Neuronal Circuit Circuits in Addiction (2013)

Curr Opin Neurobiol. Tusiga a le tusitala; avanoa ile PMC Aukuso 1, 2014.

PMCID: PMC3717294

NIHMSID: NIHMS449224

O le lomiga mulimuli a le tagata faʻasalalau lomiga o lenei tusiga o loʻo avanoa i Curr Opin Neurobiol

Vaai i isi tala i le PMC faʻailoa le lomiga lolomi.

Alu i le:

lē faʻatino

E ala atu i galu faasolosolo o fualaau faʻaosoina neurochemical faʻaosofia, fai ma vaisu e faʻapipiʻiina ai le neuronal circuits o le faiʻai e faʻasalalau taui, faʻaosofia, i amioga le mautonu ma se faʻalavelave matuia o le pulea e le tagata o ia lava ma le faʻamalosia o fualaau faasaina. O tekinolosi faʻataʻitaʻiga o faiʻai ua faʻatagaina ai le neuroscientists e faʻataʻatia le laufanua neural o vaisu i totonu o le faiʻai o le tagata ma malamalama pe faʻafefea ona suia e vailaʻau.

Faiga o ta'amilosaga

E tele a'oa'oga ua tu'uina i luma e fa'amatala ai le fa'alavelave o vaisu. Mo se faʻataʻitaʻiga, le faʻaogaina o le impulsivity [1] (o le le mafai ona taofiofia le soona ave taavale), le lava o taui [2] (o se tali faʻafefe dopaminergic i taui masani), aʻoaʻoga faʻaletonu [3] (o le tuputupu aʻe o le faʻamalosia o faʻamatalaga faʻaalia o se vailaʻau faʻatasi ma le faʻaaogaina masani), o le tulaʻi mai o faiga faʻafeagai [4] (le malosi o tulaga faaosofia le lelei o loʻo faʻavaeina le faʻamavaeina), le faia o filifiliga sese [5[6] (fa'aletonu o mausa fa'aosofia-tali), ua avea uma lava ma fa'amoemoega o su'esu'ega malosi ma aoga. O le mea moni e faapea o le faaletonu i nei ma le tele o isi modules aoga [5] e foliga mai e saofagā, tuusaʻo pe le tuusaʻo, i le le mafai e se tagata ua fai ma vaisu ona taofiofia se amio leaga e ui lava i ona taunuuga leaga. O faʻamaoniga o loʻo taʻu mai ai o amioga mataʻutia e faʻaalia ai le vaisu phenotype (faʻamalosi fualaau faʻasaina, faʻaleagaina le pulea e le tagata o ia lava ma le faʻaogaina o amioga) e fai ma sui o fegalegaleaiga le paleni i le va o fesoʻotaʻiga lavelave (lea e fausia ai ni taʻaloga galue) o loʻo aʻafia i amioga faʻatonu sini. (Ata 1).

O se faila i fafo o loʻo uuina se ata, faʻataʻitaʻiga, ma isi igoa. Object object is nihms449224f1.jpg

O se seti paleni faʻaeteete o faʻaoga fesoʻotaʻi fesoʻotaʻi faʻavavevave le faagasologa o le tele o faʻailoga tauva, e aofia ai le taui, faʻamoemoega, faʻamaonia, faʻaosofia, aʻoaʻoga taua, taua faʻalagona, faʻalavelave, feteʻenaʻiga, ma le gaioiga o le mafaufau e faʻavaeina ai le faia o filifiliga ma mulimuli ane ai lo tatou gafatia e faʻamalosi fua. loto. O le tele o mea fa'apitoa (fa'aoso), o lo'o fa'agaoioia i le tele o faiga fa'alatalata (mediators), e mafai ona fa'alavelaveina le paleni i totonu o le faiga o ta'amilosaga o lo'o nafa ma le fa'atulagaina o amioga fa'atonu sini.

Ole tele o fa'alavelave i fafo (fa'ata'ita'iga, vaila'au, mea'ai, taaloga faitupe, feusua'iga, ta'aloga vitiō, mea'ai e maualuga le kalori, fa'alavelave) e mafai ona fa'ato'a le paleni (i tagata vaivai) ma fa'aoso ai amioga fa'afaisu. I le taimi lava lea e tasi neural nodes patino ma latou fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻi, pe a faʻaletonu (lua i le kenera poʻo le atinaʻeina o faaletonu poʻo mai vailaʻau poʻo isi faʻaaliga o le siʻosiʻomaga) e mafai ona faʻalavelaveina le fegalegaleaiga i le va o le faiʻai e faʻateleina ai le faʻafitauli mo faʻafitauli o le mafaufau, e aofia ai vaisu. O auala mole e mafua ai le le lelei o fesoʻotaʻiga i le va o fesoʻotaʻiga neuronal e aofia ai suiga i le NMDA ma le AMPA e faʻafeiloaʻi le glutamate signaling [7], lea o le a le talanoaina iinei ae ua toe iloiloina i se isi mea [8 •]. Ole neural nodes, relays ma fesoʻotaʻiga faʻasologa o loʻo aoteleina i vaega o loʻo mulimuli mai o loʻo faʻaalia ai lo tatou malamalama i le taimi nei (ma le tuputupu aʻe) o le matagaluega o loʻo aʻafia ai vaisu.

Le Mesostriatocortical System

O le mafai ona fausia ni mausa ua avea ma malosiaga mamana ma lelei i le evolusione. O amioga fa'amalosi, pei o vaisu, e mafai ona taofiofia pe a o'o i le neural circuitry lea e fa'ata'ita'i ai mausa fetuutuunai [9] ua le maua le paleni e ala i le aafia i fualaau faasaina po o isi mea lelei (mea'ai, feusuaiga, taaloga faitupe) po'o fa'amalosi le lelei (fa'amamafa) i tagata vaivai [10]. O le malosi o nisi o amioga masani e mauaa loloto, pe a uma ona fai soo, e fesoasoani e faʻamatalaina uma le faigata o le taofiofia (ie, faʻamalosi [11-13]) ma le faigofie latou te toe foʻi i tua pe a uma ona faʻaumatia (ie, toe foʻi [14]). O le masaniga e foliga mai e vave faʻaalia i totonu o le mesostriatocortical circuits e "toe faʻailoga" le taunuuga o amioga o gaioiga fai soo [14,15] i se faagasologa na fetaui lelei e taʻua o le "chunking" o faʻasologa o gaioiga [16 ••]. O ata faʻataʻitaʻiga - i le anatomical ma le matagaluega - o auala autu frontocorticostriatal e fesoasoani i le faʻaogaina o taui o loʻo tuʻuina atu (Ata 2A ma le B). Fuafuaga faʻaosoina fualaau faʻasaina i soʻo se mea i luga o lenei taʻavale faʻasolosolo, i le va o le va o le ventral tegmental area (VTA) ma le pito lata ane o le nigra (SN), ventral ma dorsal striatum, thalamus, amygdala, hippocampus, subthalamic nucleus ma le pito i luma o le cortex (PFC) e mafai ona faʻaosoina pe faʻafaigofie le faʻagasologa o mea ua fai ma vaisu e ala i le faʻalavelaveina o aʻoaʻoga faʻavae taui e ala i le faʻaogaina o le faʻalavelave faʻaitulagi neuronal excitability [17,18]. I le tulaga mole mole, o ia fetuunaiga o le ata o suiga palasitika lea e sili ona afaina ai le auala e faʻapipiʻiina ai le DA ma le glutamate neurotransmission, e mafai ai ona faʻamalosia pe faʻavaivaia synapses ona o se taunuuga o fesoʻotaiga i totonu. [19].

 O se faila i fafo o loʻo uuina se ata, faʻataʻitaʻiga, ma isi igoa. Object object is nihms449224f2.jpg  

Fronto-striatal circuit o mausa faaosofia-tali. A. Faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o le mesocorticolimbic dopamine system i totonu o le faiʻai o le tagata, faʻamaonia ai le tele o nofoaga autu e gaosia ai: Ventral Tegmental Area (VTA) ma Substantia Nigra (SN), Nucleus Accumbens (NAc) i le ventral striatum, Thalamus ma Subthalamic Nuclei, ma Prefrontal cortex, ma isi. Suia ma le faatagaga [15]. B. E fa o le pito i luma o le cortical circuits e foliga mai o loʻo faia ni matafaioi tetele i le faʻatinoina o galuega ma le taofiofia. DL: pito i tua; DM: dorsomedial; VA: ventroanterior; VM: ventromedial; r: sa'o; IFG: gyrus pito i luma; preSMA: nofoaga muamua afi somatic; STN: pito i lalo-thalamic nucleus. Suia ma le faatagaga [28].

O le DA system o se faʻaoga tutotonu i le masini e faʻaalia ai le saliency, o le mea lea o lana matafaioi faʻatulagaina i taui ma taui faʻamoemoe (faʻamoemoe, faʻatulagaina aʻoaʻoga, faʻamalosi (taʻavale), lagona faʻalagona ma galuega faʻapitoa. O le VTA/SN ma le taunu'u i le striatum e iai sona sao taua i le a'oa'oina mai mea na tutupu i le taimi ua tuana'i ma le fa'atulagaina o tali fa'atatau. Nucleus Accumbens (NAc) o le ventral striatum, ae faʻapea foʻi i le pito i tua, amygdala, hippocampus ma PFC [20] (Ata 2). E ui ina e le'i malamalama atoatoa, ae ua tele le alualu i luma i le suesueina o faiga faavae.

