Nucleus Accumbens ma lona Matafaioi i le Taui ma le Felafolafoaiga Faalelagona: O Se Mea Malosiaga Lelei i le Faaaogaina o Meaola ma Matuloga Faalelagona (2017)

AIMS Neuroscience, 2017, 4(1): 52-70. fai: 10.3934/Neuroscience.2017.1.52

toe iloilo

http://www.aimspress.com/web/images/cLogins.png

Mani Pavulurihttp://www.aimspress.com/web/images/REcor.gif, http://www.aimspress.com/web/images/REemail.gif, Kelley Volpe, Alexander Yuen

Matagaluega o Psychiatry, Iunivesite o Ilinoi i Chicago, ISA

Na maua: 02 Ianuari 2017 , Talia: 10 Aperila 2017 , Faʻasalalau: 18 Aperila 2017

1. faʻatomuaga

O vaega ole fai'ai o lo'o fa'aulu i taui ma lagona fa'alagona e felavasa'i ma e feso'ota'i i gaioiga i aso uma [1]. O le mea lea, e na'o le natura le fa'apea o so'o se fa'aletonu i itulagi o so'o se matagaluega e ono a'afia ai ta'amilosaga uma e lua ma fa'avae ai le fa'alavelave fa'alagona ma vaisu. [2]. Nucleus accumbens (NAc) o se tasi o vaega taua i totonu o le faiʻai e taua uma i le taui ma lagona faʻalagona e aofia ai galuega e pei o le faʻamalosi, faʻamalosia aʻoaʻoga, sailiga fiafia, faʻaogaina le fefe poʻo le faʻafefe faʻamalosi ma le amataina o gaioiga afi. O le fa'amoemoe o le pepa o lo'o i ai nei o le tu'uina atu lea o se fa'amatalaga loloto ma fa'avae o le fa'atulagaga a le NAc, feso'ota'iga, ma le matafaioi fa'atino i fa'afitauli fa'alagona ma vaila'au. O lenei faʻamatalaga o loʻo tuʻuina atu ai faʻamatalaga faʻapitoa mo fesili masani a le falemaʻi e tulaʻi mai e faʻatatau i le sailia o taui, faʻatonuga o lagona, ma le tuputupu aʻe o le tamaititi ma le aʻafiaga o mea faʻaosofia. I lenei tulaga e taua le malamalama i le fausaga o le NAc, i le tulaga o lagona ma le taui neural circuitry. E aofia ai le neurochemicals talafeagai e pei o le dopamine (DA), gamma-aminobutyric acid (GABA), glutamate (Glu), serotonin ma le noradrenaline, faʻapea foʻi ma le fesoʻotaʻiga neural e faʻamatala ai le fesoʻotaʻiga taua i le va o le faʻaleagaina o lagona ma vailaʻau. [3].


2. Autu Neuroscience o NAc


2.1. feso'ota'iga NAc

O le fesoʻotaʻiga i le va o vaega eseese o le pito i luma, dorsal striatum, ventral striatum, pallidum, amygdala, insula, hippocampus ma le hypothalamus o loʻo faʻaalia i totonu. Ata 1. E pei ona vaʻaia, o le NAc o loʻo faʻaalia i le ata taʻavale e faʻaalia ai le vevela (lanu moli) i le itulagi rostral e nafa ma le "fiafia" o taui e faʻavae i suʻesuʻega manu. O le atigi NAc o loʻo iai foʻi se caudal hedonic coldspot (lanu moana) e nafa ma le "le fiafia". I se tulaga talitutusa, o le itulagi moli o loʻo faʻaalia i le pallidum i le caudal area e nafa ma le vevela vevela faʻatasi ma gaioiga opioid, ma le taofiofia i le rostral lanu moana. O le amygdala e nafa ma le "manaʻo", ma o le faʻaosofia o le hypothalamic e taʻitaʻia ai le faʻateleina o le "fiafia" ma le "manaʻo". Dopamine (DA) ma le glutamate (Glu) o loʻo faʻaosofia neurotransmitters ae o le gamma amino-butyric acid (GABA) e iai le aʻafiaga i le faʻaitiitia o le gaioiga. O loʻo tuʻuina atu le DA mai le ventral tegmental area (VTA) i le NAc ma le ventral (Ⅴ) pallidum. O lo'o tu'u sa'o fo'i le DA i le pito i tua mai le VTA. GABA e tuʻuina atu mai le NAc i le Ⅴ. pallidum, VTA, ma le lateral hypothalamus. Ole Orexin e tuʻuina atu mai le hypothalamus pito i tua ile Ⅴ. pallidum. O loʻo tuʻuina atu le Glu i le NAc mai le nucleus basolateral o le amygdala, orbitofrontal cortex, ma le hippocampus faʻatasi ma le "manaʻo", faʻatauaina, ma manatuaga, i le faasologa. Ole fesoʻotaʻiga malosi ole NAc ile insula e faʻavaeina ai le lagona visceral o le faʻaosofia ma le fiafia e fetaui ma le faʻateleina o le DA ma faʻaitiitia ile GABAA.

http://www.aimspress.com/fileOther/PIC/neuroscience/Neurosci-04-00052-g001.jpgAta 1. Autu Neuroscience: Nucleus Accumbens Connectivity.
O le fesoʻotaʻiga i le va o vaega eseese o le cortex prefrontal, dorsal striatum, ventral striatum, pallidum, amygdala, insula, hippocampus ma le hypothalamus o loʻo faʻaalia i le sagittal view. O le NAc o loʻo faʻaalia i le pepa taʻaloga e faʻaalia ai le vevela o le hedonic (lanu moli) i le itulagi rostral e nafa ma le "fiafia" o taui e faʻavae i suʻesuʻega manu. O le atigi NAc o loʻo iai foʻi se caudal hedonic coldspot (lanu moana) e nafa ma le "le fiafia". I se tulaga talitutusa, o le itulagi moli o loʻo faʻaalia i le pallidum i le caudal area e nafa ma le vevela vevela faʻatasi ma gaioiga opioid, ma le taofiofia i le rostral lanu moana. O le amygdala e nafa ma le "manaʻo", ma o le faʻaosofia o le hypothalamic e taʻitaʻia ai le faʻateleina o le "fiafia" ma le "manaʻo". Dopamine (DA) ma le glutamate (Glu) o loʻo faʻaosofia neurotransmitters aʻo gamma amino-butyric acid (GABA) e iai le aʻafiaga i le faʻaitiitia o le gaioiga. O loʻo tuʻuina atu le DA mai le ventral tegmental area (VTA) i le NAc ma le ventral (Ⅴ) pallidum. O lo'o tu'u sa'o fo'i le DA i le pito i tua mai le VTA. GABA e tuʻuina atu mai le NAc i le Ⅴ. pallidum, VTA, ma le lateral hypothalamus. Ole Orexin e tuʻuina atu mai le hypothalamus pito i tua ile Ⅴ. pallidum. O loʻo tuʻuina atu le Glu i le NAc mai le nucleus basolateral o le amygdala, orbitofrontal cortex, ma le hippocampus faʻatasi ma le "manaʻo", faʻatauaina, ma manatuaga, i le faasologa. Ole fesoʻotaʻiga malosi ole NAc ile insula e faʻavaeina ai le lagona visceral o le faʻaosofia ma le fiafia e fetaui ma le faʻateleina o le DA ma faʻaitiitia ile GABAA. O lenei fuainumera ua fetuunai i se vaega mai Castro et al., 2015, Faʻasalalau i le Neuroscience Neuroscience. [63]

Filifiliga ata


2.2. Le fausaga i totonu ole NAc ole ventral striatum

O le accumbens nucleus poʻo le nucleus accumbens septi (Latin mo le nucleus e lata ane i le septum) o se vaega o le basal ganglia, ma o loʻo tu i le va o le caudate ma le putamen e aunoa ma se faʻailoga patino mai le caudate poʻo le putamen. [4]. O le NAc ma le olfactory tubercle faatasi e aofia ai le ventral striatum. E lapotopoto lona foliga ma le pito i luga e mafolafola. O le NAc e umi i lona rostro-caudal umi e fa'atatau i lona dorso-ventral umi. E lua ona vaega— atigi ma le fatu [5,6]. O vaega e lua o le NAc e fefaʻasoaaʻi fesoʻotaʻiga ma tuʻuina atu galuega faʻapitoa ma faʻatasi.


2.3. Gaoioiga feavea'i felagolagomai ma le eseesega o le neurochemical i le va o le atigi ma le fatu


2.3.1. Atigi o le NAc

O le vaega pito i fafo (ie, le atigi) o le NAc e pei o se hammock i luga o le ventral, lateral ma medial itu o le autu. [7,8]. O se vaega o le amygdala lautele, faatasi ai ma le amygdala o loʻo tu i luga o le atigi, ma auina atu afferents i le basolateral amygdala. O se sone suiga i le va o le amygdala ma le pito i tua. E auina atu foi e le atigi afferents i le lateral hypothalamus [8].

