Neuroimaging mo le tagofia o fualaau faasaina ma amioga e faʻatatau (2012)

Rev Neurosci. 2011; 22 (6): 609-24. Epub 2011 Nov 25.
 

puna

Department Medical, Brookhaven National Laboratory, 30 Bell Ave., Bldg. 490, Upton, NY 11973-5000, ISA.

lē faʻatino

I lenei iloiloga, tatou te faamamafa atu ai le matafaioi o auala e faʻaogaina ai le suʻeina o le tino i le suʻesuʻeina o lagona ma le mafaufau-amioga o le faʻaleagaina o mea ua fai ma vaisu e ala i le taulai atu i luga o mea e faʻaaogaina ai le neural. O le gaioiga o le tagofiaina o fualaau faasaina e mafai ona faʻaalia i se faʻaauau faifai pea o mea faʻaleagaga e aofia ai vailaau faʻamaʻavale, faʻanoanoa, pipiʻi, ma le faʻasolosolo faʻatasi ma le taamilosaga e faaiuina i le faʻaauau pea ona popole i le mauaina mai, faʻatau, ma le toe maua mai le fualaau faasaina. I le luasefulu tausaga ua tuanaʻi, o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o vailaau faʻasaina ua faʻaalia ai le le lava i totonu o feʻau faʻataʻitaʻiga e fesoʻotaʻi ma le taui ma le le mautonu. O le iloiloga o loʻo iai nei o loʻo taulai atu i suʻesuʻega e faʻaaogaina ai le gaosiga o meaola eletise (PET), faʻataʻitaʻiga o le magnetic resonance imagery (fMRI), ma le electroencephalography (EEG) e suʻe ai nei amioga i fuainumera o tagata soifua fualaau faʻasaina. Tatou amata i se tala puupuu o le tagofia o fualaau faasaina ona sosoo ai lea ma se faʻamatalaga faʻatekinisi o nei faʻatusa ata. Ona tatou talanoa lea pe faapefea ona fesoasoani tele nei auala i se malamalama loloto atu i amioga ua fai ma vaisu.


uputatala: dopamine, electroencephalography (EEG), gaioiga e aʻafia ai mea tutupu (ERPs), faʻataʻitaʻiga o le resonance magnet (MRI), faʻasologa o meaola eletise (PET), cortex muamua

faʻatomuaga

I le luasefulu tausaga ua tuanaʻi, ua matou vaʻaia ni tulaga le maalofia i le suʻesuʻeina o le faiai o tagata. Masalo o le mea aupito sili ona manaia o le faʻailoga lea o metotia faʻatulagaina ma mafaufauga ole mafaufau, lea na faʻafouina ai le mafaufau ma le amio e aunoa ma le mafaufau e ala i le tuʻuina atu ia i tatou o se faamalama i le galuega o le faiʻai o loʻo aʻafia ai amioga a tagata. O nei faʻataʻitaʻiga faʻatekonolosi na taʻitaʻia ai foi le vave tele o faaliliuga o suʻesuʻega o le neuroscience i nisi togafitiga faʻapitoa mo togafitiga faʻapitoa.

O loʻo i ai le tele o fesuiaiga o fomai ata faataitai, lea e mafai ona vaevaeina i ni vaega tetele se tolu: (1) faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga, e aofia ai le faʻasologa o meaola (PET) faʻatasi ma le tasi le faʻatautaia o le faʻataunuʻuina o faamaumauga (SPECT); (2) metotia faʻataʻitaʻi (MRI) faʻapitoa e aofia ai le MRI structure, MRI function (fMRI), ma le MR spectroscopy; ma (3) metotia faʻafesoʻotaʻi eletise, lea e aofia ai le electroencephalography (EEG) ma le magnetoencephalography (MEG). O nei metotia taitasi o loʻo faʻaalia ai se eseʻesega o le faatulagaga o faiʻai ma / poʻo le galuega, faʻaalia le tele o faʻamatalaga e uiga i meaola o meaola, elemenelosi, ma le gaioiga o le mafaufau; neurotransmitter gaoioiga; faaaogaina o le malosi ma le toto; ma le tufatufaina o fualaau faasaina ma le kinetics. Na faʻatasi faʻatasi i latou i faʻamaʻi faʻapitoa o neuropsychological, e aofia ai vailaau faʻasaina.

O le tagofia o mea ua fai ma vaisu o se faʻasolosolo taimi o le faʻasolosolo o faʻamaʻi e mafua mai i fualaau faasaina, manaʻoga, pipiʻi, ma le toso i tua ma le leai o se faʻataʻitaʻiga o amioga e aʻafia ai fualaau faasaina. O lenei taamilosaga e faaiuina i le faateleina o le popole i le mauaina ma le taumafaina o le mea. E ui o le faʻamalosia e faʻatau le fualaau faasaina, o le sailia o isi (soifua maloloina) taui (faʻataʻitaʻiga, faʻasalalauga faʻapitoa, faʻamalosi) i le siʻosiʻomaga e faʻaititia ai le faʻaleagaina o aʻafiaga i le manuia o le tagata (aofia ai le soifua maloloina faaletino ma isi tagata, tagata lautele, ma sini o galuega). Le faʻaaogaina o le Faʻasalaga Tali ma le Faʻasalaga (iRISA) (iRISA) faʻataʻitaʻiga o vailaau faʻasaina (Goldstein ma Volkow, 2002) faʻaalia o le taamilosaga e faʻamaonia e ala i le faʻaogaina o ni faiga se lua faʻalapotopotoga - o le taliina o tali ma le faʻaaloalo. E tusa ai ma le faataitaiga o le iRISA, o le ola ma le taua na mafua i fualaau o le filifiliga ma isi fualaau faʻasolo e sili atu le maualuga nai lo le tau e faʻatatauina i isi tagata e le faʻamalosi fualaau faʻamalosi, lea o loʻo aʻafia ai ma se faʻaitiitia o le pulea e le tagata o ia lava.

O fualaau o le faasaunoa e faateleina ai le maualuga o le mesolimbic ma mesocortical dopamine (DA), lea e taua tele mo o latou aafiaga faamalosia (Koob et al., 1994; Di Chiara, 1998). O fualaau faasaunoa e faʻaaogaina ai a latou aʻafiaga faʻamalosi ma vaisu e ala i le tuusaʻo tuusaʻoina o le supraphysiological DA action (Bassareo et al., 2002) ma le le tuusao, e ala i le faʻataʻitaʻiina o isi neurotransmitters [eg, glutamate, γ aminobutyric acid (GABA), opioids, acetylcholine, cannabinoids ma le serotonin] i le taui taui a le mafaufau (vaai Koob ma Volkow, 2010 mo se toe iloiloga). Faatasi ai ma le masani ona faaaoga fualaau faasaina, DA D 2 maualalo le mauaina o le faʻaleleia (Volkow et al., 1990a, 1997c; Nader ma Czoty, 2005; Nader et al., 2006), fesuiaiga o le galuega i vailaau o le corticolimini i totonu o le vailaʻau faʻataʻamilomilo (e aofia ai le cortex (orcitofrontalte) (BCC) ma le cortex cingulate muamua (ACC)] e faʻatautaia le gaioiga o le faʻamalosia o le taui, faʻamalosi, ma le faʻalavelave faʻalavelave (Volkow et al., 1993a; McClure et al., 2004; Goldstein et al., 2007a).

O iinei, tatou te aotele ai le PET, fMRI ma le EEG i suʻesuʻega o le faiʻai e faʻalagolago i amioga a tagata e fesootaʻi ma le faʻamaʻi o le tagofia o fualaau oona. E faitau selau pepa na mafai ona talafeagai mo lenei iloiloga ma, e tatau ai, e tatau ona tatou filifilia. Ina ia tuʻuina atu i le tagata faitau se faʻamatalaga lautele o le faʻavavevave o le alualu i luma, ua tatou filifili e faʻapipiʻi naʻo vaega autu o amio, e aofia ai le inisua, faʻamalosi fualaau, pupuina, tosoina, faʻasaʻo, ma toe faʻafoʻi, faatasi ai ma le faʻafefiloi o ata suʻesuʻega e tele i le tele o fualaau faasaina .

Aotelega o metotia o le neuroimaging

Positron emissiongraphygraphy (PET)

PET faʻavae i luga o mataupu faʻale-tino o le 1 ma le faʻaaogaina o le 2 faʻatasi ((XNUMX)Eriksson et al., 1990; Burger ma Townsend, 2003). O le radionuclides o loʻo faʻaaogaina i le PET faʻataʻitaʻiga e tuʻuina atu ai se mea e fai (β+ ), e leʻi pine ona maeʻa a latou augatupulaga e ala i se tagata puʻe puʻupuʻu poʻo se uila. O nei radionuclides (eg, 15O, 11C, ma 18F) e masani lava ona i ai le afa-ola (e pei o le vave ona pala) ma e mafai ona fausiaina i totonu o molelaʻau olaola. O fualaau o le radionuclide (e pei o le kulukose poo le vai), e lauiloa foi o le leitio, o lea e aofia ai se mea e maua ai le eletise, lea e pa'ū e ala i le lafoina o se mea mai i lona tumutumu (Eriksson et al., 1990).

O se vaega o le eletise o le eletise: o vaega e lua o loʻo i ai le tutusa tutusa ae eseese totogi; o le eletise ei ai sana tau le lelei, ae o le positron ei ai sana tauleleia lelei. A faʻatautaia se leitiola i se mataupu, e leai se mea e fai. I luga o fegalegaleaiga ma se eletise mai se mea vavalalata, o le a 'faʻaumatia' e le tasi le isi ma faia ni photons se lua, o loʻo malaga i itu faʻafeagai ma e iloa e se tasi o faʻamatalaga faʻatasi ma le laina o tali i itu e lua o le faʻalavelave faʻafuaseʻi. I le tagata suʻesuʻe, o photons e masani lava ona liua i photons i le laina malamalama manino, ma ua liua i se eletise eletise. O nei eletise eletise mai tagata tetee tetee e ulufale atu i se vaalele e fetaui i ai pe a filifilia e le fesuisuiai le fetalaiga taitoalua o photons ia e iloa i totonu o le faamalama o le taimi (e masani lava o ni nai ns), lea e taʻua o mea na tupu. O nei mea faʻapitoa na faʻaaogaina ina ia maua ai se PET image (Wahl ma Buchanan, 2002).

O le PET o se vailaʻau e sili ona lelei ma faʻatauvalea e mafai ona faʻaaoga i vivo e tali fesili faʻafesoʻotaʻi e uiga i le biochemistry ma le physiology i meaola ma tagata. O le tele o vailaʻau faʻatauāina, ma liga e fusifusia i le neurotransmitters latou te aʻafia ai, e mafai ona puipuia ma iloa i le tino e faʻaaoga ai le PET. E le mafai ona fuaina ma faʻamaonia le leai o ni mea i so o se totoga o tului e aofia ai le faiʻai. Mo se faʻataʻitaʻiga, i suʻesuʻega o vailaau faʻasaina, [11C] raclopride ma [11C] o cocaine o leitio e masani ona faʻaaogaina tele; [11C] maualalo e fuaina D2 mauaina o faʻamaumauga ma fua fua suiga i le extracellular DA (Volkow et al., 1994a) ma [11C] cocaine e fuaina ai le pharmacokinetics ma le tufatufaina o cocaine i le faiʻai o le tagata ma ia iloilo foi le avanoa e maua ai le DA transporter (DAT) ma lo latou poloka e ala i le faaosofia o fualaau faasaina (Volkow et al., 1997b). E faʻaaogaina le PET i vivo ma faʻaalia ai le falemaʻi ma le paiotiso. E faʻatagaina ai le faʻaosoosoina o suʻesuʻega ma faʻaaogaina i tagata e auai i tagata e mafai ona maua e se tasi, i se tulaga tutusa, fua o le agaga ma le fua o fualaau oona (Halldin et al., 2004). Ole fesuiaiga o lenei metotia o le mafai ona gafatia (poo le fusifusia) o le leitiola poʻo le mauaina o le faʻatautaia / vaʻaia, lea e tutusa ma le oloa o le televave ma le felaʻuaiga o le leitio mo le tagata na te mauaina. E mafai foi ona faʻaaogaina le PET e faʻamaonia ai le maualuga o enzymes. Mo se faʻataʻitaʻiga, o suʻesuʻega a le PET ua iloilo ai aafiaga o le sikaleti sikaleti i luga o le faʻaogaina o le oxamine (MAO A ma MAO B) i le faiʻai o le tagata ma le tino (Fowler et al., 2005).

E ui lava o le faʻaogaina faaletino o le PET faʻatusatusa mea tutupu e maualuga tele (itiiti ifo), e manaʻomia ai se numera tele o mea tutupu e maua ai fuainumera faitau aofaʻi e maua ai se ata. E le gata i lea, o le taimi e maua ai faʻamaumauga e masani lava ona faʻatapulaaina e le kinetics, metabolism, ma le fusifusia, lea e faʻatapulaʻaina ai le tulaga faaletino e tusa ai ma le faiga o le physiological fuaina. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le fuaina ole metabolism o le faiʻai ile faʻaaogaina [18 F] fluorodeoxyglucose faʻatulagaina gaoioiga i le faiʻai i luga o le 20- i le 30-min ma le fuaina o le toto o le cerebral (CBF) ma le [15 O] suavai faʻatusa i luga o 60 s (Volkow et al., 1997a). O le metotia foi afaina mai i se maualalo maualalo spatial iugafono (> 2 mm) faatusatusa i lena o MRI. Ae ui i lea, o le tele faʻatapulaʻaina o le agavaʻa o lenei metotia o le tele radiotracers e puʻupuʻu ma o lea e tatau ai ona faʻagasolo i le latalata i le ata ata. O le faʻaaogaina o le leitio e faʻatapulaʻaina ai foʻi lona faʻaaogaina tele i tagata matutua ma le toʻaititi o suʻesuʻega na faia i talavou ona o popolega i le saogalemu e ui lava i se paʻu maualalo e faʻaaogaina.

Faʻataʻitaʻiga faʻamaonia maguma (fMRI)

O le faia o se ata MR e manaʻomia ai le tuʻuina o le mea i totonu o se malosiaga mageta malosi. Le malosi malosi mo tagata MRI sikola mai le 0.5 i le 9.4 T; Ae peitai, o le malosiaga o le tele o masini mRI clinics o le 1.5-3 T. I totonu o se maseta, o le eletise faakomepiiti o nisi ituaiga i totonu o le mea autu e tuusaʻo pe tutusa pe e le tutusa ma le magnetic magnetic field ma e tatau ona faia (spin) e uiga i le autu o le magnetic field i le tele o taimi e taʻua o le tele o le telefoni. Faʻaalia le resonance pe a faʻaaogaina le leitio (RF), faʻaaoga i le (mea patino) Telefoni faʻateleina, faʻaosofia le vaʻaia o le eletise, faʻaleleia i latou mai lalo ifo i le maualuga o le eletise. O lenei mea o loʻo faʻatusalia mai i le suiga o le magnetization i luga o le upega tafaʻi ese mai lona paleni. O le taimi lava e suia ai le magnetation, ua faʻaaogaina le RF RF ma toe faʻasalaina le faʻamalosi e uiga i le itu o le uluai magnetization autu. O lenei faʻatulagaga faʻalagolago i taimi-taimi e faʻaosoina ai se mea oi ai nei i totonu o se faʻamaʻi afi afi RF. O le mea na mafua ai le faaleagaina o le taimi nei, ua taʻua o le leai o se induction, ua aofia ai le faailoilo MR. A o faagasolo lea vaitaimi, toe foʻi mai le magnetization i lona tulaga muamua o le paleni (lea e iloa foi o le malologa), o loʻo faʻaalia i le lua taimi o le T1 ma T2 (Lauterbur, 1973). O nei taimi e faʻalagolago i foliga vaaia faaletino ma kemikolo e tulaga ese i ituaiga tino ma o lea la o le punavai autu o le eseesega o le tino i ata faʻataʻitaʻi (Mansfield ma Maudsley, 1977). O nei T1 ma T2 eseesega i le va o ituaiga eseese o ituaiga (eg, mea lanu, mea papaʻe, ma le vaimatua) e maua mai ai le ata uiga ese MR.

E leʻo seʻia oʻo ina faʻaaogaina le 1990s o le MRI e faʻataʻitaʻia ai le galuega o le faiai o le tagata soifua e aunoa ma le osofaia, vave, ma le atoa o le mafaufau, ma e maualuga le maualuga o le vaʻaia ma le faaletino. Belliveau et al. (1990), faʻaaogaina le gadolinium e avea ma sui soʻotaga, o le muamua lea na faʻalauiloaina le MRI functional (fMRI). O le mea lea na sosoo ai ma se faasologa o suʻesuʻega a le FMRI e faʻaaoga ai le faailo o le 'Blood Oxygen Level Dependent' (BOLD)Ogawa et al., 1990a,b) i le avea ai ma sui soʻotaga vavalalata mo le faʻaogaina o le galue o le faiʻai (Bandettini et al., 1992; Kwong et al., 1992; Ogawa et al., 1992). Talu ai nei, galue ai Logothetis et al. (2001) ua ia suʻesuʻeina se fefaʻatauaʻiga o mafuaʻaga i le va o le faailoilo BOLD ma le aʻafiaga o avanoa i le lotoifale (tagai Logothetis, 2003; Logothetis ma Wandell, 2004 mo iloiloga).

FMRI ua avea ma masini faʻaogaina e sili ona faʻaaogaina ona o lona natura e le faʻaleagaina (e le pei o PET ma VAEGA, e le faʻaalia tagata auai i le leitio) ma le maualuga maualuga o le fogaeleele (~ 1 mm). Ole tapulaʻa o lenei auala e aofia ai le maualuga o le faʻaaogaina ole tali ile tali ile tele o mea e le o ni mea e faʻaogaina ma faʻatagata, aemaise ona o le laʻititi o lona fuainumera ma le maualalo o le tino (~ 1-2 s) faʻatusatusa i isi metotia, e pei EEG (e ui lava e sili atu le maualuga nai lo PET). Talu ai nei lava, o le faʻaaogaina o le mMRI i le malologa ua mafai ai e tagata suʻesuʻe ona suʻesuʻeina le faʻatinoina o le fesoʻotaʻiga o le faiʻai o le tagata (Rosazza ma Minati, 2011). Fuafaatatau o fesoʻotaiga vavave faʻatautaia ua faʻaalia e toe faʻafouina ma tumau i totonu o fale gaosi oloa (Tomasi ma Volkow, 2010) ma ia nofouta i faʻamaʻi o le faiʻai e aofia ai ma le tagofia o fualaau faasaina (Gu et al., 2010).

