Auala Faatumu ma le Brain Addic (2016)

I luma. Fomaʻi, 25 Fepuari 2016 | http://dx.doi.org/10.3389/fpsyt.2016.00024

Jarid Goodman ma Mark G. Packard*

  • Matagaluega o Psychology, Texas A & M Institute mo Neuroscience, Texas A&M University, College Station, TX, USA

O le manatu e faʻapitoa ona saofagā faʻamatalaga faʻapitoa faʻamalamalamaga faʻapitoa i le atinaʻeina o vailaau faʻasaina ma le toe faʻaleleia ua maua ai le lagolagosua tele. O lenei iloiloga puupuu e toe asiasi i lenei manatu e pei ona muai fuafuaina 20 tausaga talu ai (1) ma faʻamaonia ai nisi o mea na tutupu talu ai nei. O suʻesuʻega tetele e faʻaaogaina ai le tele o meaola e aʻoaʻoina ai meaola, o loʻo taʻu mai ai o faʻafitauli e le mafai ona vaʻaia e faʻafesoʻotaʻi ituaiga eseese o aʻoaʻoga ma mafaufauga. Polokalame faʻapitoa e mafai ona saofagā i vaega tulaga ese i amioga aʻoaʻoina e lagolagoina ai vailaau faʻasaina ma toe faʻafoʻi. Aemaise lava, o le fesuiaiga mai fualaau faasaina mo le faʻaaogaina o fualaau faasaina e mafai ona atagia mai ai se suiga i le neuroanatomical mai le pulea o le amio pulea e le hippocampus / dorsomedial striatum agai atu i le pulea masani o amioga ua faʻasalalauina e le dorsolateral striatum (DLS). E le gata i lea, o le atuatuvale / atuatuvale e mafai ona aofia ai se tagata faigaluega e faafaigofie ai le mafaufauina o le DLS, ma e mafai ona avea o se tino e le o le totogia e mafua ai le faateleina o le faaaogaina o fualaau faasaina ma toe toʻi i tagata pe a mavae faalavelave tutupu. O faʻamaoniga e lagolagoina ai le tele o vaaiga i vailaau faʻasaina e mafua mai i suʻesuʻega o aʻoaʻoga ma mafaufauga na faʻaaogaina e avea ma mea faʻamalosi faʻamalosi e masani ona mafaufauina i totonu o suʻesuʻega o vailaau faʻasaina, e aofia ai cocaine, ava malosi, ma amphetamines. I le faʻaopoopoga, o faʻamatalaga lata mai e taʻu mai ai o le auala e manatua ai auala e mafai ona aoga tele mo le malamalama i punaoa autu o mea ua fai ma vaisu lea e atagia ai atugaluga o le soifua maloloina, e aofia ai le mariuana, meaʻai maualuga, ma le taaloga taʻalo.

faʻatomuaga

O tagata sailiili e masani lava ona foliga atu i auala o le aoaoina ma amioga e faamatala ai pe faapefea ona mauaina ma faailoa mai le mafaufau o le tagata. O se faʻataʻitaʻiga o sea talosaga na tuʻuina atu e Norman M. White o loʻo faʻaaogaina aʻoaʻoga o aʻoaʻoga masani ma aʻoaʻoga faʻapitoa e lagolagoina ai le i ai o le tele o mafaufauga i totonu ole mafaufau e saunia ai se tala,1). E manino lava, White ua faailoa mai e mafai e fualaau faasaina ona avea ma vaega o "tagata e faamalosia ai" e pei o meaai po o vai i totonu o se galuega e aoao ai, faamalosia ai fegalegaleaiga i fualaau o fualaau, fualaau, ma amioga e faalauiloa ai fualaau faasaina ma, i le taimi, vaisu. Paʻepaʻe na faʻapipiʻiina ai foi le talitonuga o loʻo i ai ituaiga eseese o mafaufauga o loʻo faʻatalanoaina e ala ile faʻaogaina o neura. E tusa ai ma lenei manatu, o fualaau faasaina e mafai ona faʻafesoʻotaʻi saʻo ai le tele o ni neuro, ma o nei faiga faʻavavelosi e faʻaogaina ai ni vaega maʻoti o le mafaufau e faatatau i fualaau faasaina, pe a faʻaalia, faʻaleleia le faʻateleina o fualaau oona.

O le tausaga 2016 ua faailogaina ai le 20th anniversary o le tele o mafaufauga o le mafaufau i vailaau oona e pei ona faamatalaina e White. O le iloiloga o loʻo i ai nei e toe asiasi mai i lenei manatu taua, ao faʻamaonia ai nisi o mea taua lata mai ua le gata ina faʻamaonia ai le uluai fatuga ae ua maua ai foi nisi malamalamaga i le tele o polokalama faʻapitoa e ono lagolagoina ai le tagofia o fualaau faasaina.

O le Tele Multi-Memory Systems View of Addiction

O le liuaina o faʻamaoniga mai suʻesuʻega e faʻaaogaina ai tagata ma manu maualalo e faʻaalia ai o le manatuaina o meaola mamanu e faʻatautaia e ala i ni tino o le neura [mo iloiloga, see Ref. (2-4)]. O uluai suesuega na vavaeeseina ai le tele o polokalama o manatuaina sa faia muamua i totonu o le malamalama tele ma sa faailoa mai ai galuega taua tulaga ese mo le hippocampus, o le tuatusi, ma le amygdala (5, 6). O le hippocampus e faʻapipiʻiina se mafaufauga o le mafaufau / faʻavaomalo, ae o le faʻasalalauga o loʻo faʻasalalau le faʻamalosia o le tali-tali (S-R). O le amygdala o loʻo faʻasalalau le Pavlovian ma le faʻaosofiaina-aʻafiaga o mafutaga vavalalata (6, 7), ao faʻasaoina foi le faʻatinoina o le faʻalauiloaina o lagona faʻalagona i luga o isi ituaiga o mafaufauga (8-12).

I totonu o le faʻamatalaga o le tele o manatu ile mafaufau, White (1) fautuaina e faapea o le hippocampus, o le tuatusi, ma le amygdala o loʻo i totonu o vaega tulaga ese o manatuaga faʻatau fua (tagai Ata 1). O le hippocampus e faʻamalamalama manino malamalama e uiga i le vaʻaia i le va o faʻamatalaga ma mea e tutupu (faʻataʻitaʻiga, mafutaga faʻaosofia) i totonu o le fualaau oona. O le mea taua, o le hippocampus e le faʻafeiloaʻi ai tali o amioga, ae o le faʻamatalaga na maua e le hippocampus e mafai ona faʻaaogaina e faʻaalia ai tali tatau talafeagai e maua ai le faʻamalosia o fualaau faasaina. I le isi itu, o le faʻasalalauga e faʻasolosolo ai fegalegaleaiga i le va o fualaau faʻasaina ma faʻafetauiga o amioga. E mafai e lenei mea ona faʻatagaina le tuʻuina atu o se vailaʻau faʻatau e faʻamalosia ai le tali vave o amioga e mafua ai le faʻatagaina o fualaau (faʻataʻitaʻiga, auala e taʻavale ai poʻo le taʻavale). O le amygdala o loʻo faʻasolosolo ai Pavlovian-mafutaga vavalalata, ma tuʻuina ai faʻamatalaga le mautonu i totonu o le vailaau faʻasaina ina ia faʻatasi ma le tau o fualaau faasaina. O manu e mulimuli ane tali atu i nei faʻamaumauga tutusa i le auala na latou tali atu ai i le fualaau. O faʻamatalaga patino, o faʻamaumauga tuʻufaʻatasia e faʻaalia ai tali faʻalagona, e aofia ai setete afaina o lotoifale ma se tulaga e agai i luma (pe i nisi tulaga aloese mai) le tulaga o le tulaga. O le isi vaega taua o le manatu o White e faapea o fualaau faasaina e mafai ona faʻaleleia ai le manatuaina o mea e manatuaina i nei faiʻai o nei faiʻai. O le mea lea, o fualaau faasaina e ono mafai ona faʻaleleia ai lo latou lava pulea e ala i le faʻateleina o le faʻamalosia o manatuaga o fualaau faasaina ua faʻapipiʻiina e le hippocampus, amygdala, ma le taʻavale (see Figure 1).

 
Faʻaaliga 1
www.frontiersin.org   

Ata 1. White (1) tele manatu faʻaleleia o vailaau faʻasaina. Pei lava o faʻamalosi tino, o vailaʻau fai ma vaisu o loʻo i ai le tele o "faʻamalosi tino gaioiga," e aofia ai le agavaʻa e faʻaosofia lelei / le lelei aʻafia, faʻafesoʻotaʻi, ma fesuiaʻiga o mea e manatua ai. O le amygdala, caudate – putamen (ie, dorsal striatum), ma le hippocampus e faʻafesoʻotaʻi le manatuaina o mea e manatua ai, ma o mea e manatuaina e masalomia o loʻo tusia ai ni vaega tulaga ese o le manatuaina o vailaʻau. Tuuina atu o latou manatuaina meatotino fesuiaiga, vailaʻau fai mausa mafai ono ono faʻalauteleina a latou lava pulega e ala i le faʻalauteleina o le aoga o nei faiga. (Toe lolomi mai White ma le faʻatagaga mai John Wiley & Sons.)

 
 

E ogatusa ma le tele o mafaufauga e uiga i le tagofia o fualaau faasaina, o faʻamaoniga tele e faʻamaonia ai le taua tele o le hippocampus, o le tino, ma le amygdala i vailaau faʻasaina ma toe faʻafoʻi mo le tele o mea faʻaleagaina [mo le toe iloiloga, tagaʻii le Ref. (13)]. O le hippocampus i fafo ua i ai se matafaioi i le pulea o fualaau faasaina mo cocaine (14-16). O le itu i tua o le 'autaʻavale (DLS) faʻataʻitaʻia le S-R o le taofiga masani o le koko ma le ava malosi (17, 18), ma le amygdala (BLA) le faʻatalanoaina le suʻesuʻeina o vailaʻau mo le cocaine, ava malosi, ma le heroin (19-22). I le ogatusa foi ma le manatu o White, o vailaau o le sauaina e mafai ona suia ai galuega faatino a le hippocampus, o le tuatusi, ma le amygdala (23-31).

O suʻesuʻega talu ai nei na tuʻufaʻatasia ai ni tusitusiga teuteu i le tele o auala faʻataʻitaʻi e oʻo atu ai i vailaau faʻasaina. O foliga autu o lenei vaaiga i aso nei e aofia ai (1) se suiga i le neuroanatomical i le taimi i le mafaufau o le DLS, (2) fefaʻatauaʻiga fefaʻatauaʻiga i le va o mamanu, (3) o le aʻafiaga ma le popole i le faʻaleleia o le masani ai o fualaau oona, ma (4) le faʻaogaina o lenei faʻaoga i faʻafouga fou o mea ua fai ma vaisu.

