Faʻasalaga faʻapipiʻi o neurotransmitters i luga o amioga sailiiliga taui (2014)

Faʻamatalaga Faʻatau. 2014; 7: 29.

Lomia i luga o le initaneti 2014 Jun 16. Tui:  10.1186/1755-7682-7-29

PMCID: PMC4108978

Alu i le:

lē faʻatino

O le faʻalauteleina o le vaʻaia o le vaʻaia e matua aʻafia lava i le faiga o taui. O le Dopamine ua faʻatuina i nofoaga e pei o le tumutumu o le tumutumu ma le muamua o cortex o se taunuuga o ni mea lelei faʻafiafia e pei o meaai, feusuaiga, ma aʻafiaga le tutusa e aʻafia ai. O le faʻaleleia o le eletise o le faʻaleleia o le vaʻaia poʻo le auala e mafai ai e ia lava ona avea o se taui malosi. Eseese vailaʻau faʻateleina le maualuga o le dopamine e sili ona tauia. E ui lava o le dopamineric system e fai ma sui o le maatulimanu o le faiga o taui, o isi tagata e le o iai ni meaola e pei o le opioids, glutamate, γ-Aminobutyric acid, acetylcholine, serotonin, adenosine, endocannabinoids, orexins, galanin ma histamine uma e aafia ai lenei mesolimbic dopaminergic system. O le mea lea, o suiga eseese o le neurotransmission e ono aafia ai le gaioiga o le taui ma e mafai ai ona afaina ai amioga agafesootai tulaga ese ma le gafatia i vaisu. O iinei, matou te talanoaina ai faʻamatalaga o loʻo i ai nei i le tulafono faatonutonu o vaʻavaʻaʻi eseese i luga o amioga e sailia ai le taui ma lona aʻafiaga i le tagofia o fualaau faasaina.

uputatala: Dopamine, Orexin, Serotonin, Galanin, Histamine, Endocannabinoids, amioga e saili ai taui, Faʻataʻi vailaʻau

faʻatomuaga

O taui o loʻo faʻamalamalama faʻamalosi e pei o na mea o le a tatou galulue e maua e ala i le tuʻuina atu o le taimi, malosi, poʻo taumafaiga; o lona uiga, soo se mea faitino po o se sini tatou te sailia [1]. O le mea masani lava, o taui e faʻapitoa ona aʻoaʻoina e tusa ai ma a latou faatosinaga lelei i le soifuaga poʻo le toe gaosia. Meaʻai ma le suavai e manaʻomia manaoga vegetative ma o le mea lea e masani lava ona taʻua o taui sili. Tupe, lea e mafai ai ei matou ona maua meaʻai ma faʻaleleia lo matou avanoa mo le toe gaosia, o se taui sili atu.

I lenei iloiloga, o se mea e faʻamalosia ai ua faʻamatalaina o se taui i le tulaga e mafai ai ona faʻamalosia faʻamalosiaga. O lona uiga, afai o le toe maua mai o se meafaitino, o le a sili atu ona toe faia e se manuʻa na amioga e tau atu i le mea i le lumanaʻi, ona filifilia loa lea o le mea e faʻamalosia lelei ma o lea o se taui. Ona o le tele o faʻamatalaga ua faʻamatalaina lautele, o loʻo manino mai atonu latou te ono maua i le tele o auala. Ae, e le mafai e meaola ona tulimataʻi uma taui talafeagai i soo se taimi tuʻufaʻatasia i le taimi. Eseesega eseese e tatau ona faʻatauaina ma filifilia e ala i faʻatusatusaga tuusaʻo [2]. Talu ai ona o lenei manaoga, ua uma ona fuafuaina e iai se mea e tasi e mafai ai ona maua ni taui i auala uma ma o lea e galue ai o se fua masani lea e mafai ona eseese ai taui eseese [3]. Ae peitai, o iinei tatou te talanoaina ai faʻamatalaga o loʻo iai nei mo le tulafono faatonutonu a le eseesega o le neurotransmitters e uiga i le sailia o le taui ma lona aʻafiaga i le tagofia o fualaau faasaina.

Fualaau faasaina ma taui faalenatura

O se tasi o mataupu e manaʻomia le faʻamaoniga pe o fualaau faʻasaina ma taui masani e faʻaagaoioia ai le faitau aofaʻi o neurons. E ui lava o loʻo i luga o le faiʻai e aʻafia i taui masani ma fualaau oona faasaunoa [4], tutusa lava i luga ole faitau aofai o tagata e aafia i taui masani ma fualaau faasaina e le mafai ona faamaonia [5,6]. E faʻavae i faʻamaumauga talu ai, e mafai ona tatou malamalama i le tagofia o fualaau faasaina e ala i le suʻesuʻeina o taui masani? O faʻamatalaga lata mai e taʻu mai ai o le faʻaalia i nisi o fualaau faʻatau fua e mafai ona tuʻuina atu "puipuiga" mai taui tau fualaau faasaina. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le suka ma le saccharin e faʻaititia le pulea o le cocaine ma le heroin [7].

E tele suʻesuʻega na faʻaalia e faapea, o le faʻaaoga sese o fualaau faasaina e amata i le faateleina o le fiafia o tagata taitoatasi i taui masani (lagona). Mulimuli ane, o lenei fiafia e faaitiitia i le faaumiumi o fualaau faasaina (faamalosia). O lenei feteenaʻiga e tumau pea e le o faʻamatalaina e tala o loʻo iai nei i mea ua fai ma vaisu. O le faʻaosofia o aʻoaʻoga faʻapitoa e vaʻavaʻai i ai e pei o se taumafaiga faʻalelei i lenei faʻafeteʻaiga, e ui lava e leai se masini e faʻamatalaina ai le faʻaitiitia o le fiafia i taui masani ao faʻaalia le taimi i le faʻateleina o fualaau faasaina. Talu ai nei, na faamatalaina ai e Anselme se faʻataʻitaʻiga o le faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga (ADM) lea e taʻu mai ai se matafaioi taua o le tulimatai ma le gauai i fegalegaleaiga faaosofia [8]. I le faaopoopo atu i le faʻalagolago i le malosi o le neuropsychopharmacological data, o le ADM ua maua ai se uluaʻi mafaufauga o le faʻamalosiaga patino. O lenei talitonuga e mafai ona amanaʻia o se faʻaopoopoga o le faʻaosofiaga-faʻalauiloa manatu o loʻo faʻaalia le auala e fegalegaleai ai fualaau faʻatasi ma taui masani.

O le isi talitonuga o le faʻamalosi e mafua mai i le neuroadaptations i le mesocorticolimbic dopamine system ma le glutamatergic corticolimbic circuitry lea o loʻo faʻapipiʻiina ai le dopamine (Ata 1) [9]. O lenei mea na musuia mai suʻesuʻega e uiga i le taua o mea tutupu i le telefoni feaveaʻi Synaptic Plasticity process o le aʻoga ma le amio amioga o fualaau faasaina [10]. I le Synaptic plasticity tatou te faauigaina o suiga i le maualuga o le synapse, e masani ona fuaina e faaaoga ai metotia o le electrophysiological (eg suiga o le AMPA / NMDA). I vailaau faʻasolosolo i mea tau vailaau faʻasaina o loʻo faʻaalia i suiga na tuʻuina / faʻasalalau e vailaau oona, e mafua atu ai i le manaʻonaʻo uiga o vaisu [11]. O faʻamaoniga mo nei suiga e mafai ona vaaia i le tele o ituaiga o palasitisi i vaega o faiʻai ua iloa e aʻafia ai le faʻamalositino, ma le tauia o taui [12-14]. O nei fetuutuunaiga e mai i suiga o le neurotransmitters maualuga e suia ai le morphology cell ma suiga i galuega tusitusi [15]. Telefoni, o le tele o nei neuroadaptations ua maua i le mesocorticolimbic system ma le amygdala lautele [13,15,16]. Talu ai o nei itulagi o loʻo taʻalo i tulaga taua i tulafono faatonutonu o le faʻaleleia ma le gaioiga o taui faʻaleaganuʻu, o le palasitisi ua malosi lona fesootaʻi atu i amioga faʻafeusuaiga [7].

Ata 1 

Dopaminergic system ma le taulimaina o taui. O loʻo i ai i totonu o le ogatotonu o laʻau le tele o neu faʻamaʻi (SNc) ma le vaega faʻalautele o le lautele (VTA). O a latou faʻailoga autu i le ogatotonu (o le kulupoto nucleus, putamen ma ventral striatum e aofia ai ...

Togafitiga ma le palasitisi

I le tulaga o le tagofia o fualaau faasaina, o nisi o manatu ua faʻaaogaina e faʻamatalaina ai le sootaga i le va o le faʻataʻitaʻiga ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu. E tusa ai ma le aʻoaʻoga faʻamalosia o le faʻamalosiina, o le faʻateleina o fualaau faʻasaina e faʻaalia ai le faʻamalosia-le faʻamalosia o meatotino o fualaau faasaina ma fualaau faasaina. O nei suiga e mafua ai le faʻapipiʻiina o le numera (accuerate) (NAc) e faʻasaʻo le dopamine (DA) pe a maeʻa ona faʻamaʻi i vailaau faʻasaina poʻo faʻataʻitaʻiga (Ata 1). O lenei mea o le a faaalia ai amio e pei o le tele o le naunau mo le fualaau faasaina. E mafai ona faʻataʻitaʻiina lenei faiga e ala i le fuaina o amioga faʻatau fualaau e tali atu ai i faʻamatalaga tuʻufaʻatasia ma le faʻaaogaina o fualaau oona i manu [17]. E taua le matauina o le taua o le lautele mo taui uma fualaau faasaina ma le le faaaogaina o fualaau faasaina [18].

O le isi manatu e mafai ona faʻafesoʻotaʻi le faʻamalosia o mea e fai ma vaisu,19]. I se faapuupuuga, ua ia manatu e lua faiga e tutupu i taimi masani: 1. afaina poʻo le faʻafefe o le mafaufau, ma le 2. afaina po o le tuumuli o le mafaufau [20]. O lenei talitonuga e masani lava ona fetaui i le mamanu o le faʻaaogaina o le opiate i le mea o le uluaʻi aafiaga o le euphoric o loʻo faʻatusalia ai le faʻagasologa o amioga masani, ae peitaʻi pe a faʻamaonia le faʻamalologa o faʻamalologa e faʻaulu ai le tagata faʻataga e saili fualaau oona [21].

O le mea e foliga mai o se faʻaopoopoga o le komiti o le faʻaaogaina o le faitioga, o le mamanu o le faiva o le faiʻai o le faiʻai [19]. I Allostasis, e lua a tatou faʻafeagai, o le faʻaogaina o totonu-system ma se fetuutuunaiga i le va o le va. I totonu o le faiga o le tino, o le vailaau faasaina e faia ai se tetee ma le le mautonu ile tali i totonu o le faiga lava e tasi e faaaoga ai le fualaau faasaina i lona tino ma le le faatuaoia o gaioiga, ae i le va o le faagasologa o le faagasologa, ituaiga eseese o neurobiological lea na muamua amataina e le fualaau o loʻo faʻafaigaluegaina. Talu ai nei, o Siaosi ma al., Na faaalia le fiafia i suiga i le dopaminergic ma le corticotropin faʻatautaia o faiga e pei o totonu-masini ma le va o le neuroadaptations i le faasologa, lea e mafua ai le tetee i le faʻaaogaina o fualaau faasaina [22]. Na latou taʻua o le toe faia o le gaioioiga i totonu o le polokalama dopamineric ma le faʻamalosia o le faʻaogaina o le CRF-CRF1R system ma le faʻasolosolo o vaega e mafai ona taʻitaʻia ai le mamafa o le mamafa o le saofaʻiga i le suiga i vailaʻau faʻasaina. O le toesea mai le fualaau faasaina o le sauaina e mafua ai suiga o le tetee - e pei o suiga i le tau o le neurotransmitters i elemene patino o le matagaluega o taui e fesootai ma le faiga o le mesolimbic dopaminergic ma le faafaigaluegaina o amygdala lautele ma CRF faamalosi tino e tetee atu i aafiaga ogaoga o fualaau faasaina. O ia suiga i le dopamine ma le CRF o nei faiga o faiʻai e fesoʻotai ma le atinaʻeina o tulaga faaosofia o le toina i tua e faʻamalosia e avea ma punavai autu o suiga e le mafai ona suia ai le siakiina ma faʻamalosia ai le tagofia o mea ua fai ma vaisu. O le faʻaitiitia o le dopaminergic function i totonu o le nucleus accumbens ma le amygdala lautele e mafai ona auai i le faʻaaogaina o le a-faagasologa, e pei o, poʻo le malosi faʻamalosia o taui masani ma fualaau oona, faʻapitoa o le CRF-CRF1 ma atonu o le dynorphin / κ opioid i le CeA, BNST, ma le VTA i le taimi o le toesea e mafai ona auai i le tulai mai o le b-faagasologa, o lona uiga, poo le tulaga faaletonu faalelagona lea e aveesea ai le uunaiga e saili fualaau faasaina. E ui lava o nisi o faʻamaoniga e taʻu mai ai e mafai e le dopamineric ma le CRF ona fesoʻotai vavalalata ma le tasi, o le sailiga i lenei vaega e le lava. E le o iloa pe o le amataga o le faʻaaogaina o le dopaminergic system i le VTA (a-gaioiga) e manaʻomia mo le faʻaolaina o le CRF i le amygdala lautele ma le VTA (b-faagasologa) i mataupu o fualaau faasaina ma le toe foʻi mai e oʻo atu ai i fualaau faʻamalosi saili ma faateleina le naunau mo le fualaau faasaina. E pei o lea, o le toe faʻasolosolo ma le faʻamalosia o le CRF-CRF1R e mafai ona taʻitaʻia ai le mamafa o le mamafa o le saofaga i le suiga i vailaau faʻasaina.