Electroeniphalography (EEG)

EEG o loʻo tuʻuina mai ai se faʻataʻitaʻiga o le eseesega i le voltage i le va o vaʻaʻai eseese e lua na fuafua i le taimi. O le fesuiaiga o le eletise EEG ua faamaumauina i le maaleale e ala atu i eletise eletise e aofia ai le aofaʻi o le faitau piliona o gasegase postsynaptic taitasi (inhibitory and excitatory) mai i vaega tetele o neu cortical (Matini, 1991). O le tele o faʻasologa masani o taʻamilosaga faʻavaomalo e mafai ona mafai ona mataʻituina i le maaleale o loʻo faamauina EEG, ma e mafua mai i le fesoʻotaʻi tele i le va o le thalamocortical circuitry ma le vaʻaia ma le lalolagi atoa (corticocortical circuitry)Thatcher et al., 1986). O le tele o nei alaleo i le tagata EEG e masani (e ui lava e fesuisuiai) vaevaeina i lima fusi: delta (<4 Hz), theta (4-7.5 Hz), alpha (7.5-12.5 Hz), beta (12.5-30 Hz), ma gamma (<30 Hz). O nei laina EEG uma e talitonuina e i ai ni aoga taua ma sa fesoʻotaʻi ma faʻapitoa faiʻai setete (eg, galue manatuaina, mafaufau faʻagasologa, ma filemu filemu).

EEG o loʻo iai le suiga i taimi ole taimi ma taimi, o taimi e lokaina i nisi mea faʻapitoa poʻo fafo, ua taʻua o oscillations faʻapitoa ma mea tutupu (ERPs) e tutupu, i le faasologa (respectively)Basar et al., 1980, 1984; Rugg ma Coles, 1995; Kutas ma Dale, 1997). O faʻamasinoga a le Faʻamasinoga o ni suiga faʻapitoa lea e mafai ona faʻamatalaina e ala ia latou tolu vaega: leotele, taimi, ma le vaega. O le televave (o le aofaʻi o le vave faimalaga o Fourier) o se fuataga o le fesoʻotaʻiga i le va o faʻalapotopotoga faʻapitonuʻu, e ui lava o eseesega i luga o laina eletise lea e foliga mai e atagia ai i totonu o faʻapotopotoga faʻapitoa eseese (eg, eseese i le tele / ituaiga ma le / poʻo fesoʻotaʻiga vavave) (Corletto et al., 1967; Basar et al., 1980, 1984; Gat ma Bar-On, 1983; Gat et al., 1985; Romani et al., 1988, 1991; Rahn ma Basar, 1993). O le vaega e fesoʻotaʻi ma le faʻaogaina o neurons ma, o le mea lea, i le avanoa o le faia o gaioiga gaioiga (Varela et al., 2001; Fries, 2005).

O le ERP vaega o loʻo faʻatulagaina lautele e ala i le maualuga ma le latency measures. Mo se faʻataʻitaʻiga, N200, P300, ma le gasegase o le gafatia lelei (LPP), e atagia uma ai galuega o le faiʻai o le mafaufau (tulaga, manatu, faʻamalosi, ma le maualuga o galuega faʻavae). Talu ai o faʻamaumauga a EEG e ofoina atu se maualuga o le faʻafitauli faaletino (~ 1 ms) e sili atu i le isi tulaga faʻaogaina o le neuroima, e maua ai le tafe o faʻamatalaga tata ile taimi tonu (Gevins, 1998). O isi tekonolosi e le mafai ona ausia se tulaga faʻavae faaletino aua o le toto ma le faʻaaogaina o le kulukose o suiga faʻapitoa o gaioiga o gaioiga, ma o auala e faamaumauina ai e telegese. O le mea lea, o PET ma le fMRI e itiiti le fetaui lelei mo le fuafuaina o le taimi e leʻo ai le faʻasolosolo o se galuega a le faiʻai. O le isi malosi malosi o tekinolosi a le EEG o lona faʻatautaia, faigofie-of-use, ma tau maualalo. Mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo gaosia nei e le kamupanī ni masini eletise EEG, e mafai ona faʻapipiʻiina e suʻesuʻe tagata suʻesuʻe i togafitiga, nofoaga o nuʻu, ma isi nofoaga faʻasao (e pei o falepuipui). O lenei faʻatautaia ma faigofie-o-faʻaoga e mafai ona taʻitaʻi atu ai i le faʻaliliuina vave o suʻesuʻega suʻesuʻega i falemaʻi faʻapitoa, faʻataʻitaʻiga, i le toe faʻafoʻiina o faʻamatalaga (Bauer, 1994, 1997; Winterer et al., 1998) poʻo le toe iloiloga toe faʻaleleia (Bauer, 1996).

Tele suʻesuʻega faʻaleagaina o amio a le tagata i vailaau faʻasaina

Faʻamaʻi

Faʻaleagaina e tupu pe a faʻaaogaina e se tasi se fualaau oona e lava lona tele e maua ai ni faʻafitauli ogaoga, faʻaletonu, poʻo le mafaufau. Ole suʻesuʻeina ole suʻesuʻega ole suʻesuʻeina ole aʻafiaga ole vailaau faʻasaina ua faʻalagolago i luga o faʻatau fualaau faʻasaina. O lenei faagasologa o le puleaina o fualaau faasaina i taimi pupuu e faatosina ai se 'maualuga' po o se 'faanatinati' e masani ona fesootai ma le faateleina o le extracellular DA i vaega o mafaufau faiifo, aemaise o le nucleus accumbens (NAcc); ae ui i lea, o loʻo i ai foi faʻamaoniga o le faateleina o le faʻamalosia o le Konesi i isi vaega tetele ma le pito i luma. O fualaau faasaina, e pei o le cocaine ma le methylphenidate (MPH) e faateleina ai le AT e ala i le polokaina o le DAT, o le masini autu mo le toe faʻaaogaina o le AT i totonu o le nerve terminals. O le 'maualuga' e fesoʻotaʻi ma le inu oona (e pei o le cocaine) e fetaui lelei ma le maualuga o le DAT poloka (Volkow et al., 1997b) ma le faʻateleina o fualaau faʻasaina i le DA (Volkow et al., 1999a,c). O le mea moni, o aʻafiaga faʻamalosia ale DA e fesoʻotaʻi saʻo ma aʻafiaga o le cocaine, MPH, ma le amphetamine (Laruelle et al., 1995; Goldstein ma Volkow, 2002).

O fualaau oona e pei o le benzodiazepines, barbiturates, ma le ava malosi faateleina ATA, i se vaega e ala i o latou aafiaga i le GABA / benzodiazepine complex receptor complex (Volkow et al., 2009). O faʻataʻitaʻiga e pei ole heroin, oxycontin, ma le vicodin e ala i le faaosofia o le receptors μ-opiate, o nisi o loʻo i luga o le DA neurons ma isi i luga o le GABA neurons e faʻatonutonuina ai le cell o le AT ma o latou gata (Wang et al., 1997). E talitonu Nicotine e faʻaaogaina ona aʻafiaga i se vaega e ala i le faʻatoaagaina o le aano o le nicotinic α4β2 acetylcholine, lea ua faailoaina foi i luga o DA neurons. O le Nicotine (tutusa lava ma le heroin ma le ava malosi) e foliga mai foi e faasaolotoina meaola oona, ma atonu foi e saofagā i ona taunuuga lelei (McGehee ma Mansvelder, 2000). Ma le mea mulimuli, o le mariuana e galue malosi e ala i le faʻaaogaina o senitoni 1 (CB1) o le cannabinoid, lea e faʻafetaui ai lela DN ma faʻamaonia faʻamatalaga DNA (Gessa et al., 1998). E le gata i lea, o loʻo i ai le faʻateleina o faʻamaoniga mo le aofia ai o le cannabinoids i aʻafiaga faʻamalosia o isi vailaʻau faʻasaina, e aofia ai le ava malosi, nicotine, cocaine, ma meaola (Volkow et al., 2004).

Faʻatasi ai ma vaega o le faiʻai i lalo o le fofo, o loʻo i ai foi i le pito i luma o le poma (PFC) o loʻo aʻafia ai i le faiga o le iniseti ma o la latou tali i fualaau faʻasaina o se vaega e fesootaʻi ma faʻamatalaga o vailaau muamua. O isi mea e aafia ai le maualuga o le 'maualuga' mai se fualaau faasaina o le fua faatatau lea o le faʻatagaina o le faʻatauina ma le faʻamaonia i ma mai le faiʻai (Volkow et al., 1997b) faʻapea foʻi ma le mamafa o le faʻaaogaina (eg, o le maualuga o le faʻalauteleina o le ATA faʻaititia i le alualu i luma mai le faʻaaoga sese o fualaau faasaina i le faʻalagolago i fualaau faasaina; Volkow et al., 2002). O suʻesuʻega a le PET ua faʻaalia ai o le inuina o fualaau faasaina e masani lava ona fesootaʻi ma suiga o le faaaogaina o le kulukose, lea e avea o se faailoga o le galue o le faiʻai. I le faʻamaʻiina o le cocaine ma le puleaina o le cocaine, ma le ava malosi (ma le pulea) le puleaina o le ava malosi, e faʻaitiitia ai le gasegase o le kulukose (Lonetona ma al., 1990a,b; Volkow et al., 1990b; Gu et al., 2010). Ae ui i lea, o nei tali e fesuisuiai ma e le gata i luga o fualaau faasaina e pulea ae faapea foi i luga o uiga taitasi. Mo se faʻataʻitaʻiga, ua maua le pulea lelei o le MPH e faʻalauteleina ai le maualuga o le metabolism i le PFC, OFC, ma le striatum, i gaioiga o le cocaine ma le maualalo o D2 mauaina o le talini (Ritz et al., 1987; Volkow et al., 1999b), ae o le a faʻaitiitia ai le metabolism i nei vaega i luma atu i tagata e le faʻaleagaina (Volkow et al., 2005). O suʻesuʻega e faʻaaoga ai CBF ma BOLD auala na faʻaalia ai le faʻaosofiaina i le taimi o le inuina o fualaau faasaina (Volkow et al., 1988b; Mathew et al., 1992; Tiihonen et al., 1994; Adams et al., 1998; Ingvar et al., 1998; Nakamura et al., 2000) faʻatasi ai ma tuusaunoaga mo le cocaine lea e maua i lalo ifo o le faiʻai o le CBF i luga o le faiʻai, e aofia ai le paʻu o le frontal (o se mea e manatu e mafua mai i vasoconstricting aafiaga o le cocaine) (Wallace et al., 1996). O suʻesuʻega a le FMRI ua faʻapipiʻiina ai foi le fiafiaga i le taimi o le inuina o vailaau faʻasaina ma le galue malosi i lalo o le puleaina o fualaau oona i le tele o vasega o vailaau faʻasaina (Breiter et al., 1997; Stein et al., 1998; Kufahl et al., 2005; Gilman et al., 2008).

Aʻo lumanaʻi nei suʻesuʻega faʻasolosolo, o fua o le EEG na maua ai nisi o mea muamua i vivo faʻamatalaga i luga o aʻafiaga o fualaau oona i le faiʻai o le tagata. Mo se faʻataʻitaʻiga, ua fesoʻotaʻi le pulega o le nicotine i le malosi o le faʻaogaina o le maaleale-o le gaioiga faʻasolosolo e suia mai le maualalo (delta, theta, alafaʻitusi) i laina maualuga (maualuga alpha, beta), e faʻaalia ai se setete o le fiafia (Domino, 2003; Teneggi et al., 2004). I le eseesega, o suʻesuʻega a le EEG o loʻo taʻu mai ai o le maualalo o pusa o le ava malosi e maua ai suiga i totonu o le alpha ma le alafaitaimi o alalaupapa, ae o aʻafiaga i luga atu o le tele o laina e faalagolago i itu taua e pei o le inu o talafaasolo ma le muai fuaina o le EEG (Lehtinen et al., 1978, 1985; Ehlers et al., 1989). O lenei siitia i le alafapeta ua fesootai foi i lagona maualuga o le euphoria e mafua mai i fualaau faasaina po o le 'maualuga' i le mariuana (Lukas et al., 1995) ma cocaine (Herning et al., 1994). I le tagofia o le koko, faateleina i le peta (Herning et al., 1985, 1994), delta (Herning et al., 1985), palaka i luma (Herning et al., 1994), ma le lautele o le lalolagi (Reid et al., 2008) na lipotia mai foi galuega. O le pulea lelei o fualaau faasaina ua matauina e fesuiai ai vaega eseese o le ERP i vaega eseese o fualaau faasaina (Roth et al., 1977; Herning et al., 1979, 1987; Porjesz ma Begleiter, 1981; Velasco et al., 1984; Lukas et al., 1990). Mo se faʻataʻitaʻiga, ua maua le ava i le toesea o le N100 suʻega (Hari et al., 1979; Jaaskelainen et al., 1996) ma le P200 (Hari et al., 1979; Pfefferbaum et al., 1979; Jaaskelainen et al., 1996) telefoni. O le faateleina o le latency ma le faaititia o le maualuga o le P300 ua lipotia foi i le tali atu i le ava malosi (Teo ma Ferguson, 1986; Daruna et al., 1987; Kerin et al., 1987; Lukas et al., 1990; Wall and Ehlers, 1995).

I le tuufaatasia, suʻesuʻega faʻamalosi e uiga i le inuina o fualaau faasaina ua fautuaina ai le matafaioi a le DA i totonu o le PFC ma galuega faʻavae lea e fesoʻotaʻi faapitoa ma le popolega o fualaau o le faʻaleagaina e pei ona faʻatupulaʻia e le faʻalauteleina o le faʻagasolo malie o le faʻaauau o le EEG. E ui lava o le tele o suʻesuʻega o meaola ua faʻaalia foliga tutusa o le DA i le taimi o le inuina o fualaau faasaina, ae na o suesuega a le tagata e mafai ona faʻaaogaina nei suʻesuʻega ma faʻataʻitaʻiga faʻalauiloa e pei o le inu maualuluga o le inu.

Totogi

O fualaau faʻafomaʻi o fualaau faʻasaina o loʻo faʻaogaina e aʻafiaga e le o ni faʻamalositino (faʻataʻitaʻiga, nofoaga, tagata, poʻo mea faʻaleagaina e fesootaʻi ma le faʻatau fualaau). Ona o nei mea taua e fesoʻotaʻi faʻatasi ma aafiaga o vailaʻau faʻasaina ua latou tuʻufaʻatasia i le malosi o le poto masani e fesootaʻi ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina, ua avea ma "mea faaosofia" poʻo "fualaau faasaina" e ala i Pavlovian conditioning (Berridge, 2007; Berridge et al., 2008). O lenei faʻatulagaga e fesuiaʻi ai manaʻoga o se tasi e uiga i aʻafiaga o fualaau faasaina ma, i le isi itu, faʻafesuiaʻia tali faʻafano ma amioga i le fualaau faasaina. Mo se faʻataʻitaʻiga, i tagata vailaau faʻasaina, gauai ma isi faʻauigaga ma faʻamalosiaga e faʻaituau i le fualaau faʻasaina ma ese mai fualaau faʻasaina o loʻo faʻaosofia i se manaʻoga faanatinati e faʻaaogaina fualaau faʻasaina i tagata taʻitoʻatasi (e pei o, Johanson et al., 2006).

I totonu o falesuesue, e masani lava ona maua se tulaga fiafia i le faʻaalia o tagata auai i ata e faʻaalia ai fualaau o fualaau. Faʻaaogaina o lenei metotia i tagata e faʻaaogaina cocaine, PET [11C] raclopride studies ua faaalia mai o le cocaine e maua ai vitio e mafai ona faʻaalia ai se faʻamalologa taua o le AT i totonu o le falemaʻi ma o lenei faʻatupulaia e fesoʻotai lelei lava ma le faʻalauteleina o fualaau oona ua faʻamaonia e le tagata lava ia, aemaise lava i tagata ogaoga faʻapitoa (Volkow et al., 2006, 2008). O le isi suʻesuʻega PET na faʻaalia ai e masani ona taofi pea e le au faʻauluʻaina o le cocaine le maualuga o le gaioiga o le mafaufau pe a faʻatonuina e taofiofia manaʻoga e pei o le faʻamautuina e le maualalo o le metabolism ma le faʻamalosia o le mafaufau i le taumatau o le OFC ma le NAcc (Volkow et al., 2010). O nei taunuuga e aoga ona e iai se fesoʻotaʻiga taua i le va o le DA D2 talini e fusifusia i le telefoni feaveai ma le faaosofiaina o le puleaina o fualaau faasaina, e fuaina e [11C] raclopride (Martinez et al., 2005) ma [18F] desmethoxyfallypride (Heinz et al., 2004).