Le Neuroanatomical Shift mai Cognition i Habit

I faʻataʻitaʻiga o mea e aʻoaʻoina ai, o mataupu e masani ona faʻaaogaina amioga faʻatino pe a faʻamautu muamua se galuega. Ae ui i lea, o le mulimuli i le tele o aʻoaʻoga, o le amioga e tutoʻatasi ma e mafai ona faia faʻatasi ma sina gauai, manaʻoga, poʻo se taumafaiga faʻapitoa, e faʻavaeina ai se "masani" [mo le iloiloga, tagaʻii le Ref. (32)]. I faʻamatalaga muamua o lenei suiga mai le pulea lelei o amioga i amioga masani, na aʻoaʻoina ai le togiaso e faʻaaoga ai le taui i se galuega e lua-tali ma le televave (33-35). I lenei galuega, na faʻasao mai mai le tulaga lava e amata ai (e pei o le lima i saute) ma e tatau ona faia se suiga tumau i le va o le paso e maua ai le taui o meaʻai i taimi uma lava i totonu o le lima o le lima (eg, faia pea le lima tauagavale liliu e sue meaai i le itu i sisifo). E mafai ona faʻaaogaina e le paʻu lenei galuega e ala i le aʻoaʻoina o se tali faʻaalia o le tino poʻo le faia o soʻo se tali talafeagai e alu ai i le nofoaga lava lea e tasi. Ina ia iloa po o le fea fuafuaga na faʻaaogaina e tama, na faʻatinoina e tagata sailiili se suʻega suʻega lea na faʻasaʻoloto ai manu mai le isi itu amata (faʻataʻitaʻiga, lima i matu). Afai o manu na faia le faʻafeagai o le tino e alu ai i le nofoaga muamua o le sini, na lauiloa i latou o ni tagata aʻoga nofoaga. Afai o manu na faia le tino lava e tasi ao faia le aʻoga (e pei o le alu i le lima e faʻafeagai ma le nofoaga muamua o le sini), o manu na iloa o ni tagata aʻoaʻo mai. O faʻamaoniga e faʻamaonia ai pe a maeʻa aʻoaʻoga, o le toʻatele o manu e faʻaalia le aʻoaʻoga i nofoaga, ae a maeʻa aʻoaʻoga lautele, e faʻafeiloaʻi manu i le masani ona tali atu i le masani ai (34-36). O le mea e malie ai, o lenei suiga mai le nofoaga e aʻoaʻo ai i aʻoaʻoga e tali atu e mafai ona atagia ai se suiga o le neuroanatomical. O le amataga o le faʻaaogaina o le aʻoga i lenei galuega e faʻatalanoaina e le hippocampus ma le dorsomedial striatum [DMS (36, 37)], ae o le faʻaaogaina o le tali atu i aʻoaʻoga pe'ā maeʻa aʻoaʻoga ua faʻatalanoaina e le DLS (36).

I le faʻaopoopoga i faʻataʻitaʻiga muamua e faʻaaoga ai le tele-pasese (34, 35), o le suiga i amio i le mafaufau masani na mulimuli ane faʻaaogaina e faʻaaoga ai le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o faʻataʻitaʻiga (38-42). I totonu o nei galuega faʻaaogaina, o meaola e muamua faʻasolosolo faʻasalalau ina ia maua ai le iuga ma o le a faamutaina le tatagi muamua pe a faʻamalo le taunuuga o mea taumafa. Ae ui i lea, o le mulimuli i le tele o manuʻa aʻoaʻoga o le a suia i le masani ona tali atu ma o le a faʻaauau pea ona faʻaulu le leva e tusa lava pe ua uma le faʻaaogaina o meaai (40). E pei ona faʻaalia muamua i le tele-pasese (36), o le fesuiaiga mai le cognition i le masani i mea faigaluega faʻaaogaina e mafai foi ona mafua mai i se suiga o neuroanatomical. O le amataga o le pulea lelei o amioga i nei meafaigaluega e aʻoaʻo ai, o loʻo faʻatalanoaina e le hippocampus ma le DMS (43, 44), ae o le tali masani masani o le faʻatalanoaina e le DLS (18, 45, 46).

O le tele o tagata sailiili ua fautua mai o le suiga o le neuroanatomical i le manatuaina o le mafaufau ua faʻaalia i le pasi ma mea faigaluega e mafai ai ona faʻavaeina le suiga mai le faʻaaogaina o fualaau faʻatau mo le faʻaaogaina o fualaau faasaina (13, 47-50). E ogatasi ma lenei manatu, ua faʻaalia e tagata sailiili mo mea faʻaleagaina e faʻafefeina ai e le DMS sini-faʻataʻitaʻiga e tali atu mo le faʻamalosia o fualaau faʻasaina ma le DLS e faʻafeiloaʻi masani ona tali atu mo le faʻamalosia o fualaau faasaina (18, 31, 51-53).

Mafaufau i le maualuga o le faʻaleagaina o nisi o vailaʻau, ua fautuaina e tagata sailiili e mafai e fualaau o meaʻai ona atili faʻaleleia le galuega o le mafaufauina o le DLS ma faʻatupulaʻia ai le suiga mai le mafaufau i le masani ai o le pulea o amioga. E ogatasi ma lenei manatu, o le faʻaalia pea o le amphetamine poʻo le cocaine e faʻatautaia ai le suiga mai le sini e taʻutaʻu atu i le masani ona tali atu mo le faʻamalosia o mea taumafa i mea faigaluega faʻaalia (31, 54-59). E le gata i lea, o le faʻamalosiina o mea e fai ma vaisu (faʻataʻitaʻiga, ava malosi po o le cocaine) faʻatasi ma taui o meaʻai na fesoʻotai ma le tali atu masani ma le faʻafeiloaʻiina o sini (faʻafeiloaʻi sini)24, 60, 61). I totonu o tagata, o tagata faʻalagolago i le ava malosi latou te tali atu masani i le faʻaaogaina o galuega, e fesoʻotai atu i tagata taʻitoʻatasi o le pulea o le ava (62). O lenei faʻaleleia atili o le mafaufau masani o le DLS e ala i togafitiga o mea ua fai ma vaisu, ua matauina foi i galuega a le aufaigaluega. Cocaine, amphetamine, ma le ava malosi e fesoʻotaʻi ma le faʻaleleia atili o aʻoaʻoga i galuega faila o le DLS poʻo le faʻaaogaina o le DLS-faʻalagolago i le faʻaaogaina o auala e lua-tali o le paso (25, 63, 64). I totonu o tagata, o le faʻaaogaina o mea sauaina, e aofia ai le ava malosi ma le tapaa, ua faʻasaʻoina i le sili atu ona faʻaaogaina o taʻiala faʻavae i luga o le vaʻalele (faalagolago)65). O le mea lea, o fualaau faasaina e mafai ona faʻaleleia ai le mafaufau o le DLS, ma o lenei faʻateleina le faʻamalosia o le polokalama o le DLS e mafai ona faʻavaveina ai le suiga mai le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina i le faʻaaogaina o fualaau faasaina. O lenei masini fuafuaina e ogatusa ma White (1) uluai finauga e faapea o fualaau faasaina o le sauaina atonu o nisi taimi e faafaigofieina ai a latou lava puleaina e ala i le faaleleia atili o galuega o mea e manatua ai.

Tauvaga i le va o Faʻamaumauga Faʻamanatu

E ui lava e mafai e fualaau faʻamaʻi ona faʻaleleia lelei le manatua o le mafaufau i le faʻaleleia o galuega a le DLS [eg, Ref. (29)], o le isi mea e mafai ona avea ma fualaau faasaina o le faʻasaunoa e faʻaleleia ai le manatuaina o le mafaufau e le faʻaalia e ala i le faʻaogaina o isi faiga faʻaamanatu. O lenei masini e faʻaaogaina ai le manatu e faapea, i nisi o tulaga aʻoga, e tauva ai mafaufauga mo le pulea o aʻoaʻoga ma e ala i le faaleagaina o le galuega o se tasi o mea e manatua,11, 66). E le gata i lea, o le hippocampus ma le DLS atonu o nisi taimi e tauva mo le puleaina o le aʻoga, lea e mafai ai e leiona o le hippocampus ona faʻaleleia le galuega o le manatuaina o le DLS (5, 6, 67, 68). O fegalegaleaiga tauvaga e mafai foi ona faʻaalia i galuega e lua-fofo, pe a faʻaleagaina se tasi o polokalama faʻamanatu e oʻo atu ai i le faʻaaogaina o se taʻiala e faʻatautaia e seisi isi polokalama. Mo se faʻataʻitaʻiga, o manu na tuʻuina atu i faʻamaʻi DMS e faʻaalia le DLS-faʻalagolago i le masani ai mo taui o mea taumafa i mea faigaluega faʻaaogaina (44).

Mafaufau i fegalegaleaiga tauvaga lea e tulai mai i nisi taimi i le va o mea e manatuaina ai, atonu o nisi o vailaʻau o le sauaina e mafai ona faʻamalosia ai le mafaufauina o le mafaufau DLS e aunoa ma se faʻaletonu e ala i le faʻaleagaina o mafaufauga mafaufauga mafaufauina e le DMS ma le hippocampus. E pei ona taʻua muamua, o le ava e fesoʻotaʻi ma le faʻaaogaina o le mafaufau o le DLS e faʻalagolago i le masani i le maze ma le faʻataʻitaʻiga o le faʻataʻitaʻiga (24, 61, 62, 64, 65). O faʻamaoniga e faʻamaonia ai foi o le ava e le faʻaaogaina ai aʻoaʻoga i le hippocampus-faʻalagolago i mea faʻapitoa o le fanua ([64, 69-72); mo le toe iloilo, tagaʻii le Ref. (73)], faʻapea foi i galuega DSC-faʻalagolago i le faʻaaogaina o mea e faʻaaogaina (74-77). E ogatasi ma fefaʻatauaʻiga tauvaga i le va o mea e manatuaina ai, ua i ai le manatu e mafai e le ava malosi ona fesoasoani i le mafaufau i le DLS ma le faʻalagolago i le mafaufau e ala i le faʻaleagaina o mafaufauga mafaufauga mafaufau (78).