Neuron i totonu o le atigi e aofia ai neu vavalo (MSNs). O loʻo i ai le D1-type poʻo le D2-type dopamine (DA) talitali [9,10]. I totonu o le atigi, e tusa ma le 40% o MSN e faʻaalia uma ituaiga o neu. E le gata i lea, o nei neu e maualalo le mamafa o tui faʻamaʻi ma le itiiti ifo o lala ma vaega pito faʻatusatusa i MSN autu. E le gata i lea, o le serotonin receptors e tele lava ina maua i totonu o le atigi [11,12].


2.3.2. Autu o le NAc

Neurons i totonu (ie, vaega pito i totonu o le NAc) e aofia ai sela pito i fafo o loʻo tuʻufaʻatasia, e sili ona lala o loʻo i ai le D1-type poʻo le D2-type dopamine receptors. [10]. O nei sela e agai atu i le globus pallidus ma le substantia nigra.

Enkephalin receptors, o le opioid receptors ma enkephalins e pei o le ligand e nafa ma le nociception, ma le GABAA receptors, lea e fusifusia ai mole mole GABA e tatala ai le chloride ma faʻateleina le faʻaogaina o le chloride e faʻalavelave ai gaioiga fou, o loʻo i ai i le totonugalemu. [13,14].


2.4. Neurotransmitters o loʻo faʻavaeina le taui, fiafiaga ma le masani dopamine-faaosofia ma taui galuega.

I totonu uma o le atigi ma le autu, o le gaioiga a le DA e sili atu nai lo lena i le pito i tua [15]. O le NAc o loʻo aʻafia faapitoa i le mauaina o le tali atu i le fefe e ala i le faʻaogaina o mea faigaluega i le taimi e malolo ai manu i le tulaga o faʻalavelave faʻafefe. [16,17,18]. O le NAc autu e ese mai le atigi e aofia ai i le aʻoaʻoina e iloa ai faʻamatalaga o faʻalavelave faʻafefe ina ia aloese ai, faʻasalalau i faʻalavelave faʻaletino. O le atigi NAc ua iloa e faʻamalamalamaina pe faʻailoga taimi saogalemu i le va o faʻailoga aversive [19,20]. O le mea lea, pe a faʻalavelave faʻamalosi pe le mautonu, NAc faʻatasi ai ma ana galuega faʻapitoa, e mafai ona fesoasoani i le aloese ma le agai atu i le sini faamoemoeina. O le mea lea, o faʻamaʻi, faʻalavelave faʻafeiloaʻi a le DA i totonu o le NAc autu, poʻo le vavaeina o mea mai le pito i luma o le cingulate cortex i le totonugalemu, faʻaitiitia le auala e faʻaosofia ai faʻaosofia. [21,22,23]. O lenei sailiga e lagolagoina ai le manatu e faapea o le autu e faia se sao taua e "maua le taui". Faʻatasi i lenei suʻesuʻega, o le NAc shell o le vaega autu lea e nafa ma le taofiofia o gaioiga le talafeagai, le tauia, ma le itiiti ifo o le aoga e fesoasoani ai i le "tumau i le galuega". O faʻamaoniga e faʻasino i le mea moni o soʻo se faʻamaʻi i le atigi NAc e taʻitaʻia ai le auala e aunoa ma se faʻalavelave i le taui ma le faʻaitiitia o le faautauta. [24]. E le gata i lea, e ui o le maualuga o le tele o felauaiga e maua ai le aoga tele o le DA i totonu, o le serotonin fa'aosoina o fualaau faasaina ma le tetee a le DA (faataitaiga, clozapine, o se togafitiga mo le mafaufau) e oʻo atu ai i le sili atu o le suiga o le DA i totonu o le atigi. O le mea moni, o le atigi o le vaega autu lea o le anti-psychotic action e faʻavae i luga ole gaioiga mRNA tutusa i totonu ole atigi [25,26]. Mana'o, fai ma vaisu, fa'afiafiaina, ma le mafaufau fa'apitoa e feso'ota'i ma tulaga maualuga o le DA. O maualuga maualuga o le amphetamine o le a faʻateleina ai le DA i tulaga tutusa i totonu o le extracellular space o le atigi ma le autu [27]. O sea faʻaopoopoga i le DA ona o le pulega o le psychostimulant mo le faʻaogaina o le hyperactivity (ADHD) e mafai ona oʻo atu ai i le fiafia ma le mania, psychosis, poʻo le sili atu o le suʻeina o vailaʻau i totonu o tagata vaivai e maua i nei maʻi. [28,29]. E ui ina matou malamalama i faʻalavelave faʻapitoa o ia mea na tutupu, e tumau pea le le manino pe o le a le mea e mafua ai le faʻalavelave faʻapitoa o tagata taʻitoʻatasi ma le pulega a le DA. O taui e le o ni vailaʻau faʻasaina e iloa foi e faʻateleina le DA, faʻapitoa i le atigi NAc, e oʻo atu ai i le masani [30,31]. E le gata i lea, o le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina ma le faʻatupulaia tutusa i le DA e taʻitaʻia ai le masaniga leaga i na tagata taʻitoʻatasi e faʻatatau i taui e le o ni fualaau faʻasaina ma faʻamaʻi DA. [32]. O le ono mafai e taui e le o ni vailaʻau faʻasaina ona mafua ai le faʻamaʻiina ma le masani a le DA e mafai ona faʻamatalaina le manatu o vaisu taaloga vitio, faʻavaeina le fesoʻotaʻiga o vaisu.

E le gata i lea, o le NAc o se faʻavae autu i le faʻaosofia, faʻatonuga o lagona ma le puleaina o lagona. E tusa ai ma le sailia o taui ma faʻasalaga faʻafuaseʻi, o suʻesuʻega uma o le NAc i manu ma suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga i taaloga faitupe ua aʻafia ai faʻalavelave faʻalavelave faʻafuaseʻi e mafua ai le faʻaleagaina o filifiliga vaʻai, faʻalavelave, poʻo amioga faʻalavelave i galuega e aofia ai filifiliga ma eseesega e ono tulaʻi mai. . O le impulsivity atonu e tele mafuaʻaga, ae o le NAc o se tasi o auala e aʻafia i taui ma lagona faʻatonutonu. [33].


2.5. Dopamine ma glucocorticoid receptors-matafaioi i le fiafia o le mafaufau ma le ono mafai ona mafaufau

DA ma glucocorticoid receptors o loʻo i ai i le atigi NAc [34,35]. O le tele o steroids poʻo le DA i le NAc, e taʻitaʻia ai le mafaufau. Glucocorticoid receptors faʻaleleia le tuʻuina atu o le DA ma gaioiga faʻapitoa [35,36], e ono faaosofia ai le mafaufau. E le gata i lea, o suiga epigenetic, e pei o le DNA methylation o le glucocorticoid receptor gene (NR3C1) ona o faʻalavelave faʻafuaseʻi, e faʻapitoa lava i le talavou. [37,38].

O le mea lea, o le faʻalavelave, faʻapea foʻi ma le faʻateleina o le dopamine e fesoʻotaʻi ma psychostimulants poʻo vailaʻau o le faʻaleagaina, e mafai ona faʻalavelaveina le mafaufau e ala i fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻi i le NAc. E le gata i lea, e maua e le NAc ni faʻamatalaga saʻo mai le hippocampus ma le amygdala basolateral. Afai ei ai se manua i le NAc ma / poʻo le stria terminalis auala e fesoʻotaʻi i le amygdala, e le mafai e le glucocorticoid agonists ona faʻaleleia ma faʻaleleia le faʻamalosia o mafaufauga. [39]. O le mea lea, o faʻafitauli o le dopamine e oʻo atu ai i le mafaufau poʻo le vave faʻalavelave e mafai ona oʻo atu ai i faʻafitauli o le mafaufau, e pei o mea e fesoʻotaʻi ma le mafaufau.


2.6. GABA ma le glutamate-moderate motoric excitability


2.6.1. GABA

Afai e maualalo le GABAA i le NAc, e oʻo atu ai i le vaʻaia poʻo le fiafia, ma o le isi itu e moni mo le hypoactivity. [12,40,41]. Atonu e iai le tau fa'afoma'i lea e mafai ai ona fa'aititia e le GABAA le fa'atupuina o le va'aiga a le DA e ala i feso'ota'iga NAc i le Ⅴ. pallidum (fa'atusa, vaega i fafo o le globus pallidus o le basal ganglia i le subcortex) lea e aʻafia ai le gaioiga o afi. [42]. Faʻavae i luga o le matafaioi a le insula i le faʻaogaina o lagona visceral o le faʻaosofia [43,44], O le fesoʻotaʻiga malosi a le NAc i le insula e mafai ona faʻamatalaina le faʻaosofia o le tino e fesoʻotaʻi ma le faʻatupulaia o le DA ma le faʻaitiitia o le GABAA poʻo le isi itu. [45,46]. O le GABAB faʻafeiloaʻi e faʻalavelaveina foi le gaogao, ae faʻasalalau e le acetylcholine (ACh) [45,47].