O suʻesuʻega e fuaina ai le CBF, glucose metabolism, poʻo le BOLD ua faʻaalia foi o le gasegase o fualaau oona i tagata faʻamaʻi faʻamaʻi e fesoʻotaʻi ma le faʻamalosia mai i le ACC ma le atigi fale (ACC)Maas et al., 1998; Childress et al., 1999; Kilts et al., 2001; Wexler et al., 2001; Brody et al., 2002, 2004; Daglish et al., 2003; Tapert et al., 2003, 2004; Grusser et al., 2004; Myrick et al., 2004; McClernon et al., 2005; Wilson et al., 2005; Goldstein et al., 2007b), medial PFC (Grusser et al., 2004; Heinz et al., 2004; Tapert et al., 2004; Wilson et al., 2005; Goldstein et al., 2007b), OFC (Grant et al., 1996; Maas et al., 1998; Sell ​​et al., 2000; Bonson et al., 2002; Brody et al., 2002; Wrase et al., 2002; Daglish et al., 2003; Tapert et al., 2003, 2004; Myrick et al., 2004) insula (Wang et al., 1999; Sell ​​et al., 2000; Kilts et al., 2001; Brody et al., 2002; Daglish et al., 2003; Tapert et al., 2004), vaega o loʻo faʻalauteleina le faʻaleleia ma isi mesentphalic nuclei (Sell ​​et al., 1999; Ona et al., 2002; Smolka et al., 2006; Goldstein et al., 2009c). O vaega ole Brain e aofia ai ma le manatuaina ma le toe faʻaleleiaina o faʻafouga e faʻaalia foi i le taimi o le faananau, e aofia ai le amygdala (Grant et al., 1996; Childress et al., 1999; Kilts et al., 2001; Schneider et al., 2001; Bonson et al., 2002; Ona et al., 2002), hippocampus, ma le brainstem (Daglish et al., 2003). O le faʻamatalaga o se faʻamaoniga e faʻaalia ai o nei aafiaga e mataituina e tusa lava pe puleaina mo aʻafiaga o le faʻamavaeina o vailaʻau faʻasaina (Franklin et al., 2007).

O le mea lautele, o sailiiliga mai suʻesuʻega o suʻesuʻega i tagata faʻatau fualaau faasaina ua fautuaina le faateleina o le faʻasalaga (e aofia ai le OFC ma le ACC) faʻamalosia pe a faʻaaogaina togafitiga fualaau faasaina ma lena fualaau oona e taua tele i lenei faagasologa. O ia faʻamaoniga i se vaega o loʻo faʻamatalaina ai le faigata mo le faʻamauaina o fualaau faasaina e taulaʻi atu i isi faʻamatalaga e le o faʻatau fua. O le mea e mataʻina ai, i fafine ae le o tamaʻitaʻi o le cocaine o se suʻesuʻega a le PET na faʻaalia ai le paʻu i le metabolism i vaega pito i luma e aofia ai le pulea o le tagata lava ia pe a uma ona faʻaalia i le cocaine, lea e mafai ona sili atu ona vaivai (nai lo tama)Volkow et al., 2011). O lenei sailiga e ogatusa ma suesuega tuusaʻo e fautua mai ai o le estrogen e mafai ona faʻaititia ai le lamatiaga mo le faʻamauaina o fualaau faasaina i fafine (Anker ma Carroll, 2011).

Ua faʻaaogaina foi le EEG e suʻesuʻe ai le faʻafoʻiina o le tino i fualaau faʻasaina e aʻafia ai fualaau faasaina i le tele o vailaʻau faʻasaina. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻateleina o le faʻatoʻaina mai o le faʻatoʻaina mai o le faʻataʻitaʻifaleina, ua lipotia mai i le tali atu i le faʻamaʻiina o fualaau oona i tagata gasegase oona.Kim et al., 2003), ma tagata cocaine-tagata ua fai ma vaisu (faʻatusatusa i le maualuga o le beta ma le maualuga o le faʻasologa o alalaupapa papa) (Liu et al., 1998). O se isi suesuega o tagata cocaine-tagata ua fai ma vaisu ua faaalia ai le faateleina o le mana o le manava eletise faatasi ai ma se faaitiitia o le malosiaga eletise ao taulimaina le meaʻai ma le maimoa i se vitio cocaine (Reid et al., 2003). O lenei mamanu sa matauina foi pe a faatusatusa nei tagata i pulega maloloina i taimi malolo (Noldy et al., 1994; Herning et al., 1997) ma o lenei siitaga i le peta na fesoʻotaʻi ma le aofaʻiga o le muaʻi faʻaaogaina o le koko (Herning et al., 1997). I le vaisu o le nicotine, na maitauina ai le faateleina o le mana o le leo ma le beta i le tali atu i faailo e faatatau i sikaleti (Knott et al., 2008). O le faʻamalosia o le faʻatoʻaina o le tino i le tali atu i faʻamatalaga o fualaau faasaina ua lipotia mai i suesuega a le ERP. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faateleina o le eletise o le P300 ma isi P300 pei o gasegase tutusa e lipotia i le tali atu i fualaau faasaina i le ava malosi- (Herrmann et al., 2000) ma le nicotine- (Warren ma McDonough, 1999) tagata ua fai ma vaisu. Faʻateleina le aofaʻi o le LPP ua lipotia mai i tali i fualaau o fualaau faasaina faʻatusatusa i ata le faaituau i le ava malosi- (Herrmann et al., 2001; Namkoong et al., 2004; Heinze et al., 2007), cocaine- (Franken et al., 2004; van de Laar et al., 2004; Dunning et al., 2011), ma heroin- (Franken et al., 2003) tagata ua fai ma vaisu.

Ole tele, o nei faamatalaga e taʻu mai ai o aʻafiaga e aʻafia ai fualaau faʻasaina e fesoʻotaʻi ma le maualuga o le faʻafouina o le neura, e fautuaina ai le faateleina o le faʻaosofiaga o le soifua maloloina ma le fiafia pe a faʻafeiloaʻi pe faʻamoemoeina e fualaau faʻasaina. O nei taunuʻuga o loʻo faʻaogaina ai talitonuga e fai ma vaisu o se fesuiaiga i le faʻaosofia o le mafaufau ma le faʻaaogaina o mea tau tupe (Volkow ma le Fowler, 2000; Robinson ma Berridge, 2001; Goldstein ma Volkow, 2002), pe afai o le gaioiga e faʻaseseina i fualaau faʻasaina ma faʻapitoa ma tuʻuina atu mai isi faʻamalosi e fesoʻotai ma le manaʻoga (Franken, 2003; Mogg et al., 2003; Waters et al., 2003).

Le maua o le puipuiga ma le taofiofi

O le puipuia o le faʻatagaina o se mea neuropsychological fausia lea e faasino i le gafatia e pulea ai le taofia o le afaina ma le le talafeagai o lagona, cognition, poʻo amioga. O le mea mataʻutia, o le faʻalavelaveina o le amio pulea e ono tupu tele i le taimi o le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma le inupia e pei ona faʻapipiʻiina e se maliega fetuunai i se galuega taua a le PFC: ona aʻafiaga i itu i lalo ifo ole vaega (e aofia ai le NAcc)Goldstein ma Volkow, 2002). O lenei faaletonu i lalo o le pulega (o le galuega autu a le PFC) o le a faʻasaʻo amioga e masani ona tausia i lalo o le mataʻituina lelei, faʻataʻitaʻiga o tali o le atuatuvale lea e taofiofia le puleaina ma faʻamalosia ai le faʻamalosia o amio. O lenei taofiga o le pulea o le mafaufau e fesoasoani i le taloina; se taimi vavalalata o le taimi lea e auai ai se tagata i le faifai pea ma le le faʻaaogaina o le vailaau e masani ona faʻaalu i amioga e manaʻomia mo le ola, e aofia ai le 'ai, moe, ma le tausia o le saogalemu faaletino. O nei vaitau e masani ona faʻagata pe a matua le lava le tagata ma / poʻo le le mafai ona maua nisi fualaau.

Neuroimaging studies suggest the involvement of thalamo-OFC circuit and the ACC as a substitute neural substrates behavioral bingeing behavior. Aemaise lava, ua lipotia mai o tagata ua fai ma vaisu ua i ai ni faaitiitia iloga i le D2 mauaina o le faʻaleleia i le striatum (tagai Volkow et al., 2009 mo se iloiloga), lea e fesootaʻi atu i le faʻaititia o le metabolism i totonu o le PFC (aemaise o le OFC, ACC, ma le PFC lautele), ma o nei faaletonu e le mafai ona atoatoa ona aʻafia i le le lelei o tali ma le faʻamalosia o amioga (Goldstein et al., 2009a). E pei o nei PFC e aofia i le faʻafoʻiina o le soifua maloloina, le pulea o le faʻafefe, tulafono faatonutonu o lagona, ma le faia o faaiuga, ua faʻatulagaina o DA dysregulation i nei eria e mafai ona faʻaleleia ai le taua o le fualaau faasaina o le faʻaleagaina ma e ono afaina ai le puleaina o fualaau faasaina (Volkow et al., 1996a; Volkow ma le Fowler, 2000; Goldstein ma Volkow, 2002).

O le mea moni, o loʻo i ai faʻamaoniga e faʻaalia ai o nei itulagi, aemaise lava le OFC, e taua tele i isi faʻalavelave o le pulea e le tagata o ia lava e aofia ai amioga malolosi e pei o le le mautonu-faamalosi maʻi (Zald ma Kim, 1996; Menzies et al., 2007; Chamberlain et al., 2008; Yoo et al., 2008; Rotge et al., 2009).

E ui lava e faigata ona suʻeina le faʻamalosia o fualaau oona i totonu o tagata, o togafiti atamai faufale ua faʻatoʻilalo nisi o aʻafiaga masani na feagai ma le suʻesuʻeina o le pipiʻi i totonu o tagata. Mo se faʻataʻitaʻiga, i se suʻesuʻega a le fMRI lata mai, o tagata e le o togafitiga e faʻasolo togafitiga o cocaine e faʻatagaina e filifili pe o le a le taimi ma le tele o taimi latou te faia ai e le tagata lava ia le cocaine i totonu ole vasega 1-h. O le maualuga o le osofaʻi o le tagata lava ia na faʻamalosia lelei ma le gaioiga i le limbic, paralulgen, ma itulagi faʻasalalau e aofia ai le OFC ma le ACC. Faʻasesega, i se eseesega, e faʻasoa lelei ma gaioiga i nei itulagi (Risinger et al., 2005) (vaai foi Foltin et al., 2003). O le faʻaaogaina o le faʻamalosia o fualaau faʻasaina e faʻafeiloaʻi i isi amioga faʻamalosi (e pei o le vavalalata pe a manino e leai se aoga) e mafai ona ofoina mai se malamalamaaga taua i le gaioiga o le leai o le puleaina o faʻafitauli o mea ua fai ma vaisu. O le mea e mataʻina ai, o le MPH faʻapitoa na faʻaititia le le mautonu ma faʻaleleia tali a le ACC i tagata o loʻo maua i le koko.Goldstein et al., 2010).

O le isi fale e fesoʻotaʻi faʻatasi o le faʻafeiloaʻiina o le tagata lava ia i fualaau faʻasaina. O le faʻalauiloaina o le tagata lava ia ma le malamalamaaga o loʻo faʻaalia ai faʻafitauli o le neuropsychiatric, e faʻaalia ai le faʻaleagaina o le natura faʻaleagaina o le neurology (e pei o le mafuaʻaga o le le amanaʻiaina o mea faʻaletino poʻo le faʻamalosi mo le faʻafefeteina) i maʻi masani faʻafomaʻi (eg, schizophrenia, mania, ma isi maʻi o le mafaufau), e pei ona toe iloiloina talu ai nei (Orfei et al., 2008). I le avea o se maʻi le mafaufau (Goldstein ma Volkow, 2002), o le tagofia o vailaau faʻasaina e tutusa lelei foi le faʻaalia o le faʻalauiloaina o le tagata lava ia ma le amio pulea e mafai ona mafua i se faʻafitauli o le neura lalo. Mo se faʻataʻitaʻiga, o suʻesuʻega i le faʻaleagaina o le ava ua lipotia mai ai o le ava e faʻaititia ai le maualuga o le tagata lava ia e ala i le faʻasaina o le maualuga o le faʻatautaia o gaioiga e fesoʻotai i (auai, fesuiaiga poʻo le lagona) i faʻamatalaga e talafeagai ma le tagata lava ia, o se tulaga talafeagai e faatosina ai ma lagolagoina atili ai le taumafa ava malosi (tagai Hull ma le Young, 1983; Hull et al., 1986 mo iloiloga). E le gata i lea, o se suʻesuʻega talu ai nei ua faʻaalia ai le vaeluaina o tali a amioga e uiga i le amio (saʻo ma taimi e tali ai) ma le faʻatautaia o galuega a le tagata lava ia, e faʻaalia ai le faʻalavelave i lo latou gafatia e vaʻavaʻai ai i taʻavale faaosofiaga totonu (Goldstein et al., 2007a).

E le gata i lea, o mea e le masani ai i le insula ma vaega ole PFC (e aofia ai le ACC ma le medial OFC), ma i totonu o vaega eleele laiti (e aofia ai le striatum), e fesootaʻi ma le malamalama ma le amio pulea, ma faatasi ai ma galuega faʻatusatusa (faʻavaeina masaniga ma le fuafuaina)Bechara, 2005). O nei iloiloga e faʻalauteleina ai le faʻamatalaga o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e sili atu nai lo le fesoʻotaʻiga ma le matagaluega o taui, aʻafiaga o le neurocognitive i le taliina o tali, ma le faʻatagaina o le alofa (Goldstein ma Volkow, 2002; Bechara, 2005) ma le neuroadaptations i faʻataʻamanatuga manatua (Volkow et al., 2003), e aofia ai le faʻalauiloaina o le tagata lava ia ma faʻamalamalamaga i maʻi (silasila Goldstein et al., 2009b mo se toe iloiloga).

O suʻesuʻega na faʻaaogaina ai le EEG ua faʻamatalaina ma le faʻalagolago penefiti o le beta voltage voltage (Kiloh et al., 1981; Niedermeyer ma Lopes da Silva, 1982) i le ava malosi. O lenei gaoioiga beta, lea e mafai ona atagia mai ai le sili atu (Saletu-Zyhlarz et al., 2004), ua faaalia e fetaui ma le tele ma le tele o le taumafa ava malosi, e mafai ona vavalalataina le va o tagata 'inu' ma le 'maʻamaʻa' ava (fuafua i le mamanu o le ava malosi), faapea foi le talafaasolopito o aiga o le ava malosi (Ehlers et al., 1989; Ehlers ma Schuckit, 1990). O le faʻateleina o faʻatele i le delta na lipotia mai i luga o le 'ava malosi pe a faʻatusatusa atu i tamaititi e leai ni mea e inu ai ma inu i le ava malosi (Polich ma Courtney, 2010), faatasi ai ma le faʻateleina o le faʻalauteleina o le alpha ma le alpha alphabet 25 min pe a maeʻa-binge-like cocaine dosing (Reid et al., 2006).

O le faʻatagaina o le faʻatagaina o le lautele na suʻesuʻeina e ala i le faʻamalamalamaina o vaega o N200 ma P300 ERP i galuega / alu i luga; nei vaega, manatu e fuafua le taofiofia o le amio pulea ma le pulea o le mafaufau (Dong et al., 2009) ma gaosia mai ACC ma vaega faʻapitonuʻu, e faʻateleina pe a taofia se tali (leai se faamasinoga) i totonu o se faasologa o tali lelei (alu i tofotofoga) (Falkenstein et al., 1999; Bokura et al., 2001; Van Veen ma Carter, 2002; Bekker et al., 2005). Ua lipotia mai i le tagata taʻitoʻatasi le ava malosi le tele o N200 faʻaipoipoina (Easdon et al., 2005), cocaine (Sokhadze et al., 2008), heroin (Yang et al., 2009), nicotine (Luijten et al., 2011), ma le initaneti (Cheng et al., 2010; Dong et al., 2010) vaisu. Ae ui i lea, o le faʻapipiʻiina o le 'ava malosi tele le N200 ma le laʻititi P300 pe a faʻatusatusa atu i pulega, i se gaioiga faʻalogo lelei e fetaui ma galuega (Crego et al., 2009) ma galuega faʻaalia aloaia (Ehlers et al., 2007), lea e ono mafai ona o gatasi ma le faʻaletonu o le mafaufau (faʻamalosi, alofa) sili atu nai lo le leai o se faʻataʻitaʻiga.

O faʻataʻitaʻiga o manu o mea ua fai ma vaisu ua tuʻuina mai ai faʻataʻitaʻiga taua e uiga i le neurobiology o le faʻavaeina o le amio (Deroche-Gamonet et al., 2004; Vanderschuren ma Everitt, 2004) faʻaalia o nei amioga e aofia ai le ATA, serotonergic, ma le glutamatergic circuits (Loh ma Roberts, 1990; Cornish et al., 1999). Ae peitai, o le aoga o suʻesuʻega manu e faalagolago lea i le tulaga e aʻafia ai nei amioga ma le pulea o le pulea e le tagata lava ia. Aemaise lava, e faigata ona faʻamautinoa le tulaga e ono talafeagai ai ia amio i le tuʻufaʻatasiga o le paʻu o le mafaufau e mafai ona ono aʻafia ai le puipuia o tagata. Neuroimaging studies e faatapulaaina ai lenei tapulaʻa e ala i le suʻesuʻeina o mea o loʻo i lalo o nei mea e mafua ai nei faaletonu o mafaufauga ma le tuʻuina atu o se fesoʻotaʻiga i faʻataʻitaʻiga faʻatusa.

Tuai ese ma toe faʻafoʻi

O le faʻamalosolo o fualaau faʻataʻitaʻi e faatatau i le tele o faʻamaoniga e aofia ai le vaivai, faʻavevesi, popolega, ma le praetonia o loʻo aliali mai pe a faʻafuaseʻi ona taofia se fualaau e mafua ai le faʻalagolago i le tino (Gawin ma Kleber, 1986). O nei faailoga e mafai ona fesuisuiai e faalagolago i le ituaiga o fualaau faasaina ma le umi o le faʻasaʻo mai le faʻamalositisi mulimuli ma e masani ona iloga i 'vave' vs 'faʻasolosolo' o faʻamalologa.

