitaʻiga o amioga.

Amenega Amphetamine o loʻo i ai foi ma nisi ituaiga o tali e faalagolago i le faʻavae-e pei o le atuatuvale. O le faʻalavelave ua lauiloa o se faʻalavelave faʻalagolago i le faʻalavelave, i totonu o na manu o loʻo faʻaalia ai le tele o tali i tagata mafatia pe a tofotofoina i se siosiomaga lea na latou feagai muamua ma le atuatuvale (Bouton ma Bolles, 1979; Bouton ma le Tupu, 1983). E le gata i lea, o aʻafiaga e pei o le taofiofia e lauiloa e faʻalauteleina ai le tali o amio i le amphetamine (Pacchioni 'ua al, 2002). I le vavalalata ma lenei faʻamatalaga, o se 2 tali tutusao le a faʻapupulaina ai foi le mamafa o le faitau aofaʻi o tagata o DA neurons (Valenti ma Grace, 2008), ma le lua faʻataʻitaʻiga o amioga ma le faʻaosoosoina o le faʻalavelave i le gaioiga o le faitau aofai o le neuron e mafai ona fesuiaʻi e le vSub inactivation.

FUAFUAGA FAATINO

O faʻataʻitaʻiga taui e faʻasolosolo ai amioga faʻaosofia o loʻo aʻafia i le lautele o faʻafitauli o maʻi. Tupe faʻaletonu i galuega e faʻatatau i totogi e totonugalemu i le anhedonia o le atuatuvale (Hyman 'ua al, 2006), ma le fesuiaiga o le faʻatuputeleina o le tau o loʻo avea ma vaega taua o le le mautonu-o le le atoatoa o le tino ma le le mautonu ma le faʻaleagaina (Cardinal 'ua al, 2004; Faʻaauau 'ua al, 2008; Huey 'ua al, 2008). O le tuufaatasia o faiga afaina ma le mafaufau e lagolagoina ai le lelei o le pulea lelei o sini e pulea lelei i le frontal cortex, ma le le atoatoa o galuega mai lenei itulagi e mafua ai le le atoatoa o mafaufau e afua mai i le schizophrenia i le atuatuvale i le faaaogaina o fualaau faasaina. O lea ituaiga masani o togafitiga e mafai ona i ai lona faʻaalia i le faateleina o le fesoʻotaʻiga o togafitiga togafitiga, e pei o le lua-generation antipsychotic o loʻo faʻaogaina nei e togafiti ai le atuatuvale ma le maʻi pipili (Ketter, 2008; Mathew, 2008). O se malamalamaʻaga sili atu i le faʻaogaina o fesoʻotaiga i luga o le tulaga o le siama o le tino e mafai ona maua ai se faavae o le neurobiology mo le faʻamatalaina o tala o suʻesuʻega mai suʻesuʻega faʻaletagata ma le taulaʻi atu i faʻamaʻi faʻamaʻi e oʻo atu ai i se auala sili atu i le togafitiga o faʻafitauli o le psychiatric.

FESOASOANI MO SUʻESUʻEGA LUA

Ole matagaluega limasefulu ma ana fegalegaleaiga ma DA neurons e maua ai auala mo le suia o le tali atu i taui e faavae i luga o le poto masani. O le tali mai o le polokalama a le AT e faʻapitoa ona faʻatulafonoina e ala i le faʻasologa ma le faʻaleleia atili o amioga. I le isi itu, o le gaioiga o le DA neurons o loʻo tuʻuina mai ai se faʻaogaina tele o faiga e faʻasoa ai amioga e faʻatatau i sini, aemaise le NAc. O nei faʻalavelave fesoʻotaʻi e le gata ina faʻasalalau ai tali amio ae filifili foi po o le a le mea e faʻaleleia ai fuamalie (Lisman ma Grace, 2005). E ala mai i le faʻaleleiina o le penefiti, faʻaauau i le tele o laupepa o aʻafiaga lea e sili atu ona mafai ona fetuutuunai e se totoga i lona siosiomaga. I le isi itu, o le faʻalavelaveina o nei faiga e ala i le faʻasolosolo o le gaosiga, faʻamalositiga o mea tau vailaʻau, poʻo le faʻalavelave faʻaleagaina e mafai ona oʻo atu ai i le tele o tali faʻalogo i foliga o le mafaufau ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu. O ia manatu e sili atu le lelei ona maua mai i le tuufaatasia o le siakiina o le tino i suesuega o masini feaveai ma fuamoa i fuainumera masani ma maʻi. O le malamalama i le faʻaogaina o nei faiga, o le mafaia ona togafitia pe puipuia nei tulaga e ono mafai ona ausia.

tautinoga

O lenei galuega na faʻatupeina e le NIH.

Faamatalaga Faʻamatalaga

TALANOAGA

Ua maua e le SRS taui mo auaunaga faʻapolofesa mai le National Institutes of Drug Abuse; Ua maua e le AAG totogi mo auaunaga faʻapolofesa mai Abbott, Boehringer Ingelheim, Galaxo SmithKlein, Johnson & Johnson, Lilly, Lundbeck AstraZeneca, Novartis, Phillips / Lyttel o loʻo fai ma sui o Galaxo Smith Klein, Roche, Schiff-Harden o loʻo fai ma sui o Sandoz Faletalavai, ma Taisho i le tuanaʻi 3 tausaga.

mau faasino

O faasinomaga o loʻo faʻasalalau e faatatau i uluaʻi pepa suʻesuʻe ua fautuaina mo le au faitau. O lenei mataupu o loʻo i ai le tele o faʻasino i faʻamatalaga iloga mai le teritorium, PFC, amygdala, basal forebrain, ma isi itulagi. Ae ui i lea, o lenei ua matou filifili e faʻapipiʻi pepa mai le NAc ma le VTA polokalama o autu autu o lenei iloiloga.

  1. Alcantara AA, Chen V, Herring BE, Mendenhall JM, Berlanga ML. Localization o le resamine o le dopamine D2 i luga o faleoloa o le limasele o le pito i tua ma le tumutumu o le rat. Brain Res. 2003; 986: 22-29. [PubMed]
  2. Alexander GE, Crutcher MD, DeLong MR. Basal ganglia – thalamocortical circuits: tutusa substrates mo afi, oculomotor, 'muaʻi' ma 'limbic' gaioiga. Prog Brain Res. 1990; 85: 119–146. [PubMed]
  3. Alheid GF, Heimer L. New perspectives i le basal forebrain organization faʻapitoa mo le faʻaleagaina o le neuropsychiatric: o le striatopallidal, amygdaloid, ma corticopetal components o matai tetele. Neuroscience. 1988; 27: 1-39. [PubMed]
  4. Amaral DG, Dolorfo C, Alvarez-Royo P. Faatulagaina o faasinoala CA1 i le vaega autu: o se iloiloga a le PHA-L i le rat. Hippocampus. 1991; 1: 415-435. [PubMed]
  5. Ambroggi F, Ishikawa A, Fields HL, Nicola SM. Faʻafouina amygdala neurons e faʻamalosia ai le sailia o le taui e ala i le manaia o le ogatotonu o le uila. Neuron. 2008; 59: 648-661. [PMC free article] [PubMed]
  6. Araki M, McGeer PL, Kimura H. O faʻaaliga faʻaleleia o le nuʻu taatele o le rat ratuli na faʻaalia mai e le PHA-L anterograde tracing methodology. Brain Res. 1988; 441: 319-330. [PubMed]
  7. Arencibia-Albite F, Paladini C, Williams JT, Jiménez-Rivera CA. Faʻafouina o le faʻaogaina o le hyperpolarization-activated cation (Ih) i le dopamine neurons o le vaega faʻalautele faʻalautele. Neuroscience. 2007; 149: 303-314. [PMC free article] [PubMed]
  8. Bacon SJ, Headlam AJN, Gabbott PLA, Smith AD. Amygdala e ulufale atu i le medial frontfront cortex (mPFC) i le iole: o se suesuega malamalama ma le microscopic light and electron. Brain Res. 1996; 720: 211-219. [PubMed]
  9. Badiani A, Oates MM, Fraioli S, Browman KE, Ostrander MM, Xue CJ, et al. Faʻafouga o le siosiomaga o le tali i le amphetamine: faʻaʻeseʻesega i le va o suiga i amioga ma suiga i le dopamine ma le glutamate e lofia i totonu o le tau o le rat. Psychopharmacology. 2000; 151: 166-174. [PubMed]
  10. Balcita-Pedicino JJ, Sesack SR. O le au o le Orexin i le ogaumu o le rat e le o se mea e tupu i le dopamine ma le gamma-aminobutyric acid. J Comp Neurol. 2007; 503: 668-684. [PubMed]
  11. Beckstead RM. O se suesuega autoraiographic o fuataga o le corticocortical and subcortical o le mediodorsal-projection (prefrontal) cortex i le rat. J Comp Neurol. 1979; 184: 43-62. [PubMed]
  12. Beckstead RM, Domesick VB, Nauta WJH. O fesoʻotaʻiga vavalalata o le faʻaogaina o le tino ma le faʻalauiloa i le rat. Brain Res. 1979; 175: 191-217. [PubMed]
  13. Bell RL, Omelchenko N, Sesack SR. Faʻasalaga masani i le faʻalauteleina o le faʻalautele i totonu o le synapse o le rat i dopamine ma le GABA. Soc Neurosc Abstr. 2007; 33: 780.9.
  14. Bellone C, Luscher C. Cocaine na mafua ai le toe tuʻuina atu o le receptor receptor AMPA i vivo e le MGluR-faʻalagolago i le taimi umi. Nat Neurosci. 2006; 9: 636-641. [PubMed]
  15. Belujon P, Grace AA. 2008. matafaioi taua o le cortex prefrontal i le tulafono faatonutonu o faamatalaga hippocampus-accumbens tafe J Neurosci faaalia pepa 289797-9805.9805This o le PFC e manaomia ina ia faafaigofie ai excitation hippocampal ventral o le NAc, lea ei ai le talafeagai uma e lua faataitaiga o plasticity ma modulation cortical o matagaluega subcortical . [PMC free article] [PubMed]
  16. Bennett BD, Bolam JP. Faʻailoga a le Synaptic ma le gaioiga o fuamoa-immunoreactive neurons i le neostriatum o le rat. Neuroscience. 1994; 62: 707-719. [PubMed]
  17. Berendse HW, Galis-de Graaf Y, Groenewegen HJ. Faʻapopoʻopo faʻalapotopotoga ma mafutaga ma vailaʻau faʻasalalau o le muaʻi faʻataʻitaʻiga i le rat. J Comp Neurol. 1992; 316: 314-347. [PubMed]
  18. Berendse HW, Groenewegen HJ. Faʻatulagaina o fualaʻau o le rat, faʻatasi ai ma se faamamafa faapitoa i luga o le telefoni feaveaʻi. J Comp Neurol. 1990; 299: 187-228. [PubMed]
  19. Berke JD. 2003. O le aʻoaʻoina ma le manatuaina o aʻafiaga e aofia ai le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina ma toe faʻaleleia Metotia Mol Med 7975-101.101O lenei pepa na tuʻuina mai ai ni malamalamaaga taua i le faʻavaeina o amioga, ma le suiga mai taui i amioga i taimi o le faʻamalosia o fualaau faasaina. [PubMed]
  20. Berke JD. Faʻafesoʻotaʻi faʻasolosolo fua o suiga o le televave o faʻatautaia i totonu o gaioiga i taimi o faʻatinoga o galuega faatino. J Neurosci. 2008; 28: 10075-10080. [PMC free article] [PubMed]
  21. Bittencourt JC, Presse F, Arias C, Peto C, Vaughan J, Nahon JL, et al. O le siamoni-o le faʻaogaina o le hormone o le faiʻai o le ratis: o le faʻataʻitaʻiga o le faʻaogaina o meaola faʻasolosolo. J Comp Neurol. 1992; 319: 218-245. [PubMed]
  22. Björklund A, Dunnett SB. Dopamine neuron system i totonu o le faiʻai: o se faʻamatalaga. Trends Neurosci. 2007; 30: 194-202. [PubMed]
  23. Blaha CD, Allen LF, Das S, Inglis WL, Latimer MP, Vincent SR, et al. Faʻataʻitaʻiga o le dopamine efflux i totonu o le nucleus accumbens i le maeʻa o le cholinergic osofaʻiga o le faʻalauteleina o le faʻalautele i totonu o le tino, le pedunculopontine nucleus-leioned faʻalavelave, ma le maualuga o le kulupu-leioned rats. J Neurosci. 1996; 16: 714-722. [PubMed]
  24. Blomeley CP, Kehoe LA, Bracci E. Substance P mediates faʻafefegaiga fegalegaleaiga i le va o neo vaʻaia. J Neurosci. 2009; 29: 4953-4963. [PubMed]