2.6.2. Glutamate

O lenei neurotransmitter e tutusa, ae o le faʻafeagai, o le GABAA e ala i le NAc [48]. Ua faʻaalia o le gaioiga o le locomotor poʻo le faʻamalosi afi e le faʻalagolago ile gaioiga a le DA, ae faʻavae foi i luga ole gaioiga NAc e aofia ai le GABA ma le glutamate. [49,50]. Na faʻaalia talu ai nei e ala i suʻesuʻega a manu e le o amataina i le NAc le filifiliga tau afi e maua ai taui, ae faʻafaigofieina e ala i le lelei i le filifilia o gaioiga aʻo latalata atu i le taui. [51].


2.7. Acetylcholine (ACh) ma lana matafaioi i le faiga o taui

Striatal muscarinic ACh interneurons e aofia ai M1, M2, ma M4; M1 o le post-synaptic ma le fiafia, ae o le M2 ma le M4 o le pre-synaptic ma le taofia. O nei interneurons fa'atasi ma le GABA fa'atalanoaina neu fa'atosina. O le NAc, e totonugalemu i le faʻaosofiaga ma le taui o amioga e faʻavaeina ai le tagofia o fualaau faasaina, o loʻo faʻatinoina le ACh output neurons i le Ⅴ. pallidium. O suʻesuʻega faʻapitoa na faʻaalia ai o le ACh mai le NAc e faʻafesoʻotaʻi le faʻamalosia e ala i lona aʻafiaga i le taui, faʻamalieina, ma le faʻafefe, ma le faʻasolosolo o le cocaine o loʻo faʻaalia suiga o le neuroadaptive i le NAc. O lo'o a'afia atili le ACh i le mauaina o fa'alāpotopotoga tu'utu'uga ma amioga su'esu'e vaila'au e ala i ona a'afiaga i le fa'aoso ma le gauai. O le fa'aaogaina umi o vaila'au na fa'aalia e mafua ai suiga o le neuronal i le fai'ai e a'afia ai le ACh system ma fa'aleagaina ai galuega fa'atino. O lea la, e mafai ona saofagā i le fa'aletonu o le faia o fa'ai'uga e fa'aalia ai lenei faitau aofa'i ma e ono fa'ateteleina ai le lamatiaga o le toe fa'afo'i i le taimi o le toe fa'aleleia. [52]. I le faʻaopoopoga i lona fesoʻotaʻiga ma le GABAB faʻafeiloaʻi i le faʻalavelaveina o le gaogao, e nafa foi le ACh mo le faʻamalieina pe a uma ona fafagaina, ma faʻaititia le maualuga e fesoʻotaʻi ma le bulimia e pei o le fafaga-faʻamamaina cycles. [53]. O le mea lea, o le ACh o loʻo i ai se sao i le faʻaogaina le tuusaʻo o le matagaluega taui.


2.8. Fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga o le fesoʻotaʻiga taui ma faʻalapotopotoga faʻalagona e aofia ai le NAc: O le faʻavae mo le faʻatonutonuina o lagona ma le faʻatulagaina o masani.

O fa'aletonu e a'afia ai lagona ma le fa'aaogaina o vaila'au e masani ona ola fa'atasi. O mea e foliga mai e a'afia ai e aofia ai mea e feso'ota'i ma fa'agaioiga fa'aalia, fa'aosofiaga, ma fa'aletonu le faia o fa'ai'uga. Ina ia malamalama i le faiga masani, i le laasaga muamua e amata i le faiga o taui. O le pito i tua ma le pito i fafo o le striatum e galue i se faiga faʻatasi. O le dorsal striatum e totonugalemu i le aʻoaʻoina o faʻalavelave o le faʻaosofia o taui, ma faʻamalosia le faʻaogaina o meafaigaluega. [54,55]. I se isi faaupuga, o le dorsal striatum e faʻamalieina le taui e fesoʻotaʻi ma filifiliga-filifiliga. Mulimuli ane, o le NAc i le ventral striatum e nafa ma faʻataʻitaʻiga faʻavae mulimuli ane. [56]. O loʻo vaʻai e le NAc le taunuʻuga faʻavae mea sese ma faʻafouina faʻamatalaga o le taui poʻo le faʻasalaga [57,58]. O neu mesolimbic o le ventral tegmental area (VTA) faʻapipiʻiina le DA ma o le substantia nigra e auina atu le DA i le atigi ma le totonugalemu o le NAc, e faʻatagaina ai ona faʻatino ana galuega. [59,60]. O faʻailoga o loʻo sau mai le pito i luma ma le amygdala, faʻatulagaina e DA, e faʻaituau ai le amio i le taui. [61,62]. O amioga suʻesuʻe e faʻafaigofieina e fesoʻotaʻiga i le va o le hippocampus ma le atigi NAc, aemaise lava pe a iai le le mautonu ma le leai o se faʻatonuga manino i taui. [1].

E le gata i lea, o le lateral hypothalamus, o loʻo aʻafia i gaioiga faʻatonutonu (faʻataʻitaʻiga, le "nofoaga fafaga") e tuʻuina atu faʻailoga e ala i faʻataʻitaʻiga mesocorticolimbic ile NAc ma le Ⅴ. pallidum [63]. E aliali mai le NAc ma le Ⅴ. pallidum e avea ma nofoaga autu mo le "fiafia" ma galuega faʻaosofia o taui "manaʻo" [64,65]. O mu opioids ma le talitali a le DA i le atigi o le NAc ma le Ⅴ. pallidum e fa'apitoa e tautua i galuega "fiafia" ma le "mana'o". [66,67]. O le maualuga o le DA i le NAc ma le norepinephrine na tuʻuina atu i le locus coeruleus i le faiʻai o loʻo i ai se sao taua i vaisu, aemaise lava i le sailia o vailaʻau pe a le maua le vailaʻau masani. [68,69].

E le gata i lea, o le dopaminergic neurons mai le VTA lea e faʻafefe ai le olfactory tubercle, o se vaega o le striatum i tafatafa o le NAc [69], ma o loʻo aʻafia i le faʻatalanoaina o aʻafiaga tauia o vailaʻau e pei o le amphetamine e ala i le faʻatupuina o le faʻafefe. O le mea lea, e ui o le uluai aʻoaʻoga o le fiafia ma faʻalavelave faʻafuaseʻi e tupu mai i le pito i luma o le taamilosaga, o le faʻaogaina o le faʻaogaina o le orbitofrontal cortex (OFC), striatum, ma le pallidum e faʻatumauina le taamilosaga o le masani. [70].

E le gata i lea, o le faʻaogaina mai le glutamatergic neurons o le amygdala, hippocampus, thalamus ma prefrontal cortex (PFC) i le NAc faʻafaigofie le fesoʻotaʻiga i le va o le "fiafia" ma le "manaʻo" [71]. Aemaise lava, glutametergic projections mai le OFC ma le ventromedial PFC i le NAc shell ua lauiloa e faʻamalosia ai le sailia o taui. [72,73]. O le mea lea, o le amygdala ma le OFC e mafai ona vaʻaia o le tuʻuina atu o le "manaʻo ma le manaʻomia" poʻo le faʻafeagai o le "le manaʻo pe faʻafefe". O le NAc o loʻo faʻatulagaina le leo mo le taua faʻaosofia poʻo le talisapaia i le tulaga o le fafagaina poʻo soʻo se isi lava gaioiga fiafia (ie, "fiafia" poʻo le "le fiafia").

O le amygdala e tuʻuina atu faʻailoga faʻafefe e faʻaogaina i le manaʻoga mo le vailaʻau [74,75]. O le hippocampus e nafa ma le teuina o manatuaga e fesoʻotaʻi ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma fiafiaga faʻapitoa [75,76]. O le insula e maua ai le vaega o aafiaga faʻaletino o le fiafia ma le faʻaosofia tulaga e fesoʻotaʻi ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina. [77]. O le taua o le taui ma le faʻatatauina o amioga taʻitaʻia e faʻamoemoeina e le OFC, e le gata i le faʻatatau i le tauia faʻaosofia poʻo, i le tulaga o le faʻaititia o le faʻaosofia, faʻamutaina amioga suʻesuʻe. [61].