O se talitonuga lona tolu e faamatala ai le matafaioi o le neuroplasticity in addiction o le faafaigaluegaina o le neurocircuit eletise e masani ona masani ai i taimi uma e maua ai fualaau faasaina [14]. I le cocaine self administration i meaola, e iai suiga i le glucose metabolism ma vaega o le dopamine D2 receptor ma le dopamine transporter e afaina ai muamua le telefoni, o nei suiga mulimuli ane e faalauteleina e aʻafia ai le taʻavale [23]. O lenei alualu i luma o le eletise mai i le telefoni i le taʻavale e mafai ona faʻatautaia mo le suiga mai le sini-i le aʻoaʻoina o aga masani i galuega tuai [24].

O se isi manatu e taʻu mai ai o nofoaga e le o ni mea e lagolagoina ai eletise eletise o le faiʻai (ESSB), e aofia ai le mafaufau o le faiʻai o le mafaufau, o le mea lea e mafai ona tatou taʻua o le SAILA / O LE FAʻAMATALAGA. O lenei faiga e suia ai uiga o le tagata e uiga i le siosiomaga, ma fatuina ai ni tulaga e faatalitali ai e maua ai le auala mo taui i le lumanai [25]. O le mea e foliga mai e manaia e uiga i lenei manatu, o le faʻafouina o le sailiga o loʻo maua e meaola e pei o se taui i se tasi, e oʻo atu ai i le ESSB e aunoa ma le manaʻoga mo soʻo se aganuʻu masani o galuega faʻatau ma taui faʻapitoa sili ona lelei [25,26]. E tusa ai ma le pulega o fualaau faasaina, microinjections ma leions study, o le polokalame ML-DA e foliga mai o se vaega taua o aafiaga tauia o le faamalosia o le MFB [27]. E oo lava i le tulaga o le opioids (lea ei ai ni aafiaga faʻamanuiaina eseese), o manu e masani lava ona faʻafoeina e le tagata lava ia mea faʻapitoa e faʻateleina ai le maualuga o le AT i totonu o ML [25,26,28]. E ui lava o suʻesuʻega a le tagata lava ia na faʻaalia ai le tele o isi neuro-keminika e ese mai le ATA i le faiʻai ma le faʻaaogaina o galuega [28], o le polokalama ML-DA o loo tumau pea le neurokolamini autu lea e foliga mai e aofia ai i le ala atoa o le polokalama sailiili. Talu ai nei, na fautuaina ai e Alcaro ma Panksepp e faapea o vaisu e masani lava ona faamatalaina i se uiga le masani o le sailiga [29]. Afai o le atuatuvale e faʻaalia i se faʻaitiitiga lautele ole sailiiliga ole suʻega, o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e mafai ona faamatalaina o se toe faʻatulagaina o se lagona faʻavaivaia faʻalaulelei e uiga i mea patino ma e masani ona faʻalavelaveina i le siosiomaga. I o latou lagona faʻaleagaga faʻaleagaga, o le faʻaleagaina o le taunuuga lea o se "faʻalagonaina o le faʻalagona," ona o le faateleina o le faʻaleleia o le lagona ole lagona ile manatuaina o taui mausa ma manaoga e faʻaitiitia le dysphoria e mafua mai i le faʻamavaeina o fualaau faasaina [30].

E tele laina o faʻamaoniga e lagolagoina ai le faʻataunuʻuina o le faiʻai o le dosaminal dosamine e aofia ai le lagona ma tali atu i taui o le tele o auala. Ae ui i lea, o le matafaioi tonu a le dopamine i le tauia o taui o se mataupu o suesuega [26,31,32]. I le taimi muamua sa talitonuina o le dopamine e maua ai se fiafiaga poʻo se faʻaliliu, ole faʻaalia o le tau aoga o mea faitino faʻapitoa [32,33]. O lenei faʻamatalaga ua faʻamaonia e faigofie tele. O le mauaina o taui e mafai ona faʻalavelaveina ai le faateleina o le dopaminergic, ae o loʻo iai le tele o tulaga e le o taofia. E tele ni faʻamatalaga ua tuʻuina atu e sui ai le vaʻaia o piliona [27,33]. O lenei iloiloga e taulai atu i le talitonuga o suiga o le gaoioiga i le dopamine neurons e fesuiaʻi ai se mea sese i le vaitau o le taimi ma le aofai o taui vave ma le lumanai (le manatu sese o valoʻaga). O le faateleina o le dopaminergic gaoioiga o loʻo faʻamaonia e faʻaalia ai o le taimi lata mai po o le lumanaʻi mo le taui e sili atu nai lo le mea ua faʻamoemoeina, ae o le faʻaitiitia o le dopaminergic faʻamaonia le faʻasalalau [34]. O lenei faailo e mafai ona faʻaaogaina e aʻoaʻo ai e vaʻai faʻatau taui ma faʻapipiʻi taʻiala e faʻamoemoe i le mauaina o taui [27,35].

Dopaminergic system ma le taulimaina o taui

I le tagata matua matua, o le dopaminergic (DA) neurons o se vaega faʻale-aganuʻu ma faʻaauau ituaiga eseese o siama, o loʻo maua i le mesencephalon, diencephalon ma le faamalu olfactory [32,36]. Peitaʻi, toetoe lava o faʻaoga uma o le ATA o loʻo nonofo i le vaega o le mesencephalon (Ata 1). O Mesodiencephalic DA neurons e fausia ai se vaega faapitoa o le neuronal lea e aofia ai le televara pars compacta (SNc), le vaega o le faalauteleina o le ea (VTA) ma le retrestubral field (RRF). Masalo, o le mea sili ona lauiloa o le faʻaogaina lea o le televise, lea e afua mai i le SNc ma faʻalautele ona filo i totonu o le kulimi-o le kulimi ma o loʻo i ai se matafaioi taua i le pulea o le lotofuatiaifo [37,38]. O le tele o le mafaufauga i lenei auala o le system mesolimbic ma mesocortical DA, lea e tulaʻi mai DA neurons o loʻo i totonu o le VTA ma o loʻo aʻafia i amioga faʻalagona e aofia ai le faʻamalosi ma taui [33,39,40]. O le polokalama a le mesolimbic DA e aofia ai le cell o le VTA o le poloketi e masani lava i le nucleus accumbens, i le pulupulu olfactory ae latou te tautua foi le septum, amygdala ma le hippocampus. I totonu o le polokalama a le DA, o le VTA faʻalauteleina ona filo i le pito i luma, o le cingulum ma le cornex cortex. Talu ai ona o le vaeluaina i le va o nei faiga e lua, e masani ona taua i latou o le mesocorticolimbic system (Figure 1) [41,42].

I totonu o tagata, e itiiti lava ni neurons i le SN ma le VTA, o le numera itiiti ifo i le 400,000 i SN ma e tusa lava pe 5,000 i le VTA [36,43]. E ui o le numera o neo e laʻititi, o faʻataʻitaʻiga mai tagata taʻitoʻatasi o neo e matua tele ma o lea e loloto ai aʻafiaga o le faiʻai. O le masani ai Midbrain DA neuron e manatu e atoa le umi o le axonal (e aofia ai collaterals) tusa o le 74 cm36]. O fesoʻotaʻiga Synaptic e lautele tutusa, faʻatasi ai ma laina 500,000 e masani lava mo se tagata seuron [36]. I totonu o le nofoaga, i le mea o loʻo i ai le tele o moli a le AT, latou te faʻamatalaina le 20% o faʻasalalauga uma i le fausaga [44,45].

Mai o latou eseʻesega, o loʻo faʻaauau le agavaʻa a le AT i le mea latou te auai ma faʻatinoina ai le fusi o le forebrain (MFB) i le pito i totonu [36]. Mai le pusa o loʻo i totonu, o le lala o le paʻu o loʻo i luga o le paʻu e faʻapipiʻi ai i luga o latou nofoaga autu [36]. Substantia nigra e faʻamutaina i luga o neuronite autu i le paluga ma le sima (striatum), o le faʻaogaina o le televise. O le auupega a le AT e mafua mai i le VTA e faʻateleina i totonu o le vaega o le vaega o le fale; o le itulagi e taʻua o le nucleus accumbens (NAc), ma o vaega autu ia o le mesolimbic system [36].

O gaioiga eseese o gaioioiga a le DA e faʻatalanoaina e le itiiti ifo ma le lima g gutu o le G-fatu faʻasologa faʻasolosolo [46,47]. E lua D1-like rescepor subtypes (D1A-1D ma D5) ulugalii i le G protein Gs ma faʻaauau le adenylyl cyclase [46,47]. O le isi subtypes o le receptor e aofia i le D2-like subamilamily (D2, D3, and D4) ma o le prototypic o le talipupuni o le g-coupled protein G, e taofia ai le adenylyl cyclase ma k +46,47].

O faʻamaumauga a le ACC e tutusa lava le mamanu i le tufatufaina o neu [32,48]. O le faʻatupulaia o le faʻaogaina o faʻamaumauga o le D1 e pei o le D2 faʻaleleia e sili atu ona maualuga i le pito i luma, ae o le faʻamaualuga o le faʻaaogaina o le D2 e pei o le senituri,46,49]. E ui ina iai aʻafiaga a le D1 ma le D2 i le vaega molemole, ae masani ona latou galulue faʻatasi i le taimi e sili atu ai ona faʻaaogaina galuega faʻapitoa [50,51].

DA faʻaaogaina e ala i le G-protein-faʻapipiʻi faʻamau i totonu o se masani masani o le neuromodulatory [52]. Faʻatonuina nofoaga tuʻufaʻatasia a le AT i fafo atu o le synaptic cleft [53,54]. I le taimi lava e tatala ai, e felafolafoai ai le AT i le vai extracellular lea e faʻamamaʻa lemu ona o le toe faʻaleleia ma le metabolism [55]. E le aafia tonu le AT i le faʻatinoina o mataʻitipi faʻaleleia ae faʻapitoa a latou tali i fesoʻotaʻiga alofa lelei [56,57]. Nei vaega e tolu (extrasynaptic tatala, G-porotini-faʻafesoʻotaʻiina taliaina tali ma auala faʻatulagaina) fesoasoani i se autu vaega o le faʻasalalauina DA, o lona uiga, o le tuai tuai tupu i le va o stimulus-noatia gaioiga (pa fanaina) ma aoga suiga i elemene taliaina. Na fuafuaina e faapea, i le maeʻa ai o le eletise faʻaosoina o DA neu, o se suiga o gaioiga e faʻamaumauina i striatal neu ina ua maeʻa le tolopoina e tusa ma le 300 ms [58]. E ui lava o le afaina o le oso mai o DA neurons e tupu i le tali atu i fualaau faʻamalosi e faaosofia ai [59], e ono foliga mai o nei faailoga o le ATM e aʻafia ai, i soʻo se itu taua, o le tali o amioga (faʻafefeteina e ala i le vave ona feaveai auala) i le lagona e tasi na mafua ai [60,61]. O le mea lea, o se vaaiga sili atu ona moni i le matafaioi a le DA i le tali atu e aofia ai le ATA o se faatelega faatuai o le tali atu, e afaina ai le amio amioga o fuamalie e mulimuli i le mea na mafua ai ona tatalaina [60,61].

O fualaau e faʻatonutonuina e le tagata lava ia e aafia ai le mamanu

O se laina eseese o suʻesuʻega e iloagofie ai polokalama a le KV i le faʻatautaia o taui na amatalia i se suʻesuʻega i le faʻamalosia o meatotino o fualaau faasaina. O le tele o sailiga e lagolagoina le faʻamautinoaga o fualaau faʻamaʻi e faʻasoa le meatotino masani o le faʻaleleia o le aʻafiaga o le galuega a le midbrain DA, aemaise lava i le maualuga oo latou tagata faʻamuta i le nucleus accumbens [62,63]. O Cocaine o se mono blossom blocker lea e fusia faatasi ai ma le sili atu o le vavalalata i le aufaʻapoʻapoʻa o dopamine. O le avega e DA o avetaavale, i le itu, o le faiga sili lea mo le aveeseina o le dopamine mai synapses. O le poloka o pagota, o le mea lea, e faʻaleleia ai le malosi o le ATA. O le aafiaga lea e talitonuina o le mafuaʻaga o le tagofia o le koko.64]. Gaoioiga Amphetamines e ala i se auala talitutusa. E le gata i le taofia mai o le avetaavaleina o avetaavale, o le amphetamines foi e aveina e le au felauaiga, ma e ala i aafiaga i totonu o le fale e mafua ai se fesuiaiga o le gaosiga o mea tau felauaiga [65,66].

O le taunuʻuga o le tuʻufaʻatasiga faʻasalalau o le ATA e ala i le tausia o le au felauaiga, ma o le mea lea na siitia ai le galuega a le DA O isi vailaʻau faʻaleagaina e sili atu ona aʻafiaga i luga o le galuega a le [67,68]. O le ava malosi e talitonuina e afaina ai le faiʻai i le muamua e ala i le faʻaleleia o le gaioiga o le GABA receptors, o le uluai inhibitory receptors in the brain [69]. E iloa le ethanol e faʻaitiitia ai le fuaina o le neuronite i totonu o le vevela tele o le vela [70], lea e talitonuina ai le faatapulaʻaina o le sasaina o DA neurons [70,71]. I le taofiofia o nei uʻamea, o le ava malosi e mafua ai le faateleina o le faateleina o le telefoni faʻamalosi a le AT,72,73]. O faʻataʻitaʻiga e mafua ai le faʻatagaina o le DA i totonu o le lotoa [74], e ala uma i le faʻasaina i totonu o le VTA ma e ala i faʻasalaga tuusaʻo i muta a le AT [74,75]. E le gata i lea, o le polokaina o faʻataʻitaʻiga o le opioid i le VTA poʻo le tumutumu o le tumutumu e faʻaititia ai le pule a le heroin [76]. O le pulea o ia lava o le nicotine e puipuia foi e ala i le afaina o le taamilosaga o le receptors o le dopamine pe o le liona o le lapatamato (DNamine) i le nucleus accumbens [77]. O le mea lea na faʻatulagaina ai le polokalama a le AT e matua aʻafia ai i le vaisu o le nicotine ma [78]. O le talosaga o le polokalama a le AT e mafai ona avea ma se vaega o se auala masani mulimuli mo le faʻamalosia o aʻafiaga o fualaau faasaina o le sauaina e sili ona manaia ma fetaui lelei ma tusi i luga o le faiai o le faaosoosoina o le tagata lava ia [79]. E le gata i lea, o le masani ona faʻaalia i fualaau faʻasaina o le faʻaaogaina o taimi umi i faʻamavaega a le CAMP, faʻatoʻaga tyrosine hydroxylase, faʻamatalaga TA, faʻaleleia o le talipupuni i palatini G, ma le faʻavaʻa o le VTA-DA neurons [80,81]. O nei masini ua manatu e osofia ai le tagofia o mea ua fai ma vaisu ma saofagā i le toe faʻafoʻi i fualaau oona e mulimuli mai i taimi o le faʻasaina [17,82,83].