O se faʻataʻitaʻiga lelei, i le tulaga mole mole, o le matauina lea o vasega autu e lua o le medium spiny neurons (MSN) i totonu o le striatum e matua ese lava i tulaga o latou faʻataʻitaʻiga o faʻamatalaga DA: MSNs i le striatonigral (saʻo) ala faʻaalia D1 tali. (D1R), lea e faʻamalosia ai le faʻaleleia o le dendritic excitability ma le glutamatergic signaling, ae o le MSNs i le striatopallidal (le tuusao) auala e faʻaalia D2 type receptors (D2R), lea e foliga mai e faʻatalanoaina le faʻafeagai [21 •]. O nei eseesega e aʻafia ai mamanu o le neurotransmission e aʻafia ai amioga faʻatautaia taui i luga o le faʻavae pe na maua moni pe leai se taui faʻamoemoeina (Ata 3). Mo taui o fualaau faasaina, o suʻesuʻega ua faʻaalia ai o le le paleni i le va o le D1R (faʻalagolago i vailaʻau faʻalagolago) ma le D2R (faʻaitiitia faʻalagolago i fualaau faasaina) faʻamaonia e faʻafaigofie ai le taumafaina o fualaau faasaina [22,23]. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻaaogaina o tagata tetee e poloka faʻapitoa a le auala (D1; SCH23390) poʻo le le tuusaʻo (D2; Sulpiride) auala i le dorsomedial striatum e iai aʻafiaga faʻafeagai i luga o se galuega e fuaina ai le faʻasaina o amioga, ma le taimi muamua e faʻaitiitia ai le Taimi Faʻailoga Faʻailoga ae maua. e itiiti se aafiaga i le tali a le Go, ma o le mea mulimuli e fa'atuputeleina uma taimi Taofi Fa'ailo ma Taimi Fa'ata'ita'i Fa'amasinoga [24]. O nei faʻaiʻuga e taʻu mai ai o le eseesega o faʻamatalaga o talitali a le DA i totonu o le dorsomedial striatum e mafai ai ona faʻasaʻoina le amio faʻatatau i le faʻamalosia o amioga. O le mea e malie ai, o le D1R e maualalo le vavalalata mo le DA ma o le mea lea latou te galulue ai pe a faʻaalia i le tele o le DA e faʻateleina e pei ona tupu i le taimi o le onā ae o le D2R e maualuga le vavalalata ma o lea e faʻaosofia ai e le gata i le faʻateleina o le DA ae faʻapea foʻi i laʻititi laʻititi laʻititi e faʻaalia e tonic DA maualuga. O le mea lea, o aʻafiaga o vailaʻau e foliga mai e puupuu le umi o le gaioiga i le D1R mediated signaling nai lo le D2R signaling, lea na faʻamaonia talu ai nei mo aʻafiaga o cocaine i le MSN striatal [23]. O le faʻamalosia o le D1R e manaʻomia mo le faʻatulagaina e aofia ai ma mea e mafua mai i vailaʻau [25]. O aʻafiaga o le faʻaalia faifaipea o vailaʻau i faʻataʻitaʻiga manu e aʻafia ai le faʻaalia o le D1R faʻailoga ae o faʻamaumauga faʻapitoa ma suʻesuʻega faʻapitoa e faʻaititia i le D2R faʻailoga [26,27]. E mafua ai le mea e foliga mai o se le paleni i le va o le D1R mediated striatocortical auala faʻamalosi ma le D2R faʻalavelave faʻasalalau ala le tuusao. O le lona tolu, e taʻua o le hyperdirect pathway, ua faʻamatalaina foi (faʻaalia foi i Ata 2B), lea o faʻataʻitaʻiga faʻamalosi i le va o le pito i lalo o le pito i luma (IFG) ma le subthalamic nuclei (mai le afi e fesoʻotaʻi atu i totonu o le globus pallidus) e mafua ai le faʻalavelave faʻafuaseʻi i se saoasaoa vave e faʻatatau i auala tuusaʻo pe le tuusao, ma ua aʻafia i le le mafai ona taofiofia se amio pe a uma ona amataina [28].

 
O se faila i fafo o loʻo uuina se ata, faʻataʻitaʻiga, ma isi igoa. Object object is nihms449224f3.jpg   

Faʻaaliga faʻataʻitaʻiga o le puleaina o le dopaminergic o faʻamalosi lelei ma le le lelei i le pito i tua. A. A oʻo mai se gaioiga i se tulaga e sili atu nai lo le vaʻaia, e faʻapupulaina e neurons DA se paʻu o tui, lea e ono faʻagaoioia D1Rs i luga o neu auala tuusaʻo ma faafaigofie ai le gaioiga vave ma suiga palasitika corticostriatal e sili atu ai le filifilia o lena gaioiga i le lumanai. B. I se faʻatusatusaga, pe a sili atu le leaga o se gaioiga nai lo le faʻamoemoeina, o le DA neurons e faʻalavelaveina le faʻaitiitia o le DA, lea e ono faʻalavelaveina ai le D2Rs auala le faʻaogaina neu, taofiofia gaioiga vave ma le faʻamalosia o synapses corticostriatal, e oʻo atu ai i le taofiofia o lena gaioiga i totonu. le lumanai. Toe lolomiina ma le faatagaga [101].

O se malamalama sili atu i malosiaga o meaola ma le siosiomaga o loʻo faʻapipiʻiina ai le mesostriatocortical circuits ua noatia e faʻaliliu atu i faʻalavelave sili atu ona lelei. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻamaʻi o tina ua faʻaalia e aʻafia ai le faʻamaʻiina o le dendritic i le NAc ma i totonu o fausaga muamua o le fetus atiaʻe.29 •]. E fa'apea fo'i i tamaiti o lo'o tausia a'e i fale o tamaiti matuaoti, o lo'o fa'aalia le fa'aletonu o feso'ota'iga i luma [30 ••]. Ona o le tulaga tutotonu o le NAc i le matagaluega e faʻaliliuina mea faʻaosofia mai le limbic system i amioga e faʻatatau i sini, ma lona fesoʻotaʻiga ma le PFC, lea e manaʻomia mo le pulea e le tagata o ia lava, o nei suʻesuʻega e mafai ona fesoasoani e faʻamatalaina le fegalegaleaiga i le va o le vave leaga. mea tutupu, ala o le atina'eina o fai'ai, ma le soifua maloloina o le mafaufau [31-33].

I se tulaga talitutusa, o lo tatou malamalama sili atu i le mesostriatocortical circuits ua amata foi ona faʻamalamalamaina le neurobiological processed lea e faʻavaeina ai le fesoʻotaʻiga i le va o le matua o le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma le lamatiaga o vaisu.34]. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le suiga mai le malosi tele o le SN e avea ma puna o le fesoʻotaʻiga a le DA i vaega pito i lalo ma le cortical i le laʻititi / talavou i se tuʻufaʻatasiga a le SN ma le VTA i le talavou matua [35 •] e mafai ona fa'amanino ai lenei vaitau suiga i le fa'atuputeleina o le a'afia i le fa'aaogaina o vaila'au ma isi fa'afitauli o le mafaufau, e matauina i le amataga o le olaga. O le mauaina o lenei aafiaga matua e ta'u mai ai ni fesili taua su'esu'e fou. Mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai e lenei fesoʻotaʻiga faʻafesoʻotaʻi ona faʻaogaina le aʻafiaga o le corticotropin e faʻasaʻo ai mea e fusifusia ai porotini (CRF-BP), o se mea faʻapitoa e mafai ona faʻamalosia ai tali glutamatergic [36] ua a'afia i le toe fa'afo'isia o le su'ega cocaine [37], ma o loʻo faʻaalia i le VTA ae le o le SN [38]?

Limbic Hubs

O le autu o le mesostriatocortical circuitry o loʻo faʻamatalaina i luga e fegalegaleai ma isi fausaga i totonu o le limbic system e aʻafia ai amioga faʻatatau i taui e ala i le tuʻuina atu o faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma, faatasi ai ma isi, valence faʻalagona, manatuaga teuina, gaioiga faʻafeusuaiga ma endocrine, pule faʻapitoa, interoception, ma le malosi homeostasis. I lalo ifo, matou te faʻamaonia ai suʻesuʻega autu lata mai e uiga i le aʻafia o nisi o nei pona i faʻafitauli o le faʻaaogaina o vailaʻau (SUDs).

Amygdala

O le amygdala o lo'o fa'ailogaina le fa'aletonu ma fa'aolaina lagona ma le fefe i le faiga o filifiliga. E foliga mai foi e galulue faʻatasi ma le ventral striatum e piki ai faʻamalosi e le naʻo lagona. alofa ae maualuga talafeagai i se taui e faalagolago i galuega [39]. O le amygdala lautele (nucleus tutotonu o le amygdala, moega o le stria terminalis, ma le atigi NAc), e ala i le faʻalauteleina o faʻailoga e ala i le corticotropin-releasing factor (CRF) ma CRF-related peptides, e aʻafia foi i tali faʻalavelave ma saofagā (ae. tagai foi i le tulaga mo le habenula, i lalo) i se lautele lautele faiga tetee taui [40 ••]. O le amygdala o se faʻatonuga malosi o amioga faʻafefe, aemaise lava i le taimi umi o le faʻatupuina o le faʻamaʻiina o fualaau faʻasaina.41]. O le amygdala basolateral (BLA) e maua le dopaminergic innervations mai le VTA ma faʻaalia D1 ma D2 faʻafeiloaʻi, lea e ese ai le aʻafiaga o le faʻaogaina o le NAc ma le PFC galuega e le BLA. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le pulega a le intra-BLA o le D1R antagonist e faʻamalosia ai le faʻamaʻiina o le DA i le NAc ao faʻapipiʻiina i le medial PFC (mPFC) ae o le D2R antagonist e leai sona aafiaga i nei itulagi [42]. E tatau ona faʻaopopoina o D3 ituaiga faʻafeiloaʻi i totonu o le amygdala tutotonu e iai foi se sao i le faʻatupuina o le manaʻo o cocaine [43 ••]. E le o se mea e ofo ai, o loʻo i ai ni faʻamaoniga e fautua mai ai o le loloto o le faiʻai faʻaosofia o le amygdala e mafai ona fesoasoani i le togafitiga o faʻafitauli eseese o le mafaufau, e aofia ai vaisu [44 •].