O le mea lautele, o suʻesuʻega a le PET e uiga i tagata faʻamaʻi fualaau faʻamaʻi ua fautuaina mai fetuutuunaiga tumau ole vailaau faʻateleina (tele lava le faʻaitiitia o le lagona) i le tali atu i totonu o le itumalo i le taimi o le tuumuli. O le taua tele o le CBF i le itu tauagavale o le PFC ma le faʻaitiitia i le glucose metabolism i le PFC na lipotia i tagata masani i le cocaine ao faʻagasolo vave le taimi (10 aso) ma le faʻaitiitia o le faʻamavae mai cocaine nai lo pulega lelei (Volkow et al., 1988a, 1991). Na iloiloina foi le CBF e ala i MR faʻavasega le malosi o le gasegase pe a maeʻa ona aveeseina le lua mai le nicotine, faʻapea foʻi ma le sui o le nicotine. O taunuʻuga o lenei faʻataʻitaʻiga na faʻaalia ai se faʻaitiitiga o le CBF i le taimi o le tosoina ae na faʻateleina le CBF i le ventral striatum ma le sui o le nicotine (Tanabe et al., 2008). Suesuega o le metabolism o le glucose ua faʻaalia ai le faʻaitiitia o le gaioiga o le gaioiga ao faagasolo le faʻamalosi o le ava i le televise-thalamo-OFC i le taimi muamua o le faʻamaʻiina ae sili atu le maualalo i le OFC i le taimi o le faʻaitiitia o le ava malosi (Volkow et al., 1992a, 1993a,b, 1994b, 1997c,d; Catalous et al., 1999). I mea na fai ma vaisu o cocaine, o lipoti na lipotia ai le faʻaitiitia o le faʻaaogaina o le tino i le gaioiga o le gaioiga i le taimi o le faʻamaʻiina o fualaau faasaina, faatasi ai ma le gaioiga tele i le OFC ma gafalia basal i le taimi o le tolopoina vave (i totonu o le 1 vaiaso o le faʻasaina)Volkow et al., 1991), ma le gaioiga maualalo i le PFC i le taimi o le tolopoina o taimi (1-6 vaiaso talu mai le taimi mulimuli)Volkow et al., 1992b). Taʻitaʻitaʻe i lalo ifo TA D2 o le taligalu ua fusifusia i le taimi o le toina i tua ua maua i le cocaine- (Volkow et al., 1993a), ava malosi- (Volkow et al., 1996b), heroin- (Wang et al., 1997), methamphetamine- (Volkow et al., 2001), ma i tagata taʻitoʻatasi e faalagolago i le nicotine (Fehr et al., 2008). O lenei aafiaga na fesootaʻi atu i le maualalo o le metabolism i le OFC ma le ACC i tagata o le cocaine-addicts ma le ava ma faapitoa i le OFC i methamphetamine-addicted individuals (Volkow et al., 2009).

O le faʻaliliuina o fualaau oona e aʻafia ai le tulaʻi mai o se lagona le lelei (e pei o, dysphoria), e faʻaalia e le tumau le le mafaia ona maua mai le fiafia mai taui e le masani ai faʻatau fua (eg, meaai, mafutaga patino). O lenei tulaga faʻa-aʻoaʻoga atonu e atagia ai se tali talafeagai i le faʻaleleia atili o le faʻamalosia o le AT e ala i fualaau faʻaleagaina i le faʻatautaia o taui o loʻo tuʻuina atu ai le faʻaaogaina o le polokalama e sili atu ona le mautonu i tagata faʻamalosia faalenatura (Cassens et al., 1981; Barr ma Phillips, 1999; Barr et al., 1999) ma isi tagata e le faʻamalosi fualaau (faʻataʻitaʻiga, tupe; Goldstein et al., 2007a). O lenei osofaʻiga faʻapitoa a le ATA e mafai ona fetuʻunaʻi le galuega a le PFC, OFC, ma le ACC i tagata faʻamaʻi fualaau faʻasaina e faʻalauiloa ai le faʻaletonu e foliga tutusa ma i latou e le o vailaʻau faʻasaina. O le mea moni, o faʻalavelave faʻafuaseʻi i totonu o le telefoni, faʻasalalauga, ma vaega taua o le PFC e aofia ai le ACC ma le OFC na maua i suʻesuʻega o tagata e le o faʻamaʻiina le faʻamaʻiina (o le le faʻamaʻiina)Elliott et al., 1998; Mayberg et al., 1999) i le taimi o le mafaufau (faʻataʻitaʻiga, fuafuaga o galuega) ma luitau tau faʻamalositino. O nei fesuiaiga o fualaau faasaina i le galuega a le PFC, ACC, ma le OFC (ae le gata i vaega tetele ma le eletise) e mafai ona faaleagaina ai le mafai ona faatonutonuina lagona (Totogi & al., 2008) talafeagai mo le taulimaina ma le atuatuvale, e moni lava o se vailaau malosi o le toe faʻafoʻi (Taʻavale, 2003) (tagai Sinha ma Li, 2007 mo se toe iloiloga).

I le taimi o le faʻasaina o le cocaine, ua lipotia e le EEG suʻesuʻega le faʻaititia o le delta (Alper et al., 1990; Roemer et al., 1995; Prichep et al., 1996), o le (Roemer et al., 1995; Prichep et al., 1996; Herning et al., 1997), ae faʻateleina le alafaʻi (Alper et al., 1990) ma le malosiaga beta (Costa ma Bauer, 1997; Herning et al., 1997; Tupu et al., 2000). O le faateleina o le alafapeta ua lipotia mai i le taimi o le tolopoina vave o tagata heroin-o mea ua fai ma vaisu (Shufman et al., 1996). I le faatusatusa atu i le mamanu e matauina i le lafoaia o le koko, i le taimi o le aveeseina o le nicotine, o le malosi o le mana e faateleina ao vaivai le eletise ma le beta (mo se aotelega, vaai Domino, 2003; Teneggi et al., 2004). O lenei faʻateleina i le mana o le mana na faʻasaʻoina ma le moe (Ulett ma Itil, 1969; Dolmierski et al., 1983) ma le fesuiaiga mai le ala e moe (Kooi et al., 1978), ae o le paʻu o le faasologa o le alafaitaimi na fesoʻotai ma le taimi faʻagasolo taimi faʻaalia (Surwillo, 1963), faʻaitiitia le aroma ma faʻaitiitia le mataala (Ulett ma Itil, 1969; Knott ma Venables, 1977). O nei faaletonu i le gaioiga o le gafa ua aliali mai i tua ma le faʻasolosolo o le faʻasolosolo e fautuaina ai atonu latou te fuaina ni aafiaga ogaoga o le faʻamavaeina o fualaau (Gritz et al., 1975). Fua o le ERP i le taimi o le tosoina o le ava malosi ua faʻaalia ai le faʻaopoopoga i le N200 ma le P300 laupala ma faʻaititia i N100 ma P300 amplitudes (Porjesz et al., 1987a,b; Parsons et al., 1990). Faʻaititia le P300 amplitude o se sailiga tumau i le taimi o le koko (Kouri et al., 1996; Biggins et al., 1997; Gooding et al., 2008), heroin (Papageorgiou et al., 2001, 2003, 2004), ma le faʻasaina o le nicotine (Daugnac et al., 1998) e pei ona faʻamaonia pe a maeʻa le buprenorphine (o le faʻataʻitaʻiga o le senituti o le adipidid receptor agonist) faʻatasi ma tagata ua afaina mai le heroin ma cocaine (Kouri et al., 1996).

E le gata i lea, o nei EEG ma ERP faʻamatalaga ua faʻaaogaina e valoia ai le toe foʻi mai. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le gafa ma le gaioiga i le ava malosi e iloagofie, faʻatasi ai ma le 83-85% saʻo, i le va o tagata faʻatau ma toe faʻafoʻi e faʻaaoga auala faʻavae (Winterer et al., 1998). O le gaʻo o le fatugalemu o le tino, e pei ona fuafuaina e ala i le televave o le beta gaoioiga, na maua foi e avea ma se tagata e faʻalagolago i le va o tagata e le mautonu-ma toe faʻafoʻi-faʻateleina tagata 'ava malosi (Bauer, 1994, 2001; Saletu-Zyhlarz et al., 2004). Suesuega a le ERP i le ava malosi e maua ai le tuai o le N200 leolea e iloa ai le va o tagata faʻatau ma toe foʻi mai ma le fuainumera o le 71%Glenn et al., 1993). O le saʻo atoatoa o le toe foʻi mai (71%) faʻapena foi ona lipotia mo le faʻaititia o le maualuga o le P300 i le taofia o tagata cocaine-addicted individuals (Bauer, 1997).

O le mea lea, o suʻesuʻega faʻamalosia e faʻalauteleina ai lo tatou malamalamaaga i le faʻamaloloina o fualaau faasaina ma ona uiga e aʻafia ai e ala i le faʻatusatusaina o le faʻaitiitia o le faʻaogaina o le gataifale e ala i le CBF faʻaitulagi, le malosi o le malosi, laasaga o le EEG mita, ma ERP i le tele o fualaau faasaina. O nei faailoga o le neuronal ua lipotia mai e vaʻai i le toe foʻi mai, ma, o le mea lea, e mafai ona i ai se sao taua i le faʻaleleia o togafitiga ma sailiga o taunuʻuga.

iʻuga

Neuroimaging technology has had a tremendous impact on the basic knowledge of addiction-related circles and related behaviors outcomes. Ua faʻamaonia ai le faʻaogaina o le faʻamalosia o le faʻamalosia o fualaau faʻamalosi ma le faʻalagona, e mafua ai le faʻaitiitia o le faʻamalosia o fualaau faʻasaina, o le faʻaitiitia o le malosi o isi mea faʻamalosi, ma le le lava o le faʻatagaina o le puipuiga. O nei suiga i le tagofia o mea ua fai ma vaisu, e pei ona faʻatusalia i le ata o le iRISA, faʻalauteleina manatu faʻale-aganuʻu e faʻamalosia ai tali faʻatulafonoina i le taui e ala i le tuʻuina atu o faʻamaoniga mo le aafia o le faʻailoga o le frontal i le taimi atoa o le faʻasologa o vaisu.

O le mea moni, o meaola manu o vailaau faʻasaina ua maua ai se faʻamatalaga faʻalauiloaina mo le suʻesuʻeina uma o le amio ma le faavae o le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina ma ua faʻamalosia ai foi le faʻaaogaina o le neurobiological o aʻafiaga o aʻafiaga o fualaau faasaina ma aʻafiaga le lelei o le faʻasaina o fualaau faasaina. Ae ui i lea, o se faʻamatalaga autu e tumau i le le mautonu i le tikeri lea e aʻafia ai amioga nei i amioga e fai ma vaisu i totonu o tagata. E mafai ona avea auala faʻapitoa e faʻaogaina ai le faʻamalamalamaina o nei faʻataʻitaʻiga i nei amioga i tagata ma le sini o le faʻapipiʻiina o auala mo le atinaʻeina o tala ma faʻatatauga faʻatatau. O le taimi nei e mafai ona mautinoa o faʻalavelave faʻapitoa e faʻamalosi ma faʻaleleia ai vaega o le mafaufau o loʻo afaina i le faʻaaogaina o fualaau faasaina e ala i faʻasalaga faʻamalosi-amio ma vailaʻau faʻapitoa e mafai ona sili atu le aoga i tagata faʻamaʻi-faʻasaina e pei lava ona i ai mo isi faʻafitauli (eg, Papanicolaou et al., 2003; Volkow et al., 2007). O meafaigaluega e faʻaogaina ai le neuroima e mafai ai foi ona faia suʻesuʻega o le faiʻai phenotypes o se galuega o le genotype, lea e taua tele mo le malamalama i le faagasologa o le cerebral lea e aʻafia ai le gasegase poʻo le faʻaaogaina o se tasi i le faʻamauaina o fualaau faasaina ma mea ua fai ma vaisu (eg, Alia-Klein et al., 2011).

tautinoga

O lenei galuega na lagolagoina e fesoasoani a le National Institute on Drug Abuse [1R01DA023579 i le RZG] ma le General Clinical Research Center [5-MO1-RR-10710].

talaaga

O se faila i fafo o loʻo uuina ai se ata, faʻataʻitaʻiga, ma isi

Na mauaina e Muhammad A. Parvaz lona PhD i le inisinia o meaola mai le Stony Brook University, Niu Ioka, ISA i le 2011. O loʻo avea nei o ia ma sui o le fomai tipitipi i le Brookhaven National Laboratory's (BNL) Neuropsychoimaging group na taitaia e Dr. Rita Goldstein. O ana sailiga suʻesuʻe e aofia ai le atiaeina o se faiʻai-komepiuta e suʻesuʻe ai aʻafiaga o le neurofeedback moni i luga o fualaau faʻatau fualaau, atinaeina o le neuro-cognitive tasks mo MRI ma Electroencephalography (EEG) galue e suʻesuʻe le aafiaga o le faʻaaogaina o fualaau faʻatau ma le amio faʻatinoga, ma le faʻamaoniga / faʻasologa o ata mai fesuiaiga o mafaufauga eseese (aemaise MRI ma le EEG).

O se faila i fafo o loʻo uuina ai se ata, faʻataʻitaʻiga, ma isi

Na maua e Nelly Alia-Klein lona PhD i togafitiga faafomaʻi mai le Columbia University, Niu Ioka, ISA, i le 2002. O loʻo galue nei o ia o se saienitisi i BNL. O ana suʻesuʻega e faʻalautele i le faʻaaogaina o le neuroimaging ma neurogenetics e suʻesuʻeina ai faʻafitauli o loʻo aʻafia ai le pulea o mafaufauga ma lagona, e taulaʻi faapitoa i le tagofia o vailaʻau faʻasaina ma le faʻalavelave faʻafuaseʻi. O loʻo ia te ia le tomai ma le poto masani i le falemaʻi e faʻatautaia ai suʻesuʻega faʻapitoa i faʻalavelave faigata o tulafono faatonutonu a le tagata lava ia, e fai ma vaisu ma faʻalavelave faʻafuaseʻi.

O se faila i fafo o loʻo uuina ai se ata, faʻataʻitaʻiga, ma isi

Na maua e Patricia A. Woicik lona PhD i fefaʻatauaʻiga faʻale-aganuʻu mai le Stony Brook University, Niu Ioka, ISA i le 2005. O loʻo avea nei o ia ma sui lagolago i BNL. O suʻesuʻega nei o loʻo taulaʻi atu ai i mea e mafai ai e tagata ona faʻafitia le sailia o le faʻamalosia o amioga mai fualaau faasaina. O ana suʻesuʻega e suʻesuʻe ai uiga, neuropsychological and neuroimaging markers mo le atinaʻeina ma le tausiga o maʻi o mea ua fai ma vaisu. O le sini o lana sailiga o le faʻaliliuina lea o nei faiʻai / amioga i totonu o togafitiga e faʻatatau i tagata maʻi.

O se faila i fafo o loʻo uuina ai se ata, faʻataʻitaʻiga, ma isi

Na maua e Nora D. Volkow lona MD mai le Iunivesite Aoao o Mekisiko, ma sa ia tauaveina lona falemaʻi i le New York University, ISA. O le tele o ana suʻesuʻega na faia i le BNL ma na faʻaaogaina le tekinolosi faʻataʻitaʻiga [i luga o le faʻataʻitaʻiga (PET) ma le MRI] e suʻesuʻe ai auala e faʻaaogaina ai fualaau faʻatauvalea, o aʻafiaga o le vailaau ma le gaioiga ma le faʻaaogaina o le neurobiological lea e tuʻuina atu ai le faʻafitauli i le faʻaaogaina o vailaʻau i le faiʻai o le tagata. Na te faʻaaogaina foi faʻataʻitaʻiga saʻo e faʻatuina ai fesoʻotaʻiga faʻamaʻi mo suʻesuʻega a le falemaʻi. O lana galuega ua avea ma meafaigaluega e faʻaalia ai lena vailaau oona o se faʻamaʻi o le faiʻai o le tagata lea e aofia ai suiga tumau i le dopamine neurotransmission (e aofia ai le faʻaitiitiga o le D2 sigetor signaling signals) ma le galuega muamua. O ia o le Faatonu o le US National Institute on Drug Abuse, o se tulaga na ia umia talu mai 2003.

O se faila i fafo o loʻo uuina ai se ata, faʻataʻitaʻiga, ma isi

Na maua e Rita Z. Goldstein lona PhD i le soifua maloloina o le soifua maloloina mai le Iunivesite o Miami, Florida, ISA, ma faia lana galuega i le neuropsychology i Long Long Jewish Hospital, New York, ISA. O ia o se saienitisi faʻamaonia i le BNL ma o se tasi o le Kolisi Amerika a Neuropsychopharmacology, Tennessee, ISA. O loʻo ia faʻaaogaina le faʻataʻitaʻiga o le mafaufau (MRI ma le EEG) ma suʻesuʻega neuropsychology e suʻesuʻe ai suiga i tagata vailaau faʻasaina i lagona, uiga, mafaufauga ma le amio pulea ma le faʻaleleia o latou tomai e ala i togafitiga faʻafomaʻi ma mafaufau. O lana galuega ua avea ma mea faigaluega i le faʻataʻitaʻiina o lena vailaau faʻasaina e fesoʻotaʻi ma le faʻaleagaina o le mafaufau, e aofia ai le faʻalauiloaina o le tagata lava ia, ma le faamamafaina o le taua o le cortex muamua i le le mafai ona taliina le tali ma le faʻalogoina o le soifua maloloina (iRISA) i le tagofia o vaisu. O loʻo ia taʻitaʻia nei le Neuropsychoimaging group i BNL.