E tatau ona maitauina e ese mai le ava malosi, o le tele o fualaau oona e fesoʻotaʻi ma le le atoatoa o le mafaufau. O le faʻaaloalo i le morphine, heroin, methamphetamine, MDMA (ecstasy), poʻo le cocaine masani e faʻapena foi ona maua ai le faʻaogaina o le mafaufau i le va o le hippocampus ma le tele o galuega eseese (79-89). O le faʻaosoosoga e faʻamaonia e faapea, e pei ona fautuaina mo le ava malosi, o mafaufauga faaletonu mafaufauga e maua mai i fualaau oona e mafai ona faʻaleleia ai le mafaufau o le DLS, ma atonu o se tasi lea o mea e mafai ai e le faʻamalosia o fualaau faʻasaina ona masani i tagata faʻatau fualaau. I le isi itu, e mafai foi ona maua e le faʻaaogaina o vailaau oona le faʻaogaina e ala i le faʻaleleia o le polokalama o le mafaufauina o le DLS. E ogatusa ma lenei manatu, faʻaosoosoina gaoioiga a le CREB i le DLS e faʻaleagaina ai le manatuaina o le fanua i le hippocampus (90), ae o le le faʻatagaina o le CREB i le DLS e fesuiaʻi ai le faʻaleagaina o le mafaufau faʻapitoa na gaosia e le morphine (91).

Matafaioi o le Faigata ma le Faanoanoa

O se iloiloga faaopoopo e faʻatatau i le tele o polokalama faʻaogaina e faʻafeiloaʻi ai i fualaau faasaina o le matafaioi o le atuatuvale. O le liuaina o faʻamaoniga e faʻamaonia ai o le malosi o le faʻalagonaina o lagona e faʻaleleia ai le mafaufau o le DLS i le ogatotonu ma tagata [mo iloiloga, see Ref. (9-12)]. O le faʻafoega o vailaʻau faʻamalosi e faʻaleleia ai le taliina o le DLS i le faʻaaogaina o le faʻaosoosoina o le vai i luga o le vai (92-97). O lenei faʻaleleia atili o le manatuaina o le natura o le DLS e tausia foi pe a uma ona faʻaalia i ni faʻafitauli o amioga faʻapitoa (faʻataʻitaʻiga, taofiga masani, siʻusiʻu siʻosiʻomaga, mea manogi, ma isi. (98-101)] ma le faʻaalia i mea e faʻafefeʻai ai le fefe [o le leo na muamua fesoʻotaʻi ma le faateia (102, 103)]. E ui na muaʻi faʻaalia i le tootoo (92), o lenei faʻaleleia atili o mafaufauga masani o loʻo faʻaosofia e le malosi o le faʻaosofia o lagona ua faʻaalia tele i tagata (99, 104-110).

O auala e mafai ai ona faʻalavelave / popole e faʻafaigofie le manatua o le mafaufau e tumau pea ona le iloa; ae ui i lea, o faʻamaoniga o loʻo faʻaalia ai se tulaga taua o le tulafono a le BLA (93-95, 100). E tutusa lelei ma fefaʻatauaʻiga tauvaga i le va o mea e manatua ai, o nisi faʻamaoniga e taʻu mai ai o le atuatuvale / atuatuvale e mafai ona faʻaleleia le mafaufau masani o le DLS e ala i le faʻaleagaina o le galuega o le hippocampal (94, 95).

O le faʻaleleia o le manatuaina o mea masani pe a mavae le atuatuvale poʻo le atuatuvale atonu e talafeagai i le malamalama i nisi o mea taua e taʻitaʻia ai fualaau faasaina. O lona uiga, o mea faʻalavelave faʻaletino po o taimi uumi faaumiumi o le atuatuvale / popolega e fesoʻotaʻi ma le tele o le aʻafiaga i vailaau faʻasaina ma le toe foʻi i tagata (111-117), ma na faia foi ni mea talitutusa tutusa i meaola manu o le puleaina o fualaau faasaina (mo iloiloga, tagai i le Ref. (118)]. Ua fautua mai tagata sailiili e fetaui ma le faatosinaga o lagona faʻalagona ile tele o polokalama faʻamanatu (10), faʻafitauli matuia poʻo le faʻasolosolo e mafai ona faʻateleina le tagofia o vailaau faʻasaina ma toe faʻafoʻi i tagata e ala i le faʻaaogaina o le mafaufauina o le mafaufau o le DLS (9, 49, 119). Ina ia ogatasi ma lenei fautuaga, o le popolega i tagata e faalagolago i le kokeni e fesootai ma le faaitiitia o le toto-oxygen-level-dependent (BOLD) gaoioiga i le hippocampus ma le faateleina o le gaioiga i le pito i tua o le fale, ma o nei suiga o le suiga o le galuega e fesootaʻi atu i manaoga o le koko o le koko. (120).

Faʻapogai Faʻapogai o Mea Tetele

E ese mai i fualaau faasaina o le sauaina, o le tele o mafaufauga taumatematega ua uma ona faigaluega talu ai nei mo le malamalama i isi punaoa fou o mea ua fai ma vaisu. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le siʻitia o le tele o meaʻai i le tele o tausaga talu ai, na mafua ai ona faʻatusatusa le tele o suʻesuʻega, faʻatasi ai ma le tele o tagata sailiili o loʻo tusia ata tutusa i le va o vailaau faʻasaina ma le tagofia o meaʻai (mo le toe iloiloga, tagaʻii le Ref. (121-123)]. O nisi faʻamatalaga lata mai ua fautua mai ai e pei o le tagofia o fualaau oona, o meaʻai e fai ma vaisu e mafai ona avea ma vaega e mafua ai le faʻateleina o le faʻaogaina o le mafaufau o le mafaufau o le DLS. I kulumu, faʻafeiloaʻi-pei o le taumafa taumafa faʻateleina le suiga mai le mafaufau i le pulea masani o amio (124, 125). E le gata i lea, o amioga masani i le tosoina o manu e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le DLS ma e mafai ona puipuia e ala i le polokaina o AMPA poʻo dopamine D1 i le DLS (125). O le tele o meaʻai e maua mai i mea taumafa na masani ona fesoʻotaʻi ma le faʻaaogaina o le manatuaina masani i se galuega o le I-maso (126).

O le isi amio e faʻaalia ai le le atoatoa o le amio lea e tutusa ma foliga o le tagofiaina o fualaau oona o le taʻaloga o taaloga vitio po o vailaau vitiō vitiō [mo le iloiloga, tagaʻii le Ref. (127)]. E pei o le tagofia o fualaau oona, o le tele o le tele o taimi e taaalo ai i le vitio e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitiga o le resamine dopamine D2 o loʻo fusifusia i totonu o le '128). O le faia o le Videogame e faʻasaʻoina foi i le faʻateleina o le faʻagasoloina o le '129, 130), ma le tele o voluma tetele o vaʻaia o loʻo valoia maualuga maualuga o tomai i taaloga vitio (131). O tagata e faia i taimi uma taʻaloga vitio e sili atu ona faʻaaogaina le manatuaina masani o masaniga masani i totonu o se masini vili (132), ma aʻo leʻi amataina le taʻaloga vitio e taʻalo ai i le taʻaloga masani i le tali atu ma le masani i le faʻatonuina o sini-i le faia o se faʻaiuga e lua vaega (making decision making)133). O le mea lea, e pei ona fuafuaina mo fualaau faasaina o le faasaunoa, o le taalo i taaloga vitio atonu e ono faaleleia ai le vaisu o taaloga vitio e ala i le auai i le polokalama o le manatuaina o mausa o le DLS.

Ma le mea mulimuli, o le tele o le tele o auala e manatuaina e mafai foi ona aoga mo le malamalama i vaisu mariuana. E ui lava o le mariuana e ono iai le faʻaititia o le faʻamalosia o le malosi nai lo isi vailaau faʻamaonia e masani ona mafaufauina i totonu ole suʻesuʻega o vailaau faʻasaina (eg cocaine, morphine, heroin, ma isi mea). faʻasaunoa (134-137). E leʻi leva talu ona fautuaina e faapea o le tagofia o le mariuana e mafai ona avea ma vaega e mafua ai le faateleina o le faʻaaogaina o le mafaufau o le mafaufau i le DLS (138). E ui lava o le faʻaleagaina o le cannabinoid e faʻaleagaina ai le galuega o le manatuaina o le DLS (139, 140), faʻataʻitaʻiga o le faʻalaugaina o le cannabinoid e oʻo atu ai i le tele o le DLS e faʻalagolago i le masani ai i se galuega e aʻoaʻo ai galuega (141). E le gata i lea, o le faʻaaogaina o le cannabis mamafa e faʻaalia ai le faʻaolaina sili atu o le fale, e fesoʻotaʻi ma tagata e le o faʻaaogaina, pe a faʻaalia se mariuana o le faʻasalalauga mafutaga faʻatasi (142), ma o tagata o loʻo auai i se talaaga o le faʻaaogaina o le cannabis e sili atu ona faʻaaogaina le manatuaina masani o masaniga masani i totonu o le masini viliva (65).

Talu ai ona o le faʻaaogaina o le faʻaogaina o auala e faʻaogaina ai le faʻaaogaina o mea ua fai ma vaisu, e talafeagai ai le faʻamaonia o le tele o polokalama faʻapitoa e mafai ona aʻafia i isi amioga faʻaleagaina e fesootaʻi ma vaisu, e pei o le faʻatau faʻatau, vaisu i le Initaneti, ma le tagofia o feusuaiga. O le mea moni, pe mafai ona faʻaogaina le auala e manatuaina ai le aoga mo le malamalama i petipeti maʻi faʻapitoa,143, 144).

iʻuga

E luasefulu tausaga o faʻamatalaga faʻataʻitaʻiga e tele lava ina faʻatalanoaina White (1) tele auala faʻamanatu e oʻo atu ai i vailaau faʻasaina. O faʻamaoniga e faʻamaonia ai o le hippocampus e faʻatautaia le pulea lelei o fualaau faasaina, o le DLS o loʻo faʻafefesoʻotaʻi le S-R e masani ona tali atu mo le faʻamalosia o fualaau faʻasaina, ma o le amygdala e faʻasalalau le faʻamalosia o fualaau faasaina. E le gata i lea, o suʻesuʻega mulimuli ane na mafua ai ona malamalama atili e uiga i le tele o mafaufauga o le mafaufau i vailaau faasaina e aofia ai le fesuiaiga i le mafaufau masani, tauvaga i le va o mea tau mafaufau, ma le matafaioi o le popole ma le atuatuvale.