  25. Bonson KR, Grant SJ, Contoreggi CS, Sootaga JM, Metcalfe J, Weyl HL, et al. Auala o Neura ma le gaioiga o le koko o le koko. Neuropsychopharmacology. 2002; 26: 376-386. [PubMed]
  26. Borgland SL, Malenka RC, Bonci A. O le cocaine gasegase ma gasegase e mafua ai le malosi o le malosi synaptic i le vaega o le faalauteleina o le alatele: o le electrophysiological and behavioral correlates in rats individually. J Neurosci. 2004; 24: 7482-7490. [PubMed]
  27. Borgland SL, Taha SA, Sarti F, Laufanua HL, Bonci A. 2006. Orexin A i totonu o le VTA e taua tele mo le faʻaofiina o le synaptic plasticity ma le faʻalauiloaina o amioga i le cocaine Neuron 49589-601.601Orexin o loʻo maua le faʻalauteleina o le faʻaaloalogia e avea o se modulator o faʻamasinoga faʻapitoa ma taui, ma o lenei pepa o loʻo faʻamatalaina ai pe mafai faapefea e lenei peptide ona aʻafia ai polokalama a le AT. [PubMed]
  28. Bouton ME, Bolles RC. Matafaioi a faalagolago stimuli contextual i toe faʻaaʻeina o le fefe tineia. J Exp Psychol Anim Behav Process. 1979; 5: 368-378. [PubMed]
  29. Bouton ME, King DA. Faʻasalalauga faʻasalalau o le faʻaumatia o le fefe faʻatulagaina: suʻega mo le taua o le taua. J Exp Psychol Anim Behav Process. 1983; 9: 248-265. [PubMed]
  30. Bouyer JJ, Park DH, Joh TH, Pickel VM. Vailaʻau faʻasolosolo ma le faʻavaeina o le sootaga i le va o mea faʻapipiʻi faʻatoʻaga ma tyrosine hydroxylase-e aofia ai le gata i le rat neostriatum. Brain Res. 1984; 302: 267-275. [PubMed]
  31. Brady AM, O'Donnell P.Dopaminergic fesuiaʻiga o muamua muamua cortical sao i nucleus accumbens neu i vivo. J Neurosci. 2004; 24: 1040-1049. [PubMed]
  32. Brinley-Reed M, Mascagni F, McDonald AJ. Synaptology o fuafuaga cortical prefrontal i le amygdala basolateral: o se electron suesuega microscopic i le isumu. Neurosci Lett. 1995; 202: 45-48. [PubMed]
  33. Brog JS, Salyapongse A, Deutch AY, Zahm DS. 1993. O le faʻataʻitaʻiga o le faʻatagaina i totonu o le fatu ma le atigi i le vaega 'accumbens' o le rat ventral striatum: faʻailoaina o le immunohistochemical o le retrogradely felau-gold J Comp Neurol 338255–278.278 ma atigi vaega o le NAc. [PubMed]
  34. Brown P, Molliver ME. Selatonin lua (5-HT) i le tumutumu o le tumutumu ma le atigi ulu: sootaga o le 5-HT transporter i le amphetamine-induced neurotoxicity. J Neurosci. 2000; 20: 1952-1963. [PubMed]
  35. Bunney BS, Grace AA. Suʻesuʻega o le halopaleidol gasegase ma le tumau: faʻatusatusaga o aʻafiaga i le nigrali dopaminergic cell activity. Soifua Sci. 1978; 23: 1715-1727. [PubMed]
  36. Cardinal RN, Winstanley CA, Robbins TW, Everitt BJ. Auala faʻapitoa i le corticostriatal ma faʻatuai ai le faʻamalosia. Ann NY Acad Sci. 2004; 1021: 33-50. [PubMed]
  37. Carlezon WA, Jr, Devine DP, Atamai Poto. Gaioiga masani o le nomifensine i le nucleus accumbens. Psychopharmacology. 1995; 122: 194-197. [PubMed]
  38. Carlezon WA, Jr, Thomas MJ. substrates Moni o le taui ma teteʻe: a vaega faaogatotonu len¯ao accumbens hypothesis gaoioiga. Neuropharmacology. 2009; 56 (Faʻatau 1: 122-132. [PMC free article] [PubMed]
  39. Carr DB, Sesack SR. 2000a. GETA-o loo i ai ni neo i le vaega o le kenele e faalauteleina ai le galuega i le pito i luma o le Synapse 38114-123.123O lenei pepa na faavaeina ai o le tele o le VTA i le PFC e maua mai le GABA e ese mai i le cell DN. [PubMed]
  40. Carr DB, Sesack SR. 2000b. Faʻasologa mai le kusi muamua i le vaega faʻalauteleina o le vaʻaia: faʻamoemoe faʻapitoa i faʻasalalauga synaptic faʻatasi ma mesoaccumbens ma neocronic neurons J Neurosci 203864-3873.3873 O lenei faʻasalalauga o le muamua lea e tuʻuina atu ai faʻamaoniga e ōgatasi ma le tele o faitau aofaʻi o VTA DA neurons ei ai faʻavae mataʻutia o le avefeʻalele. [PubMed]
  41. Celada P, Paladini CA, Toto JM. GABAergic pulea o isumu substantia nigra neurons dopaminergic: matafaioi a globus pallidus ma substantia nigra pars reticulata. Neuroscience. 1999; 89: 813-825. [PubMed]
  42. Cepeda C, Buchwald NA, Levine MS. Neuromodulatory gaoioiga a dopamine i le neostriatum e faalagolago i luga o le subtypes receptor acid amino excitatory faagaoioia. Faʻaalia Natl Acad Sci. 1993; 90: 9576-9580. [PMC free article] [PubMed]
  43. Cepeda C, Colwell CS, Itri JN, Chandler SH, Levine MS. Faʻaogaina o le Dopaminergic o le NMDA e faʻaaogaina ai le faʻaaogaina o gaʻo i le neostriatal neurons i fasi pepa: saofaʻiga o faʻataʻitaʻiga o le calcium. J Neurophysiol. 1998; 79: 82-94. [PubMed]
  44. Tagata A, Grace AA. Dopamine rescepor subtypes filifilia ma le filifilia se mea e fiafia i ai mai le hippocampus ma le amygdala i le rat nucleus accumbens neurons. Neuropsychopharmacology. 2003; 28: 1412-1421. [PubMed]
  45. Tagata A, Smith Y, Matua A. 1996. Glutamatergic meafaigaluega mai i le pedunculopontine nucleus i le ogatotonu o nefini dopaminergic i primates: Phaseolus vulgaris-leucoagglutinin anterograde labeling combined with postemptding glutamate ma le GAMA immunohistochemistry J Comp Neurol 364254-266.266I lenei pepa na tuʻuina mai ai le uluai faʻamatalaga faʻaanatura mo se osofaʻiga faʻasolosolo faʻasolosolo e oʻo mai i VTA DA neurons. [PubMed]
  46. Chen BT, Bowers MS, Martin M, Hopf FW, Guillory AM, Carelli RM, et al. Cocaine ae le taui masani lava pulega po infusion cocaine e aunoa ma galuega e maua LTP faifai pea i le VTA. Neuron. 2008; 59: 288-297. [PMC free article] [PubMed]
  47. Chergui K, Charlety PJ, Akaoka H, ​​Saunier CF, Brunet JL, Svensson TH, et al. O le faʻatinoina o le tonic o le NMDA e mafua ai le tuusaʻoina o le rat midbrain dopamine neurons i vivo. Eur J Neurosci. 1993; 5: 137-144. [PubMed]
  48. Chergui K, Lacey MG. Faʻafouina e le dopamine D1 pei o faʻamaufaʻailoga o le faʻaogaina o le synaptic ma le NMDA o loʻo talia i le rat nuccumbens accumbens e faʻateʻaina e le inisinia o le protein kinase C Ro 32-0432. Neuropharmacology. 1999; 38: 223-231. [PubMed]
  49. Chuhma N, Zhang H, Masson J, Zhuang X, Sulzer D, Hen R, et al. O le Dopamine neurons e faʻatautaia se faailoilo faʻasalalau vave e ala i a latou sasipatical synapses. J Neurosci. 2004; 24: 972-981. [PubMed]
  50. Churchill L, Kalivas PW. A topographically faatulagaina fuafuaga acid gamma-aminobutyric mai le pallidum ventral i le vaega faaogatotonu len¯ao accumbens i le isumu. J Comp Neurol. 1994; 345: 579-595. [PubMed]
  51. Coizet V, Comoli E, Westby GW, Redgrave P. Phasic faʻatoagaina o le tele o le nigra ma le faʻaleleia o le vaega e ala i le faʻamalosia o le supiculus maualuga: suʻesuʻega eletise i le rat. Eur J Neurosci. 2003; 17: 28-40. [PubMed]
  52. Colussi-Mas J, Geisler S, Zimmer L, Zahm DS, Berod A. Faatoagaina mai o teine ​​i le vaega telefoni feaveaʻi e tali atu i le amphetamine: o se suʻesuʻega faalua. Eur J Neurosci. 2007; 26: 1011-1025. [PMC free article] [PubMed]
  53. Comoli E, Coizet V, Boyes J, Bolam JP, Canteras NS, Quirk RH, et al. O se tuusaʻo tuusaʻo mai le sili atu i le maualuga o le nigra mo le suʻeina o mea faitino vaaia. Nat Neurosci. 2003; 6: 974-980. [PubMed]
  54. Crombag HS, Badiani A, Maren S, Robinson TE. 2000. O le matafaioi o le fausaga vs faʻamatalaga tuʻufaʻatasiga o fualaau faʻasaina i le faʻalauiloaina o le faʻavaeina o le psychomotor lagona i le amphetamine Behav Brain Res 1161-22.22O lenei pepa na tuʻuina atu ai se fesoʻotaʻiga taua i le va o le siosiomaga ma le faʻalapotopotoga faʻapitoa e ala i le faʻaalia o le auala e mafai ona suia ai le faʻaalia o amio. [PubMed]
  55. Dallvechia-Adams S, Kuhar MJ, Smith Y. Cocaine- ma amphetamine-faʻasologa faʻasolosolo peptide projections i le vaeluagalemu o le vaeluagalemu: faʻaaogaina o le g-aminobutyric acid, melanin-concentrating hormone, dynorphin, ma le synaptic interactions ma le dopamine neurons. J Comp Neurol. 2002; 448: 360-372. [PubMed]
  56. Dallvechia-Adams S, Smith Y, Kuhar MJ. Taavale fuafuaga peptide-immunoreactive mai le vaega faaogatotonu len¯ao accumbens sini substantia nigra pars neurons reticulata i le isumu. J Comp Neurol. 2001; 434: 29-39. [PubMed]
  57. Aso M, Wang Z, Ding J, An X, Ingham CA, Shering AF, et al. Filifilia ma le faʻamaonia o faʻamaʻi pipisi i luga o neo sordetopallidal i faʻamaʻi faʻamaʻi o Parkinson. Nat Neurosci. 2006; 9: 251-259. [PubMed]
  58. Del-Fava F, Hasue RH, Ferreira JG, Shammah-Lagnado SJ. Fesoʻotaʻiga vavalalata o le laina telefoni o le vaega faʻalautele i le va o le rat. Neuroscience. 2007; 145: 1059-1076. [PubMed]
  59. Delfs JM, Zhu Y, Druhan JP, Aston-Jones GS. Faʻatupulaia o tagata e leai ni o le tino i le subregion o le atigi o le nucleus accumbens: aterograde ma retrograde tract-tracing study i le rat. Brain Res. 1998; 806: 127-140. [PubMed]
  60. Deng YP, Lei WL, Reiner A. Vaʻaiga faʻapitoa ile peritaryal localization i kio o le D1 ma le D2 dopomes receptors i luga o fuataga o loʻo faʻaalia e le toe faʻaleleia o igoa. J Chem Neuroanat. 2006; 32: 101-116. [PubMed]
  61. Faʻalogo L, Berube-Carriere N, Riad M, Bo GD, Mendez JA, Trudeau LE. Glutamate i dopamine neurons: synaptic vs faasalalau faasalalauga. Faʻavae Brain Res Faʻaaliga 2008; 58: 290-302. [PubMed]
  62. O le L, Watkins KC, Garcia S, Bosler O, Doucet G. Tualua amio, o le leo ma le synaptic, o le initaneti o le dopamine i le tagata matutua o le neostriatum: o se suʻesuʻeina o le autoraioiographic ma le immunocytochemical analysis. J Comp Neurol. 1996; 375: 167-186. [PubMed]
  63. Deutch AY, Goldstein M, Baldino F, Jr, Roth RH. Faʻailoga Telencephalic a le A8 dopamine cell group. Ann NY Acad Sci. 1988; 537: 27-50. [PubMed]
  64. O Dobi A, Morales M. Dopaminergic i totonu o le vaega o le maile o le rat (VTA) e maua mai i totonu o le telefoni mea e maua mai le glutamatergic i le lotoifale. Soc Neurosci Abstr. 2007; 916: 8.