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faasilasilaga

O lenei tusitusiga na tusia e Brookhaven Science Associates, LLC i lalo o le Feagaiga Numera DE-AC02-98CHI-886 ma le US Department of Energy. O loʻo tumau le Malo o le Iunaite Setete, ma o le tagata lolomi, e ala i le taliaina o le tusiga mo le lolomiina, faʻaalia, se laisene i le lalolagi atoa e lolomiina pe toe lolomiina le pepa lolomiina o lenei tusiga, pe faatagaina isi e faia, mo faamoemoega a le Malo o le Iunaite Setete.

mau faasino

  • Adams KM, Gilman S, Johnson-Greene D, Koeppe RA, Junck L, Kluin KJ, Martorello S, Johnson MJ, Heumann M, Hill E. Le taua o le talafaasolopito o aiga e faatatau i suesuega o le neuropsychology ma le cerebral metabolism suesueina ma faʻatautaia o mea e gaosia i luga o falemaʻi i tagata matutua ua gasegase. Alu. Falemaʻi. Faʻaaliga. Res. 1998;22: 105-110. [PubMed]
  • Alia-Klein N, Parvaz MA, Woicik PA, Konova AB, Maloney T, Shumay E, Wang R, Telang F, Palemene A, Wang GJ, et al. Gene x faʻamaʻi faʻamaʻi i luga poʻo se mea e faʻaaogaina i le ulaula i le koko. Faʻau. Gen. Psychiatry. 2011;68: 283-294. [PMC free article] [PubMed]
  • Alper KR, Chabot RJ, Kim AH, Prichep LS, John ER. Ole tele ole EEG e faʻasaʻoina le faalagolago i le koko. Maualuga Resitala. 1990;35: 95-105. [PubMed]
  • Anker JJ, Carroll ME. O fafine e sili atu ona faʻafitauli i le faʻaaogaina o fualaau faasaina nai lo tama: faʻamaoniga mai suʻesuʻega faʻamalosi ma le role o hormones ovarian. Curr. Maualuga. Faʻatasi. Neurosci. 2011;8: 73-96. [PubMed]
  • Bandettini PA, Wong EC, Hinks RS, Tikofsky RS, Hyde JS. Taimi taimi EPI o le mafaufau o le tagata e galue i le taimi o le faʻatoagaina o galuega. Mam. Reson. Med. 1992;25: 390-397. [PubMed]
  • Barr AM, Phillips AG. Aveesea ina ua uma ona faʻaalia i d-amphetamine ua faaitiitia le tali atu mo se vaifofo o le suauu e fuaina i se faasologa o faasologa o faasologa o le faamalosia. Psychopharmacology (Berl.) 1999;141: 99-106. [PubMed]
  • Barr AM, Fiorino DF, Phillips AG. Aafiaga o le 'aveʻeseʻese mai se faasologa o le faasologa o fua o le d-amphetamine i amioga tau feusuaʻiga i le tane male. Pharmacol. Biochem. Faʻaaloalo. 1999;64: 597-604. [PubMed]
  • Basar E, Gonder A, Ungan P. Iloiloga faʻasolosolo faʻatasi o faʻamaumauga e mafai ona faʻaaoga e EEG taʻitasi. J. Biomed. Igoa. 1980;2: 9-14. [PubMed]
  • Basar E, Basar-Eroglu C, Rosen B, Schutt A. O se auala fou e uiga i gaioiga e tupu i le tagata: sootaga i le va o EEG ma P300-wave. Fa. J. Neurosci. 1984;24: 1-21. [PubMed]
  • Bassareo V, De Luca MA, Di Chiara G. Faʻamatalaga eseʻese o faʻamalosiuga o meatotino e le dopamine i totonu o le tumutumu accumbens shell i luga o le fatu ma le pito i luma. J. Neurosci. 2002;22: 4709-4719. [PubMed]
  • Bauer LO. Electroencephalographic ma le vaʻaia o le toe faʻafoʻi i tagata o loʻo aʻafia i le ava malosi. Alu. Falemaʻi. Faʻaaliga. Res. 1994;18: 755-760. [PubMed]
  • Bauer LO. Tomaʻi ma le elekene eletiselalographic o le cocaine faalagolago. NIDA Res. Monogr. 1996;163: 66-93. [PubMed]
  • Bauer LO. Frontal P300 decrements, amio le taupulea o tamaiti, talafaasolo- pito o aiga, ma le taumatega o le toe foi i tua o tagata ulavavale. Fualaau oona. 1997;44: 1-10. [PubMed]
  • Bauer LO. Faʻamatalaga toe faʻafoʻi i le ava malosi ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina e ala i le eletise eletise. Neuropsychopharmacology. 2001;25: 332-340. [PubMed]
  • Bechara A. Faia o faaiuga, puleaina o le manava ma le le maua o le malosi e tetee atu ai i fualaau faasaina: o se vaaiga o le neurocognitive. Nat. Neurosci. 2005;8: 1458-1463. [PubMed]
  • Bekker EM, Kenemans JL, Verbaten MN. Faʻamatalaga o Punaoa o le N2 i se faʻamalosi Go / NoGo galuega. Paʻu o le Brain Res. 2005;22: 221-231.
  • Belliveau JW, Rosen BR, Kantor HL, Rzedzian RR, Kennedy DN, McKinstry RC, Vevea JM, Cohen MS, Pykett IL, Brady TJ. Faʻapitoa faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e ala i le ono gafatia-faʻatusatusa le NMR. Mam. Reson. Med. 1990;14: 538-546. [PubMed]
  • Berridge KC. Le finauga i luga o le matafaioi a dopamine i le taui: o le mataupu mo le soifua maloloina. Psychopharmacology (Berl.) 2007;191: 391-431. [PubMed]
  • Berridge KC, Zhang J, Aldridge JW. Faʻamaumauga o le komepiuta: faʻamalosia le ola maloloina o fualaau oona poʻo le fiaʻai. Faʻatasi. Brain Sci. 2008;31: 440-441.
  • Biggins CA, MacKay S, Clark W, Fein G. Faʻamatalaga gafatia faʻapitoa e aʻafia ai aʻafiaga o aʻafiaga o le cocaine ole taimi muamua. Biol. Fomaʻi. 1997;42: 472-485. [PubMed]
  • Bokura H, Yamaguchi S, Kobayashi S. Electrophysiological faʻamaonia mo le taliina o tali ile galuega Go / NoGo. Falemaʻi. Neurophysiol. 2001;112: 2224-2232. [PubMed]
  • Bonson KR, Grant SJ, Contoreggi CS, Sootaga JM, Metcalfe J, Weyl HL, Kurian V, Ernst M, Lonetona ED. Auala o Neura ma le gaioiga o le koko o le koko. Neuropsychopharmacology. 2002;26: 376-386. [PubMed]
  • Breiter HC, Gollub RL, Weisskoff RM, Kennedy DN, Makris N, Berke JD, Goodman JM, Kantor HL, Gastfriend DR, Riorden, et al. O aʻafiaga o cocaine i luga o le faiʻai o le tagata fai ma lagona. Neuron. 1997;19: 591-611. [PubMed]
  • Brody AL, Mandelkern MA, London ED, Childress AR, Lee GS, Bota RG, Ho ML, Saxena S, Baxter LR, Jr., Madsen D, et al. Fesuiaiga o le tino i le gaioiga o le sikaleti. Faʻau. Gen. Psychiatry. 2002;59: 1162-1172. [PubMed]
  • Brody AL, Mandelkern MA, Lee G, Smith E, Sadeghi M, Saxena S, Jarvik ME, Lonetona ED. Faʻaauau o le faʻailoaina o sikaleti faʻataunuʻuina ma le faʻaaogaina o le faʻauʻuina o le cortex i le faʻafeiloaʻiina o meaʻai ulaula: o se suʻesuʻega amata. Maualuga Resitala. 2004;130: 269-281. [PMC free article] [PubMed]
  • Burger C, Townsend DW. I: Faʻavae o le PET suʻesuʻe. I totonu: PET Clinical, PET / CT ma le VAEGA / CT: Faʻatusatusaina Anatomic-Molecular Imaging. von Schulthess GK, faatonu Lippincott Williams & Wilkins; Filatelefaia, PA: 2003. itulau 14-39.
  • Cassens G, Sui C, Kling M, Schildkraut JJ. Aulia Amphetamine: aʻafiaga i luga o le uʻamea o le faʻamalosia o le tino. Psychopharmacology (Berl.) 1981;73: 318-322. [PubMed]
  • E le o se mea na tupu i le taimi nei, e le o se mea na tupu i le taimi nei. J. Nucl. Med. 1999;40: 19-24. [PubMed]
  • Chamberlain SR, Menzies L, Hampshire A, Suckling J, Fineberg NA, del Campo N, Aitken M, Craig K, Owen AM, Bullmore ET, et al. Faʻafitauli o le Orbitofrontal i tagata gasegase e le mautonu le faʻamaʻi ma o latou aiga e le afaina. Saienisi. 2008;321: 421-422. [PubMed]
  • Cheng ZH, Zhou ZH, Yuan GZ, Yao JJ, Li C. O se suʻesuʻega gafatia e ono tutupu i le mea na tupu, o le le lelei o le pulea o le inhibitory i tagata taʻitasi e faʻaaogaina le Initaneti. Acta Neuropsychiatr. 2010;22: 228-236.
  • Childress AR, Mozley PD, McElgin W, Fitzgerald J, Reivich M, O'Brien CP. Le faʻamalosia faʻagata i le taimi o le gaoia o le koko. Am. J. Fomaʻi. 1999;156: 11-18. [PMC free article] [PubMed]
  • Corletto F, Gentilomo A, Rosadini G, Rossi GF, Zattoni J. Vaavaaia vaaiga e pei ona faamaumauina mai le maaleale ma le cortex vaaia ao leʻi amataina le taotoga o le fale o le tino i le tagata. Electroencephalogr. Falemaʻi. Neurophysiol. 1967;22: 378-380. [PubMed]
  • Cornish JL, Duffy P, Kalivas PW. O se matafaioi mo le tumutumu o le faʻateleina o le faʻaaogaina o le glutamate i le toe faʻafoʻi i amioga o le cocaine. Neuroscience. 1999;93: 1359-1367. [PubMed]
  • Costa L, Bauer L. Aofaʻi eseese elekene elekenelosi e fesootaʻi ma le ava malosi, cocaine, heroin ma le lua-mea faʻalagolago. Fualaau oona. 1997;46: 87-93. [PubMed]
  • Crego A, Rodriguez Holguin S, Parada M, Mota N, Corral M, Cadaveira F. Binge o le ava e aafia ai le gaioiga faʻapitoa ma le gaioiga o galuega galue i tamaiti aʻoga iunivesite. Alu. Falemaʻi. Faʻaaliga. Res. 2009;33: 1870-1879. [PubMed]
  • Taʻitaʻi MR, Weinstein A, Malizia AL, Wilson S, Melichar JK, Lingford-Hughes A, Myles JS, Grasby P, Nutt DJ. Suʻega faʻafesoʻotaʻi faʻamalositino o vaʻaiga faʻapipiʻi o gaioiga opia: "sili atu" nai lo "eseese"? Neuroimage. 2003;20: 1964-1970. [PubMed]
  • Daruna JH, Goist KC, Jr., West JA, Sutker PB. Faʻailoga le tufatufaina o le P3 vaega o gaioiga e aʻafia ai i le gaioiga aʻo gasegase o le ethanol: o se suʻesuʻega pailate. Electroencephalogr. Falemaʻi. Neurophysiol. Faletupe. 1987;40: 521-526. [PubMed]
  • Daugnac E, Le Houezec J, Perez-Diaz F, Lagrue G, Iva R. Faʻasalaga aloese ma le faʻaaogaina o ulaula: suʻesuʻega a le ERP umi. Fa. J. Psychophysiol. 1998;30: 201-202.
  • Deroche-Gamonet V, Belin D, Piazza PV. Molimau mo amioga e fai ma vaisu-faapei o le rat. Saienisi. 2004;305: 1014-1017. [PubMed]
  • Di Chiara G. O se manatu faʻamalosi mo le aʻoaʻoina o le matafaioi o mesolimbic dopamine i le faʻamalosi fualaau faʻatau. J. Psychopharmacol. 1998;12: 54-67. [PubMed]
  • Dolmierski R, Matousek M, Petersen I, o Walden-Galuszko K. Variata suʻesuʻega na suʻesuʻeina ma le electroencephalography. Bull. Inst. Mala. Tele. Med. Gdynia. 1983;34: 41-48. [PubMed]
  • Domino EF. Aafiaga o tapaa tapaa i luga o eletise eletise, faʻasalaga faʻasalalau ma mea e tutupu e ono tutupu. Brain Cogn. 2003;53: 66-74. [PubMed]
  • Dong G, Yang L, Hu Y, Jiang Y. E fesoʻotai le N2 i le faʻamalosia o le taliina o tali i faʻatonuga o le faʻatonuina o lagona? Neuroreport. 2009;20: 537-542. [PubMed]
  • Dong G, Zhou H, Zhao X. Faʻalavelave faʻalavelave i tagata ei ai le vailaau o le initaneti: faʻamaoniga ole electrophysiological mai suʻesuʻega Go / NoGo. Neurosci. Lett. 2010;485: 138-142. [PubMed]
  • Due DL, Huettel SA, Hall WG, Rubin DC. Faʻatoagaina i mesolimbic ma visuospatial neural circuits e mafua mai i le ulaula ulaula: faʻamaoniga mai faʻataʻitaʻiga o le faʻaleleia o le magnetic resonance. Am. J. Fomaʻi. 2002;159: 954-960. [PubMed]
  • Dunning JP, Parvaz MA, Hajcak G, Maloney T, Alia-Klein N, Woicik PA, Telang F, Wang GJ, Volkow ND, Goldstein RZ. Faʻamalosi atu le gaioiga i le kokeni ma faʻalagona lagona i tagata o loʻo faʻaaogaina cocaine ma o loʻo iai nei - o se suʻesuʻega a le ERP. Eur. J. Neurosci. 2011;33: 1716-1723. [PMC free article] [PubMed]
  • Faʻamataʻu C, Izenberg A, Armilio ML, Yu H, Alain C. Faʻatauga o le ava malosi e faʻaleagaina ai le gaioiga ma le gaioiga e fesoʻotai i le taimi o le Go / No-Go Task. Cogn. Brain Res. 2005;25: 873-883.
  • Ehlers CL, Schuckit MA. EEG televave gaoioiga i tama o ava malosi. Biol. Fomaʻi. 1990;27: 631-641. [PubMed]
  • Ehlers CL, Wall TL, Schuckit MA. Uiga o le EEG e mulimuli i le pulega o le ethanol i alii talavou. Electroencephalogr. Falemaʻi. Neurophysiol. 1989;73: 179-187.
  • Ehlers CL, Phillips E, Finnerman G, Gilder D, Lau P, Criado J. P3 vaega ma le tauleʻaleʻa inu pia i le itu i Saute Kalefonia Kalefonia. Neurotoxicol. Teratol. 2007;29: 153-163. [PubMed]
  • Elliott R, Sahakian BJ, Michael A, Paykel ES, Dolan RJ. Faʻafitauli le talafeagai i le tali ile tali i le fuafuaina ma le mateina o galuega i tagata gasegase ma le le mautonu. Toma. Med. 1998;28: 559-571. [PubMed]
  • Eriksson L, Dahlbom M, Widen L. Positron emission entrygraphy - o se auala fou mo suʻesuʻega o le fatugalemu o le tino. J. Microsc. 1990;157: 305-333. [PubMed]
  • Falkenstein M, Hoormann J, Hohnsbein J. ERP vaega i Galuega / Nogo galuega ma a latou sootaga i le faʻasaina. Galue a le Loto. (Amst.) 1999;101: 267-291. [PubMed]
  • Fehr C, Yakushev I, Hohmann N, Buchholz HG, Landvogt C, Deckers H, Eberhardt A, Klager M, Smolka MN, Scheurich A, et al. Faʻalapotopotoga o le maualalo o le vailatamine D2 avanoa e maua mai i le nicotine e faʻalagolago i le mea na vaaia i isi vailaau faʻaleagaina. Am. J. Fomaʻi. 2008;165: 507-514. [PubMed]
  • Foltin RW, Ward AS, Haney M, Hart CL, Collins ED. O aʻafiaga o le faʻateleina o tui o le ulaula ulaula i totonu o tagata. Fualaau oona. 2003;70: 149-157. [PubMed]
  • Fowler JS, Logan J, Volkow ND, Wang GJ. Faʻaliliuina o le neuroimaging: suʻesuʻega o faʻataʻitaʻiga o le monoamine oxidase. Mol. Faʻamatalaga Biol. 2005;7: 377-387. [PubMed]
  • Franken IH. Fiafia ma mea ua fai ma vaisu: tuufaatasia o mafaufauga ma neuropsychopharmacological approach. Prog. Neuropsychopharmacol. Biol. Fomaʻi. 2003;27: 563-579. [PubMed]
  • Franken IHA, Stam CJ, Hendriks VM, van den Brink W. Neurophysiological faʻamaoniga mo togafitiga le masani ai o fualaau faasaina i le heroin faalagolago. Psychopharmacology. 2003;170: 205-212. [PubMed]
  • Franken IHA, Hulstijn KP, Stam CJ, Hendriks VM, Van den Brink W. E lua ni faʻafouga fou o le neurophysiological o le manaʻoina o le koko: faʻavaveina le malosi o le faiʻai ma faʻaputuina le amataina o mafaufauga. J. Psychopharmacol. 2004;18: 544-552. [PubMed]
  • Franklin TR, Wang Z, Wang J, Sciortino N, Harper D, Li Y, Ehrman R, Kampman K, O'Brien CP, Detre JA, et al. Faʻasagaga faʻagata i le sikaleti ulaula i luga o le sikaleti tutoatasi mai le tuulafoaia o le nicotine: o se faʻataunuʻu fMRI suʻesuʻe. Neuropsychopharmacology. 2007;32: 2301-2309. [PubMed]
  • Fries P. O se metotia mo le malosi o le mafaufau: fesoʻotaʻiga vavalalata e ala i fesoʻotaiga vavalalata. Trends Cogn. Sci. 2005;9: 474-480. [PubMed]
  • Gat I, Bar-On E. Laasaga masani moe ma le malamalamaga o le EEG. Fa. J. Neurosci. 1983;22: 147-155. [PubMed]