I le aotelega, o gaioiga mai le NAc e faʻalautele atu i itulagi o le basal ganglia, amygdala, hypothalamus ma le PFC itulagi. Faʻavae i suʻesuʻega o le neuroimaging e aofia ai le soifua maloloina (HC), faʻafitauli o le mafaufau, ma le faʻaaogaina o vailaʻau, medial prefrontal cortex (MPFC), anterior cingulate cortex (ACC), ventrolateral prefrontal cortex (VLPFC) ma precuneus na aliaʻe mai i totonu o le fesoʻotaʻiga taui ma ta'amilosaga o lagona. O amioga fa'atopetope ma le fa'amalosi e su'e fualaau fa'asaina e fa'atonutonu uma e le natura ma le faafaileleina. O genetics i tua atu o faʻafitauli o le pulea o le faʻamalosi ma vaisu e faʻamatalaina le faʻafitauli o le physiological, ae o mea e aʻafia ai le siosiomaga (faʻataʻitaʻiga, faʻatapulaʻaina o matua poʻo faʻamalosi a tupulaga i le faʻaaogaina o fualaau faasaina) e mafai ona faʻatapulaʻa pe faʻalauteleina le faʻaalia ma fesoasoani malosi i le faʻamalosia o le amio masani.


3. Clinical Neuroscience o NAc


3.1. Nucleus Accumbens' matafaioi i le vevela vevela o lagona dysregulation ma vaisu

O lo'o fa'aalia le mamanu fa'atosina tele i totonu Ata 2. O lo'o fa'aalia ai vaega fa'ama'i i fa'afitauli ta'itasi pe a fa'atusatusa i pulega fa'alesoifua maloloina ma galuega e su'esu'e ai taui po'o lagona neural circuitry. O aū o loʻo faʻatusalia ai se faʻaopoopoga poʻo se faʻaitiitia o le faʻagaoioia i vaega autu o le taui ma le faʻalavelave faʻalagona e fesoʻotaʻi vavalalata. I le tulaga o le maʻi pipili (BD), o le NAc o loʻo faʻaalia le faʻateleina o le faʻagaoioia i le tali atu i lagona faʻalagona ma faʻaitiitia le faʻagaoioia i le tali atu i taui, o le mamanu mulimuli e tutusa ma le mea o loʻo vaaia i le maʻi faʻafitauli tele (MDD). I le MDD, o le NAc o loʻo faʻaalia le faʻaitiitia o le faʻagaoioia i lagona uma ma le taui, faʻafeagai ma le mea na matauina i le faʻaleagaina o vailaʻau.

http://www.aimspress.com/fileOther/PIC/neuroscience/Neurosci-04-00052-g002.jpgAta 2. Clinical Neuroscience: Nucleus Accumbens 'matafaioi i le vevela vevela o lagona Dysregulation ma vaisu.
O le fa'asologa o le fa'agaoioia o lo'o fa'aalia i lenei ata lea na fa'atusatusa sa'o ai vaega ma'i i fa'afitauli ta'itasi i pulega fa'alesoifua maloloina ma galuega e su'esu'e ai taui po'o lagona neural circuitry. O aū o loʻo faʻatusalia ai se faʻaopoopoga poʻo se faʻaitiitia o le faʻagaoioia i vaega autu o le taui ma le faʻalavelave faʻalagona e fesoʻotaʻi vavalalata. I le tulaga o le maʻi pipili, o le Nucleus Accumbens (NAc) o loʻo faʻaalia ai le faʻateleina o le faʻagaoioia i le tali atu i lagona faʻalagona ma faʻaitiitia le faʻagaoioia i le tali atu i taui, o le mamanu mulimuli e tutusa ma le mea o loʻo vaaia i le maʻi tigaina tele (MDD). I le MDD, o le NAc o loʻo faʻaalia le faʻaitiitia o le faʻagaoioia i lagona uma ma le taui, faʻafeagai ma le mea na matauina i le faʻaleagaina o vailaʻau. VLPFC: ventrolateral prefrontal cortex; MPFC: medial prefrontal cortex; AMG: amygdala; OFC: orbitofrontal cortex.

Filifiliga ata


3.2. Faʻasologa o le neural o le faʻagaoioia i le NAc i le faʻaaogaina o vailaʻau ma faʻafitauli o le mafaufau: suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga a tagata o faʻaosofia lagona ma taui.

O le tele o suʻesuʻega a le tagata na faʻalauteleina le malamalama i le matafaioi a le NAc e faʻavae i luga o suʻesuʻega fMRI suʻesuʻeina le taui ma / poʻo lagona faʻalagona. E tusa ai ma le NAc, o le vaaiga sili ona saʻo e maua e pei o ata T2 ma i le vaega o le coronal lea e sili ona umi ma faʻaalia ai le tele o auiliiliga. [3]. O se fa'ata'ita'iga faifaipea o le fa'agaoioia o fai'ai ua alia'e mai i le fa'ailoaina o le feso'ota'iga o le fa'alavelave fa'aletonu i le va o fa'afitauli. I le faʻamatalaina o nei faʻataʻitaʻiga, e tatau ona mafaufauina le faʻateleina o gaioiga ma le leai o se gaioiga. A iai se fa'aosofiaga o le malosi feololo, o le fai'ai vaega o lo'o galue e tusa lava pe fa'aletonu, e fa'aalia ai le fa'agaoioia. Afai e su'esu'eina le vaega o fai'ai lava e tasi i le faaosofia o le malosi tele (fa'atalanoaina e le ituaiga o le ma'i e eseese ai manatu, e pei o tagata mama'i e maua i le ma'i pipili e tali atu i foliga ita e sili atu nai lo foliga mata'utia), e leai se fa'agaoioiga pe fa'aitiitia le fa'agaoioia. i tagata soifua maloloina. O lenei mea mata'utia ua maitauina i le su'esu'eina ma le toto'a o mamanu i luga o le tele o su'esu'ega e fa'ailoa ai le fesuisuia'i o le fa'agaoioia o fai'ai e tali atu ai i su'esu'ega eseese.


3.2.1. Ma'i fa'anoanoa tele (MDD)

E fesoʻotaʻi ma le HC, o tagata taʻitoʻatasi ma MDD na faʻaalia le faʻaitiitia o le faʻagaoioia i le NAc e tali atu ai i soʻo se faʻaosofiaga tauia, ae faʻateleina le faʻaosoina i lagona faʻalagona faʻalagona (faʻataʻitaʻiga, faʻaogaina foliga ufiufi poʻo le gaosiga o le mafaufau o aʻafiaga lelei) [78]. I se isi faaupuga, i le MDD, o le NAc e le o galue ma le taui ma e mafai ona faʻamatalaina pe aisea e foliga mai ai e manaʻomia e lenei faitau aofaʻi se taui sili atu e maua ai le tulaga tutusa o le faʻagaoioia e pei o le HC (ie, "e le faigofie ona fiafia") O se isi faʻamatalaga faʻaletino o le taui faʻaosofia e mafai ona avea o ni faʻalagona faʻalagona manino i le atuatuvale, ma le maualalo o aʻafiaga i le faʻagaoioia o le NAc. O le mea lea, atonu o faʻalavelave faʻafuaseʻi poʻo faʻalavelave faʻalagona e mafua ai le tele o gaioiga i le NAc. E tusa ai ma le gaioiga a le NAc, o le amygdala o loʻo faʻaalia ai foi le faʻateleina o le faʻagaoioia o tagata maʻi MDD, e fesoʻotaʻi ma le HC, i le tali atu i lagona le lelei poʻo le faʻaalia. [79]. O vaega eseese o le pito i luma o loʻo faʻaalia ai mamanu fesuisuiai o le faʻateleina poʻo le faʻaitiitia o le faʻagaoioia, e le pei o le faʻataʻitaʻiga masani o loʻo taʻua i vaega subcortical. [80,81]. I totonu o matou poto masani fa'afoma'i o le fa'aaogaina tele o vaila'au e foliga mai e i ai le fa'amoemoega o le fa'afoma'iina o le tagata lava ia e fa'ato'ilalo ai lagona le lelei e feso'ota'i ma le fa'aitiitiga o le fa'atupuina o mea leaga. E fetaui lea ma su'esu'ega fa'aletino na matou aoteleina.


3.2.2. Fa'aletonu lapo'a (BD)

I le tali atu i galuega taui ma e tusa lava po o le a le faʻaaogaina o vailaʻau faʻapitoa, e faʻatatau i tagata HC ma le BD o loʻo faʻaalia le faʻaitiitia o le faʻagaoioia o le VLPFC ma faʻateleina le faʻagaoioia o le amygdala mo lagona le lelei poʻo le manino, faʻaopoopo i le taui i luga o le faʻagaoioia o le ACC. [82]. O se fa'aaliga mata'ina o le amio a le NAc i le faiga tonu e pei o le VLPFC; fa'agaioiga fa'aletonu le lelei e tau atu i le fa'aitiitia o le fa'agaoioia, a'o foliga fa'aalia ma le fa'aalia fiafia po'o le fefe e tau atu i le fa'ateleina o le fa'agaoioia. [83]. O se tasi o mea iloga o le, i le BD, o lagona faʻanoanoa poʻo le ita e foliga mai e sili atu ona fetaui lelei nai lo le fefe o ni faʻalagona lagona le lelei, lea e mafai ona faʻamatalaina le faʻateleina o le faʻagaoioia e fesoʻotaʻi ma le fefe. O le mea lea, pe a faʻaaogaina galuega faʻalagona e faʻagaoioia ai le vaʻaia o lagona, o le malosi o galuega e foliga mai e faʻaosoina ai se faʻalavelave faʻaleagaina i le VLPFC o mataupu BD e faʻatatau i le HC. O le mea lea e faʻaalia ai, o le VLPFC e "tuu" i le tali atu i lagona le lelei ogaoga poʻo le malosi.