Inisiua

O le suiga mai le fetuutuuna'i, sini aga'i i le fa'afoliga, amio fa'amalosi e foliga mai e a'afia fo'i i le a'oa'oina o meafaigāluega e fa'atatau i mea fa'aoga fa'afesoota'i ma fafo. O le insula e faia se sao taua tele e ala i le lagona ma le tuʻufaʻatasia o faʻamatalaga e uiga i le tulaga o le physiological i totonu (i le tulaga o le gaioiga faifai pea) ma tuʻuina atu i le pito i luma o le cingulate cortex (ACC), ventral striatum (VS), ma le ventral medial PFC (vmPFC) e amata ai amioga fetuutuunai [45]. O le ogatasi ma lana matafaioi i le faʻafesoʻotaʻiina o suiga i totonu ma le mafaufau ma le faʻaogaina o gaioiga, o suʻesuʻega neuroimaging ua faʻaalia ai o le ogatotonu o le insula e taua tele i le tuʻinanau mo meaʻai, cocaine ma sikaleti.46-48] ma pe fa'afefea ona taulimaina e se tagata fa'ailoga o le fa'amavaeina o vaila'au. O le mea lea, o le faaletonu o le insular e fesoʻotaʻi ma le tuʻinanau o vailaʻau i vaisu [49], o se manatu e lagolagoina e le faigofie tusitusia lea na mafai ai e tagata ulaula na mafatia i le faaleagaina o le iniseti ona tuu [50 ••], faʻapea foʻi ma le tele o suʻesuʻega ata o tagata ua fai ma vaisu [51,52]. O feso'ota'iga mata'ina i le va o le ava malosi ma le fa'aogaina o le insular [53], ma le va o le heroin ma le cocaine fa'aaoga ma le fa'a'efu'efu mea insular deficits e fa'atatau i fa'atonuga [54], e mafai foʻi ona faʻamatalaina le le atoatoa i le faʻalauiloaina o le tagata lava ia i le taimi o le inupia ma le le mafai ona iloa le tulaga faʻaleagaina o mea ua fai ma vaisu e le tagata ua fai ma vaisu, lea na masani ona taʻua i le faafitia [55]. [55]. O le mea moni, o le tele o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai le eseesega o le faʻagaoioia o le insula i le taimi o le manaʻo [56], lea na fautuaina e avea o se biomarker e vaʻai ai le toe foʻi mai [57].

Talamus, subthalamic nucleus (STN), epithalamus

O le fa'aaogaina masani o fualaau fa'asaina e iu ina afaina ai le feso'ota'iga o nofoaga taua [58]. Mo se faʻataʻitaʻiga, o tagata faʻatauvaʻa cocaine, faʻatusatusa i faʻatonuga, o loʻo i ai le fesoʻotaʻiga maualalo i le va o le ogatotonu (nofoaga o le SN ma le VTA) ma le thalamus, cerebellum, ma le rostral ACC, lea e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le faʻagaoioia i le thalamus ma le cerebellum ma le faʻaleleia o le faʻaogaina i le rostral ACC [59]. O le fa'atinoga o nei nofoaga, ma le tele o latou fa'amoemoega, e mafai ona fa'alavelaveina e le gata i taimi masani ae fa'apea fo'i i le tu'ina o le fa'aalia i fualaau fa'asaina: mo se fa'ata'ita'iga, o le 'ava malosi e mafai ona mafua ai le suiga o le suau'u, mai le kulukose i le acetate, i le talamus, cerebellum ma occipital cortex ma o lenei ki e faafaigofieina i le faʻaalia o le ava malosi [60 •]. I le isi itu, o se suʻesuʻega talu ai nei e uiga i le 15 tagata suʻesuʻe cocaine-suʻesuʻe ma vaisu na maua ai na o le 6 masina o le faʻasaʻo e mafai ona laveaʻiina le tele o le faʻaitiitia o le gaioiga o le neural i le ogatotonu (e aofia ai le VTA / SN) ma le thalamus (e aofia ai le mediodorsal nucleus), lea. fa'aitiitia amioga su'esu'e cocaine e pei ona fa'ata'ita'iina i se galuega filifili upu fa'asaina [61 ••].

O le STN o loʻo i ai se sao taua i le tuʻufaʻatasia o faʻamatalaga limbic ma fesoʻotaʻiga e sauniuni ai mo lona tuʻuina atu i vaega o le cortical ma subcortical [62]. E fa'atonutonuina gaioiga fa'aa'ai ma e a'afia i le faia o fa'ai'uga aemaise lava pe a faia filifiliga faigata [63,64]. E tele suʻesuʻega ua aʻafia ai le STN i vaisu. O se tasi lipoti, mo se faʻataʻitaʻiga, na maua ai o le felafolafoaʻi malosi i le va o le faʻamalosi ma le gaioiga o le mafaufau e faʻaleleia ai taunuuga o le faʻaaogaina o vailaʻau ma fesoasoani i le maufetuunaʻi o talavou e faʻalagolago tele i le STN faʻatinoga [65]. O le STN e faʻaosofia ai le faiʻai loloto, lea e faʻaaogaina i togafitiga o le maʻi o Parkinson [66] ma e ono aoga ile OCD ogaoga [67] ua faʻataʻitaʻiina i suʻesuʻega faʻapitoa e faʻaitiitia ai tali faʻapitoa i cocaine-cues [68].

O le faʻailoga a le DA mai le VTA ma le SN e taua tele mo le aʻoaʻoina o amioga mai le taui ae o le faʻasaina o le VTA DA faʻailoga e le habenula pito e mafai ai ona aʻoaʻoina le aloese mai amioga pe a le maua se taui faʻamoemoeina.69] po'o le taimi e tu'uina atu ai se fa'aosofiaga fa'afefe po'o ni fa'amatalaga le lelei [70]. O le mea lea, o le habenula pito i tua faʻatasi ai ma le amygdala / faʻalavelave faʻalavelave e mafai ona avea ma se vaega o se faʻataʻitaʻiga anti-taui i le faiʻai e faʻaosofia ai amioga le lelei. E ogatusa lea ma taunuʻuga o se suʻesuʻega faʻapitoa lea o le faʻagaoioia o le habenula pito i tua na mafua ai le toe faʻafoʻi atu i le cocaine ma le heroin le pulea e le tagata lava ia.71,72]. O mafaufauga i le taimi nei o loʻo faʻapea o le faʻaaogaina faifaipea o vailaʻau faʻasaina e taʻitaʻia ai le hyperactivity habenular, lea e faʻaosofia ai se lagona le lelei i le taimi o le toesea o fualaau faasaina [73].

Cerebellum

O suʻesuʻega faʻasolosolo e aʻafia ai foi le cerebellum, ma le cerebellar vermis aemaise lava, i vaisu. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le cerebellum, faʻatasi ai ma le occipital cortex ma thalamus o se tasi o vaega o le faiʻai e oʻo i le faʻagaioiga sili ona maualuga i le tali atu i le methylphenidate intravenous.74 ••] ma, pei o le thalamus, o le aʻafiaga i le vermis na matua faʻateleina (~ 50%) i soʻo se taimi e faʻamoemoeina ai le methylphenidate e tagata faʻatau koko, e faʻaalia ai lona auai i le faʻamoemoeina o le faʻamalosia o fualaau faasaina [74 ••]. O le mea moni, o isi suʻesuʻega ua maua ai o faʻamatalaga cocaine e mafai ona faʻaosoina le faʻagaoioia o le cerebellar vermis i tagata faʻaoga cocaine [75], ma o lena faagaioiina o le vermis na fesootaʻi ma le aloese mai le tagofia o le ava malosi [76]. O se sao o le cerebellum i le faiga o mea ua fai ma vaisu o loʻo fautua mai foi e ala i suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga e faʻaalia ai i faiga faʻapitoa e faʻavae i lalo o le faʻatinoina o amioga faʻataʻitaʻiina sini ma lo latou faʻalavelave pe a manatu e le lelei.75 •].

O le dopamine i totonu o le cerebellum e maualalo ma e leʻi masani ona manatu o se vaega o le matagaluega faʻatulagaina e DA [77]. Ae ui i lea, o le primate cerebellar vermis (lobules II-III ma VIII-IX) o loʻo faʻaalia ai le taua tele o le axonal dopamine transporter immunoreactivity, lea, faatasi ai ma le i ai o faʻataʻitaʻiga VTA i le cerebellum e taʻu mai ai o le faʻaogaina o le midbrain i le cerebellum circuit e foliga mai [78]. O le taua o fesoʻotaʻiga VTA-cerebellar vermis i le faʻaaogaina o taui e lagolagoina foi e le tagata tutoatasi mai le fMRI e faʻatatau i le faʻaogaina o gaioiga neural i le VTA ma le cerebellar vermis aʻo matamata i foliga o le isi itupa [79] ma le malosi o feso'ota'iga i le va o le VTA ma le SV ma le cerebellar vermis (Tomasi ma Volkow, i le lomitusi).

Frontocortical Substrates

Ole tele o suʻesuʻega muamua o vaisu na taulaʻi ile vaega ole faiʻai limbic ona o la latou matafaioi i le taui o fualaau faasaina [80]. Ae ui i lea, o le faʻamalosia o le DA faʻamalosi, e le faʻamatalaina le vaisu talu ai e tupu i manu faʻatauvaʻa ma lona tele e faʻaititia i vaisu [81 •]. I se faʻatusatusaga, o suʻesuʻega faʻapitoa ma falemaʻi o loʻo faʻaalia ai neuroadaptations i le PFC lea e faʻapitoa ona faʻaaogaina e le vailaʻau poʻo fualaau faʻasaina i mea ua fai ma vaisu ae le o tagata e le o ni mea ua fai ma vaisu ma o lea e ono faia ai se sao taua i le phenotype o mea ua fai ma vaisu (mo iloiloga, vaʻai [82]).