O le tagofia o vailaau faʻasaina e le o se mea faigofie e pei o le sootaga i le polokalama a le AT, o le a fautuaina. O mice na gaosia e aunoa ma le au faʻasalalau DN, oe o le mea e fai ma sui o le cocaine i luga o le polokalama a le AT, o loo mafai pea ona atinaʻe le tagofia o le koko.84,85]. O lenei sailiga na fautuaina ai o aafiaga o le cocaine i luga o serotoneric ma noradrenanergic transporters e mafai foi ona aoga i le faaaogaina o fualaau faasaina [86]. O lenei manatu e lagolagoina atili e le mea moni o le faʻaleleia o le serotonergic function e faʻaitiitia ai le puleaina o le ava malosi [87,88]. Po o le a lava, ae o le faiga tonu o le faaaogaina o fualaau faasaina ma le tagofia o fualaau faasaina e le o manino, ua maua le dopamine i se tulaga taua tele i mea uma e lua, ma faamalosia ai le sootaga i le va o polokalama o le brain dopamine ma le taulimaina o taui (Ata 2).

Ata 2 

Neurotransmitter tulafono faatonutonu o amioga sailiili taui. O le ala masani o le sailia o taui i totonu o le faiʻai o le mesolimbic dopamine auala. O lenei auala e faʻafetaui e le tele o mea e tutupu i totonu o le faiʻai ina ia mafai ona faʻaleleia masani ...

E foliga mai e mafai ona faʻalauteleina le faʻaaogaina o 'taui' faʻaleaganuʻu e aofia ai le lua tuʻufaʻatasia, ae o fesoʻotaʻiga vavalalata, o le tino o le tino i le faʻamalosia o le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina, ma le pito i luma (PFC) i le faatonutonuina o le puipuia o le fualaau faasaina. O suʻesuʻega amata e tuʻuina mai ai faʻamaoniga tumau o se vaʻaiga i le va o le faaumiumi o togafitiga faʻamalositino, faʻamalositoto o le PFC (aemaise o le tolu PFC-striatothalamic circuits, le DLPFC, OFC ma le ACC), ma le faʻamausali o amioga faʻatau fualaau. Neuroimaging studies ua faaalia ai o le cocaine e afaina ai le le atoatoa o amio e fesootaʻi ma mea le talafeagai i le OFC ma le ACC, ma le hypoactivity o itu i luma o le eleele, aemaise ile ACC ma le PFC. O le tagofia o mea ua fai ma sui o le sui o le Opiate ua faʻaitiitia ai le malosi i le faiga o filifiliga. I lenei tulaga, o suʻesuʻega o le neuroimaging na faʻaalia ai tali le masani ai i totonu o le PFC; latou faʻaalia gaoioiga faʻaauau i le ACC, faʻatasi ai ma tali fesuiaʻi i totonu o le DLPFC ma le OFC. O le faaletonu i nei itulagi i le pito i luma na maua e fesootai ma le le lava o galuega faatino ma le faia o faaiuga i tagata taitoatasi e faalagolago i le vaalele. O le faia o le filifiliga le lelei-o le a mautinoa lava - lamatia ai le ola o mea ua fai ma vaisu o le a faia filifiliga le talafeagai i tulaga eseese. O le ava malosi o le faalagolago e fesoʻotai ma le faʻaititia o le maualuga o le pulea o le mafaufau, amioga le lelei ma le lamatia o le faia o filifiliga. O suʻesuʻega faʻamalosi e uiga i tagata faʻalagolago i le ava malosi na faʻaalia ai le faʻaitiitia o le numera o le mafaufau o le brain DLPFC, lea na lagolagosua i suʻesuʻega o le neuroimaging functional, lea na iloa ai o suiga i le faʻaosoosoina o le manaʻoga e fesoʻotaʻiina e le hypoactivity o le DLPFC. O le mea lea, e foliga mai o tagata taʻitoʻatasi o le ava malosi latou te aʻafia ai le lamatiaga o le i ai o le gasegase o le faiʻai o le faiʻai e aofia ai i le malosi e puipuia ai tulaga lamatia. O lenei mea o le a faaitiitia ai le avanoa e tumau ai le le mautonu ma e mafai ona fesoasoani e faamalamalama le maualuga o le toe foi i tua o tagata e faalagolago i le ava [89].

O se vaega tele o tusitusiga ua faailoa mai ai le taua o le atigi eletise o le NAc e taua tele i le faiga o mea autu e faaosofia ai le malosi ma le toilalo [90]. O le Psychostimulants e sili ona faatosina le tuusaʻoina o le dopamine i totonu o le atigi [91], ma o meaola o le a faʻafoeina saʻo lava le sui o le dopamine agonists i totonu o lenei itulagi [92]. O le faʻamaloiloina o le atigi o le atigi faʻateleina ai le faʻatupuina o amioga ma tali tuuto i le tofoina o fualaau [93]. E tusa ai ma nei suʻesuʻega, o Wheeler ma ana paʻaga, o le 2011 na matauina - e ala i le faʻatautaia o le voltammetry cyclic volumes e iloilo ai le tuʻuina atu o le dopamine i taimi o loʻo maua ai le 'eseʻese o le koko ma le taimi o le puleaina o le cocaine - ae le o le sousregion autu, e vave ona siitia e ala i le palaina, ma faaitiitia e ala i le le mafai ona gafatia, tofo o fualaau [94]. E le gata i lea, na latou faʻaalia o nei vave faʻavavevave i le faʻasaʻoloto e ono mafai ona suia e ala i le faʻavasegaina mai i aʻoaʻoga faʻapitoa, aemaise lava le vavalalata ma le vavalalata sootaga o le tofo e maua i le maua mai o kokeni. Ae ui i lea, sa maitauina vave le tatalaina o le dopamine i le taimi o le puleaina o le cocaine ma mo faʻamatalaga mo le faʻatagaina vave o le cocaine (pe o mea e fiafia ai pe faʻalogo leo).

Dynorphin system ma dopamine

O foliga pepide e pei o le dynorphin e foliga mai o loʻo tuʻufaʻatasia i le faiga o taui o le faiʻai. O suʻesuʻega talu ai o loʻo faailoa mai ai o le faʻamalosia o le kappa-opioid faʻataʻitaʻiga e oʻo atu ai i se tulaga le lelei o le lagona e ala i le taofiofia o le tuʻuina atu o le dopamine i le striatum. Kappa-Opioid taligata faʻataʻitaʻiga e iai aʻafiaga e aʻafia ai le aʻafiaga o aʻafiaga [95], e le gata i lea, ua fautuaina mai o le masaniga o fualaau faasaina e mafua ai le neuroadaptations i le brain dynorphin system e taofia ai le faasaina o le dopamine. E ui i lea, o le faateleina o le gaosiga o pepides e pei o le dynorphin atonu o le a tetee muamua i aafiaga o fualaau faasaina, o nei fetuutuunaiga o le ai ai ni aafiaga le lelei pe a taofia le aoga o fualaau oona mo le tuua o le ala mo le le taofia o le neuroadaptations na tuuina mai e le dynorphins. E tatau ona maitauina e ono mafai e le tagata o le a le faʻamaonia ona faʻaaogaina le fualaau o le faʻamalomiina o fualaau faʻataʻitaʻi e ala i le faʻaitiitia o le glutamatergic, GABAergic, poʻo le leai o le tino i le mafaufau [96]. E pei ona mafai ona vaʻaia le faaaogaina o fualaau faʻasaina o le a faʻaogaina ai suiga i le faiga o le dynorphin tele i totonu o le vevela o le putamen, globus pallidus, ma le pallidum lautele [97]. O galuega talu ai na faaalia ai o nei eria e taua tele i le faatonutonuina o tulaga tauleleia e ese mai i le latou tulaga iloga mo le puleaina o galuega afi. O nei faʻamatalaga o le a faʻafeiloai ai le dynorphins e avea o se mea taua tele i le faiga o taui ma lagona, sailiili a latou matafaioi o le a aoga tele i le faʻamalosia atili o togafitiga mo le faʻaaoga sese o fualaau faasaina.

Tagata taʻitasi eseese

I le gasologa o tausaga ua mavae, o le eseesega o le kenera i le faitau aofaʻi o tagata ua avea ma autu taua i suʻesuʻega a le au suʻesuʻe [98]. Ua i ai le manatu e faapea o eseesega o le gataifale masani e mafai ona saofagā i le gasegase o aʻafiaga mo nisi faʻamaʻi ma e mafai ona latou aʻafia ai le tali a le mataupu i le faʻaaogaina o fualaau faasaina. Talu ai nei, ua faaalia ai o fesuiaiga-eseese tagata e iloagofie i le tulaga o fualaau faasaina [99]. I le 1999, Volkow 'ua al., faʻapipiʻi le malosi o le euphoria i le aofaʻi o le dopamine tuʻuina atu ina ua maeʻa le faʻamalosia o le D2 [100]. O nei suʻesuʻega na faʻaalia ai feeseeseaiga i mataupu na tofotofoina. I se isi lipoti, o se faʻamaoniaga i le va o le tuʻuina atu o le dopamine i le tali atu i le amphetamine ma le faʻataʻitaʻiina o fualaau oona ua sili ona faʻataʻatia [101]. O se suʻesuʻega a le FMRI ua faʻasaʻoina le tagata lava ia o le taumafaina o le ava ma gaoioiga faʻapitoa; e mafai ona faʻaalia ai o le faʻamalosia o le tino e mafai ona aʻafia ai lagona faʻapitoa ma fualaau fualaau. O suʻesuʻega e tele o loʻo faʻaalia ai le faʻaitiitia o le avanoa o le receptor D2, e manaʻomia atili ai le faʻamaonia pe o se aafiaga lea o le faʻaaogaina o fualaau faasaina, poʻo le uiga o le agaga faʻaleagaina e mafua ai ona fai ma vaisu [102].

O le pepelo / Orexin system ma le polokalama taui

O le pepelo / orexin (Hcrt) neu ua naʻo totonu lava o le hypothalamus, aemaise lava i ona pepa faʻataonia, mea e leʻo ma faʻasalalau [103,104]. E tele mea e faia i luga o le faiʻai i le Hcrt fibers ma e masani lava ona i ai aafiaga taua i luga o latou siama postsynaptic [105-107]. O le Hcrt neurons e faʻatonutonu ai le manaʻoga ma ua faʻaalia e ono aʻafia i le taui o meaʻai ma fualaau faʻatau fualaau [105]. O le mea faʻapitoa, o ni uʻamea o le uʻamea e lelei le faʻatulagaina e suia ai le tauia o taui [103,104]. Polokalame o le Hcrt i le iʻai o le faiʻai, e aofia ai le nucleus accumbens (NAc) ma le VTA, ma ua faʻafesoʻotaʻi saʻo e le Hcrt VTA-DA neuronoa e ala mai i le Hcrt-1 receptor [108]. O lenei mea e mafai ai ona faʻamaonia le aoga mo le Hcrt i le aoga ma le faʻamalosiaga, faʻatasi ai ma suʻesuʻega muamua na faʻaaoga ai le Hcrt i le fafagaina. O le mea moni, o le faʻamalosia o le Hcrt neurons na faʻaalia le malosi o fesoʻotaʻiga i manaʻoga mo faʻamatalaga e fesoʻotai ma fualaau faʻatau ma meaʻai [109]. O neo vopamineric e mafua mai i le VTA ma faʻatinoina i le muaʻi vaʻaia, aemaise lava le NAc, ua taʻua muamua o le 'ala taui' [32]. O vailaau faasaunoa e faaosofia ai lenei auala. ICV poʻo faʻamatalaga VTA i le lotoifale o Hcrt ua faʻaalia e toe faʻaaogaina fualaau oona poʻo le sailia o meaʻai i le tootoo [109,110]. I se isi itu, o le morphine subcutaneous (μ-opioid receptor agonist) -o le mea na filifilia ma le hyperlocomotion o loʻo matauina i mice ituaiga-vao na soloia i mumumu na le maua ai le prepro-Hcrt gene [111], ma injections o se taligata a le Hcrt-1 i le VTA poloka le atinaʻeina o le nofoaga o le morphine-tulaga faʻapitoa [111]. In vivo injection with a select PKC inhibitor chelerythrine chloride or 2-3-1-methyl-1H-indol-3-ylmaleimide HCl (Ro-32-0432) i le ventral tegmental area (VTA) matua taofia le nofoaga fiafia ma faʻateleina tulaga. o le dopamine i totonu o le tumutumu (NAcc) faʻatosina e intra-VTA tui o Hcrt [112]. O nei taunuuga e matua lagolagoina ai le manatu o le faʻamalosia o le uʻamea o loʻo i totonu o le VTA e oʻo atu ai i le faʻasagaina saʻo o mesolimbic dopamine neurons e ala i le faʻaaogaina o le auala PLC / PKC e ala i le G (q11) alpha poʻo le Gbetagamma-subunit activation, e fesoʻotaʻi ma le atinaʻeina o lona faʻamanuiaga.