  65. Dommett E, Coizet V, CD Blaha, Martindale J, Lefebvre V, Walton N, et al. 2005. E faʻafefea ona faʻaosoina le fua o le DNAUMX-3071476This publication, faʻatasi ai ma pepa a Coizet ma Comoli, i le va o faʻamatalaga faʻapitoa ma le faʻamaʻiina o le neuron ma faʻauigaina mo le malamalama lelei o le faʻagaoioia o DA neuron i faʻataʻaiga tauia . [PubMed]
  66. Dubé L, Smith AD, Bolam JP. Faailoaina o faaiu synaptic o le malulu poo le mea na mafua ai ona faafesootai ma le vavalalata launiu laititi i le rat neostriatum. J Comp Neurol. 1988; 267: 455-471. [PubMed]
  67. Dumartin B, Caillé I, Gonon F, Bloch B. Faʻatonuina o le D1 dopamine faʻamau i totonu o neurons i vivo e avea ma faʻamaoniga o le faʻafouina e le agonists o le dopamine. J Neurosci. 1998; 18: 1650-1661. [PubMed]
  68. Everitt BJ, Belin D, Economidou D, Pelloux Y, Dalley JW, Robbins TW. Iloiloga. Faʻaaogaina o le aʻafiaga o loʻo aʻafia ai le faʻaletonu e atiae ai le faʻamalosia o togafitiga o fualaau faasaina ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Philos Trans R Soc London Ser B. 2008; 363: 3125-3135. [PMC free article] [PubMed]
  69. Everitt BJ, Robbins TW. Auala faʻavaomalo o le faʻamalosia mo le tagofiaina o vailaau faʻasaina: mai gaioiga i masaniga faʻamalosi. Nat Neurosci. 2005; 8: 1481-1489. [PubMed]
  70. Fadel J, Zahm DS, Deutch AY. Faʻamatalaga faʻaanatura o fegalegaleaiga o le orexin-dopamine: vaʻaia o le vaʻaia o le hypothalamic i le faʻalauteleina o le lautele. Neuroscience. 2002; 111: 379-387. [PubMed]
  71. Faleiro LJ, Jones S, Kauer JA. Rapid AMPAR / NMDAR tali i le amphetamine: o le faateleina o le iloa i le AMPAR / NMDAR i le vaega faʻalauteleina o le tino e mafai ona iloa pe'ā uma le tui o le amphetamine. Ann NY Acad Sci. 2003; 1003: 391-394. [PubMed]
  72. Faleiro LJ, Jones S, Kauer JA. Faʻavaʻa faʻamalosi faʻamalosi o le faʻaaogaina o le glamine i le dopamine neurons i le vaega faʻalautele faʻalauiloa i le tali atu i le tui tele o le amphetamine. Neuropsychopharmacology. 2004; 29: 2115-2125. [PubMed]
  73. Fallon JH, Moore RY. Faʻailoga o le Catecholamine o le muaʻi vaʻaia: IV. Topography o le suesuega o le dopamine i le basal forebrain ma le neostriatum. J Comp Neurol. 1978; 180: 545-580. [PubMed]
  74. Fanselow MS. Mataʻu faʻafefe, manatuaga gestalt, ma le hippocampus. Behav Brain Res. 2000; 110: 73-81. [PubMed]
  75. Ferreira JG, Del-Fava F, Hasue RH, Shammah-Lagnado SJ. 2008. Faʻatulagaga o faʻalautelega o le faʻaleleia o le faʻaleleia o le vaʻaia i le vaʻaia o le Neuroscience 153196-213.213This publication na faʻaalia ai e eseese fesoʻotaʻiga o le komepiuta nigera-VTA e fesoʻotaʻi, atonu e ala i non-DA cell. [PubMed]
  76. Fields HL, Hjelmstad GO, Margolis EB, Nicola SM. Faʻasologa o mea e faʻaleleia ai le faʻaaogaina o amioga lelei ma le faʻamalosi lelei. Annu Rev Neurosci. 2007; 30: 289-316. [PubMed]
  77. Finch DM. Neurophysiology o le liliu mai o synaptic fesoasoani mai le kenera muamua, amygdala, midline thalamus, ma le tapuni o le hippocampal i luga o ni nai neurons o le caudate / putamen ma nucleus accumbens. Hippocampus. 1996; 6: 495-512. [PubMed]
  78. Flores G, Alquicer G, Silva-Gomez AB, Zaldivar G, Stewart J, Quirion R, et al. Fesuiaiga i le tino o le dendritic o le muaʻi vaʻaia ma le faʻasolosolo faʻamaʻiina o neurons i moa post-pubertal pe a maeʻa faʻamaʻi mai leona o le hippocampus. Neuroscience. 2005; 133: 463-470. [PubMed]
  79. Floresco SB, Grace AA. Faʻailoga o le hippocampal-evoked activity i muai le i ai o le neva i luga o ni mea mai le mediodoral thalamus ma le faʻalauteleina o le vaega. J Neurosci. 2003; 23: 3930-3943. [PubMed]
  80. Floresco SB, Todd CL, Grace AA. O le tamaʻitaʻi mai le hippocampus i le nucleus accumbens e faʻatautaia ai gaoioiga o le vailaʻau o le dopamine. J Neurosci. 2001; 21: 4915-4922. [PubMed]
  81. Floresco SB, West AR, Ash B, Moore H, Grace AA. 2003. O le faʻafefe o le faʻaogaina o le dopamine neuron firing eseese e faʻasolo ai le tonic ma le faʻamatalaga o le dopamine Nat Neurosci 6968-973.973O lenei pepa na tuʻuina mai ai se faʻamatalaga faʻapitoa mo le tonic ma le tele o le fesoʻotaʻiga a le AT ma le faʻafefea ona faʻaogaina e auala eseese. [PubMed]
  82. Ford CP, Mark GP, Williams JT. O mea totino ma le opioidina o le faʻaaogaina o neolimbic dopamine neurons e eseese e tusa ai ma le nofoaga faʻatulagaina. J Neurosci. 2006; 26: 2788-2797. [PMC free article] [PubMed]
  83. Forster GL, Blaha CD. O aʻafiaga faʻalauiloa a le taumatau e mafua ai le dopamine efflux i le kul ratus faʻateleina e ala i le faʻatoagaina o acetylcholine ma le glutamate receptors i le vaega faʻalauteleina o le faʻaleleia. Eur J Neurosci. 2000; 12: 3596-3604. [PubMed]
  84. Frankle WG, Laruelle M, Haber SN. Faʻamatalaga faʻasolosolo i luma i le ogatotonu i primates: faʻamaoniga mo se fesoʻotaʻiga vavalalata. Neuropsychopharmacology. 2006; 31: 1627-1636. [PubMed]
  85. Freeman AS, Meltzer LT, Bunney BS. Faʻaaogaina o faʻamaumauga o le televao o le dopaminergic nigra i manulele agavaʻa. Soifua Sci. 1985; 36: 1983-1994. [PubMed]
  86. French SJ, Kamupene JC, Totterdell S. Basalateral amygdala o loʻo iai i le vaega faʻavae o le vaʻalele e sili ona manaia le tautua o le vailaʻau o le dendritic cell. Brain Res. 2003; 981: 160-167. [PubMed]
  87. French SJ, Ritson GP, ​​Hidaka S, Totterdell S. Nucleus accumbens o le oxid nitric oxide immunoreactive internurons e maua ai le oxid nitric ma le lautele o loʻo i ai i totonu o manoa. Neuroscience. 2005; 135: 121-131. [PubMed]
  88. French SJ, Totterdell S. 2002. Hippocampal ma le muaʻi faʻaogaina o mea e faʻaogaina ai le mosao e fesoʻotaʻi ma neʻaiga taʻitoʻatasi a le nucleus accumbens J Comp Neurol 446151-165.165I lenei lomiga ma le 2003 pepa o loʻo i lalo o loʻo maua ai le faʻamaoniga faʻamaonia muamua mo le fesoʻotaʻiga synaptic o le tele o fesoʻotaʻiga i totonu o le NAC, e lagolago ai galuega faʻapitoa faʻapitoa o lenei faiga. [PubMed]
  89. French SJ, Totterdell S. Neu totoa o tagata taʻitoʻatasi e faʻaaogaina ai le amygdala ma le vaʻaia o loʻo i totonu o tama. Neuroscience. 2003; 119: 19-31. [PubMed]
  90. French SJ, Totterdell S. Faʻatusatusaga o eseesega o meaola i le faʻaaogaina o faʻamaumauga mai i tagata eseʻese agaʻi i le nucleus accumbens. Brain Res. 2004; 1007: 167-177. [PubMed]
  91. Fudge JL, Haber SN. O le totonugalemu tutotonu o le amygdala o loo i ai i le dopamine subpopulation i primates. Neuroscience. 2000; 97: 479-494. [PubMed]
  92. Futami T, Takakusaki K, Kitai S. Glutamatugic ma cholinergic meafaigaluega mai le pedunculopontine nucleus faʻalavelave i le dopamine neurons i le telera nigra pars compacta. Neurosci Res Suppl. 1995; 21: 331-342. [PubMed]
  93. Garzón M, Vaughan RA, Uhl GR, Kuhar MJ, Pickel VM. O loʻo faʻamutaina le axon Cholinergic i le faʻalauteleina o le faʻaleleia o le 'eleʻele e taulai atu i le tele o neurons o loʻo faʻaalia ai le maualalo o le vailaʻau o le dopamine. J Comp Neurol. 1999; 410: 197-210. [PubMed]
  94. Gaykema RP, Záborszky L. Direct catecholaminergic-cholinergic interactions i le basal forebrain. II. Faʻasologa o mea faʻapipiʻi faʻapipiʻi i le nigra-ventral i faʻasolosolo o le cholineric. J Comp Neurol. 1996; 374: 555-577. [PubMed]
  95. Geisler S, Derst C, Veh RW, Zahm DS. 2007. Glutamatergic afferents of the area ventilation area i le rat J Neurosci 275730-5743.5743 O lenei seminal pepa na faaalia ai o le numera tele o neu uaua, e sili ona le faʻamaoniaina, auina atu i le VTA mai le tele o vaega o le neural axis. [PMC free article] [PubMed]
  96. Geisler S, Marinelli M, Degarmo B, Becker ML, Freiman AJ, Beales M, et al. Le faʻamalosia o le faʻaagagaina o le faiʻai faiva ma faʻataʻitaʻiga o loʻo i luga o le eletise i le cocaine. Neuropsychopharmacology. 2008; 33: 2688-2700. [PMC free article] [PubMed]
  97. Geisler S, Zahm DS. 2005. Faʻafefe o le vaega faʻalautele i le vaʻaia i le rat-anatomical substratum mo galuega faʻavae J Comp Neurol 490270-294.294I lenei pepa na faʻaalia ai o le VTA o loʻo faʻapipiʻiina faʻamatalaga faʻasalalau mai se fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻi o sela e aofia ai le tuatusi (isodendritic) o le mafaufau. [PubMed]
  98. Geisler S, Zahm DS. Neurotensin o loʻo i luga o le vaega faʻalauiloa i le rat: [1] toe suʻesuʻeina o latou aʻafiaga ma [2] tali i le psychostimulant ma le antipsychotic pulega faʻapitoa. Eur J Neurosci. 2006; 24: 116-134. [PubMed]
  99. Georges F, Aston-Jones G. Faatoagaina o suauu eletise i le va o le tino i tafatafa o le moega o le pito i lalo o le fale: o se tala fou o le amino acids i totonu o le numera o dopamine neurons. J Neurosci. 2002; 22: 5173-5187. [PubMed]
  100. Gerfen CR. O le mosaic o le neostriatal: o le tele o vaega o le faʻavaega faʻavae i totonu o gafalia basal. Annu Rev Neurosci. 1992; 15: 285-320. [PubMed]
  101. Gerfen CR, Engber TM, Mahan LC, Susel Z, Chase TN, Monsma FJ, et al. D1 ma le D2 dopamine receptor faʻasologa o faʻamaumauga o gaioiga striatonigral ma striatopallidal. Saienisi. 1990; 250: 1429-1432. [PubMed]
  102. Gervais J, Rouillard C. Dorsal faʻafefeteina faʻafeʻaloiga eseese faʻafeeseeseaʻi launiu dopaminergic i le faʻalauteleina o le faʻalauteleina o le lautele ma le tele o le nigra. Synapse. 2000; 35: 281-291. [PubMed]
  103. Gonzales C, Chesselet MF. Amygdalonigral path: o se suʻesuʻega anterograde i le ratusi ma Phaseolus vulgaris leucoagglutinin (PHA-L) J Comp Neurol. 1990; 297: 182-200. [PubMed]
  104. Goto Y, Grace AA. 2005a. O fegalegaleaiga o le Dopamine-faalagolago i le va o le limbicid ma le muaʻi faʻamalosi palasitini i totonu o le tumutumu: faʻalavelaveina e le siakiina o le cocaine Neuron 47255-266.266This paper used i vivo faamaumauga ma togafitiga fualaau e faʻaalia ai pe faapefea ona liua suiga i le faʻatautaia o mea faʻatekonolosi e maua e le cocaine i suiga o amio, ma maua ai se malamalamaga taua i le auala e mafai ai e suiga o fualaau faʻataʻitaʻi i le matagaluega ona oʻo atu ai i tali faʻaleaga. [PubMed]
  105. Goto Y, Grace AA. O le faʻaogaina o le faʻamalosia o le faʻaaogaina o le sini autu ma le faʻaaogaina ole sini. Nat Neurosci. 2005b; 8: 805-812. [PubMed]
  106. Goto Y, Grace AA. Faʻasalalau faʻapitoa ma faʻamalosi faʻamatalaga i totonu o le faʻalavelave faʻapitoa. Trends Neurosci. 2008; 31: 552-558. [PMC free article] [PubMed]
  107. Goto Y, O'Donnell P. Taimi-faʻalagolago limbic-afi synaptic tuʻufaʻatasia i le nucleus accumbens. Proce Natl Acad Sci. 2002; 99: 13189–13193. [PMC free article] [PubMed]
  108. Grace AA. 1991. Phasic vs Tuʻuina o le dopamine tonic ma le faʻaogaina o le tali atu i le komini o le dopamine: o se faʻaaliga mo le natuiology o le scirozophrenia Neuroscience 411-24.24This pepa na tuʻuina atu ai le uluaʻi faʻamaumauga o le phasic vs ituaiga eletise o le faʻasalalauga a le AT ma le auala e mafai ona latou faʻaalia aloaia ai fausaga postsynaptic. [PubMed]
  109. Grace AA, Bunney BS. Faʻamatalaga faʻapitoa o le GABA o nigeric dopaminergic cell: faʻasalalauga tuusaʻo e ala i le faʻamalosi faʻamalosi. Eur J Pharmacol. 1979; 59: 211-218. [PubMed]
  110. Grace AA, Bunney BS. Intracellular ma le extracellular electrophysiology o le nigrum dopaminergic neurons. 1. Faailoaina ma le amio. Neuroscience. 1983; 10: 301-315. [PubMed]
  111. Grace AA, Bunney BS. Le puleaina o mamanu i le kulamine dopamine neurons. J Neurosci. 1984a; 4: 2877-2890. [PubMed]
  112. Grace AA, Bunney BS. Le puleaina o mamanu i le kulamine dopamine neurons: faʻatasi ai ma le faʻamalosi. J Neurosci. 1984b; 4: 2866-2876. [PubMed]
  113. Grace AA, Bunney BS. Faʻalavelave faʻafeagai o auala faʻasalalauga striatonigral i le vaeluaga o le dopamine cell activity. Brain Res. 1985; 333: 271-284. [PubMed]
  114. Grace AA, Floresco SB, Goto Y, Lodge DJ. Faʻafoeina o le faʻamaina o laupepa dopamineric ma le faʻatonutonuina o amioga e faʻatonutonu i sini. Trends Neurosci. 2007; 30: 220-227. [PubMed]
  115. Grace AA, Onn S. Morphology ma le electrophysiological properties of immunocytochemically identified species rat dopamine neurons faamaumauina i vitro. J Neurosci. 1989; 9: 3463-3481. [PubMed]
  116. Grenhoff J, North RA, Johnson SW. O le Alpha 1-aafiaga faʻapitoa i dopamine neurons o loʻo faamaumauina i totonu o le rat ratisipo. Eur J Neurosci. 1995; 7: 1707-1713. [PubMed]
  117. Groenewegen HJ. Faʻatulagaina o fesoʻotaʻiga lelei o le mediodoral thalamic nucleus i le rat, e fesoʻotaʻi ma le mediodorsal-forefrontal topography. Neuroscience. 1988; 24: 379-431. [PubMed]
  118. Groenewegen HJ, Berendse HW, Haber SN. Faʻatulagaina o galuega faatino o le telefoni i totonu o le rat: faifeʻau faʻafefe. Neuroscience. 1993; 57: 113-142. [PubMed]
  119. Groenewegen HJ, Russchen FT. O le faʻavaeina o faʻataʻitaʻiga faʻapitoa o le tumutumu o loʻo aʻafia ai i le faʻataunuʻuina, faʻasalaga, ma le gasegase: o le suʻesuʻeina ma le suʻesuʻeina o le immunohistochimi i le pusi. J Comp Neurol. 1984; 223: 347-367. [PubMed]
  120. Groenewegen HJ, Vermeulen-Van der Zee E, le Kortschot A, Witter MP. Faʻatulagaina o faʻasologa mai le tusiga i le telefoni i le rat. Se suʻesuʻega e faʻaaogaina ai le uila o Phaseolus vulgais leucoagglutinin. Neuroscience. 1987; 23: 103-120. [PubMed]
  121. Groenewegen HJ, Wright CI, Beijer AV. O le nucleus accumbens: faitotoa mo limul structure e oʻo atu ai i le afi. Prog Brain Res. 1996; 107: 485-511. [PubMed]
  122. Groenewegen HJ, Wright CI, Beijer AV, Voorn P. Faʻaliliu ma vavaeeseina o galuega faatino ma galuega faatino. Ann NY Acad Sci. 1999; 877: 49-63. [PubMed]
  123. Gruber AJ, Hussain RJ, O'Donnell P. 2009a. O le nusipepa accumbens: o le fesuiaʻiga o sini mo amio faʻatonu amioga PLoS ONE 4e5062O lenei pepa na faʻaaogaina i vivo faʻamaumauga i PFC, hippocampus, ma le NAc e faʻaalia ai o suiga i le synchrony o le faʻalavelave faʻafuaseʻi e tutupu ma o gatasi ma suiga i mea faʻapitoa. [PMC free article] [PubMed]
  124. Gruber AJ, Powell EM, O'Donnell P. Cortically faʻagaoioia interneurons foliga spatial itu o cortico-accumbens gaioiga. J Neurophysiol. 2009b; 101: 1876–1882. [PMC free article] [PubMed]
  125. Guiard BP, El Mansari M, Blier P. Cross-talk i le va o le dopaminergic ma noradrenergic systems i le vaega o le kenele o le rat, le cerusus locus, ma le hippocampus. Mol Pharmacol. 2008; 74: 1463-1475. [PubMed]
  126. Haber SN, Fudge JL, McFarland NR. 2000. Striatonigrostriatal auala i primates fausia ai se alu i luga siʻitia mai le atigi i le dorsolateral striatum J Neurosci 202369–2382.2382 O lenei pepa toe taliaina le faʻataʻitaʻiga o 'faʻasolosolo faʻataʻamilosaga' tamoʻe i lalo basal ganglia circuitry i se tasi o alu aʻe medial i lateral liʻo e mulimuli ane faʻamatala limbic faʻamatalaga i le puleaina o le afi ma le faʻatinoina o le mafaufau. [PubMed]
  127. Haber SN, Lynd E, Klein C, Groenewegen HJ. Faʻalapotopotoga faʻa-le-faʻapitoa o mataʻupu taufaʻasalalauga lautele i le rhesus monkey: suʻesuʻega o suʻesuʻega anterograde. J Comp Neurol. 1990; 293: 282-298. [PubMed]
  128. O Haber SN, Ryoo H, Cox C, Lu W. Subsets o le vaeluagalemu o neu mamanu i manuki e iloga i vaega eseese o le mRNA mo le vevela o le dopamine: faatusatusa i le mRNA mo le D2 talini, tyrosine hydroxylase ma le numera o le tino e le totogia. J Comp Neurol. 1995; 362: 400-410. [PubMed]
  129. Hariri AR, Matay VS, Tessitore A, Fera F, Weinberger DR. Faʻaoga faʻapitoa o le tali a le amygdala i mea faʻatupulaʻia fefefe. Biol Psychiatry. 2003; 53: 494-501. [PubMed]
  130. Harris GC, Wimmer M, Aston-Jones G. O se matafaioi mo le vavalalata o le vavalo o le uumi i tua o le sailia o taui. Natura. 2005; 437: 556-559. [PubMed]
  131. Hasue RH, Shammah-Lagnado SJ. O le amataga o le innervation dopaminergic o le amygdala lautele ma tumutumu: o se tuufaatasiga o le toe faafouina ma le suesuega o le immunohistochimi i le rat. J Comp Neurol. 2002; 454: 15-33. [PubMed]
  132. Heimer L, Zahm DS, Churchill L, Kalivas PW, Wohltmann C. 1991. Ole tulaga faapitoa ile mamanu ole mamanu ole fatu ma le atigi tui ole Neuroscience 4189-125.125I lenei pepa taua e faʻamatalaina ai faʻasologa mai le NAc ma le gutu i vaega faʻasalalauina i totonu o le VP, basal forebrain, hypothalamus ma midbrain, na faʻatūina ai le uiga taua o le ogatotonu ma atigivae ma faʻamaonia le faʻaopoopoina o le atigi faʻatasi ma le amygdala lautele.