I totonu o tagata ua fai ma vaisu i fualaau faasaina, o le faʻaitiitia o le D2R striatal, lea e aʻafia ai i nisi o uiga faʻamalosi ma faʻamalosi amio [phenotypes]83], e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o gaioiga a vaega PFC, e aofia ai le orbitofrontal cortex (OFC), ACC, ma le dorsolateral prefrontal cortex (DLPFC) [84-86]. Ua faʻaalia foi suʻesuʻega, faʻaitiitia le gaioiga o le paʻu i luma i le taimi o le onana mo le tele o vailaʻau o le faʻaleagaina [87] o loʻo tumau pea pe a uma le faʻaaogaina o fualaau faasaina i tagata faʻaleagaina masani [88]. O le mea moni, o le faʻalavelaveina o le tele o faʻagasologa o le frontocortical ua lipotia mai i tagata faʻaaogaina fualaau faasaina (Laulau I) (vaai [13] mo se iloiloga). E masani lava, o le tulimataʻiina o faʻafitauli i luma i vaisu o se keli paia o togafitiga togafitiga e faʻaleleia ai le pulea e le tagata o ia lava [61] [89].

Laulau 1      

Fa'agasologa o lo'o feso'ota'i ma le pito i luma o lo'o fa'alavelaveina i vaisu

I totonu o itu pito i luma o loʻo aʻafia i vaisu o le OFC, ACC, DLPFC ma le pito i luma o le gyrus (IFG; Brodmann area 44) o loʻo tu i fafo ona o lo latou auai i le tuʻufaʻatasia o le salience, faʻatonuina / faʻalagona tulafono faatonutonu, faia o filifiliga ma amio faʻasaina i le faasologa (Ata 2B). Ua faʻailoa mai o latou tulafono le talafeagai e le D2R-mediated striatal DA faʻailoga i mataupu ua fai ma vaisu e mafai ona faʻavaeina le faʻaleleia atili o le faʻamalosia o fualaau faasaina ma le leiloa o le puleaina o fualaau faasaina [90 ••]. E le gata i lea, o faʻafitauli faʻapitoa e mafai foi ona faʻavaeina nisi o vaisu amioga, e pei o le faʻaogaina o le initaneti [91] ma le taumafaina malosi o mea'ai i nisi o ituaiga o mea'ai [83]. O le mea e malie ai, ma le toe fa'afofogaina o se autu faifaipea, ua maua fo'i e tagata su'esu'e fa'amaoniga o matafaioi eseese mo D1R ma le D2R i le PFC. Mo se faʻataʻitaʻiga, o suʻesuʻega faʻapitoa talu ai nei na faʻaalia ai o le poloka o vailaʻau o le mPFC D1R e faʻaitiitia; ae o le D2R e faʻateleina ai le faʻaogaina o filifiliga mataʻutia, e tuʻuina atu ai faʻamaoniga mo se matafaioi faʻapitoa ae faʻatasi a le mPFC DA faʻafeiloaʻi lea e ono faia se sao taua i le faʻatulagaina o le paleni lelei e manaʻomia mo le taofiofia, faʻatuai faʻaititia, ma le faʻamasinoga [92].

E le gata i lea, talu ai o faʻafitauli i le OFC ma le ACC e fesoʻotaʻi ma amioga faʻamalosi ma le faʻamalosi, o le faʻaogaina o le faʻaogaina e le DA o nei itulagi atonu e saofagā i le faʻamalosi ma le faʻamalosi fualaau faʻasaina o loʻo vaaia i vaisu [93]. E manino lava, o le maualalo o le leo DA e mafai ona avea ma se tulaga faʻaletonu muamua mo le faʻaaogaina o fualaau faasaina i le PFC, e ui lava o se tasi e ono faʻateleina i le faʻaititia atili o le D2R faʻatupuina e le faʻaaogaina o fualaau faasaina. O le mea moni, o se suʻesuʻega na faia i mataupu oe, e ui lava i se talaʻaga lelei o le aiga (maualuga le lamatiaga) o le ava malosi, e leʻo latou ava malosi, na faʻaalia ai le maualuga atu nai lo le masani masani D2R avanoa e fesoʻotaʻi ma masani metabolism i OFC, ACC, ma DLPFC [94 •]. O lo'o ta'u mai ai, i nei matā'upu e lamatia ai le 'ava malosi, o le galuega masani a le PFC na feso'ota'i atu i le fa'aleleia atili o le fa'ailoga D2R, lea e ono puipuia ai i latou mai le fa'aleagaina o le ava.

E fa'apea fo'i ona fa'ailoa mai o faiga fa'a taui e mafai ona maua ai le puipuiga i nisi o tagata o se aiga e lamatia, o se su'esu'ega talu ai nei o uso ma tuafāfine fe'ese'esea'i mo a latou vaisu i vaila'au fa'aosofia.95 ••] na faʻaalia ai le eseesega o le faiʻai i le morphology o la latou OFC, lea e sili atu ona laʻititi i le uso ua fai ma vaisu nai lo le pulea, ae i uso e le o fai ma vaisu e le ese le OFC mai le pule [96].

Togafitiga a'afiaga

Faʻateleina lo tatou malamalama i le neural system e aʻafia i le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina faʻapea foʻi ma le faʻaogaina o aʻafiaga o kenera faʻatasi ma le atinaʻe ma le siosiomaga o loʻo i ai i luga o nei faʻagasologa o le neuronal, o le a faʻaleleia atili ai lo tatou mafaia ona mamanuina fuafuaga sili atu ona lelei mo le puipuia ma le togafitia o le SUD.

Tusa lava pe o le a pe o le a foi le faʻafitauli o mea ua fai ma vaisu o loʻo faʻaalia i lenei iloiloga e taʻitaʻia pe mulimuli i le faʻaaogaina masani o fualaau faasaina, o le tuʻufaʻatasiga multidisciplinary faʻamaoniga e taʻu mai ai le i ai o le tele o neuronal circuits e faʻaleagaina i vaisu ma e mafai ona taulaʻi saʻo e ala i vailaʻau, faaletino. , po'o uiga o amioga e taumafai ai ma fa'aitiitia, taofi, pe toe fa'afo'i se fa'aletonu patino. Mo se faʻataʻitaʻiga, o suʻesuʻega a le MRI o loʻo faʻaalia e mafai e le methylphenidate tautala ona faʻasaʻo le gaioiga i vaega tetele e lua o le ACC (e pei o le caudal-dorsal ma le rostroventromedial) ma faʻaitiitia ai le le mautonu i tagata ua fai ma vaisu i cocaine i le taimi o se galuega faʻapitoa faʻalagona.97 •]. E faʻapea foʻi, o se malamalama sili atu i pona autu i totonu o taʻaloga ua faʻalavelaveina e le tagofia o mea ua fai ma vaisu e ofoina atu ni faʻamoemoega talafeagai mo le suʻesuʻeina o le taua o le transcranial magnetic stimulation (TMS) poʻo le loloto o le faʻaosofia o le faiʻai (DBS) i togafitiga-refractory maʻi o loʻo mafatia i vaisu [98 •]. Ma le mea mulimuli, o faʻamatalaga faʻavae faʻapitoa faʻapitoa faʻapitoa e sili atu ona aoga ma avanoa mo togafitiga o SUDs, o se faʻataʻitaʻiga e ono faʻavavevave faʻafetai i le atinaʻeina ma le faʻaogaina o auala fou e faʻaleleia e le numera, virtual, ma tekonolosi feaveaʻi [99], ma e ala i lo tatou faʻalauteleina o le malamalama o le faiʻai faʻaagafesootai, lea o le a mafai ai ona tatou faʻaogaina le malosi o aʻafiaga o agafesootai i le faʻaogaina o neuronal circuits ma amioga a tagata [100].

faatumutumuga

  • O vaisu ose ma'i o alaleo e fa'alavelaveina le paleni i totonu o feso'otaiga o ta'amilosaga.
  • O vaisu e a'afia ai le fa'asolosolo fa'aletonu e fa'aleagaina ai fa'avae o le loto pulea.
  • O ta'amilosaga o vaisu e felavasa'i ma ta'amilosaga o isi fa'alavelave fa'afuase'i (fa'ata'ita'iga, oona).
  • O le malamalama lelei i nei taamilosaga o le ki lea i le sili atu o le puipuia ma togafitiga.

Faamatalaga Faʻamatalaga

Le Faʻalauiloa a le Lomitusi: O le PDF lenei o se tusitusiga e leʻi faʻaaogaina lea na taliaina mo le lolomiina. I le avea ai ma se tautua mo o tatou tagata faʻatau, o loʻo tatou saunia lenei uluai kopi o tusitusiga. O le tusitusiga o le a faʻaaogaina le kopiina, faʻavasegaina, ma le toe iloiloga o le faʻamaoniga ao leʻi faʻasalalauina i lona tulaga mulimuli. Faamolemole ia matau i le faagasologa o le gaosiga e mafai ona maua ai mea sese e mafai ona aafia ai le anotusi, ma o tulafono uma e le faatagaina e faatatau i le tusi o talaaga.