  • Gat I, Bar-On E, Lehmann D. Faʻavasegaina saʻo o tali vaaia. Faʻatauga. Metotia Metotia Biomed. 1985;20: 17-22. [PubMed]
  • Gawin FH, Kleber HD. Le faʻamaoniga o faʻamaoniga ma le mafaufau o le mafaufau i tagata e fai ma faʻamaʻi o le koko. Faʻalogo ile falemaʻi. Faʻau. Gen. Psychiatry. 1986;43: 107-113.
  • Gessa GL, Melis M, Muntoni AL, Diana M. Cannabinoids e faʻaaogaina mesolimbic dopamine neurons e ala i se gaioiga i le cannabinoid CB1 faʻaaliga. Eur. J. Pharmacol. 1998;341: 39-44. [PubMed]
  • Gevins A. O le lumanaʻi o le eletiselololo i le suʻesuʻeina o le gaioiga o le neurocognitive. Electroencephalogr. Falemaʻi. Neurophysiol. 1998;106: 165-172. [PubMed]
  • Gilman JM, Ramchandani VA, Davis MB, Bjork JM, Hommer DW. Aiseā tatou te fia inu ai: o le faʻaleleia o le magnetic resonance faʻataʻitaʻiga suʻesuʻega o le tauia ma le popole o aafiaga o le ava malosi. J. Neurosci. 2008;28: 4583-4591. [PMC free article] [PubMed]
  • Glenn SW, Sinha R, Parsons OA. Igoa o le electrophysiological e taumateina ai le toe inu o le ava malosi. Alu. 1993;10: 89-95. [PubMed]
  • Taumaʻa NE. Le aʻafiaga o le atuatuvale i vaisu. Eur. Neuropsychopharmacol. 2003;13: 435-441. [PubMed]
  • Goldstein RZ, Volkow ND. O vailaau faʻasaina ma lona aʻaʻo mai le neurobiology faavae: faʻamaonia faʻamaoniga mo le aʻafiaga o le paʻu o luma. Am. J. Fomaʻi. 2002;159: 1642-1652. [PMC free article] [PubMed]
  • Goldstein RZ, Alia-Klein N, Tomasi D, Zhang L, Cottone LA, Maloney T, Telang F, Caparelli EC, Chang L, Ernst T, et al. E faʻaitiitia le faʻaogaina o le faʻaogaina o mea tau tupe i taui tau tupe e fesoʻotaʻi ma lagona le lelei ma le pulea e le tagata o ia lava i mea e fai ma vaisu cocaine? Am. J. Fomaʻi. 2007a;164: 43-51. [PMC free article] [PubMed]
  • Goldstein RZ, Tomasi D, Rajaram S, Cottone LA, Zhang L, Maloney T, Telang F, Alia-Klein N, Volkow ND. Matafaioi o le tui o le tua ma le medial orbitofrontal cortex i le faʻaaogaina o fualaau faasaina i mea e fai ma vaisu cocaine. Neuroscience. 2007b;144: 1153-1159. [PMC free article] [PubMed]
  • Goldstein RZ, Alia-Klein N, Tomasi D, Carrillo JH, Maloney T, Woicik PA, Wang R, Telang F, Volkow ND. Faʻaaogaina o le gasegase o le cortex i se gaioiga faʻalagona o le tagofia o le koko. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA. 2009a;106: 9453-9458. [PMC free article] [PubMed]
  • Goldstein RZ, Craig AD, Maea A, Garavan H, Childress AR, Paulus MP, Volkow ND. Le neurocircuitry o le mafaufau le lelei i vaisu fualaau faasaina. Trends Cogn. Sci. 2009b;13: 372-380. [PMC free article] [PubMed]
  • Goldstein RZ, Tomasi D, Alia-Klein N, Honorio Carrillo J, Maloney T, Woicik PA, Wang R, Telang F, Volkow ND. Tali a le Dopaminergic i fualaau faasaina i mea ua fai ma vaisu cocaine. J. Neurosci. 2009c;29: 6001-6006. [PMC free article] [PubMed]
  • Goldstein RZ, Woicik PA, Maloney T, Tomasi D, Alia-Klein N, Shan J, Honorio J, Samaras D, Wang R, Telang F, et al. O le methylphenidate o le tino e faʻamaonia ai le gaioiga o gaioiga i mea e fai ma vaisu cocaine i le taimi o se galuega felagolagomaʻi. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA. 2010;107: 16667-16672. [PMC free article] [PubMed]
  • Gooding DC, Burroughs S, Boutros NN. Le atoatoa o aʻafiaga o tagata gaʻo-o loʻo faalagolago i le kokeni: faʻaliliuʻesega o amio ma faʻamaonia elemene. Maualuga Resitala. 2008;160: 145-154. [PMC free article] [PubMed]
  • Grant S, Lonetona ED, Newlin DB, Villemagne VL, Liu X, Contoreggi C, Phillips RL, Kimes AS, Margolin A. Faatoagaina o gaioiga manatua ao faagasolo le gaioiga-o le gaioiga o le koko. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA. 1996;93: 12040-12045. [PMC free article] [PubMed]
  • Gritz ER, Shiffman SM, Jarvik ME, Haber J, Dymond AM, Coger R, Charuvastra V, Schlesinger J. Faʻaleagaga ma mafaufauga o le methadone i le tagata. Faʻau. Gen. Psychiatry. 1975;32: 237-242. [PubMed]
  • Grusser SM, Wrase J, Klein S, Hermann D, Smolka MN, Ruf M, Weber-Fahr W, Flor H, Mann K, Braus DF, et al. O le faʻaaogaina o le striatum ma le medie pre-frontal cortex e fesoʻotaʻi ma le toe foʻi mulimuli mai o le ava malosi. Psychopharmacology (Berl.) 2004;175: 296-302. [PubMed]
  • Gu H, Salmeron BJ, Ross TJ, Geng X, Zhan W, Stein EA, Yang Y. Meteocasia Mesocorticolimbic ua faaletonu i latou e masani ona maua i le cocaine, e pei ona faaalia e le mafutaga tumau-function. Neuroimage. 2010;53: 593-601. [PMC free article] [PubMed]
  • Halldin C, Gulyas B, Farde L. Mai le faʻataʻitaʻiga o le morphological i le molécula e taulai ai: o aʻafiaga i le faʻasolosolo saʻo. M. Schwaiger; 2004. PET mo le faʻaleleia o fualaau faasaina.
  • Dinkelborg L, Schweinfurth H, faatonu. Springer; Verlag Berlin Heidelberg: pp. 95-109.
  • Hari R, Sams M, Jarvilehto T. Auditory na faʻalauiloaina gafatia le tumau ma lagolagoina i le tagata EEG: II. Aafiaga o ni laʻititi nifo o le ethanol. Maualuga Resitala. 1979;1: 307-312. [PubMed]
  • Heinz A, Siessmeier T, Wrase J, Hermann D, Klein S, Grusser SM, Flor H, Braus DF, Buchholz HG, Grunder G, et al. Faʻasalaga i le va o le numera o dopamine D (2) i totonu o le telefoni feaveaʻi ma le gaioiga tutotonu o faʻamatalaga o le ava ma le manaʻo. Am. J. Fomaʻi. 2004;161: 1783-1789. [PubMed]
  • Heinze M, Wolfling K, Grusser SM. Siʻosiʻomaga o le suʻeina o suʻega suʻega i le ava malosi. Falemaʻi. Neurophysiol. 2007;118: 856-862. [PubMed]
  • Herning RI, Jones RT, Peltzman DJ. Suiga i mea e tutupu i le tagata na tupu e mafai ona faʻaaogaina i le delta-9-tetrahydro-cannabinol (THC). Electroencephalogr. Falemaʻi. Neurophysiol. 1979;47: 556-570. [PubMed]
  • Herning RI, Jones RT, Hooker WD, Mendelson J, Blackwell L. Cocaine faateleina le EEG beta - o se kopi ma le faalauteleina o suesuega a Hans Bergers. Electroencephalogr. Falemaʻi. Neurophysiol. 1985;60: 470-477. [PubMed]
  • Herning RI, Hooker WD, Jones RT. O aʻafiaga o le cocaine i luga o elemenefalographic faʻasologa o mea gaioiga faʻapitoa ma mea e tutupu. Electroencephalogr. Falemaʻi. Neurophysiol. 1987;66: 34-42. [PubMed]
  • Herning RI, Glover BJ, Koeppl B, Phillips RL, London ED. O le faʻateleina o le cocaine e faʻatupulaia i le gaioiga o le EEG alpha and beta: faʻamaoniga mo le faʻaitiitia o le gaosiga o le gaosiga. Neuropsychopharmacology. 1994;11: 1-9. [PubMed]
  • Herning RI, Guo X, Sili Lelei, Tetee LL, Lange WR, Cadet JL, Gorelick DA. Neurophysiological signs of cocaine faalagolago: faateleina le eletise elephalololo beta i le taimi o le ave ese. Biol. Fomaʻi. 1997;41: 1087-1094. [PubMed]
  • Herrmann MJ, Weijers HG, Wiesbeck GA, Aranda D, Fiafia J, Fallgatter AJ. Gaoioiga faʻapitoa e aʻafia ai ma le faʻaaogaina o le faʻavevesi i le inu malosi. Alu. Falemaʻi. Faʻaaliga. Res. 2000;24: 1724-1729. [PubMed]
  • Herrmann MJ, Weijers HG, Wiesbeck GA, Folafolaga J, Fallgatter AJ. Alcohol-cue-reactivity i le mamafa ma le malamalama o tagata inu ava e pei ona faaalia mai i gaioiga e aʻafia ai. Alcohol Alcohol. 2001;36: 588-593. [PubMed]
  • Hull JG, Young RD. O le tagata lava ia, o le tagata lava ia, ma le manuia-le toilalo e pei o le fuafuaina o le ava malosi i tama tane inu ava. J. Pers. Soc. Toma. 1983;44: 1097-1109. [PubMed]
  • Hull JG, Young RD, Faʻasalalau E. Talosaga o le faʻalauiloaina o le tagata lava ia o le taumafa ava malosi: vaʻaia ai mamanu o le faʻaaogaina ma le faʻaleagaina. J. Pers. Soc. Toma. 1986;51: 790-796. [PubMed]
  • Ingvar M, Ghatan PH, Wirsen-Meurling A, Risberg J, Von Heijne G, Stone-Elander S, Ingvar DH. O le ava malosi e faʻaaoga ai le tau o le cerebral i le tagata. J. Stud. Alu. 1998;59: 258-269. [PubMed]
  • Jaaskelainen IP, Naatanen R, Sillanaukee P. Aafiaga o le ethanol lapopoa i luga o le suʻega ma le mea faitino e mafai ona tupu: o se toe iloiloga ma le toe faʻamatalaina. Biol. Fomaʻi. 1996;40: 284-291. [PubMed]
  • Johanson CE, Frey KA, Lundahl LH, Keenan P, Lockhart N, Roll J, Galloway GP, Koeppe RA, Kilbourn MR, Robbins T, et al. Malosiaga faʻamalosi ma faailoga faʻamaonia i tagata faʻatauvalea methamphetamine. Psychopharmacology. 2006;185: 327-338. [PubMed]
  • Kilo LG, McComas AJ, Osselton JW, Upton ARM. Falemai o le Falemai. Aeterworths; Boston, MA: 1981. pp. 224-226.
  • Kilts CD, Schweitzer JB, Quinn CK, Faʻatele, Faber TL, Muhammad F, Ely TD, Hoffman JM, Drexler KP. Gaioiga Neural e fesoʻotaʻi ma le faʻamalosi fualaau faʻasaina i meaʻai o le koko. Faʻau. Gen. Psychiatry. 2001;58: 334-341. [PubMed]
  • Kim DJ, Jeong J, Kim KS, Chae JH, Jin SH, Ahn KJ, Myrick H, Yoon SJ, Kim HR, Kim SY. O suiga faʻalavelave o le EEG faʻaosofia e le ava malosi e faʻaalia ai le faʻaalia o le ava malosi ma tagata inu ava. Alu. Falemaʻi. Faʻaaliga. Res. 2003;27: 1955-1961. [PubMed]
  • King DE, Herning RI, Gorelick DA, Cadet JL. Eseesega o alii ma tamaitai i totonu o le EEG o tagata ulavavale faʻasaina. Neuropsychobiology. 2000;42: 93-98. [PubMed]
  • Knott VJ, Venables PH. E faʻasaʻo le 'Igilisi EEG o tagata e le ulaula tapaa, ulaula tapaa, ulaula, ma le ulaula ulaula. Psychophysiology. 1977;14: 150-156. [PubMed]
  • Knott V, Cosgrove M, Villeneuve C, Fisher D, Millar A, McIntosh J. EEG e fetaui lelei ma le manaʻoina o sikaleti ulavavale i tama tane ma fafine ulaula. Faʻaaoga. Faʻatasi. 2008;33: 616-621. [PubMed]
  • Koob GF, Volkow ND. Neurocircuitry of addiction. Neuropsychopharmacology. 2010;35: 217-238. [PMC free article] [PubMed]
  • Koob GF, Caine B, Markou A, Pulvirenti L, Weiss F. Matafaioi mo le polotini o le dopamine i aafiaga faaosofia o le cocaine. NIDA Res. Monogr. 1994;145: 1-18. [PubMed]
  • Kooi K, Tucker RP, Marshall RE. Faiga Faavae o le Electroenephalography. 2nd ed Harper & Row; Niu Ioka: 1978. i. 218.
  • Kouri EM, Lukas SE, Mendelson JH. Iloiloga a le P300 o tagata vaʻaia ma le cocaine: aʻafiaga o le faʻamalolo ma le togafitiga o le buprenorphine. Biol. Fomaʻi. 1996;40: 617-628. [PubMed]
  • Kerin S, Overton S, Young M, Spreier K, Yolton RL. Aafiaga o le ava i gaioiga o faiʻai e mafua mai i mea e tutupu e gaosia e ala i le matamataina o se faʻataʻitaʻiga o fefaʻatauaiga. J. Am. Lelei. Faʻatasi. 1987;58: 474-477. [PubMed]
  • Kufahl PR, Li Z, Risinger RC, Rainey CJ, Wu G, Bloom AS, Li SJ. Tali atu i le Neural i le puleaina o cocaine i le faiʻai o le tagata na iloa e le fMRI. Neuroimage. 2005;28: 904-914. [PubMed]
  • Kutas M, Dale A. Faʻatonutonu ma faitauga magnetic o galuega a le mafaufau. I: Rugg MD, faatonu. Neuroscience Malamalama. Kolisi o le Kolisi o le Iunivesite Hove East Sussex, UK: 1997. pp. 197-237.
  • Kwong KK, Belliveau JW, Chesler DA, Goldberg IE, Weisskoff RM, Poncelet BP, Kennedy DN, Hoppel BE, Cohen MS, Turner R, et al. Faʻafouina foliga faʻamaʻi o le mafaufau o le tagata i le taimi o le mea e faaosofia ai le tino. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA. 1992;89: 5675-5679. [PMC free article] [PubMed]
  • Laruelle M, Abi-Dargham A, van Dyck CH, Rosenblatt W, Zea-Ponce Y, Zoghbi SS, Baldwin RM, Charney DS, Hoffer PB, Kung HF, et al. VAEGA faʻataʻitaʻiga o le tuʻuina atu o le dopamine i le maeʻa o le amphetamine. J. Nucl. Med. 1995;36: 1182-1190. [PubMed]
  • Lauterbur PC. Ata faʻatulagaina e ala i fesoʻotaʻiga i totonu o le lotoifale - faʻataʻitaʻiga o faʻaaogaina le magnetic resonance. Natura. 1973;242: 190-191.
  • Lehtinen I, Lang AH, Keskinen E. Faʻaaogaina o laʻititi laʻititi o le ava i luga o le NSD tafaʻaiga (faʻamaufaʻailogaina faʻasologa masani) o le EEG tagata. Psychopharmacology (Berl.) 1978;60: 87-92. [PubMed]
  • Lehtinen I, Nyrke T, Lang A, Pakkanen A, Keskinen E. Faʻamatalaga tau tali a le tagata taʻitoʻatasi. Alu. 1985;2: 511-513. [PubMed]
  • Liu X, Vaupel DB, Grant S, London ED. Aafiaga o aʻafiaga o le suauu e aʻafia ai le suauu i luga o le eletise-elekhalo i totonu o tagata faʻatauvalea. Neuropsychopharmacology. 1998;19: 10-17. [PubMed]
  • Logothetis NK. O faʻavae o le faʻamaoniga o le faʻamaonia o le foliga faʻamaonia o le PEOL. J. Neurosci. 2003;23: 3963-3971. [PubMed]
  • Logothetis NK, Wandell BA. Faʻamatalaina le faailo BOLD. Annu. Rev. Physiol. 2004;66: 735-769. [PubMed]
  • Logothetis NK, Pauls J, Augath M, Trinath T, Oeltermann A. Neurophysiological investigation o le faavae o le faʻailoga o le fMRI. Natura. 2001;412: 150-157. [PubMed]
  • Loh EA, Roberts DC. Vaevaega i luga o se faasologa o faasologa o faasologa o taimi ua faamalosia e ala i le faateleina o le koko o le koko i le maea ai o le faaitiitia o le foreroe serotonin. Psychopharmacology (Berl.) 1990;101: 262-266. [PubMed]
  • Lonetona ED, Broussolle EP, Faʻasalaga JM, Wong DF, Cascella NG, Faʻamau RF, Sano M, Herning R, Snyder FR, Rippetoe LR, et al. O le Morphine-faʻaaogaina suiga i le mafaufau o tagata. Suʻesuʻega faʻatasi ai ma le faʻatautaia o mea e gaosia ai le eletise ma le [fluorine 18] fluorodeoxyglucose. Faʻau. Gen. Psychiatry. 1990a;47: 73-81. [PubMed]
  • Lonetona ED, Cascella NG, Wong DF, Phillips RL, RF RF, Vaʻalele JM, Herning R, Grayson R, Jaffe JH, Wagner HN., Jr. Faʻaitiitia le faʻaaogaina o le kulukose i le faiʻai tagata. O se suʻesuʻega e faʻaaoga ai le initaneti o meaola ma le [fluorine 18] -fluorodeoxyglucose. Faʻau. Gen. Psychiatry. 1990b;47: 567-574. [PubMed]