O suʻesuʻega i le lumanaʻi e tatau ona taumafai e faʻapipiʻi le auala e faʻaaogaina ai mafaufauga ma isi talitonuga o mea ua fai ma vaisu,145). E aoga foi le tuʻuina atu i totonu o mafaufauga faʻaleleia vaaiga faʻaopoopo o le tagofia o mea ua fai ma vaisu, e pei o le faʻalagolago i fualaau faasaina, faapalepale, ma le tolopo. E ui lava o le iloiloga o le taimi nei e sili ona taulai atu i vaega ole faiʻai e pei ona muai iloiloina e White (e pei o le hippocampus, sterealum, ma le amygdala), e tatau ona maitauina o isi vaega o faiʻai e fesootai ma le aoaoina ma le manatua ua matuai ogaoga lava i le faaaogaina o fualaau faasaina ma toe tofo , e aofia ai le vevela i luma o le medial ma le nucleus accumbens [mo le iloiloga, tagaʻii le Ref. (13)]. O le mea mulimuli, e ui lava i tua atu o le lautele o le iloiloga o loʻo iai nei, e tatau ona faailoaina o faʻamaoniga lautele o loʻo taʻu mai ai o fesuiaiga o le telefoni feaveai ma le molemomo i le ogatotonu o le dopaminergic system e fesoasoani foi i le tagofia o mea ua fai ma vaisu (146).

E ui lava o manatua masani o mea masani atonu e sili ona faigata ona pulea, o nisi o faʻamaoniga e taʻu mai ai o le DLS e faʻalagolago i le mafaufau, i le taimi na maua ai, e mafai i nisi tulaga ona taofia (147) poʻo le faʻaliliuina (148, 149). O le mea lea, e ono mafai ona faʻafetaui le togafiti o togafitiga ma amioga faʻaleaogaina i le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le masani i meaola o le aʻoga e togafitia ai le tagofia o vailaʻau faʻasolosolo ma toe faʻafoʻi tagata.

Tusitala Tusitala

Na tuʻufaʻatasia e le JG ma le MP ia manatu ma tusitusiga o le mini-iloiloga i le taimi nei.

Feteʻenaʻiga o Tupulaga e Tetee ai

Fai mai tusitala o le suʻesuʻega sa faia i le leai o soʻo se fefaʻatauaʻiga faʻapisinisi pe tau tupe e mafai ona avea o se feteenaʻiga e ono aʻafia ai.

mau faasino

1. White NM. Faʻaaoga fualaau faʻamalosi e pei o faʻamalosi: tele o vaega o mea e fai i luga o mamanu. onāga i vailāʻau (1996) 91(7):921–50. doi: 10.1111/j.1360-0443.1996.tb03586.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

2. White NM, McDonald RJ. Telefoni faʻasolosolo tutusa i le faiʻai o le rat. Neurobiol Aoao le Mem (2002) 77(2):125–84. doi:10.1006/nlme.2001.4008

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

3. Squire LR. Manatu o mafaufauga o le mafaufau: o se tala puupuu ma le taimi nei. Neurobiol Aoao le Mem (2004) 82(3):171–7. doi:10.1016/j.nlm.2004.06.005

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

4. White NM, Packard MG, McDonald RJ. Le vavaeeseina o mafaufauga: o le tala ua amata. Behav Neurosci (2013) 127(6):813–34. doi:10.1037/a0034859

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

5. Packard MG, Hirsh R, White NM. Eseesega o aʻafiaga ma le faʻaogaina o leona i luga o ni faʻataʻitaʻiga se lua: faʻamaoniga mo le tele o polokalama faʻamanatu. J Neurosci (1989) 9(5): 1465-72.

PubMed Abstract | Scholar Google

6. McDonald RJ, White NM. Se tolu faʻafitauli o mea e manatuaina ai: hippocampus, amygdala, ma le taʻavale. Behav Neurosci (1993) 107(1):3–22. doi:10.1037/0735-7044.107.1.3

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

7. Maren S. Neurobiology o Pavlovian matataʻu faʻatulaga. Annu Rev Neurosci (2001) 24(1):897–931. doi:10.1146/annurev.neuro.24.1.897

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

8. McGaugh JL. O le amygdala e faʻapipiʻi le faʻamalosia o manatuaga o lagona faʻaosofia lagona. Annu Rev Neurosci (2004) 27: 1-28. Pule: 10.1146 / annurev.neuro.27.070203.144157

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

9. Packard MG. Tigā, cognition, ma masani: se tele o mafaufauga faʻalauiloa manatu. Brain Res (2009) 1293: 121-8. doi: 10.1016 / j.brainres.2009.03.029

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

10. Packard MG, Goodman J. Folafolaga o lagona ma le tele o mamanu o mamanu i le faiʻai mamame. Front Behav Neurosci (2012) 6: 14. doi: 10.3389 / fnbeh.2012.00014

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

11. Packard MG, Goodman J. Faʻatonuina o le faʻaaogaina o le tele o polokalama faʻamanatu. Hippocampus (2013) 23(11):1044–52. doi:10.1002/hipo.22178

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

12. Schwabe L. Faʻalavelave ma le faʻamalosiina o le tele o auala e manatua ai: faʻavaeina o meaola ma suʻesuʻega faaletagata. Hippocampus (2013) 23(11):1035–43. doi:10.1002/hipo.22175

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

13. Everitt BJ, Robbins TW. Auala faʻavaomalo o le faʻamalosia mo le tagofiaina o vailaau faʻasaina: mai gaioiga i masaniga faʻamalosi. Nat Neurosci (2005) 8(11):1481–9. doi:10.1038/nn1579

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

14. Fuchs RA, Evans KA, Ledford CC, Parker MP, Case JM, Mehta RH, et al. O le matafaioi a le cortex muamua, o le amygdala, ma le hippocampus i tua i le faʻafouina o le suʻesuʻeina o le cocaine i kio. Neuropsychopharmacology (2005) 30(2):296–309. doi:10.1038/sj.npp.1300579

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

15. Fuchs RA, Eaddy JL, Su ZI, Bell GH. O fegalegaleaiga o le amygdala maʻaleʻale ma le hippocampus i tua ma le dorsomedial preteal cortex e faʻaaogaina ai fualaau faasaina-faʻaauau le toe faʻaleleia o le siaki-siaki i kio. Eur J Neurosci (2007) 26(2):487–98. doi:10.1111/j.1460-9568.2007.05674.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

16. Kramar CP, Barbano MF, Medina JH. Dopamine D1 / D5 faʻaleleia i le hippocampus faʻatoʻa manaʻomia mo le mauaina ma le faʻaalia o se tasi o mafaufauga e aʻafia ai cocaine. Neurobiol Aoao le Mem (2014) 116: 172-80. doi: 10.1016 / j.nlm.2014.10.004

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

17. Zapata A, Minney VL, Shippenberg TS. Seteʻese mai le sini-taʻitaʻia i le masani ai o le koko e suʻeina i taimi o le uumi taimi i kusi. J Neurosci (2010) 30(46):15457–63. doi:10.1523/JNEUROSCI.4072-10.2010

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

18. Corbit LH, Nie H, Janak PH. O le ava malosi e saili ai: taimi taimi ma le saofaga o lalo o tulafono a le teritorium. Biol Psychiatry (2012) 72(5):389–95. doi:10.1016/j.biopsych.2012.02.024

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

19. Whitelaw RB, Markou A, Robbins TW, Everitt BJ. O faʻamaʻaloga o le amygdala le faʻamaonia e le afaina ai le mauaina o amioga e maua ai le cocaine i lalo o le faasologa lona lua o le faʻamalosia. Psychopharmacology (1996) 127(1–2):213–24. doi:10.1007/BF02805996

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

20. Alderson HL, Robbins TW, Everitt BJ. O aʻafiaga o faʻamaʻi faʻamaʻavale o le amygdala le aoga i luga o le mauaina o le faʻataʻitaʻiga o le heroin i tama. Psychopharmacology (2000) 153(1):111–9. doi:10.1007/s002130000527

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

21. Gabriele A, Tagai RE. O le faʻaaogaina o le amygdala le aoga, ae le o le paluga o le paluga, o loʻo faʻamalosia ai le faʻamalosia o aʻoaʻoga faʻapitoa i le cocaine-cue i le toe faʻaleleia o le faʻataʻitaʻiga o le sailia o fualaau faasaina. Eur J Neurosci (2010) 32(6):1024–9. doi:10.1111/j.1460-9568.2010.07394.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

22. Sciascia JM, Reese RM, Janak PH, Chaudhri N. O le sailiga o le ava malosi e mafua mai i faamatalaga tuusaʻo Pavlovian ua faʻaolaina e le 'ava ava ma faʻafeiloaʻi e le glutamate o loʻo faʻamaonia i le amygdala. Neuropsychopharmacology (2015) 40: 2801-12. doi: 10.1038 / npp.2015.130

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

23. Packard MG, Teather LA. Amygdala faʻafouga o le tele o polokalama faʻamanatu: hippocampus ma le caudate-metamen. Neurobiol Aoao le Mem (1998) 69(2):163–203. doi:10.1006/nlme.1997.3815

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

24. Dickinson A, Wood N, Smith JW. Ava malosi e saili e tamaʻi: gaioiga poʻo amioga masani? QJ Exp Psychol B (2002) 55(4):331–48. doi:10.1080/0272499024400016

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

25. Udo T, Ugalde F, DiPietro N, Eichenbaum HB, Kantak KM. O aʻafiaga o le siakiina o le cocaine-pulea i luga o le amygdala-faʻalagolago ma faʻatonuina le aʻoaʻoga i totonu o tama. Psychopharmacology (2004) 174(2):237–45. doi:10.1007/s00213-003-1734-1

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

26. Wood SC, Fay J, Sage JR, Anagnostaras SG. Cocaine ma Pavlovian fefefe o loʻo faʻatonuina: suʻesuʻega o fua-fua. Behav Brain Res (2007) 176(2):244–50. doi:10.1016/j.bbr.2006.10.008

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

27. Wood SC, Anagnostaras SG. Manatua ma le psychostimulants: faʻataʻitaʻiga o le Pavlovian fefefe na mafua ai le amphetamine i le C57BL / 6 mice. Psychopharmacology (2009) 202(1–3):197–206. doi:10.1007/s00213-008-1185-9

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

28. Iñiguez SD, Charntikov S, Baella SA, Herbert MS, Bolaños-Guzmán CA, Crawford CA. O le faʻaleleia o toleniga o cocaine e faʻatautaia ai le faʻamalosia o le fanua i le C57BL / 6 mice. Hippocampus (2012) 22(4):802–13. doi:10.1002/hipo.20941

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

29. DePoy L, Daut R, Brigman JL, MacPherson K, Crowley N, Gunduz-Cinar O, et al. O le ava malosi e maua ai le neuroadaptations i le aʻoga muamua. Faʻaalia Natl Acad Sci USA (2013) 110(36):14783–8. doi:10.1073/pnas.1308198110

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

30. Leri F, Nahas E, Henderson K, Limebeer CL, Parker LA, White NM. Aafiaga o le heroin ma le d-amphetamine i le maea ai o aʻoaʻoga i le faʻamalosia o le manumalo-stay aʻoga ma le fefefe. J Psychopharmacol (2013) 27(3):292–301. doi:10.1177/0269881112472566

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

31. Schmitzer-Torbert N, Apostolidis S, Amoa R, O'Rear C, Kaster M, Stowers J, et al. O le faʻaleleia o aʻoga o le cocaine e faʻamalosia ai aʻoaʻoga masani ma e manaʻomia ai le infiltimbic cortex ma le telefoni. Neurobiol Aoao le Mem (2015) 118: 105-12. doi: 10.1016 / j.nlm.2014.11.007

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

32. Knowlton BJ. Ganglia Basal: faʻaaogaina masani. I totonu: Jaeger D, Jung R, faatonu. Encyclopedia of Computing Neuroscience. New York: Springer (2014). i. 1-17.