mau faasino

1. Bechara A. Faia o le faia o faaiuga, puleaina o le manava ma le leiloa o le malosi e tetee ai fualaau faasaina: o se vaaiga le neurocognitive. Nat Neurosci. 2005; 8: 1458-1463. [PubMed]
2. Blum K, Gardner E, Oscar-Berman M, Gold M. "Fiafia" ma le "manaʻo" e fesoʻotaʻi ma Reward Deficiency Syndrome (RDS): faʻataʻitaʻiga o le eseesega o le tali atu i le faiʻai taui. Curr Pharm Des. 2012;18:113–118. [PMC free article] [PubMed]
3. Berridge KC. Le felafolafoaiga i luga o le matafaioi a le dopamine i le taui: o le mataupu mo le faʻamalosi faʻamalosi. Psychopharmacology (Berl) 2007;191:391-431. [PubMed]
4. Koob GF, Stinus L, Le Moal M, Fugalaau FE. Teteʻe aʻoaʻoga o le faʻaosofia: faʻamaoniga neurobiological mai suʻesuʻega o le faʻalagolago i le opiate. Neurosci Biobehav Rev. 1989;13:135–140. [PubMed]
5. Redish AD, Jensen S, Johnson A. O se faʻavae tuʻufaʻatasia mo vaisu: faʻafitauli i le faagasologa o filifiliga. Amioga Faiai Sci. 2008;31:415–437. talanoaga 437–487. [PMC free article] [PubMed]
6. Belin D, Jonkman S, Dickinson A, Robbins TW, Everitt BJ. Faʻagasologa o aʻoaʻoga tutusa ma fefaʻatauaʻiga i totonu o ganglia basal: talafeagai mo le malamalama i vaisu. Amio Fai'ai Res. 2009;199:89–102. [PubMed]
7. Kalivas PW, Volkow ND. O le faavae o le tagofia o mea ua fai ma vaisu: o se togafitiga o le faaosofia ma le filifiliga. Am J Psychiatry. 2005; 162: 1403-1413. [PubMed]
8. Moussawi K, Kalivas PW. Vaega II metabotropic glutamate receptors (mGlu2/3) i vaisu fualaau. Eur J Pharmacol. 2010; 639: 115-122. [PubMed] • Iloiloga fa'atomuaga lelei i le fa'atupuina o vaila'au i le fa'ailo o le glutamatergic i totonu o fausaga mesocorticolimbic ma faiga fa'alavelave e mafai ai e le mGlu2 / 3 ona fa'aogaina le fa'aogaina o taui ma le sailia o fualaau.
9. Sesack SR, Grace AA. Cortico-Basal Ganglia taui fesoʻotaʻiga: microcircuitry. Neuropsychopharmacology. 2010; 35: 27-47. [PMC free article] [PubMed]
10. Everitt BJ, Robbins TW. Neural faiga o le faʻamalosia mo vaisu fualaau: mai gaioiga i masaniga i le faʻamalosi. Nat Neurosci. 2005;8:1481–1489. [PubMed]
11. Choi JS, Shin YC, Jung WH, Jang JH, Kang DH, Choi CH, Choi SW, Lee JY, Hwang JY, Kwon JS. Suia Gaoioiga Fai'ai i le taimi o le fa'atalitali mo taui ile Pathological Gambling ma le Obsessive-Compulsive Disorder. PLoS Tasi. 2012;7:e45938. [PMC free article] [PubMed]
. Neuroimage. 12;2012:63–1800. [PubMed]
13. Goldstein RZ, Volkow ND. Le faʻaogaina o le cortex muamua i vaisu: suʻesuʻega o le neuroimaging ma aʻafiaga o falemaʻi. Nat Rev Neurosci. 2012;12:652–669. [PMC free article] [PubMed]
14. Barnes TD, Kubota Y, Hu D, Jin DZ, Graybiel AM. Gaoioiga o striatal neurons e atagia ai le fa'aliliuina malosi ma le toe fa'avasegaina o manatuaga fa'asologa. natura. 2005;437:1158–1161. [PubMed]
15. Graybiel AM. Mausa, tu ma aga, ma le fai'ai iloilo. Annu Rev Neurosci. 2008;31:359–387. [PubMed]
16. Graybiel AM. O le basal ganglia ma chunking of action repertoires. Neurobiol Aoao Mem. 1998; 70: 119-136. [PubMed] •• Iloiloga fa'apitoa e maua ai se fa'ata'ita'iga lelei o le auala e mafai ai e le basal ganglia ona toe fa'asolo amioga fa'asolosolo ina ia mafai ona fa'atinoina o ni iunite fa'atino.
17. Girault JA. Tu'ufa'atasia le neurotransmission i striatal medium spiny neurons. Adv Exp Med Biol. 2012;970:407–429. [PubMed]
18. Shiflett MW, Balleine BW. Su'ega mole mole o le pulea o gaioiga i le cortico-striatal circuits. Prog Neurobiol. 2011;95:1–13. [PMC free article] [PubMed]
19. Rodriguez Parkitna J, Engblom D. Fualaau faʻamaʻi ma le palasitika o synapses glutamatergic i neurons dopaminergic: o le a le mea ua tatou aʻoaʻoina mai faʻataʻitaʻiga o isumu? Luma Mol Neurosci. 2012;5:89. [PMC free article] [PubMed]
20. Morales M, Pickel VM. Faʻamatalaga i vaisu o vailaʻau na maua mai i manatu ultrastructural o le mesocorticolimbic system. Ann NY Acad Sci. 2012;1248:71–88. [PubMed]
21. Surmeier DJ, Ding J, Aso M, Wang Z, Shen W. D1 ma D2 dopamine-receptor modulation o striatal glutamatergic faailoilo i striatal medium spiny neurons. Trends Neurosci. 2007; 30: 228-235. [PubMed] • Malamalama pe fa'afefea ona fa'ataunu'uina e le fa'ailoga o le dopamine le tele o galuega tau amio ua fa'amaonia o se lu'itau tele. O lenei tusiga o loʻo faʻaalia ai le malosi o suʻesuʻega faʻasolosolo ma neurophysiological e faʻavasega ai eseesega faʻapitoa i le molecular ma le telefoni feaveaʻi o loʻo faʻavaeina le natura faʻapitoa o le synaptic plasticity i le striatum.
22. Berglind WJ, Case JM, Parker MP, Fuchs RA, Va'ai RE. O le Dopamine D1 poʻo le D2 faʻafefete tali i totonu o le amygdala basolateral e ese le suia o le mauaina o cocaine-cue associations e manaʻomia mo le toe faʻaleleia o le suʻega koko. Neuroscience. 2006;137:699–706. [PubMed]
23. Luo Z, Volkow ND, Heintz N, Pan Y, Du C. Acute cocaine faʻaosoina vave faʻagaoioia o le D1 receptor ma faʻagasolo le faʻaogaina o D2 receptor striatal neurons: i vivo optical microprobe [Ca2 +] i ata. J Neurosci. 2011;31:13180–13190. [PMC free article] [PubMed]
24. Aeto DM, Wong JC, Allan ME, Mati AC, Theobald DE, Robbins TW. O le faʻatusatusaina o matafaioi mo le dopamine D1 ma le D2 receptor subtypes i totonu o le dorsomedial striatum ae le o le nucleus accumbens core i le taimi o le faʻalavelaveina o amioga i le galuega taofi-faʻailoga i isumu. J Neurosci. 2011;31:7349–7356. [PMC free article] [PubMed]
25. Parker JG, Zweifel LS, Clark JJ, Evans SB, Phillips PE, Palmiter RD. Le leai o NMDA faʻafeiloaʻi i le dopamine neurons e faʻaitiitia ai le tuʻuina atu o le dopamine ae le faʻaogaina i le taimi o le Pavlovian conditioning. Proc Natl Acad Sci US A. 2010;107:13491–13496. [PMC free article] [PubMed]
26. Thompson D, Martini L, Whistler JL. Suia fua faatatau o D1 ma D2 dopamine tali i le kiore striatum e fesoʻotaʻi ma le faʻalogoina o amioga i cocaine. PLoS Tasi. 2010;5:e11038. [PMC free article] [PubMed]
27. Volkow ND, Fowler JS, Wolf AP, Schlyer D, Shiue CY, Alpert R, Dewey SL, Logan J, Bendriem B, Christman D, et al. O aʻafiaga o le faʻaleagaina o le koko i luga o le postsynaptic dopamine receptors. Am J Psychiatry. 1990;147:719–724. [PubMed]
28. Feil J, Sheppard D, Fitzgerald PB, Yucel M, Lubman DI, Bradshaw JL. O mea ua fai ma vaisu, su'esu'e fa'amalosi fa'amalosi, ma le sao o faiga fa'apitoa i luma o le fa'atonutonuina o le fa'atonuina. Neurosci Biobehav Rev. 2010;35:248–275. [PubMed]
29. Muhammad A, Carroll C, Kolb B. O le faʻamalosi i le taimi o le atinaʻe e suia ai le dendritic morphology i totonu o le nucleus accumbens ma le pito i luma. Neuroscience. 2012; 216: 103-109. [PubMed] • Ua iloa o le atuatuvale i le taimi o le atinaʻe e mafai ona i ai ni faʻalavelave faʻaleagaina i le soifua maloloina o le mafaufau mulimuli ane, ae itiiti se mea e iloa e uiga i auala e aʻafia ai. I le vaʻavaʻai i aʻafiaga o le faʻalavelave faʻafuaseʻi / atinaʻe i rodents, o lenei suʻesuʻega na faʻaalia ai suiga taua na faʻaosofia i le axon morphology (faʻataʻitaʻiga, lala dendritic, umi, vaʻavaʻa) i totonu o nodes autu i luga o le mesocorticostriatal axis.