  • Luijten M, Littel M, Franken IHA. Le lava tupe i le pulea o le ulaula i taimi o le galuega Go / NoGo: o se suʻesuʻega e faʻaaogaina ai gaioiga o faiʻai e tupu. PLOS One. 2011;6: e18898. [PMC free article] [PubMed]
  • Lukaas SE, Mendelson JH, Kouri E, Bolduc M, Amass L. Ethanol suiga i le gaioiga a le EEG alpha ma le punavai manino o le suʻega P300 na mafai ona faʻaalia tali tali. Alu. 1990;7: 471-477. [PubMed]
  • Lukaas SE, Mendelson JH, Benedikt R. Filifilia o le elepenefalographic e uiga i le euphoria e faatosina mai marihuana. Fualaau oona. 1995;37: 131-140. [PubMed]
  • Maas LC, Lukas SE, Kaufman MJ, Weiss RD, Daniels SL, Rogers VW, Kukes TJ, Renshaw PF. Faʻataʻitaʻiga faʻaleleia o le magnetic resinance o le faia o le faiʻai o tagata i le taimi o le faʻaaogaina o le koko o le koko. Am. J. Fomaʻi. 1998;155: 124-126. [PubMed]
  • Mansfield P, Maudsley AA. Faʻataʻitaʻiga faafomaʻi e le NMR. Br. J. Radiol. 1977;50: 188-194.
  • Matini JH. Le faʻatasi eletise eletise o mea e faʻaogaina ai le cortical neurons: o le electroencephalogram ma le faʻaogaina o le epilepsy. I: Schwartz JH, Kandel ER, Jessel TM, faatonu. Mataupu Faavae o le Saienisi. Appleton ma Lange; Norwalk, CT: 1991. pp. 777-791.
  • Martinez D, Gil R, Slifstein M, Hwang DR, Huang Y, Perez A, Kegeles L, Talbot P, Evans S, Krystal J, et al. O le ava malosi o le faalagolago e fesootaʻi ma le faʻamaonia o le dopamine i le telefoni. Biol. Fomaʻi. 2005;58: 779-786. [PubMed]
  • Mathew RJ, Wilson WH, Humphreys DF, Lowe JV, Wiethe KE. Vaʻaia faʻapitonuʻu toto ina ua maeʻa le ulaula mariuana. J. Cereb. Totoina o le Toto toto. 1992;12: 750-758. [PubMed]
  • Mayberg HS, Liotti M, Brannan SK, McGinnis S, Mahurin RK, Jerabek PA, Silva JA, Tekell JL, Martin CC, Lancaster JL, et al. Galuega faʻapitoa ole limo-cortical ma lagona le lelei: liliuina o PET i sailiiliga i le atuatuvale ma le faanoanoa masani. Am. J. Fomaʻi. 1999;156: 675-682. [PubMed]
  • McClernon FJ, Hiott FB, Huettel SA, Rose JE. Faʻaaogaina le faʻamaoniaina o le faʻasalaga i le lipoti a le tagata lava ia ma faʻataunuʻu FMRI faʻataunuʻu tali i fusi ulaula. Neuropsychopharmacology. 2005;30: 1940-1947. [PMC free article] [PubMed]
  • McClure SM, York MK, Montague PR. O le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o taui i totonu o tagata: o le galuega faʻaonaponei a le fMRI. Neuroscientist. 2004;10: 260-268. [PubMed]
  • McGehee DS, Mansvelder HD. Vaiaso umi o mea e faatosina mai ai i le faiʻai taui i vaega ole nicotine. Neuron. 2000;27: 349-357. [PubMed]
  • Menzies L, Achard S, Chamberlain SR, Fineberg N, Chen CH, del Campo N, Sahakian BJ, Robbins TW, Bullmore E. Faʻailoga faʻamaʻi o le le mautonu ma le faʻamalosi. Brain. 2007;130: 3223-3236. [PubMed]
  • Mogg K, Bradley BP, Field M, De Houwer J. Faʻasalaga agaʻi i ata ulaula e faʻafefe i totonu o tagata ulaula: fegalegaleaiga i le va o vaʻaiaʻiga faʻapitoa ma taʻiala manino ma manino manino o valence faʻamalosi. Togafitiga. 2003;98: 825-836. [PubMed]
  • Myrick H, Anton RF, Li X, Henderson S, Drobes D, Voronin K, George MS. Eseesega o le faiʻai i mea inu ava ma tagata inu ava i mea inu ava: sootaga i le manaʻo. Neuropsychopharmacology. 2004;29: 393-402. [PubMed]
  • Nader MA, Czoty PW. PET faʻataʻitaʻiga o le dopamine D2 faʻaaliga i mamanu mamanu o le faʻaleagaina o le koko: genetic predisposition faʻatasi ma le faʻaogaina o le siosiomaga. Am. J. Fomaʻi. 2005;162: 1473-1482. [PubMed]
  • Nader MA, Morgan D, Gage HD, Nader SH, Calhoun TL, Buchheimer N, Ehrenkaufer R, Mach RH. PET faʻataʻitaʻiina o le numera o le senate o le dopamine D2 i le taimi o le pulea o le cocaine masani i manuki. Nat. Neurosci. 2006;9: 1050-1056. [PubMed]
  • Nakamura H, Tanaka A, Nomote Y, Ueno Y, Nakayama Y. Faʻatoagaina o le muaʻo-limbic system i le faiʻai o le tagata e ala i le ulaula sikaleti: iloilo e le CBF fua. Keio J. Med. 2000;49(Asini 1): A122-A124. [PubMed]
  • Namkoong K, Lee E, Lee CH, Lee BO, Se SK. Faateleina le maualuga o le P3 o faʻaosofia e le ava malosi i ata o tagata gasegase e iai le ava malosi. Alu. Falemaʻi. Faʻaaliga. Res. 2004;28: 1317-1323. [PubMed]
  • Niedermeyer E, Lopes da Silva F. Electroenephalography. Mataupu Faavae Autu, Talosaga Tomai ma Vaʻalele e Fesootai. Urban ma Schwarzenberg; Baltimore, MD: 1982. i. 553.
  • Noldy NE, Santos CV, Politzer N, Blair RD, Carlen PL. Ole tele ole EEG e suia ai le faʻamaʻiina o cocaine: faʻamaoniga mo le umi ole CNS faʻafitauli. Neuropsychobiology. 1994;30: 189-196. [PubMed]
  • Ogawa S, Lee TM, Kay AR, Tank DW. Faʻaaliga faʻamaʻi faʻamaʻi faʻamaʻi faʻamaʻi ma le faʻatusatusaga e faʻalagolago i le faʻamaʻi o le toto. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA. 1990a;87: 9868-9872. [PMC free article] [PubMed]
  • Ogawa S, Lee TM, Nayak AS, Glynn P. Oseesega-eseʻese le foliga mai o foliga o le tootoo i le maualuga o le mageta. Mam. Reson. Med. 1990b;14: 68-78. [PubMed]
  • Ogawa S, Tank DW, Menon R, Ellermann JM, Kim SG, Merkle H, Ugurbil K. Faailoga faailoilo e suia faatasi ma lagona faaosofia o le mafaufau: o le faia o le faiʻai o faiʻai ma le ata faʻataʻitaʻi magnet. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA. 1992;89: 5951-5955. [PMC free article] [PubMed]
  • Orfei MD, Robinson RG, Bria P, Caltagirone C, Spalletta G. Lagonaina o gasegase i le neuropsychiatric disorders: o le mea moni o le phenomenological ma le etiopathogenic vagueness. Neuroscientist. 2008;14: 203-222. [PubMed]
  • Papageorgiou C, Liappas I, Asvestas P, Vasios C, Matsopoulos GK, Nikolaou C, Nikita KS, Uzunoglu N, Rabavilas A. Mea leaga P600 i le heroin addicts faatasi ai ma le faapalepale faaumiumi na maua i le taimi o le suega o le mafaufau. Neuroreport. 2001;12: 1773-1778. [PubMed]
  • Papageorgiou C, Rabavilas A, Liappas I, Stefanis C. O tagata gasegase-tagata gasegase ma gasegase heroin ua avea ma vaisu e tutusa o latou mafaufau ma mafaufau? Neuropsychobiology. 2003;47: 1-11. [PubMed]
  • Papageorgiou CC, Liappas IA, Ventouras EM, Nikolaou CC, Kitsonas EN, Uzunoglu NK, Rabavilas AD. Le faʻasologa umi o le faʻasaina i le heroin addicts: faʻamatalaga o suiga o le P300 e fesoʻotai ma se galuega manatua puupuu. Prog. Neuropsychopharmacol. Biol. Fomaʻi. 2004;28: 1109-1115. [PubMed]
  • Papanicolaou AC, Simos PG, Breier JI, Fletcher JM, Foorman BR, Francis D, Castillo EM, Davis RN. Auala faʻapitoa mo le faitau i tamaiti e aunoa ma le faʻalavelave faʻafuaseʻi: o se toe iloiloga o suʻesuʻega masani o atinaʻe ma le paʻu. Dev. Neuropsychol. 2003;24: 593-612. [PubMed]
  • Parsons OA, Sinha R, Williams HL. Sootaga i le va o le neuropsychological test test ma gaioiga e aʻafia ai i mea inu ava ma mea e le o ni faʻataʻitaʻi. Alu. Falemaʻi. Faʻaaliga. Res. 1990;14: 746-755. [PubMed]
  • Totogi DE, Lieberman MD, Monterosso JR, Xu J, Fong TW, London ED. O faʻaeseesega i le faʻaogaina o faʻataʻotoga i le va o methamphetamine-faʻalagolago ma soifua maloloina tagata taʻitoʻatasi o loʻo faia se foliga e afaina ai le galuega. Fualaau oona. 2008;93: 93-102. [PMC free article] [PubMed]
  • Pfefferbaum A, Roth WT, Tinklenberg JR, Rosenbloom MJ, Kopell BS. O aʻafiaga o le ethanol ma le meperidine i luga o le gasologa o le suʻega. Fualaau oona. 1979;4: 371-380. [PubMed]
  • Polich J, Courtney KE. O le inu ava i luga o le EEG i tagata talavou matutua. Fa. J. Environ. Res. Soifua Maloloina. 2010;7: 2325-2336. [PMC free article] [PubMed]
  • Porjesz B, Begleiter H. Na faʻaleleia e le tagata le malosi ole faiʻai ma le ava malosi. Alu. Falemaʻi. Faʻaaliga. Res. 1981;5: 304-317. [PubMed]
  • Porjesz B, Begleiter H, Bihari B, Kissin B. O aʻafiaga o le faiʻai e tupu i mea e tutupu i mea maualuga e mafua ai le malosi o fualaau oona. Alu. 1987a;4: 283-287. [PubMed]
  • Porjesz B, Begleiter H, Bihari B, Kissin B. O le vaega o le N2 o le gaioiga o le mafaufau e tupu i mea inu ava malosi. Electroencephalogr. Falemaʻi. Neurophysiol. 1987b;66: 121-131. [PubMed]
  • Prichep LS, Alper KR, Kowalik S, Merkin H, Tom M, John ER, Rosenthal MS. Fuainumera eletise eletiselolololololololo o le malosi o le koko. Biol. Fomaʻi. 1996;40: 986-993. [PubMed]
  • Rahn E, Basar E. Prestimulus EEG-gaoioiga e matua aʻafia ai le tali atu o le vertex i le suʻega suʻega: o se auala fou mo le filifilia tatau. Fa. J. Neurosci. 1993;69: 207-220. [PubMed]
  • Reid MS, Prichep LS, Ciplet D, O'Leary S, Tom M, Howard B, Rotrosen J, Ioane U. Aofaʻi o suʻesuʻega eletise e faʻaaogaina ai le cocaine. Falemaʻi. Electroencephalogr. 2003;34: 110-123. [PubMed]
  • Reid MS, Flammino F, Howard B, Nilsen D, Prichep LS. Faʻafanua faʻataʻitaʻiga o le EEG faʻatusatusa i le tali atu i le puleaina o le cocaine ulaula i totonu o tagata. Neuropsychopharmacology. 2006;31: 872-884. [PubMed]
  • Reid MS, Flammino F, Howard B, Nilsen D, Prichep LS. O le Cocaine e maua mai ma le cocaine e fai i tagata: faʻamaoniga mo faʻamatalaga maʻoti o le tali o le neurophysiological. Pharmacol. Biochem. Faʻaaloalo. 2008;91: 155-164. [PMC free article] [PubMed]
  • Risinger RC, Salmeron BJ, Ross TJ, Amene SL, Sanfilipo M, Hoffmann RG, Bloom AS, Garavan H, Stein EA. Faʻasalaga o le Neural i le maualuga ma le naunau i taimi o le cocaine self-administration faʻaaogaina BOLD fMRI. Neuroimage. 2005;26: 1097-1108. [PubMed]
  • Ritz MC, Tamai Mamoe RJ, Goldberg SR, Kuhar MJ. O loʻo maua i suʻavaʻai Cocaine i luga o le aufaʻapoʻapoʻa dopamine i le pulea e le tagata lava ia o cocaine. Saienisi. 1987;237: 1219-1223. [PubMed]
  • Robinson TE, Berridge KC. Siʻitia-faʻapitoa ma le tagofia o vaisu. Togafitiga. 2001;96: 103-114. [PubMed]
  • Roemer RA, Cornwell A, Dewart D, Jackson P, Ercegovac DV. Aotelega o iloiloga eletise eletise i le cocaine-sili atu i le au polisubstance tagata faipule i le taimi o le faʻasaina. Maualuga Resitala. 1995;58: 247-257. [PubMed]
  • Romani A, Callieco R, Cosi V. Prestimulus mamanu o le EEG ma le tali mai o le vertex auditory. Electroencephalogr. Falemaʻi. Neurophysiol. 1988;70: 270-272. [PubMed]
  • Romani A, Bergamaschi R, Callieco R, Cosi V. Prestimulus EEG e aʻafia i le maeʻa o vaega ERP. Boll. Soc. Italia. Biol. Sper. 1991;67: 77-82. [PubMed]
  • Rosazza C, Minati L. Toe faʻafoʻi le faiʻai o le faiʻai: suʻesuʻega o tusi ma suʻesuʻega faʻapitoa. Neurol. Sci. 2011;32: 773-785. [PubMed]
  • Rotge JY, Guehl D, Dilharreguy B, Tignol J, Bioulac B, Allard M, Burbaud P, Aouizerate B. Meta-iloiloga o le suia o le faiʻai ua suia i le atuatuvale ma le le mautonu. Biol. Fomaʻi. 2009;65: 75-83. [PubMed]
  • Roth WT, Tinklenberg JR, Kopell BS. Ethanol ma aafiaga a marihuana i luga o gaioiga e aʻafia ai mea e tutupu i se mea e toe manatua ai le tala. Electroencephalogr. Falemaʻi. Neurophysiol. 1977;42: 381-388. [PubMed]
  • Rugg MD, Coles MGH. O le ERP ma le mafaufauga o mafaufauga: mataupu faʻavae. I: Rugg MD, Coles MG, faatonu. Electrophysiology o le Mafaufau. Mea Faʻapitoa e Faʻatasi ma Brain Potential ma Cognition. McGraw-Hill; New York: 1995. pp. 27-39.
  • Saletu-Zyhlarz GM, Arnold O, Anderer P, Oberndorfer S, Walter H, Lesch OM, Boning J, Saletu B. Eseesega i le faia o le faiʻai i le va o le toe tosoina ma le taofia o tagata mamaʻi, ua iloiloina e le EEG mapu. Alcohol Alcohol. 2004;39: 233-240. [PubMed]
  • Schneider F, Habel U, Wagner M, Franke P, Salloum JB, Shah NJ, Toni I, Sulzbach C, Honig K, Maier W, et al. Faʻasalaga faʻatauvaʻa o le manaʻo i totonu o tagata faʻamaʻi pipisi. Am. J. Fomaʻi. 2001;158: 1075-1083. [PubMed]
  • Sell ​​LA, Morris J, Bearn J, Frackowiak RS, Friston KJ, Dolan RJ. Faatoagaina mai o le femalagaiga o taui i tagata e fai ma vaisu o tagata. Eur. J. Neurosci. 1999;11: 1042-1048. [PubMed]
  • Faʻatau LA, Morris JS, Bearn J, Frackowiak RS, Friston KJ, Dolan RJ. Tali atu i le Neural e fesoʻotaʻi ma le faʻaalia o lagona faʻalagona ma le heroin i mea faʻafefiloi. Fualaau oona. 2000;60: 207-216. [PubMed]
  • Sini E, Perl E, Cohen M, Dickman M, Gandaku D, Adler D, Veler A, Bar-Hamburger R, Ginath Y. Electroenephalography faʻasalalauga faʻavasega o heroic addicts pe a faatusatusa i tagata faʻatau ma pule masani. Isr. J. Fomaʻi Faʻaaliga. Sci. 1996;33: 196-206. [PubMed]
  • Sinha R, Li CS. Faʻataʻitaʻiga o ata ma fualaau faʻatau ma le inu ava malosi: faʻatasi ma le toe faʻafoʻi ma faʻafitauli. Fualaau Faʻamaina Faʻaʻona. 2007;26: 25-31. [PubMed]
  • Smolka MN, Buhler M, Klein S, Zimmermann U, Mann K, Heinz A, Braus DF. O le malosi o le nicotine o le faʻalagolago e faʻaleleia ai le faia o faiʻai fai mea i totonu ole vaega o loʻo aʻafia i sauniuniga afi ma ata. Psychopharmacology (Berl.) 2006;184: 577-588. [PubMed]
  • Sokhadze E, Stewart C, Hollifield M, Tasman A. Suʻesuʻega gafatia faʻapitoa e uiga i le faʻaletonu o le pulega i se gaioiga faʻavavevave i le gaioini o mea ua fai ma vaisu. J. Neurother. 2008;12: 185-204. [PMC free article] [PubMed]
  • Stein EA, Pankiewicz J, Harsch HH, Cho JK, Fuller SA, Hoffmann RG, Hawkins M, Rao SM, PA PA, Bloom AS. O le gaioioina o le tino i le Nicotine i le faiʻai o le tagata: o se suʻesuʻega MRI galuega. Am. J. Fomaʻi. 1998;155: 1009-1015. [PubMed]
  • Surwillo WW. O le fesoʻotaʻiga o taimi faigofie tali i taimi o le faiʻai-o le feosofi ma le aʻafiaga o tausaga. Electroencephalogr. Falemaʻi. Neurophysiol. 1963;15: 105-114. [PubMed]