I le tali atu i le faʻamoemoeina o taui, na faʻaalia e le NAc le faʻaitiitia o le faʻagaoioia i le tali atu i taui tau tupe i mataupu BD e faʻatatau i le HC. [84]. O se faʻataʻitaʻiga e tutusa ma le vaʻaia i le MDD, faʻailoa mai le manaʻomia o se taui sili atu e maua ai le lagona tutusa e pei o le HC. O le mea lea, o le mamanu i le BD e ese mai le MDD i le tali atu i lagona faʻalagona e faʻavae i luga o eseesega o le pathophysiological, e ui lava e taʻitaʻia ai se tali tutusa o amioga i le taui taui.

I faʻamatalaga e uiga i mea e mafai ona faʻavaeina faʻataʻitaʻiga faʻapitoa i le BD, o suʻesuʻega faʻaletino o suʻesuʻega neuroimaging e fetaui ma le malamalama na maua mai suʻesuʻega manu. I lenei tulaga, e mafai ona faʻateleina le gaioiga o le amygdala i le BD o loʻo faʻatinoina se tikeri o le malosi e fetaui ma le fiafia. O le faʻaitiitia o gaioiga i le VLPFC ma le OFC itulagi e mafai ona taʻitaʻia ai le faʻaleagaina, ma le le lelei o le puleaina o lagona, ma iʻu ai i le tele o le fiafia e sailia e fesoʻotaʻi ma le faʻaleagaina i le PFC-faʻatalanoaina filifiliga. Faʻavae i suʻesuʻega manu [85] ma suʻesuʻega neuroimaging tagata BD [86], fesoʻotaʻiga i le va o le amygdala ma le NAc atonu e talafeagai i le faʻamalosia o le "manaʻo" ma le "pei" i le sailia o taui. O le mea lea, o le malosi o le sailia o taui (faʻataʻitaʻiga, faʻatau tele, faʻaaogaina o fualaau faasaina, taumafa meaʻai, poʻo feusuaiga) atonu e mafua mai i le fesoʻotaʻi faʻalavelave i lagona ma taui faiga.


3.2.3. Fa'aletonu o le Fa'aaogaina o Vailaau

I vaisu poʻo faʻafitauli faʻaleagaina o vailaʻau, e fesoʻotaʻi ma le HC, faʻalavelave faʻafuaseʻi poʻo le faʻaalia o mea faʻaosofia e mafua ai le faʻaosoina i le NAc. [87]. O lenei mea e faʻavaeina ai le faʻaituau faʻaosofia e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le faʻagaoioia i le OFC, ACC, ma le amygdala, o itulagi e fesoʻotaʻi ma taui ma lagona faʻalagona. [87]. O nei itulagi e foliga masani i sailiga taui uma, e tusa lava pe o mea faʻaosofia o ni vailaʻau pe leai foi [88,89]. E ui o le faʻaosofia i le sailia o sini e faʻalagolago i le NAc i le ventral striatum, o le alualu i luma o le suiga i le faʻatulagaina masani e foliga mai e faʻalagolago i le pito i tua. [90]. O loʻo fesoʻotaʻi ma le manatu "fiafia" lea e fesoʻotaʻi ma le matauina muamua o le taui ma le NAc activation. I faʻafitauli o le faʻaaogaina o vailaʻau, e fesoʻotaʻi ma le HC, faʻaitiitia le faʻamalosia o le NAc e tupu i lenei vaega mataʻituina, e tusa lava po o le a le leiloa poʻo le mauaina o se taui. [91]. Faʻateleina le tuʻuina atu o le DA i le pito i luma o le ventral striatum, ae le o le pito i tua, na faʻaalia e fetaui lelei ma le hedonic, poʻo le "fiafia", tali i le dextroamphetamine. [92]. O le mea moni, o le aafiaga lelei o le "fiafia" o le hedonic e le faigofie ona vavaeeseina mai le "manaʻo" i le vailaʻau. [93]. E feso'ota'i ma le fa'anoanoa, o le sailia o se tali fa'aletonu o se fa'amatalaga talafeagai lea o le fa'afoma'iina e le tagata lava ia e ala i le fa'aaogaina o vaila'au. E fa'apena fo'i, o le fa'aogaina o le fa'aosoina i se vaega to'atele o tagata fa'aoga e mafai ona fa'amuamua ona o le su'eina o taui tele e mafua mai i le tele o le dopamine.


3.2.4. Togafitiga a'afiaga e ala ile fa'aosofia ole fai'ai loloto (DBS)

O le DBS o le NAc na taumafai mo le togafitia o le faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave lea na manatu ai le faʻamalosi e tutusa ma le faʻamalosi o le suʻeina o fualaau faasaina, gaioiga faʻafuaseʻi e pei o Tourette syndrome, atuatuvalega ma fualaau faasaina ma le ava malosi. [94]. O nei taumafaiga uma e le'i maua mai ai ni fa'ai'uga maumaututu ile taunu'uga. Fa'ailoga o le atuatuvale na fa'aitiitia e tusa ma le 40% i lenei vaega [94,95].


3.2.5. Aafiaga placebo i tagata soifua maloloina

Ina ua tuʻuina atu i tagata matutua soifua maloloina se luʻitau tiga, o le DA ma le opioid gaioiga i le NAc na fesoʻotaʻi ma le faʻaogaina o le aoga o le placebo e faʻavae i luga o le faʻaitiitia o faʻamaʻi tiga. [96]. E tutusa ma taui faʻamoemoe, e lagolagoina le auai o le NAc ma le faʻamoemoe o se tali lelei.


4. Aotelega ma Faaiuga

O le talanoaga muamua sa i ai le sini o le tuʻuina atu o se suʻesuʻega loloto o le NAc ina ia mafai ai e saienitisi ma faiaoga ona nofouta i le tele o vaega o ana galuega. I le fesoʻotaʻiga i faʻataʻitaʻiga faʻatinoga, o le faʻamaoniaina o le NAc e manaʻomia ai suʻesuʻega faʻaeteete ona o le tele, vaega laiti lata ane, e pei o vaega o le caudate ma putamen, e mafai ona faʻaseseina mo le NAc poʻo le isi itu. Faatasi ai ma lenei mea i le mafaufau, o le foliga o le NAc o lona uiga o le vaaiga sili e ausia i le vaega o le coronal i le faʻamatalaina o suʻesuʻega neuroimaging. E le gata i lea, o le malamalama i le matafaioi a le NAc i se vaaiga faʻapitoa o faʻalagona ma taui faʻataʻitaʻiga e ofoina atu se vaʻaiga lautele o lana matafaioi i le faiʻai. O le pepa o loʻo iai nei na faʻaalia ai suʻesuʻega ile NAc mai suʻesuʻega a tagata ma tagata e le o ni tagata, faʻatasi ai ma se suʻesuʻega o na suʻesuʻega e fesoʻotaʻi ma se malamalamaga faʻapitoa. O tusitusiga fa'asaienisi o lo'o i ai nei o le fa'avae ma le neuroscience fa'afoma'i o lo'o tu'ufa'atasia ma le fa'ata'ita'iga mai fa'amatalaga fa'afoma'i e fa'aogaina ai se tolu mamana aga'i i le fa'aliliuga e fa'alautele ai lo tatou malamalama i le matafaioi a le NAc, e pei ona fa'amoemoe e fa'aalia i lenei tusitusiga. I le aotelega, o faʻamatalaga faʻapitoa faʻapitoa o le neuroscience, lea o loʻo faia ai e le NAc se matafaioi taua, e faʻapea:

1. O le NAc e faia se sao taua i le faʻaogaina o le DA, GABA ma le glutamate i le faʻaogaina o taui ma faiga faʻalagona.

2. O matafaioi fa'amavae a le NAc ma le atigi e aofia ai le filifilia o le taui ma le aloese mai fa'alavelave.

3. O le NAc o loʻo faʻaalia ai le faʻaitiitia o le faʻaosoina e tauia ai tagata taʻitoʻatasi ma MDD ma BD, e faʻatatau i lena HC, ma e mafai ona faʻamatalaina le leai o se fiafiaga ma taui (e pei o le anhedonia) i le MDD ma le manaʻomia mo le tuliloaina o le taui i le BD.