O galuega talu ai nei na maua ai malamalamaaga lelei i totonu o masini feaveaʻi ma mole molelaʻau o loʻo aʻafia ai nei aʻafiaga e ala i le faʻaalia o le input Hcrt-1 i le VTA e mafai ona maua ai le NMDAR (N-methyl-d-aspartate receptor) - faʻaaogaina o le neurotransmission e ala i le protein kinase C-faʻalagolago i le NMDARs i le VTA dopamine neuron synapses i tapenapenaga o sauniuniga [113,114] E le gata i lea, i le vivoina o le faʻaaogaina o le Hcrt-1 taligata faʻapitoa e faʻapipiʻi ai le locomotor i le cocaine ma faʻalavelaveina ai le malosi o gaioiga o vevesi i VTA dopamine neurons [113,114]. O nei taunuuga e taua ai le taua o le matafaioi a le Hcrt i totonu o le VTA i totonu o le eletise faafoliga e fesootai ma taui, ma faailoa mai o le Hcrt e fesoasoani foi i le lagolagoina o le psychomotor cocaine ma le sailia o taui. O nei suʻesuʻega ua faʻamaonia ai le matafaioi taua a le orexin i le faʻaaogaina o taui ma vaisu. O le taimi lava lea, o le muamua o le Hcrt-knockout souris e itiiti le faʻalavelave nai lo manu feʻai i le atinaʻeina o le morphine, e pei ona fuaina i tali tuusaʻoina faaletino [115]. O le mea e mataʻina ai, o nisi tagata gasegase o le gasegase o loʻo i ai le momoe i le ao na togafitia i le amphetamine pei o mea e faʻamalosi ai ma / poo le sodium oxybate (γ-hydroxybutyrate, ua lauiloa foi o le GHB) mo se taimi umi e seasea lava ona faʻaaogaina fualaau faasaina [116]. O nei faʻamatalaga ua taʻu mai ai le fegalegaleaiga malosi i le va o auala Hcrt ma le polokalama a le DA [117].

I suʻesuʻega a le rat, i le maeʻa ai o aʻoaʻoga o le cocaine na toe faʻafouina e ala i le toe faʻaaogaina o fualaau faasaina. Ae ui i lea, o le toe faʻaleleia o le cocaine-sailiga poʻo le faʻaaogaina o le faʻaleleia atili o le suʻesuʻeina o le cocaine [118] na poloka e le pulega faʻatonutonuina o le 20 poʻo le 30 mg / kg SB (ORX-1 poloka) [119]. Ae peitai, o taunuuga tutusa, e le i maua i le faaaogaina o le 2pyridyl methyl (S) -tert-leucyl 4-dimethoxy-6,7-tetrahydrosisquinoline (1,2,3,4PT), e faailoa ai se tulaga tulaga ese o le silaxin faailoga patino i OxR4 i le sailiga o cocaine [119]. E le gata i lea, ua faʻaalia le SB ile faʻaitiitia faʻaititia o le pulea e le tagata lava ia o le ethanol, nicotine, meaʻai maualuga, ma le suauu [120], faʻapea foʻi ma le faʻaaogaina o le ethanol i le ava malosi-e sili ona fiafia i tamaʻi manulele [121]. E pei ona mafai ona vaʻaia le polokalame a Orexin, e taua tele sona sao i le tauia.

Orexin ma le aloese

O le gaioiga o le siaxin system e foliga mai e fesoʻotaʻi ma la latou 'upega tafaʻilagi. O le mea lea, o galuega e sailia ai le taui e fesoʻotaʻi muamua lava i siakene i totonu o le LH, ao faʻaosoosoina-ma faʻafitauli fesoʻotaʻi e fesoʻotaʻi ma neurone neu i le DMH ma le PeF [122]. E tele suʻesuʻega e lagolagoina lenei manatu. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le PeF ma le DMH orexin ua faʻaalia le faateleina o le faʻatoagaina o Fos i le taimi o le fafagu faʻatusatusa i le moe [123]. I le isi itu, o le neuroleptics e faʻaaogaina le LH orexin neurons [124]; o le taimi masani o le elethanol consumption na faateleina ai le vaega o le orexin mRNA i le LH ae le o le DMH / PeF. O nei eseesega o galuega o le uʻamea o le orexin o loʻo faʻaalia ai le tele o fesoʻotaiga e fesoʻotai i le manaʻoga poʻo le taui. O le mea lea, o le LH orexin sela e faʻavae i le VTA poʻo le medial frontfront cortex (mPFC) [124]. E ui, o le peF / DMH orexin neurons o loʻo nofoia e isi vaipanoa faʻapitoa [117].

Corticotropin-releasing factor (CRF) ma orexin / hypocretin

Talu ai nei, na fautuaina ai o le N / OFQ (nociceptin / childphaned FQ) ma le Orx / Hct neuropeptide polokalama e fesootai ma le CRF. N / OFQ faʻasaina le gaioiga o le nex / Hcrt neurons [125]. O lenei aafiaga o le a taitai atu ai i le manatu e faapea o le N / OFQ foi e suia ai galuega a Orx / Hcrt, e aofia ai le tali atu i amioga i le atuatuvale, atuatuvale, taui, ma vaisu. O suʻesuʻega o nei fegalegaleaiga o le a avea ma se mea taua o le suʻesuʻega i le lumanaʻi e uiga i le faʻalavelave faʻapipiʻiina o neuropeptidergic systems [126].

Faʻaaogaina o mea tau talafaasolopito ma taui

E ui lava o le dopaminergic system e fai ma sui o le maatulimanu i le tauia, o isi faiga e le o le vevela, glutamate, GABA, acetylcholine, serotonin, adenosine, endocannabinoids, orexins, galanin ma histamine ua maua e suia ai le lelei ma le psychomotor aafiaga o fualaau faasaina [127]. O nisi o suʻesuʻega na faʻaalia e faapea o le faʻasologa o mea e faʻaaogaina e faʻaleleia ai le transmission mesolimbic dopamine. E le gata i lea, e foliga mai e fesuisuiaʻi meatotino taua o fualaau faasaina. O le lagolagoina o lenei manatu, o le sailiiliga lea e le o faamaonia e le tagata o le a le dopamine ia le aoga o le togafitiga o fualaau faasaina. Ua faamaonia lenei mea e ala i le mauaina o le H inverse agonist BF2.649 (Tiprolisant) na faʻaleleia ai le histamine le neuronal activity ma faʻaitiitia ai le faʻavaveina o le methamphetamine [128].

O le mafaufau o le mafaufau faila

O le tumutumu o le tuberomamillary (TM) e aofia ai ni nai neurons, lea e avea ma autu autu o le histamine i le faiʻai. Ae ui i lea, o neu suʻesuʻega o loʻo i ai le lautele o fesoʻotaʻiga e mafai ona oʻo atu i le tele o vaega o faiʻai. Ae o loʻo i ai i le va o le tele-itulagi numera e uiga i le maualuga o nei vaʻaia ma le maualuga aupito maualuga i le vaʻalele hypothalamic. H mauaina o le apo G (RGPC) G-GR-receptors: le. O le tolu o le fa H receptors 1-3 o loʻo tufatufa atu i totonu o le mamanu totonugalemu o le tino. H o le a maua i le postsynaptically H receptors ma faʻasalalau gaoioiga faʻafefe i luga o le gaioio atoa. H1 faʻapipiʻi faʻatasi ma le G q / 11 e taʻitaʻia ai le phospholipase C, faʻatasi ma le lua avefeau lua, le DAG ma le IP (3). H2, i le isi itu, e faʻapipiʻi i le Gs ma faʻagaoioi le adenylyl cyclase, PKA ma le CAMP-tali elemene e faʻamalosia le protein (CREB). Nai lo o lea, o le H3 o loʻo taliaina i G i / o ma faʻalavelave ai le adenylyl cyclase. O lenei mea e avea ai i latou ma faʻamatalaga inhibitory. E mafai ona latou taofia le faʻapipiʻiina ma le faʻasaʻolotoina o le tele o meli e aofia ai le DA, noradrenalin, GABA ma le acetylcholine [129].

Faʻafesoʻotaʻi le faʻasolosolo i le mamanu

Maualuga maualuga o le H2 ma le H3 e maua i le striatum (e aofia ai le NAc) i mumumu, ratiti, manuki ma tagata [130]. E le gata i lea, o loʻo iai H1 [131]. E ui lava i le finauga tele, e tele lipoti na maua ai o le tetee atu i le H1 e mafai ona faatosina ai vaisu-faapei o aafiaga i manu ma tagata e ala i le faaleleia o le faamatuu atu o le dopamine. Ae ui i lea, o le sootaga i le va o nei faiga e lua e le faigofie e pei o le histamine e mafai ona galue i luga o auala eseese o le komepiuta e taofi pe faʻagaoioia le gaioiga o le midbrain dopamine. E maua mai i le H1 faʻaleleia o loʻo maua i luga o le telefoni o le cholinergic, e mafai e le histamine ona faʻagaoioia le mesolimbic system. I se isi itu, e mafai e le histamine ona faʻaititia le dopamine e ala mai i le H 3 faʻaleleia o loʻo i luga o le numera o le dopamine pe faʻapipiʻi i le GABAergic neurons i le striatum [132].

Central Ghrelin polokalama ma taui

O le Ghrelin e iai se fesoʻotaʻiga taua i le pulea o mea taumafa ma le paleni o le malosi [133]. O le polokalama Ghrelin e aofia ai auala na aafia i le faaosofia o le faʻavave o le talrenlin receptor, GHS-R1A (1A receptor hormone secretagogue receiver). GHS-R1A e salalau lautele i le faiʻai; e aofia ai le hypothalamus, brainstem, tegmentum ma le hippocampus. O le "faʻalauiloaina o le faʻamaloiloina o le tino" o le faaupuga aupito sili lea e faamatalaina ai le falemaʻi o lenei talipupuni, talu ai o loʻo faʻaalia ai le gaioiga i le leai o se ligandian ghrelin [134]. O le manatu muamua o le GHS-R1A sa i 1980s pe a taʻua se peptide o le growth-hormone-release peptide 6 (GHRP6), lea na maua e avea o se mea e faʻaleleia ai le tulaga o le tuputupu aʻe o le hypothalamo-pituitary [135]. Mulimuli ane, o le latou ligand GHS-R1A, na faʻamatalaina e Merck & Co. Group. O le mauaina, o sela hypothalamic na faʻagaoioia e le GHRP-6 o se tasi lea matatia taua i lenei faiga mauaina. O le tonu auala o ghrelin aafia ai taui tumau pea manaʻomia nisi suʻesuʻega. Ae ui i lea, e foliga mai e fesoʻotaʻi i le cholinergic – dopaminergic taui faʻavae. GHS-R1A o loʻo faʻaalia muamua ma faʻasolosolo i le VTA [136] faʻapea foʻi i luga o neʻau suauu i le LDTg [137]. Dickson et al. [137] fautuaina e faapea o le totonugalemu o le siakiina o le polokalama e avea o se faaleleia atili o le faamalosia o taui e ala i le fesuiaʻiina o le seti o nemu dopamineric i le VTA. O le mea e sili atu ona manaia o le maua lea o GHSR1A e faʻaalia le gaioiga i le leai o se liga. O lenei mea e ono fesiligia pe o se mea taufaaleale lava lea e maua ai se faailo e faʻaleleia ai le faʻaaogaina o le taui. O le mea moni, na maua le GHS-R1A e faʻasao faʻapitoa i le ghrelin e ala i le heterodimerization i le dopamine D1-like receptor [138]. O loʻo tumau pea e le o iloa pe faapefea ona aʻafia le senitonu dopamine D1 i le totonugalemu o le faʻamaloiloina o paʻulaʻau ma le talafeagai o le faʻatinoga o lenei faʻaitiitia o le tumau pea ona fuafuaina. E le gata i lea, o fesoʻotaʻiga o le gasegase ua fesootaʻi atu i le tauia o le ava malosi [139,140], cocaine, amphetamine [141], ma meaai palatable / taugofie [142]. I le tuufaatasiga o nei suʻesuʻega, o lona uiga o le faailogaina o le palanesi tutotonu, e aofia ai le GHS-R1A e mafai ona avea ma se tala fou mo le atinaeina o togafitiga togafitiga mo amioga ua fai ma vaisu [139].

Galanin ma le polokalama o taui

Na maua i le 80s le galanin gutu peptide [143]. O lenei sailiga na mulimulitaia e isi o faʻaalia ai o galaninis e tufatufa atu i le mafaufau atoa. O nei fusi na faʻamaonia e fesoʻotaʻi atu i le tele o galuega taua e aofia ai le fafagaina o amioga, faʻasologa o tiga, faoa faamalosi, aʻoaʻo ma manatua [144]. E tolu faʻataʻitaʻiga galanin: GalR1, GalR2 ma GalR3 [145]. O i latou o le g-protein-faʻapipiʻiina ma mafai ona faʻagaoioia Gi ma Alu aʻafia [146]. E ese mai i le faʻamalosia o Gi ma Go proteins e pei o GalR1-3, GalR2 foi e faʻaagaga Gins proteins [146] ma e mafai ona faʻalauteleina le faʻailoga o le calcium ma le gaioiga a le faʻaaogaina o le eleele e pei ole PKC [147]. O lenei mea o le a faʻaalia ai galuega faigata o le eseese o le initaneti o le talini.