  133. Herkenham M, Nauta WJ. Faʻafesoʻotaʻi vavalalata o le fale o le rat. J Comp Neurol. 1979; 187: 19-47. [PubMed]
  134. Herman JP, Mueller NK. 2006. Matafaioi o le vaega faʻavae i le faʻalavelave faʻalavelave Behav Brain Res 174215-224.224O lenei pepa na tuʻuina atu i suʻesuʻega muamua o loʻo faʻamaonia ai o le vaega faʻavae o loʻo i ai se tulaga taua ma taua i le faʻatonutonuina o le tali atu o le atuatuvale. [PubMed]
  135. Hersch SM, Ciliax BJ, Gutekunst CA, Rees HD, Heilman CJ, Yung KKL, et al. Suesueina o le microscopic electronise o le D1 ma D2 dopamine proteins protein i totonu o le tuatusi i tua ma a latou sootaga synaptic ma uila afi corticostriatal. J Neurosci. 1995; 15: 5222-5237. [PubMed]
  136. Hervé D, Pickel VM, Joh TH, Beaudet A. Serotonin pito i tua i le va o le rat: faʻalelei le fausaga ma le faʻaaogaina o le gaioiga i le nemu. Brain Res. 1987; 435: 71-83. [PubMed]
  137. Herzog E, Bellenchi GC, Gras C, Bernard V, Ravassard P, Bedet C, et al. O le i ai o se vailaau faʻatautaia o le glutamate lona lua o loʻo faʻamaonia mai ai vaega laiti o fua ninii. J Neurosci. 2001; 21: RC181. [PubMed]
  138. Hidaka S, Totterdell S. Faʻasalalalalalalala o le oxid synthese-o loʻo aofia ai iniseti i totonu o le nucleus accumbens ma la latou faiā ma faʻamaʻi tyrosine hydroxylase. J Comp Neurol. 2001; 431: 139-154. [PubMed]
  139. Hikosaka O, Sesack SR, Lecourtier L, Shepard PD. Habenula: faʻafefe i le va o gafa ma basal system. J Neurosci. 2008; 28: 11825-11829. [PMC free article] [PubMed]
  140. Hollerman JR, Schultz W. 1998. Ole lipoti a le Dopamine se mea sese i le tulaga faaletino o le taui i le taimi o aʻoga Nat Neurosci 1304-309.309I lenei pepa, lea na fausia ai le faavae o le tele o mea tauivi o le polokalama a le DA, o le uluai tusitusiga lea e faailoa ai o le ata o le neuron e faaalia ai le toesea pe a tuuina atu manu le leai o se taui, poʻo se mea sese i le tauvaga taui. [PubMed]
  141. Horvitz JC. Tali tali a le dosoliocortical ma le nigrostriatal i mea e leai ni taui. Neuroscience. 2000; 96: 651-656. [PubMed]
  142. Huey ED, Zahn R, Krueger F, Moll J, Kapogiannis D, Wassermann EM, et al. Se faʻataʻitaʻiga o le mafaufau ma le neuroanatomical o le le mautonu ma le faʻamalosi. J Neuropsychiatry Clin Neurosci. 2008; 20: 390-408. [PubMed]
  143. Hur EE, Zaborszky L. Vglut2 o loʻo vaʻaia i le pito i luma o le medial ma le numera muamua o le faʻamasino: o se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga i totonu faʻavasegaina. J Comp Neurol. 2005; 483: 351-373. [PubMed]
  144. Hussain Z, Johnson LR, Totterdell S. Suesuega o le microscopic light and electron of NADPH-diaphorase-, calretrin- ma lebumbum-containing neurons i le rat rat accumbens. J Chem Neuroanat. 1996; 10: 19-39. [PubMed]
  145. Hyman SE, Malenka RC, Nestler EJ. Faʻaaogaina o mea e fai ma vaisu: o le matafaioi o aʻoaʻoga ma le manatua. Annu Rev Neurosci. 2006; 29: 565-598. [PubMed]
  146. Ikemoto S. Dopamine taui faimalaga: lua faiga faʻatautaia mai le vaeluagalemu o le laulau i le tumutumu o le tumutumu-mea faʻapipiʻi faʻapipiʻi olifactory. Faʻavae Brain Res Faʻaaliga 2007; 56: 27-78. [PMC free article] [PubMed]
  147. Ishikawa A, Ambroggi F, Nicola SM, Fields HL. Fesoasoaniga a le amygdala ma le medial forefrontal cortex i le faʻamalosi e taʻu mai tali. Neuroscience. 2008; 155: 573-584. [PMC free article] [PubMed]
  148. Ito R, Dalley JW, Robbins TW, Everitt BJ. Tuuina atu o le Dopamine i le pito i tua i le taimi o le amio o le cocaine i lalo o le vaavaaiga o se vailaʻau e fesootai i fualaau faasaina. J Neurosci. 2002; 22: 6247-6253. [PubMed]
  149. Ito R, Robbins TW, Pennartz CM, Everitt BJ. 2008. O fegalegaleaiga mataga i le va o le hippocampus ma le kolisi accumbens shell e tatau mo le mauaina o le manaʻoga faʻapitoa o le fanua faʻapipiʻi J Neurosci 286950-6959.6959O lenei pepa na tuʻuina atu ai se fesoʻotaʻiga taua i le va o le malamalama o le faiʻai o le faiʻai ma le faʻaogaina o le paʻu. [PMC free article] [PubMed]
  150. Izzo PN, Bolam JP. O le faʻaogaina o le synaptic cholinergic i vaega eseese o le vavao o le neurons i le rat. J Comp Neurol. 1988; 269: 219-234. [PubMed]
  151. Jarrard LE. O le a le mea moni e faia e le hippocampus. Behav Brain Res. 1995; 71: 1-10. [PubMed]
  152. Jay TM, Thierry AM, Wiklund L, Glowinski J. Excitatory amino acid mai le hippocampus i le pito i luma. Saofaga a sui AMPA i le hippocampo-forefrontal transmission cortex. Eur J Neurosci. 1992; 4: 1285-1295. [PubMed]
  153. Jhou TC, Fields HL, Baxter MG, Saper CB, Holland PC. O le gastromedial concentrate nucleus (RMTg), o le GABAergic e sili atu i le ogatotonu o le dopamine neurons, e faʻasolosolo ai mea tutupu faʻafuaseʻi ma faʻalavelave ai tali mai. Neuron. 2009a; 61: 786-800. [PMC free article] [PubMed]
  154. O Jhou TC, Gallagher M. Paramedian o nepheni o loʻo faʻatautaia i le ogatotonu o le dopamine neurons o loʻo faʻagaoioia e ala i osofaʻiga fou. Soc Neurosci Abstr. 2007; 425: 5.