4. Aʻo faʻaalia e le NAc le faʻateleina o gaioiga i faʻafitauli uma o le faʻaaogaina o vailaʻau, e faʻatatau i le HC, o suʻesuʻega a manu o loʻo faʻaalia ai le faʻateleina o gaioiga i le amygdala sili ona fesoʻotaʻi ma le Ⅴ. pallidum. O le faʻamoemoe ma le filifilia o taui ma le auai o le NAc mai suʻesuʻega a le tagata ma le fiafia o le amygdala e faʻamamafa ai le taui o loʻo sailia i suʻesuʻega manu, e mafai ona faʻamatalaina faʻalagona lagona i amioga ua fai ma vaisu.

5. E mafai foʻi ona le faʻalogo ma le faʻamalosi e fesoʻotaʻi ma le maualalo o le DA poʻo le noradrenaline e mafai ona oʻo atu ai i le le lelei o le faʻapalepale o le le fiafia, ma e ono maua ai se taui e pei o se mea faʻamalieina. I lenei tulaga, o togafitiga sili ma psychostimulants e mafai ona aloese mai le masani i fualaau faasaina. E foliga mai o le talavou o se taimi faʻalavelave faʻafuaseʻi mo le faʻafefe o soʻo se maʻi faʻatasi ai ma le faʻamalosia o le glucocorticoid receptor sensitivity i le NAc. E ui e leai ni tali mautinoa, o nei fesili e leʻi taliina o loʻo tulaʻi mai ai ni luʻitau suʻesuʻega mo le lumanaʻi.


Feeseeseaiga o Tului

E ta'utino uma e tusitala e leai ni fete'ena'iga o aia e fa'atatau i lenei pepa.


mau faasino

1. Floresco SB (2015) O le nucleus accumbens: o se fesoʻotaʻiga i le va o le mafaufau, lagona, ma le gaioiga. Annu Rev Psychol 66: 25-52.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

2. Diekhof EK, Falkai P, Gruber O. Brain Res Rev 59: 164-184.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

3. Salgado S, Kaplitt MG (2015) O le Nucleus Accumbens: O se Iloiloga Maualalo. Steeotact Funct Neurosurg 93: 75-93.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

4. Mogenson GJ, Jones DL, Yim CY (1980) Mai le faʻaosofia i le gaioiga: faʻaogaina galuega i le va o le limbic system ma le masini afi. Prog Neurobiol 14: 69-97.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

5. Zahm DS, Brog JS (1992) I luga o le taua o subterritories i le "accumbens" vaega o le rat ventral striatum. Neuroscience 50: 751-767.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

6. Baliki MN, Mansour A, Baria AT, et al. (2013) Faʻapipiʻiina tagata faʻapipiʻi i totonu o le fatu ma atigi e vavaeeseina ai le faʻaogaina o tau mo taui ma tiga. J Neurosci Off J Soc Neurosci 33: 16383-16393.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

7. Voorn P, Brady LS, Schotte A, et al. (1994) Faʻamaoniga mo vaega e lua o le neurochemical i totonu o le nucleus accumbens. Eur J Neurosci 6: 1913-1916.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

8. Meredith GE (1999) O le faʻasologa o le synaptic mo faʻailoga vailaʻau i totonu o nucleus accumbens. Ann NY Acad Sci 877: 140-156.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

9. Francis TC, Lobo MK (2016) Fa'atupuina le matafaioi mo Nucleus Accumbens Medium Spiny Neuron Subtypes in Depression. Biol Psychiatry.

10. Lu XY, Ghasemzadeh MB, Kalivas PW (1998) Faʻaaliga o le D1 receptor, D2 receptor, mea P ma enkephalin avefeʻau RNAs i totonu o neu o loʻo faʻaalia mai le nucleus accumbens. Neuroscience 82: 767-780.

11. Shirayama Y, Chaki S (2006) Neurochemistry o le nucleus accumbens ma lona taua i le atuatuvale ma le antidepressant gaioiga i rodents. Curr Neuropharmacol 4: 277-291.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

12. Ding ZM, Ingraham CM, Rodd ZA, et al. (2015) O le faʻamalosia o aʻafiaga o le ethanol i totonu o le nucleus accumbens shell e aofia ai le faʻagaoioia o le GABA ma le serotonin i le lotoifale. J Psychopharmacol Oxf Engl 29: 725-733.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

13. Voorn P, Brady LS, Berendse HW, et al. (1996) Su'esu'ega Densitometrical o le opioid receptor ligand fusifusia i le tagata striatum-I. O le tufaina o le mu-opioid receptor e faʻamatalaina le atigi ma le totonugalemu o le ventral striatum. Neuroscience 75: 777-792.

14. Schoffelmeer ANM, Hogenboom F, Wardeh G, et al. (2006) Fesoʻotaʻiga i le va o le CB1 cannabinoid ma mu opioid faʻafeiloaʻi faʻasalalauga faʻasaina o le tuʻuina atu o le neurotransmitter i le rat nucleus accumbens core. Neuropharmacology 51: 773-781.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

15. O'Neill RD, Fillenz M (1985) Faʻatasi le mataʻituina o le faʻamalolo o le dopamine i le rat frontal cortex, nucleus accumbens ma le striatum: aʻafiaga o vailaʻau, suiga circadian ma faʻamaopoopoina ma gaioiga afi. Neuroscience 16: 49-55.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

. Behav Neurosci 113: 925-940.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

17. Levita L, Hoskin R, Champi S (2012) Aloese mai le afaina ma le popole: o se matafaioi mo le nucleus accumbens. NeuroImage 62: 189-198.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

18. Parkinson JA, Olmstead MC, Burns LH, et al. (1999) Faʻasalaga i aʻafiaga o manuʻa o le nucleus accumbens core ma atigi i luga o le manaʻo o le pavlovian approach amioga ma le faʻamalosia o le faʻamalosia o le faʻamalosia ma le locomotor gaioiga e le D-amphetamine. J Neurosci Off J Soc Neurosc i 19: 2401-2411.

19. Feja M, Hayn L, Koch M (2014) Nucleus accumbens core ma atigi inactivation differentially aafia ai amioga impulsive i isumu. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry 54: 31-42.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

20. Fernando ABP, Murray JE, Milton AL (2013) O le amygdala: faʻamautinoa le fiafia ma aloese mai le tiga. Front Behav Neurosci 7: 190.

21. Di Ciano P, Cardinal RN, Cowell RA, et al. (2001) O le aʻafiaga eseese o le NMDA, AMPA / kainate, ma le dopamine receptors i totonu o le nucleus accumbens core i le mauaina ma le faʻatinoina o le amio pavlovian. J Neurosci Off J Soc Neurosci 21: 9471-9477.

22. Parkinson JA, Willoughby PJ, Robbins TW, et al. (2000) O le motusia o le pito i luma o le cingulate cortex ma le nucleus accumbens autu e afaina ai le Pavlovian approach behavior: isi faʻamaoniga mo limbic cortical-ventral striatopallidal system. Behav Neurosci 114: 42-63.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

23. Saunders BT, Robinson TE (2012) O le matafaioi a le dopamine i le accumbens autu i le faʻaalia o tali a Pavlovian. Eur J Neurosci 36: 2521-2532.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

24. Stopper CM, Floresco SB (2011) Saofaga a le nucleus accumbens ma ona vaega laiti i vaega eseese o le faia o filifiliga e faavae i tulaga lamatia. Cogn Affect Behav Neurosci 11: 97-112.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

25. Deutch AY, Lee MC, Iadarola MJ (1992) Aafiaga faʻaitulagi faʻapitoa o vailaʻau faʻamaʻi faʻamaʻi i luga ole faʻamatalaga Fos striatal: O le nucleus accumbens atigi e avea o se nofoaga o le antipsychotic action. Mol Cell Neurosci 3: 332-341.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

26. Ma J, Ye N, Cohen BM (2006) O vailaʻau faʻapitoa ma atypical antipsychotic e faʻatatau i le dopamine ma le cyclic AMP-regulated phosphoprotein, 32 kDa ma neurotensin-containing neurons, ae le o GABAergic interneurons i totonu o le atigi o le nucleus accumbens o le ventral striatum. Neuroscience 141: 1469-1480.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

27. Pierce RC, Kalivas PW (1995) O le Amphetamine e maua ai le fa'atuputeleina o le fa'atuputeleina o le locomotion ma le dopamine extracellular fa'apitoa i totonu o le nucleus accumbens atigi o isumu fa'atonuina cocaine. J Pharmacol Exp Ther 275: 1019-1029.