Galanins ma le dopamine

Galanina faʻaititia le faʻaosofia-faʻaalia o le dopamine i le 'au o le rat i luga o le masini e aʻafia ai pūtini o Gi [148]. O lenei mea e o gatasi ma le gafatia o le galanin e faʻaitiitia ai le pala, ae le o le GABA faʻasaʻoina i fasi pepa. E le gata i lea, o le faʻaaogaina o le galanin e mafai ona faʻateleina le faʻaopoopoga o le DOPA i totonu o le striatum, NAc ma olfactory tubercles ma faʻaitiitia ai le locomotor activity i kio [149]. Talu ai o le aʻafiaga o le amio o le vavave, o tusitala e fautua mai o le faʻaopoopoga o le faaputuga o DOPA e mafua mai i le faʻaitiitia o le faʻasaina o le dopamine, faʻamaʻoloina se faʻamaumauga o le tonic mediated autoreceptor o le synthesis o le dopamine. O le aʻafiaga o le galanin i luga o le DOPA faʻapipiʻi foi e tupu pe a microinjected le galanin i totonu o le VTA, ae le o le NAc, o loʻo fautua mai o le VTA o se nofoaga autu o gaioiga mo aafiaga o le galanin i luga o le system mesolimbic [149]. E ogatusa ma lenei manatu, o le kelanoa e faʻaititia ai le locomotor i gaio pe a tui i le ventricle, VTA poo le hypothalamus [150]. I le tuufaatasia, o nei taunuuga e taʻu mai ai o aʻafiaga i le VTA e mafai ona faʻaitiitia ai le gaioiga o le mesolimbic system.

E ui lava e leai se aafiaga o le galanin i le fuainumera o le TH e le afaina, ae o le togafitiga ma le CAMP matua e faateleina ai le numera o TH-positive neurons, ma o lenei aafiaga ua faaitiitia e le galanin. O nei aganuʻu na faʻaalia GalR1, GalR2, ma, i se tulaga maualalo, le IRR3 receptor mRNA, ae o le togafitiga ma le CAMP tetepi e faʻateleina ai le maualuga o le GalR1mRNA. O le mea lea, o le galanin e ono aʻafia ai le midbrain activity o le dopamine e ala i se faʻaitiitiga o le TH gaoioiga na faʻatalanoaina e ala i le faʻatoaagaina o le tali GalR1. A o GalR1 knockout o mio ma mice ituaiga vao e le eseese i le faavae locomotion [151].

Galaina teuteu amioga e aʻafia ai vaisu

E tusa ai ma le gafatia o le galanin e faʻaleleia ai le ogatotonu o le numera o le dopamine, o le tele o suʻesuʻega ua faʻaalia ai o le galanin system modulates behaviors related behaviors. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻaleleiaina o le galanin i totonu o le va i fafo e faʻateʻaina ai le atinaʻeina o le mea e filifilia mo le morphine i fua [152]. E o gatasi ma lenei sailiga, o kiota tuitui e le maua le pepidene pelanide, e le pei o ni ituaiga o mice vaovao, e nofouta i le mea e faʻaleleia ai meaola o le morphine ma faʻaalia ai le tele o le morphine o loʻo faʻatulagaina mea e sili ona lelei [153]. E tele isi sootaga i le va o le galanin system ma le opioid vaisu ua lipotia. O le taimi masani, o le tuiina o le morphine i kusi lalo e faatonutonuina ai foliga o le galanin i le amygdala lautele i se auala o le receptor-mu-opioid [154], ao GalR mRNA ua siitia i le LC i le taimi o le tolopoina o le opiate [155]. E le gata i lea, o polymorphis nucleotide se tasi i le galanin gene e fesootaʻi ma le vaisu o heroin [156]. O Galanin ua faʻaalia foi e faʻafesuiaʻia le tali o amioga i psychostimulants. O manoa e le maua le pelanide galanin e sili atu ona maaleale i aʻafiaga tauia o cocaine pei ona fuaina i se mea e sili ona lelei i le nofoaga [157]. E o gatasi ma lenei aafiaga, o fualaau feʻaveaʻi lea e faʻaalia ai le galanin e le o maitau lelei i aʻafiaga o le amphetamine, faʻatusatusa i mice ituaiga vao [158]. I le tuufaatasia, o nei faʻamatalaga e taʻu mai ai o le aotelega o le aafiaga o le galanin i le faiʻai o le faaitiitia o tali amio i morphine ma psychostimulants.

I le faatusatusa atu i le morphine ma psychostimulants, o le galanin e mafai ona faateleina le ava malosi i lalo o nisi o tulaga faataitai. O le faʻafoega o le galanin i totonu o le lona tolu i totonu o le PVN o le hypothalamus e faʻaleleia ai le faʻaaogaina o le ava malosi i rato masani, o se aafiaga na matauina foi i le i ai o meaai ma i ni kosi filifilia mo le taumafa ava malosi [159]. O aʻafiaga faʻafeagai o le kelanoa i luga o morphine, amphetamine ma le cocaine loukotion ma le taui faʻatusatusa i le taumafa ava e fautuaina ai vaega eseese ole mafaufau e faʻafesoʻotaʻi nei ituaiga seti o tali. O se faʻaosoosoga le taumatemate o aʻafiaga i luga o vaʻavavega o loʻo aofia i le fafagaina e taua tele mo ona aʻafiaga i le ava malosi, ae o le faʻaogaina o faiga faʻavae i luga o le system o le mesolimbic dopamine e faitio mo ona aʻafiaga i luga o le mafaufau ma le amio. O le gafatia o le galanin e sui ai norepinephrine, serotonin, acetylcholine ma le faʻaaogaina o le glutamate e mafai ona suia ai le gaoioiga o le dopamine neurons, e taʻitaʻia ai le fesuiaiga o amioga e aʻafia ai fualaau faasaina. O le tuufaatasiga, o se vaega tele, o le faʻamaoniga o faʻamaoniga o loʻo taʻu mai ai o le galanin o loʻo faʻataunuʻuina se tonic i luga o le tele o le neurotransmitter system lea e mafai ona faʻatalanoaina le pulea o fualaau oona ma le toe faʻaaogaina o faʻamaoniga. O suʻesuʻega i le lumanaʻi o loʻo taulaʻi atu i le mafai galanin e faʻaleleia ai le auala mesolimbic i vivo ma in vitro o le a manaʻomia e maua ai se malamalama sili atu i le auala e mafai ona faʻaogaina ai sui o vailaʻau faʻataʻitaʻi i le galanin system e togafitia ai le tagofia o vailaʻau i tagata soifua [160].

faaiuga

O le sefulu tausaga talu ai na maua ai le tele o le tamaoaiga o le malamalama i le faʻaaogaina o le taui o tagata e ala i le faʻaaogaina o ata failele. Ua tele le alualu i luma ua faia i le malamalama i vaega o le taui o taui a tagata, ae o totoe e tumau pea ona aʻoaʻoina, ma e manaʻomia le tele o mea e aofia ai faʻamatalaga i le mole mole, telefoni feaveai, ma le amio (Figures 1 ma Ma22).

O le tulituliloaina o le autu o le taui ua soloia e le tapulaa o meaola o loo i ai i le taimi nei ma o lea e manaʻomia ai e tagata sailiili faavae ona fefaasoaai manatu faatasi ma i latou e aofia ai i le suesuega o le soifua maloloina o tagata ma suʻesuʻega i falemai. E manino lava o le neurotransmitters e ese mai i le ATA e tatau ona faia ni matafaioi taua i le faʻatonutonuina o tulaga faʻasolosolo ma e oʻo lava i aʻoaʻoga faʻapitoa (Ata 1).

Manatua o taui (faʻataʻitaʻiga, meaai palata, mating, cocaine) e maua mai ai taunuuga o le lemonic lea e amataina ai faʻagasologa o aʻoaʻoga e faʻamalosia ai le fiafia i le sini faʻamalieina. O faʻamaunauga faʻapitoa e pei o le fiaai, fausua o feusuaiga, ma atonu o uluai faailoga o le faʻamaʻiina o fualaau faasaina e faʻaleleia ai le soifua maloloina o faʻamatalaga tau taui ma le taui lava ia. O le tele o le fiaaai, o le tele foi lea o le a mafai ona amataina se faʻataʻitaʻiga o amioga e faʻatatau i le mauaina o mea taumafa, e tusa lava pe faʻalavelave faʻalavelave ma faʻalavelave e tulaʻi mai. O le faʻamalosi lelei e aofia ai le faateleina o le taimi i le taimi o amio e tau atu i se taui. O le malamalama i le neurobiology o le faiga o mea ua fai ma vaisu e mafai ai ona maua se togafitiga o le psychopharmacological mo le togafitia o maʻi o mea ua fai ma vaisu, o se mea e amanaia ai le faia o mea e tutupu i meaola e faatatau i vaega faapitoa o le gasegase (Ata 2).

Tauvaga fiafia

E leai se tasi o tusitala ei ai le feeseeseaiga moni pe mafai foi ona aofia ai soʻo se fesoʻotaʻiga tau tupe, patino pe isi foi ma isi tagata poʻo faʻalapotopotoga e ono le talafeagai le aʻafiaga, poʻo le faʻaalia i faatosinaga, a tatou galuega.

Fesoasoani a le au tusitala

OAAC, XCS, SSL ma EMR na faʻatautaia, faʻatautaia le iloiloina o tusitusiga ma tusia le tele o tusitusiga. MS, SM, AEN ma le MMG na faia le iloiloga o tusitusiga ma le tusiaina o tusitusiga. O tusitala uma na faitauina ma faamaonia le tusitusiga mulimuli.