Scholar Google

33. Tolman EC, Ritchie BF, Kalish D. Studies i aoaoga faʻapitoa. IV. Le faʻafeiloaʻi o nofoaga aʻoga i isi auala amata. J Exp Psychol (1947) 37(1):39–47. doi:10.1037/h0062061

CrossRef Full Text | Scholar Google

34. Ritchie BF, Aeschliman B, Pierce P. Suesue i aʻoaʻoga faʻapitoa. VIII. Tuʻuina le faʻatinoga ma le mauaina o faʻasalalauga. J Comp Physiol Psychol (1950) 43(2):73–85. doi:10.1037/h0055224

CrossRef Full Text | Scholar Google

35. Hicks LH. Aafiaga o le faʻaaogaina o le mauaina ma le fesuiaiga o le nofoaga ma le taliina o tali. Fomaʻi Rep (1964) 15(2):459–62. doi:10.2466/pr0.1964.15.2.459

CrossRef Full Text | Scholar Google

36. Packard MG, McGaugh JL. O le faʻaaogaina o le hippocampus poʻo le kulupu mimilo ma le lidocaine eseese e afaina ai le faʻaalia o le nofoaga ma le taliina o tali. Neurobiol Aoao le Mem (1996) 65(1):65–72. doi:10.1006/nlme.1996.0007

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

37. Yin HH, Knowlton BJ. Tuuina atu o vaega laiti laiti e tuu ai ma tali mai. Aoao le Mem (2004) 11(4):459–63. doi:10.1101/lm.81004

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

38. Adams CD, Dickinson A. Meafaigaluega e tali atu pe a maeʻa le faʻamalosia o le malosi. QJ Exp Psychol (1981) 33B: 109-12. Pule: 10.1080 / 14640748108400816

CrossRef Full Text | Scholar Google

39. Adams CD, Dickinson A. Avanoa ma masaniga: fesuiaiga i faʻatalatalanoaga i le taimi o aʻoaʻoga a meafaigaluega. I: Spear NE, Miller RR, faatonu. Faʻamatalaga Faʻamatalaga i Meaola: Faʻamaumauga Faʻamanatu. Hillsdale, NJ: Erlbaum (1981). i. 143-65.

Scholar Google

40. Adams CD. Eseesega i le lagona o meafaigaluega e tali atu i le faʻamalosia o le faʻamalosia. QJ Exp Psychol (1982) 34B: 77-98. Pule: 10.1080 / 14640748208400878

CrossRef Full Text | Scholar Google

41. Dickinson A, Nicholas DJ. E le talafeagai le aʻoaʻoina o aʻoga i le taimi o le faʻatulagaina o meafaigaluega: o le matafaioi o le ave-faʻamalosi ma le tali-fesoʻotaʻiga vavalalata. QJ Exp Psychol (1983) 35B: 249-63. Pule: 10.1080 / 14640748308400909

CrossRef Full Text | Scholar Google

42. Dickinson A, Nicholas DJ, Adams CD. O aʻafiaga o le faʻaaogaina o meafaigaluega i luga o le faʻafitauli i le faʻamalosia o le faʻamalosia. QJ Exp Psychol (1983) 35B: 35-51. Pule: 10.1080 / 14640748308400912

CrossRef Full Text | Scholar Google

43. Corbit LH, Balleine BW. O le matafaioi o le hippocampus i le mea faigaluega. J Neurosci (2000) 20(11): 4233-9.

PubMed Abstract | Scholar Google

44. Yin HH, Ostlund SB, Knowlton BJ, Balleine BW. O le matafaioi o le faʻasalaga faʻasalalau i le faʻamalosiina o mea faigaluega. Eur J Neurosci (2005) 22:513–23. doi:10.1111/j.1460-9568.2005.04218.x

CrossRef Full Text | Scholar Google

45. Yin HH, Knowlton BJ, Balleine BW. O faʻasologa o faʻasalalauga e puipuia ai le tulaga o le faʻamoemoe ae faʻalavelaveina le faia o masaniga i aʻoaʻoga faʻaalia. Eur J Neurosci (2004) 19:181–9. doi:10.1111/j.1460-9568.2004.03095.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

46. Quinn JJ, Pittenger C, Lee AS, Pierson JL, Taylor JR. O masaniga faʻalagolago i le malosi o le Striatum e le mafuatiaina i le faʻateleina ma faʻaitiitia i le faʻamalosia o le taua i fualaau. Eur J Neurosci (2013) 37: 1012-21. doi: 10.1111 / ejn.12106

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

47. Yin HH. Mai gaioiga i masaniga: neuroadaptations e taʻitaʻia ai le faʻalagolago. Suavai Suavai Ola (2008) 31(4): 340-4.

PubMed Abstract | Scholar Google

48. Belin D, Jonkman S, Dickinson A, Robbins TW, Everitt BJ. Faiaʻoga tutusa ma fefaʻasoaaʻi i totonu o gaiolia basal: talafeagai mo le malamalama i mea ua fai ma vaisu. Behav Brain Res (2009) 199(1):89–102. doi:10.1016/j.bbr.2008.09.027

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

49. Schwabe L, Dickinson A, Wolf OT. Manatua, masani, ma le tagofia o fualaau faasaina: o se psychoneuroendocrinological perspective. Exp Clin Psychopharmacol (2011) 19(1):53–63. doi:10.1037/a0022212

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

50. Hogarth L, Balleine BW, Corbit LH, Killcross S. Polokalama aʻoaʻoga faʻavae e faʻavaeina ai le suiga mai le faʻaaogaina o fualaau faasaina e fai ma vaisu. Ann NY Acad Sci (2013) 1282(1):12–24. doi:10.1111/j.1749-6632.2012.06768.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

51. Murray JE, Belin D, Everitt BJ. Faaluaina le vavaeeseina o le puleaina ma le puleaina lautele o le puleaina o le mauaina ma le faatinoina o le koko. Neuropsychopharmacology (2012) 37(11):2456–66. doi:10.1038/npp.2012.104

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

52. Clemens KJ, Castino MR, Cornish JL, Goodchild AK, Holmes NM. O mea e le faʻaleagaina ma le faʻaogaina o mea masani o loʻo faʻavaeina i rato ma le faʻaogaina o le nicotine. Neuropsychopharmacology (2014) 39: 2584-93. doi: 10.1038 / npp.2014.111

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

53. Corbit LH, Nie H, Janak PH. O le tali atu i le fale mo le ava malosi e faʻalagolago lava i le AMPA ma le D2 faʻamaumauga o loʻo talia i totonu o le telefoni. Front Behav Neurosci (2014) 8: 301. doi: 10.3389 / fnbeh.2014.00301

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

54. Schoenbaum G, Setlow B. Cocaine e faia ai amioga e le mautonu i taunuuga ae le o le faʻaumatia: o aʻafiaga mo le suia o le orbitofrontal-amygdalar function. Cereb Cortex (2005) 15(8):1162–9. doi:10.1093/cercor/bhh216

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

55. Nelson A, Killcross S. Faʻaleleia Amphetamine faʻaleleia le faʻavaeina o amioga. J Neurosci (2006) 26(14):3805–12. doi:10.1523/JNEUROSCI.4305-05.2006

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

56. Nordquist RE, Voorn P, De Mooij-van Malsen JG, Joosten RNJMA, Pennartz CMA, Vanderschuren LJMJ. Faʻateleina le faʻamalosia o le faʻamalosia ma le faʻateleina o faʻavaega masani ina ua maeʻa togafitiga o amphetamine. Eur Neuropsychopharmacol (2007) 17(8):532–40. doi:10.1016/j.euroneuro.2006.12.005

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

57. LeBlanc KH, Maidment NT, Ostlund SB. O le faʻaleleia o le koko o le koko e faʻaleleia ai le faʻaalia o le faaosofiaga o faaosofiaga ma faʻaosofia ai le pulea lelei masani o tama. PLoS se tasi (2013) 8: e61355. doi: 10.1371 / journal.pone.0061355

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

58. Nelson AJ, Killcross S. Faʻaauau le faʻaleleia o gaioiga pe a mavae le faʻaalia o le amphetamine e faʻafetaia e le D1, ae faʻaleleia e le D2, tagata faʻalogo. Neurosci i luma (2013) 7: 76. Pule: 10.3389 / fnins.2013.00076

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

59. Corbit LH, Chieng BC, Balleine BW. Aafiaga o le faʻaalia pea o le cocaine i aʻoaʻoga masani ma le fesuiaiga e N-acetylcysteine. Neuropsychopharmacology (2014) 39(8):1893–901. doi:10.1038/npp.2014.37

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

60. Miles FJ, Everitt BJ, Dickinson A. Cocaine tautala e saili e tamaini: gaioiga poʻo se masani? Behav Neurosci (2003) 117(5):927–38. doi:10.1037/0735-7044.117.5.927

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

61. Mangieri RA, Cofresí RU, Gonzales RA. Ethanol o loʻo sailia e Long Long Evans e le masani ona avea ma amioga e taʻutaʻu sini. PLoS se tasi (2012) 7: e42886. doi: 10.1371 / journal.pone.0042886

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

62. Sjoerds Z, De Wit S, Van Den Brink W, Robbins TW, Beekman ATF, Penninx BWJH, et al. Faʻamatalaga faʻapitoa ma faʻamaonia mo le faʻaaloalo i luga o aʻoaʻoga masani ile tagata e inu i le ava malosi. Soifua Maloloina (2013) 3(12): e337. Pule: 10.1038 / tp.2013.107

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

63. Packard MG, McGaugh JL. O le Quinpirole ma le d-amphetamine o le faʻatulagaga o le faʻasalalauga e faʻaleleia atili ai le manatuaina o le vaʻaia ma le faʻamaonia o faʻasalaga i totonu o se paso vai. Psychobiology (1994) 22(1): 54-60.