  155. Jhou TC, Geisler S, Marinelli M, Degarmo BA, Zahm DS. 2009b. O le mesopontine rostromedial nucleus faʻapitoa: o se fausaga e faʻatatau i le tafaʻatasi o le lautele o loʻo faʻatinoina i le gataifale faʻaleleia o le Tsai ma le tele nigra compacta J Comp Neurol 513566-596.596 O lenei pepa taua na tuʻuina atu ai faʻamaoniga tele e faapea, o se vaega e leʻi talisapaiaina o le brain brain e avea o se mea taua tele faitotoʻa i le ogatotonu DA neurons. [PMC free article] [PubMed]
  156. Ji H, Shepard PD. O le faʻasolosolo i luga o le vevela e faʻalavelave ai le rat midbrain dopamine neurons e ala i le GABA (A) faʻataʻitaʻiga masini. J Neurosci. 2007; 27: 6923-6930. [PubMed]
  157. Johnson LR, Aylward RLM, Hussain Z, Totterdell S. O le gaosiga mai le amygdala i le noataga o le rat na mafua ai: o lona sootaga ma le tyrosine hydroxylase immunoreactivity ma faailoa mai ai le laina. Neuroscience. 1994; 61: 851-865. [PubMed]
  158. Johnson SW, North RA. E lua ituaiga o neurone i totonu o le vaega o le rat ratisi ma o latou gaosiga o le synaptic. J Physiol. 1992; 450: 455-468. [PMC free article] [PubMed]
  159. Jongen-Rêlo AL, Groenewegen HJ, Voorn P. Evidence mo se faʻalapotopotoga faʻapitoa o measina o le nucleus faʻapipiʻi i le rat. J Comp Neurol. 1993; 337: 267-276. [PubMed]
  160. Jongen-Rêlo AL, Ala P, Groenewegen HJ. Faʻaaogaina o le atigi ma le ogatotonu o le nucleus accumbens i le rat. Eur J Neurosci. 1994; 6: 1255-1264. [PubMed]
  161. Kalivas PW. O fegalegaleaiga i le va o le dopamine ma le faatosinaina o amino gaioiolosi i le faʻalapotopotoga faʻapitoa i psychostimulants. Fualaau oona. 1995; 37: 95-100. [PubMed]
  162. Kalivas PW, McFarland K. Brain circuitry ma le toe faʻaleleia o amioga o le koko. Psychopharmacology. 2003; 168: 44-56. [PubMed]
  163. Kalivas PW, Stewart J. Dopamine i le amataga ma le faʻaalia o fualaau faasaina-ma le faʻamalosia o le faʻaaogaina o le afi. Faʻavae Brain Res Faʻaaliga 1991; 16: 223-244. [PubMed]
  164. Kalivas PW, Volkow N, Seamans J. 2005. uunaiga Unmanageable i vaisu: a pathology i prefrontal-accumbens glutamate faasalalauga Neuron 45647-650.650This pepa saunia se tuufaatasia o faamatalaga e faatatau i le auala PFC glutamate fuafuaga i le NAc mafai underlie le deficits amio e fesootai i amioga ua fai ma vaisu. [PubMed]
  165. Kaufling J, Veinante P, Pawlowski SA, Freund-Mercier MJ, Barrot M. Afferents i le siʻusiʻu GABAergic o le faʻalavelave faʻaleleia i le rat. J Comp Neurol. 2009; 513: 597-621. [PubMed]
  166. Kawaguchi Y, Wilson CJ, Ausood SJ, Emson PC. Faleoloa i totonu o le lotoifale: faʻamalositino, physiological ma morphological. Trends Neurosci. 1995; 18: 527-535. [PubMed]
  167. Kawano M, Kawasaki A, Sakata-Haga H, Fukui Y, Kawano H, Nogami H, et al. Faapitoa subpopulations o midbrain ma hypothalamic neurons dopamine faailoa vesicular 2 transporter glutamate i le faiai isumu. J Comp Neurol. 2006; 498: 581-592. [PubMed]
  168. Kelley AE, Domesick VB. O le tufatufaina o le suʻesuʻega mai le faʻataʻaloga o le hippocampal i le tumutumu o loʻo aʻafia i le rat: suʻesuʻega o le anterograde- ma le retrograde-horseradish peroxyidase. Neuroscience. 1982; 7: 2321-2335. [PubMed]
  169. Kelley AE, Domesick VB, Nauta WJH. O le suʻesuʻeina o le amygdalostariatal i le rat-o se suʻesuʻega faʻatematika i auala o le anterograde ma le retrograde. Neuroscience. 1982; 7: 615-630. [PubMed]
  170. Kelley AE, Stinus L. O le tufatufa atu o le suʻesuʻega mai le parataenial nucleus o le thalamus i le nucleus accumbens i le rat: suʻesuʻega autoraiographic. Exp Brain Res. 1984; 54: 499-512. [PubMed]
  171. Ketter TA. Monotherapy vs tuufaatasi togafitiga ma antipsychotics tupulaga lona lua i le atoatoa bipolar. J Clin Fomaʻi. 2008; 69 (Faʻatau 5: 9-15. [PubMed]
  172. Kita H, Kitai ST. Amygdaloid faʻasolosolo i le pito i luma ma le limo o le rat. J Comp Neurol. 1990; 298: 40-49. [PubMed]
  173. Klitenick MA, Deutch AY, Churchill L, Kalivas PW. Topography ma le faatinoga o matafaioi a dopaminergic projections mai le telestise mesencephalic legmentum i le falemaʻi lautele. Neuroscience. 1992; 50: 371-386. [PubMed]
  174. Koob GF. Fualaau faasaina o le sauaina: fausaga, pharmacology ma galuega tauave o le auala taui. Faiga Pharmacol Sci. 1992; 13: 177-184. [PubMed]
  175. Korotkova TM, Sergeeva OA, Eriksson KS, Haas HL, Brown RE. Faʻafiafiaina o neu faʻaipolo o le dopaminergic ma nondopaminergic faʻalauiloa e ala i uila / hypocretins. J Neurosci. 2003; 23: 7-11. [PubMed]
  176. Lammel S, Hetzel A, Hackel O, Jones I, Liss B, Roeper J. 2008. meatotino tulaga ese o neurons mesoprefrontal i totonu o se lua faiga dopamine mesocorticolimbic Neuron 57760-773.773This o le pepa muamua tuuina atu faamatalaga molimau mo subclasses faamatalaina functionally o midbrain neurons dopamine i le faiai isumu. [PubMed]
  177. Lapper SR, Bolam JP. Faʻaaogaina mai le pito i luma ma le mea faʻapipiʻi i totonu o le lotoifale i totonu o le pito i tua o le iole. Neuroscience. 1992; 51: 533-545. [PubMed]
  178. Lapper SR, Smith Y, Sadikot AF, Matua A, Bolam JP. Faʻasalaga faʻaogaina i neurones faʻamaʻivaʻavaʻa-faʻamalosi i totonu o le uila o le manuki squirrel. Brain Res. 1992; 580: 215-224. [PubMed]
  179. Lavin A, Grace AA. Faʻataʻitaʻiga o le faʻaaogaina o le tumalamiocortical activity e le basal ganglia. Synapse. 1994; 18: 104-127. [PubMed]
  180. Lavin A, Nogueira L, Lapish CC, Wightman RM, Phillips PE, Seamans JK. Mesocortical dopamine neurons e faagaoioia i ni vaega faaletino valavala e faʻaaoga ai le tele o faailo. J Neurosci. 2005; 25: 5013-5023. [PubMed]
  181. Laviolette SR, Grace AA. O matafaioi o le faʻaaogaina o le komipiuta a le cannabinoid ma le dopamine i totonu o le faʻalapotopotoga o aʻoaʻoga faʻalagona: o aʻafiaga mo le schizophrenia ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Cell Mol Life Sci. 2006; 63: 1597-1613. [PubMed]
  182. Laviolette SR, Lipski WJ, Grace AA. 2005. O le aotelega o neurons i le medial frontfront cortex e vaevaeina ai aʻoaʻoga faalelagona ma le osofaʻi ma le tele o tulafono laiti e ala i le input o le amygdala dopote D4 o le receptor-receptor input J Neurosci 256066-6075.6075 O lenei manuscript o le muamua lea e faʻaalia ai le taua o le PFC (vs le amygdala) i le faʻataʻitaʻiga o aʻoaʻoga amio, ma toe taulai atu i le matafaioi a le D4 faʻaaliga i luga o le initaneti i le puleaina o lenei gaioiga o amioga. [PubMed]
  183. Lavoie B, Matua A. Pedunculopontine i totonu o le manuki squirrel: faʻasologa o cholineric ma glutamatergic i le malosi nigra. J Comp Neurol. 1994; 344: 232-241. [PubMed]
  184. Le Moine C, Bloch B. D1 ma D2 faaupuga Gene receptor dopamine i le striatum isumu: probes nofouta cRNA faaalia segregation iloga o D1 ma D2 mRNAs i le faitau aofai neuronal eseese o le dorsal ma striatum ventral. J Comp Neurol. 1995; 355: 418-426. [PubMed]
  185. Le Moine C, Bloch B. Faʻaaliga o le nusipepa D3 dopamine i ni peptideric neurons o le nucleus accumbens: faʻatusatusa i le D1 ma le D2 dopamine. Neuroscience. 1996; 73: 131-143. [PubMed]
  186. LeDoux JE. Felafolafoaiga i le mafaufau. Annu Rev Neurosci. 2000; 23: 155-184. [PubMed]
  187. Lee KW, Kim Y, Kim AM, Helmin K, Nairn AC, Greengard P. Cocaine-faaōleōle faavaeina ivitū dendritic i D1 ma dopamine D2 receptor-o loo i ai neurons auala spiny i vaega faaogatotonu len¯ao accumbens. Faʻaalia Natl Acad Sci. 2006; 103: 3399-3404. [PMC free article] [PubMed]
  188. Lewis DA, Sesack SR. 1997. Dopamine faiga i le brainIn primate: Bloom FE, Björklund A, Hökfelt T (eds) .Handbook o oona Neuroanatomy, O le Ofisa o le popole Primate, Vaega ou Elsevier: Amsterdam; 261-373.373
  189. Lin YJ, Greif GJ, Freedman JE. Pese ma poloka o vailaʻau o le palulamu o le dopamine-modulated i luga o neuronite o le rat e leium ma le bateumumini. J Neurophysiol. 1996; 76: 1413-1422. [PubMed]
  190. Liprando LA, Miner LH, Blakely RD, Lewis DA, Sesack SR. Fesoʻotaʻiga vavalalata i le va o faʻamamafa o loʻo faʻamatalaina le uilapine transporter ma le dopamine neurons i le ogatotonu o le rat ma le manuki. Synapse. 2004; 52: 233-244. [PubMed]
  191. Lipski WJ, Grace AA. Neurons i totonu o le faʻalapotopotoga o loʻo faʻaaogaina e aʻafiaga oona ma ua faʻasolosoloina e tagata e leai ni o latou tino. Soc Neurosci Abstr. 2008; 195: 1.
  192. Lisman JE, Grace AA. Le matasele hippocampal-VTA: pulea o le ulufale o faamatalaga i le manatua se taimi umi. Neuron. 2005; 46: 703-713. [PubMed]
  193. Lodge DJ, Grace AA. 2006a. O le hippocampus e fesuiaʻi le tali atu o le tali atu i le neura e ala i le faʻatonutonuina o le malosi o le faʻaaogaina o le neuropsychopharmacology 311356–1361.1361 o le faʻailoga faʻavae i luga o le siosiomaga talaʻiga. [PubMed]
  194. Lodge DJ, Grace AA. O le laterodorsal tegmentum e taua mo mapuna aʻe firing o ventral eria tegmental neurons dopamine. Faʻaalia Natl Acad Sci. 2006b; 103: 5167-5172. [PMC free article] [PubMed]
  195. Lodge DJ, Grace AA. 2008. Amphetamine faʻamalosia o le hippocampal drive o mesolimbic dopamine neurons: o se metotia o le amio sensitization J Neurosc 287876-7882.7882 O lenei pepa na faʻaalia ai o le suiga i le DA 'maua,' ie o le numera o le neo o le faʻapaina o le DA, ua faʻalavelaveina e le amphetamine sensitization, o lea ua aiaia ai o se fesoʻotaʻiga eletise i le va o faʻatonuga-faʻalagolagoina faʻalauteleina ma DA neuron gaioiga.
  196. Lokwan SJ, Overton PG, Berry MS, Clark D. O le faʻamalositino o le fatu o le pedunculopontine i le rat e mafua ai le oso i luga i le A9 dopaminergic neurons. Neuroscience. 1999; 92: 245-254. [PubMed]
  197. Loughlin SE, Fallon JH. Dopaminergic ma le non-dopaminergic projections i le amygdala mai le vaega tele o le nigra ma le lautele. Brain Res. 1983; 262: 334-338. [PubMed]
  198. Lu XY, Churchill L, Kalivas PW. Faʻaaliga o le D1 talini mRNA i fuainumera mai le muaʻi vaʻaia i le faʻalavelave faʻaleleia o le vaʻaia. Synapse. 1997; 25: 205-214. [PubMed]
  199. Lu XY, Ghasemzadeh MB, Kalivas PW. Faʻamatalaga o le D1 receptor, le D2 receptor, vailaʻau P ma le enkephalin aveʻese RNA i le neurons o loʻo faʻagasolo mai le nucleus accumbens. Neuroscience. 1998; 82: 767-780. [PubMed]
  200. Mallet N, Le Moine C, Charpier S, Gonon F. Faʻasaʻoina le faʻasaina o neo alofilima e ala i le faʻapipiʻi vave o le GABA internalurons i le rat ratisi i vivo. J Neurosci. 2005; 25: 3857-3869. [PubMed]
  201. Maren S. Neurotoxic po o manuʻa electrolytic o le subiculum ventral maua deficits i le mauaina ma le faaalia o le malulu fefe Pavlovian i isumu. Behav Neurosci. 1999; 113: 283-290. [PubMed]
  202. Maren S, Quirk GJ. Neuronal faailoga o le manatuaina o le fefe. Nat Rev Neurosci. 2004; 5: 844-852. [PubMed]
  203. Margolis EB, Mitchell JM, Ishikawa J, Hjelmstad GO, Fields HL. Midbein dopamine neurons: fua faʻatatau e fuafua ai le gaioiga o gaioiga gaioiga ma le dopamine D (2) le faʻamaina o le talipupuni. J Neurosci. 2008; 28: 8908-8913. [PubMed]
  204. Martin G, Fabre V, Siggins GR, fegalegaleaiga de Lecea L. o le hypocretins ma neurotransmitters i le accumbens vaega faaogatotonu len¯ao. Faʻatonu le Papoti. 2002; 104: 111-117. [PubMed]
  205. Martin LJ, Hadfield MG, Dellovade TL, Price DL. O le tele o mosaic i primates: o mamanu o le neuropeptide immunoreactivity e vaʻavaʻai ai le telefoni mai fafo mai le pito i tua. Neuroscience. 1991; 43: 397-417. [PubMed]
  206. Martone ME, Armstrong DM, Young SJ, Groves PM. Suʻega faʻapitoa o le enkephalin ma le vailaʻau P i totonu o neo mumini i totonu o le rat neostriatum. Brain Res. 1992; 594: 253-262. [PubMed]
  207. Matata SJ. Faʻafitauli o le togafitiga: togafitiga lata mai ma faatonuga i le lumanaʻi. Faʻatuʻuina le Faʻanoanoa. 2008; 25: 989-992. [PMC free article] [PubMed]
  208. Matsumoto M, Hikosaka O. 2007. Lateral habenula o se punavai o faailoilo tau le lelei i dopamine neurons Nature 4471111-1115.1115I lenei tusitusiga, na tuuina mai e tusitala ni faʻamaoniga e taʻu mai ai o le fale e faʻasalalau ai se tulafono faʻasaina taua o DA neurons e mafai ona faʻamaonia ai mea sese i le faʻamoemoega o tau. [PubMed]
  209. McDonald AJ. Faʻaopoopoga faʻavae o amygdaloid projections i le caudatoputamen, nucleus accumbens, ma isi vaega tutusa e tutusa ma le mafaufau o le rat. Neuroscience. 1991; 44: 15-33. [PubMed]