30. Eluvathingal TJ, Chugani HT, Behen ME, Juhasz C, Muzik O, Maqbool M, Chugani DC, Makki M. Faʻalavelave faiʻai fesoʻotaʻiga i tamaiti pe a maeʻa le vave faʻaleagaina o le socioemotional: o se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga ata faʻasalalau. Pediatrics. 2006; 117: 2093-2100. [PubMed] •• Fa'aaogaina o se faiga fa'ata'ita'iga fai'ai e le fa'aoso, o lenei su'esu'ega na fa'aalia ai le fa'aititia o vaega fa'apitoa i le anisotropy ninii (se fa'ailoga o le soifua maloloina o mea pa'epa'e) i tamaiti o lo'o i ai se tala'aga o le vave fa'aleagaina socioemotional fa'afaigaluegaina mai fale tausi matua i Europa i Sasae. O le mea taua, o fa'aletonu o lo'o fesoasoani e fa'amatala ai le fa'aletonu o le mafaufau ma le fa'aletonu na matauina muamua i tamaiti nei.
31. Laplante DP, Brunet A, Schmitz N, Ciampi A, King S. Project Ice Storm: faʻalavelave faʻafuaseʻi o tina e aʻafia ai le mafaufau ma le gagana i tamaiti 5 1/2-tausaga. J Am Acad Child Adolesc Psychiatry. 2008;47:1063–1072. [PubMed]
32. Bennett DS, Bendersky M, Lewis M. O le mafaufau o tamaiti mai le 4 i le 9 tausaga le matutua e avea o se galuega o le faʻaalia o le cocaine prenatal, lamatiaga o le siosiomaga, ma le atamai tautala a tina. Dev Psychol. 2008;44:919–928. [PMC free article] [PubMed]
33. Rosenberg SD, Lu W, Mueser KT, Jankowski MK, Cournos F. Fa'amaopoopoina o mea leaga o le tamaitiiti i le va o tagata matutua o lo'o i ai fa'afitauli o le fusi o alaleo schizophrenia. Tautua Fa'afoma'i. 2007;58:245–253. [PubMed]
34. Stinson FS, Ruan WJ, Pickering R, Grant BF. Fa'afitauli o le fa'aogaina o le cannabis i Amerika: fa'asalalauga, fa'atasi ma fa'ama'i fa'atasi. Psychol Med. 2006;36:1447–1460. [PubMed]
35. Tomasi D, Volkow N. Fesoʻotaʻiga faʻapitoa o le tele nigra ma le ventral tegmental area: matua i le taimi o le talavou ma aʻafiaga o le ADHD. Cerebral Cortex. 2012 i le lomitusi. [PubMed] • O lenei su'esu'ega fa'ata o le matua o le fai'ai ua maua ai fa'amatalaga taua e mafai ona fesoasoani e fa'amatala ai le mafua'aga ua avea ai vaisu ma fa'ama'i tuputupu a'e. O suʻesuʻega na faʻaalia ai se faʻalavelave mataʻutia ma faʻatuputeleina i le taimi e suia ai le puna o le dopaminergic innervations i totonu o le cortical ma subcortical area, mai le faʻateleina o le faʻaogaina o le SN i le taimi o le tamaitiiti / talavou i le tuʻufaʻatasia o le SN / VTA i le taimi o talavou matua.
36. Ungless MA, Singh V, Crowder TL, Yaka R, Ron D, Bonci A. Corticotropin-releasing factor e manaʻomia ai le CRF fusifusia porotini e faʻamalosia ai le NMDA receptors e ala i le CRF receptor 2 i le dopamine neurons. Neuron. 2003;39:401–407. [PubMed]
37. Wise RA, Morales M. A ventral tegmental CRF-glutamate-dopamine fegalegaleaiga i vaisu. Fai'ai Re. 2010;1314:38–43. [PMC free article] [PubMed]
38. Wang HL, Morales M. Corticotropin-tuuina atu mea e fusifusia ai porotini i totonu o le ventral tegmental eria o loʻo faʻaalia i se vaega o neurons dopaminergic. J Comp Neurol. 2008;509:302–318. [PMC free article] [PubMed]
39. Ousdal OT, Reckless GE, Server A, Andreassen OA, Jensen J. Aafiaga o le talafeagai i le amygdala faʻagaoioia ma fesoʻotaʻiga ma le ventral striatum. Neuroimage. 2012;62:95–101. [PubMed]
40. Koob GF, Le Moal M. Plasticity o taui neurocircuitry ma le 'itu pogisa' o vaisu fualaau faasaina. Nat Neurosci. 2005; 8: 1442-1444. [PubMed] ••O vaisu e le gata o le faʻaaliga o le tuʻinanau euphoria. E pei ona fa'amanino lelei e lenei iloiloga, o le fa'aaogaina masani o fualaau fa'asaina e iu lava ina fa'auluina faiga e tetee atu ai i taui (fa'ata'ita'iga, amygdala, habenula) e saofagā tele i le ta'amilosaga o le mana'o le'i fa'ataunu'uina o lo'o a'afia ai amioga ua fai ma vaisu.
41. Pickens CL, Airavaara M, Theberge F, Fanous S, Hope BT, Shaham Y. Neurobiology o le incubation of drug craving. Trends Neurosci. 2011;34:411–420. [PMC free article] [PubMed]
42. Stevenson CW, Gratton A. Basolateral amygdala modulation o le nucleus accumbens dopamine tali i le atuatuvale: matafaioi o le medial prefrontal cortex. Eur J Neurosci. 2003;17:1287–1295. [PubMed]
43. Xi ZX, Li X, Li J, Peng XQ, Pese R, Gaal J, Gardner EL. O le poloka o le dopamine D (3) faʻafeiloaʻi i totonu o le nucleus accumbens ma le ogatotonu o le amygdala e faʻalavelaveina ai le faʻaogaina o le cocaine manaʻo i isumu. Vaisu Biol. tasi [PMC free article] [PubMed] ••Dopamine receptors type 2 ma 3 ua leva ona avea ma taulaʻiga o le tele o suʻesuʻega taulaʻi i le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma vaisu. Ae, e pei ona faʻaalia e lenei tusiga, o loʻo i ai le faʻalauteleina o le iloa o le Type 3 Dopamine receptors e iai foʻi ni matafaioi taua, i le mea aupito itiiti i le faʻaogaina o le faʻaogaina o vailaʻau. O le mea lea, ua tulaʻi mai le D3R o se faʻamoemoega manuia mo le atinaʻeina o vailaʻau fou o vaisu.
44. Langevin JP. O le amygdala e fai ma taulaʻiga mo taotoga amio. Surg Neurol Int. 2012;3:S40–S46. [PubMed] • O lenei iloiloga e ofoina atu ai se vaaiga fou o le gaioiga faʻapitoa mo le faʻaosofia o le faiʻai loloto o le amygdala (se fausaga mesiotemporal ua leva ona manatu o le nofoaga autu o le fefe ma le ita) i le togafitiga o faʻalavelave popole, vaisu, ma faʻafitauli o le mafaufau.
45. Paulus MP, Tapert SF, Schulteis G. O le matafaioi o le faʻaogaina ma le alliesthesia i vaisu. Pharmacol Biochem Behav. 2009;94:1–7. [PMC free article] [PubMed]
46. ​​Bonson KR, Grant SJ, Contoreggi CS, Links JM, Metcalfe J, Weyl HL, Kurian V, Ernst M, Lonetona ED. faiga neural ma fa'aoso-fa'aoso mana'o koko. Neuropsychopharmacology. 2002;26:376–386. [PubMed]
47. Pelchat ML, Johnson A, Chan R, Valdez J, Ragland JD. Ata o manaʻoga: faʻaosoina o meaʻai i le taimi o le fMRI. Neuroimage. 2004; 23: 1486-1493. [PubMed]
48. Wang Z, Faith M, Patterson F, Tang K, Kerrin K, Wileyto EP, Detre JA, Lerman C. Neural substrates of abstinence-induced sikareti manao i tagata ulaula masani. J Neurosci. 2007;27:14035–14040. [PMC free article] [PubMed]
49. Verdejo-Garcia A, Clark L, Dunn BD. Le matafaioi o le faʻalavelave i vaisu: O se iloiloga taua. Neurosci Biobehav Rev. 2012;36:1857–1869. [PubMed]
50. Naqvi NH, Rudrauf D, Damasio H, Bechara A. O le faʻaleagaina o le insula e faʻalavelave ai vaisu i le ulaula tapaa. Saienisi. 2007; 315: 531-534. [PubMed] ••O se su'esu'ega seminal na fa'aalia ai mo le taimi muamua e fa'aleagaina ai le insular cortex (i tagata mama'i stroke) e mafai ona fa'alavelave fa'afuase'i le mana'o e ulaula, e fa'ailoa mai ai le sao o fa'ailo a le tino i vaisu.
51. Kang OS, Chang DS, Jahng GH, Kim SY, Kim H, Kim JW, Chung SY, Yang SI, Park HJ, Lee H, et al. Eseesega taʻitoʻatasi i le faʻaalia o le ulaula tapaa i tagata ulaula: suʻesuʻega mata ma suʻesuʻega fMRI. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry. 2012;38:285–293. [PubMed]
52. Goudriaan AE, de Ruiter MB, van den Brink W, Oosterlaan J, Veltman DJ. Fa'asologa o le fa'agaoioia o le fai'ai e feso'ota'i ma fa'ailoga fa'aalia ma le mana'o i tagata ta'alo fa'afitauli fa'aletonu, tagata ulaula mamafa ma fa'atonuga maloloina: su'esu'ega fMRI. Vaisu Biol. 2010;15:491–503. [PMC free article] [PubMed]
53. Padula CB, Simmons AN, Matthews SC, Robinson SK, Tapert SF, Schuckit MA, Paulus MP. O le ava malosi e faʻaitiitia ai le faʻagaoioia i totonu o le insula pito i luma i le taimi o se galuega faʻalagona: o se suʻesuʻega pailate. Alcohol Alcohol. 2011;46:547–552. [PMC free article] [PubMed]
54. Gardini S, Venneri A. Faʻaitiitia mea efuefu i le insula pito i tua e avea o se faʻafitauli vaivai poʻo le diathesis i vaisu. Fai'ai Res Bull. 2012;87:205–211. [PubMed]
55. Goldstein RZ, Craig AD, Bechara A, Garavan H, Childress AR, Paulus MP, Volkow ND. O le neurocircuitry o le faʻaletonu o le malamalama i vaisu fualaau. Trends Cogn Sci. 2009;13:372–380. [PMC free article] [PubMed]