Scholar Google

64. Matthews DB, Ilgen M, White AM, Best PJ. O le pulega aano o le ethanol e faʻaleagaina ai le faʻavasegaina o nofoaga faʻapitoa aʻo fesoasoani i faʻataʻitaʻiga faʻasalalau i tama. Neurobiol Aoao le Mem (1999) 72(3):169–79. doi:10.1006/nlme.1998.3900

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

65. Bohbot VD, Balso D, Conrad K, Konishi K, Leyton M. Caudate o taʻiala taʻutaʻua e faʻalagolago i luga o nucleus e fesoʻotaʻi ma le faʻaaogaina o fualaau o mea ua fai ma vaisu. Hippocampus (2013) 23(11):973–84. doi:10.1002/hipo.22187

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

66. Poldrack RA, Packard MG. Tauvaga i le tele o faigamalo: faʻaliliuga faʻamaoniga mai suʻesuʻega o le faiai o manu ma tagata. Neuropsychologia (2003) 41(3):245–51. doi:10.1016/S0028-3932(02)00157-4

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

67. Matthews DB, Best PJ. O faʻamaʻi / faʻasalaga faʻamalosi e faafaigofieina ai le aoaoina o se tali tali atu. Psychon Bull Rev (1995) 2(1):113–6. doi:10.3758/BF03214415

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

68. Schroeder JP, Wingard JC, Packard MG. Faʻaauau le faʻaaogaina o aʻoaʻoga o le hippocampus e faʻaalia ai le vavalalata i le va o mamanu. Hippocampus (2002) 12(2):280–4. doi:10.1002/hipo.10024

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

69. Matthews DB, Simson PE, Best PJ. O le aano o le ethanol e faʻaleagaina ai le fanua faʻapitoa ae le o se faʻamalosi / tali i le rat. Alcohol Clin Exp Res (1995) 19(4):902–9. doi:10.1111/j.1530-0277.1995.tb00965.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

70. White AM, Elek TM, Beltz TL, Best PJ. E sili atu ona maaleale le faʻatinoina o le taʻaloga i le ethanol nai lo le faʻatonuina o le faʻatinoga e tusa lava po o le a le latalata atu. Alcohol Clin Exp Res (1998) 22(9):2102–7. doi:10.1111/j.1530-0277.1998.tb05922.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

71. Matthews DB, Morrow AL, Tokunaga S, McDaniel JR. O le puleaina o le ethanol ma le allopregnanolone mataʻituina ai le faʻaogaina o le fanua i le galuega o le vai i Morris. Alcohol Clin Exp Res (2002) 26(11):1747–51. doi:10.1111/j.1530-0277.2002.tb02479.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

72. Berry RB, Matthews DB. O le puleaina o le ethanol pulega e faʻaleagaina le mafaufau i fanua i C57BL / 6J souris. ava (2004) 32(1):9–18. doi:10.1016/j.alcohol.2003.09.005

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

73. Silvers JM, Tokunaga S, Berry RB, White AM, Matthews DB. Faʻafitauli i aʻoaʻoga faʻapitoa ma le manatuaina: ethanol, allopregnanolone, ma le hippocampus. Brain Res Rev (2003) 43(3):275–84. doi:10.1016/j.brainresrev.2003.09.002

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

74. Badanich KA, Becker HC, Woodward JJ. O aʻafiaga o faʻalauiloa masani o le ethanol i luga o le poʻo poʻo le faʻataʻitaʻiga ma le mafaufau ile amio i totonu o le maunu. Behav Neurosci (2011) 125(6):879–91. doi:10.1037/a0025922

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

75. Coleman LG Jr, He J, Lee J, Styner M, Crews FT. Aʻo laʻititi e inu pia le suia o le tino o le neurotransmitter o le tagata matua, amio, mafaufau o le atunuʻu, ma le neurochemistry i mice. Alcohol Clin Exp Res (2011) 35(4):671–88. doi:10.1111/j.1530-0277.2010.01385.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

76. Kuzmin A, Liljequist S, Meis J, Chefer V, Shippenberg T, Bakalkin G. Faʻataʻotoina le mamafa o le ethanol o mea e le afaina ai le gaioiga o le mafaufau i totonu o laumei Wistar. Addict Biol (2012) 17(1):132–40. doi:10.1111/j.1369-1600.2010.00224.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

77. Coleman LG, Liu W, Oguz I, Styner M, Crews FT. O le tamaititi e faʻamalosia le ethanol togafitiga e suia ai le tagata matua faiʻai i le faʻalapotopotoga, volumetric extracellular matrix protein ma le fetuunaiga o amioga. Pharmacol Biochem Behav (2014) 116: 142-51. doi: 10.1016 / j.pbb.2013.11.021

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

78. Matthews DB, Silvers JR. Le faʻaaogaina o le pulega o le ethanol ma se meafaigaluega e suʻesuʻe ai le tele o polokalama faʻaagaga. Neurobiol Aoao le Mem (2004) 82(3):299–308. doi:10.1016/j.nlm.2004.06.007

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

79. Broening HW, Morford LL, Inman-Wood SL, Fukumura M, Vorhees CV. 3, 4-methylenedioxymethamphetamine (ecstasy) faʻaaogaina aʻoaʻoga ma mafaufauga faaletonu e faʻalagolago i le matua o tausaga e faʻaalia i le vave amataina. J Neurosci (2001) 21(9): 3228-35.

PubMed Abstract | Scholar Google

80. Williams MT, Morford LL, Wood SL, Wallace TL, Fukumura M, Broening HW, et al. O le togafitiga o le d-methamphetamine togafitia e faʻapitoa ai le faʻaleagaina o le vaʻaia o le vaʻaia i luga o le fuataga o loʻo i totonu o le masini vai o Morris ae faʻasaʻo le manatua o galuega. Synapse (2003) 48(3):138–48. doi:10.1002/syn.10159

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

81. Vorhees CV, Reed TM, Skelton MR, Williams MT. Faʻaaliga i le 3, 4-methylenedioxymethamphetamine (MDMA) i aso ua maeʻa ona fai 11-20 e faʻaaogaina ai le faʻaaogaina ae le o le faʻaaogaina o paʻu o le mafaufau i le masini vai o Morris i kio: o le faʻaaogaina o aʻoaʻoga muamua. Int J Dev Neurosci (2004) 22(5):247–59. doi:10.1016/j.ijdevneu.2004.06.003

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

82. Cohen MA, Skelton MR, Schaefer TL, Gudelsky GA, Vorhees CV, Williams MT. O le aʻoaʻoina ma le mafaufau pe a uma ona faʻaalia le pepe ile 3, 4-methylenedioxymethamphetamine (ecstasy) ile kio: fegalegaleaiga ma le faʻaalia i le matua. Synapse (2005) 57(3):148–59. doi:10.1002/syn.20166

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

83. Skelton MR, Williams MT, Vorhees CV. Togafitiga ma MDMA mai le P11-20 e faʻalavelave ai aʻoaʻoga faʻapitoa ma aʻoaʻoga i totonu o tamaʻi tama ae na o avanoa faʻapitoa i tamavae matutua. Psychopharmacology (2006) 189(3):307–18. doi:10.1007/s00213-006-0563-4

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

84. Ma MX, Chen YM, He J, Zeng T, Wang JH. Aafiaga o le morphine ma lona toso i luga o le Igoa o le faʻaaogaina o le vaʻalele o le I-maze i le maunu. Neuroscience (2007) 147(4):1059–65. doi:10.1016/j.neuroscience.2007.05.020

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

85. Belcher AM, Feinstein EM, O'Dell SJ, Marshall JF. Methamphetamine aʻafiaga i le manatuaina o le faʻafeiloaiga: faʻatusatusaga o le alualu i luma ma le tasi aso o le puleaina o le suʻega. Neuropsychopharmacology (2008) 33(6):1453–63. doi:10.1038/sj.npp.1301510

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

86. Tramullas M, Martínez-Cué C, Hurlé MA. Faʻataʻitaʻiina le puleaina o le heroin i maso e fai ai tulafono-tulafono faatonutonu o aʻafiaga e aʻafia ai apoptosis ma le faʻaleagaina aʻoaʻoga faʻapitoa ma le mafaufau. Neuropharmacology (2008) 54(4):640–52. doi:10.1016/j.neuropharm.2007.11.018

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

87. North A, Swant J, Salvatore MF, Gamble-George J, Prins P, Butler B, et al. O le faʻataʻitaʻiga o le methamphetamine taimi e maua ai se tolopoina, o se mea e le tumau le mafaufau. Synapse (2013) 67(5):245–57. doi:10.1002/syn.21635

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

88. Fole A, Martin M, Morales L, Del Olmo N. Aafiaga o togafitiga masani i le taimi o le talavou i le Lewis ma Fischer-344 kioti: tala o le faʻaleagaina o le faʻaleagaina ma suiga i le faʻamalosia o le paʻitaga i le matua. Neurobiol Aoao le Mem (2015) 123: 179-86. doi: 10.1016 / j.nlm.2015.06.001

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

89. Zhou M, Luo P, Lu Y, Li CJ, Wang DS, Lu Q, et al. O le le atoatoa o le HCN1 ma le HCN2 i le hippocampal CA1 e faaleagaina ai le avanoa faʻapitoa ma le manatuaina i kulumu ma le ola masani o le morphine. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry (2015) 56: 207-14. doi: 10.1016 / j.pnpbp.2014.09.010

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

90. Kathirvelu B, Colombo PJ. Aafiaga o faʻamatalaga a le CREB i le telefoni feaveaʻi: faʻaleleia mafaufauga ma faʻamaoniga mo fefaʻatauaʻiga ma fegalegaleaiga faʻatasi ma le hippocampus. Hippocampus (2013) 23(11):1066–74. doi:10.1002/hipo.22188

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

91. Baudonnat M, Guillou JL, Husson M, Vandesquille M, Corio M, Décorte L, et al. Faʻalavelave faʻaleagaina o le faʻamaʻiina o fualaau faʻasaina i luga o le fanua faʻapitoa ae le o le faʻataʻitaʻiina: o aʻafiaga o le protein protein kinase A / cAMP tali tali-o loʻo fusia le alalatini. J Neurosci (2011) 31:16517–28. doi:10.1523/JNEUROSCI.1787-11.2011