  210. McGinty VB, Grace AA. Faʻatinoina ma le filifilia o fua o le muai luma o le medial front-to-accumbens e ala i le amygdala faaosofiaga ma Pavlovian tulaga faʻaleleia. Cereb Cortex. 2008; 18: 1961-1972. [PMC free article] [PubMed]
  211. McGinty VB, Grace AA. Taʻiala faʻalagolago i le taimi faʻatulagaina o le faʻaleleia o le totoina i totonu o le faʻalavelave faʻapitoa e ala i le tuʻufaʻatasia o mea faʻapipiʻi ma le pito i luma. J Neurophysiol. 2009; 101: 1823-1835. [PMC free article] [PubMed]
  212. Mejías-Aponte CA, Drouin C, Aston-Jones G. Adrenergic ma noradrenergic innervation o le ogatotonu o le vaeluagalemu o le faʻalauteleina o le fanua ma le faʻalauiloaina o le fanua: lauiloa iloga mai nofoaga autu o faleostatic medullary. J Neurosci. 2009; 29: 3613-3626. [PMC free article] [PubMed]
  213. Melchitzky DS, Erickson SL, Lewis DA. Faʻamaumauga o le monopole o le monkey medlamorial thalamus: le nofoaga o neo faʻasolosolo ma uiga o le pito i luga o axon. Neuroscience. 2006; 143: 1021-1030. [PubMed]
  214. Mena-Segovia J, Winn P, Bolam JP. Filifiliergic modulation o le midbrain dopaminergic system. Faʻavae Brain Res Faʻaaliga 2008; 58: 265-271. [PubMed]
  215. Meredith GE. O le synaptic framework mo faʻamatalaga faʻamaʻi i totonu o le nucleus accumbens. Ann NY Acad Sci. 1999; 877: 140-156. [PubMed]
  216. Meredith GE, Agolia R, MP MP, Groenewegen HJ, Zahm DS. Eseesega o le faʻalogo i le va o le vavao o le ogatotonu ma le atigi i totonu o le tumutumu o le rat. Neuroscience. 1992; 50: 149-162. [PubMed]
  217. Meredith GE, Pattiselanno A, Groenewegen HJ, Haber SN. Laʻau ma le autu i le manuki ma le tino o accumbens ulutala e faʻaalia i auupega e faʻaogaina-D28k. J Comp Neurol. 1996; 365: 628-639. [PubMed]
  218. Meredith GE, Wouterlood FG. Hippocampal ma midline thalamic fibers ma terminals e fesoʻotaʻi ma le choline acetyltransferase-o loʻo faʻaogaina i le nucleus accumbens o le rat: o se suʻesuʻega microscopic light and electron. J Comp Neurol. 1990; 296: 204-221. [PubMed]
  219. Meredith GE, Wouterlood FG, Pattiselanno A. Fipa o le hippocampal faia fesootaiga faafesootai ma le glutamate decarboxylase-neuronsite i le rat nucleus accumbens. Brain Res. 1990; 513: 329-334. [PubMed]
  220. Mink JW. O le gaioiga o le basal: filifilia ma le faʻafefeina o polokalama tauva tauva. Prog Neurobiol. 1996; 50: 381-425. [PubMed]
  221. Mogenson GJ, Jones DL, Yim CY. 1980. Mai le uunaʻiga e faʻatino ai: fesoʻotaʻiga faʻatinoina i le va o le limbic system ma le afi eletise Prog Neurobiol 1469-97.97O lenei pepa faʻamaonia ua faʻamalamalamaina le taua o le matafaioi a le NAc. [PubMed]
  222. Montague PR, Hyman SE, Cohen JD. Matafaioi tau faʻatatau mo le dopamine i le amio pulea. Natura. 2004; 431: 760-767. [PubMed]
  223. Montaron MF, Deniau JM, Menetrey A, Glowinski J, Thierry AM. Faʻamatalaga muamua o le faʻaogaina o le cortex o le nucleus accumbens-nigro-thalamic circuit. Neuroscience. 1996; 71: 371-382. [PubMed]
  224. Moore H, West AR, Grace AA. O le tulafono faatonutonu o le forebrain dopamine transmission: talafeagai i le pathophiosiology ma le mafaufau o togafitiga o le schizophrenia. Biol Psychiatry. 1999; 46: 40-55. [PubMed]
  225. Moss J, Bolam JP. O le dopaminergic axon lettice i totonu o le vaega ma lona mafutaga ma faʻamafunaga faʻamalolo ma faʻamalolo. J Neurosci. 2008; 28: 11221-11230. [PubMed]
  226. Mugnaini E, Oertel WH. 1985. O se ata o le tufatufaina o neu ma le GABAergic i le rat CNS e pei ona faaalia mai e le GAD immunocytochemistryI: Björklund A, Hökfelt T (eds) .Handbook of Chemical Neuroanatomy. Vol 4: GABA ma Neuropeptides i le CNS, Vaega I Elsevier BV: Amsterdam; 436-608.608
  227. Nair-Roberts RG, Chatelain-Badie SD, Benson E, White-Cooper H, Bolam JP, Ungless MA. Fuafuaga faʻavae o le dopaminergic, GABAergic ma glutamatergic neurons i le vaega faʻalauteleina o le lautele, ogaoga o le nigra ma le retrorubral i le rat. Neuroscience. 2008; 152: 1024-1031. [PMC free article] [PubMed]
  228. Nauta WJ, Smith GP, Faull RL, Domesick VB. Faʻafesoʻotaʻi vavalalata ma tamaʻi matua o le nucleus faʻateleina le sosoʻo i le rat. Neuroscience. 1978; 3: 385-401. [PubMed]
  229. Nicola SM, Surmeier J, Malenka RC. Faiga faʻasolosolo o le faʻaogaina o le faʻavavega o le tino i totonu o le maota ma le tumutumu. Annu Rev of Neurosci. 2000; 23: 185-215. [PubMed]
  230. Nugent FS, Kauer JA. LTP o GABAergic faʻasalaga i le faʻalauteleina o le lautele ma le tala atu. J Physiol. 2008; 586: 1487-1493. [PMC free article] [PubMed]
  231. O le O'Donnell P. Dopamine o loʻo vaʻavaʻai i le muaʻi vaʻaia o aʻoaʻoga. Eur J Neurosci. 2003; 17: 429-435. [PubMed]
  232. O'Donnell P, Grace AA. Physiological ma morphological meatotino o accumbens autu ma atigi neurons pueina i vitro. Synapse. 1993; 13: 135-160. [PubMed]
  233. O'Donnell P, Grace AA. Faʻamau D2-o le tolopoina o le faʻaogaina o le faʻaogaina o le gaioiga i totonu o le tumutumu i vitro. Brain Res. 1994; 634: 105-112. [PubMed]
  234. O'Donnell P, Grace AA. 1995. Synaptic interactions among excitatory afferents to nucleus accumbens neurons: hippocampal gating of prefrontal cortical input J Neurosci 153622–3639.3639 O lenei suʻesuʻega na maua ai faʻamaoniga o le electrophysiological mo le faʻafesoʻotaʻiga o mea faʻapipiʻi i luga o NAc neurons ma faʻamaonia atili ai o le ventral hippocampus drive 'up' setete i NAc sela, faʻapea lava gaioiga gating faʻamatalaga tafe i lenei itulagi. [PubMed]
  235. O'Donnell P, Grace AA. Dopaminergic faʻaititia o le fiafia tele i nusipepa accumbens neurons tusia i vitro. Neuropsychopharmacology. 1996; 15: 87-97. [PubMed]
  236. O'Donnell P, Grace AA. Phencyclidine faʻalavelave i le hippocampal gating o nucleus accumbens neuronal gaioiga i vivo. Neuroscience. 1998; 87: 823-830. [PubMed]
  237. O'Donnell P, Lavin A, Enquist LW, Grace AA, Card JP. Fesoʻotaʻiga tutusa laina i le va o rat nucleus accumbens ma le thalamus faʻaalia e le retrograde transynaptic felauaiga o pseudorabies siama. J Neurosci. 1997; 17: 2143–2167. [PubMed]
  238. O'Mara S. O le mataupu aoaoina: o le a le mea e fai, o le a le mea e mafai ona fai, ma le neuroanatomy e leʻi taʻuina mai ia i tatou. J Anat. 2005; 207: 271–282. [PMC free article] [PubMed]
  239. Oakman SC, Faris PL, Kerr PE, Cozzari C, Hartman BK. Faʻasoaga o ponotomesencephalic cholinergic neurons e faʻatupulaʻia ai le tele o mea faʻale-aganuʻu eseese mai i latou o loʻo agai atu i le faʻalauteleina o le vaega. J Neurosci. 1995; 15: 5859-5869. [PubMed]
  240. Oleskevich S, Descarries L, Lacaille JC. Faʻasoaina o le tufatufaina o le innervation noradrenaline i le hippocampus o le rat. J Neurosci. 1989; 9: 3803-3815. [PubMed]
  241. Olson VG, Nestler EJ. Faʻaopoopoga faʻapitoa o GABAergic neurons i totonu o le faʻaleleia o vaega o le rat. Synapse. 2007; 61: 87-95. [PubMed]
  242. Omelchenko N, Sesack SR. O faʻalavelave faʻaletausaga a le taumalulu e faʻamaonia ai le faitau aofai o tagata i totonu o le vaega o le lautele o le rat rat. J Comp Neurol. 2005; 483: 217-235. [PubMed]
  243. Omelchenko N, Sesack SR. O le faʻataʻitaʻiga o le filifili o le kiore i le ogatotonu o le rat e faʻapitoa i le faʻapitoa o le siʻosiʻomaga o le vailaʻau i luga o mesoaccumbens dopamine neurons. J Comp Neurol. 2006; 494: 863-875. [PMC free article] [PubMed]
  244. Omelchenko N, Sesack SR. Glutamate synaptic fesoasoani i gaioiga faʻaleleia o le neurons i le rat e mafua mai autu mai punaʻoa. Neuroscience. 2007; 146: 1259-1274. [PMC free article] [PubMed]
  245. Omelchenko N, Sesack SR. Faʻamataʻiliga faʻalauteleina o mea faʻapitoa i le lotoifale o le ogatotonu o le maile o loʻo faʻasolosolo ai vaega ole laʻau: GABA phenotype ma faʻapipiʻi i dopamine ma le GABA. Synapse. 2009; 63: 895-906. [PMC free article] [PubMed]
  246. Onn SP, Grace AA. 1994. Faʻafeiloaʻi le fuluʻi i le va o le uaua o le rat na tusia i vivo: faʻavaega faʻapitoa ma le faʻaogaina e le dopamine J Neurophysiol 711917-1934.1934O lenei pepa na faʻaalia ai le faʻatonutonuina o le faʻasologa o le vavave i totonu o le striatum, ma e mafai ona aʻafia i le faʻafitauli o le DA. [PubMed]
  247. Onn SP, West AR, Grace AA. Faʻasalalauga faʻasalalau a le Dopamine e uiga i fesoʻotaiga vavave ma fesoʻotaʻiga. Trends Neurosci. 2000; 23: S48-S56. [PubMed]
  248. Otake K, Nakamura Y. Numera vaeluaga o le lelamic neurons e faʻatautaia uma i le telefoni ma le pito i luma o le rat. Neuroscience. 1998; 86: 635-649. [PubMed]
  249. Pacchioni AM, Gioino G, Assis A, Cancela LM. O se tasi e nofo toʻatasi i le faʻamalosi o le faʻamalosi e faʻaosofia ai le amio ma le neurotamine e faʻamalosia ai aʻafiaga o le amphetamine: faʻaaogāina o le NMDA. Ann NY Acad Sci. 2002; 965: 233-246. [PubMed]
  250. Pennartz CM, Groenewegen HJ, Lopes da Silva FH. O le nucleus faʻapupula e pei o se faʻalavelave o faʻamaumauga tutotonu faʻamaoni: o se faʻasoaga o faʻasologa o amioga, faʻamaonia ma le faʻamaonia. Prog Neurobiol. 1994; 42: 719-761. [PubMed]
  251. Perrotti LI, Bolanos CA, Choi KH, Russo SJ, Edwards S, Ulery PG, et al. DeltaFosB faʻapupula i totonu o le GABAergic cell population i le siʻusiʻu pito i tua o le faʻaleleia o le faʻaleleia o le fale pe a uma togafitiga psychostimulant. Eur J Neurosci. 2005; 21: 2817-2824. [PubMed]
  252. Pessia M, Jiang ZG, North RA, Johnson SW. Gaioiga o le 5-hydroxytryptamine i luga o vaega o le tino o le rat i vitro. Brain Res. 1994; 654: 324-330. [PubMed]
  253. Peyron C, Tighe DK, Van lua Pol SE, de Lecea L, Heller HC, Sutcliffe JG, 'ua al. Neurons o loʻo aofia ai le hypocretin (orexin) poloketi i le tele o faʻaoga o masini. J Neurosci. 1998; 18: 9996-10015. [PubMed]
  254. Phillipson OT. Faʻamatalaga faʻafefe i le faʻalauteleina o le gataifale o Tsai ma le interfascicular nucleus: o le suesuega o horseradish peroxidase i le rat. J Comp Neurol. 1979a; 187: 117-144. [PubMed]
  255. Phillipson OT. O se suʻesuʻega o le golgi o le faʻalautelega o le faʻaleleia o le gataifale o Tsai ma le interfascicular nucleus i le rat. J comp Neurol. 1979b; 187: 99-116. [PubMed]
  256. Pickel VM, Channy Spiny ua leai se choline acetyltransferase immunoreactivity o ni autu autu o le cholinergic ma catecholaminergic terminals i le rat ratios. J Neurosci Res. 1990; 25: 263-280. [PubMed]
  257. Pickel VM, Chan J, Sesack SR. substrates feaveai mo fesootaiga i le va o dynorphin tuta ma dopamine dendrites i isumu eria tegmental ventral ma substantia nigra. Brain Res. 1993; 602: 275-289. [PubMed]
  258. Pickel VM, Towle A, Joh TH, Chan J. Gamma-aminobutyric acid i le vaega faaogatotonu len¯ao isumu medial accumbens: localization ultrastructural i neurons mauaina sao monosynaptic mai catecholaminergic afferents. J comp Neurol. 1988; 272: 1-14. [PubMed]
  259. Pinto A, Jankowski M, Sesack SR. 2003. Faʻasologa mai i le mea faʻataunuʻu o le thalamus i le kenele muamua o le rat ma le atigilima faʻapipiʻi: uiga faʻasolosolo ma sootaga faʻapitoa ma le dopamine afferents J Comp Neurol 459142-155.155O lenei pepa na tuʻuina atu ai le faʻamaoniga muamua o le faʻamalomi ma faʻamalosi e faʻaalia ai le liua synaptic ma DA afferents i luga o le mea e tasi o le dendrites o le vavao vavalalata laʻititi i le NAc. [PubMed]
  260. Pitkänen A, Pikkarainen M, Nurminen N, Ylinen A. fesootaiga āloa le va o le amygdala ma le faavaeina hippocampal, cortex perirhinal, ma cortex postrhinal i isumu. Se iloiloga. Ann NY Acad Sci. 2000; 911: 369-391. [PubMed]
  261. Porrino LJ, Lyons D, Smith HR, Daunais JB, Nader MA. O le puleaina o le cocaine e maua ai le faʻaauau pea o le aʻafiaga o limbic, association, ma senitimotor vaega tetele. J Neurosci. 2004; 24: 3554-3562. [PubMed]
  262. Meli RM, Rose H. 1976. Faateleina o le aafiaga o le pulega cocaine tuuina soo mai i le isumu pepa Natura 260731-732.732This faaalia ai le aafiaga matautia o le cocaine sensitization, o lona uiga o le faateleina o amioga le amio (suia le faapalepale) matauina ma toe pulega cocaine. [PubMed]
  263. Price JL, Amala DG. O suʻesuʻega autū o suʻesuʻega o le ogatotonu o le monkey amygdala. J Neurosci. 1981; 1: 1242-1259. [PubMed]
  264. Ramón-Moliner E, Nauta WJH. O le autu o le isodendritic o le faiʻai. J Comp Neurol. 1966; 126: 311-335. [PubMed]
  265. Redgrave P, Gurney K, Reynolds J. O le a le mea e faʻamalosi e ala i faailo o le dopamine. Faʻavae Brain Res Faʻaaliga 2008; 58: 322-339. [PubMed]