56. Naqvi NH, Bechara A. Le motu natia o vaisu: le insula. Trends Neurosci. 2009;32:56–67. [PMC free article] [PubMed]
57. Janes AC, Pizzagalli DA, Richardt S, de BFB, Chuzi S, Pachas G, Culhane MA, Holmes AJ, Fava M, Evins AE, et al. O le gaoioi a le fai'ai i fa'ailoga ulaula a'o le'i tu'ua le ulaula e va'ai ai le mafai ona fa'atumauina le fa'amama tapaa. Biol Psychiatry. 2010; 67: 722-729. [PubMed] ••O lenei su'esu'ega na fa'aalia ai o le lavelave o mamanu o le fa'agaoioia o fai'ai e tali atu i fa'ailo e feso'ota'i ai le ulaula e mafai ona fa'aoga ma le fa'atuatuaina e fa'ailoa ai tagata ulaula e toe fo'i a'o le'i tu'ua taumafaiga. O lenei suʻesuʻega e tele lona gafatia faʻaliliuina e mafai ai ona faʻaogaina togafitiga faʻapitoa ma faʻaleleia taunuuga o togafitiga faʻalagolago ile tapaa.
58. Tomasi D, Volkow ND. Feso'ota'iga i le va o feso'ota'iga feso'ota'iga ma feso'ota'iga fai'ai. Cereb Cortex. 2011;21:2003–2013. [PMC free article] [PubMed]
59. Tomasi D, Volkow ND, Wang R, Carrillo JH, Maloney T, Alia-Klein N, Woicik PA, Telang F, Goldstein RZ. Faʻalavelave faʻalavelave fesoʻotaʻiga ma le dopaminergic midbrain i tagata faʻatau mea koko. PLoS Tasi. 2010;5:e10815. [PMC free article] [PubMed]
60. Volkow ND, Kim S, Wang GJ, Alexoff D, Logan J, Muench L, Shea C, Telang F, Fowler JS, Wong C, et al. O le inu tele o le ava malosi e fa'aitiitia ai le metabolism o le kulukose ae fa'ateleina ai le acetate i le fai'ai o le tagata. Neuroimage. tasi [PMC free article] [PubMed] • E tusa ai ma lea su'esu'ega fa'ata'ita'iga, o le 'ava malosi e mafua ai ona fa'ate'a e le fai'ai le fa'aogaina o le suau'u mai le kulukose ae fa'amalieina le acetate. O le suiga eseese e matauina i vaega eseese o le faiʻai; aemaise ile cerebellum e maua ai se malamalamaaga fou taua e fesoʻotaʻi ma aʻafiaga leaga o le ava malosi.
61. Moeller SJ, Tomasi D, Woicik PA, Maloney T, Alia-Klein N, Honorio J, Telang F, Wang GJ, Wang R, Sinha R, et al. Faʻaleleia le tali atu i le ogatotonu i le 6-masina le tulitatao i vaisu cocaine, faʻatasi ma le faʻaititia o fualaau faʻasaina. Vaisu Biol. tasi [PMC free article] [PubMed] ••O se tasi o fesili su'esu'e pito sili ona taua i vaisu e fa'atatau i le tele o le gaioiga o le fai'ai e mafai ona toe fa'aleleia pe a fa'amama, ma le mea e tupu ai le toe fa'aleleia. E ala i le suʻeina o le toto o le okesene faʻalagolago (BOLD) tali i le dopaminergic fields i tagata ua fai ma vaisu cocaine 6 masina talu ona maeʻa togafitiga, o lenei suʻesuʻega na faʻamautuina ai o le fMRI (faʻatasi ma suʻega faʻataʻitaʻiga) e mafai ona maua ai biomarkers maʻaleʻale o taunuʻuga e fesoʻotaʻi ma vaisu.
62. Temel Y, Blokland A, Steinbusch HW, Visser-Vandewalle V. O le matafaioi galue a le subthalamic nucleus i le mafaufau ma le limbic circuits. Prog Neurobiol. 2005;76:393–413. [PubMed]
63. Zaghloul KA, Weidemann CT, Lega BC, Jaggi JL, Baltuch GH, Kahana MJ. O le gaioiga o le neuronal i le subthalamic nucleus o le tagata e faʻamaonia ai feeseeseaiga i le taimi o filifiliga gaioiga. J Neurosci. 2012;32:2453–2460. [PMC free article] [PubMed]
64. Uitimera D, White C. Fa'amaoniga o le a'afiaga o le nucleus subthalamic tagata i le faia o fa'ai'uga. J Neurosci. 2012;32:8753–8755. [PubMed]
65. Weiland BJ, Nigg JT, Welsh RC, Yau WY, Zubieta JK, Zucker RA, Heitzeg MM. Maufetuuna'i i Tupulaga i Tulaga Mata'utia mo le Fa'aleagaina o Vailaau: Fetuuna'iga Fetuuna'i e ala i le Subthalamic Nucleus ma le So'otaga i le Inuina ma le Fa'aaogaina o Fualaau Fa'asaina i le Amata o Tagata Matutua. Alcohol Clin Exp Res. 2012;36:1355–1364. [PMC free article] [PubMed]
66. van Wouwe NC, Ridderinkhof KR, van den Wildenberg WP, Band GP, Abisogun A, Elias WJ, Frysinger R, Wylie SA. O le fa'aosoina loloto ole fai'ai ole subthalamic nucleus e fa'aleleia ai le a'oa'oina o fa'ai'uga fa'atatau ile ma'i o Parkinson. Luma Hum Neurosci. 2011;5:30. [PMC free article] [PubMed]
67. Chabardes S, Polosan M, Krack P, Bastin J, Krainik A, David O, Bougerol T, Benabid AL. Fa'aosoina ole Fai'ai loloto mo le fa'alavelave fa'aletonu: Subthalamic Nucleus Target. Lalolagi Neurosurg. 2012 [PubMed]
68. Rouaud T, Lardeux S, Panayotis N, Paleressompoulle D, Cador M, Baunez C. Faʻaitiitia le manaʻo mo cocaine faʻatasi ai ma le subthalamic nucleus faʻaosofia le loloto o le faiʻai. Proc Natl Acad Sci US A. 2010; 107: 1196-1200. [PubMed] •Deep brain stimulation (DBS) e fai ma sui o se auala e mafai ona toe faʻaaogaina e faʻagata ai se fausaga faʻapitoa i totonu o le faiʻai. O lenei suʻesuʻega faʻapitoa na faʻaalia ai o le tulimataʻiina o le subthalamic nucleus ma le DBS e leʻi aʻafia ai faiga faʻapitoa mo meaʻai poʻo cocaine pe a maualalo le tau o amioga e maua ai le taui. Ae ui i lea, na faʻaitiitia e le STN DBS le naunau e galue (motivation) mo se faʻamaʻi koko e aunoa ma le aʻafiaina o le faʻaosofia o meaʻai.
69. Matsumoto M, Hikosaka O. Lateral habenula o se puna o faʻailoga leaga o taui i le dopamine neurons. natura. 2007;447:1111–1115. [PubMed]
70. Matsumoto M, Hikosaka O. Faʻataʻitaʻiga o le tau faaosofia le lelei i le habenula lateral primate. Nat Neurosci. 2009;12:77–84. [PMC free article] [PubMed]
71. Zhang F, Zhou W, Liu H, Zhu H, Tang S, Lai M, Yang G. Faateleina le f-Fos expression i totonu o le vaega pito i tua o le pito i fafo i le taimi o sailiga-heroin-sailiga i kio. Neurosci Lett. 2005; 386: 133-137. [PubMed]
72. Brown RM, Short JL, Lawrence AJ. Faʻailoaina o le faiʻai o loʻo aʻafia i le cocaine-primed toe faʻafouina o le mea e fiafia i ai: o se amio e le mafai ona faʻaalia. PLoS Tasi. 2011;5:e15889. [PMC free article] [PubMed]
73. Baldwin PR, Alanis R, Salas R. O Le Matafaioi a le Habenula i Vaisu Nikotina. J Vaisu Res Ther. 2011:S1. [PMC free article] [PubMed]
74. Volkow ND, Wang GJ, Ma Y, Fowler JS, Zhu W, Maynard L, Telang F, Vaska P, Ding YS, Wong C, et al. O le faʻamoemoe e faʻaleleia ai le metabolic o le faiʻai faʻaitulagi ma le faʻamalosia o aʻafiaga o faʻamalosi i tagata faʻatau koko. J Neurosci. 2003; 23: 11461-11468. [PubMed] ••O se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o le faiʻai e maua ai se faʻataʻitaʻiga manino o le malosi o le faʻamoemoe, e ala i le faʻamalamalamaina o mamanu eseese o le gaioiga o le faiʻai - ma lipoti a le tagata lava ia o le maualuga ma le fiafia i fualaau faasaina-, faʻaosofia i soʻo se taimi e sau ai se mea faʻamalosi (methylphenidate). fa'amoemoeina (fa'atatau i le taimi na leai ai).
75. Anderson CM, Maas LC, Frederick B, Bendor JT, Spencer TJ, Livni E, Lukas SE, Fischman AJ, Madras BK, Renshaw PF, et al. Cerebellar vermis aʻafia i amioga e fesoʻotaʻi ma cocaine. Neuropsychopharmacology. 2006; 31: 1318-1326. [PubMed] • O le cerebellum e le masani ona manatu o se vaega taua o le faʻasologa o taui, ae o loʻo faʻateleina faʻamaoniga e manaʻomia le toe asia o lenei manatu.
76. Janu L, Rackova S, Horacek J. Regional cerebellar metabolism (18FDG PET) o loʻo valoia le taunuʻuga o le falemaʻi o le togafitiga mo taimi puʻupuʻu o le ava malosi. Neuro Endocrinol Lett. 2012;33 [PubMed]
77. Kalivas PW, McFarland K. Brain circuitry ma le toe faʻaleleia o amioga suʻesuʻe cocaine. Psychopharmacology (Berl) 2003;168:44-56. [PubMed]
78. Ikai Y, Takada M, Mizuno N. O neu e tasi i totonu o le ventral tegmental eria o loʻo faʻapipiʻi uma i le cerebral ma cerebellar cortical eria e ala i axon collaterals. Neuroscience. 1994;61:925–934. [PubMed]