CrossRef Full Text | Scholar Google

92. Packard MG, Wingard JC. Amygdala ma le "lagona" faʻavae o le fesoʻotaʻiga vavalalata o le tele o polokalama faʻamanatu. Neurobiol Aoao le Mem (2004) 82(3):243–52. doi:10.1016/j.nlm.2004.06.008

CrossRef Full Text | Scholar Google

93. Elliott AE, Packard MG. Intra-amygdala mediogenic drug infusion aʻo leʻi toe maua mai ni feeseeseaiga i le faʻaaogaina o le mafaufau masani. Neurobiol Aoao le Mem (2008) 90(4):616–23. doi:10.1016/j.nlm.2008.06.012

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

94. Wingard JC, Packard MG. O le amygdala ma le faʻalagona lagona o le tauvaga i le va o le mafaufau ma le mafaufau masani. Behav Brain Res (2008) 193(1):126–31. doi:10.1016/j.bbr.2008.05.002

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

95. Packard MG, Gabriele A. Faʻasalalauga faʻapitoa mo vailaʻau faʻasaina e ese le aʻafiaga o le mafaufau ma le mausa: manatuaga o le amygdala. Neuroscience (2009) 164(2):457–62. doi:10.1016/j.neuroscience.2009.07.054

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

96. Leong KC, Goodman J, Packard MG. Buspirone poloka le faʻaleleia atili o le fualaau faasaina o le RS 79948-197 i le faʻamalosia o le mafaufau mama. Behav Brain Res (2012) 234(2):299–302. doi:10.1016/j.bbr.2012.07.009

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

97. Goodman J, Leong KC, Packard MG. Faʻaleleia Glucocorticoid o le faʻataʻitaʻiga o le mafaufau e masani ona faʻatuatuaina e manaʻomia ai le faʻatonuina o gaoioiga e leai. Neuroscience (2015) 311: 1-8. doi: 10.1016 / j.neuroscience.2015.10.014

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

98. Kim JJ, Lee HJ, Han JS, Packard MG. Amygdala e taua tele mo le faʻamalosia o le faʻaogaina o le hippocampal umi o le vaʻaia ma le aʻoaʻoina. J Neurosci (2001) 21(14): 5222-8.

PubMed Abstract | Scholar Google

99. Schwabe L, Dalm S, Schächinger H, Oitzl MS. Faʻasalaga taimi faʻapitoa e faʻafaigofie ai le faʻaogaina o faʻataʻitaʻiga faʻapitoa ma faʻamalosi-tali-tali i mumumu ma tagata. Neurobiol Aoao le Mem (2008) 90(3):495–503. doi:10.1016/j.nlm.2008.07.015

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

100. Leong KC, Packard MG. O le faʻaalia i le manogi o le manogi e aʻafia ai le faʻaaogaina o le tele o auala e manatuaina ai: o le matafaioi a le amygdala. Neurobiol Aoao le Mem (2014) 109: 56-61. doi: 10.1016 / j.nlm.2013.11.015

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

101. Taylor SB, Anglin JM, Paode PR, Riggert AG, Olive MF, Conrad CD. O le atuatuvalega taimi e mafai ona faafaigofieina ai le faafaigaluegaina o mea masani-ma mea e aafia ai le neurocircuit e ala i le toe fetuutuunai o le striatum. Neuroscience (2014) 280: 231-42. doi: 10.1016 / j.neuroscience.2014.09.029

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

102. Leong KC, Goodman J, Packard MG. O le toe faʻaleleia o toleniga i le fefe i mea faʻaleleia e faʻaleleia ai le faʻamalosia o mafaufauga ma faʻafefe i le faʻaaogaina o le aʻoaʻoga faʻalagolago i le faʻatonuina o le siʻosiʻomaga. Behav Brain Res (2015) 291: 195-200. Pule: 10.1016 / j.bbr.2015.05.022

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

103. Polokalame TE, Leong KC, Goodman J, Maren S, Packard MG. O le faʻaleleia atili o le mafaufau e faalagolago i le mafaufau e ala i le fefefe faʻafefe o loʻo faʻasalalau e le peta-adrenergic receptors i le amygdala mataʻutia. Neurobiology of Stress (i le lomitusi). Pule: 10.1016 / j.ynstr.2016.02.004

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

104. Schwabe L, Oitzl MS, Philippsen C, Richter S, Bohringer A, Wippich W, et al. O le faʻamalosi e faʻaaogaina ai le faʻaaogaina o faʻataʻitaʻiga faʻapitoa ma faʻaosofia le tali atu i tagata. Aoao le Mem (2007) 14(1–2):109–16. doi:10.1101/lm.435807

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

105. Schwabe L, Schächinger H, de Kloet ER, Oitzl MS. Corticosteroids e faʻaaogaina e fai ma fesuiaiga i le va o mamanu. J Cogn Neurosci (2010) 22(7):1362–72. doi:10.1162/jocn.2009.21278

CrossRef Full Text | Scholar Google

106. Schwabe L, Tegenthoff M, Höffken O, Wolf OT. O le kulupu o le glucocorticoid ma le noradrenergic e suia ai amioga faʻavae mai le sini-taʻitaʻia i le pulea masani. J Neurosci (2010) 30(24):8190–6. doi:10.1523/JNEUROSCI.0734-10.2010

CrossRef Full Text | Scholar Google

107. Schwabe L, Tegenthoff M, Höffken O, Wolf OT. Mineralocorticoid receptor blockade e puipuia ai le faʻaogaina o le tele o mafaufauga i totonu ole mafaufau ole tagata. Biol Psychiatry (2013) 74(11):801–8. doi:10.1016/j.biopsych.2013.06.001

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

108. Schwabe L, Wolf OT. O le faʻamalosi e faʻaosooso ai amio masani i tagata. J Neurosci (2009) 29(22):7191–8. doi:10.1523/JNEUROSCI.0979-09.2009

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

109. Schwabe L, Wolf OT. Faʻafesoʻotaʻi le faʻalauteleina o le faʻamalosi o le lomitusi i le maeʻa ai o aʻoaʻoga faʻapitoa e aʻoaʻoina ai amioga e sili atu nai lo le faʻatinoina o sini Psychoneuroendocrinology (2010) 35(7):977–86. doi:10.1016/j.psyneuen.2009.12.010

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

110. Guenzel FM, Wolf OT, Schwabe L. Glucocorticoids e faʻateleina le faʻaleleia-faʻafeiloaʻiga o mafaufauga i tagata. Psychoneuroendocrinology (2014) 45: 21-30. Pule: 10.1016 / j.psyneuen.2014.02.015

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

111. Higgins RL, Marlatt GA. Fefe i le iloiloga a le tagata lava ia e fai ma faʻamaoniga o le taumafa ava malosi i tama tane feinu. J Abnorm Psychol (1975) 84(6):644–51. doi:10.1037/0021-843X.84.6.644

CrossRef Full Text | Scholar Google

112. Marlatt GA, Gordon JR. Fuafuaga o toe faʻafoʻi: faʻafitauli mo le tausiga o le amio suia. I: Davidson PO, Davidson SM, faatonu. Faʻafomaʻi Faʻapitoa: Suiga o le Ola. New York: Brunne / Mazel (1980). i. 410-52.

Scholar Google

113. Newcomb MD, Bentler PM. Le aʻafiaga o le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma le lagolago lautele i faafitauli o le autalavou matutua: suʻesuʻega umi. J Abnorm Psychol (1988) 97:64–75. doi:10.1037/0021-843X.97.1.64

CrossRef Full Text | Scholar Google

114. Wallace BC. Fuafuaga o mafaufauga ma le siosiomaga o le toe faʻafoʻi i le ulaina o le ulaula. J Faʻasologa o le Faasaunoa (1989) 6(2):95–106. doi:10.1016/0740-5472(89)90047-0

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

115. Kaplan HB, Johnson RJ. Sootaga i le va o tulaga e aafia ai le faʻatagaina o fualaau faasaina faʻamaonia ma le faʻalauteleina o le faʻaaogaina o fualaau faasaina: aʻafiaga faʻaleagaina o le itupa ma tupulaga talavou. I totonu: Glantz M, Pickens R, faatonu. Faʻaleagaina o le faʻaaogaina o fualaau faasaina. Washington, DC: American Psychological Association (1992). i. 200-358.

Scholar Google

116. Harrison PA, Fulkerson JA, Beebe TJ. Faʻaaogaina tele o mea faʻaleagaina i le faʻaleagaina o le tino ma feusuaiga. Faʻasalaga o le Tamaititi (1997) 21:529–39. doi:10.1016/S0145-2134(97)00013-6

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

117. Chilcoat HD, Breslau N. Faʻafitauli faʻamaʻaloga faʻamaʻi ma vailaʻau faʻasaina: faʻataʻitaʻiga o auala alafua. Arch Gen Psychiatry (1998) 55(10):913–7. doi:10.1001/archpsyc.55.10.913

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

118. Piazza PV, Le Moal M. Le matafaioi o le atuatuvale i fualaau faasaina-pulea. Trends Pharmacol Sci (1998) 19(2):67–74. doi:10.1016/S0165-6147(97)01115-2

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

119. Goodman J, Leong KC, Packard MG. Faʻasologa o lagona o le tele o mea e manatuaina ai: o aʻafiaga mo le neurobiology o le faʻafitauli o le faʻafitauli o le post-traumatic. Rev Neurosci (2012) 23(5–6):627–43. doi:10.1515/revneuro-2012-0049

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

120. Sinha R, Lacadie C, Skudlarski P, Fulbright RK, Rounsaville BJ, Kosten TR, et al. Gaioiga Neural e fesootaʻi ma le manaʻoga o le cocaine e faʻalavelave mamafa: o le faʻatinoina o suʻesuʻega faʻasolosolo mata. Psychopharmacology (2005) 183(2):171–80. doi:10.1007/s00213-005-0147-8

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

121. Avena NM, Rada P, Hoebel BG. Molimau mo le tagofia o le suka: amioga ma le neurochemical effects o le faʻafefeteina, sili atu meaʻai suka. Neurosci Biobehav Rev (2008) 32(1):20–39. doi:10.1016/j.neubiorev.2007.04.019

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

122. Gearhardt AN, Corbin WR, Brownell KD. Taumafa o mea taumafa: o se suʻega o taʻiala mo le faʻalagolago. J Addict Med (2009) 3(1):1–7. doi:10.1097/ADM.0b013e318193c993

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

123. Smith DG, Robbins TW. O le neurobiological underpinnings of the obesity and binge eating: o se faʻamatalaga mo le faʻaaogaina o le vaisu o meaai. Biol Psychiatry (2013) 73(9):804–10. doi:10.1016/j.biopsych.2012.08.026