28. Park SY, Kang UG (2013) Hypothetical dopamine dynamics i mania ma psychosis-ona pharmacokinetic aafiaga. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry 43: 89-95.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

29. Mosholder AD, Gelperin K, Hammad TA, et al. (2009) Hallucinations ma isi faʻailoga faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma le faʻaogaina o vailaʻau faʻamaʻi faʻaletonu / faʻamaʻi i tamaiti. Pediatrics 123: 611-616.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

30. Bassareo V, De Luca MA, Di Chiara G (2002) Faʻamatalaga Eseese o Mea Faʻaosofia Faʻaosofia e le Dopamine i Nucleus Accumbens Shell versus Core ma Prefrontal Cortex. J Neurosci Off J Soc Neurosci 22: 4709-4719.

31. Di Chiara G, Bassareo V, Fenu S, et al. (2004) Dopamine ma vaisu fualaau: o le nucleus accumbens shell connection. Neuropharmacology 47: 227-241.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

32. Di Chiara G, Bassareo V (2007) Faiga taui ma vaisu: o le a le mea e fai ma le le faia e le dopamine. Curr Opin Pharmacol 7: 69-76.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

33. Basar K, Sesia T, Groenewegen H, et al. (2010) Nucleus accumbens ma impulsivity. Prog Neurobiol 92: 533-557.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

34. Ahima RS, Harlan RE (1990) Siataina o le ituaiga II glucocorticoid receptor-pei immunoreactivity i le iole fatugalemu neura. Neuroscience 39: 579-604.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

35. Barrot M, Marinelli M, Abrous DN, et al. (2000) O le dopaminergic hyper-responsiveness o le atigi o le nucleus accumbens e faalagolago i le hormone. Eur J Neurosci 12: 973-979.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

36. Piazza PV, Rougé-Pont F, Deroche V, et al. (1996) Glucocorticoids o loʻo iai aʻafiaga faʻamalosi e faʻalagolago i le setete i luga o le mesencephalic dopaminergic transmission. Faʻaalia Natl Acad Sci USA 93: 8716-8720.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

37. van der Knaap LJ, Oldehinkel AJ, Verhulst FC, et al. (2015) Glucocorticoid receptor gene methylation ma HPA-axis tulafono faatonutonu i talavou. O le su'esu'ega a TRAILS. Psychoneuroendocrinology 58: 46-50.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

38. Bustamante AC, Aiello AE, Galea S, et al. (2016) Glucocorticoid receptor DNA methylation, faʻaleagaina o tamaiti ma le atuatuvale tele. I Aafiaga Faʻafitauli 206: 181-188.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

39. Roozendaal B, de Quervain DJ, Ferry B, et al. (2001) Basolateral amygdala-nucleus accumbens fegalegaleaiga i le faʻatalanoaina o le glucocorticoid faʻaleleia atili o le faʻamalosia o mafaufauga. J Neurosci Off J Soc Neurosci 21: 2518-2525.

40. Schwarzer C, Berresheim U, Pirker S, et al. (2001) Tufatufaina o le gamma-aminobutyric acid(A) vaega pito i lalo ole tali i le basal ganglia ma vaega ole fai'ai limbic o le iole matutua. J Comp Neurol 433: 526-549.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

41. Van Bockstaele EJ, Pickel VM (1995) GABA-o loʻo i ai neu i totonu o le ventral tegmental vaega poloketi i le nucleus accumbens i le faiʻai iole. Brain Res 682: 215-221.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

42. Root DH, Melendez RI, Zaborszky L, et al. (2015) The ventral pallidum: Subregion-specific functional anatomy ma matafaioi i amioga faaosofia. Prog Neurobiol 130: 29-70.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

43. Cho YT, Fromm S, Guyer AE, et al. (2013) Nucleus accumbens, thalamus ma le insula fesoʻotaʻiga i le taimi o le faʻamalosia o le faʻamoemoe i tagata matutua masani ma talavou. NeuroImage 66: 508-521.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

44. Kelley AE, Baldo BA, Pratt WE, et al. (2005) Corticostriatal-hypothalamic circuitry ma meaʻai faʻaosofia: tuʻufaʻatasia o le malosi, gaioiga ma le taui. Physiol Behav 86: 773-795.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

45. Rada PV, Mark GP, Hoebel BG (1993) In vivo modulation o acetylcholine i totonu o le nucleus accumbens o fuamoa feoai solo: II. Taofi e gamma-aminobutyric acid. Brain Res 619: 105-110.

46. ​​Wong LS, Eshel G, Dreher J, et al. (1991) Matafaioi a le dopamine ma le GABA i le puleaina o gaioiga afi e mafua mai i le rat nucleus accumbens. Pharmacol Biochem Behav 38: 829-835.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

47. Pitman KA, Puil E, Borgland SL (2014) GABA (B) faʻaogaina o le tuʻuina atu o le dopamine i totonu o le nucleus accumbens core. Eur J Neurosci 40: 3472-3480.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

48. Kim JH, Vezina P (1997) Faʻagaoioia o metabotropic glutamate receptors i totonu o le rat nucleus accumbens faʻateleina le gaioiga o le locomotor i se auala faʻalagolago i le dopamine. J Pharmacol Exp Ther 283: 962-968.

49. Angulo JA, McEwen BS (1994) Itu mole mole o le neuropeptide tulafono faatonutonu ma galuega i le corpus striatum ma nucleus accumbens. Brain Res Brain Res Rev 19: 1-28.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

50. Vezina P, Kim JH (1999) Metabotropic glutamate receptors ma le faʻatupuina o gaioiga o locomotor: fegalegaleaiga ma le midbrain dopamine. Neurosci Biobehav Rev 23: 577-589.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

51. Khamassi M, Humphries MD (2012) Tuʻufaʻatasia faʻataʻitaʻiga cortico-limbic-basal ganglia mo le aʻoaʻoina o faʻataʻitaʻiga faʻavae ma faʻataʻitaʻiga e leai se totogi. Front Behav Neurosci 6: 79.

52. Williams MJ, Adinoff B (2008) Le matafaioi o le acetylcholine i vaisu cocaine. Neuropsychopharmacol mai le Publ Am Coll Neuropsychopharmacol 33: 1779-1797.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

53. Avena NM, Bocarsly ME (2012) Faʻasalaga o faiga tau taui faiʻai i faʻafitauli o meaʻai: faʻamatalaga neurochemical mai faʻataʻitaʻiga manu o le 'ai tele, bulimia nervosa, ma le anorexia nervosa. Neuropharmacology 63: 87-96.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

54. Balleine BW, Delgado MR, Hikosaka O (2007) O le matafaioi a le dorsal striatum i taui ma le faia o filifiliga. J Neurosci Off J Soc Neurosci 27: 8161-8165.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

55. Liljeholm M, O'Doherty JP (2012) Sao o le striatum i le aʻoaʻoina, faʻaosofia, ma le faʻatinoga: o se tala faʻatasi. Trends Cogn Sci 16: 467-475.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

56. Asaad WF, Eskandar EN (2011) Fa'ailoga o fa'ailoga lelei ma le le lelei o valo'aga sese e neu o le primate lateral prefrontal cortex ma caudate nucleus. J Neurosci Off J Soc Neurosci 31: 17772-17787.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

57. Burton AC, Nakamura K, Roesch MR (2015) Mai le ventral-medial i le dorsal-lateral striatum: neural correlates o le faia o filifiliga taʻitaʻia taui. Neurobiol Aoao le Mem 117: 51-59.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

58. Mattfeld AT, Gluck MA, Stark CEL (2011) Faʻapitoa faʻapitoa i totonu o le striatum i luga uma o tua / ulu ma tua / tua i tua i le taimi o aʻoaʻoga faʻapitoa e ala i taui ma faʻasalaga. Aoaoina Mem Cold Spring Harb N 18: 703-711.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

59. Ikemoto S (2007) Fa'asologa o taui Dopamine: lua faiga fa'ata'ita'i mai le ogatotonu o le va'ai i le nucleus accumbens-olfactory tubercle complex. Brain Res Rev 56: 27-78.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

60. Matsumoto M, Hikosaka O (2009) E lua ituaiga o dopamine neuron e faʻaalia manino ai faʻailoga lelei ma le le lelei. natura 459: 837-841.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

61. Gottfried JA, O'Doherty J, Dolan RJ (2003) Fa'ailoga tau fa'ailoga tau i le amygdala o le tagata ma le orbitofrontal cortex. saienisi 301: 1104-1107.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

62. Stefani MR, Moghaddam B (2016) O le aʻoaʻoina o tulafono ma le faʻalavelave faʻafuaseʻi e fesoʻotaʻi ma mamanu faʻapitoa o le faʻamalosia o le dopamine i le rat prefrontal cortex, nucleus accumbens, ma le dorsal striatum. J Neurosci Off J Soc Neurosci 26: 8810-8818.