79. Zeki S, Romaya J. O le tali atu o le faiʻai i le matamata i foliga o paaga faafeagai ma itupa tutusa. PLoS Tasi. 2010;5:e15802. [PMC free article] [PubMed]
80. Di Chiara G. O vaisu o fualaau faasaina e pei o le dopamine-faalagolago i le aʻoaʻoga faʻapitoa. Eur J Pharmacol. 1999;375:13–30. [PubMed]
81. Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, Logan J, Gatley SJ, Hitzemann R, Chen AD, Dewey SL, Pappas N. Faʻaitiitia le tali atu o le dopaminergic striatal i mataupu faʻalagolago i cocaine. natura. 1997; 386: 830-833. [PubMed] • Faʻaaogaina o le PET e faʻatusatusa ai tali a tagata faʻamaʻi koko ma faʻatonuga masani i le methylphenidate intravenous, o lenei suʻesuʻega na faʻaalia ai ua faʻaititia e le au fai maʻi le tuʻuina atu o le dopamine i le striatum ma le faʻaitiitia o le "maualuga" e fesoʻotaʻi ma pulega. O nei suʻesuʻega e luʻitauina ai le manatu o vaisu e aofia ai le faʻaleleia atili o le tali atu o le dopamine i cocaine ma / poʻo se faʻaleleia atili o le euphoria.
82. Goldstein RZ, Volkow ND. O vailaau faʻasaina ma lona aʻaʻo mai le neurobiology faavae: faʻasolosolo faʻamaoniga mo le aʻafiaga o le paʻu o luma. Am J Psychiatry. 2002; 159: 1642-1652. [PMC free article] [PubMed]
83. Volkow ND, Wang GJ, Tomasi D, Baler RD. Obesity ma vaisu: neurobiological overlaps. Obes Rev. 2012 [PubMed]
84. Volkow ND, Fowler JS, Wang GJ, Hitzemann R, Logan J, Schlyer DJ, Dewey SL, Wolf AP. O le faʻaitiitia o le dopamine D2 o le mauaina o le talipupuni e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le metabolism i le faʻasaina o le koko. Synapse. 1993; 14: 169-177. [PubMed]
85. Volkow ND, Chang L, Wang GJ, Fowler JS, Ding YS, Sedler M, Logan J, Franceschi D, Gatley J, Hitzemann R, et al. Laititi maualalo o le faiʻai o le dopamine D2 i methamphetamine tagata faʻatau: faʻatasi ma le metabolism i totonu o le cortex orbitofrontal cortex. Am J Psychiatry. 2001; 158: 2015-2021. [PubMed]
86. Volkow ND, Wang GJ, Telang F, Fowler JS, Logan J, Jayne M, Ma Y, Pradhan K, Wong C. Faʻaitiitiga loloto i le tuʻuina atu o le dopamine i le striatum i mea inu ava faʻamaʻi: mafai ona aʻafia orbitofrontal. J Neurosci. 2007;27:12700–12706. [PubMed]
87. Chang L, Chronicle EP. Suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga faʻapitoa i tagata faʻaoga cannabis. Neuroscientist. 2007;13:422–432. [PubMed]
88. Volkow N, Hitzemann R, Wang GJ, Fowler J, Wolf A, Dewey S, Handlesman L. O le taimi umi o le faiʻai i luma o le metabolic suiga i tagata faʻaleagaina koko. Synapse. 1992;11:184–190. [PubMed]
89. Goldstein RZ, Woicik PA, Maloney T, Tomasi D, Alia-Klein N, Shan J, Honorio J, Samaras D, Wang R, Telang F, et al. Ole methylphenidate ole tautala e faʻasaʻo ai le gaioiga o le cingulate i vaisu cocaine i le taimi o se galuega faʻapitoa. Proc Natl Acad Sci US A. 2010;107:16667–16672. [PMC free article] [PubMed]
90. Volkow ND, Fowler JS. O vaisu, o se faʻamaʻi o le faʻamalosi ma le taʻavale: aʻafiaga o le orbitofrontal cortex. Cereb Cortex. 2000; 10: 318-325. [PubMed] • • O se faʻataʻitaʻiga sili ona aʻafia, e faʻavae i luga o faʻamatalaga ata, o loʻo tuʻuina mai e faʻapea o le fiafia i le tagata lava ia e le lava e faʻatumauina ai le faʻamalosia o fualaau faʻasaina i le mataupu o loʻo fai ma vaisu ma o le faʻaogaina o le dopaminergic faʻafuaseʻi o taʻaloga taui, lona lua i le faʻaaogaina o fualaau faasaina, e mafai ona faʻaopopoina se elemene taua e ala i le faʻalavelaveina o le orbitofrontal cortex, lea e avea ma mea faʻapitoa i le faʻatusatusa i le maualuga o le dopamine D2 tali i le striatum.
91. Yuan K, Qin W, Wang G, Zeng F, Zhao L, Yang X, Liu P, Liu J, Sun J, von Deneen KM, et al. Microstructure faaletonu i tupulaga talavou ma le faaletonu o vaisu i luga ole initaneti. PLoS Tasi. 2012;6:e20708. [PMC free article] [PubMed]
92. St Onge JR, Abhari H, Floresco SB. Fa'asoa fa'atasi e ala i le D1 ma le D2 fa'afofoga muamua i le faia o fa'ai'uga fa'atatau i tulaga lamatia. J Neurosci. 2011;31:8625–8633. [PubMed]
93. Volkow N, Fowler J. Addiction, o se faʻamaʻi o le faʻamalosi ma le taʻavale: aʻafiaga o le orbitofrontal cortex. Cereb Cortex. 2000;10:318–325. [PubMed]
94. Volkow ND, Wang GJ, Begleiter H, Porjesz B, Fowler JS, Telang F, Wong C, Ma Y, Logan J, Goldstein R, et al. Tulaga maualuga o le dopamine D2 faʻafeiloaʻi i tagata e le afaina o aiga ava malosi: mea e mafai ona puipuia. Arch Gen Psychiatry. 2006; 63: 999-1008. [PubMed] • O le maualalo o le D2R na fa'aalia e fa'atuputeleina ai le a'afia i le fa'aogaina o mea fa'aosofia e ala i le fa'avasegaina o le lelei o le poto masani i tagata fa'atauva'a. O lenei suʻesuʻega o loʻo tuʻuina atu ai le isi itu o le tupe lava e tasi, e ala i le faʻaalia o le maualuga atu-nai lo le masani D (2) maua i totonu o tagata e le o le ava malosi o aiga ava malosi e lagolagoina le manatu e faapea o le maualuga o le D (2) talipupuni e mafai ona puipuia mai le ava malosi.
95. Ersche KD, Jones PS, Williams GB, Turton AJ, Robbins TW, Bullmore ET. O le fausaga o fai'ai e le masani ai e a'afia i le fa'aosofiaina o vaisu. Saienisi. 2012; 335: 601-604. [PubMed] •• O lenei suʻesuʻega na faʻaalia ai faʻalavelave i le fesoʻotaʻiga i le va o le taʻavale ma le taʻavale i totonu o le faiʻai e fesoʻotaʻi ma le le lelei o le pulea o amioga o tali faʻapitoa e le gata i tagata ua fai ma vaisu ae faʻapea foʻi i o latou tei e le o fai ma vaisu pe a faʻatusatusa i se vaega faʻatonutonu o tagata soifua maloloina e le fesootai.
96. Parvaz MA, Maloney T, Moeller SJ, Woicik PA, Alia-Klein N, Telang F, Wang GJ, Squires NK, Volkow ND, Goldstein RZ. O le maaleale i taui tau tupe e sili atu ona afaina i tagata taʻitoʻatasi ua fai ma vaisu talu ai nei: O se suʻesuʻega ERP cross-sectional. Psychiatry Res. 2012 [PMC free article] [PubMed]
97. Goldstein RZ, Volkow ND. Ole methylphenidate ole tautala e faʻatamaʻia ai le gaioiga o le cingulate ma faʻaitiitia ai le impulsivity i vaisu cocaine i le taimi o se galuega faʻalagona lagona. Neuropsychopharmacology. 2011; 36: 366-367. [PubMed] • O lenei suʻesuʻega fMRI o le muamua lea na faʻaalia ai o le methylphenidate oral (MPH) na faʻaleleia le tali atu o le cingulate cortex i luma ma le faʻatinoina o galuega i tagata taʻitoʻatasi ua fai ma vaisu, e ogatasi ma le aoga o le mafaufau o le MPH i isi psychopathologies.
98. Luigjes J, van den Brink W, Feenstra M, van den Munckhof P, Schuurman PR, Schippers R, Mazaheri A, De Vries TJ, Denys D. Faʻaosofia o le faiʻai loloto i vaisu: o se iloiloga o taulaʻiga o faiʻai. Mol Psychiatry. 2011; 17: 572-583. [PubMed] •Se toe iloiloga fa'afou o su'esu'ega fa'apitoa ma su'esu'ega fa'apitoa e fa'ailoa mai ai fa'amoemoega ma fa'amanuiaga mo le fa'aogaina o le DBS mo le togafitia o fa'afitauli o le fa'aaogaina o vaila'au.
99. Marsch LA, Dallery J. Faʻasagaga i le togafitiga faʻapitoa o mea ua fai ma vaisu: o le matafaioi a tekinolosi i le tuʻuina atu o faʻamaoniga-faʻavae togafitiga psychosocial. Psychiat Clin North Am. 2012;35:481–493. [PMC free article] [PubMed]
100. Eisenberger NI, Cole SW. Social neuroscience ma le soifua maloloina: neurophysiological mechanisms e fesoʻotaʻi ai sootaga faʻaagafesootai ma le soifua maloloina faaletino. Nat Neurosci. 2012;15:669–674. [PubMed]
101. Bromberg-Martin ES, Matsumoto M, Hikosaka O. Dopamine i le faʻamalosi faʻamalosi: tauia, faʻafefe, ma mataala. Neuron. 2010;68:815–834. [PMC free article] [PubMed]