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

124. de Jong JW, Meijboom KE, Vanderschuren LJ, Adan RA. O le faʻaitiitia o le puleaina o mea taumafa i totonu o puaa e fesoʻotaʻi ma amioga masani ma le toe faʻaleleia o tulaga maʻaleʻale: eseesega o tagata taitoatasi. PLoS se tasi (2013) 8(9): e74645. doi: 10.1371 / journal.pone.0074645

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

125. Tulu TM, Jayaweera HK, Balleine BW, Corbit LH. O le pei o Binge pei o se meaʻai palatele e faʻateleina ai le pulea lelei o le amio ma e faalagolago i le faʻatoagaina o le telefoni. J Neurosci (2014) 34(14):5012–22. doi:10.1523/JNEUROSCI.3707-13.2014

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

126. Hargrave SL, Davidson TL, Zheng W, Kinzig KP. O meaʻai i sisifo e faʻalavelaveina ai le vaʻaia o le toto ma suia ai fuataga faʻapitoa i tamaʻi. Behav Neurosci (2016) 130(1):123–35. doi:10.1037/bne0000110

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

127. Smith KL, Hummer TA, Hulvershorn LA. Faʻafeiloaʻiga o ata vitio ma lona sootaga i le faʻaaogaina o vailaʻau. Curr Addict Rep (2015) 2(4):302–9. doi:10.1007/s40429-015-0075-6

CrossRef Full Text | Scholar Google

128. Weinstein AM. Taumafa i le komepiuta ma le vitio - o se faʻatusatusaga i le va o tagata taʻaloga ma tagata e le o taʻaloga. Am J Drug Alcohol Abuse (2010) 36(5):268–76. doi:10.3109/00952990.2010.491879

CrossRef Full Text | Scholar Google

129. Kätsyri J, Hari R, Ravaja N, Nummenmaa L. O le itu tetee: mataupu maualuga le tali atu i le manumalo i se tagata e tetee i le komipiuta aʻo taaalo i taaloga vitio. Cereb Cortex (2013) 23(12):2829–39. doi:10.1093/cercor/bhs259

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

130. Kätsyri J, Hari R, Ravaja N, Nummenmaa L. E na o le matamata i le taaloga e le lava: tali a le fMRI tali atu i manuia ma toilalo i se taaloga vitio i le taimi o le taʻavale ma le taʻavale. Laua Neurosci i luma (2013) 7: 278. doi: 10.3389 / fnhum.2013.00278

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

131. Erickson KI, Boot WR, Basak C, Neider MB, Prakash RS, Voss MW, et al. O le tele o vaega e vaʻai i le maualuga o le mauaina o tomai i taaloga vitio. Cereb Cortex (2010) 20: 2522-30. Pule: 10.1093 / cercor / bhp293

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

132. West GL, Drisdelle BL, Konishi K, Jackson J, Jolicoeur P, Bohbot VD. O faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga taaloga taʻaloga vitio e fesoʻotaʻi ma taʻiala faʻaletausaga o taʻutinoga taʻutaʻua. Proc R Soc B (2015) 282(1808). Pule: 10.1098 / rspb.2014.2952

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

133. Liu S, Schad DJ, Kuschpel MS, Rapp MA, Heinz A. Musika ma ata vitio i taimi o malologa: aafiaga o le masani ai ma le faia o faaiuga fuafuaina. Pepa na tuuina atu i le 45th Annual Meeting a le Sosaiete mo Neuroscience. Chicago, IL: Sosaiete mo Neuroscience (2015).

Scholar Google

134. de Fonseca FR, Carrera MRA, Navarro M, Koob GF, Weiss F. Faʻatoagaina o le corticotropin-le faʻatagaina o le vaega i le tino i le taimi o le faʻamavaeina o le cannabinoid. saienisi (1997) 276(5321):2050–4. doi:10.1126/science.276.5321.2050

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

135. Cornelius JR, Chung T, Martin C, Wood DS, Clark DB. O le taofiofia o le cannabis e taatele i le tupulaga talavou e togafitia togafitiga e iai le faʻalagolago i le cannabis ma le tele o le atuatuvale, ma e fesoʻotaʻi ma le vave toe foʻi i le faʻalagolago. Addict Behav (2008) 33(11):1500–5. doi:10.1016/j.addbeh.2008.02.001

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

136. Greene MC, Kelly JF. O le taofiofia o le vavae ese o le vine ma lona aʻafiaga i le tali atu o tamaiti ma taunuʻuga: se suesuega o le 12-masina. J Addict Med (2014) 8: 359-67. Pule: 10.1097 / ADM.0000000000000064

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

137. Wagner FA, Anthony JC. Mai le faaaogaina muamua o fualaau faasaina i le puipuia o fualaau faasaina; atinaʻe o aʻafiaga mo le faʻalagolago i mariuana, cocaine, ma le ava malosi. Neuropsychopharmacology (2002) 26:479–88. doi:10.1016/S0893-133X(01)00367-0

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

138. Goodman J, Packard MG. Le faʻamalosiaga o cannabinoids i luga o le aʻoaʻoina ma le manatuaina o faʻataʻitaʻiga o le taʻavale. Neurobiol Aoao le Mem (2015) 125: 1-14. doi: 10.1016 / j.nlm.2015.06.008

CrossRef Full Text | Scholar Google

139. Rueda-Orozco PE, Soria-Gomez E, Montes-Rodriguez CJ, Martínez-Vargas M, Galicia O, Navarro L, et al. O se gaioiga aoga o endocannabinoids i le filifilia o se taʻiala o le taʻavale e ala i manoa. Psychopharmacology (2008) 198(4):565–76. doi:10.1007/s00213-007-0911-z

CrossRef Full Text | Scholar Google

140. Goodman J, Packard MG. Faʻasalalauga faʻapitoa ma faʻataunuʻuina o le iniseti o le receptor cannabinoid WIN 55,212-2 faʻamalosia le faʻamautuina o le manatuaina o faʻamalosi-tali. Neuroscience (2014) 274: 128-37. doi: 10.1016 / j.neuroscience.2014.05.007

CrossRef Full Text | Scholar Google

141. Nazzaro C, Greco B, Cerovic M, Baxter P, Rubino T, Trusel M, et al. O le faʻaogaina o laina eletise a le SK e laveaʻiina ai palasitisi ma le pulea lelei o masaniga i le toleniga cannabinoid. Nat Neurosci (2012) 15: 284-93. doi: 10.1038 / nn.3022

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

142. Ames SL, Grenard JL, Stacy AW, Xiao L, He Q, Wong SW, et al. Faʻataʻitaʻiga faʻatinoina o mafutaga male mariuana i totonu o le taimi o faʻatinoga i se suʻega faʻapitoa faʻatasi (IAT). Behav Brain Res (2013) 256: 494-502. Pule: 10.1016 / j.bbr.2013.09.013

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

143. Redish AD, Jensen S, Johnson A. O se faʻalapotopotoga tuʻufaʻatasi mo le tagofia o mea ua fai ma vaisu: faʻafitauli i le faiga o filifiliga. Behav Brain Sci (2008) 31(04):415–37. doi:10.1017/S0140525X0800472X

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

144. Brevers D, Bechara A, Cleeremans A, Noël X. Iowa Gambling Task (IGT): luasefulu tausaga talu mai - maʻi faʻaletupe ma le IGT. Lotoifale i luma (2013) 4: 665. Pule: 10.3389 / fpsyg.2013.00665

CrossRef Full Text | Scholar Google

145. Koob GF, Le Moal M. Neurobiological mechanisms mo faiga faʻavae faaosofia i le tagofia o vaisu. Philos Trans R Soc B Biol Sci (2008) 363(1507):3113–23. doi:10.1098/rstb.2008.0094

CrossRef Full Text | Scholar Google

146. Hyman SE, Malenka RC, Nestler EJ. Faʻaaogaina o mea e fai ma vaisu: o le matafaioi o aʻoaʻoga ma le manatua. Annu Rev Neurosci (2006) 29: 565-98. Pule: 10.1146 / annurev.neuro.29.051605.113009

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

147. Goodman J, Packard M. O le manatuaina o le polokalama e faʻaaogaina i le taimi o le mauaina e fuafua ai le aoga o eseesega faʻasalaga eseese. Front Behav Neurosci (2015) 9: 314. doi: 10.3389 / fnbeh.2015.00314

CrossRef Full Text | Scholar Google

148. Palencia CA, Ragozzino ME. Le saofaga a le NMDA i latou i totonu o le aoga telefoni i aʻoaʻoga faʻafefe. Behav Neurosci (2005) 119(4):953–60. doi:10.1037/0735-7044.119.4.953

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

149. Rueda-Orozco PE, Montes-Rodriguez CJ, Soria-Gomez E, Mendez-Díaz M, Prospéro-García O. O le le atoatoa o gaoioiga o le endocannabinoids i totonu o le malo tele e faaitiitia ai le mutaaga o le amio i se galuega manatua o taualumaga i tama. Neuropharmacology (2008) 55(1):55–62. doi:10.1016/j.neuropharm.2008.04.013

CrossRef Full Text | Scholar Google

 

Moli: manatua, vaisu fualaau, hippocampus, striatum, amygdala, popolega, popolega

Fuaiupu: Goodman J ma Packard MG (2016) Pūmaʻa Faʻatau ma le Brain Addicted. I luma. Fomaʻi 7: 24. Tui: 10.3389 / fpsyt.2016.00024

Na maua: 01 Tesema 2015; Talia: 11 Fepuari 2016;
Lomia: 25 Fepuari 2016

Faatonutonu e:

Vincent David, National Center for Scientific Research (CNRS), Farani

Toe iloiloina e:

Jacques Micheau, Iunivesite o Bordeaux 1, Farani
Roberto Ciccocioppo, Iunivesite o Camerino, Italia

Copyright: © 2016 Goodman ma Packard. O se faʻasalalauga avanoa lea e tufatufa atu i lalo o tuutuuga o le Laisene Creative Commons (CC BY). O le faʻaaogaina, tufatufa poʻo le toe gaosia i isi fonotaga e faatagaina, pe'ā tuʻuina atu le uluaʻi tusitala poʻo le laiseneina ma o le uluaʻi lomiga i totonu o lenei tusi o tala o loʻo taʻua, e tusa ai ma aʻoaʻoga faʻapitoa taliaina. Leai se faʻaaogaina, tufatufa poʻo le toe gaosia e faʻatagaina lea e le tausisia nei tuutuuga.

* Faauuga: Mark G. Packard, [imeli puipuia]