  • Tanabe J, Crowley T, Hutchison K, Miller D, Johnson G, Du YP, Zerbe G, Freedman R. Ua suia le tafe toto e le nicotine laiti ae le o le alu ese mai le nicotine. Neuropsychopharmacology. 2008;33: 627-633. [PMC free article] [PubMed]
  • Tapert SF, Cheung EH, Brown GG, Frank LR, Paulus MP, Schweinsburg AD, Meloy MJ, Brown SA. Tali atu i aʻafiaga i fualaau oona i tama talavou e faʻaaogaina le ava malosi. Faʻau. Gen. Psychiatry. 2003;60: 727-735. [PubMed]
  • Tapert SF, Brown GG, Baratta MV, Brown SA. FMRI PELE tali i fualaau oona i fualaau oona e faalagolago i le ava malosi. Faʻaaoga. Faʻatasi. 2004;29: 33-50. [PubMed]
  • Teneggi V, Squassante L, Milleri S, Polo A, Lanteri P, Ziviani L, Bye A. EEG spectrum malosiaga ma le suʻega P300 i le taimi e ulaula tapaa ma faʻamalosia ai le ulaula tapaa. Pharmacol. Biochem. Faʻaaloalo. 2004;77: 103-109. [PubMed]
  • Teo RK, Ferguson DA. O aʻafiaga tele o le ethanol i luga o gaioiga faʻasolosolo gaioiga. Psychopharmacology (Berl.) 1986;90: 179-184. [PubMed]
  • Thatcher RW, Krause PJ, Hrybyk M. Cortico-cortical associations ma le EEG faʻatasi: o se faʻataʻitaʻiga e lua-vaega. Electroencephalogr. Falemaʻi. Neurophysiol. 1986;64: 123-143. [PubMed]
  • Tiihonen J, Kuikka J, Hakola P, Paoli J, Airaksinen J, Eronen M, Hallikainen T. O le aano o le ethanol e mafua ai ona suia le toto. Am. J. Fomaʻi. 1994;151: 1505-1508. [PubMed]
  • Tomasi D, Volkow ND. Malosiaga o le faʻaogaina lelei o le faʻatulagaga. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA. 2010;107: 9885-9890. [PMC free article] [PubMed]
  • Ulett JA, Itil TM. Ole tele ole eletenephaphagram i le ulaula tapaa ma ulaula. Saienisi. 1969;164: 969-970. [PubMed]
  • van de Laar MC, Licht R, Franken IHA, Hendriks VM. O aʻafiaga e aʻafia ai mea e tutupu e taʻu mai ai le talafeagai o le faʻaogaina o cocaine i vailaau faʻasaina o le koko. Psychopharmacology. 2004;177: 121-129. [PubMed]
  • Van Veen V, Carter CS. O le taimi o gaioioiga e mataʻitūina ai i le tua o le cingulate cortex. J. Cogn. Neurosci. 2002;14: 593-602. [PubMed]
  • Vanderschuren LJ, Everitt BJ. O le faʻatagaina o fualaau faʻamalosi e faʻamalosi pe a maeʻa le puleaina o le cocaine umi. Saienisi. 2004;305: 1017-1019. [PubMed]
  • Varela F, Lachaux JP, Rodriguez E, Martinerie J. O le vaʻalele: fefaʻasoaʻiga o vaega ma le faʻateleina o le faʻatasi. Nat. Rev. Neurosci. 2001;2: 229-239. [PubMed]
  • Velasco M, Velasco F, Castaneda R, Lee M. Aafiaga o fentanyl ma naloxone i luga o le suʻega suʻega a le P300. Neuropharmacology. 1984;23: 931-938. [PubMed]
  • Volkow ND, Fowler JS. Togafitiga, o se faʻamaʻi o le faʻamalositino ma le tietiega: o le faʻaaogaina o le cortex poʻo le faʻapipiʻi. Cereb. Cortex. 2000;10: 318-325. [PubMed]
  • Volkow ND, Mullani N, Gould KL, Adler S, Krajewski K. O le toto toto e tafe mai i tagata e masani ona maua i le cocaine; Br. J. Fomaʻi. 1988a;152: 641-648. [PubMed]
  • Volkow ND, Mullani N, Gould L, Adler SS, Guynn RW, IE atoa, Dewey S. Aafiaga o le ava malosi i luga o le toto o le cerebral ua fuaina i le PET. Maualuga Resitala. 1988b;24: 201-209. [PubMed]
  • Volkow ND, Fowler JS, Wolf AP, Schlyer D, Shiue CY, Alpert R, Dewey SL, Logan J, Bendriem B, Christman D, et al. Aafiaga o le faʻaleagaina masani o le cocaine i le postsynaptic responsors. Am. J. Fomaʻi. 1990a;147: 719-724. [PubMed]
  • Volkow ND, Hitzemann R, Wolf AP, Logan J, Fowler JS, Christman D, Dewey SL, Schlyer D, Burr G, Vitkun S, et al. O aʻafiaga o le ethanol i luga o le fomacose metabolism ma le felauaiga. Maualuga Resitala. 1990b;35: 39-48. [PubMed]
  • Volkow ND, Fowler JS, Wolf AP, Hitzemann R, Dewey S, Bendriem B, Alpert R, Hoff A. Suiga i le faiʻai o le glucose metabolism i le cocaine faalagolago ma le tolopoina. Am. J. Fomaʻi. 1991;148: 621-626. [PubMed]
  • Volkow ND, Hitzemann R, Wang GJ, Fowler JS, Burr G, Pascani K, Dewey SL, Wolf AP. Faʻateʻaina le faia o le gaʻo i le tino i totonu o le iniseti malosi o le tino. Am. J. Fomaʻi. 1992a;149: 1016-1022. [PubMed]
  • Volkow ND, Hitzemann R, Wang GJ, Fowler JS, Wolf AP, Dewey SL, Handlesman L. Muamua luma o le faiʻai o le sui faiʻai o suiga i meaʻai o le cocaine. Synapse. 1992b;11: 184-190. [PubMed]
  • Volkow ND, Fowler JS, Wang GJ, Hitzemann R, Logan J, Schlyer DJ, Dewey SL, Wolf AP. O le faʻaitiitia o le dopamine D2 o le mauaina o le talipupuni e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le metabolism i le faʻasaina o le koko. Synapse. 1993a;14: 169-177. [PubMed]
  • Volkow ND, Wang GJ, Hitzemann R, Fowler JS, Wolf AP, Pappas N, Vili A, Dewey SL. Faʻaitiitia le gaioiga tali i le faʻasaina o le neurotransmission i le ava malosi. Am. J. Fomaʻi. 1993b;150: 417-422. [PubMed]
  • Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, Logan J, Schlyer D, Hitzemann R, Lieberman J, Angrist B, Pappas N, MacGregor R, et al. Faʻataʻitaʻiga faʻatautaia dopamine faʻatasi ai ma le [11C] raclopride i le faiʻai o le tagata. Synapse. 1994a;16: 255-262. [PubMed]
  • Volkow ND, Wang GJ, Hitzemann R, Fowler JS, O le aotelega JE, Burr G, Wolf AP. Toe faʻafoʻiina o le kulukose masosese i le faʻamaʻaʻaina o ava malosi. Am. J. Fomaʻi. 1994b;151: 178-183. [PubMed]
  • Volkow ND, Ding YS, Fowler JS, Wang GJ. O mea e fai ma vaisu Cocaine: mafaufauga e maua mai i ata faʻataʻitaʻiga ma le PET. J. Addict. Dis. 1996a;15: 55-71. [PubMed]
  • Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, Logan J, Hitzemann R, Ding YS, Pappas N, Shea C, Piscani K. Faaitiitia i totonu o le tali o le dopamine ae le o le dopamine transporters i ava malosi. Alu. Falemaʻi. Faʻaaliga. Res. 1996b;20: 1594-1598. [PubMed]
  • Volkow ND, Rosen B, Farde L. Ata o le faiʻai tagata ola: faʻataʻitaʻiga o le magnetic resonance ma le faʻatautaia o mea e faʻaaogaina. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA. 1997a;94: 2787-2788. [PMC free article] [PubMed]
  • Volkow ND, Wang GJ, Fischman MW, Foltin RW, Fowler JS, Abumrad NN, Vitkun S, Logan J, Gatley SJ, Pappas N, et al. Sootaga i le va o aafiaga loloto o le cocaine ma le dopamine transporter nofo. Natura. 1997b;386: 827-830. [PubMed]
  • Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, Logan J, Gatley SJ, Hitzemann R, Chen AD, Dewey SL, Pappas N. Faʻitiʻitia le tali atu o le dopaminergic i mataupu faʻapitoa o cocaine-faalagolago. Natura. 1997c;386: 830-833. [PubMed]
  • Volkow ND, Wang GJ, O le aotelega o le JE, Hitzemann R, Fowler JS, Pappas N, Frecska E, Piscani K. Tali o le mafaufau i le mafaufau i le lorazepam i le ava malosi i le taimi o le popo ma le tuai o le faamamaina o le ava. Alu. Falemaʻi. Faʻaaliga. Res. 1997d;21: 1278-1284. [PubMed]
  • Volkow ND, Fowler JS, Wang GJ. Iloiloina o ata e uiga i le matafaioi o le dopamine i le malosi o le koko ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu i tagata. J. Psychopharmacol. 1999a;13: 337-345. [PubMed]
  • Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, Hitzemann R, Angrist B, Gatley SJ, Logan J, Ding YS, Pappas N. Association o le gasegase o le methylphenidate ma suiga i le saʻo o le metabolism i mea e fai ma vaisu cocaine: o lona uiga o le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Am. J. Fomaʻi. 1999b;156: 19-26. [PubMed]
  • Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, Logan J, Gatley SJ, Wong C, Hitzemann R, Pappas NR. O aʻafiaga faʻamalosia o psychostimulants i tagata e fesoʻotaʻi ma le faateleina i le faiʻai dopamine ma le nofo i totonu o faʻamaumauga o le D (2). J. Pharmacol. Faʻamatalaga. Ther. 1999c;291: 409-415. [PubMed]
  • Volkow ND, Chang L, Wang GJ, Fowler JS, Ding YS, Sedler M, Logan J, Franceschi D, Gatley J, Hitzemann R, et al. Laititi maualalo o le faiʻai o le dopamine D2 i methamphetamine tagata faʻatau: faʻatasi ma le metabolism i totonu o le cortex orbitofrontal cortex. Am. J. Fomaʻi. 2001;158: 2015-2021. [PubMed]
  • Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, Thanos PP, Logan J, Gatley SJ, Gifford A, Ding YS, Wong C, Pappas N. Brain DA D2 faʻaaliga vaʻaia le faʻamalosia o aʻafiaga o mea faʻavevesi i tagata: suʻesuʻega faʻasolo. Synapse. 2002;46: 79-82. [PubMed]
  • Volkow ND, Fowler JS, Wang GJ. O le faiʻai o le tagata ua fai ma vaisu: malamalamaaga mai ata suʻesuʻe. J. Clin. Faʻatau. 2003;111: 1444-1451. [PMC free article] [PubMed]
  • Volkow ND, Fowler JS, Wang GJ, Swanson JM. Dopamine i le faʻaaoga sese o fualaau faasaina ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu: e mafua mai i suʻesuʻega faʻataʻitaʻi ma togafitiga. Mol. Fomaʻi. 2004;9: 557-569. [PubMed]
  • Volkow J, Wong C, Ding YS, Hitzemann R, Swanson JM, Kalivas P. Faʻatinoina o le gasegase ma le medial frontfront cortex e le methylphenidate i mataupu o cocaine-addictive ae le o le puleaina: talafeagai i vaisu. J. Neurosci. 2005;25: 3932-3939. [PubMed]
  • Volkow ND, Wang GJ, Begleiter H, Porjesz B, Fowler JS, Telang F, Wong C, Ma Y, Logan J, Goldstein R, et al. Maualuga o le numera o dopamine D2 o loʻo talia i totonu o tagata e le afaina o aiga inu ava: mea e ono puipuia ai. Faʻau. Gen. Psychiatry. 2006;63: 999-1008. [PubMed]
  • Volkow ND, Fowler JS, Wang GJ, Swanson JM, Telang F. Dopamine i le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu: iuga o suʻesuʻega faʻataʻitaʻi ma togafitiga. Faʻau. Neurol. 2007;64: 1575-1579. [PubMed]
  • Volkow ND, Wang GJ, Telang F, Fowler JS, Logan J, Child Child AR, Jayne M, Ma Y, Wong C. Dopamine ua faateleina le malosi e le o faaosofia ai le manao i tagata o loo i ai le koko e vagana ai ua pipii faatasi ma le siaki o le koko. Neuroimage. 2008;39: 1266-1273. [PMC free article] [PubMed]
  • Volkow ND, Fowler JS, Wang GJ, Baler R, Telang F. Faʻailoaina le matafaioi a dopamine i le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma le tagofia o vaisu. Neuropharmacology. 2009;56(Asini 1): 3-8. [PMC free article] [PubMed]
  • Volkow ND, Fowler JS, Wang GJ, Telang F, Logan J, Jayne M, Ma Y, Pradhan K, Wong C, Swanson JM. O le pulea lelei o fualaau faʻasaina e faʻalavelaveina ai le faiʻai o le faiʻai i tagata e fai ma faʻamaʻi inu cocaine. Neuroimage. 2010;49: 2536-2543. [PMC free article] [PubMed]
  • Volkow ND, Tomasi D, Wang GJ, Fowler JS, Telang F, Goldstein RZ, Alia-Klein N, Wong C. Faʻaitiitia le metabolism i le faiʻai "faʻafoega o fesoʻotaʻiga" pe a maeʻa ona faʻaalia i le cocaine-faʻaaliga i fafine ulavavale. PLOS One. 2011;6: e16573. [PMC free article] [PubMed]
  • Wahl RL, Buchanan JW. Taʻiala ma le Faʻaaogaina o Positron Emissiongraphy. Lippincott Williams & Wilkins; Filatelefaia, PA: 2002. itulau 1-442.
  • Wall TL, Ehlers CL. O aʻafiaga o le ava i luga o le P300 i Asians e eseese ALDH2 genotypes. Alu. Falemaʻi. Faʻaaliga. Res. 1995;19: 617-622. [PubMed]
  • Wallace EA, Wisniewski G, Zubal G, vanDyck CH, Pfau SE, Smith EO, Rosen MI, Sullivan MC, Woods SW, Kosten TR. O aʻafiaga o le cocaine i luga o le toto o le toto. Psychopharmacology (Berl.) 1996;128: 17-20. [PubMed]
  • Wang GJ, Volkow ND, Fowler JS, Logan J, Abumrad NN, Hitzemann RJ, Pappas NS, Pascani K. Dopamine D2 o loʻo maua i mataupu o le opiate-dependent aʻo leʻi oʻo i le taimi naloxone-na faʻasaolotoina le faʻamavae. Neuropsychopharmacology. 1997;16: 174-182. [PubMed]
  • Wang GJ, Volkow ND, Fowler JS, Cervany P, Hitzemann RJ, Pappas NR, Wong CT, Felder C. Faʻailogaina o le gataifale i le taimi o le fia maua e ala i le toe manatuaina o faʻamatalaga muamua o fualaau faasaina. Soifua Sci. 1999;64: 775-784. [PubMed]
  • Warren CA, McDonough BE. O aʻafiaga o faiʻai e aʻafia ai mea e fai ma faʻamatalaga o le ulaula-faʻavevesi. Falemaʻi. Neurophysiol. 1999;110: 1570-1584. [PubMed]
  • Vai AJ, Shiffman S, Bradley BP, Mogg K. Faʻasalaga faʻalelei i le ulaula tapaa i tagata ulaula. Togafitiga. 2003;98: 1409-1417. [PubMed]
  • Wexler BE, Gottschalk CH, Fulbright RK, Prohovnik I, Lacadie CM, Rounsaville BJ, Gore JC. Faʻataʻitaʻiga faʻapitoa o le faʻaleleia o le manava o le cocaine. Am. J. Fomaʻi. 2001;158: 86-95. [PubMed]
  • Wilson SJ, Sayette MA, Delgado MR, Fiez JA. Aʻoaʻoina le ulaula ulaula e faʻaaogaina ai le gaioiga o gaioiga: o se suʻesuʻega amata. Nati Nicotine. Res. 2005;7: 637-645. [PMC free article] [PubMed]
  • Winterer G, Kloppel B, Heinz A, Ziller M, Dufeu P, Schmidt LG, Herrmann WM. Ole tele ole EEG (QEEG) e vaʻaia ai le toe faʻafoʻi i tagata mamaʻi e maua i le ava malosi ma manatu i se faʻalavelave faʻapitoa o le cerebral. Maualuga Resitala. 1998;78: 101-113. [PubMed]
  • Vasega J, Grusser SM, Klein S, Diener C, Hermann D, Flor H, Mann K, Braus DF, Heinz A. Atinaeina o le fesootai o le ava ma le faia o le faia o le faiai o le inu i mea inu ava. Eur. Fomaʻi. 2002;17: 287-291. [PubMed]
  • Yang B, Yang S, Zhao L, Yin L, Liu X, An S. Aafiaga e aʻafia ai i se gaioiga Go / Nogo o le faʻaleagaina o le tali atu i le heroin addicts. Sci. China C Life Sci. 2009;52: 780-788. [PubMed]
  • Yoo SY, Roh MS, Choi JS, Kang DH, Ha TH, Lee JM, Kim IY, Kim SI, Kwon JS. O suʻesuʻega o morphometry i luga o le telefoni e uiga i mea mataʻutia o faʻalavelave faʻafuaseʻi i le le mautonu-faʻalavelave faʻalavelave. J. Korean Med. Sci. 2008;23: 24-30. [PMC free article] [PubMed]
  • Zald DH, Kim SW. Anatomy ma le gaioiga o le faʻafeʻau o le frontal, II: faʻatinoina ma fetaui i le le mautonu o le maʻi. J. Neuropsychiatry Clin. Neurosci. 1996;8: 249-261. [PubMed]