  266. Redgrave P, Prescott TJ, Gurney K. O gaalelia basal: o se tali o le vertebrate i le filifiliga filifilia. Neuroscience. 1999; 89: 1009-1023. [PubMed]
  267. Reynolds SM, Geisler S, Berod A, Zahm AF. O le neurotensin le taufaaleaga e malosi ma malosi le tosoina o le locomotion e ogatasi ma le faaosofia o se auala e le o le neurotensin mai le muagasolo o le gastrobasal i le vaega faateleina o le lautele. Eur J Neurosci. 2006; 24: 188-196. [PubMed]
  268. Reynolds SM, Zahm AF. Specificity i le fuafuaga o prefrontal ma cortex insular e ventral striatopallidum ma le amygdala lautele. J Neurosci. 2005; 25: 11757-11767. [PubMed]
  269. Robbins TW, Ersche KD, Everitt BJ. O vailaʻau faʻasaina ma mafaufauga o le mafaufau. Ann NY Acad Sci. 2008; 1141: 1-21. [PubMed]
  270. Robbins TW, Everitt BJ. Mafuaʻaga faʻapitoa mo le manatuaina o vailaʻau ma fualaau faʻasaina. Neurobiol Aoao Mema. 2002; 78: 625-636. [PubMed]
  271. O Robertson GS, Jian M. D1 ma le D2 dopamine o loʻo talia le eseesega ole fos-like immunoreactivity i faʻalavelave faʻapitoa i le pallidum lautele ma le ogatotonu. Neuroscience. 1995; 64: 1019-1034. [PubMed]
  272. Robinson TE, Kolb B. Pisikisi faʻasaina e fesoʻotai ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina. Neuropharmacology. 2004; 47 (Faʻatau 1: 33-46. [PubMed]
  273. Rodaros D, Caruana DA, Amir S, Stewart J. Corticotropin-faamaloloina o fuafuaga vala mai limbic forebrain ma vaega faaogatotonu len¯ao paraventricular o le hypothalamus i le itulagi o le eria tegmental ventral. Neuroscience. 2007; 150: 8-13. [PubMed]
  274. Rodd-Henricks ZA, McKinzie DL, Li TK, Murphy JM, McBride WJ. O le cocaine e faʻafoeina lava ia i totonu o le atigi ae le o le totonugalemu o tumutumu o tumutumu o Wistar. J Pharmacol Exp Ther. 2002; 303: 1216-1226. [PubMed]
  275. Rodríguez A, González-Hernández T. Faʻailoga a le Electrophysiological and morphology mo se auala ole GABAergic nigrostriatal. J Neurosci. 1999; 19: 4682-4694. [PubMed]
  276. Rosenkranz JA, Grace AA. Dopamine attenuates taofiofia cortical prefrontal o oloa manaomia sensory i le amygdala basolateral o isumu. J Neurosci. 2001; 21: 4090-4103. [PubMed]
  277. Rosenkranz JA, Grace AA. Faʻatonuga faʻapitoa o le infralimbic ma le muaʻi muaʻi faʻataʻitaʻiina le faʻasaina o faʻatafunaga ma le dopaminergic modulation o le amygdala neu i vivo. J Neurosci. 2002; 22: 324-327. [PubMed]
  278. Saka E, Goodrich C, Harlan P, Madras BK, Graybiel AM. O amioga faʻataʻitaʻi i manuki o loʻo fesoʻotaʻi atu i mamanu faʻasologa o faʻamalosi. J Neurosci. 2004; 24: 7557-7565. [PubMed]
  279. Sánchez-González MA, García-Cabezas MA, Rico B, Cavada C. O le thalamus praluation o le autu autu lea mo le faia o dopamine. J Neurosci. 2005; 25: 6076-6083. [PubMed]
  280. Schilstrom B, Yaka R, Argilli E, Suvarna N, Schumann J, Chen BT, 'ua al. O le Cocaine e faʻaleleia ai le gasegase o le NMDA-faʻapipiʻiina i gasegase o le faʻalauteleina o le tino e ala atu i le DNamine D5 e faʻalagolago i le tali mai o le nusipepa a NMDA. J Neurosci. 2006; 26: 8549-8558. [PubMed]
  281. Schroeter S, Apparsundaram S, Wiley RG, Miner LAH, Sesack SR, Blakely Rd. Immunolocalization o le cocaine-and antidepressant sensitive -norepinephrine transporter. J Comp Neurol. 2000; 420: 211-232. [PubMed]
  282. Schultz W. O le faailoilo o le tau o le vamine dopamine neurons. Adv Pharmacol. 1998a; 42: 686-690. [PubMed]
  283. Schultz W. Faailoga tauia o le dopamine neurons. J Neurophysiol. 1998b; 80: 1-27. [PubMed]
  284. Faailoga a le Schultz W. Behavioral dopamine. Trends Neurosci. 2007; 30: 203-210. [PubMed]
  285. Schultz W, Dickinson A. Neuronal faʻamatalaga o mea sese sese. Annu Rev Neurosci. 2000; 23: 473-500. [PubMed]
  286. Segal DS, Mandell AJ. Faʻafoega umi o -amphetamine: faʻaauau le siitia o le afi ma le faʻataʻitaʻiga. Pharmacol Biochem Behav. 1974; 2: 249-255. [PubMed]
  287. Sellings LH, Clarke PB. Faʻapuʻupuʻuga o le amphetamine taui ma le faʻaleleia o le locomotor i le va o le nucleus accumbens medial shell and core. J Neurosci. 2003; 23: 6295-6303. [PubMed]
  288. Sesack SR. 2009. aafiaga e faaaogaina i o dopamine localization receptor D2 e faasino i glutamate neuronsIn: Bjorklund A, Dunnett S, Iversen L, Iversen S (eds) Iunivesite .Dopamine Tusitaulima Oxford Press; Niu Ioka.
  289. Sesack SR, Carr DB. Filifiliga filifilia muamua o cortex i laulaa o le dopamine: o aʻafiaga mo le schizophrenia. Physiol Behav. 2002; 77: 513-517. [PubMed]
  290. Sesack SR, Deutch AY, Roth RH, Bunney BS. Faʻasalalauga faʻapitoa o faʻataʻitaʻiga faʻaleleia o le medie muamua i le rat: se suʻesuʻega o suʻesuʻega o le anterograde e faʻaaoga ai Phaseolus vulgaris leucoagglutinin. J Comp Neurol. 1989; 290: 213-242. [PubMed]
  291. Sesack SR, Pickel VM. I totonu o le maile o loʻo i totonu o le medial nucleus accumbens, o le hippocampal ma le catecholaminergic e faʻafeiloaʻi i neʻe alofilima ma o loʻo faʻapipii i le tasi. Brain Res. 1990; 527: 266-279. [PubMed]
  292. Sesack SR, Pickel VM. O le faʻatusatusaina o le eletene hydroxylase i le vaega o le kenera ma le tyrosine hydroxylase, e tele mea e fai mo le opiate-dopamine interactions. J Neurosci. 1992a; 12: 1335-1350. [PubMed]
  293. Sesack SR, Pickel VM. 1992b. Faʻamatalaga muamua o le gasegase o le rat i luga o faʻamoemoega o le catecholamine i le nucleus accumbens septiva ma le dopamine i le vaega faʻalauteleina o le lautele J Comp Neurol 320145-160.160O lenei pepa o le muamua lea e faʻaalia ai le tuufaatasia synaptic o le PFC ma VTA DA neurons , i le tulaga o le VTA ma le NAc. [PubMed]
  294. PE Paʻe. matafaioi faamalo mo hippocampal vs suauu laiti i lalo i le nofoaga o faʻasologa, faʻamatalaga, ma mea tutupu. Hippocampus. 1999; 9: 432-443. [PubMed]
  295. Sidibé M, Smith Y. Thalamic meafaigaluega i totonu o faleoloa i totonu o manuki: faatulagaga synaptic ma co-localization o mamanu e puipuia ai le calcium. Neuroscience. 1999; 89: 1189-1208. [PubMed]
  296. Simmons DA, Neill DB. O fegalegaleaiga mataga i le va o le amygdala ma le nucleus accumbens e mafua ai le faaosofiaina o faaosofiaga mo taui o mea taumafa ile fua faʻatulagaina. Neuroscience. 2009; 159: 1264-1273. [PubMed]
  297. Smith Y, Bennett BD, Bolam JP, Matua A, Sadikot AF. Fesoʻotaʻiga Synaptic i le va o vailaʻau o loʻo i lalo o le vailaʻau ma le faʻasalaga faʻasalalau poʻo le faʻamalama i le teritori senorototor o le strictum i le manuki. J Comp Neurol. 1994; 344: 1-19. [PubMed]
  298. Smith Y, Bolam JP. O galufalega o meafaigaluega ma le DNaminergic neurones o le substantia nigra latou te mauaina se sao mai GABA mai le globus pallidus i le rat. J Comp Neurol. 1990; 296: 47-64. [PubMed]
  299. Smith Y, Charara A, matua A. Synaptic innervation of midbrain dopaminergic neurons e le gata i le glutamate-enriched i le manuki squirrel. J Comp Neurol. 1996; 364: 231-253. [PubMed]
  300. Smith Y, Kieval J, Couceyro P, Kuhar MJ. PEP peptide-immunoreactive neurons i totonu o le tumutumu o faʻataunuʻuina i manuki: faʻasalalauga mulimuli, suʻesuʻeina o suʻesuʻega, ma fesoʻotaʻiga faʻamaonia ma vailaau dopaminergic. J Comp Neurol. 1999; 407: 491-511. [PubMed]
  301. Smith Y, Raju DV, Pare JF, Sidibe M. O le auala sili ona thalamostriatal: o se fesoʻotaʻiga maoti o le vaʻavaʻa a le basal. Trends Neurosci. 2004; 27: 520-527. [PubMed]
  302. Smith Y, Villalba R. Striatal ma le extraamine i le basal ganglia: o se aotelega o lona faʻalapotopotoga faʻapitoa i le masani ma Brains Parkinson. Feeseeseaiga i le Mafaufau. 2008; 23: S534-S547. [PubMed]
  303. Somogyi P, Bolam JP, Totterdell S, Smith AD. Faʻamatalaga mai le monosynaptic mai le nucleus accumbens-ventral striatum eria e toe vaʻaia ai igoa o neurones nigrostriatal. Brain Res. 1981; 217: 245-263. [PubMed]
  304. Steffensen SC, Svingos AL, Pickel VM, Henriksen SJ. Faʻamatalaina o le electrophysiological o le GABAergic neurons i le faʻalauteleina o le faʻalapotopotoga. J Neurosci. 1998; 18: 8003-8015. [PubMed]
  305. Surmeier DJ, Ding J, Day M, Wang Z, Shen W. D1 ma le D2 dopamine-receptor modulation o le faailoga o le glutamatergic i luga o le telefoni feaveaʻi. Trends Neurosci. 2007; 30: 228-235. [PubMed]
  306. Surmeier DJ, Eberwine J, Wilson CJ, Cao Y, Stefani A, Kitai ST. O le subopes o le receptor o le Dopamine e faʻaaogaina i le neurons i le rat. Faʻaalia Natl Acad Sci. 1992; 89: 10178-10182. [PMC free article] [PubMed]
  307. Surmeier DJ, Pese WJ, Yan Z. Faʻaopoopoina faʻamatalaga o faʻamaumauga o le dopamine i le neostriatal medium spiny neurons. J Neurosci. 1996; 16: 6579-6591. [PubMed]
  308. O le muaʻi faʻaalia i le VTA amphetamine e faʻaleleia ai le puleaina o le cocaine i lalo o le faasologa o faasologa o fuainumera i totonu o le NMDA, AMPA / kainate, ma le metabotropic glutamate receptor-dependent dependency. Neuropsychopharmacology. 2003; 28: 629-639. [PubMed]
  309. Swanson LW. 1982. O faʻaaliga o le faʻalauteleina o le faʻaleleia o le vaʻaia ma eria lata ane: o se faʻataʻotoga faʻasolosolo faʻasolosolo ma le suʻesuʻeina o le immunofluorescence i le rat Brain Res Bull 9321-353.353O lenei faʻamatalaga auʻiliʻiliga na faʻamatalaina ai faʻataʻitaʻiga o le forebrain, DA vaega, ma le lautele o le faʻamaopoopoina o VTA. [PubMed]
  310. Swanson LW, Hartman BK. Le faʻapitoa o mea faʻapitoa. O se suʻesuʻega faʻapitoa o suʻesuʻega o le mea o loʻo iai siama ma latou fesoʻotaʻiga i le rat e faʻaaoga ai le dopamine-B-hydroxylase o se maka. J Comp Neurol. 1975; 163: 467-487. [PubMed]
  311. Swanson LW, Köhler C. Faʻamatalaga faʻapitoa mo taʻiala tuusao mai le nofoaga o taʻavale i le ofutino uma o le rat. J Neurosci. 1986; 6: 3010-3023. [PubMed]
  312. Tagliaferro P, Morales M. Synapses i le va o le corticotropin-le faʻatagaina o mea-aofia ai faʻamaufaʻailoga axon ma le dopaminergic neurons i le vaega faʻalauteleina o le lautele o le tele o le mea e sili ona mataʻutia. J Comp Neurol. 2008; 506: 616-626. [PMC free article] [PubMed]
  313. Taverna S, Canciani B, Pennartz CM. Faʻamaumauga o le numera ma le fesoʻotaʻi faʻamaonia o le faʻavaveina o le initaneti i le rat ratral striatum. Brain Res. 2007; 1152: 49-56. [PubMed]
  314. Taverna S, van Dongen YC, Groenewegen HJ, Pennartz CM. Faʻamaumauga faʻapitoa faʻapitoa mo le fesoʻotaʻiga synaptic i le va o ni uʻamea vavalalata tele i le rat nuccumbens i totonu. J Neurophysiol. 2004; 91: 1111-1121. [PubMed]
  315. Tepper JM, Wilson CJ, Koos T. Feedforward ma faʻamatalaga faʻamatalaga i le GABAergic e le gata i le vavao. Faʻavae Brain Res Faʻaaliga 2008; 58: 272-281. [PMC free article] [PubMed]
  316. Thomas TM, Smith Y, Levey AI, Hersch SM. Faʻatonu agavaʻa i m2-o le a le mafai ona faʻaaogaina i totonu o le rat ma le manuki. Synapse. 2000; 37: 252-261. [PubMed]
  317. Totterdell S, Meredith GE. Topographical organization of projections from cortex cornex i le striatum o le rat. Neuroscience. 1997; 78: 715-729. [PubMed]
  318. Totterdell S, Smith AD. 1989. O le liua o le hippocampal ma le dopaminergic i totonu o siama ua iloa i totonu o le tumutumu o le rat J Chem Neuroanat 2285-298.298 O lenei pepa na tuuina mai ai le uluai faamaoniga faanatura mo le faaliliuina o synaptic o le cortical ma le DA i luga o le telefoni e lalagaina ai neo i le NAc. [PubMed]
  319. Uchimura N, Higashi H, Nishi S. O le faʻapipiʻiina ma le faʻasalalauina o gaioiga o le dopamine e ala mai i le D-1 ma le D-2 faʻaleleia i luga o laina faʻapitoa. Brain Res. 1986; 375: 368-372. [PubMed]
  320. Ungless MA, Magill PJ, Bolam JP. Faʻafeiloaʻiga o laupepa o laʻau o le dopamine i le faʻalauteleina o le faʻaleleia o le faʻalapotopotoga e ala i faʻalavelave faʻafuaseʻi. Saienisi. 2004; 303: 2040-2042. [PubMed]
  321. Ungless MA, Whistler JL, Malenka RC, Bonci A. 2001. Faʻaalia o le cocaine nofofua i vivo faʻaosofia le malosi i le umi i le dopamine neurons Nature 411583-587.587O lenei pepa na faʻaalia ai e oo lava i ni paopao se tasi o le cocaine e mafai ona mafua ai ni suiga umi i tali a DA neuron. [PubMed]
  322. Usuda I, Tanaka K, Chiba T. Efferent vaʻaia o le nucleus accumbens i le iole ma se faʻaaliga faapitoa i le vaevaega o le kulupu: biotinylated dextran amine study. Brain Res. 1998; 797: 73-93. [PubMed]
  323. Valenti O, Grace AA. 2008. O le mamafa ma le faifai pea o le faʻamalosi e faʻaosoina ai se faʻaleleiaina ma le faʻamalosia o le faʻaaogaina o le VTA DA neuron population activity Soc Neurosc Abstr479.11.