63. Castro DC, Cole SL, Berridge KC (2015) Lateral hypothalamus, nucleus accumbens, ma ventral pallidum matafaioi i le 'ai ma le fia'ai: fegalegaleaiga i le va o le homeostatic ma le faʻasologa o taui. Luma Syst Neurosci 9: 90.

64. Peciña S, Smith KS, Berridge KC (2006) Hedonic nofoaga vevela i le faiʻai. Neurosci Rev J Aumai Neurobiol Neurol Psychiatry 12: 500-511.

65. Smith KS, Berridge KC, Aldridge JW (2011) Faʻateʻaina le fiafia mai le faʻamalosia o le salience ma le aʻoaʻoina o faʻailoga i le faiʻai taui tau. Faʻaalia Natl Acad Sci USA 108: E255-264.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

66. Berridge KC, Robinson TE (1998) O le a le matafaioi a le dopamine i le taui: faʻalavelave faʻaleagaina, aʻoaʻoga taui, poʻo le faʻamalosia o le salience? Brain Res Brain Res Rev 28: 309-369.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

67. Smith KS, Berridge KC (2007) Opioid limbic circuit mo taui: fegalegaleai i le va o nofoaga vevela o le nucleus accumbens ma le pallidum ventral. J Neurosci Off J Soc Neurosci 27: 1594-1605.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

68. Belujon P, Grace AA (2016) Hippocampus, amygdala, ma le atuatuvale: faiga faʻafesoʻotaʻi e aʻafia ai le faʻafefe i vaisu. Ann NY Acad Sci 1216: 114-121.

69. Weinshenker D, Schroeder JP (2007) O iina ma toe foi mai: o se tala o le norepinephrine ma vaisu o fualaau faasaina. Neuropsychopharmacol mai le Publ Am Coll Neuropsychopharmacol 32: 1433-1451.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

70. Everitt BJ, Hutcheson DM, Ersche KD, et al. (2007) O le orbital prefrontal cortex ma vaisu fualaau i totonu o fale suesue manu ma tagata. Ann NY Acad Sci 1121: 576-597.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

71. Britt JP, Benaliouad F, McDevitt RA, et al. (2012) Synaptic ma amio faʻaalia o le tele o mea faʻaoga glutamatergic i le nucleus accumbens. Neuron 76: 790-803.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

72. Asher A, Lodge DJ (2012) Tu'ufa'atasi pito i luma pito i luma e fa'atonutonu lelei le fa'atupuina o gaioiga i totonu ole nucleus accumbens subregions. Int J Neuropsychopharmacol 15: 1287-1294.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

73. Ishikawa A, Ambroggi F, Nicola SM, et al. (2008) Dorsomedial prefrontal cortex saofaga i amioga ma nucleus accumbens tali neuronal i faʻailoga faʻamalosi. J Neurosci Off J Soc Neurosci 28: 5088-5098.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

74. Connolly L, Coveleskie K, Kilpatrick LA, et al. (2013) Eseesega i tali fai'ai i le va o fafine paee ma le tino puta i se meainu suamalie. Neurogastroenterol Motil Off J Eur Gastrointest Motil Soc 25: 579–e460.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

75. Robbins TW, Ersche KD, Everitt BJ (2008) Vaisu o fualaau faasaina ma faiga manatua o le faiʻai. Ann NY Acad Sci 1141: 1-21.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

76. Müller CP (2013) Faʻamanatuga faʻapitoa ma lo latou taua mo le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma vaisu. Front Behav Neurosci 7: 34.

77. Naqvi NH, Bechara A (2010) O le insula ma le tagofia o fualaau faasaina: o se vaʻaiga faʻatasi o le fiafia, faʻamalosi, ma le faia o filifiliga. Brain Struct Funct 214: 435-450.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

78. Satterthwaite TD, Kable JW, Vandekar L, et al. (2015) Faʻalavelave masani ma le faʻaleagaina o le faʻaogaina o le taui i le bipolar ma le unipolar depression. Neuropsychopharmacol mai le Publ Am Coll Neuropsychopharmacol 40: 2258-2268.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

79. Surguladze S, Brammer MJ, Keedwell P, et al. (2005) O se faʻasologa eseʻesega o le tali atu i le neural i le faʻanoanoa ma le fiafia o foliga i foliga faʻalavelave faʻalavelave. Biol Psychiatry 57: 201-209.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

80. Elliott R, Rubinsztein JS, Sahakian BJ, et al. (2002) O le faʻavae neural o le faʻaogaina o le faʻaogaina o lagona i le atuatuvale. Arch Gen Psychiatry 59: 597-604.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

81. Keedwell PA, Andrew C, Williams SCR, et al. (2005) O le faʻaluaina faʻaluaina o le ventromedial prefrontal cortical tali i le faʻanoanoa ma le fiafia faʻaosofia i tagata faʻavaivai ma soifua maloloina. Biol Psychiatry 58: 495-503.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

82. Yurgelun-Todd DA, Gruber SA, Kanayama G, et al. (2000) fMRI i le taimi e aʻafia ai le faʻailoga tagata i le maʻi pipisi. Pipolar Disorder 2: 237-248.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

83. Caseras X, Murphy K, Lawrence NS, et al. (2015) Faʻaletonu tulafono faatonutonu o lagona i le euthymic bipolar I versus bipolar II maʻi: o se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga galue ma faʻasalalau-tensor. Pipolar Disorder 17: 461-470.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

84. Redlich R, Dohm K, Grotegerd D, et al. (2015) Faʻasologa o Taui i le Unipolar ma le Bipolar Depression: O se suʻesuʻega MRI Faʻatino. Neuropsychopharmacol mai le Publ Am Coll Neuropsychopharmacol 40: 2623-2631.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

85. Namburi P, Beyeler A, Yorozu S, et al. (2015) O se masini taʻavale mo le faʻavasegaina o fegalegaleaiga lelei ma le le lelei. natura 520: 675-678.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

86. Mahon K, Burdick KE, Szeszko PR (2010) O se Matafaioi mo Faʻalavelave Paʻepaʻe i le Pathophysiology of Bipolar Disorder. Neurosci Biobehav Rev 34: 533-554.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

87. Franklin TR, Wang Z, Wang J, et al. (2007) Faʻamalosia o le limbic i sikaleti ulaula faʻailoga e tutoatasi mai le faʻamavaeina o le nicotine: o se suʻesuʻega fMRI. Neuropsychopharmacol mai le Publ Am Coll Neuropsychopharmacol 32: 2301-2309.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

88. Garavan H, Pankiewicz J, Bloom A, et al. (2000) Cue-induced cocaine craving: neuroanatomical specificity mo tagata faʻaaogaina fualaau faasaina ma fualaau faasaina. Am J Psychiatry 157 (11): 1789-1798.

89. Diekhof EK, Falkai P, Gruber O. Brain Res Rev 59: 164-184.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

90. White NM, Packard MG, McDonald RJ (2013) Dissociation of memory systems: Ua fa'aalia le tala. Behav Neurosci 127: 813-834.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

91. Wrase J, Schlagenhauf F, Kienast T, et al. (2007) Le fa'aletonu o le fa'atinoina o taui e feso'ota'i ma le tu'inanau o le 'ava malosi i le 'ava malosi. NeuroImage 35: 787-794.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

92. Drevets WC, Gautier C, Price JC, et al. (2001) Amphetamine-induced dopamine faʻamalolo i totonu o le ventral striatum tagata faʻatasi ma le euphoria. Biol Psychiatry 49: 81-96.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

93. Ding YS, Logan J, Bermel R, et al. (2000) Dopamine faʻasalalauga-faʻasalalau tulafono faatonutonu ole striatal cholinergic gaoioiga: positron emission tomography suʻesuʻega ma norchloro [18F] fluoroepibatidine. J Neurochem 74: 1514-1521.

94. Greenberg BD, Gabriels LA, Malone DA, et al. (2010) Faʻaosofia le faiʻai loloto o le pusa i totonu o le tino / ventral striatum mo le faʻalavelave faʻalavelave: aafiaga i le lalolagi atoa. Mol Psychiatry 15: 64-79.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

95. Denys D, Mantione M, Figee M, van den Munckhof P, et al. (2010) Faʻaosofia le faiai loloto o le nucleus accumbens mo togafitiga-refractory obsessive-compulsive disorder. Arch Gen Psychiatry 67: 1061-1068.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

96. Scott DJ, Stohler CS, Egnatuk CM, et al. (2008) O a'afiaga o le placebo ma le nocebo o lo'o fa'amatalaina i tali fa'afeagai o le opioid ma le dopaminergic. Arch Gen Psychiatry 65: 220-231.    http://www.aimspress.com/web/images/crossref.jpeg

Fa'amatalaga Puletaofia: © 2017, Mani Pavuluri, et al., ua laiseneina AIMS Press. Ole tala lea ole avanoa avanoa e tufaina i lalo ole aiaiga ole Creative Commons Attribution Licese (http://creativecommons.org/licenses/by/4.0)