mau faasino

  1. Arias-Carrion O, Stamelou M, Murillo-Rodriguez E, Menendez-Gonzalez M, Poppel E. Dopaminergic polokalama faʻamanuiaina: o se iloiloga faʻapuʻupuʻu puupuu. Faʻamatalaga Faʻatau. 2010; 3: 24. [PMC free article] [PubMed]
  2. Pagnoni G, Zink CF, Montague PR, Berns GS. Gaoioiga i totonu o le tagata e faʻamaonia ai le tele o mea taufaasese. Nat Neurosci. 2002; 5 (2): 97-98. [PubMed]
  3. Shizgal P. Neural faavae o le faʻatusatusa tatau. Curr Opin Neurobiol. 1997; 7 (2): 198-208. [PubMed]
  4. Childress AR, Ehrman RN, Wang Z, Li Y, Sciortino N, Hakun J, Jens W, Suh J, Listerud J, Marquez K, Franklin T, Langleben D, Detre J, O'Brien CP. Amata i le tuʻinanau: faʻamalosia le limbic e le "vaʻaia" fualaʻau ma faʻailoga tau feusuaʻiga. PLoS TASI 2008; 3 (1): e1506. [PMC free article] [PubMed]
  5. Carelli RM. Nucleus accumbens cell firing during behaviors guided behavior for cocaine vs. 'natura' faʻamalosia. Physiol Behav. 2002; 76 (3): 379-387. [PubMed]
  6. Robinson DL, Carelli RM. Vaevaega vaʻaia o le faʻaaogaina o uʻamea faʻasolosolo e faʻafesoʻotaʻi ai le tagata e tali atu mo le ethanol i le vai. Eur J Neurosci. 2008; 28 (9): 1887-1894. [PMC free article] [PubMed]
  7. Sini Sulu. Tau faʻanatura faʻaleaganuʻu, neuroplasticity, ma vailaʻau e le faʻaaogaina fualaau faasaina. Neuropharmacology. 2011; 61 (7): 1109-1122. [PMC free article] [PubMed]
  8. Anselme P. O le aafiaga o le aafia i fualaau faasaina i le faagasologa o taui masani. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2009; 33 (3): 314-335. [PubMed]
  9. Kalivas PW, Volkow ND. O le faavae o le tagofia o mea ua fai ma vaisu: o se togafitiga o le faaosofia ma le filifiliga. Am J Psychiatry. 2005; 162 (8): 1403-1413. [PubMed]
  10. Ghitza EU, Zhai H, Wu P, Airavaara M, Shaham Y, Lu L. Role o BDNF ma GDNF i fualaau faasaina ma toe faʻafoʻi: o se toe iloiloga. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2010; 35 (2): 157-171. [PMC free article] [PubMed]
  11. Wanat MJ, Willuhn I, Clark JJ, Phillips PE. Phasic dopamine tuʻuina atu i amioga faʻafefe ma vaisu fualaau faasaina. Faʻaaogaina o Fualaau Faʻasaʻo Faʻaaliga Rev. 2009; 2 (2): 195-213. [PMC free article] [PubMed]
  12. Frascella J, Potenza MN, Brown LL, Childress AR. Faʻasaga i mea e faigofie ona fai i le faiʻai e tatala ai le ala mo le faʻaaogaina o mea ua fai ma vaisu. Ann NY Acad Sci. 2010; 1187: 294-315. [PMC free article] [PubMed]
  13. Koob GF, Volkow ND. Neurocircuitry of addiction. Neuropsychopharmacology. 2010; 35 (1): 217-238. [PMC free article] [PubMed]
  14. Pierce RC, Vanderschuren LJ. Taofiofia o le masani: o le faavae o le tino o amioga faʻamalosia i mea e fai ma vaisu cocaine. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2010; 35 (2): 212-219. [PMC free article] [PubMed]
  15. Russo SJ, Dietz DM, Dumitriu D, Morrison JH, Malenka RC, Nestler EJ. O le faʻaleagaina o le tino: faiga o le synaptic ma le faʻavaeina o le palasitino i le nucleus accumbens. Trends Neurosci. 2010; 33 (6): 267-276. [PMC free article] [PubMed]
  16. Mameli M, Bellone C, Brown MT, Luscher C. Cocaine e fesuiaʻi tulafono mo le synaptic plasticity o le glutamate transmission i le vaega faʻalauteleina o le fale. Nat Neurosci. 2011; 14 (4): 414-416. [PubMed]
  17. Robinson TE, Berridge KC. Iloiloga. O le faʻaosofiaina o aʻoaʻoga o mea ua fai ma vaisu: o nisi o mataupu o loʻo iai nei. Philos T Roy Soc B. 2008; 363 (1507): 3137-3146. [PMC free article] [PubMed]
  18. Avena NM, Hoebel BG. O le faʻaleleia o le suka e faʻalagolago i le suka e mafua ai le faʻasalalaiga amio i se maualalo o le amphetamine. Neuroscience. 2003; 122 (1): 17-20. [PubMed]
  19. Koob GF, Le Moal M. Toe Iloiloga. Neurobiological mechanisms mo faiga faʻavae faaosofia i le tagofia o vaisu. Philos T Roy Soc B. 2008; 363 (1507): 3113-3123. [PMC free article] [PubMed]
  20. Solomona RL, Corbit JD. O se talitonuga o le faaosoosoina o le faaosoosoina. I. Malosiaga faʻaletino o aʻafiaga. Fomaʻi Faʻaaliga 1974; 81 (2): 119-145. [PubMed]
  21. Solomon RL. O le talitonuga o le tetee-o le mea na maua mai: o le tau o le fiafia ma faamanuiaga o le tiga. Am Psycho. 1980; 35 (8): 691-712. [PubMed]
  22. George O, Le Moal M, Koob GF. Allostasis ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu: matafaioi o le dopamine ma le corticotropin-releasing system factor. Physiol Behav. 2012; 106 (1): 58-64. [PMC free article] [PubMed]
  23. Porrino LJ, Daunais JB, Smith HR, Nader MA. O le faʻalauteleina o aʻafiaga o le cocaine: suʻesuʻega i se faʻataʻitaʻiga a le tagata e le o se tagata soifua o le cocaine self-administration. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2004; 27 (8): 813-820. [PubMed]
  24. Balleine BW, Dickinson A. Aʻa-faʻatonuina mea faifaʻatasiga: mea e ono tutupu ma le faʻaosofiaina o aʻoaʻoga ma a latou mea e sui ai. Neuropharmacology. 1998; 37 (4-5): 407-419. [PubMed]
  25. Alcaro A, Huber R, Panksepp J. Matafaioi a le tino o le mesolimbic dopaminergic system: o se vaaiga o le neuroethological afaina. Brain Res Faʻaaliga 2007; 56 (2): 283-321. [PMC free article] [PubMed]
  26. Ikemoto S, Panksepp J. O le matafaioi a le nucleus accumbens dopamine i amioga faaosofia: o le faʻasiga faʻatasi ma se faʻamatalaga faapitoa i le sailia o taui. Brain Res Brain Res Faʻaaliga 1999; 31 (1): 6-41. [PubMed]
  27. RA poto. Dopamine ma taui: o le anhedonia manatu 30 tausaga i luga. Neurotox Res. 2008; 14 (2–3): 169–183. [PMC free article] [PubMed]
  28. Ikemoto S. Brain taui malaga i tala atu o le mesolimbic dopamine system: a neurobiological theory. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2010; 35 (2): 129-150. [PMC free article] [PubMed]
  29. Alcaro A, Panksepp J. O LE SUʻESUʻEGA mafaufau: mea muamua e sui ai le neuro-afaina mo tulaga faʻaosofia o lagona ma o latou malosi faʻaleagaina i vaisu ma le atuatuvale. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2011; 35 (9): 1805-1820. [PubMed]
  30. Koob GF. Dynamics o neuronal circuits i mea ua fai ma vaisu: taui, taufaasese, ma mafaufauga faalelagona. Pharmacopsychiatry. 2009; 42 (Suppl 1): S32-S41. [PMC free article] [PubMed]
  31. Berridge KC, Robinson TE. O le a le matafaioi o le dopamine i le taui: aʻafiaga o le faʻalogo, faʻaaogaina o taui, po o le faʻamalosia o le soifua maloloina? Brain Res Brain Res Faʻaaliga 1998; 28 (3): 309-369. [PubMed]
  32. Arias-Carrion O, Poppel E. Dopamine, aʻoaʻoga, ma le sailia o taui. Acta Neurobiol Exp. 2007; 67 (4): 481-488. [PubMed]
  33. Phillips AG, Vacca G, Ahn S. O se vaaiga pito i lalo i le dopamine, uunaʻiga ma le manatua. Pharmacol Biochem Behav. 2008; 90 (2): 236-249. [PubMed]
  34. Montague PR, Dayan P, Sejnowski TJ. O se faʻavae mo metenaphalic dopamine e faʻatatau i aʻoaʻoga a Hebbian. J Neurosci. 1996; 16 (5): 1936-1947. [PubMed]
  35. Montague PR. Tuʻu faʻamatalaga faʻamatalaga i fesoʻotaʻiga synaptic tasi. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 1995; 92 (7): 2424-2425. [PMC free article] [PubMed]
  36. Bjorklund A, Dunnett SB. Dopamine neuron system i totonu o le faiʻai: o se faʻamatalaga. Trends Neurosci. 2007; 30 (5): 194-202. [PubMed]
  37. Smith Y, Villalba R. Striatal ma le extraamine i le basal ganglia: o se aotelega o lona faatulagaga faʻa-natura i le masani ma Brains Parkinson. Feeseeseaiga i le Mafaufau. 2008; 23 (Suppl 3): S534-S547. [PubMed]
  38. Barbeau A. Lavodopa togafitiga maualuga ile maʻi ole Parkinson: lima tausaga mulimuli ane. Trans Ne Neurol Assoc. 1974; 99: 160-163. [PubMed]
  39. Yim CY, Mogenson GJ. Suesuega eletise e uiga i neu i totonu o le vaega telefoni a Tsai. Brain Res. 1980; 181 (2): 301-313. [PubMed]
  40. D'Ardenne K, McClure SM, Nystrom LE, Cohen JD. FUA tali e atagia ai faailo dopamineric i totonu o le vaega o tagata lautele. Saienisi (New York, NY) 2008; 319 (5867): 1264-1267. [PubMed]
  41. Atamai poto. Forebrain vaega o taui ma le uunaiga. J Comp Neurol. 2005; 493 (1): 115-121. [PMC free article] [PubMed]
  42. Atamai poto. Dopamine, aʻoaʻoga ma le faʻamalosi. Nat Rev. 2004; 5 (6): 483-494. [PubMed]
  43. Weidong L, Shen C, Jankovic J. Etiopathogenesis o le maʻi Parkinson: o se amataga fou? Neuroscientist. 2009; 15 (1): 28-35. [PubMed]
  44. Zhou FM, Wilson CJ, Dani JA. O uiga faʻataʻitaʻiga i totonu o le lotoifale ma mea taua i totonu o le lotoa. J Neurobiol. 2002; 53 (4): 590-605. [PubMed]
  45. Zhou FM, Wilson C, Dani JA. Muscarinic ma nicotinic cholinergic mechanisms i totonu o le system mesostriatal dopamine. Neuroscientist. 2003; 9 (1): 23-36. [PubMed]
  46. Misasle C, Nash SR, Robinson SW, Jaber M, Caron MG. Dopamine rescepters: mai le fausaga e galue ai. Physiol Rev. 1998; 78 (1): 189-225. [PubMed]
  47. Vallone D, Picetti R, Borrelli E. Faʻatulagaina ma le gaioiga o faʻamatalaga o le dopamine. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2000; 24 (1): 125-132. [PubMed]
  48. Saji H, Iida Y, Kawashima H, Ogawa M, Kitamura Y, Mukai T, Shimazu S, Yoneda F. I le ata o le brain dopaminergic neurotransmission system i totonu o tamai meaola e maua ai le telefoni i luga o le telefoni. Anal Sci. 2003; 19 (1): 67-71. [PubMed]
  49. Jaber M, Robinson SW, Miseta C, Caron MG. Dopamine responsors ma le faiʻai galue. Neuropharmacology. 1996; 35 (11): 1503-1519. [PubMed]
  50. Verhoeff NP. Radiotracer faʻataʻitaʻiga o le tuʻuina o dopaminergic i le neuropsychiatric disorders. Psychopharmacology. 1999; 147 (3): 217-249. [PubMed]
  51. Piccini P. Neurodegenerative movement disorders: o le saofaga o faʻataʻitaʻiga faʻatinoga. Curr Opin Neurol. 2004; 17 (4): 459-466. [PubMed]
  52. Greengard P. O le neurobiology o le dopamine saini. Biosci Rep. 2001; 21 (3): 247-269. [PubMed]
  53. Sesack SR, Carr DB, Omelchenko N, Pinto A. Faʻatatau mea faʻapitoa mo le glutamate-dopamine fegalegaleaiga: faʻamaoniga mo le tulaga mautu o fesoʻotaʻiga ma faʻasalaga faʻamalosi. Ann NY Acad Sci. 2003; 1003: 36-52. [PubMed]
  54. Lapish CC, Kroener S, Durstewitz D, Lavin A, Seamans JK. O le mafai gaioiga o le polotini o le dopamine e faʻaaogaina i ni tulaga faaletino faʻapitoa. Psychopharmacology. 2007; 191 (3): 609-625. [PubMed]
  55. Venton BJ, Zhang H, Garris PA, Phillips PE, Sulzer D, Wightman RM. O le taimi tonu e filifili ai le suiga o le dopamine i totonu o le paluga-metamita i le taimi o le tonic ma le faʻamalositino. J Neurochem. 2003; 87 (5): 1284-1295. [PubMed]
  56. O le O'Donnell P. Dopamine o loʻo vaʻavaʻai i le muaʻi vaʻaia o aʻoaʻoga. Eur J Neurosci. 2003; 17 (3): 429-435. [PubMed]
  57. Surmeier DJ, Ding J, Day M, Wang Z, Shen W. D1 ma le D2 dopamine-receptor modulation o le faailoga o le glutamatergic i luga o le telefoni feaveaʻi. Trends Neurosci. 2007; 30 (5): 228-235. [PubMed]
  58. Gonon F. Faʻasalaga ma faʻataunuʻuina le faʻataʻitaʻiga o le dopamine o loʻo faʻasalalau e le D1 faʻaaliga i le rat striatum i vivo. J Neurosci. 1997; 17 (15): 5972-5978. [PubMed]
  59. Schultz W. Maua aloaia ma le dopamine ma le taui. Neuron. 2002; 36 (2): 241-263. [PubMed]
  60. Schultz W. Mataʻitusi eseese o le dopamine i taimi eseese. Annu Rev Neurosci. 2007; 30: 259-288. [PubMed]
  61. Faailoga a le Schultz W. Behavioral dopamine. Trends Neurosci. 2007; 30 (5): 203-210. [PubMed]
  62. Di Chiara G, Imperato A. O fualaau faasaina e tagata e sili ona maualuga le faateleina o le synaptic concentamine concentrations i le mesolimbic system of rats saoloto. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 1988; 85 (14): 5274-5278. [PMC free article] [PubMed]