  324. Van Bockstaele EJ, Cestari DM, Pickel VM. Synaptic fausaga ma le fesoʻotaiga o faʻamaʻi o le serotonin i le faʻalauteleina o le eletise: nofoaga e mafai ai ona faʻaogaina mesolimbic dopamine neurons. Brain Res. 1994; 647: 307-322. [PubMed]
  325. Van Bockstaele EJ, Pickel VM. O le atulaulau o le serotonin-immunoreactive terminals in the core and shell of nucleus accumbens: faʻapipiʻi siakiina mo fegalegaleaiga ma le catecholamine afferents. J Comp Neurol. 1993; 334: 603-617. [PubMed]
  326. Van Bockstaele EJ, Pickel VM. GETA-o loʻo i ai ni neo i le faʻalapotopotoga o le faʻalauteleina o le faʻalauteleina o le vaʻaia i le tumutumu o faʻalavelave i le mafaufau o le rat. Brain Res. 1995; 682: 215-221. [PubMed]
  327. van Dongen YC, Mailly P, Thierry AM, Groenewegen HJ, Deniau JM. O le tolu vaega o le faʻatulagaina o tusipasi ma faʻatautaia o le atigi gutu o le atigi ma le tele o laupepa e faʻaogaina ai le ogatotonu o le rat ratumbens. Brain Struct Funct. 2008; 213: 129-147. [PMC free article] [PubMed]
  328. Vezina P, Giovino AA, Wise RA, Stewart J. Environment-patino le fesoʻotaʻiga faʻatasi i le va o faʻasologa o le faʻaleleia o le morphine ma le amphetamine. Pharmacol Biochem Behav. 1989; 32: 581-584. [PubMed]
  329. Vezina P, Queen AL. O le faʻaogaina o le faʻasolosolo o le mafutaga i le amphetamine e manaʻomia ai le faʻagaoioia o tagata e taliaina le NMDA i le vaega o le lautele o le rat. Psychopharmacology. 2000; 151: 184-191. [PubMed]
  330. Leo P, Gerfen CR, Groenewegen HJ. Faʻavae faʻapitoa o le televise o le rat: faʻasologa o le immunohistochimics o le enkephalin, vailaʻau P, dopamine, ma le palamene fusi le fusi. J Comp Neurol. 1989; 289: 189-201. [PubMed]
  331. Leo P, Jorritsma-Byham B, Van Dijk C, Buijs R. 1986. O le innervation dopaminergic o le striatum ventral i le rat: o se malamalama-ma le eletise-microscopical suʻesuʻega ma auupega faasaga i dopamine J Comp Neurol 25184-99.99This o se tasi o pepa muamua e iloagofie ai le tufatufaina atu o le microscopic māmā ma le faalautelega o le sao o le AT i le NAc i le rat. [PubMed]
  332. O le Wanat MJ, Hopf FW, Stuber GD, Phillips PE, Bonci A. Corticotropin-le faʻatagaina o le mea e faʻaleleia ai le faʻaogaina o le gutu o le dopamine neuron e osofaʻi e ala i le protein kinase C-faʻaleleia o le Ih. J Physiol. 2008; 586: 2157-2170. [PMC free article] [PubMed]
  333. O le Wang HL, Morales M. Pedunculopontine ma le maualuga o le telefoni e aofia ai fuainumera maʻoti, glutamatergic ma GABAeric i le rat. Eur J Neurosci. 2009; 29: 340-358. [PMC free article] [PubMed]
  334. Wang Z, Kai L, Aso M, Ronesi J, Yin HH, Ding J, et al. O le puipuia o le maʻi o le synoptic o le corticostriatal i taimi uumi i le vavao vavalalata laʻititi, o loʻo faʻatalanoaina e aiga cholinergic internurons. Neuron. 2006; 50: 443-452. [PubMed]
  335. Waraczynski MA. O le fesoʻotaiga tutotonu o le amygdala o se fuafuaga fuafuaina o le fuafuaina o tau aogā. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2006; 30: 472-496. [PubMed]
  336. West AR, Galloway MP, Grace AA. Faatonutonuina o le DNA neurotransmission e ala i le oxide nitric: auala e faʻaaogaina ai ma faʻailoga. Synapse. 2002; 44: 227-245. [PubMed]
  337. West AR, Grace AA. 2002. Faʻafeagai faʻafeagai o faʻasologa o le responsive dopamine D1 ma le D2 faʻamalosia i luga o faʻasologa o gaioiga ma mea eletise eletise o mea faʻaaogaina: o suʻesuʻega faʻatasi i vivo faʻamaumauga faʻapipiʻi ma le faʻaaogaina o le microdialysis J Neurosci 22294-304.304By faʻaaogaina i vivo faʻamaumauga, o lenei pepa na faʻaalia ai le afaina o le lavea a le AT e aʻafia ai le gaioiga ma le le faʻaaogaina o neuroneta e ala i le faʻavaeina o vaega laiti o le nusipepa. [PubMed]
  338. White FJ, Wang RY. O le faʻamaonia o le electrophysiological mo le i ai o le D-1 ma le D-2 dopoma i le rat rat accumbens. J Neurosci. 1986; 6: 274-280. [PubMed]
  339. Williams SM, Goldman-Rakic ​​PS. Faʻapogai lautele o le faʻasologa o le mesofrontal dopamine system. Cerebral Cortex. 1998; 8: 321-345. [PubMed]
  340. Wilson CJ, Groves PM, Kitai ST, Linder JC. Faʻavae tolu-fausaga o vailaʻau dendritic i le rat neostriatum. J Neurosci. 1983; 3: 383-398. [PubMed]
  341. Atamai poto. Dopamine, aʻoaʻoga ma le faʻamalosi. Nat Rev Neurosci. 2004; 5: 483-494. [PubMed]
  342. Poto RA, Rompre PP. Brain dopamine ma le taui. Annu Rev Psychol. 1989; 40: 191-225. [PubMed]
  343. Wolf ME. O le matafaioi o le faʻamaonia o amino fesoasoani i le faʻalauiloaina o amioga i le psychomotor stimulants. Prog Neurobiol. 1998; 54: 679-720. [PubMed]
  344. Wolf ME. Togafitiga: faia o le fesoʻotaʻiga i le va o suiga o le amio ma le faʻamalosia o le tino i auala patino. Mol Faagasolo. 2002; 2: 146-157. [PubMed]
  345. Wolf ME, Sun X, Mangiavacchi S, Chao SZ. Fomaʻi faʻamalositino ma mea e faʻamalosi ai le tino. Neuropharmacology. 2004; 47 (Faʻatau 1: 61-79. [PubMed]
  346. Wong DF, Kuwaran H, Schretlen DJ, Bonson KR, Zhou Y, Nandi A, et al. Faʻateleina le nofoia o le resamine i totonu o le tagata i le taimi o le faʻaaogaina-o le gaioiga o le koko. Neuropsychopharmacology. 2006; 31: 2716-2727. [PubMed]
  347. Wright CI, Beijer AV, Groenewegen HJ. O faʻalavelave amygdaloid Basal o loʻo pipii i le rat rat accumbens e faʻapitoa ona faʻatulagaina. J Neurosci. 1996; 16: 1877-1893. [PubMed]
  348. Wu M, Hrycyshyn AW, Brudzynski SM. Gaoioiga ole vaega ole tino i le tumutumu o tumutumu ma le vaega o le faʻalauteleina o mea faʻaletausaga: suʻesuʻega faʻatekonolosi ma le electrophysiological. Brain Res. 1996; 740: 151-161. [PubMed]
  349. Yamaguchi T, Sheen W, Morales M. 2007. O loo i ai ni neu gluutamatics i le vaega o le ogatotonu o le ratis Eur J Neurosci 25106-118.118O lenei pepa faʻamaonia na faʻaalia ai se faitau aofaʻi faʻapitoa o neu glutamate i totonu o le VTA ma faʻamaonia le lautele o loʻo faʻamautuina ai i latou i poloka KM. [PMC free article] [PubMed]
  350. Yang CR, Mogenson GJ. Ole tali ole electrophysiological o neurones i totonu o le tumutumu e mafua ai le faaosofia o le hippocampal ma le tosoina o tali o le fiafia e le mesolimbic dopaminergic system. Brain Res. 1984; 324: 69-84. [PubMed]
  351. Yao WD, Spealman RD, Zhang J. Dopaminergic o loo faailogaina i vailaau dendritic. Biochem Pharmacol. 2008; 75: 2055-2069. [PMC free article] [PubMed]
  352. Yin HH, Ostlund SB, Balleine BW. Faʻaauau le taʻitaʻiina o aʻoaʻoga i tua atu o le dopamine i le tumutumu: o galuega faʻavae o fesoʻotaʻiga ganglia cortico-basal. Eur J Neurosci. 2008; 28: 1437-1448. [PMC free article] [PubMed]
  353. Zahm DS. O vaega tetele ole vaega o gamonia basal i le rat-II. Faʻasalalauga o le faʻaogaina o le telefoni. Neuroscience. 1989; 30: 33-50. [PubMed]
  354. Zahm DS. O se suesuega elemene microscopic faʻataʻitaʻiga o le tyrosine hydroxylase o le innervation immunoreactive i le neostriatum ma le tumutumu o accumbens core ma shell. Brain Res. 1992; 575: 341-346. [PubMed]
  355. Zahm DS. O se vaaiga faʻavaomalo faʻapitoa i luga o nisi o vaega autu o tali talafeagai e tali atu ma le faamamafa i luga o le nucleus accumbens. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2000; 24: 85-105. [PubMed]
  356. Zahm DS. O le fesuiaʻiga o talitonuga o basal forebrain functional-anatomical 'macrosystems'. Neurosci Biobehav Rev. 2006; 30: 148–172. [PubMed]
  357. Zahm DS, Brog JS. 1992. I luga o le taua o subterritories i le 'accumbens' vaega o le rat ventral striatum Neurosains 50751-767.767 O lenei pepa taua na faʻamalosia tausaga o galuega faʻamaonia le faʻatulagaina, aoga, fesoʻotaʻiga, ma le neurochemical vaevaeina o le NAc i le autu, atigi ma le rostral pou teritori. [PubMed]
  358. Zahm DS, Grosu S, Williams EA, Qin S, Bérod A. Neurons o le amataga o le neurotensinergic plexus e fusifusia ai le vaega lautele o le vaʻaia i le rat: retrograde labeling and i totonu tuufaatasiga tuufaatasia. Neuroscience. 2001; 104: 841-851. [PubMed]
  359. Zahm DS, Heimer L. E lua ala feʻaveaʻi e afua mai i le noataga o le iole e faʻapipiʻi. J Comp Neurol. 1990; 302: 437-446. [PubMed]
  360. Zahm DS, Heimer L. O le faʻamalamalamaga i faʻataʻitaʻiga faʻapitoa o le nucleus accumbens i le rat: faʻataʻitaʻiga o mamanu faʻasolosolo faʻasolosolo faʻatasi ma i latou o fatuga ma atigi. J Comp Neurol. 1993; 327: 220-232. [PubMed]
  361. Zahm DS, Williams E, Wohltmann C. Suʻega Striatopallidothalamic Ventrale: IV. E aofia ai le vaʻaia o ni vaevaega e ese mai le vaʻaia i totonu o le falemaʻi lautele ma vaega lata ane o le muaʻi vaevaega o le rostroventral. J Comp Neurol. 1996; 364: 340-362. [PubMed]
  362. Zhang XF, Hu XT, White FJ, Wolf ME. Faʻateleina le taliina o le vailaʻau o le dopamine e faʻataunuʻu ai i le glutamate pe a maeʻa ona faʻafoʻiina pea le cocaine poʻo le amphetamine, o le a faʻafefe ma faʻapitoa e aofia ai faʻamaumauga AMPA. J Pharmacol Exp Ther. 1997; 281: 699-706. [PubMed]
  363. Zweifel LS, Argilli E, Bonci A, Palmiter RD. Matafaioi a le NMDA i latou i dopamine neurons mo le gaosiga ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Neuron. 2008; 59: 486-496. [PMC free article] [PubMed]