  63. Olive MF, Koenig HN, Nannini MA, Hodge CW. Faʻailogaina o le neurotransmission meli i totonu o le nucleus faʻateleina e le ethanol, cocaine, ma le amphetamine. J Neurosci. 2001; 21 (23): RC184. [PubMed]
  64. Lin Z, Uhl GR. O mutua a le Dopamine e maua ai le malosi o cocaine ma le masani o le dopamine o loʻo tuʻuina atu ai sini mo le faʻailogaina o cocaine. Mol Pharmacol. 2002; 61 (4): 885-891. [PubMed]
  65. Zahniser NR, Sorkin A. Faʻasaoina o le dopamine transporters i galuega psychostimulant. Semin Cell Dev Biol. 2009; 20 (4): 411-417. [PMC free article] [PubMed]
  66. Kahlig KM, Lute BJ, Wei Y, Loland CJ, Gether U, Javitch JA, Galli A. Tulafono Faatonutonu o le fefaatauaiga i le amphetamine intracellular. Mol Pharmacol. 2006; 70 (2): 542-548. [PubMed]
  67. Zhu J, Reith ME. O le matafaioi a le dopamine e ave i le gaioiga o le psychostimulants, nicotine, ma isi fualaau faasaina. CNS Neurol Disord Drug Targets. 2008; 7 (5): 393-409. [PMC free article] [PubMed]
  68. Kienast T, Heinz A. Dopamine ma le mamai maʻi. CNS Neurol Disord Drug Targets. 2006; 5 (1): 109-131. [PubMed]
  69. Kumar S, Porcu P, Werner DF, Matthews DB, Diaz-Granados JL, Helfand RS, Morrow AL. O le matafaioi o le GABA (A) o loʻo talia i aʻafiaga ogaoga ma le tumau o le ethanol: sefulu tausaga o le alualu i luma. Psychopharmacology. 2009; 205 (4): 529-64. [PMC free article] [PubMed]
  70. Mereu G, Gessa GL. Laititi laʻasaga o le ethanol e faʻalavelaveina ai le paina o neu i le malo malosi, pars reticulata: o se GABAergic aafiaga? Brain Res. 1985; 360 (1-2): 325-330. [PubMed]
  71. Windels F, Kiyatkin EA. GABAergic mechanisms in regulating the activity activity of substantia nigra pars reticulata neurons. Neuroscience. 2006; 140 (4): 1289-1299. [PubMed]
  72. Robinson DL, Howard EC, McConnell S, Gonzales RA, Wightman RM. Teseesea i le va o le tonic ma le maualuga o le ethanol-induced dopamine faʻalauteleina i totonu o nucleus accumbens o kio. Alcohol Clin Exp Res. 2009; 33 (7): 1187-96. [PMC free article] [PubMed]
  73. Howard EC, Schier CJ, Wetzel JS, Gonzales RA. O le tali o le dopamine i totonu o le tumutumu o tumutumu autu-o le atigi gutu e eseese mai lena mea i totonu ma le atigi i le taimi o le pulega o le ethanol self-administration. Alcohol Clin Exp Res. 2009; 33 (8): 1355-65. [PMC free article] [PubMed]
  74. Haile CN, Kosten TA, Kosten TR. Pharmacogenetic togafitiga mo le tagofia o vailaau faʻasaina: ava malosi ma le faʻamalosi. Am J Drug Alcohol Abuse. 2008; 34 (4): 355-381. [PubMed]
  75. Kreek MJ, LaForge KS, Butelman E. Pharmacotherapy o mea ua fai ma vaisu. Nat Rev Drug Discov. 2002; 1 (9): 710-726. [PubMed]
  76. Churchill L, Klitenick MA, Kalivas PW. O le faʻaaogaina o le Dopamine e toe faʻatulagaina ai faʻataʻitaʻiga mai i le nucleus accumbens ma le pallidum lautele lea e faʻatautaia ai le gaioiga o le gaosiga o le afi. J Neurosci. 1998; 18 (19): 8074-8085. [PubMed]
  77. Sorge RE, Clarke PB. Faʻasalaga faʻaaogaina e le tagata le nicotine e tuʻuina atu i totonu o se tala ulaula-faʻapitoa talafeagai: aʻafiaga o taʻaloga o le dopamine. J Pharmacol Exp Ther. 2009; 2009: 2009. [PubMed]
  78. Le Foll B, Gallo A, Le Strat Y, Lu L, Gorwood P. Genetics of receptors dopamine ma le tagofia o fualaau faasaina: o se iloiloga atoa. Behav Pharmacol. 2009; 20 (1): 1-17. [PubMed]
  79. Rothman RB, Gendron T, Hitzig P. Mafaufau e faapea o le mesolimbic dopamine (DA) o loo i ai se matafaioi autu i le faasalalauina o aafiaga faamalosia o fualaau faasaina o le faatautala faapea foi ma aafiaga lelei o amioga e gaosia. J Subst Abus Treat. 1994; 11 (3): 273-275. [PubMed]
  80. Brami-Cherrier K, Roze E, Girault JA, Betuing S, Caboche J. Role o le auala ERK / MSK1 i le chromatin toe faaleleia ma tali atu le faiʻai i fualaau faasaina. J Neurochem. 2009; 108 (6): 1323-1335. [PubMed]
  81. Zhang D, Zhang H, Jin GZ, Zhang K, Zhen X. O le toʻatasi o le morphine na maua ai se faaumiumi aafiaga i gaoioiga dopamine neuron. Mol Pain. 2008; 4: 57. [PMC free article] [PubMed]
  82. Berridge KC, Kringelbach ML. Le afaina o le fiafia: taui i tagata ma meaola. Psychopharmacology. 2008; 199 (3): 457-480. [PMC free article] [PubMed]
  83. Berridge KC. Le finauga i luga o le matafaioi a dopamine i le taui: o le mataupu mo le soifua maloloina. Psychopharmacology. 2007; 191 (3): 391-431. [PubMed]
  84. Rocha BA, Odom LA, Barron BA, Ator R, Wild SA, Forster MJ. Faʻaauau le tali atu i cocaine ile C57BL / 6J ma le DBA / 2J souris. Psychopharmacology. 1998; 138 (1): 82-88. [PubMed]
  85. McNamara RK, Levant B, Taylor B, Ahlbrand R, Liu Y, Sullivan JR, Stanford K, Richtand NM. C57BL / 6J mice o loʻo faʻaalia ai le faʻaitiitiga o le dopamine D3 faʻasalalauga-faʻapipiʻiina le faʻatinoina o le locomotor-inhibitory e faatatau ile moa DBA / 2J. Neuroscience. 2006; 143 (1): 141-153. [PMC free article] [PubMed]
  86. Belej T, Manji D, Sioutis S, Barros HM, Nobrega JN. Suiga i le serotonin ma norepinephrine nofoaga e maua ai siama pe a maeʻa le cocaine masani: muamua i le meli pe a maeʻa. Brain Res. 1996; 736 (1-2): 287-296. [PubMed]
  87. Johnson BA. Matafaioi o le serotonergic system in the neurobiology of alcoholicism: o aʻafiaga mo togafitiga. CNS Drugs. 2004; 18 (15): 1105-1118. [PubMed]
  88. Johnson BA. Faʻafouina togafitiga o neuropharmacological mo le ava malosi: faʻasaienisi faavae ma suʻesuʻega o suʻesuʻega. Biochem Pharmacol. 2008; 75 (1): 34-56. [PMC free article] [PubMed]
  89. Feil J, Sheppard D, Fitzgerald PB, Yucel M, Lubman DI, Bradshaw JL. Togafitiga, faʻamalosia o fualaau oona, ma le matafaioi o auala muamua i le faʻatonutonuina o le pulea o le faʻasa. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2010; 35 (2): 248-275. [PubMed]
  90. Kelley AE. Tulaga faʻapitoa o le faʻaaogaina o vaega tetele i totonu o amioga faʻalagona. Ann NY Acad Sci. 1999; 877: 71-90. [PubMed]
  91. Aragona BJ, Cleaveland NA, Stuber GD, Aso JJ, Carelli RM, Wightman RM. Faʻaleleia le faʻaleleia o le dopamine i totonu o le tumutumu accumbens shell e le cocaine e mafua mai i le faʻateleina o le faʻalauiloaina o mea faʻapitoa o le faʻasaoina o le dopamine. J Neurosci. 2008; 28 (35): 8821-8831. [PMC free article] [PubMed]
  92. Ikemoto S, Qin M, Liu ZH. Ole vaeluaina o le D-amphetamine e faʻamalosia ai le faʻamalosia o le malosi o le D-amphetamine i le va o le telefoni ma le itu i fafo: o le vaevaega o le tumutumu o le accumbens, shell, ma le tubupcle olfactory e aoga? J Neurosci. 2005; 25 (20): 5061-5065. [PMC free article] [PubMed]
  93. Reynolds SM, Berridge KC. O le lelei ma le le lelei o le faaosofia i totonu o le tumutumu accumbens shell: fuamalie fuamalie mo le GABA-e pei o le 'ai, tofo fiafia "fiafia" / "le fiafia," tuu ai le fiafia / aloese, ma le fefe. J Neurosci. 2002; 22 (16): 7308-7320. [PubMed]
  94. Wheeler RA, Aragona BJ, Fuhrmann KA, Jones JL, Aso JJ, Cacciapaglia F, Wightman RM, Carelli RM. Cocaine siaki auala e teteʻe ai i le faʻavae-faʻalagolago i le faʻaaogaina o taui ma lagona. Biol Psychiatry. 2011; 69 (11): 1067-1074. [PMC free article] [PubMed]
  95. Land BB, Bruchas MR, Lemos JC, Xu M, Talitonuga EJ, Chavkin C. O le vaega dysphoric o le atuatuvale ua faanumeraina i le faatoaagaina mai o le dynorphin kappa-opioid system. J Neurosci. 2008; 28 (2): 407-414. [PMC free article] [PubMed]
  96. Hjelmstad GO, Fields HL. Kappa opioid activation activation i totonu o le tumutumu o le tumutumu o loʻo faʻasaina ai le glutamate ma le GABA faʻasaʻolotoina e auala atu i auala eseese. J Neurophysiol. 2003; 89 (5): 2389-2395. [PubMed]
  97. Frankel PS, Alburges ME, Bush L, Hanson GR, Kish SJ. O le tele o faʻataʻitaʻiga o le pallidum dynorphin ua faʻaalia i luga o tagata e masani ona maua i le cocaine. Neuropharmacology. 2008; 55 (1): 41-46. [PMC free article] [PubMed]
  98. Machado S, Paes F, Velasques B, Teixeira S, Piedade R, Ribeiro P, Nardi AE, Arias-Carrion O. E i ai se togafiti togafitiga lelei e mafai ona faʻaaogaina e togafitia ai faʻafitauli o le atuatuvale? Neuropharmacology. 2012; 62 (1): 125-134. [PubMed]
  99. Fergusson DM, Horwood LJ, Lynskey MT, Madden PA. Amataga vave i le cannabis valoia mulimuli ane le faalagolago. Arch Gen Psychiatry. 2003; 60 (10): 1033-1039. [PubMed]
  100. Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, Logan J, Gatley SJ, Gifford A, Hitzemann R, Ding YS, Pappas N. O le talitonuga o le faʻamalosia o tali i psychostimulants i tagata e ala i le faiʻai o dopamine D2 maualuga. Am J Leoleo. 1999; 156 (9): 1440-1443. [PubMed]
  101. Leyton M, Boileau I, Benkelfat C, Diksic M, Baker G, Faʻateleina A. Amphetamine-faʻateleina le faateleina o le extracellular dopamine, fualaau oona, ma le sailiili fou: o suʻesuʻega a le PET / [11C] i tagata soifua maloloina. Neuropsychopharmacology. 2002; 27 (6): 1027-1035. [PubMed]
  102. Yacubian J, Buchel C. O le faʻavae faʻavae o eseesega o tagata taitoatasi i le faʻaaogaina o taui ma le fesoʻotaʻiga i amioga faʻafefete ma amioga faʻafesootai. Neuroscience. 2009; 164 (1): 55-71. [PubMed]
  103. Peyron C, Tighe DK, van den Pol AN, de Lecea L, Heller HC, Sutcliffe JG, Kilduff TS. Neurons o loʻo aofia ai le hypocretin (orexin) poloketi i le tele o faʻaoga o masini. J Neurosci. 1998; 18 (23): 9996-10015. [PubMed]
  104. Thannickal TC, Moore RY, Nienhuis R, Ramanathan L, Gulyani S, Aldrich M, Cornford M, Siegel JM. Faʻaitiitia le aofai o hypocretin neu i totonu o le tamaʻi tagata. Neuron. 2000; 27 (3): 469-474. [PubMed]
  105. Sakura T. O le eletise uʻamea o le orexin (hypocretin): tausia o le moe ma le ala mai. Nat Rev. 2007; 8 (3): 171-181. [PubMed]
  106. Aso Y, Iunaite Y, Yamashita H, Yamaguchi H, Matsukura S, Kangawa K, Sakurai T, Yanagisawa M, Nakazato M. Orexins, peptide hypothalamic orexigenic, fegalegaleai ma le autonomic, neuroendocrine ma faiga e le totogia. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 1999; 96 (2): 748-753. [PMC free article] [PubMed]
  107. van den pol AN. Hypothalamic hypocretin (orexin): gaogao malosi o le ogatotonu. J Neurosci. 1999; 19 (8): 3171-3182. [PubMed]
  108. O Nakamura T, Uramura K, Nambu T, Yada T, Goto K, Yanagisawa M, Sakura T. Orexin-hypertension ma le faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻasaʻoina e le dopaminergic system. Brain Res. 2000; 873 (1): 181-187. [PubMed]
  109. Harris GC, Wimmer M, Aston-Jones G. O se matafaioi mo le vavalalata o le vavalo o le uumi i tua o le sailia o taui. Natura. 2005; 437 (7058): 556-559. [PubMed]
  110. Boutrel B, Kenny PJ, Specio SE, Martin-Fardon R, Markou A, Koob GF, de Lecea L. Matafaioi mo le pepelo i totonu o le aufaasālalau o le faʻalavelave-faʻafouina le toe faʻaleleia o amioga o le cocaine. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 2005; 102 (52): 19168-19173. [PMC free article] [PubMed]
  111. Igoa M, Nagumo Y, Hashimoto S, Narita M, Khotib J, Miyatake S, Sakura T, Yanagisawa M, Nakamachi T, Shioda S, Suzuki T. Faʻatonuina le aafia o faiga ole orexinerics i le faʻagasologaina o le auala mesolimbic dopamine ma amioga e aʻafia ai e le morphine. J Neurosci. 2006; 26 (2): 398-405. [PubMed]
  112. Narita M, Nagumo Y, Miyatake M, Ikegami D, Kurahashi K, Suzuki T. Faʻaaogaina o protein kinase C i le maualuga o le maualuga o le dopamine extracellular ma lona faʻamanuiaina. Eur J Neurosci. 2007; 25 (5): 1537-1545. [PubMed]
  113. Borgland SL, Taha SA, Sarti F, Field HL, Bonci A. Orexin A i totonu o le VTA e taua tele mo le faʻaaogaina o le synaptic plasticity ma le faʻaalia o le amio i le koko. Neuron. 2006; 49 (4): 589-601. [PubMed]
  114. de Lecea L, Jones BE, Boutrel B, Borgland SL, Nishino S, Bubser M, DiLeone R. Vaitaimi ma le fiafia: isi matafaioi o peptide hypothalamic. J Neurosci. 2006; 26 (41): 10372-10375. [PubMed]
  115. Georgescu D, Zachariou V, Barrot M, Mieda M, Willie JT, Eisch AJ, Yanagisawa M, Nestler EJ, DiLeone RJ. Faʻaaogāina o le peptide orexin hypothalamic lateral hypothalamic i le morphine faʻatuatuaga ma le faʻasolosolo. J Neurosci. 2003; 23 (8): 3106-3111. [PubMed]
  116. Guilleminault C, Carskadon M, Vaevaega WC. I le togafitiga o le vave o le gaioiga o mata. Arch Neurol. 1974; 30 (1): 90-93. [PubMed]
  117. Faʻasalaga o le Cason AM, Smith RJ, Tahsili-Fahadan P, Moorman DE, Sartor GC, Aston-Jones G. Matafaioi o orexin / hypocretin i le sailia o taui ma mea ua fai ma vaisu: aafiaga mo le gaʻo. Physiol Behav. 2010; 100 (5): 419-428. [PMC free article] [PubMed]
  118. Smith RJ, Tahsili-Fahadan P, Aston-Jones G. Orexin / hypocretin e tatau mo le sailia o le koko o siaki. Neuropharmacology. 2010; 58 (1): 179-184. [PMC free article] [PubMed]
  119. Smith RJ, Vaʻai le RE, Aston-Jones G. Orexin / hypocretin o loʻo faʻaalia i le orexin 1 le nusipepa e faʻatautaia ai le faʻailoaina o le suʻeina o le koko. Eur J Neurosci. 2009; 30 (3): 493-503. [PMC free article] [PubMed]
  120. Richards JK, Simms JA, Steinsland P, Taha SA, Borgland SL, Bonci A, Bartlett SE. O le faʻamaina o aʻaxin-1 / hypocretin-1 e faʻalavelaveina ai le toe faʻafouina o le ethanol ma le sailiga i le Long-Evans. Psychopharmacology. 2008; 199 (1): 109-117. [PMC free article] [PubMed]
  121. Honigberg SM, Lee RH. Snf1 kinase e fesoʻotaʻi ma auala e faʻaleleia ai meaʻai i Saccharomyces cerevisiae. Mol Cell Biol. 1998; 18 (8): 4548-4555. [PMC free article] [PubMed]
  122. Harris GC, Aston-Jones G. Arousal ma le taui: o se dichotomy i galuega elekene. Trends Neurosci. 2006; 29 (10): 571-577. [PubMed]
  123. Estabrooke IV, McCarthy MT, Ko E, Chou TC, Chemelli RM, Yanagisawa M, Saper CB, Scammell TE. O faʻamatalaga i le orexin neurons e fesuisuiai ma le tulaga o amio. J Neurosci. 2001; 21 (5): 1656-1662. [PubMed]
  124. Fadel J, Bubser M, Deutch AY. Faʻasalaga ese o le neuro mai le antipsychotic fualaau e fesootaʻi ma le mamafa. J Neurosci. 2002; 22 (15): 6742-6746. [PubMed]
  125. Xie X, Wisor JP, Hara J, TL Tele, LeWinter R, Khroyan TV, Yamanaka A, Diano S, Horvath TL, Sakura T, Lui L, Kilduff TS. O le pepelo ma le uila ma le nociceptin / pani matua FQ faʻatasi le faʻatonutonuina o le faʻavavega i se ata o le gutu o le analgesia e faʻavaivai. J Clin Invest. 2008; 118 (7): 2471-2481. [PMC free article] [PubMed]
  126. Matini-Fardon R, Zorrilla EP, Ciccocioppo R, Weiss F. Matafaioi o innate ma fualaau faasaina o le faiʻai o le faiʻai ma le faanatinati i le tagofia o mea ua fai ma vaisu: Taulai atu i le corticotropin-releasing factor, nociceptin / orphanin FQ, ma le orexin / hypocretin. Brain Res. 2010; 1314: 145-161. [PMC free article] [PubMed]
  127. Lester DB, Rogers TD, CD Blaha. Acetylcholine-dopamine interactions i le pathophiosiology ma togafitiga o maʻi CNS. CNS Neurosci Ther. 2010; 16 (3): 137-162. [PubMed]
  128. Lin JS, Dauvilliers Y, Arnulf I, Bastuji H, Anaclet C, Parmentier R, Kocher L, Olegisawa M, Lehert P, Ligneau X, Perrin D, Robert P, Roux M, Lecomte JM, Schwartz JC. O se tagata e le talitonu i le histamine H (3) le faʻaleleia faʻaleleia le faʻanoanoa i le talakalame: suʻesuʻega i orexin - / - mice ma gasegase. Neurobiol Dis. 2008; 30 (1): 74-83. [PubMed]
  129. Haas HL, Sergeeva OA, Selbach O. Histamine i le tino popole. Physiol Rev. 2008; 88 (3): 1183-1241. [PubMed]
  130. Pillot C, Heron A, Cochois V, Tardivel-Lacombe J, Ligneau X, Schwartz JC, Arrang JM. O se ata tusi auiliili o le senituri o le histamine H (3) ma ona lipine i luga o le faiʻai o le rat. Neuroscience. 2002; 114 (1): 173-193. [PubMed]
  131. Ogawa S, Yanai K, Watanabe T, Wang ZM, Akaike H, Ito Y, Akaike N. Histamine tali a le tele o faleoloa o le neostriatal i histamine H1 ma le H2 kiotu tuitui. Brain Res Bull. 2009; 78 (4-5): 189-194. [PubMed]
  132. Brabant C, Alleva L, Quertemont E, Tirelli E. Faʻaaogāina o le mafaufau i le mafaufau o le mafaufau i mea ua fai ma vaisu ma amioga e fai ma vaisu: o se iloiloga maeʻaeʻa ma le faamamafa i le mafai gasegase mafai ona faʻaaogaina faʻasologa o measina i totonu o le faʻalagolago i fualaau faasaina. Prog Neurobiol. 2010; 92 (3): 421-441. [PubMed]
  133. Lall S, Tung LY, Ohlsson C, Jansson JO, Dickson SL. Toto o le tuputupu ae (GH) -o le faʻaosoosoina o le faʻaleagaina e le GH secretagues. Biochem Biophys Res Commun. 2001; 280 (1): 132-138. [PubMed]
  134. Holst B, Schwartz TW. O le gaioioiga o le talisela o le kenera e avea o se faʻailoga faʻapipiʻi i le faʻatonuga o meaʻai. Trends Pharmacol Sci. 2004; 25 (3): 113-117. [PubMed]
  135. Manua CY, Momany FA, ​​Reynolds GA, Hong A. I le gaoioiga in vitro ma le in vivo o se hexapeptide synthetic fou lea e gaoioi i le pituitary e faʻamaonia faapitoa le homone tuputupu aʻe. Endocrinology. 1984; 114 (5): 1537-1545. [PubMed]
  136. Abizaid A, Liu ZW, Andrews ZB, Shanabrough M, Borok E, Elsworth JD, Roth RH, Sleeman MW, Picciotto MR, Tschop MH, Gao XB, Horvath TL. Ghrelin teuteuina le gaoioiga ma le synaptic input entity o midbrain dopamine neurons ao faalauiloaina le fia ai. J Clin Invest. 2006; 116 (12): 3229-3239. [PMC free article] [PubMed]
  137. Dickson SL, Hrabovszky E, Hansson C, Jerlhag E, Alvarez-Crespo M, Skibicka KP, Molnar CS, Liposits Z, Engel JA, Egecioglu E. Blockade o le totonugalemu o le nicotine acetylcholine receptor signing attenuate agro-induced food intake in rodents. Neuroscience. 2010; 171 (4): 1180-1186. [PubMed]
  138. Jiang H, Betancourt L, Smith RG. Ghrelin e faʻapupulaina ai le dopamine e ala i le tautalaga faasolitulafono e aofia ai le faʻavaeina o le senetonu o le senitonugo receptor / dopamine subtype 1 heterodimers. Mol Endocrinol. 2006; 20 (8): 1772-1785. [PubMed]
  139. Jerlhag E, Landgren S, Egecioglu E, Dickson SL, Engel JA. O le faʻaaogaina o le locoota e faʻamalosi ai ma le faʻaputuina o le dopamine e faʻamalosi i mumumu faʻaipoipo. Alu. 2011; 45 (4): 341-347. [PubMed]
  140. Jerlhag E, Egecioglu E, Landgren S, Salome N, Heilig M, Moechars D, Datta R, Perrissoud D, Dickson SL, Engel JA. Manaoga o le faʻamaonia tutotonu mo le taui o le ava. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 2009; 106 (27): 11318-11323. [PMC free article] [PubMed]
  141. Jerlhag E, Egecioglu E, Dickson SL, Engel JA. O le taligata a le Ghrelin e faʻaaogaina ai le cocaine-ma le amphetamine, e faʻaosofia ai le locomotor, faʻaolaina dopamine accumbal, ma faʻasolosolo mea e fiafia i ai. Psychopharmacology. 2010; 211 (4): 415-422. [PMC free article] [PubMed]
  142. Egecioglu E, Jerlhag E, Salome N, Skibicka KP, Haage D, Bohlooly YM, Andersson D, Bjursell M, Perrissoud D, Engel JA, Dickson SL. Ghrelin faʻalautele le faʻaaogaina o taumafa faʻamalieina i meaʻai. Addict Biol. 2010; 15 (3): 304-311. [PMC free article] [PubMed]
  143. Tatemoto K, Rokaeus A, Jornvall H, McDonald TJ, Mutt V. Galanin - o se tala o le biologically active peptide mai le porcine usus. FEBS Lett. 1983; 164 (1): 124–128. [PubMed]
  144. Xu XJ, Hokfelt T, Wiesenfeld-Hallin Z. Galanin ma faʻamaʻi tigaina o le vaʻaia: o fea tatou te tutu i 2008? Cell Mol Life Sci. 2008; 65 (12): 1813-1819. [PubMed]
  145. Kolakowski LF Jr, O'Neill GP, Howard AD, Broussard SR, Sullivan KA, Feighner SD, Sawzdargo M, Nguyen T, Kargman S, Shiao LL, Hreniuk DL, Tan CP, Evans J, Abramovitz M, Chatea malalakaf A, Coulombe N , Ng G, Johnson MP, Tharian A, Khoshbouei H, George SR, Smith RG, O'Dowd BF. Molecular characterization ma faʻaaliga o cloned human galanin receptor GALR2 ma GALR3. J Neurochem. 1998; 71 (6): 2239-2251. [PubMed]
  146. Lang R, Gundlach AL, Kofler B. Le aiga peptide o le galanin: o le pharmacology o le receptor, o mea e ola ai le ola, ma aafiaga i le soifua maloloina ma faʻamaʻi. Pharmacol Ther. 2007; 115 (2): 177-207. [PubMed]
  147. Hawes JJ, Narasimhaiah R, Picciotto MR. Galanin ma le galanin-like peptide modulate fuamoa mai fafo e ala i le protein kinase C-faʻamalosia le faʻamalosia o le kinasele extracellular. Eur J Neurosci. 2006; 23 (11): 2937-2946. [PubMed]
  148. Tsuda K, Tsuda S, Nishio I, Emeyama Y, Goldstein M. Effects o le galanin i le faamatuu atu o dopamine i totonu o le fatugalemu o le tino o mea e masani ai ma le tuusaunoa o rata feʻaveaʻi. Am J Hypertens. 1998; 11 (12): 1475-1479. [PubMed]
  149. Ericson E, Ahlenius S. Fautuaga faʻapitoa mo aʻafiaga o le galanin luga o le mesolimbic dopaminergic neurotransmission. Brain Res. 1999; 822 (1-2): 200-209. [PubMed]
  150. Weiss JM, Boss-Williams KA, Moore JP, Demetrikopoulos MK, Ritchie JC, West CH. Faʻataʻitaʻiga le manatu o le vaʻaia o le siamaina o le tino e maua mai ai le suiga o le faʻafitauli e ala ile galanin. Neuropeptides. 2005; 39 (3): 281-287. [PubMed]
  151. Holmes A, Kinney JW, Wrenn CC, Li Q, Yang RJ, Ma L, Vishwanath J, Saavedra MC, Innerfield CE, Jacoby AS, Susulu J, Iismaa TP, Crawley JN. Galan GAL-R1 talitutusa nunu mutun muti e faʻaalia le amio faʻafefeteina e patino i le maualuga televave. Neuropsychopharmacology. 2003; 28 (6): 1031-1044. [PubMed]
  152. Zachariou V, Parikh K, Picciotto MR. Faʻasolosolo ile galanin poloka le mea e sili ona fiafia iai i le kiore. Brain Res. 1999; 831 (1-2): 33-42. [PubMed]
  153. Hawes JJ, Brunzell DH, Narasimhaiah R, Langel U, Wynick D, Picciotto MR. Galana puipuia mai faʻasologa o amioga ma neurochimi o le taui opiate. Neuropsychopharmacology. 2008; 33 (8): 1864-1873. [PMC free article] [PubMed]
  154. Faʻasalaga K, Filliol D, Ghate A, Darcq E, Matifas A, Muller J, Lardenois A, Thibault C, Dembele D, Le Merrer J, Becker JA, Poch O, Kieffer BL. O le faʻamalosia o le faʻataʻitaʻiga o Mu-opioid e faʻaaogaina ai le palakalasi i totonu o le amygdala lautele. Eur J Neurosci. 2008; 27 (11): 2973-2984. [PubMed]
  155. Zachariou V, Thome J, Parikh K, Picciotto MR. Ole siakiina o nofoaga o loʻo fusifusia ai le galanin ma le GalR1 mRNA i luga o le mouse locus coeruleus pe a maeʻa togafitiga masani o le morphine ma faʻafefe ese ai le morphine. Neuropsychopharmacology. 2000; 23 (2): 127-137. [PubMed]
  156. Levran O, Londono D, O'Hara K, Nielsen TA, Peles E, Rotrosen J, Casadonte P, Linzy S, Randesi M, Ott J, Adelson M, Kreek MJ. Faʻasologa o le gasegase i le heroin o mea ua fai ma vaisu: o se suʻega a le aufaʻatasi e suʻesuʻe. Genes Brain Behav. 2008; 7 (7): 720-729. [PMC free article] [PubMed]
  157. Narasimhaiah R, Kamens HM, Picciotto MR. Aafiaga o le galanin i luga o le mea e fiafia i ai le cocaine ma faʻataʻitaʻiina ma le ERK e faʻamaonia i mumua. Psychopharmacology. 2009; 204 (1): 95-102. [PMC free article] [PubMed]
  158. Kuteeva E, Hokfelt T, Ogren SO. Faʻavasegaga faʻaleagaga o le maile talavou matutua o loʻo i luga o le galanin i lalo o le faalauiloa PDGF-B. Faʻatonu le Papoti. 2005; 125 (1-3): 67-78. [PubMed]
  159. Schneider ER, Rada P, Darby RD, Leibowitz SF, Hoebel BG. Peptides Orexigenic ma le ava malosi: aʻafiaga eseese o orexin, galanin, ma mumrelin. Alcohol Clin Exp Res. 2007; 31 (11): 1858-1865. [PubMed]
  160. Picciotto MR, Brabant C, Einstein EB, Kamens HM, Neugebauer NM. Aafiaga o le galanin i luga o masini monoaminergic ma le HPA axis: Auala e ono mafai ai ona aʻafia ai aʻafiaga o le galanin i luga o vaisu ma amioga e aʻafia. Brain Res. 2010; 1314: 206-218. [PMC free article] [PubMed]